of 55/55
ETIKA I ANTIKORUPCIJA Kurikulum i priručnik za srednje škole

kurikulum srednje škole

  • View
    225

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of kurikulum srednje škole

  • ETIKA I ANTIKORUPCIJA

    Kurikulum i prirunikza srednje kole

  • ETIKA I ANTIKORUPCIJA

    Kurikulum i prirunikza srednje kole

    Sarajevo, 2015.

  • Naslov: Etika i antikorupcija: Kurikulum i prirunik za srednje kole

    Autor:Autorski tim projekta Kurikulum za transparentnost, kurikulum za odgovornost

    Izdava:Centar za razvoj medija i analize u partnerstvu sa Udruenjem INFOHOUSE i Omladinskim komunikativnim centrom

    Adresa izdavaa:Dalmatinska 1, 71000 Sarajevo

    Godina:2015.

    Lektura:Branka Mrki-Radevi

    Dizajn i DTP:Jasmin Leventa

    tampa:CPU Printing companyBaii bb, 71000 Sarajevo

    Publikacija je uraena u okviru projekta koji fi nansira Evropska unija Kurikulum za transparentnost, kurikulum za odgovornost. Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost autora i izdavaa i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije.

    Impresum

  • Sadraj

    Uvod 7Kurikulum 11Prirunik za nastavnike 35Zakljuak 50

  • UVOD

    Niko na svijetu nije jai od ovjeka koji zna.(Japanska poslovica)

    Korupcija je jedan od najveih problema savremenog demokratskog svijeta. Ovaj fenomen je globalno prepoznat kao kljuna prepreka razvoju drutva. Korupcija podriva povjerenje graana u institucije, ugroava stabilnost i razvoj drutva, potkopava vladavinu zakona i ljudska prava i slobode, uruava dobro upravljanje, pravinost i socijalnu pravdu. Posebno teke posljedice korupcija ostavlja na moralne temelje ljudske zajednice i osnovne etike vrijednosti drutva. Bosna i Hercegovina, naravno, nije jedina drava koja je teko pogoena koruptivnim djelovanjem i ponaanjem u svim oblastima ivota, ali je kao zemlja u tranziciji i postkonfl iktno drutvo posebno izloena tekim posljedicama korupcije, to zbog nedovoljno izgraenih institucionalnih kapaciteta za borbu protiv ove pojave, to zbog nedovoljno razvijene transparentnosti i odgovornosti. Korupcija je sistemski problem i kao takav zahtijeva strateko i sveobuhvatno djelovanje u nekoliko pravaca, prvenstveno na polju prevencije i edukacije. Samo educiran pojedinac postaje odgovoran graanin, a potom i snaan borac protiv korupcije. I u Strategiji za borbu protiv korupcije 2009-2014, kojom se drava Bosna i Hercegovina zvanino obavezala na provoenje antikoruptivnih reformi, izriito se navodi da e antikoruptivne mjere biti efi kasne i odrive samo ukoliko se preduzmu posebne mjere u oblasti obrazovanja graana. Ove mjere defi nira i nova Strategija za borbu protiv korupcije 2015-2019, koja je usvojena u maju 2015. godine. U ovom dokumentu se navodi: Ostvarivanje dugoronih i odrivih rezultata u prevenciji i borbi protiv korupcije, te proces jaanja moralnih vrijednosti drutva kao prepreke borbi protiv korupcije, u neodvojivoj je vezi sa obrazovanjem i vaspitanjem. U tom procesu, najvaniju ulogu igraju porodica i obrazovno-vaspitni sistem, poevi od predkolskih ustanova do univerziteta. Stoga je potrebno da nadlene institucije za obrazovanje na svim nivoima vlasti posvete znaajnu panju pitanjima etike u pripremi i izvoenju nastavnih programa. Na taj

    Etika i antikorupcija: srednje kole 7

    s ed je o esrednje kole

  • nain bi se kod mladih ljudi stvarao potencijal za borbu protiv korupcije, kroz interesiranje za javne poslove, jaanje svijesti o opem dobru i upoznavanjem sa koristima za zajednicu koje donosi graanski aktivizam. Kurikulum Etika i antikorupcija namijenjen uenicima srednjih kola, prvi ovakve vrste u Bosni i Hercegovini, upravo predstavlja odlian osnov i efi kasan alat za ostvarenje ovih ciljeva.

    Zato je vano uiti o borbi protiv korupcije? I sami uenici mogu doi u situaciju da budu rtve korupcije ili njeni akteri te da se suoe sa situacijama poput nezasluenih povlastica za pojedine uenike, prepisivanja, poklonjenih ocjena, upisivanja u kolu preko veze i slino. O potrebi uvoenja edukacije o etici i antikorupciji u srednje kole svjedoe i stavovi samih srednjokolaca. Naime, kako navode autori ovog kurikuluma, istraivanje Mree savjeta/vijea uenika u BiH, koje je provedeno 2014. godine na uzorku od 14.352 srednjokolca u svim srednjim kolama u Bosni i Hercegovini, pokazalo je da ak 58% srednjokolaca smatra da bi se u kole trebalo uvesti obrazovanje o korupciji, a 60% uenika je izjavilo da nije dovoljno informirano o pojavnim oblicima korupcije. Dakle, istraivanje govori da je populacija srednjokolaca u velikoj mjeri izloena korupciji i da je spremna da razvija svoje kompetencije iz ove oblasti.

    Kurikulum Etika i antikorupcija je rezultat aktivnosti Centra za razvoj medija i analize (CRMA) i partnerskih organizacija Udruenja INFOHOUSE iz Sarajeva i Omladinskog komunikativnog centra iz Banje Luke, u okviru projekta Kurikulum za transparentnost, kurikulum za odgovornost. Projekt Kurikulum za transparentnost, kurikulum za odgovornost, koji fi nansira Evropska unija, podrazumijeva uvoenje obrazovanja o etici i borbi protiv korupcije u osnovne i srednje kole i javne univerzitete u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog projekta je da podri realizaciju etiri mjere iz Akcionog plana za provoenje Strategije za borbu protiv korupcije 2009-2014. Naime, mjera 3.11. Akcionog plana antikoruptivne strategije nalae uvoenje programa obuke o etici i antikorupciji u osnovne i srednje kole, te fakultete, dok mjera 3.15. obavezuje Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH i Ministarstvo

    8 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • obrazovanja da sve osnovne i srednje kole i univerziteti u BiH trebaju u svoje nastavne planove i programe uvrstiti programe obuke u oblasti etike i borbe protiv korupcije. Nijedna od ove dvije antikoruptivne mjere do danas nije provedena. Otuda je znaaj projekta Kurikulum za transparentnost, kurikulum za odgovornost neupitan, budui da njegove aktivnosti olakavaju i dopunjuju rad dravne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Istovremeno, ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini su u Centru za razvoj medija i analize dobila kredibilnog partnera koji im pomae da provedu svoj dio obaveza defi niranih Akcionim planom za provoenje Strategije za borbu protiv korupcije.

    Izradi Kurikuluma Etika i antikorupcija prethodili su temeljna procjena potreba za obukom o etici i antikorupciji u osnovnim kolama, izrada neophodnih pravnih dokumenata za kreiranje infrastrukture za obuku, te njihovo dostavljanje relevantnim vlastima, to takoer predstavlja realizaciju jedne od mjera iz Akcionog plana (mjera 3.4.). Izradi ovog prirunika su prethodile i konsultacije sa predstavnicima pedagokih instituta, ministarstava za obrazovanje i mlade, i Agencije za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.

    Kurikulum o etici i antikorupciji za srednje kole sadri sve kljune elemente neophodne za sveobuhvatnu edukaciju uenika u jednoj od najvanijih oblasti ivota. Nudi defi nicije kljunih pojmova i jezgrovita objanjenja oblika, uzroka i posljedica korupcije. Autori Kurikuluma su posebnu panju posvetili vanosti uloge nastavnika u obrazovnom procesu, pa ovaj prirunik, s ciljem to efi kasnije i lake provedbe nastave, nudi listu tema koje se mogu obuhvatiti obrazovanjem o korupciji, prijedloge metoda i nastavnih materijala, te preporuke u koje nastavne cjeline se mogu ukljuiti sadraji iz oblasti etike i antikorupcije. Detaljno su razraeni i prijedlozi moguih vannastavnih aktivnosti i prijedlozi kolskih projekata. Cilj kolovanja i obrazovanja nije sticanje znanja samog po sebi ve oekivanje da e naueno biti i primijenjeno u ivotu, na dobrobit pojedinca i cijele zajednice. Uenici koji se budu obrazovali na temeljima znanja i metoda koje nudi ovaj kurikulum ne samo da e nauiti nova

    Etika i antikorupcija: srednje kole 9

    s ed je o esrednje kole

  • teoretska znanja ve e razviti vjetine i stei sistem vrijednosti na osnovu kojih e znati, moi i htjeti djelovati u borbi protiv korupcije. Kurikulum Etika i antikorupcija je doprinos razvoju odgovornih mladih ljudi koji ele uiti, djelovati i stvarati bolju budunost na temeljima potenja, pravednosti i jednakopravnosti.

    10 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • KURIKULUM

  • ZATO JE BITNO UITI O KORUPCIJI

    Uenici provode veliki dio svog ivota u koli i jedan od osnovnih zadataka kole je upravo razvijanje sistema vrijednosti kod buduih graana. Od nastavnika se oekuje da kod uenika razvijaju znanja i vjetine koje utiu na formiranje linosti uenika. Obrazovni sistem u globalu treba da odgovori na kognitivne, socijalne, moralne, duhovne, emocionalne i fi zike potrebe uenika.

    Mnoge vlade u svijetu prepoznaju da ulaganje u obrazovni sistem utie na razvoj ekonomije, na kvalitet ivota graana i smanjenje siromatva. Tradicionalna drutva i obrazovni sistemi esto odgajaju poslune graane koji su uglavnom slabo kritini prema drutvenim pojavama. Odgajaju graane koji ne preuzimaju odgovornost i vlasnitvo nad drutvom u kojem ive. U takvim drutvima pojednici koji preuzmaju inicijativu i propituju realnost esto su etiketirani.

    Korupcija negativno utie na kvalitet, kvantitet, jednakost i relevantnost obrazovnih institucija, razvoj ivotnih vjetina i pozitivnih stavova kod buduih graana. U sektoru obrazovanja korupcija se manifestira na razliite naine: kolsko postignue uenika ili kvalifi kacije nastavnog kadra nisu mjerilo ostvarenog znanja ve rezultat mita ili veza; kolska imovina se koristi za komercijalne svrhe; pronevjera sredstava namijenjenih za nastavne materijale ili poboljanje nastavnog programa; krenje jednakih mogunosti za zapoljavanje i sl. Korupcija je ozbiljan problem svakog drutva i zahtijeva sistemsko rjeavanje i zajednike napore.

    Obrazovanje etiki osvijetenih graana je put ka kreiranju zdravog drutva. Linost i karakter svakog pojedinca utiu na dobrobit zajednice. Imajui u vidu da su dananji uenici, sutranji lideri u drutvu, obrazovni sistem, pored akademskog znanja, treba osigurati i mogunost da uenici stiu sposobnosti i stavove koji e im omoguiti da razviju to je mogue veu netoleranciju prema korupciji.

    Dobar obrazovni sistem treba da njeguje odgovornost i kritiko miljenje meu uenicima. Uenike treba podsticati da postanu aktivni uesnici u

    12 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • procesu uenja i procesima donoenja odluka. Postizanje ovog cilja mogue je kroz ukljuivanje uenika u graansku edukaciju. Graanska edukacija je proces u kome graani naue da efektivno uestvuju u demokratskim razvojnim procesima. Graanska edukacija predstavlja vano sredstvo za razvoj kapaciteta lanova drutva za podsticanje i efi kasnost aktivnog graanstva. Predstavlja jednu od kljunih komponenti u jaanju sposobnosti drutva za efi kasno upravljanje kroz komplementaran razvoj kapaciteta kako na individualnom tako i na institucionalnom nivou. Da bi demokratija opstala i napredovala, kritina masa graana mora posjedovati vjetine, promovirati vrijednosti i manifestirati demokratsko ponaanje. Graani moraju znati dovoljno o osnovnim karakteristikama demokratskog politikog sistema kako bi mogli da zatite svoje interese, moraju poznavati znaaj kljunih demokratskih vrijednosti kao to je, naprimjer, tolerancija prema razliitim miljenjima i podrka vladavini zakona. Moraju biti spremni i sposobni da uestvuju u lokalnoj i nacionalnoj politici i moraju vjerovati da je njihovo uee vano za nastavak odrivosti demokratskog politikog sistema. Kao to uestvuju u porodinim, vrnjakim i komijskim aktivnostima koje im omoguavaju da uestvuju u donoenju odluka, isto tako, i kroz obrazovni sistem moraju dobiti priliku da usvajaju i prakticiraju osnovne norme demokratske kulture.

    Komunikacija i pristup infomacijama su sastavni dio graanskog obrazova-nja. U sri graanskog obrazovanja su vrijednosti i naela transparentnosti, uea, reagiranja, odgovornosti, osnaivanja i pravinosti.

    Osnaivanje ima razliita znaenja u razliitim drutveno-kulturnim i politikim kontekstima. Ukljuuju samopouzdanje, lini izbor, ivot u skladu sa vrijednostima, dostojanstvo, sposobnost borbe za sopstvena i prava drugih, nezavisnost, sposobnost donoenja odluka, kontrolu i sl. Osnaivanje ima intrinziku i instrumentalnu vrijednost. Relevantno je kako za individualni tako i za kolektivni nivo, moe biti ekonomsko, socijalno ili politiko. Termin se najee koristi i kao karakterizacija odnosa izmeu aktera u drutvu. U kontekstu programa edukacije srednjokolaca o korupciji podstie razvoj odgovornih i etiki osvijetenih mladih koji imaju proaktivan stav u borbi prema svim oblicima druveno neprihvatljivih formi ponaanja, a posebno korupcije.

    Etika i antikorupcija: srednje kole 13

    s ed je o esrednje kole

  • KORUPCIJA - OSNOVE I DEFINICIJE

    Korupcija predstavlja veoma ozbiljan drutveni problem koji ima negativne posljedice na cjelokupan razvoj drutva. Rairena korupcija u nekoj zemlji znai da se sredstva namijenjena za javne poslove, te ekonomski i drutveni razvoj, preusmjeravaju u privatne depove. U takvim zemljama je ekonomski rast zanemariv dok su javne usluge loe i na jako niskom nivou. Istovremeno, sama korupcija dovodi do pojave velikih razlika u ekonomskom statusu pojedinca i porodica, promovirajui rast nejednakosti u cjelokupnom drutvu. Moe se svakako rei da u drutvima sa korupcijom ne napreduju najbolji ve najkorumpiraniji.

    Korupcija je bila sveprisutna u kompleksnim drutvima, od starog Egipta, Izraela, Grke i Rima do dananjih dana. Ona je bila prisutna i u diktatorskim i demokratskim drutvima, kao i u feudalnim, kapitalistikim i socijalistikim privredama. Sveprisutnost, postojanost i ilavost korupcije ukazuje da se ona ne moe tretirati kao disfunkcija koja se moe svesti na koristoljubivu ljudsku akciju dok su pojedna drutva u veoj ili manjoj mjeri bila izloena odreenom stepenu korupcije.

    Kada govorimo o defi niciji korupcije, najee se spominje ona u kojoj se korupcija karakterizira kao nastojanje da se bogatstvo ili mo steknu nezakonitim sredstvima - lina dobit na javni raun. esto se navodi da korupcija predstavlja svaki oblik zloupotrebe poloaja i ovlatenja radi line ili grupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. Tako se korupcija moe pojaviti u kolama ukoliko se odreeni nastavnik ili profesor bavi neasnim radnjama i prodaje ocjene acima koji to nisu zasluili. U uem smislu, korupcija je zloupotreba poloaja i krenje zakona zbog pribavljanja odreene, najee, materijalne koristi. Korupcija oznaava postupak u kojem najmanje dvije osobe nedoputenom razmjenom radi ostvarivanja line koristi postupaju na tetu javnog interesa, krei moralne i pravne norme. U pravnom smislu, korupcija (lat. corruptus unititi, pokvariti, lomiti, kidati) predstavlja krivino djelo zloupotrebe poloaja ili ovlasti od strane osobe ili osoba koje obnaaju javnu funkciju u upravi, sudskoj vlasti, privredi, politici, kolstvu, zdravstvu, itd., radi sticanja

    14 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • materijalne ili nematerijalne koristi koja nema pravno uporite. Osim navedenih, u tabeli su sumirane neke od najvanijih defi nicija korupcije.

    Defi nicije korupcije Izvor

    1 Zloupotreba javnih ovlatenja radi privatne koristi.

    Svjetska banka (1997)UNDP (1999)

    2 Zloupotreba povjerenih ovlatenja za privatnu korist.

    Transparency International

    3 Transnacionalna pojava povezana sa drugim oblicima kriminaliteta, koja predstavlja prijetnju za stabilnost i sigurnost drutva, te ugroava odriv razvoj i vladavinu prava.

    UN Konvencija za borbu protiv korupcije - UNCAC (2003)

    4 Oznaava svaku zloupotrebu moi povjerene javnom slubeniku ili licu na politikom poloaju na dravnom, entitetskom, kantonalnom nivou, nivou Brko distrikta BiH, gradskom ili opinskom nivou, koja moe dovesti do privatne koristi. Korupcija posebno moe ukljuivati direktno ili indirektno zahtijevanje, nuenje, davanje ili prihvatanje mita ili neke druge nedoputene prednosti ili njenu mogunost, kojima se naruava vrenje bilo kakve dunosti ili ponaanja oekivanih od primaoca mita.

    Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (2009)

    5 Korupcija podrazumijeva traenje, nuenje, davanje ili primanje, direktno ili indirektno, mita ili bilo koje druge nezakonite koristi ili stavljanje toga u izgled, koje izopava propisano izvoenje neke dunosti ili ponaanja koje se zahtijeva od primaoca mita, nezakonite koristi ili osobe kojoj se to stavlja u izgled.

    Graansko-pravna konvencija Vijea Evrope (1999)

    Etika i antikorupcija: srednje kole 15

    s ed je o esrednje kole

  • Uzroci nastanka korupcije i njeni oblici

    Uzroci korupcije mogu biti pravni, politiki, institucionalni i ekonomski.

    Pravni uzroci korupcije nekonzistentnost zakonskih propisa, odsustvo adekvatnog ili potpunog funkcioniranja sektora pravde (sudova i tuilatava) i objektivnog mjerenja i nadzora njihovog rada.

    Politiki uzroci korupcije postojanje neformalnih centara moi, nain funkcioniranja i fi nansiranja politikih stranaka, nerad inspekcijskih slubi, rasporeivanje velikog dijela BDP-a od strane drave i nepostojanje mehanizama odgovornosti.

    Institucionalni uzroci korupcije nekvalitetna organizacijska struktura institucija, administrativni postupci koji omoguavaju koruptivne radnje, nedostatak unutranje i vanjske kontrole administracije i administrativnih postupaka, nekompetentnost institucija koje su sainjene od neadekvatnih javnih slubi, u kojima se zapoljavanje obavlja po kriterijima stranake pripadnosti, nepotizma, umjesto po kriterijima strunosti i profesionalizma.

    Ekonomski uzroci korupcije netransparentna transformacija vlasnitva (privatizacijska pljaka), pretjerana, neadekvatna i nedobronamjerna intervencija drave u privredu, nepotivanje trinih zakonitosti, itd.

    Kada se govori o korupciji najee se misli na njeno postojanje u javnom sektoru, odnosno korupciju koja ukljuuje razliite oblike vlasti na dravnom i niim nivoima. Na pojavu korupcije u javnom sektoru utiu mnogobrojni faktori, kao to su nepostojanje odgovarajuih propisa i pravila, nepostojanje profesionalne etike, izostanak ili slaba kontrola, netransparentnost i neodgovornost, slabo imovinsko stanje i mnogi drugi faktori u vezi sa koncentracijom i povezanou politike i ekonomske moi u rukama malog broja pripadnika drutva.

    Bez obzira o kojoj vrsti korupcije se radi i u kojem sektoru se pojavljuje, ona moe poprimiti razliite oblike, a najei od njih jesu:

    16 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • Podmiivanje Nuenje ili primanje odreene vrste usluge, novca ili drugih oblika koristi da bi se donijela kakva odluka koja je protivpravna;

    Pronevjera Kraa, prisvajanje povjerene imovine ili ega slinog od strane osobe kojoj su povjerena javna ovlatenja.

    Sukob interesa Situacija u kojoj javni slubenik ili funkcioner ima neke profesionalne ili line obaveze koje ugroavaju njegovu objektivnost/integritet.

    Pristrasnost Stavljanje porodice, prijatelja, poznanika u prvi plan prilikom donoenja odluka. Neformalna veza izmeu donosioca odluka i odreene pravne ili fi zike osobe.

    Iznuda Zahtijevanje ili ostvarivanje kakve koristi upotrebom sile, uskraivanjem odreenog prava ili prijetnjom.

    Posljedice korupcije

    Posljedice korupcije za jedno drutvo su zastraujue. Tako naprimjer, korupcija ima diskriminirajui efekat na one osobe koje nisu ukljuene u koruptivne radnje pa se esto deava da se pojedincima putem korupcije osigurava laki pristup odreenim javnim uslugama i poslovima, dok se veina diskriminira. Korupcija esto dovodi do nepovjerenja graana u zakone i vlast, negativno utie na ekonomski razvoj, potie drutvenu i individualnu nejednakost, te negativno utie na drutvenu stabilnost i opu socijalnu sigurnost. Posljedice korupcije se mogu svrstati u etiri grupe: politike, ekonomske i socijalne, te posljedice krenja ljudskih prava.

    Politike posljedice korupcije

    Politike posljedice korupcije su takve da imaju vrlo negativan efekat na odnos povjerenja izmeu politiara i graana na nain da ugroavaju kredibilitet demokratskih institucija. Korupcija direktno negira demokratiju, jer raskida vezu povjerenja izmeu graana i politike elite, koja bi ih trebala pravedno i savjesno zastupati. Korupcija ugroava nivo morala u politikom odluivanju, stabilnost i povjerenje u institucije i podie stepen nezadovoljstva graana. U uvjetima nefunkcioniranja pravne drave, korupcija postaje jedan od regulatora drutvenog i ekonomskog sistema.

    Etika i antikorupcija: srednje kole 17

    s ed je o esrednje kole

  • Ekonomske posljedice korupcije

    Ekonomske posljedice korupcije su takve da ugroavaju sigurno investiranje i funkcioniranje samog trinog mehanizma. Djelovanje i poslovanje koje podlijee korupciji dovodi do gubitka budetskih sredstava kroz neracionalnu potronju, ime se smanjuje efi kasnost javnih slubi i njihovih usluga. Ekonomski razvoj u principu stagnira jer nema stranih, ali ni domaih ulaganja. Generalno, korupcija obeshrabruje stvaralatvo i preduzetnitvo, te potie mlade i talentirane ljude da napuste zemlju u potrazi za svojom prilikom. Na kraju treba napomenuti da korupcija pogoduje razvoju sive ekonomije a time i smanjenju poreskih prihoda kojima se fi nansira drava.

    Socijalne posljedice korupcije

    Direktne socijalne posljedice korupcije jesu poveanje siromatva, to najvie pogaa najslabije i nezatiene, uzrokujui porast nejednakosti meu graanima, to doprinosi opem osjeaju nesigurnosti i nezadovoljstva. Korupcija ima izuzetno tetne posljedice po ivote ljudi koji ive u siromatvu, jer umanjuje njihove neto prihode, poveava stopu nezaposlenosti, deformira politike, programe i strategije iji je cilj da zadovolje potrebe siromanog stanovnitva.

    Posljedice korupcije u vezi krenja ljudskih prava

    Bez obzira o kojem koruptivnom djelu je rije, ono uvijek predstavlja negiranje jednakopravnosti i nediskriminacije graana, kao temeljnih principa na kojima poiva cjelokupan sistem ljudskih prava. Kada je korupcija iroko rasprostranjena, graani nemaju pristup pravdi, nemaju sigurnost i ne mogu zatititi svoja sredstva za ivot. Stoga, borba protiv korupcije od kljune je vanosti za potovanje i zatitu ljudskih prava graana u svakoj dravi.

    Organizacije koje se bave pitanjem potovanja i zatite ljudskih prava mogu imati kljunu ulogu u pomaganju da se proire shvatanja o uticaju

    18 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • korupcije na negiranje ljudskih i kolektivnih prava graana u jednoj dravi. Korupcija podrava diskriminaciju u svim sferama ivota, uskrauje prihode ranjivim osobama i spreava ljude u konzumiranju njihovih graanskih, politikih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava.

    Kako sprijeiti korupciju

    Kao to je ve navedeno, korupcija predstavlja sticanje line dobiti na osnovu zloupotrebe javne funkcije i poloaja. Generalno, ona zavisi od nekoliko faktora kao to su korist koja se pribavlja kroz samu korupciju, cijena koja se plaa za uslugu koja je predmet korupcije, vjerovatnoa detekcije jedne koruptivne transakcije ili dogaaja, te veliina kazne koja oekuje strane u koruptivnoj transakciji ili dogaaju. Ne postoji nita to bi uticalo na pojavu korupcije, osim vjerovatnoe detekcije koruptivnog posla i visine sankcija za takvo ponaanje. Znai, u svakom javnom poslu gdje pojedinac vri odreenu javnu funkciju postoji mogunost da se pojavi korupcija ukoliko se za to stvore odreene pretpostavke.

    Uspjenost borbe protiv korupcije zavisi od postojanja normativnih akata, institucionalnih mehanizama, kadrovskih kapaciteta i njihove strunosti koji posredno ili/i neposredno na efektivan i efi kasan nain doprinose dijagnosticiranju, sankcioniranju i prevenciji korupcije kao pojave, odnosno razvoju integrtiteta na nivou institucija, drutvenih grupa, profesija i graana.

    Spreavanje korupcije predstavlja ukupnost planski osmiljenih, organiziranih aktivnosti, kojima se nastoje ukloniti ili smanjiti direktni i indirektni uzroci koruptivnih ponaanja u praksi. To je nastojanje da se eliminiraju situacije u kojima se deava korupcija, kroz mjere socijalne, ekonomske, pravne, obrazovne i drugih politika, odnosno ukljuivanje cjelokupnog drutva u cilju spreavanja ove negativne pojave.

    Na podruju spreavanja korupcije potrebno je sinhronizirano djelovanje dravnih institucija, lokalne zajednice, obrazovnih institucija, medija, organizacije civilnog drutva i pojedinaca. Kao neke od mjera za spreavanje korupcije navode se sljedee stvari:

    Etika i antikorupcija: srednje kole 19

    s ed je o esrednje kole

  • uvoenje kontrolnih mehanizama poveanje transparentnosti i odgovornosti podsticanje konkurencije i ukidanje monopola informiranje javnosti pojednostavljenje i vea preglednost odreenih postupaka kontrola fi nansijskih transakcija podsticanje transparentnosti u donoenju odluka uvoenje slobode tampe i nezavisnih medija.

    LISTA TERMINA

    Korupcija Zloupotreba javnih ovlatenja radi privatne koristi.

    Korumpirana osoba Svaka slubena ili odgovorna osoba koja radi line koristi ili koristi grupe kojoj pripada zanemari opi interes i povjerena ovlatenja. Korumpiranim se smatra i graanin koji nudi ili pristaje na davanje zatraenog mita kako bi mu korumpirana osoba pomogla u ostvarivanju koristi.

    Zloupotreba poloaja i ovlatenja Ponaanjem kojim se dravni posao, poloaj ili javna funkcija vre na nain da se vlastiti interesi stavljaju ispred javnih.

    Mito Plaanje odreenog iznosa, materijalne ili novane vrijednosti, javnom funkcionieru ili zaposlenom u javne uprave koji je nadlean za sklapanje ugovora od strane drave ili pruanje usluga.

    Javni funkcioner Svako lice koje vri zakonodavnu, izvrnu, upravnu ili sudsku funkciju odreene drave na svim nivoima, bilo da je imenovano ili izabrano, bilo da je ona stalna ili privremena, plaena ili neplaena, te bez obzira na rang tog lica.

    Javni interes Predstavlja ideal koji je u sreditu ideje o demokratskoj vlasti i upravljanju, a defi nira se kao djelovanje u interesu cjelokupnog drutva, donoenjem odluka na poten i nepristran nain zanemarujui lini interes.

    20 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • Prevara Ostvarenje kakve koristi dovoenjem drugoga lica u zabludu, navodei ga da preduzme neku radnju na tetu svoje ili tue imovine.

    Trgovina uticajem Obeanje, nuenje ili davanje javnom funkcioneru ili javnom slubeniku, odnosno traenje ili prihvatanje od strane javnog funkcionera ili javnog slubenika, neopravdane koristi, kako bi javni funkcioner ili javni slubenik zloupotrijebio svoj stvarni ili pretpostavljeni uticaj.

    Nepotizam Termin kojim se oznaava favoriziranje roaka i prijatelja prilikom zapoljavanja u javnom sektoru ili prilikom dodjele javnih poslova, nezavisno o njihovim kvalifi kacijama i strunim sposobnostima.

    Klijentelizam Oblik drutvene organiziranosti i djelovanja u kojem pristup izvorima (resursima) ekonomske i politike moi kontroliraju patroni (monici), te ga omoguavaju samo svojim klijentima pojedincima i snagama koje im se povinuju i podravaju ih.

    Favoriziranje Povlaten tretman u poreenju s drugim pojedincima ili grupama koje imaju ista prava.

    Zloupotreba javnih dobara Neovlatena upotreba resursa u javnom vlasnitvu.

    Pranje novca Polaganje novca steenog obavljanjem nezakonite djelatnosti na raune kod banaka i drugih fi nansijskih institucija, ili ukljuivanje na drugi nain tog novca u legalne fi nansijske tokove.

    Nezakonito bogaenje Znatno poveanje imovine javnog funkcionera za koje ne postoji razumno obrazloenje vezano za njegove zakonske prihode.

    Lina usluga Svako djelovanje kojim se jedna strana obavezuje da obavi odreeni posao, a druga da joj plati za to odreenu naknadu, a koje ne proizlazi iz redovnog radnog ili ugovornog odnosa.

    Etika i antikorupcija: srednje kole 21

    s ed je o esrednje kole

  • Neimovinska korist Svaka pogodnost, privilegija, povlastica ili druga nenovana dobit.

    tela Nezakonita veza koja podrazumijeva razmjenu usluga (materijalnih i nematerijalnih), pri emu pristup privilegijama imaju samo osobe sa dobrim sistemom veza ili poznanstava.

    KONTEKST

    Tradicionalna transmisivna nastava poiva na pretpostavci da se znanje moe, u gotovom i unaprijed pripremljenom obliku, neposredno prenositi sa nastavnika na uenika. Za nastavnika ovaj oblik nastave podrazumijeva transmisiju, tj. prenoenje znanja, a sa aspekta uenika recepciju, tj. preuzimanje znanja. Uenik u ovom procesu ne dolazi do znanja samostalno, ne otkriva ga, ve ga preuzima u gotovom, unaprijed odreenom obliku. U ovakvoj nastavi, nastavnik je dominantna fi gura nastave koja organizira vlastitu aktivnost najee putem predavanja, odnosno verbalno izlae, opisuje, objanjava, komentira ili sistematizira sadraj programa. Uenici sluanjem, pamenjem i ponavljanjem trebaju usvojiti, primiti i preuzeti izloeno. Ova pasivna uloga uenika u obrazovnom procesu u velikoj mjeri je u suprotnosti sa graanskim obrazovanjem koje u osnovi ima za cilj obrazovanje proaktivnih graana.

    Konstruktivistika postavka da je znanje individualna konstrukcija svakog pojedinanog uenika i da svako sam, kroz sopstvenu aktivnost uenja, mora da ga konstruira, znatno mijenja ulogu nastavnika u koli. Dominantna uloga nastavnika nije da predaje znanje ve da organizira i vodi proces uenja. Kljuna razlika izmeu nastave shvaene kao prenoenje iskustva i nastave shvaene kao konstrukcije odnosno otkrivanja, je u tome to u sreditu nastave nisu sadraj i nastavnik, ve uenik i njegova aktivnost uenja.

    Pokretaka snaga savremenog drutva su informirani, visokoobrazovani, motivirani i kreativni ljudi, a odgoj i obrazovanje je kljuni faktor njegovog razvoja. Poduavanje radi sticanja reproduktivnog znanja ustupa

    22 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • mjesto poduavanju radi sticanja dinamikog znanja koje je otvoreno za inovativnu primjenu i kontinuirano nadograivanje. Pretpostavka za uspjeno ukljuivanje u savremene drutvene tokove upravo je ova promjena u obrazovanju, promjena koja objedinjuje nastojanje da se kod uenika razvijaju kompetencije koje e im omoguiti da se uspjeno ukljue u savremene uvjete drutvenog i ekonomskog razvoja i osigurati im kvalitetan ivot. Kompetencije su znanja, vjetine i vrijednosti. Pored deklarativnog znanja koje podrazumijeva da uenik posjeduje znanje o tome ta je potrebno uraditi, uenik treba da zna i kako se to radi. Ovo proceduralno znanje jo uvijek ne ukljuuje i djelovanje, odnosno primjenu znanja. Da bi se desilo ponaanje, ono mora da bude u skladu sa sistemom vrijednosti, odnosno da uenik vjeruje da to treba da uradi. Na konkretnom primjeru to izgleda ovako. Uenici su na edukaciji iz oblasti antikorupcije uli ta je koruptivno ponaanje (deklarativno znanje). Kada dou u situaciju da svjedoe koruptivnom ponaanju ukoliko nemaju proceduralno znanje, nee znati ta treba da urade, odnosno kako da postupe. Ako i znaju na koji nain treba da postupe, akcija moe izostati ukoliko se ne uklapa u njihov sistem vrijednosti, odnosno ukoliko zaista i ne vjeruju da to treba da urade. Kompetentan uenik zna injenice, zna kako treba da radi, moe to da uradi i radi to sa odreenim uvjerenjem.

    Cilj kole nije znanje po sebi, ve oekivanje da e naueno biti primijenjeno u ivotu. Kada kreiramo program uenja, koji e kao rezultat imati primjenu znanja, sadraj uenja mora obuhvatiti sve tri komponente kompetencije. Prvo treba defi nirati znanja koja su uenicima potrebna, a zatim razmiljati i o vjetinama i vrijednostima koje e osigurati primjenjivost. S obzirom da aktivnosti uenja u najveoj mjeri utiu na razvoj vjetina i vrijednosti, potrebno je uenicima ponuditi metode koje od uenika zahtijevaju da se aktivno ukljui, da bude subjekt, a ne iskljuivo receptor znanja.

    U ovakvom nastavnom procesu nastavnik sebe treba da vidi kao pedagoga, odnosno onoga koji organizira i vodi proces uenja. U pripremi asa bilo bi dobro da nastavnik razmilja vie o uenicima, o tome ta trenutno znaju, ta bi jo trebali znati, koje ih aktivnosti mogu najbolje motivirati za uenje, kroz koje aktivnosti uenja mogu razvijati vjetine i usvajati vrijednosti i sl. Imajui u vidu da srednjokolci danas koriste razliita tehnoloka i

    Etika i antikorupcija: srednje kole 23

    s ed je o esrednje kole

  • komunikacijska sredstva neophodno je u nastavni proces uenja ukljuiti to vie metoda koji e im omoguiti da zadovoljavaju ove potrebe. Uzmimo za primjer da nastavnik planira organizirati aktivnost uenja na nain da e ponuditi uenicima da kroz grupni rad analiziraju dnevnu tampu i identifi ciraju razliite oblike korupcije o kojima tampani mediji izvjetavaju. Da li e ova aktivnost u eljenoj mjeri motivirati uenike? Moda bi mogli razmiljati u pravcu da e koritenje interneta ili drutvenih mrea dati bolje rezultate.

    Prema istraivanju Centara civilnih inicijativa, iji su rezultati objavljeni u izvjetaju Korupcija u obrazovanju stanja i preporuke 2008. godine, korupcija je prisutna u obrazovnom sistemu na razliitim nivoima i manifestira se razliitim ponaanjima.

    Institucija/osoba

    Ponaanje koje govori o postojanju korupcije

    Entitetska i kantonalna ministarstva

    Davanje saglasnosti na rad institucija obrazovanja (naroito visokokolskih institucija) i pored neispunjenosti uvjeta

    Korupcija u javnim nabavkama i investicionim aktivnostima u obrazovanju

    Favoriziranje pojedinih ustanova prilikom odabira udbenika i ostalih pomagala koje e se koristiti

    Stalne kozmetike promjene u kolskim programima i udbenicima koje primoravaju uenike i studente da kupuju nove knjige (korupcija od strane izdavakih zavoda i kua)

    Neadekvatna upisna politika i infl acija pojedinih zanimanja koje poslije stvaraju probleme na tritu rada

    Propusti u licenciranju uitelja i profesora koji predaju u ustanovama obrazovanja

    Izgradnja i rekonstrukcija kolskih ustanova, naroito u periodima prije izbora

    24 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • Institucija/osoba

    Ponaanje koje govori o postojanju korupcije

    Obrazovne ustanove

    Komercijalizacija i zloupotreba u koritenju kolske imovine

    Podmiivanje revizora za neobjavljivanje razliitih nalaza o propustima u radu

    Korupcija prilikom zapoljavanja na radnim mjestima Korupcija tokom defi niranja upisne politike u kolske

    ustanove Organiziranje kolskih aktivnosti (izleti, ekskurzije,

    manifestacije, itd) Zloupotreba namjenskih fondova za odravanje kola i

    kupovinu materijala Ilegalne upisnine tamo gdje je kolovanje besplatno Propisivanje odredenih standarda (ishrane, kolskih

    uniformi) mimo vaeih propisa Praksa nepostojeih predavaa koji utiu na

    nemogunost zapoljavanja novih predavaa ali i koliinu fondova prenesenih na osnovu broja zaposlenih

    Uitelji/profesori/predavai

    Prodaja dobrih ocjena kao praksa Privatno tutorstvo, odnosno privatni asovi koji utiu

    na kvalitet nastave u redovnom procesu Zloupotreba studenata u cilju dobijanja odreenih

    informacija i radova koji nisu u skladu sa vaeim gradivom

    Iskoritavanje i zloupotreba studenata na druge razliite nacine (fi ziki, seksualno, itd.) u cilju dobijanja boljih ocjena i polaganja ispita

    Prodaja ispitnih pitanja Odsustvo sa radnog mjesta u obrazovnoj instituciji

    u cilju obavljanja poslova u drugim ustanovama (dvostruka praksa) roditelji/uenici/student

    Roditelji/studenti

    Kupovina mjesta za kolovanje u odreenim institucijama Kupovina ocjena, ispita i diploma

    Etika i antikorupcija: srednje kole 25

    s ed je o esrednje kole

  • Prema istraivanjima Mree savjeta/vijea uenika u BiH mreSVUBIH (koje je provedeno 2014. godine na uzorku od 14.352 srednjokolca u svim srednjim kolama u BiH) srednjokolci smatraju da je korupcija prisutna u obrazovnom sistemu, da je normalna i svakodnevna pojava te da su navike ljudi i loi zakoni glavni uzroci korupcije. Zanimljiv je podatak da 60% uenika nije dovoljno informirano o pojavnim oblicima korupcije, a neto manji procenat uenika (58%) smatra da bi se u srednje kole trebalo uvesti obrazovanje o korupciji. Ovo istraivanje, koje su proveli predstavnici srednjokolaca, govori da je ova populacija u velikoj mjeri izloena korupciji, kao i da je spremna da razvija svoje kompetencije iz ove oblasti. Stoga je neophodno edukaciju o korupciji u srednjim kolama provoditi na nain koji podrazumijeva participativno uenje iji je cilj stvoriti podsticajno okruenje koje podstie istraivanje, gaji refl eksiju i podrava uenike da iznau prakse koje smatraju znaajnim na linom nivou, a na drutvenom funkcionalnim (Barab, 2001). Pored nastavnih potrebno je podsticati i vannastavne aktivnosti koje e srednjokolcima pruiti priliku da osmiljavaju i organiziraju razliite aktivnosti koje e im omoguiti da daju svoj doprinos u borbi protiv korupcije. U osmiljavanje i organiziranje vannastavnih aktivnosti neophodno je ukljuiti savjete/vijea uenika kako bi srednjokolci dobili priliku da dobiju znaajan dio vlasnitva nad borbom protiv korupcije u obrazovnom sistemu. Aktivnosti ove vrste u znaajnoj mjeri mogu doprinijeti razvoju sistema vrijednosti kao sastavnog dijela kompetencija.

    26 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • CILJEVI OBRAZOVANJA IZ OBLASTI ETIKE I ANTIKORUPCIJE

    Razvoj kompetencija uenika o korupciji u drutvu, a posebno u obrazovanju.

    Oekivani rezultati

    Razumijevanje pojma korupcije, uzroka, pojavnih oblika i posljedica Prepoznavanje koruptivnog ponaanja u obrazovnim institucijama Razumijevanje odnosa izmeu ekonomske aktivnosti i moralnih

    vrijednosti i utvrivanje uloge graana u borbi protiv korupcije Razumijevanje uloge uenika u borbi protiv korupcije Unapreenje drutvenih i jezikih vjetina.

    Aktivnosti

    Teme koje treba obuhvatiti obrazovanjem:

    Vrste i pojavni oblici korupcije Uzroci korupcije Posljedice korupcije i odsustva eti kog pona anja Prakti ni primjeri i studije slu ajeva (istra ivanje, iz tampe, primjeri iz

    svakodnevnice) Na ini suprotstavljanja korupciji i promoviranje etikog ponaanja.

    Mogue metode i forme za postizanje ciljeva

    Individualni radUkoliko elimo uenike podstai na razmiljanje o nekoj temi koja se obrauje tokom asa, elimo da analiziraju neki problem, da se prisjete vlastitog iskustva, daju primjer iz ivota, defi niraju svoj stav po odreenom pitanju, rijee neki zadatak (koji e kasnije rjeavati u grupi), defi niraju svoj stav po odreenom pitanju koje se obrauje i sl., koristimo individualni rad. Nakon individualnog rada najee slijedi diskusija koja moe biti

    Etika i antikorupcija: srednje kole 27

    s ed je o esrednje kole

  • organizirana u parovima, malim grupama ili velikoj grupi (kada uestvuju svi uenici). Za individualni rad potrebno je da nastavnik procijeni koliko je optimalno vremena ueniku potrebno za individualni rad i da da uenicima slobodu (ukoliko se radi o intimnim pitanjima) da ne dijele lina iskustva sa ostatkom grupe ukoliko to ne ele.

    Rad u paruRad u paru koristimo u razliitim situacijama: kada ne elimo da uenici rade sami a ni u grupama; kada nemamo dovoljno vremena da svaki uenik izloi svoj prijedlog pa ih zamolimo da se u paru dogovore oko zajednikog; kada elimo da rade samostalno, pa u parovima, pa u grupama i na kraju u velikoj grupi; kada elimo da poveemo neke uenike za koje smo primijetili da rijetko ili nikada meusobno ne komuniciraju i sl.

    Rad u grupiRad u grupi podrazumijeva da grupa uenika radi na nekom zadatku u unaprijed odreenom vremenskom periodu a nastavnik obilazi grupe, prati rad i vodi rauna o vremenu. Tema rada u grupama treba biti unaprijed osmiljena, grupe mogu imati istu temu, mogu biti razliite na nain da svaka grupa obrauje jedan segment problema. Grupe se najee dijele na etiri do est uenika. Rad u grupama omoguava svakom ueniku (a naroito onima koji izbjegavaju da priaju u velikoj grupi) da iznesu svoje miljenje i dobro utie na promjenu dinamike rada jer uenici moraju da ustanu i promijene mjesto rada. Nastavnik treba da vodi rauna o vremenu i da svakoj grupi osigura vrijeme da prezentira rad kao i vrijeme za pitanja, komentare uesnika drugih grupa ili diskusiju svih uesnika o prezentiranim grupnim radovima.

    Diskusija u grupiDiskusija u grupi je facilitiran razgovor svih uesnika koju najee vodi nastavnik (a u nekim situacijama ovu ulogu moemo dodijeliti i uenicima da prakticiraju svoje vjetine). Poeljno je da svi uesnici sjede u krugu kako bi se osigurao ravnopravan odnos uesnika te otvorenost u komunikaciji. Ovu metodu najee koristimo na kraju rada, kada je potrebno da se sumiraju zakljuci ili kada elimo da produbimo diskusiju o nekoj temi. Vano je da nastavnik vodi rauna da pitanja koja postavlja

    28 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • budu otvorenog tipa (kako bi potakao diskusiju) kao i da pokua da ukljui sve uenike u razgovor. Intervencija tipa zanima nas ta o ovoj temi misle i oni koji se do sada nisu ukljuili u diskusiju esto daje eljene rezultate.

    Studije sluajaStudije sluaja mogu biti izuzetno korisne prilikom obrade tema korupcije, naroito za razumijevanje gdje su granice etikog, a gdje nastupa korupcija. Mogu biti stvarne ili zamiljene, pripremljene od strane nastavnika ali i uenika prije izvoenja asa. Za studije sluaja se mogu pripremiti dvije vrste pria. One u kojima se poznaje ishod i one u kojima se od uenika trai da zavre priu, odnosno da procijene kako je sve mogla da postupi odreena osoba u datoj situaciji. Ove druge kod uenika razvijaju sposobnosti za rjeavanje problema, a sa aspekta edukacije o korupciji sposobnost rjeavanja etikih dilema.

    BarometarBarometar je metoda koja omoguava da uenici defi niraju i izraze svoje stavove, a istovremeno da uju i stavove drugih. Posebno je korisna u oblasti korupcije jer se u njoj esto pojavljuju tzv. sive zone. Kada primjenjuje barometar nastavnik unaprijed pripremi nekoliko tvrdnji, naprimjer: Korupciju je nemogue iskorijeniti; Svi ljudi su korumpirani; i sl. Nakon toga postavi papire po uionici, na jedan kraj papir na kojem pie DA, u potpunosti sam saglasan, a na drugi kraj uionice papir sa natpisom NE, nikako nisam saglasan. Na sredini uionice postavlja papir sa natpisom Niti sam saglasan niti nisam saglasan. Zatim zamoli sve uenike da se pozicioniraju na mjestu unutar barometra koji odgovara njihovom stavu. Nakon to se uenci rasporede, nastavnik zapoinje diskusiju na nain da proziva jednog po jednog uenika da argumentira svoje stavove. Nakon diskusije, nastavnik kae uenicima da mogu promijeniti svoj stav i zauzeti drugu poziciju na barometru. Nakon to iscrpi sve mogunosti za diskusiju, nastavnik zadaje sljedeu tvrdnju.

    DebataDebata razvija govornike vjetine i kritiko miljenje. Posebno je vana metoda u graanskom obrazovanju jer pored toga to potie razvoj

    Etika i antikorupcija: srednje kole 29

    s ed je o esrednje kole

  • vlastitog stava, potie i sluanje te uvaavanje stavova drugih. U edukaciji o korupciji moe se koristiti kada, naprimjer, elimo da uenici prosude etinost nekog postupka, analiziraju uzroke nekog ponaanja i sl.

    Koritenje multimedijeRazliiti dokumentarni i edukacijski fi lmovi o korupciji mogu se skinuti sa interneta i koristiti u edukaciji. Uenicima treba dati priliku da analiziraju fi lm (diskusija u grupi, rad u grupama).

    Oluja idejaVeoma je jednostavna tehnika koja se najee koristi na poetku rada kada elimo da grupu uvedemo u neku temu koju emo obraivati tokom asa. Nastavnik treba da defi nira jednu temu ili pitanje i nakon toga zamoli uenike da daju svoje asocijacije ili ideje koje imaju. Nastavnik zapisuje sve to uenici kau, on je u ulozi neutralnog, to znai da ne vrednuje prijedloge niti komentira. Cilj oluje ideja nije da se razvije diskusija ve da se vidi raspon znanja i pojmova koje uenici imaju o odreenoj temi ili da se dobije to je mogue vie rjeenja za neku problemsku situaciju.

    Igranje ulogaIgranje uloga omoguava uenicima da sagledaju situaciju iz druge perspektive, da uu u razliite drutvene uloge i na taj nain bolje razumiju razliite poloaje i pozicije u drutvu i njihove meusobne odnose. Uloge koje se dodjeljuju uenicima mogu biti unaprijed detaljno razraene ili mogu biti samo okvirno zadane situacije, tada uenici sami ulaze u ulogu i u nju ugrauju vlastita iskustva, znanja, stavove i predrasude.

    Rad sa tekstovimaRazliiti izvjetaji, lanci, reportae..., mogu se koristiti za analiziranje odreenih tema i razumijevanje kompleksnosti odreenog problema. Tekstovi se mogu itati i diskutirati u paru i u grupama. Nastavnik ih moe unaprijed pripremiti a moe uenike zamoliti da sami prije asa pripreme tekstove koji e se obraivati.

    30 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • Prijedlog liste nastavnih cjelina u koje bi se mogli ukljuiti sadraji iz oblasti etike i antikorupcije

    S obzirom na razliitost nastavnih planova i programa u BiH i potrebe da se ovaj program ukljui u sve srednje kole, program edukacije o korupciji je najbolje realizirati na asovima odjeljenske zajednice. asovi odjeljenske zajednice izmeu ostalog potiu razvoj zajednikog djelovanja i graanske svijesti, to je jedan od osnovnih ciljeva uvoenja edukacije o korupciji u obrazovanje.

    Prijedlog vannastavnih aktivnosti u okviru kojih bi se mogli tretirati sadraji iz oblasti etike i antikorupcije

    Imajui u vidu da je cilj edukacije o korupciji razvoj kompetencija o korupciji, a da kompetencije podrazumijevaju znanja, vjetine vrijednosti, vannastavne aktivnosti izuzetno su vane. One e dati priliku uenicima da razvijaju proceduralno znanje, odnosno da razvijaju naine borbe sa korupcijom u svojoj sredini. Osmiljavanje i provoenje aktivnosti borbe protiv korupcije, kao i postizanje pozitivnih rezultata, kod uenika e razvijati etike vrijednosti i proaktivan stav u odnosu na ovaj rasprostranjen drutveni fenomen. Da bi ova edukacija dala eljene rezultate od iznimne je vanosti da sve strukture, a posebno upravljake, ne samo odobre ve i aktivno podre ove aktivnosti.

    Vijee uenikaOsnovna uloga vijea uenika u srednjim kolama je zastupanje i promoviranje interesa i potreba srednjokolaca. Po samoj svojoj ulozi vijea uenika trebaju biti nosioci i promotori demokratske kulture u kolama, a samim tim i borbe protiv korupcije. Vijea treba ohrabriti i podstai da se bave pitanjem korupcije u koli na nain da im se predloi da osmisle aktivnosti borbe protiv korupcije, a zatim da te aktivnosti uvrste u godinji plan rada. Mogui prijedlozi aktivnosti za vijee: da oforme tim (unutar vijea) koji se bavi edukacijom o korupciji; da oforme tim koji se bavi borbom protiv korupcije; da se poveu sa udruenjima graana koje se bave borbom protiv korupcije; da organiziraju razliite aktivnosti u koli

    Etika i antikorupcija: srednje kole 31

    s ed je o esrednje kole

  • kao to su posjete institucijama zakonodavne i izvrne vlasti sa ciljem informiranja uenika; da organiziraju okrugle stolove na koje e pozivati predstavnike vlasti, predstavnike civilnog sektora i druge koji mogu dati vie informacija o pojedinim temama korupcije; da provode istraivanja o prisutnosti korupcije u koli i sl. Pored navedenih aktivnosti, potrebno je omoguiti vijeima da osmisle svoje naine na koje e se boriti protiv korupcije i promovirati etike vrijednosti.

    kolski projektiSvako odjeljenje u kojem se provodi edukacija o korupciji bi trebalo da provede minimalno jedan projekat koji e imati za cilj borbu protiv korupcije. S obzirom da srednjokolci najradije uestvuju u aktivnostima koje su sami osmislili, potrebno im je to i omoguiti, odnosno pruiti im priliku da osmisle, a zatim i da realiziraju projekt. Za realizaciju projekta potrebno je osigurati podrku svih struktura u koli.

    Sekcija o korupcijiZa uenike koji ele produbiti svoje znanje iz ove oblasti bilo bi dobro organizirati sekciju koja e se baviti temom etike i korupcije.

    Tim za borbu protiv korupcijeTim za borbu protiv korupcije moe se osnovati na nivou svakog razreda ili na nivou kole. Uee u timu moe biti metoda nagraivanja uenika koji su bili najaktivniji tokom edukacije. Nagraivanje se moe obaviti na nain da uenici u svakom odjeljenju odabiru uenika koji je po njihovom miljenju bio najaktivniji. Osnovni zadatak tima bio bi osmiljavanje naina borbe protiv korupcije na nivou kole. Tim treba da radi pod supervizijom vijea uenika, nastavnika zaduenog za rad sa vijeem i pedagoga.

    Vrnjaka edukacijaVrnjaka edukacija je veoma efi kasna metoda edukacije uenika, naroito srednjokolaca. Od uenika koji pokazuju vie interesiranja za borbu protiv korupcije moe se oformiti grupa koja e osmiljavati naine na koje mogu svoje vrnjake educirati o korupciji.

    32 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • kolska predstavaDramske sekcije koje djeluju u veini srednjih kola mogu pripremiti predstavu o korupciji. Takoer, moe se samo za ovu svrhu oformiti dramska grupa od uenika koji ele uestvovati u predstavi.

    Okrugli stoloviVijea uenika mogu u saradnji sa profesorima organizirati okrugle stolove na razliite teme koje se bave korupcijom u obrazovanju.

    Organiziranje posjeta Posjete razliitim institucijama mogu se organizirati za svako odjeljenje ili za zainteresirane uenike. Predstavnici institucija koje djeluju u lokalnim zajednicama mogu informirati uenike na koji nain se bore protiv korupcije i tako omoguiti uenicima da spoznaju iri kontekst ove drutvene pojave.

    Prijedlog nastavnih materijala

    Knjige Semjuel Hantington i ostali, Kultura je vana Kako ljudske vrijednosti

    oblikuju progres, Plato, Beograd, 2004. Karlo Alberto Brioski, Kratka istorija korupcije Od starog veka do

    naih dana, Mate, Beograd, 2007. Josip Kregar, Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija, RFIN,

    Zagreb, 1999. Josip Kregar, Duko Sekuli i eljka porer, Korupcija i povjerenje,

    Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2010.

    Zoran Stojiljkovi, Drava i korupcija, igoja, Beograd, 2013.

    Izvjetaji Nacionalni sistem integriteta u BiH, Transparency International BiH,

    Banja Luka/Sarajevo, 2013. Najbolje prakse u otkrivanju i sankcioniranju korupcije, Transparency

    International BiH, Banja Luka/Sarajevo, 2014. Globalni indeks percepcije korupcije, Transparency International,

    godinje

    Etika i antikorupcija: srednje kole 33

    s ed je o esrednje kole

  • lanci Tomislav Suni, Korupcija: najstariji zanat, asopis Politika analiza

    br. 2, 2010. Ana Maria Geto i ostali, Analiza koncepta Edukacijom protiv

    korupcije na primjeru praktinih iskustava s antikorupcijskog sata, Hrvatska akademija pravnih nauka (godinjak), br. 1, 2011.

    Paula Letuni, Korupcija i drutveno-ekonomski razvoj, Politika misao, br. 2, 2011.

    Slaana Aras, Korupcija, asopis Pravnik, broj 84, maj 2007.

    Web stranice www.account.ba (Antikorupcijska mrea u BiH) www.ti-bih.org (Transparency International BiH) www.ccibh.org (Centri civilnih inicijativa) www.tender.ba (UG Tender Borba protiv korupcije u javnim

    nabavkama)

    34 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE

  • PRIMJERI NASTAVNIH JEDINICA

    Primjer br. 1

    Tema: Pojam i defi nicija korupcije

    Razred: 1-4

    Predmet/as: as odjeljenske zajednice

    Oblik/metod rada: oluja ideja, rad u grupi, diskusija u grupi

    Potrebna sredstva: pripremljene defi nicije korupcije na listiima

    Cilj asa: informiranje uenika o pojmu korupcija

    Oekivani rezultat: razumijevanje pojma korupcija

    Prijedlog za odvijanje asa (detaljan opis planirane aktivnosti): Uvod (1-2 min.): nastavnik upozna uenike da e uenici kroz ovaj as

    imati priliku da se upoznaju sa terminom i defi nicijom korupcije. Oluja ideja (8 min.): nastavnik na tabli napie rije korupcija i zamoli

    uenike da kau sve to im padne na pamet kada uju rije korupcija. Sve asocijacije zapisuje na tablu. Kada zavri proita sve asocijacije i zamoli uenike da komentiraju raznolikost asocijacija.

    Male grupe (20 min.): nakon oluje ideja, nastavnik podijeli uenike u male grupe. Svakoj maloj grupi da papirie na kojima su zapisane razliite defi nicije korupcije i zamoli uenike da u okviru male grupe proitaju sve defi nicije i da izaberu jednu koja im se ini najbolja ili naprihvatljivija. Nakon toga, uenici u okviru male grupe treba da osmisle priu kroz koju bi nekome ko nikada nije uo za korupciju (naprimjer, vanzemaljac) objasnili ta je korupcija.

    Prezentacija grupa (10 min.): svaka grupa prezentira svoju defi niciju i priu.

    Evaluacija (5 min.): opisana u nastavku.

    36 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • Materijali i literatura: defi nicije korupcije

    Naini evaluacije: Nastavnik na tabli nacrta tri smajlija koja opisuju zadovoljno, ravnoduno i nezadovoljno lice. Onda zamoli svakog uenika da ustane i u zavisnosti od toga koliko je zadovoljan asom stavi plus ispod smajlija koji opisuje njegovo zadovoljstvo proteklim asom te da pojasni svoju ocjenu. Kada svi uenici zavre, nastavnik kratko prokomentira nalaz evaluacije, zahvali se uenicima na aktivnom ueu i najavi sljedeu temu edukacije o korupciji.

    Primjer br. 2

    Tema: Vrste i pojavni oblici korupcije

    Razred: 1-4

    Predmet/as: as odjeljenske zajednice

    Oblik/metod rada: barometar

    Potrebna sredstva: tri komada papira formata A4 na kojima pie Da, potpuno sam saglasan; Ne, nikako nisam saglasan; i Niti sam saglasan niti nisam saglasan; pripremljene tvrdnje za barometar.

    Cilj asa: informiranje uenika o vrstama korupcije

    Oekivani rezultat: razumijevanje pojavnih oblika korupcije

    Prijedlog za odvijanje asa (detaljan opis planirane aktivnosti): Uvod (1-2 min.): nastavnik upozna uenike sa temom asa, odnosno

    da e kroz as obraivati pojavne oblike korupcije. Barometar (15 min.): nastavnik rasporedi tri papira po uionici i zamoli

    uenike da se u skladu sa tim koliko se slau sa navedenom tvrdnjom pozicioniraju du barometra. Nakon svake tvrdnje nastavnik pitanjima podstie diskusiju. Mogue tvrdnje:

    Etika i antikorupcija: srednje kole 37

    s ed je o esrednje kole

  • Korupcija je jedan od najveih drutvenih problema. Korupcija potie nejednakost u drutvu. Sa korupcijom se lake dolazi do odreenih usluga i poslova. Korupcija je nuno zlo. Korupcija je nastala u 20. vijeku u siromanim zemljama. Davanje mita je u redu da bi se izbjegla mnogostruko via kazna. Bosna i Hercegovina je jedna od najmanje korumpiranih zemalja

    na svijetu. Prilikom procesa zapoljavanja u instituciji, prioritet treba da imaju

    lanovi porodice. Odlazak na more slubenim automobilom je normalna stvar. Uredu je da se medicinsko osoblje poasti nakon uspjene

    intervencije. Rad u grupama (10 min.): nastavnik podijeli uenike u grupe i zamoli ih

    da nabroje to je mogue vie primjera korupcije za koje su uli. Prezentacija i diskusija (15 min.): svaka grupa prezentira svoj rad i

    nakon toga nastavnik inicira diskusiju. Evaluacija (3 min.): barometar uenici se pozicioniraju u uionici u

    zavisnosti koliko su zadovoljni asom.

    Naini evaluacije: opisan u prijedlogu za odvijanje asa.

    Primjer br. 3

    Tema: Uticaj korupcije

    Razred: 1-4

    Predmet/as: as odjeljenske zajednice

    Oblik/metod rada: multimedija prikazivanje fi lma, rad u malim grupama, diskusija u velikoj grupi

    Potrebna sredstva: projektor

    38 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • Cilj asa: informiranje uenika o posljedicama korupcije

    Oekivani rezultat: razumijevanje posljedica korupcije

    Prijedlog za odvijanje asa (detaljan opis planirane aktivnosti): Uvod (1-2 min.): nastavnik predstavi uenicima plan odvijanja asa Multimedija (6 min.): nastavnik uenicima prezentira edukativni fi lm

    https://www.youtube.com/watch?v=qED0s7aLWeo. Rad u grupama (15 min.): nastavnik podijeli uenike u grupe, zamoli

    ih da u malim grupama prodiskutiraju fi lm koji su upravo vidjeli i da nakon toga defi niraju posljedice korupcije.

    Prezentacija grupa (10 min.): svaka grupa prezentira svoje zakljuke. Diskusija (10 min): u velikoj grupi nastavnik putem voene diskusije

    navodi uenike da razgovaraju o posljedicama koruptivnog ponaanja. Evaluacija (3 min.): nastavnik zamoli uenike da izaberu samo jednu

    rije koja opisuje njihovo zadovoljstvo proteklim asom.

    Materijali i literatura: web link https://www.youtube.com/watch?v=qED0s7aLWeo i projektor

    Naini evaluacije: usmena evaluacija (opisana u prijedlogu za odvijanje asa).

    Primjer br. 4

    Tema: Pojavni oblici korupcije

    Razred: 1-4

    Predmet/as: as odjeljenske zajednice

    Oblik/metod rada: studija sluaja, prezentacija

    Potrebna sredstva: pripremljena studija sluaja za male grupe

    Cilj asa: informiranje o pojavnim oblicima korupcije

    Etika i antikorupcija: srednje kole 39

    s ed je o esrednje kole

  • Oekivani rezultat: razumijevanje pojavnih oblika korupcije

    Prijedlog za odvijanje asa (detaljan opis planirane aktivnosti): Uvod (1-2 min.): nastavnik upoznaje uenike sa ciljem i aktivnostima

    asa. Studija sluaja (20 min.): nastavnik podijeli uenike u male grupe i da

    im unaprijed pripremljen sluaj i pitanja za obradu sluaja. Primjer sluaja: Maja je loa uenica. Najvjerovatnije e pasti iz matematike. Pred kraj polugodita Majina mama dogovara sastanak sa Majinom profesoricom matematike. Tokom sastanka, poklanja joj skupocjeni parfem... Pitanja za grupe: Kako biste ocijenili ovakvo ponaanje?; Da li je ovo korupcija?; Kako se u ovim situacijama treba ponaati profesor?

    Prezentacija grupa (10 min.): svaka grupa prezentira zakljuke analize sluaja.

    Diskusija (10 min.): nastavnik inicira diskusiju sa svim uenicima o ponaanju sudionika u studiji sluaja i defi nira zakljuak o obliku koruptivnog ponaanja.

    Evaluacija (2-3 min.): nastavnik zamoli uenike da ocjenom od 1 do 5 ocijene koliko im je ovaj as pomogao da bolje razumiju korupciju, odnosno pojavne oblike u kojima se ona javlja.

    Materijali i literatura: primjeri pojavnih oblika korupcije

    Naini evaluacije: opisani u toku asa.

    Primjer br. 5

    Tema: Pojavni oblici korupcije u obrazovanju

    Razred: 1-4

    Predmet/as: as odjeljenske zajednice

    Oblik/metod rada: rad u grupama, diskusija u grupi

    Potrebna sredstva: uionica ureena za potrebe grupnog rada

    40 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • Cilj asa: istraivanje pojavnih oblika korupcije u obrazovanju

    Oekivani rezultat: vei nivo informiranosti uenika o pojavnim oblicima korupcije u obrazovanju

    Prijedlog za odvijanje asa (detaljan opis planirane aktivnosti): Uvod (1-2 min.): nastavnik upoznaje uenike sa ciljem i aktivnostima

    asa. Rad u grupama (20 min.): nastavnik podijeli uenike u grupe i zamoli

    ih da svaka grupa razgovara o moguim primjerima korupcije u obrazovanju i da nakon toga napiu na listu papira pojavne oblike korupcije u obrazovanju.

    Prezentacija grupnog rada (10 min.): svaka grupa prezentira svoje zakljuke.

    Diskusija u grupi (10 min.): nastavnik inicira diskusiju u grupi i navodi uenike da defi niraju najee pojavne oblike korupcije u obrazovanju.

    Evalucija (3 min.): nastavnik zamoli uenike da kroz jednu reenicu opiu koliko im je bio koristan ovaj as sa aspekta upoznavanja sa pojavnim oblicima korupcije u obrazovanju.

    Materijali i literatura: izvjetaj o korupciji u obrazovanju

    Naini evaluacije: opisan u toku asa.

    Primjer br. 6

    Tema: Moralna dilema

    Razred: 1-4

    Predmet/as: as odjeljenske zajednice

    Oblik/metod rada: rad u grupama, diskusija u grupi

    Etika i antikorupcija: srednje kole 41

    s ed je o esrednje kole

  • Potrebna sredstva: pripremljen materijal za rad u grupama na listovima papira odtampana Hajncova dilema.

    Hajncova supruga boluje od karcinoma. Apotekar koji ivi u njihovom mjestu je patentirao lijek koji je moe spasiti. Lijek kota 20.000 dolara. Hajnc se obrati apotekaru i ispria mu situaciju u kojoj se nalazi, meutim apotekar pojasni Hajncu da je mnogo novca, znanja i truda uloio u otkrivanje lijeka i da oekuje novac za lijek. Hajnc se nakon razgovora sa apotekarom obrati prijateljima da mu pomognu i uspije sakupiti 1.000 dolara. Odlazi kod apotekara i kae mu da trenutno ima 1.000 dolara, da mu ena umire i da e mu ostatak isplatiti im sakupi novac. Apotekar mu odgovori da mu moe prodati lijek samo onda kada donese pun iznos. Hajnc u oaju, iste noi provali u apoteku i ukrade lijek.

    Cilj asa: analiziranje moralno-etikog ponaanja

    Oekivani rezultat: vei stepen razumijevanja moralno-etikih dilema

    Prijedlog za odvijanje asa (detaljan opis planirane aktivnosti): Uvod (1-2 min.): nastavnik uenicima predstavi cilj asa i opie

    aktivnosti. Rad u grupama (10 min.): nastavnik podijeli uenike u tri grupe. Svakoj

    grupi odredi jednu od uloga: branilac, tuilac i sudija. Grupama podijeli na listovima papira napisanu Hajncovu dilemu i zamoli grupe da se svaka od njih pripremi za jednu od uloga koju e imati u sudnici. Kae im da e nakon pripreme organizirati raspravu u sudnici i da grupe trebaju izabrati jednog uenika ili uenicu koji e ih predstavljati u toj ulozi kao i da tokom rasprave branilac, tuilac kao i sudija imaju mogunost da se konsultiraju svako sa svojim grupom. Dok grupe rade, nastavnik pripremi uionicu za sudnicu na nain da odvoji mjesto za sudiju, branioca i tuioca. Uenici koji ne uestvuju u raspravi treba da sjede iza uenika koji predstavlja njihovu grupu kako bi se tokom rasprave mogli konsultirati.

    Sudnica (30 min.): nastavnik inicira raspravu u sudnici, ali se tokom rasprave ne mijea u sam tok. Prije samog poetka informira uenike o trajanju vjebe kao i o tome da e red u sudnici odravati sudija.

    42 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • Naini evaluacije: Usmena evaluacija svaki uenik treba rei ta je nauio tokom dananjeg asa (mogua pitanja: kakav dojam je na vas ostavio dananji as? Po emu ete pamtiti ovaj as? i sl.).

    Primjer br. 7

    Tema: Borba protiv korupcije u obrazovanju I dio

    Razred: 1-4

    Predmet/as: as odjeljenske zajednice

    Oblik/metod rada: rad u grupama, grupna diskusija

    Potrebna sredstva:

    Cilj asa: istraivanje moguih naina borbe protiv korupcije u obrazovanju

    Oekivani rezultat: razumijevanje uloge uenika u borbi protiv korupcije

    Prijedlog za odvijanje asa (detaljan opis planirane aktivnosti): Uvod (1-2 min.): nastavnik upozna uenike sa ciljem asa i aktivnostima

    koje e se na asu odvijati. Rad u grupama (25 min.): nastavnik podijeli uenike u grupe i kae im

    da u grupama razgovaraju o moguim nainima na koje se uenici mogu ukljuiti u borbu protiv korupcije u obrazovanju. Sve mogue prijedloge treba da zapiu i pripreme za prezentaciju itavom odjeljenju.

    Prezentacija (15 min.): nakon to svaka grupa prezentira svoje zakljuke, nastavnik zamoli svaku grupu da odabere jednu od aktivnosti koju su predloili a koju e detaljno razraditi na narednom asu. Pri odabiru aktivnosti borbe protiv korupcije nastavnik treba informirati uenike da biraju aktivnost koja ima najvee anse da se zaista i provede, odnosno koja moe da producira najvee rezultate (u smislu da e privui i druge uenike da u tome uestvuju te da zahtijeva minimalne resurse ili da se resursi mogu lako mobilizirati).

    Etika i antikorupcija: srednje kole 43

    s ed je o esrednje kole

  • Naini evaluacije: nastavnik zamoli uenike da odgovore na pitanja: koliko sam bio aktivan na asu? Koliko je moja grupa bila aktivna? Kada bih mogao neto da promijenim u samom toku odvijanja asa uradio bih...?

    Primjer br. 8

    Tema: Borba protiv korupcije u obrazovanju II dio

    Razred: 1-4

    Predmet/as: as odjeljenske zajednice

    Oblik/metod rada: rad u grupama, grupna diskusija

    Potrebna sredstva: zakljuci grupa sa prethodnog asa

    Cilj asa: istraivanje moguih naina borbe protiv korupcije u obrazovanju

    Oekivani rezultat: razumijevanje uloge uenika u borbi protiv korupcije

    Prijedlog za odvijanje asa (detaljan opis planirane aktivnosti): Uvod (1-2 min.): nastavnik upozna uenike da e nastaviti raditi na

    aktivnosti koju su radili prethodni as i opie im nain na koji e se as odvijati.

    Rad u grupama (20 min.): nastavnik pozove uenike da oforme grupe u kojima su bili prethodni as te da ideju aktivnosti borbe protiv korupcije koju su izabrali detaljno razrade. Razrada podazumijeva da defi niraju cilj akcije, aktivnosti koje e se tokom akcije provesti; vremenski okvir, potrebna sredstva za realizaciju te da dodijele uloge svakom lanu tima.

    Prezentacija (15 min.): svaka grupa prezentira svoju aktivnost. Nakon prezentacije svake grupe potrebno je dati mogunost za komentare i pitanja.

    Naini evaluacije: Nastavnik zamoli uenike da ocjenom od 1 do 10 ocijene svoje znanje o korupciji nakon to su pohaali asove o korupciji.

    44 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • RAZRADA KOLSKOG PROJEKTA

    Primjer br. 1

    Tema: Anketa o korupciji

    Cilj aktivnosti: Ukljuivanje uenika u borbu protiv korupcije

    Oekivani rezultati: Razvoj organizacionih vjetina Razvoj graanske svijesti Steeno iskustvo u aktivnostima borbe protiv korupcije Dobijanje podataka o postojanju korupcije u koli

    Trajanje projekta: dva mjeseca

    Opis aktivnosti: Formiranje tima za provoenje projekta (7 dana) uenici jednog

    odjeljenja; predstavnici svih odjeljenja, vijee uenika. Kreiranje anketnog upitnika (7 dana) uenike treba ohrabriti da

    naprave prvu verziju ankete a nakon toga im nastavnik zaduen za realizaciju projekta treba osigurati pomo u konanom formuliranju ankete.

    Upoznavanje rukovodstva kole sa provoenjem istraivanja putem anketnog upitnika (7 dana) predstavnici tima treba da uz pomo nastavnika organiziraju sastanak sa direktorom kole na kojem e mu detaljno izloiti plan aktivnosti te predstaviti anketu.

    Anketiranje uenika (7 dana) potrebno je odrediti uzorak za istraivanje, odnosno broj uenika koji e popuniti anketu. Neophodno je voditi rauna o spolnom i starosnom balansu.

    Analiza anketnih upitnika (7 dana) dobijene rezultate potrebno je sumirati te napisati izvjetaj o rezultatima provedene ankete.

    Prezentacija rezultata (7 dana) moe se organizirati na razliite naine neophodno je ukljuiti uenike u osmiljavanje naina prezentacije.

    Etika i antikorupcija: srednje kole 45

    s ed je o esrednje kole

  • Evaluacija (1 dan) na sastanku tima koji je proveo anketiranje je potrebno razgovarati o tome koliko su zadovoljni provedenim projektom, na koje probleme su nailazili tokom provoenja aktivnosti, kako su te probleme rjeavali, kada bi ponovo radili anketiranje ta bi uradili drugaije, ta su nauili kroz realizaciju projekta.

    Raspodjela uloga: nastavnik treba navesti uenike da u okviru tima prvo defi niraju uloge koje su im potrebne za realizaciju projekta, a nakon toga da se u skladu sa eljama uenici sami rasporede.

    Potrebni resursi: tampanje anketnih upitnika

    Naini evaluacije: opisano u aktivnostima.

    Primjer br. 2

    Tema: Kreiranje etikog kodeksa

    Cilj aktivnosti: Ukljuivanje uenika u borbu protiv korupcije

    Oekivani rezultati: Razvoj organizacionih vjetina Razvoj graanske svijesti Steeno iskustvo u aktivnostima borbe protiv korupcije Uspostavljanje mehanizama prevencije koruptivnog ponaanja Promocija etikog ponaanja

    Trajanje projekta: tri mjeseca

    Opis aktivnosti: 1. Formiranje tima za provoenje projekta (7 dana) uenici jednog

    odjeljenja; predstavnici svih odjeljenja, vijee uenika.2. Informiranje o projektu koji se provodi (15 dana) projektni tim treba

    da upozna sve uenike (oglas, razglas), upravu kole (sastanak sa direktorom); vijee roditelja (prezentacija na sastanku vijea roditelja), kolskog pedagoga (sastanak sa pedagogom), nastavniko vijee

    46 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • (prezentacija na nastavnikom vijeu) o cilju i aktivnostima projekta izrade etikog kodeksa. Tokom informiranja potrebno je da se svim moguim akterima u koli dostavi informacija na koji nain i u kojem vremenskom roku se mogu dostaviti prijedlozi za etiki kodeks.

    3. Analiza primjera dobre prakse (10 dana) projektni tim treba prikupiti to je mogue vie primjera etikih kodeksa koji se ve primjenjuju u srednjim kolama u BiH. Najefi kasniji nain je da ove informacije osigura vijee uenika kroz Mreu savjeta/vijea uenika BiH.

    4. Prikupljanje prijedloga za etiki kodeks (10 dana) projektni tim treba defi nirati rok i nain prikupljanja prijedloga za etiki kodeks od svih aktera u koli. Tokom vremenskog roka treba stalno da podstie aktere da dostave svoje prijedloge.

    5. Izrada kodeksa (15 dana) na osnovu dostavljenih prijedloga i prikupljenih postojeih kodeksa projektni tim treba da izradi kodeks.

    6. Prezentacija radne verzije kodeksa (7 dana) izraen etiki kodeks je potrebno javno prezentirati uenicima, nastavnicima, upravi kole, vijeu roditelja, pedagogu (oglasna table, web stranica) i dati rok za dostavljanje komentara.

    7. Usvajanje kodeksa (7 dana) potrebno je kodeks uskladiti sa dostavljenim komentarima, a zatim ga dostaviti na usvajanje kolskom odboru.

    8. Prezentacija kodeksa (7 dana) usvojeni kodeks treba prezentirati putem oglasne ploe, plakata u svakoj uionici, web prezentacija i sl.

    9. Evaluacija (1 dan) na sastanku tima koji je proveo projekat je potrebno razgovarati o tome koliko su zadovoljni provedenim projektom, na koje probleme su nailazili tokom provoenja aktivnosti, kako su te probleme rjeavali, kada bi ponovo radili projekat ta bi uradili drugaije, ta su nauili kroz realizaciju projekta...

    Raspodjela uloga: nastavnik treba da navede uenike da u okviru tima prvo defi niraju uloge koje su im potrebne za realizaciju projekta, a nakon toga da se u skladu sa eljama uenici sami rasporede.

    Potrebni resursi: tampanje primjeraka etikog kodeksa za svako odjeljenje

    Naini evaluacije: opisano u aktivnostima

    Etika i antikorupcija: srednje kole 47

    s ed je o esrednje kole

  • Primjer br. 3

    Tema: Promocija borbe protiv korupcije mjesec borbe protiv korupcije

    Cilj aktivnosti: Ukljuivanje uenika u borbu protiv korupcije

    Oekivani rezultati: Razvoj organizacionih vjetina Razvoj graanske svijesti Steeno iskustvo u aktivnostima borbe protiv korupcije Vii nivo informiranosti uenika o korupciji

    Trajanje projekta: 3 mjeseca

    Opis aktivnosti: 1. Formiranje tima za provoenje projekta (7 dana) uenici jednog

    odjeljenja, predstavnici svih odjeljenja, vijee uenika.2. Osmiljavanje aktivnosti promocije borbe protiv korupcije (15 dana)

    projektni tim treba na sastanku vijea uenika prezentovati projekat i zamoliti predstavnike odjeljenja da prikupe prijedloge srednjokolaca o moguim nainima promocije borbe protiv korupcije.

    3. Defi niranje aktivnosti i plana provoenja aktivnosti (7 dana) na osnovu prikupljenih prijedloga projektni tim formira listu aktivnosti koju e provesti. Potrebno je da defi nira i vremenski plan. Mogue aktivnosti: organiziranje okruglih stolova, prikazivanje dokumentarnih fi lmova, organiziranje posjeta institucijama koje se bave borbom protiv korupcije, organiziranje diskusija sa predstavnicima vladinih institucija koje se bave borbom protiv korupcije i sl.

    4. Prezentacija projektnih aktivnosti (7 dana) potrebno je prezentirati projektne aktivnosti upravi kole, nastavnikom vijeu, uenicima, kolskom odboru, vijeu roditelja, kolskom pedagogu i dr.

    5. Provoenje aktivnosti (30 dana) projektni tim provodi aktivnosti u skladu sa vremenskim rokovima.

    48 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • 6. Evaluacija (1 dan) na sastanku tima koji je proveo projekat je potrebno razgovarati o tome koliko su zadovoljni provedenim projektom, na koje probleme su nailazili tokom provoenja aktivnosti, kako su te probleme rjeavali, kada bi ponovo radili projekat ta bi uradili drugaije, ta su nauili kroz realizaciju projekta...

    Raspodjela uloga: nastavnik treba navesti uenike da u okviru tima prvo defi niraju uloge koje su im potrebne za realizaciju projekta, a nakon toga da se u skladu sa eljama uenici sami rasporede.

    Potrebni resursi: tampanje promotivnog materijala

    Naini evaluacije: opisano u aktivnostima

    Etika i antikorupcija: srednje kole 49

    s ed je o esrednje kole

  • ZAKLJUAK

    Korupcija i u javnom i u privatnom sektoru ugroava stabilnost i prosperitet cjelokupne zemlje i drutva. Stoga je od kljunog znaaja da se svi u drutvu, ukljuujui i uenike u srednjim kolama, upoznaju sa ovim fenomenom te iniciraju odreene aktivnosti na prevenciji borbe protiv korupcije. Pod prevencijom se podrazumijeva ukupnost planski osmiljenih, organiziranih i preduzetih mjera i aktivnosti kojima se nastoje ukloniti ili smanjiti direktni i indirektni uzroci koruptivnih ponaanja. Stoga je uvoenje obrazovanja o korupciji u srednjim kolama jedna od kljunih aktivnosti na buduoj prevenciji korupcije kod mladih ljudi koji se spremaju za budui samostalni ivot.

    Strategija za borbu protiv korupcije 2009-2014. predstavljala je etvrti strateki dokument u okviru kojeg se razmatra strateka platforma za smanjenje korupcije u Bosni i Hercegovini (BiH) tokom posljednjih skoro 20 godina. Prema prethodno provedenim analizama, korupcija je, pored nezaposlenosti, najozbiljniji problem sa kojim se zemlja suoava ve dui niz godina. Stoga se ovo pitanje stalno nalazi na dnevnom redu donosioca odluka u zemlji, no dosadanji napori na smanjenju korupcije su ostali bez znaajnog efekta. Prema podacima globalnog indeksa percepcije korupcije Tranparency Internationala, Bosna i Hercegovina se ve godinama nalazi na zaelju evropskih zemalja kada je u pitanju stepen korupcije u zemlji. Istovremeno, prema indikatoru kontrole korupcije u okviru Svjetskih indikatora upravljanja (Svjetska banka), Bosna i Hercegovina je tek na pola puta kada se radi o stepenu korupcije koji postoji u poslovanju, javnom sektoru i meu politiarima. Interesantna je injenica da ovaj indeks ve vie od 15 godina stagnira, bez obzira na preduzimane aktivnosti borbe protiv korupcije.

    Treba svakako napomenuti injenicu da je u sklopu dugoronih ciljeva Strategije za borbu protiv korupcije 2009-2014. navedeno da Sve osnovne i srednje kole i univerziteti treba da imaju u svojim nastavnim planovima

    50 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • i programima jednoobrazne programe obuke u oblasti etike i borbe protiv korupcije. Stoga se i pristupilo izradi ovog kurikuluma za obrazovanje uenika u srednjim kolama, kao dio irih napora na prevenciji korupcije u Bosni i Hercegovini.

    Preporuke za nastavnike

    Nastavni proces treba da bude zasnovan na konstruktivistikoj postavci, odnosno uloga nastavnika bi trebala da se ogleda u organiziranju i voenju procesa uenja;

    U pripremi asa bilo bi dobro da nastavnik razmilja vie o uenicima, o tome ta trenutno znaju, ta bi jo trebalo da znaju, koje aktivnosti na najbolji nain mogu da ih motiviraju za uenje, kroz koje aktivnosti uenja mogu da razvijaju vjetine i usvajaju vrijednosti i sl.

    S obzirom na razliitost nastavnih planova i programa u BiH i potrebe da se ovaj program ukljui u sve srednje kole, program edukacije o korupciji je najbolje realizirati na asovima odjeljenske zajednice;

    Prilikom osmiljavanja aktivnosti edukacije srednjokolaca u vezi korupcije neophodno je koristiti razliite forme i metode za postizanje ciljeva (individualni rad, rad u paru, rad u grupi, diskusija u grupi, studije sluaja, barometar, debata, koritenje multimedije, oluja ideja, igranje uloga, rad sa tekstovima)

    Imajui u vidu da je cilj edukacije o korupciji razvoj kompetencija o korupciji, a da kompetencije podrazumijevaju znanja, vjetine i vrijednosti, od velikog je znaaja realizacija odreenog broja vannastavnih aktivnosti, te pruanje podrke za njihovu realizaciju.

    Generalno, treba imati na umu da se osnovni cilj razvoja kompetencija uenika o korupciji u drutvu, a posebno u obrazovanju, treba fokusirati na: Defi niranje pojma korupcije, uzroka, pojavnih oblika i posljedica; Prepoznavanje koruptivnog ponaanja u obrazovnim institucijama; Defi niranje odnosa izmeu ekonomske aktivnosti i moralnih

    vrijednosti i utvrivanje uloge graana u borbi protiv korupcije; te Defi niranje uloge uenika u borbi protiv korupcije.

    Podsticanje izraavanja individualnih stavova i miljenja je od kljunog znaaja za uspjenost programa borbe protiv korupcije

    Etika i antikorupcija: srednje kole 51

    s ed je o esrednje kole

  • Korisni kontakti/institucije u borbi protiv korupcije

    Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), www.apik.ba

    Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA), www.sipa.gov.ba Sud Bosne i Hercegovine, www.sudbih.gov.ba Tuilatvo Bosne i Hercegovine, www.tuzilastvobih.gov.ba Visoko sudsko i tuilako vijee (VSTV), www.vstv.pravosudje.ba Federalno tuilatvo Federacije Bosne i Hercegovine, www.ft-fbih.

    pravosudje.ba Federalna uprava policije, www.fup.gov.ba; Ministaratvo unutranjih poslova RS, www.mup.vladars.net Republiko tuilatvo RS, www.rt-rs.pravosudje.ba/

    Ostali korisni izvor (publikacije)

    Amundsen, I., Political Corruption: An Introduction to the Issues, Chr. Michelsen Institute, Development Studies and Human Rights, 1999.;

    Begovi, B., Mijatovi, B. & Hiber, D., Korupcija u pravosuu, Centar za liberalno-demokratske studije, Beograd, 2004.;

    Begovi, B., Mijatovi, B., Korupcija u Srbiji, Centar za liberalno-demokratske studije, Beograd, 2001.;

    Buanin, O. & Lalovi, LJ., Nosioci pravosudnih funkcija i drutvo, Visoko sudsko i tuiteljsko vijee BiH;

    Centar za rezvoj medija i analize / ACCOUNT, Ko je ko u borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2013.;

    CEMI, Poto ispit? znanje (nije) na poklon!, Studio MOUSE Podgorica, 2012.;

    Centar za odgovornu demokratiju COD Luna, Prirunik za zatitu uzbunjivaa u Bosni i Hercegovini, 2012.;

    Centar za odgovornu demokratiju COD Luna, Prirunik za primjenu Zakona u zatiti lica (uzbunjivaa) koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, 2014.;

    Dobovek, B., Prevencija korupcije, Fakultet za sigurnosne nauke, Slovenija, 2008.;

    52 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • orevi, S., Civilno drutvo protiv korupcije u policiji Predlog praktine politike, Beogradski centar za bezbednu politiku, Beograd, 2013.;

    FMON, Program mjera za prevenciju korupcije u Federaciji BiH Transparentnost, zakonitost i potivanje procedura za bolje visoko obrazovanje Nacrt, Mostar, 2012.;

    Gorjanski, D., Sustavna korupcija u hrvatskom zdravstvu, Zagreb, 2013.;

    Gorjanski, D., Je li hrvatski zdravstveni sustav sustav?, Matica Hrvatska, Ogranak Osijek, 2009.;

    Gould, 1991., a prema: Khan, M. M., Political and Administrative Corruption: Concepts, Comparative Experiences Bangladesh Case, University of Dhaka, 1997.;

    Hallin, D. C. & Papathanasssopoulos, S., Political Clientelism and the Media: Southern Europe and Latin America in Comparative Perspective, Media, Culture & Society, broj 24., 2002.;

    Hasi, J., Krivino djelo korupcije: Slabosti i nedoreenosti postojeih zakonskih rjeenja na nivou Bosne i Hercegovine, Centar za sigurnosne studije, Sarajevo, 2013.;

    International Council on Human Rights, Korupcija i ljudska prava: uspostavljanje veze, Fond za otvoreno drutvo Srbija, Beograd, 2010.;

    Khan, M. M., Political and Administrative Corruption: Concepts, Comparative Experiences Bangladesh Case, University of Dhaka, 1997.;

    Korajli, I., Visoko obrazovanje u BiH otvoren prostor za korupciju, TI, 2011.;

    Kuan, L., Sukob interesa, Udruga za demokratsko drutvo, Zagreb-Split, 2004.;

    Milosavljevi, M., Kako protiv korupcije u javnim nabavkama, Centre for Applied European Studies;

    Ministarstvo pravosua RH, Korupcija uzroci, posljedice, prevencija, Zagreb, 2011.;

    ukovi, D., Korupcija u procesu privatizacije u Srbiji, lanici, broj 1, 2011.;

    imac, N., Protiv korupcije: stara poast, nove opasnosti, Mala kola demokratije, knjiga 10, Udruga za demokratsko drutvo, Zagreb Split, 2004.;

    Etika i antikorupcija: srednje kole 53

    s ed je o esrednje kole

  • TACSO, OCD i uee graana, Sarajevo, 2011.; Transparency International BiH, Antikorupcijski planovi kao dio

    strategijskog djelovanja protiv korupcije, Sarajevo, 2011.; Transparency Internarional BiH, Monitoring provoenja Strategije za

    borbu protiv korupcije 2009-2014 Prvi periodini izvjetaj TI BiH, 2010.;

    Transparency International BiH, Monitoring implementacije Zakona o javnim nabavkama BiH, 2012.;

    Transparency International BiH, Metode edukacije o korupciji i etici; UNOCD, Poslovanje, korupcija i kriminal u Bosni i Hercegovini: Utjecaj

    mita i kriminala na privatna preduzea, 2013.; UNOCD, Korupcija u Hrvatskoj: Stvarna korupcijska iskustva graana,

    2011.

    54 Etika i antikorupcija: srednje kole

    O U C JETIKA I ANTIKORUPCIJA

  • Kurikulum za transparentnost, kurikulum za odgovornost

    www.znanjenijeroba.org

    Projekt fi nansira EU

    Partneri na projektu

    Projekt implementira