Dr. Halid Faik ei-'Ubejdi

KUR'AN l PLANETA ZEMUA

Dr. Hali d Faik el-' Waejtli

PREDGOVOR

još prij e 14 stoljeća U zvišeni Al l ah je p reko Svog poslj ednjeg

pos lanika Muhammeda, s . a . v . s . , poslao čovječanstvu Knj igu ,

�vjetiljku koja će mu u svakom vremenu i mjestu osvjetljavati

staze koj ima hude hodilo . Jedinstveni sti l , krajnje savršenstvo i

nepobitna mudrost koj i proži maj u Kur'an zapanj i l a j e Arape , do

tada ncpri kosnovene pjesnike koj i su svojom krasnorječivošću

uspijevali uzdići a rapsku riječ do krajnjeg perfekcionizma. Ova

objava, s cilj em da i zvede čovječanstvo iz J uke poli te izma i ateizma

ka sigurnim stazama obasjanim Božij im svjet lom, b i l a je zad nj a

uputa cje lokupnom ljudskom rodu .

Iako Kur'an ni je naučna knj iga, on obiluje činjenicama

do koj ih je nauka pomoću savremene tehno logije XX sto ljeća

počela dolaziti . Sve one u kazuju da je Kur'an vječna Božija riječ ,

nepresuša n i zvor znanja i s imbol svih znanosti u kojem se na

jedinstven način prožimaju sve nauke ovoga svijeta .

Da l i smo znal i da su pojave koje se dešavaju u Univerzumu

vrlo p recizno opisane u Božijoj knj izi ?

Naravno, za mnoge od nj i h saznajemo ili ih p ronalazimo u

Kur'anu tek nakon što nauka na nj ih ukaže .

Allahu ništa nije l.ajna ni na Zemlji ni na nebu!

(Alu l rnran, s)

s

IIJIJ!IifJ1W�ll

6

t n m :n tl·���Ytft Da Zemljom i nebesima upravlj��ju drugi bogovi, a ne

Allah, poremeti li bi se. Pa nek je uzvišen Allah, Gospodar

svemi.ra, od onoga što Mu pripisuju! (e l- Enbija . ��)

Živi mo u vremenu kada pokušavamo saznat i koje se pojave

oko nas dešavaju , kako se dešavaju , šta je uzrok tome i da li je

s l i ka š to je vi d i mo danas konačna .

U svakom razdob l ju povijesti l jud i su i ma l i svoj hipoteti čki

pogled na svijet koj i ih je okruživao . M noga od tih shvatanja danas

nam izgl edaj u nestvarna pa čak i k rajnje bes mis lena . Zeml ju ne

nose d ivovske kornjače, ka ko su misli l i u antičkom dobu, n iti je

Z mlja ravna ploča i nema na svojim krajevi ma brda na koja se,

:lajedno sa nebom, naslanja , kako su mis l i l i Arap i .

Allah je nebesa, vidite ih , bez stubova podigao, i onda

svemirom zavladao. (er- Ra 'd , �)

Ipak , pored svi h nastojanja nauke da p ronađe odgovore

na p itanj a koja sam i seb i postavl jamo i uprkos svekol i koj

p rogresivnoj teh nologiji , koja nam na relativno uspješan način

podast i re nepowanice , mi nikada sa s igurnošću nećemo, niti

možemo, tvrditi da smo do� li do k raja . J er , nikada do kraja nećemo

uspjeti otkriti sve pojave u svijetu koj i nas okružuje, nit i ćemo biti

u stanju u mnogim s lučajev ima dati utemeljene odgovore na nj ih .

Svako novo otkriće do kojeg naučn ic i dolaze u svijetu, bez obzira

da l i se od nosilo na sve m i r i l i na p l a netu Zemlj u , snažno podu pi re

č injen icu da je Kur'a n Božija knj iga i da su u njemu takve pojave

već opisa ne na vrlo precizan nači n .

Mi ćemo im pru:f.ati naše :makove u pr·ostranstvima

svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude jasno da

je Kur'an istina. (Fussil et , s3)

U tom smislu nam je autor ove knj ige dr. Ha l i d faik el- "Ube­

jdi pokušao jezgrovito, i:l jednog novog kutka prib l i 7. iti planetu na

kojoj živimo, a , kako se č in i , vrlo malo j e poznajemo. Ovaj ugled ni

7

;:;::;;: tJ:t1'J,iJrtl lračanin svoj i m povezivanjem n aučn ih č i njen ica i prirodnih po­java na planet i Zemlj i sa kur ' anskim mjerilima ostavlja vrlo snažan dojam na či taoca , nudeći dokaze koj i potvrđuju da je Kur'an u sva­koj oblasti preduhitr io nauku . I ndikat ivno je da autor posjeduje široko znanje i besprijekornu informiranost u mnogim naučnim oblastima, što mu je svakako pomog lo da Božiju knj igu predstavi

kao riznicu svih nauka : astronomije , fizike, hemije , geol ogije, bi­ologije i osta l i h znanosti koje se bave prirodnim pojavama od nas­

t anka ko ·mosa, preko početaka životnih titraja na p laneti Zem lji do svega onoga što se na njoj i u nj enoj utrobi nalazi.

Svojom Edieijom od 15 knjiga, kao i drugim nap isa n i m

knj igama koje tretiraj u temat iku nad naravnosti Kur'ana d r.

Halid el -'Ubejd i , zajedno sa dr. Zaglul cn-Nedžarom (Egipat), šcj h Abdulmedžidom Zindanij em (Jemen) , Harunom Ya hyom

(Turska) i d r. Adnanom Šer i fom ( L i ban) , zasigurno spada u red

najpoznat i j i h istraživača iz ove oblast i u i slamskom , a posebno u

arapskom svijetu .

Naučn e činjen ice sad r:l.ane u ovoj knj iz.i će nas uzdići korak i sp red d rugih u argumentovanom vođenju dijaloga. One nam također mogu poslužiti kao vrl o efikasno sredstvo z.a p reporod

i ·lamskog misionarstva , koje je z.ad nji h godina pretrpjelo ozbiljne kritike. M nogi eminen tni umovi i sla mskog svi jeta

pozivaju modifikac ij .i metoda islamskog mis ionarstva u ovom naprednom i savremenom dobu, a g lavnu rij eč, bez sumnje ,

trebalo bi d a u tome vode ove činjenice saopćene čovječanstvu

još prije 14 stol jeća. ' Pošto je islamsk i svijet, a poseb no arapski , prep lav l jen

l i teraturom čija tematika je nadnaravnost Kur' ana , nadamo se da će i čitatel jska publika u Bosni i Hercegovini imati pri l i ku

upoznat i se sa ovim sad ržaj ima . Od petnaest knjiga i z Edicije ovog autora dvije će za početak bit i objavlj ene i kod nas; Kur'an i

planetalemlja, i druga Kur'an iKosmos .

'Č:Moris Novi Horizonti, br. (,6, inlf!rviju sa dr. Zaglu l Ncd7.arorn pod naslovom Naj pot

punij i opis um ljnh·eKa nalazi sc u Kur·'anu. prevt!o S. Cerna n.

8

Možda će nam čitanje ove knj ige i upoznavanje sa planetom

na kojoj ž ivimo otvoriti horizonte i nagnati nas da se zap i tamo

o Un iverzu mu u kojem naša planeta plovi kao ma l chno zrnce u

nepregled noj kosmi čkoj pustinj i . J er, ia ko dje luje sve konačno

i pak je ovo samo početak naši h b udućih istraživanja , promatranja

i raz mišljanja o p laneti Zemlj i , koj u je Uzv i šeni Bog, Zćlj edno sa

sv im onim što se na njoj i i:mad nje nalazi nama podred i o .

I ščitavanjem literature ovakvog sadržaja nametnut će nam

se vrlo ekspl ic i tan zaklj učak da je si l askom Ku r'ana okončana

era n ištavnog praznovjerja i započeto je novo , uvel i ko d rugačije

razdoblje istraživanj a i proučavanja u niverzumskih pojava

čije rezultate , kol iko god se trudil i , n e možemo predvidjeti . Za

sada na m ostaje da sc zadovolj imo već postojećim nepobitn i m

činjenicama i postavljenim hipotezama koje treba da utvrd i mo.

mr. N ermin Omerbašić. prevodilac

9

::J:::;m:tn���

UVOD

Neka je hvala Uzvišenom Allahu , Gospodaru svjetova , i neka

je sa l avat i m i r na Njegovog najčasnijeg poslanika M uhammeda ,

s . a .v . s ., na njegovu porodicu , ashabe i sve o ne koj i i h u dobru

slijede do Sud njeg dana .

Ovo je četvrta knj iga iz Edicij e o nad naravnosti Kur'ana, u

kojoj obraz l ažemo kur'anski osvrt na sve b itne činjeni ce do koj ih je došla nauka izučava j ući planetu Zemlj u .

U poz navanje sa ovom temat ikom , iz jednog sasvim novog

ugla , kod čitaoca će, nadamo se, pobud i t i svij est o značaju ovakvi h

i sličnih istraživanj a, a možda ga njegova zai nteresiranost nagna

da sc opsežnije posveti tajnama ovog dubokog naučnog mora.

Nadnaravnost Ku r'a na p redstavlja nepresušno vre lo novih

otkrića , a naučn i c i ma je posebno značajan o naj dio koj i se odnosi

na Zemlju . Kur'anska objašnjenja Zem lj e , njene topografij e ,

strukture , kretanja , otkrivanja blaga i tajni koje ona skriva u

svojoj utrobi - sm atraju se n aj bitnijom oblasti koja je istraživana

i proučavana. U p ućuje na ovaj zaključak i obi l n a l i teratura, jer

skoro da nema knj ige koja govori o nadnaravnosti K u r'a na a da

se u njoj ne spomi nje i ova značajna nauka kojom se U zv i šeni Bog

kune .

1 0

&:J m: "''�'! �iYrt� Dovol jno je spomenuti da je imam Er- Raz i , na osnovu

i ščitavanja i v lastitog p romišljanja Kur'ana , p rv i p isao o okr uglom

obl iku Zemlje .

Pojam erd (Zemlja) u Kur'anu sc j avlja u v iše značenja : nekada

stri ktno označava odrecleno mjesto , naprimjer, 7.cmlja Mekke,

M edine, Egipta , Ba bi lona , Šama . . . . . . i s l i čno . Ovim poj mom

se, takođe r, ističe razina zemlje , kao što, naprimjer, imamo

u suri Rum - edna erd, gdje je op isana ni zija na kojoj se vod i l a

b itka i7.među Riml jana i Per7.ijanaca. Na ovo je uka7.ao Kur'an,

a mi smo se dota kl i ove činjen ice u prvoj knj izi Ed i c ij e, knj izi o

nad naravnosti Kur'ana s aspekta povijesnih i a rheološki h otkrića.

Također, poj a m erd u Kur'anu osl i kava sve ono što pripada kop nu ,

ili se, pa k , odnosi na p lanetu Zemlju , njene slojeve i njen eli p asti

ob l i k , koj i kur'anski tekst ekspl icitno i stiče.

lako su 7.a obradu ove teme potreb ni cij eli to movi, knj iga koj a

j e pred vama pokušaj j e sažetog i o lakšanog p r i stupa u p rostr ·ani

vrt ku.r'a nskih pri ka7.a , nadajući se da ćemo udahnuti mi ris bar

nekih od njegov ih cvjetova .

Dr. Halid Faik el- 'Ubejdi

ZEMLJA

Planeta2 Zemlja pr ipada Sunčevom sistemu i posl ije Merkura i Venere zauz ima treće mj esto po uda ljeno ·ti od Sunca� . Njena prosječna uda ljenost od Sunca iznosi 149 so3 ooo km , odnosno

9� 897 ooo m ilja . U od nosu n a ma1;u osta l i h pla neta , Zem lja je na

petom mj estu , a jed i na je p l aneta na kojoj sc odvija život , iako

neke planete imaju atmosferu i vodu , kao, npr. M ars.

Zeml ja nije potpuno loptastog obl i ka nego je na polovima

spljoštena, za što se u nauci upotrebl java i zraz geoid. Razl ika

između promjera Zem lje na polovima u odnosu na njen

poluprečni k je oko 4� k m . Prema posljednjim astronomskim otkrićima , Zemlja ima

putanju u kosmosu sa 14 kružno rotacionih obrtaja raz l ičite snage. Jedan od nji h je i vibriranje (ljuljanje) , koje je slično lju ljanju

kol ijevke. N aučnici smat raju da ovakva putanja znatno ut iče na san

lj udskog i 7. ivotinjskog svijeta na Zemlj i .

'Planeta jr svemirsko tijelo koje kruži oko zvijezde. a čija masa je �uvi�t> rna la d a i samo postane zvijezda. Planett· �u ili stjenovita tijela (kao Merkur. Ven .,ra, Zemlja i Mars). ili gasovita sa malim t·vrstim jezgrom (kaojupitcr.S;�turn, Uran i Neptun). U Sunčevom sist.e· mn. ral'unaj(·i i Pluton. koji sc po strukhtri razlikuje od ostalih. postoji devet pl:tneta. ·1 Sunet> j t> nama naj bl iza zvijezda i najsjajnije n "hesko tijf'lo. Spada u zvijezde patuljke, spt>k­tral nog t ipa e� S(l povri;inskorn temperaturom od oko 6 000 K. Svak" St>ku nde 4 miliona tona solarnog materijala sc utroši u procesu pretvaranja hidrogena (vodo nika) u helijum.

1 1

Zemlja se sa cje lokupn i m Sunčevim sistemom1· kreće prema

sazviježđu Herkuln b rzinom od �o,1 km/s i li 1 � ,5 milj a/s, što

odgovara brzin i od 7� 36o km/h, odnosno 45 o oo milja/h . ·

Galaksija M l ij ečn i put5, u čijem sklopu je i Sunčev sistem ,

kreće se p rema zvj ezdanom si stemu Leo b rzinom 6oo km/ s i l i

375 mil ja/s.

Brzina Zemlj i ne i Mjesečeve elipsaste putanje oko Sunca

iznosi oko 106 ooo km/h , odnosno 66 ooo milja/h . Ovaj obrtaj ,

čija dužina dostiže 938 900 'ooo km/h, odnosno s83 400 000 milje , neznatno odstupa od kružnog kretanja .

+Sunčev �istem S t! sastoji o d Sunca. devet planeta, 6 3 mjeseca. velikog broja kometa i asteroida rneduplanetarnog medija. Možemo ga podijeliti na unutmšnji i spoljašnj i . U unutrašnji Sunčev sistem spadaju (:t::tiri terestričke planete: Merkur. Ven ra. ZPmlja. Mars, a jovijanskc pla nete činP- s po ljni Sunčev sistem Uu piter. Saturn. Uran. eptun). Sve planete i asteroidi sc okreću oko Sunca ll istom srnijt::ru ll orbitama koje su u blizini ravni kuja je određena zt::rnljinom orbitom i sun(:evim ekvatorom a naziva se ravan ekliptike. Orbite svih planeta. izuzevši Merkur i Pluton (:ije su skoro kružnf', su elipse sa Suncem u jednom od fokusa eli pst!.

5 Galaksija predstavlja porodicu zvijezda koje sc medusobni m 1,<ravitac:ionim privlačcnjern dr:Ze na okupu. M liječni put je nazivza na�u galaksiju. Sa Zemlje na noćnom nebu se vidi kao maglibJsta tra b koja se njime proteže pa je po tome i dobila svoj naziv, jer SP. mi nalazimo na jednom od njenih krajP.va pa kao da je vidimo sa strane. Ukoliko je gledamo odozgo ili odozdo vidjeli bismo je kao spir:;lnu galaksiju. Mliječna staza je najsjajnija na mjes t u nje nog središta koje se sa Zemlje vidi u srnjeru sazvijel'.đa St rijclea. Ostala sazviježđa kro1. koja se prote7.c� Mlije(·ni put su: Perzej, Kasiopea, Labud. Orao. Strijelac, Škorpion, Kentaur. jedro. Bik i Kočijaš. Centar galaksije je jako naseljen i p rečnik mu j<' oko 50 ooo svjetlos­nih godina. Ovaj centralni sff.rični dio se naziva galaktički halo i tt njemu se nalaze neke od najstarijih zvijezda u našoj galaksiji. Sunce se nalazi na udaljenosti od oko 2llooo svjetlos­nih godina od središta i zajed no sa cijelom gala h ijom rotira oko njenog središta i pot reb no mu je �20 mil iona godi na da napravi jedan krug. Iz razloga �to se svi dijelovi galaksije ne okreću podjednako naša galaksija konstantno mijenja svoj oblik. \Vww.geocities. com (op. p rev.). Za dodatna pojašnjenja pogledati knjigu Kur'an i Kos mos od istog- autora.

1 3

IIJIJJIHtW�iJt�l

Zeml ja se, također, jednom u svaka �3 sata , 56 minuta i 4.,1 sekunde okrene oko svoje ose, al i ovo k retanje se razl ikuje od jednog

do drugog mjesta na njezinoj površ ini . Na ekvatoru, brzina obrtaja

iznosi nešto više od 1 6oo km/h, odnosno 1000 m i lja/h , dok njena

brzina na 4.6 . pod i o ku sjeverno iznosi 1073 k m/h i l i 667 milja/h.

Ovo su osnovna kretanja planete Zeml je . Pored nj ih , postoje

i ona koja obuhvataju tri s l o7.ene operacij e : kretanje zbog

diferenci ja lne n agetosti Zemlj i ne rotacione ose, što proizilazi iz njene gravitac i one si le od Sunca i Mjeseca, zati m prijevremeni

do lazak ili kašnj enje p roljeća i j eseni, te linearna d i ferentnost u

raznim područjima ZemJje .

Pogledajmo kako Kur'an rješava p i tanje kretanja Sunca,

Zemlje,

Planete sunčevog

sistema

Položaj Zemlje i

Mjeseca u svemiru

Putanje zemlje oko

sunca

1 4

Mjeseca i osta l i h t i jela u Sunčevom sistemu . U zv išen i Allah

kaže :

Ti vidiš plan i ne i misliš da su nepo m ične, a one p romi. ču kao

što promiču oblaci- to jeAllahovo djelo, koji je sve savršeno

stvo do; On, doista, zna ono što radite. (en-Neml, 88)

J noć im je dokaz: Mi uklanjamo dnevnu svjetlost i oni

ostaju u mraku. l Sunce se kreće do svoje od ređene

granice, to je odredba Silnoga i Sveznajućeg. I Mjesecu

smo odredili položaj; i on se uvijek ponovo kreće kao stari

savijeni pal min prut. Nit' Sunce može Mjesec dostići, nit'

noć dan pr·eteći, svi oni u svemiru plove. (J a-sin, 37-40)

U p rvom ajetu , plani nc označavaj u Zemlju , pošto su po masi

i korpulentnost i najveće na njoj . Kada i h gledamo mislimo da

su post ojane na Zem lj i , a l i i one sc kre(:u vel i kom brz i nom koju

Kur'an , bez upotrebe čest ice za poređcnje , p01·cd i sa kretanjem

oblaka . Dakle, brz i na kreta nja pla n i na ekviva l e n t na je brz ini

k re tanja vje t rova koj i nose oblake .

Ovo je, ujedno, b io p rv i znak u lj udskoj povijesti da se Zemlja

okreće oko svoje ose. Shodno tome, moguće je zak ljuči t i dvije stvari :

1. K re tanje p l a n ina povezano j sa obrtanjem Zemlje oko

njezine ose .i oko Su nca, a t ime .i sa kretanjem Sun čevogsistcma oko

centra gal aksije . Čovjek n ije u mogućnosti da osjeti ovo kretanje,

jer živi na površi ni malog djelića koji plovi u p rostran om svemiru .

' Putanje zemlje

oko sunca

lS

IIJWihtll,�il �. Usporedba kretanja planina sa b rzi nom kretanja oblaka

neosporno i zaziva divljenje . Kada bi n<mčnik izučavao brzinu

vjet rova u atmosferskom sloju koj i nose oblake i uspored io je sa brzinom Zemlje oko njezi ne ose, uočio b i zad ivl juj uću povezanost.

Poznato je da kru7.na putanja Zemlje oko Su nca iznos i oko 100 ooo km/h , dok je njezi n o obrtanje oko ose nekih 1650 km/h,

stoga je j asno da se na Zem lj i sve, uklj učuj ući i plani ne, kreće .

Ako b ismo brz i nu kretanj a planina upored i l i sa brzinom vjetra , koj i j e i d io Ze m l j i ne atmosfere, ona bi , ako b i b i la stati č na ,

odgovara l a brzini kret anja Zeml je (165o km/h) , a ako b i b i l a u faz i

kretanj a onda b i , uslj ed m nogobrojni h faktora, b i l a različita, i u

razl i č i t im slučajev ima dostiza la b i 3oo km/h .

I z ovoga v id imo da između kreta nja pl a n ina i ob l aka postoj i

p recizna povezanost, što je dokaz da s u p lanine postojane , stabi lne i da i maju nesumnj ivu ulogu u padanju k iše . M eđutim, i planine

se, zajed no sa Zemljom, kreću, mada i h m i v id imo nepomičnim

kao što vidimo i Zemlj u , a Allah zna najbo l je .

D rugi ajet jasno ukazuje na okretanje Sunca . Već smo spomenuli da je savremena n auka otkrila d a se cije l i Sunčev

sistem kreće prema zvjezdanom s istemu Herkulu.J\j t , t akođer,

spo m i nje kr1J7.enje i p lutanje Mjeseca . Ka ko je u novije vri j eme

otkrive no, Mjesec se okreće oko Zem lje , zajedno sa njom se

okreće oko Sunca, a Sunce sa nj ima u sklopu Sunčevog sistema. l

Ze ml ja se, u skladu s ovim rotii·anj ima i kru7.enjima kreće. R ij eči

Uzviše nog tedžri (kreće) i el-Jelek (sve m i r) ukazuju na kmžnu

puta nju , dok r i ječjesbehu (plove) ukazuje na rotacionu putanj u , je r

rij eč p lov i t i , od nosno p l ivati podrazumijeva pokretanje d i je lova plutajućeg t ij e l a . Ovo je , ujedno, dokaz da kosmos n ije prazan ,

j er p lutanje ne može b i t i u p raznom p rostom već u ma terij i. U

novije vrijeme je ustanov l jeno d a svemir nije p razan bezdan , već

je formira n od tamne mater i je (Dark Matter)6. " Prema nJjnov i jim saznanjima, dobijenim u� pom� svcmirse letjel i<"e WMAP, svemir je- nastao prije 1:3.7 mi l ij;trd i godina . Prve zvijezde su sc pojavile pnBiije Vf-'likog p raska . "samo" :.:oo t nil io na godina kasnije. Dobijene su vrlo pret:izne mjere sastava svemira: 7J%

svemira sast oji sc od t;� mne t::nergije. :.:čl% (;ini tamna materija a samo 4,% svemira se sas-

1 6

Ovo s e vrl o jasno može razumjeti i z već spomenutih ajeta sure

Jasi n :

l noć im je dokaz: M i uklanjamo dnevnu svjetlost i oni

ostaju u mraku. I Sunce se kreće do svoje određene

granice, to je odredba Silnoga i Sveznajućeg. I Mjesecu

smo odredili položaj; i on sc uvijek ponovo kreće kao

stari savijeno palmi n prut. T Sunce se kreće do svoje

određene granice, to je odredba S il noga i Svezm�jućeg.

Nit' Sunce mo7.e Mjesec dostići nit' noć dan preteći, svi

oni u svemiru plove. (Ja-sin, 37-40) Pluton

Neptun

Zemlja

Venera

Mars Jupiter

Uran

Planete Sunčevog Merkur

sistema

Kretanje Zemlje oko Sunca, kako je poz.nato, ut iče na formiranje

dana i noći . Ove dvije pojave veoma su važne za život svih stvorenja na Zemlj i , a posebno l judi . Dakle, kad ne bi b i lo ovog roti ranja ne b i b i lo hrane, odmora , rada , a život bi bio nemoguć.

Obrtanje Zemlje oko njezine ose i njeno kruženj oko Sunca, kruženje Sunca oko ga laks ij e , kretanje Mjeseca oko vlast i te ose, Zemlje i oko Sunca dešava se po tačno od ređenom s istemu i

proračunu, te se zato navedeni ajeti završavaju :

toji o d normalne materije koju možemo n a neki način registJ·ovati (op. prev.).

Nit' Sunce može Mjesec dostići nit' noć dan preteći, svi

oni u svemiru plove. (Ja-sin , 4,0)

Ovim ajetima komplementarni su m n ogi d rugi ajeti istog

smisla u Kur'anu, kao npr:

Ti uvodiš noć u dan, i uvodiš dan u noć; Ti od neživog

stvaraš živo, i od živog neživo; Ti opskrblj�ješ koga hoćeš,

bez računa. (Alu Imra n , 2.7)

Gospodar vaš je Allah, koji je nebesa i Zemlju u šest

vremenskih razdoblja stvorio, a onda svemirom

zagospodario; On tamom noći prekriva dan, koja ga u

stopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravaju

Njegovoj volji. Samo On stvara i upravlja! Uzvišen neka

je Allah, Gospodar svjetova! (el - E'raf, 54)

On je Zemlju ravnom učinio i na njoj nepomične planine

i rijeke stvorio i od svakog ploda po par, muško i žensko,

dao; On dan zastire noću. To su doista dokazi ljudima

koji razmišljaju. (er- Ra'd , 3) .

I Mi smo noć i dan kao dva znamenja učinili: znamenje

za noć smo uklonili, znamenje za dan smo vid n im učinili

kako biste mogli da tražite od Gospodara svoga blagodati

i da biste broj godina znali i da biste vr�jeme računali; i

sve smo potanko objasnili. (el- l s ra , 1 2,) .

Svi ovi ajeti s u dokaz naizmjenič nog kretanja dana i noći, odnos­

no njihovog smjenj ivanja, što nedvojbeno ukazuje na činjen icu da

se ZemJja okreće oko Sunca , kao i na činjenicu da vrel ina proizi lazi

iz Sunčevog svjetla, što je objašnjeno u knj iz i o kosmosu.

Također, iz ovoga se razumije da smjenj ivanje noći ukazuje

na zalazak Sunca, kao i nestanak tam e pojavom dana, što je jasan

dokaz kol iko je ogrom na u loga Sunca i njegove svjetlosti za život

raznih stvorenja .

1 8

---Značenje ajeta Uzvišenog Boga:

Ti uvodiš noć u dan, i uvodiš dan u noć ... (Alu lm ran, �7),

jeste da se uvođenjem i smjenj ivanjem dana i noći regu l i ra ,

povećavanjem i l i smanjivanjem, nj ihovo vremensko traja nje .

U ajetu:

On tamom noći prekriva. dan, koja ga u stopu prati. .. (el­E' raf, 54.)

prekrivanje j ednog sa drugim upućuje da dan (svjetlost­

izJazak Sunca) dolazi i za noći ( tama -za laza k Sunca) .

Znamenje za noć smo uklonili, a znamenje za dan smo

vid ni.m učinili... (c l - Isra , 1�).

Da k le , dal i smo svjet losti i njenoj snazi , koja dolazi od jačine

Sunca, moć i mogućnost da prekrije tamu . . .

Ovi a jeti , kao i mnogi drugi, u kazuju da se vremensko povećanje

i smanj ivanje dana i noći u razn i m dijelovima sv ij eta odvija po

nepogrešivom sistemu . I ovo j e jedan od dokaza da se Zemlja okreć

oko svoje ose i oko Sunca . To je odredba S i lnoga i Svezmtjućeg . . .

U riječima Uzvišenog naznačena su i ostala kretanja :

On je za vas Zemlju posteljom učinio i p o nj�j vam prolaze

utro, i On spušta s neba kišu! - Samo Mi d�jemo da uz njenu

pomoć u parovima niče hilje raznovrsno. (Ta - ha, s3)

Zar Zemlju hešikom nismo učinili, i planine stuhovima,

i vas kao parove stvorili, i san vaš počinkom učinili, i noć

1 9

IIJWIUtn���� pokrivačem dali, i dan za privrediva:nje odredili, i iznad

vas sedam silnih sazdali, i svjetiljku plamteću postavil i '?

(e n -Nebe ' , 6 - 1 3)

U ovom ajetu se za Zemlj u upotreljava izraz mehd (bešika) ,

dakle, postelja pripremljena z a dijete. U dtugom ajetu san koj i j e

poč inkom učinjen tokom noći povezuje se sa Zemljom koja j e tada

kao bešika (postelja) za d ij ete . Dokaz da se značenje riječi mehd

odnosi na dječiju poste lju nalazimo u jeziku i Kur'anu. U prkos tome

7 Gal i leo Gali lej ( 1 5f 4- d>4Z)'. 1 609. godina se smatra naj vani jom godinom u povijesti as ­

t ronomije kada je Galilej pronašao teleskop i njime počeo da posmatra nočno nebo. On

je svoj il posmatranja koncentrisao na najveću planetu Sunčevog sistema - j u pit er i došao je do jednog vrlo v:.J7.nog otkrića: ustanovio ji'! da oko Jupitera kruži nekoliko malih satel i ta

(lo, Evropa. Ganimed i Kalisto - kasnije nazvani G a l i l ejevi sate l i t i ) . Ovo je 7.naćilo da n e mora ba �vl'! da k ruz i oko Zemlje. kao sto su smatrali Aristot el i Ptolomej (op. prev . ) .

6 !sak N ju t n ( 1642 1 727). 1 687. god . Nj ut n je objavio svoju knj igu . Ph i l o�nphiae Nat u ral is

Prine i p i a M at he ma t i ca, vjerovatno najznačajnije pojedinačno eljelo koje je ikad objavljeno

u fizici. U ovoj knjizi Njutn ne samo d; 1 je iz lo7.i o teori ju kako se ti je la krd:u u p ro�toru i

vremenu. već je p ru7. io i s loene matemat ičke postupke neophodne da se izvrši analiza ovih

kret a nja . U is toj ovoj knjizi Nj utn je postavio i jedan od naj bi tnij ih fizičkih zakona - zakon

gravitac ije . Ovaj zakon odn::dujl'! s i lu gravi tacije. s i l u kojom svako tijelo u Vasioni privlači

drugo tijc .lo silom i ntenziteta koja je srazmjerna proizvodu ma�a ova dva t ijela a obrnuto srazmjerna kvadrat u njihovih rastojanja. Kasnije je Njutn pokazao da . p rema ovorn za ­konu. gravitacija nago n i Mjesee da se kreć:e eliptičnom putanjom oko Zemlje. a Zemlju i ostale planete da sc cliptičnim putanjama kreću oko Sunca (op.prev . ) .

Mnogi podaci o planeti

Zemlji dobijeni su

putem satelita koji

kruže iznad nje

GEOLOGI JA

Geologi ja j e nauka koja proučava slojeve Zemlj ine kore .

Riječ gea na lat inskom znači Zemlja , dok logos označava nau ku .

Ova nau ka s e bavi proučavanjem hemijskog i mineralnog sastava

Zemlj i ne kore, kao i njen ih pri rodn i h , hemijskih i mehaničkih

osobenosti . Gelogija se d ije l i na nekoliko disciplina:

1 . Geohemija - obuhvata nauku o kristal ima, nauku o

mineral ima, nauku o stij enama i hemijskom sastavu Zeml je ,

� - GeofLz�ja - izučava gravitaciju , magnet izam, e l ektri ci tet i

seizmologij u (nauku o zeml j otresima) ,

3 . Geodinamika - dijel i se na nauku o sedimentacij i , vodama­

okeanima, magmi , vulkanima, zemljotresima,

4 · Povijesna geologija - obuhvata paleontologiju , geologiju tla ,

S · Primijenjena geologija - proučava minerale , petrol, ugalj ,

vodu, inhnjersku geologij u .

Inžinjerska geologija proučava geološku građu, geološke procese

i fiz ičko-mehan ičke osobenosti pov rš i nskih i podze m n ih st ij ena i terena za potrebe građenja . Nj ezinim se rezultatima određuju

uvjet i grad nje , p redviđaj u p ro mjene u te renu koje mogu bit i

izazvane s uvremenim egzogenetskim i endogenetskim procesima i

pojava ma , kao i nj ihov uticaj na građevinu. Shodno tome izučava se

2 1

IINI!IUM�IiJI'll

22 � �

priroda podzemn i h vod a , nj ihovo kretanje i ishodište, što poma:l.e u

građevi n a rstv u , i r igacij i i eksploatacij i .

U geologiji Zem lja se dije l i na pet osnovnih di je lova :

- Gasoviti dio ili atmosfera - obuh vata i okru7.uje čvrst i dio,

sa n ivoom od oko 1 1 oo km (9oo milj a) . M eđutim , glavna masa

atmosfere koncentrisana je na visi n i od s .6 km (3 ,5 milj a) . - Vodeni dio ili hidrosfera - obuhvata vode, okeane i prekriva

oko 70 ,8 % Zem l j ine površine .

Ostala tri s loja su čvrsta, a to su :

- Lito�fera

- Mantija

- jezgro, koje č i n i većinu Zeml j ine mase, jer sadr7.i najteže

materije .

Hidrosfera obuhvata sve površinske vode na Zemlj i : okeane,

mo ra , j ezera , rij eke , potoke, bare, kao i podzemne vode koje

nalazimo u bunari ma, i zvorima itd . Prosječna dubina okeana

iznos i 4794 metra , što je pet p uta više od prosječne visine kopna.

Lito�fera se sastoj i od dvije kore : prva je kruta Zemlj ina kora,

a d rugi je gornj i dio pokrivača mantije, koj i se sastoj i od nekoliko

tektonskih ploča .

ZemJj ina kora se , opet, d ijel i na dva d i je la : gornj i sloj , tzv . Sialic,

formiran od vulkanskih i sed imentn ih stij ena, čija je osnovna

hemijska materija slična sastavu granita, gustoće 2,,7 gr/cm , i donj i

sloj , tzv . Simatic, koj i obrazuje dno okeana, formiran od te7. ih i

dubokih vulkanskih stijena, poput bazalta, gustoć 3 gr/cm.

Vidimo da je Zemlj ina kora sastavljena od stjenovit i h s lojeva

razl ičitih po svojoj gustoći i mineralnom sastavu. Površinski s loj

Zemljine kore naziva se sial zato što se sastav njenih stijena formira

od silikata a lumin ijuma , čija prosječna gustoća iznosi oko 2,,8 gr!

cm, dok je deblj i na od 2, - 15 km. Ispod sloja sial nalazi se drugi ka­

meni sloj , tzv. sima, čije su stijene veće gustoće, jer su sastavljene

od teških mi nerala, većinom od si l i kata magnezijuma, čija gustoća

premašuj e 3 ,4 gr/cm . Prosječna deblj ina Zemlj ine kore (sial i sima)

iznosi oko 72. km. Ovaj vanj ski kameni sloj naziva se l itosfera.

Posl i je vanjskog omotača Zem lje počinje stjenoviti s loj vel ike debl j ine , formiran od minerala i stij ena , gust ine i teži ne veće od vanjskog s loja . Ovaj sloj se zove mantija (omotač jezgra ) , i njegova p rosječna deb l j ina iznosi oko �88o km, a gustoća materije od koje je formi ran iznosi od s - 8 gr/cm ; sastavljen je , dakle , od t eških m i nera l n i h materij a .

L i tosfcra se sastoj i od gornjeg o motača mantij e , čija gusti na s t ijena i znosi 3 ,3 gr/cm . Od omotača mantije Zemlj inu koru

razdvaja s loj poznat kao Moho sloj? . ispod kojeg se na laz i s loj asteno�f'em, čij i sastav č ine stijene u gipkom stanj u . Ovaj s loj je deblj ine oko 1 00 km i omogućava kopnenom d ije lu da sc pokreće , otva rajući se i zatvarajući kroz površinu Zemlje i okea na .

Debe l i omotač mant i je (mantle) , čija deblj i na i zn os i oko �900 km ( 18oo m i lja) prekriva unutrašnj i dio Zemlje koj i se zove jezgro. Gustina mantij e bez asten osfere kreće se od 3 ,3 gr/cm do 6 gr/cm , i povećava se sa dubinom.

Go rnj i s l oj mantije , kako je naučno utvrđeno, fo rm i ra n je od 7.cl jeza i si l i kata magnezija , i l i u nauci poznatog m i neral a o l i vin , dok je donji s l oj omotača pomiješan sa magnezijem, sil ikonom i želj ezom .

Ova labilna pod ručja, nazvana Zemlj ine pukotine, uzrok su

tektonskih pokreta Zemljine kore koja pluta u masi rastopljene Jave.

'' Ovaj sloj d o b i o je naziv p o h rvMskom zna nstv�;: n i ku An d r ij i M ohorovćiću ( lllS7· 1 9J6.) koj i j� na osnovi po t re a sa žarištem u Poh.<Jplj u (�s km južno od Zagreba) 1 909. godine do

kazao da u d u b i n i o d s+km pos toj i jak d iskont i nuitet u irenju potresn i h valova, koj i je p o

nje rn u do b io naziv Moho s loj i l i Mohorovčićev d i skonti n u i l.�l..

23

IIJIJJIUY�Iff�l

Tektonske plofe

obilježene linijom,

a nalaze se između

kontinenata.

Zemljino jezgro

od teških metala

okružuje omotaf od

rastopljenog kamenja

na fijoj površini se

nalazi hladna Zemljina

kora. Njena debljina

iznosi svega nekoliko

kilometara.

24

I spod zadnjeg sloja mantije nalazi se Zemlj i na utroba, od nosno

jezgro, poznato kao centro�fera. Ono je sastavljeno od mater i ja čvršći h

i gušći h o d ostal ih d ije lova Zemlje , uglavnom n i kla i željeza , č ija

je p rosj ečna gustoća 1 1 gr/cm, a deblj i na oko 64.00 km. Naj novija

seizmološka p roučavanja su poj asni la da se centrosfera ili jezgro

sastoj i od dva sloja . Prvi je vanjsk i s loj , deblj i ne ���s km ( ! 38o

mi lja) , i on je čvrst, a l i njegova površi na sad rž i udubljenja i i zbočine

nastale u pod ručj i ma u koj i ma se tempera tura materi je penje , zbog

čega se površ i na ovog sloja s matra otoplje nom. D rugi je u nutrašnj i

s loj i vrlo je k rut, a njegov p rečnik iznos i 1 �75 km (795 m i lj a) . Oba

sloja Ze mlj i nog jezgra su sastavlj e na uglavno m od željeza , nešto

n ik la i drugih elemenata . Tem peratura u u n utrašnj osti jezgra iznosi

oko 665o K. dok mu je p rosječna gustoća oko I3 grlcm:1•

N eki uče njaci su pod ijelili Zemlj u na četiri hemijsko - fizičke

toplotne s fe re , koj e učestvuju u klasi fi kacij i glav n i h omotača Ze m lje .

Iako su Zemlj in i slojevi s jedne stra n e različi t i i odvojeni , a s d ruge

vrlo povezani , gra n i ce između nj i h su vrlo jasne.

U ej losti se stru k tu ra planete Zemlj e d ij e l i na ko ru

(kontinental n u i okeansku ) , Q.motač ma ntiju) i jez ro (spoljašnje

i vanjsko) .

Spoljašnje jezgro

Zemljina kora

Struktura Zemlje

Za vrijeme erupcija vulkana izbacuje se materija formirana od

ž ljeza i d rugih materija koje dolaze iz ogromne Zemlj ine utrobe.

Uprkos razlikama u stavovima naučnika , ustanovljeno je da

Zemlja ima sedam omotača; pet glavnih omotača , od koj ih sc

posljednj i d ije l i na još dva . To su :

- Atmosfera

- Hidrosfera

- Litosfera

- Biosfera

- Centrosfera, a ona se d ije l i na :

- s lojeve koj i su sastavljen i od lahkih i teških silikata

- sloj oksida i sumpora

I nače, omotač jezgra sa ·tavljen je od tečnog že lj eza i nikla.

OMOTAC PRIRODNE OSOBENOSTI HEMIJSKE OSOBENOSTI

Atmosfera Gasovi Nitrogen, oksigen, vodena para, oksid karbon, nepoznati gasovi

Hidrosfera Materije u tečnom i djelomično u

Slatka i slana voda, snijeg, led. krutom stanju prosječne težine oko 1,03

Litosfera Kruta materija prosječne težine 2,8 Stijene silikatnog sastava

Biosfera Materije u krutom i tečnom stanju, Voda, organske materije, skeleti koloidne materije težine 3,0 životinja i ostaci bilja.

Utroba Zemlje Mješavina željeza i nikla prosječne Gornji sloj u tečnom stanju , donji težine 10,7 sloj u krutom stanju.

Pos ljednja se i z mološka proučavanja Zem lj i n i h slojeva su

pokaza la da ona ima sedam poveza n i h kopneni h s lojeva, a on i su : - Hidrosfera i lito�fera (kora) .

- Gornji sloj mantije , s loj djelomično u gipkom stanju

- Sloj od materija olivin i piroksen

- Prijelazno područje

- Donji sloj mant�je.

- Vanjsko jezgro, sloj od rastopljenog željeza i nik la .

- Unutrašnje jezgro, centar Zemlje formi ra n od željeza.

25

Glavne osobenosti

Zemljinih omotafa

26

Unutrašnjost Zemlje

prema posljednjim

seizmološkim

proufavanjima

Opće karakteristike

Zemlje

Okeanska kora

MOHOROVIČIĆEV

Površina Zemlje 150 miliona kilometara kvadratnih.

Površina vodenog omotača 361 milion kilometara kvdratnih.

Površina kopnenog dijela 149 miliona kilometara kvadratnih.

Poluprečnik Zemlje na ekvatoru 6378 km.

Poluprečnik Zemlje na polovima 6357 km.

Prosječna visina Zemljine površine 825 metara iznad površine Zemlje.

Prosječna dubina vodenog dijela 3800 metara ispod mora.

Najviši planinski vrh (Mont Everest) 9 600 metara.

Najveća dubina mora i okeana 10 800 metara.

Kopno, bez ostrva, u procentima 39,2 %

Geološka starost Zemlje Više od 4 500 miliona godina.

Prva faza formiranj a želj eza započinje sa njegovim spuštanjem

iz raspršenog dubokog sve mirskog prosto ra na p lanete Su nčevog

sistema , p rema tome i na Zemlju , gdje se ustabi l i l o . Nakon toga

masa Zemlje se uveća la , da bi se potom fo rmirao vazdušni omotač

- atmosfera , što je dove lo do procesa zahlađenja vruće Zemlje .

Us l ijed io j e dugogodišnj i ciklus ki šnih padavina usljed čega se

pojavi la ogromna kol ič ina vode na Zem lj i . Time je započeta d ruga

faza stabi l iziranja :7.e l jeza u Zeml j inoj utrobi .

..

Geo lozi i astronomi tvrde da su obrtanje Zemlje oko njez.i ne

ose sa jed ne, i postepeno zahlađenj kojem je b ila .i z l o:l.ena sa

d ruge strane pomogl i da se materija Zemlje (minera l i i rude)

sistematski rasporedi prema svojoj gustoći . Time se j form i rao i

vanjski kameni omotač i l i vanjska Zemlj i na kora ( l i tosfera) , koju

27

Meteor u kosmosu

kreće se velikom

brzinom prema Zemlji

sadržavaju hladne stijene, potpuno raz.l ič ite od lave stacionira ne ----==-­

u utrobi Zemlje .

Kur'an je jasno naznačio ovih sedam geološk i h slojeva Zemlje :

AUah je sedam nebesa i isto toJiko zemaJja stvorio;

Njegovo naređenje na sve se njih odnosi, a nek znate daje

Al lah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!

(et -Talak, 1 2)

U knj izi o kosmosu pojašnjeno je značenje sedam neb skih

s lojeva, a sada vidimo da se nauka povinovala i kur 'anskoj podjel i

Zemlje na s dam s lojeva .

Ako bismo, međut im, ovaj ajet posmatra l i sa nekog drugog

stanovišta, kako ga neki tumače, to bi izgleda l o ovako :

1 . R iječ zemlja označava sv·c što se gazi nogama, te b i se onda

ajet odnosio na sve ono po čemu gaze ž iva svorenja na kopnu;

Ostatak željezne mase

meteora palog na

Zemlju.

Putem ovih željeznih

meteora željezo se

ustabililo na planeti

i formirala kruto

Zemljino jezgro.

28

� ljud i i životinje . J er, uprkos ozbiljn im pokušaj ima, nauka nije

došla do saznanja da se na nekoj od planeta , izuzev naše, odvija

kopneni i l i morski život. Premda u kosmosu postoj i na stotine

sunčevih sistema koj i odgovaraju našem, ipak ne postoj i nijedna

planeta na kojoj se odvij a život . Na osnovu toga b i se značenje

riječi zemlja odnosi l o na tlo po kojem gaze živa stvorenja . Smisao

ajeta ne bi obuhvatao donje s lojeve, već samo područje koje do­

diruju noge . Shodno ovome, kur'anska podjela Zemlje na sedam

dijelova odnosila b i se samo na Zemlj inu koru , odnosno njen

kopneni dio.

� . Ako bi se ajet doslovno tumačio, onda možemo reći d a se

Zemlja d ijel i na sedam kontinenata : Artkik, Antarktik , Afrika,

Ame rika, Austral ija , s t im što b i se Azija i Evropa smatra le

jednom cje l inom pošto između nj ih ne postoj i j asna granica koja

ih razdvaja .

3 . Tumačenje ajeta u p renesenom značenju , pak, uzel o b i u

obzir činjenicu da Arapi broj sedam upotreb l javaju za mnoštvo,

te bi se onda smisao mogao odnositi i na mnogobrojna ostrva na

koja se oslanja ZemJj ina kora , a Allah zna naj bolje .

M išljenje o sedam geoloških slojeva Zemlje bi se moglo

potkrijepiti kur' anskim aj etom u kojem se ukazuje da su nebesa i

Zem lja bili jedna homogena cjelina p rije nego je doš lo do njihove

seperacije , što smo već spomenu l i u knj izi o kosmosu:

Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna

cjelina, pa smo ih mi raskomadali, i da Mi od vode sve

živo stvaramo? l zar neće vjerovati? (e l - Enbija ' . 3o)

Značenje ovog ajeta , već spomenuto u knj izi o kosmosu, b i lo

bi da se nebesa i Zemlja posmatraju sa stanovišta da je rij eč o

raz l ič it im kategorijama; nebesa su jedno , a zemlja d rugo .

Ako bi se smisao tih riječi odnosio na međusobnu povezanost.

kao što je to, naprimjer, u rečenici : Plemeniti su Faris i Alija,

u kojoj Faris ima atribut p l emenitosti a i Alija , također. Tada

bismo mogl i zaključiti da su nebesa bi la homogeno tijelo koje

se potom razdvoj i la , što potvrđuju i rezultati do koj i h se doš lo

proučava nj e m VeJ ikog praska . Zemlja j e , također, b ila homogeno

tij elo koje se potom razdvoj i lo , š to dokazuj e i teorija o udaljenosti

kont inenata. Jer, proučavanjem st ij ena nauka je došla do saznanja

da su na početku formi ranja Zemlje kon tinenti b i l i spojen i , a

kasn ije j e nastupi lo razdvajanje i udalj avanje , na nači n kako

danas izgl edaju , i taj proces još uvijek traje .

65 miliona

godina prije

200 miliona

godina prije

Na skicama ljevo su prikazani

položaji kontinenata kroz različita

historijska razdoblja.

135 miliona

godina prije

Danas

Na skicama desno su prikazani

položaji kontinenata u budučnosti,

ako se uzme u obzir da će se

kretati na ustaljeni način.

Zapadna zemljina

polulopta 50 miliona

godina kasnije

Istočna zemljina

polulopta 50 miliona

godina kasnije

Pošto se na kraju ajeta govori da su od vode nastala sva ž iva

stvorenja , onda možem o zakJjučiti da je odvaj anj e .konti ne nata i

formiranje mora i okea na, kao što danas i zgledaju , dovelo nedugo

n akon toga do postepenog nastanka života na planet i .

U tumačenj u ovog ajeta treba spomenut i i m išljenje prof. dr.

Me nsura Hasbunebi ja i prof. dr. Zaglul en - Nedžara . Oni, naime,

29

IIJIJ!iif:tl'JI\"':1

Pokretanje

kontinenata

30

Zemljina atmosfera

smatraj u da se njegovo značenje , također, odnosi i na odvajanje

a tmosfere od Zemlj ine l opte, kako b i se oformi l i slojevi koj i

dovode do kišnog c iklusa a t ime i vode koja č in i sve ž iv im. Ajet

bi mogao obuhvatiti oba značenja , jer je to terminološki i jezički

moguće, a potvrđeno je i naučnim či njen i cama - a Bog zna

najbolje .

50 km

\ TROPOSFERA 18 km 14 km

ZE MUA

31

IIJIJ!IUM�Ii�tl ZAKLJU ČAK

I z do sada spomenutih činjen ica možemo saže ti sl ijedeće zaključke :

1 . Zem lju Kur'an uvij ek spominje u jed n i n i a nebesa ,

uglavnom, u formi množine, dok je j edanput spomenuto sedam zemalja kao komparacij a sa nebesim a :

Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Nje­

govo naređenje na sve sc njih odnosi, a nek mate da je

AH ah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvata!

(et-Talak, 1 � )

U riječima Uzvišenog: I isto toliko zemalja, na laz imo potvrdu o podjeli Zem l je na slojeve, jer rij eč n ij e spomenuta u množi n i kao nebesa . Ako pod riječju zemlja mislimo na sve o no p o čemu

se hoda, odnosno što j e pod nogama, onda sm i sao ovog ajeta ne

obu hvata Zemlj in vazdušni omotač - atmosferu .

:4 . Analizi rajući specifičnosti svakog od ovi h sl ojeva, primije t i t ćemo da je jezgro u odnosu na ostale slojeve apso lutno najgušći ,

najteži i najdeblj i sloj Zem lj e . Težina i gust ina Zem lj i n i h s lojeva se, kako je eksperimentalnim proučavanj i ma otkriveno , povećava sa prodiranj em ka centru, što znači da su s lojevi koj i su u nutrin i

Zemlje teži o d s lojeva i znad nje . N a ovo s e i odnos i ajet:

T Zemlja izbaci terete svoje. (ez-Zilzal , �)

Ovo je prv i znak u povij est i čovječanstva koj i govori o ovoj

naučnoj činjen ic i , 1 400 godina prije nego je ona otkrivena . O

tome dodatno govore i s l ij edeć riječi Uzvišenog:

Kada se Zemlja rastegne, i izbaci ono što je u njoj,

potpuno se isprazni (el - Inšikak, :4-3)

Ovo jesu znakovi Sud njeg dana, ali oni , s jed ne stran , potvrđuju činjenicu da je ono što se nalazi u Zemlj i teže od onoga na

Slika ukazuje na

elipsast oblik Zemlje

32

njenoj površ in i , a sa d ruge da će ono što se nalazi u unutrašnjosti

izaći na površ inu Zemlje . 3 . Zemlj a n i j e potpu no loptastog, već je el i psastog obl i ka .

Uzvišeni Bog kaže :

Posl ije toga je Zemlju poravnao . (en- Naziat, 3o)

Riječ dehaha (poravnati) jed in i je termin u arapskom jeziku koj i se od nos i na rastegnutost i zaobljenost. Geometrijski gledano, rastegnutost i zaobljenost daju e l ipsast ob l ik , što i jeste pravi obl ik Zemlje . Ovaj savršeno precizan termin upućuje na naučno tumačenje obl ika Zemlje . Uzvi šen i kaže:

Zar oni ne vide da im mi zemlju sužavamo umanjujući joj

pogranične oblasti? A Allah sudi ! N i ko ne može presudu

Njegovu pohiti, i On brzo račun svidi. (er- Ra'd, 4 1 )

M i smo ovi ma, a i precima n,j ihovim, dali da uživ�ju, pa

su im dani radosti dugi. A zar oni ne vide da M i u zemlju

nji hovu dolazimo i da je s krajeva njezinih ttmanjujemo,

pa kako hi oni bili pobjednic i? (el - Enbija, 4-4.)

U ova dva ajeta upotrijebljen je termin koj i upućuje na strane Zemlje . U vrijeme objavlj ivanja ajeta smatralo se da se riječ zemlja

odnosi na Arabijski poluotok, koj i Allah nevjernici ma, pobjedom muslimana, sužava, ali kur'anska poruka se odnosi i na planetu na kojoj ž.iv imo. Riječ atraf (oblast i i l i strane) u geometrij i ne odgovara loptastom obliku, jer loptasti oblik nema stranu, dok elipsast oblik ima speci fi čnu zaobljenost na stranama.

4 · E l ipsasti obl ik Zemlje osl ikavaj u nam i sl i jedeće riječi Uzvišenog Boga :

Onaj koji j e nebesa i Ze m lj u stvorio i koji vam spušta s neba

kišu pomoću koje M i dajemo da ozelene bašče prekrasne

- nemoguće je da vi učin il e da izraste d rveće nj ihovo. -

Zar pored Allaha postoji d rugi bog? N e postoj i , al i su oru

narod koji druge s Njim izjednačuje;

Om�j koji je Zemlju p rebivaJ ište m uči n io i kToz nju

rijeke proveo i na njoj b rda nepom ična postavio i dva

mora pregradio. - Zar pored All aha postoj i d rugi bog? Ne

postoj i , nego većina njih u neznanju živi ;

Onaj koj i se nevolj n i ku, kad mu se obrati , odaziva, i koj i

zlo otklanja i koj i vas na Ze mlj i namjesnicima postavlja. ­

Zar pored Allaha postoj i d rugi bog? Kako n i kako vi pouku

da pri mate! -

Onaj koj i vam u tminama, nakopnu i namoru, put pokazuje

i koji vjetrove kao radosnu vijest ispred milosti Svoje šalje.

- Zar pored Allaha postoji drugi bog? Kako je Al lah visoko

iznad onih koji druge Njemu ravnim smatraju! -

Onaj koj i sve iz n ičega stvara, koji će zat im to ponovo

učin it i , i koj i vam opskrbu s neba i iz zemlje daje. - Zar pored Allaha postoj i d rugi bog? R.eci: Dokažite, ako

ist inu govorite!

Reci: N iko, osim .AUaha, ni na nebu ni na Zemlji , ne zna što

će se dogoditi; i oni ne znaju kada će oživ�jeni biti.

Zar oni o onom svijetu da što znaju! Ništa! - Oni u njeg-a

sumnjaju, oni su slijepi. pre ma njemu. (en-Neml, 6o-66)

Riječ kararen , spomenuta u ajetima, odnosi se na stal no prebivalište, kako su j e klasi č ni mufessiri i protumačil i . Već j e I mam Razi u svom tefsiru ukazao na č injenicu da j e Zemlja okrugla.

5 · Zemlja i ma pukot ine na koje je Kur'an prije savremene nauke ukazao rij ečima :

33

IIJi:l!ilJ:tl'J�fril

34

� l Zemlje koja se otvara (et-Tarik 1 2 ) .

R.i ječsad ' označava pukotinu, rascjep . U vrij eme objavlj ivanja ovo je tumačeno kao cij epanje zemlje pri l ikom kl ij anja sjemena .

6 . Sve dosad spomenuto upućuje na specifične od l i ke naše p lanete . Ona je formirana od krutog jezgra, sastavlj enog od želj eza i n ikla , koj i prekriva tečna materija u kojoj također dominira veliki procenat rastoplj enog željeza i nikla . Slijede četiri pojasa razl ičita po prirodno-hemijskom sastavu , a preko nj ih dolazi kameni omotač Zem lje Cl i tosfera) .

Že l jezo se odlikuje velikom gustoćom, sposobnošću usijanja, magnetizmom, a ujedno je i teže od ostalih elemenata , stoga je j asno da je potonu l a u duboki sloj Zemlje . Dospjevši u centar Zemlje , formi ra lo je područje od tečnog željeza .

Pošto je Zemlja većinom sastavlj ena od lahkih elemenata , 7.elj ezna masa se koncentri ra la u jezgru, pri čemu je pridonije la formiranju nj nog sadašnjeg oblika. Riječ j e o drugoj fazi spuštanja želj eza '0 • U tom smislu je i kur'anski aje t :

M i smo izaslanike Naše s jasnim dokazima slal i i po

njima knj ige i terezije objavlj ival i , da bi ljudi pravedno

postupali, - a željezo smo stvorili , u kome je ve1 ika snaga

i koje ljud i ma koristi - , i da bi Allah uka1.ao na o ne koji

pomažu vjeru Njegovu i poslanike Njegove kad Ga ne vide.

Allah je, uistinu, moćan i silan . (e l - H adid , 25)

Podrobnij im tumačenj ima ovog ajeta posveti t ćemo pažnju u narednom dijelu knjige. Uzvišeni Bog je objavio ove činjenice Univerzuma, prije više od 1400 godina, Poslaniku koji je b io nepismen, dakJe, u vrij eme kada niko na ZemJji nije bio kadar da pojmi ni najmanj i dio ove nauke . On nam je svojom moći i mudrošću stvorio i potčinio sve stvari. Najveličanstvenij i i Naj moćnij i Vladaru! Hvaljen neka s i Ti, mi znamo samo ono čemu si nas Ti podučio . Ti , doista , sve znaš i Ti si najmudrij i !

'0 Dodatna pojašnjenja u knjizi Tcfsilun-nu hal! vel -had id fi kitahi l mcd id .

35

37

IIJWiitin�il

PLA N I N E

Da b i ·mo upotpun il i geološku sl iku Zemlj inih slojeva i

nj ihovi h sastava neophodno je dotaći se plan ina . Te veličanstvene

Božij e građevine na Zemlj i formirane su oko 1 ,5 mil ij ardu god ina

nakon postan ka Zemlje , odnosno, prij e tri milij arde godina .

Osnovni cilj nj ihovog formiranj a ogleda se u očuvanju same

Zemlje i ž ivota na njoj . Prvobitni obl ici p lanina se ra:d i kuju od

sadašnj i h , jer j e zbogerozijski h faktora , tokom dugogvremenskog

raspona , došlo do promjene nj ihovih oblika.

La bi lna područja u Zemlj i noj kori , o koj ima smo prethodno

govor il i , poznata kao Zemlj in i procjepi , mogući su uzrok

38

RJU!ilfJl'JI��� pomjera nja kontinenata i kopna . Stoga se , pri sudaranju dvije

tektonske ploče i l i dva kopnena d i jela , na površini Zemlje javljaju

i spupčenja u obliku b režulj ka , uzv i si ne ili b rda, zavisno od j ačine

sudara u podmčju procjepa . U novije vrij eme je satel itskim

snimcima otkriveno da se ispod mora , odnosno okeana , posebno

u područj u rascjepa, formi raju planine, postepeno izranjajući .

Plan ina je uzvis ina iznad površine Zemlje , veća od b režuljka.

Neki naučnici smatraj u planinom uzvišenje od 3oo metara iznad

Zemlj i ne površine, dok su dmgi mišlj enja da je pl a n i na uzvisina

iznad 6 1 0 metara .

Plan i ne mogu bit i razdvojene, i l i povezane u planinski masiv ,

sastavljen od nekol iko p lanina sa i l i bez vrhova , s l ičnih po svojoj

konstmkcij i , položaj u i porijeklu .

U e nciklopedij i Britanica p lan inom se smatra pod ručje na

Zemlj i uzdignuto iznad tla koje ga okružuje i na kojem se nalazi .

Američka enciklopedija , označava p laninu kao dio Zemlj ine

površ ine uzdignut iznad površ ine podmčja koje je okru7.uje .

Plan ina s e ra:dikuje o d brda, j e r j e površ ina njenog vrha dosta

uža od njene platforme, dok je kod brda površ ina uzdignuta iznad

zemlje prostrana i bez vrh a .

Plan ine č ij i su vrhovi odvojeni i formiran i kao sklop

nazivaju se planinskim masivima . Kada se usljed erozije ski ne

s loj sa visokih vrhova plan ina one izranjaju u visi nu procesom

pot iskivanj a materije iz Ze mlj i nog pojasa. Takav p roces teče sve

dok se ne izjednači visin a u ronj enog dijela p lan inc sa deb lj inom

kamenog omotača Zemlj e . Proces obnavljanj a planine i erozija

t raju sve dok se na površ in i Zemlje ne pojave uzvis ine na donjoj

površini .

Prijašnje definici je planina ograničava le su se na opis

vanjskog obl ika planina , ne ukazujući na nj ihove produžetke

ispod Zemlj ine površine . U novije vrijeme je ustanovljeno da

je u unutrašnj osti Zemlje p rodužetak planina dvostruko veći

od nj ihove visi ne iznad površine, na što ukazuj u i ajeti koj i

39

IIJiJiiitiniJrr\1 opisuj u pla n i ne kao klinove . Znamo d a j e dio kl ina koj i u ranj a u površinu znat no veći od d i je la koj i ostaje iznad nje . Sl ično je i sa p la ninanama : nj ihov skriveni dio , odn osno o naj u Zeml j i , m nogo je veći od o noga što m i vidimo iznad njene površine .

SED MENT

Zemljlu kora

Savremena nauka je ustanov i l a da većina planina p rodire k roz kameni omotač Zemlje i pluta u gip ko m sloju jake gust ine i

rastezlj ivosti, koj i se nalazi ispod kamenog omotača, a pod ređen je zakonima pl utanja . Također je otkriveno da produ�ec i planina ispod Zemlj ine kore sežu u dubinu nekol iko puta veću od nj i hove visine iznad Zemlje . Ovu geološku činjen icu nauka je otkrila po lov i nom X l X stoljeća, iako su se p rve tvrdnje koj ima su otpočela proučavanja , istraživa nja i analize pojav i l e početkom XV U J stoljeća, a zabilj ežio ih je jedan geolog prilikom p roučavanja planina Anda" . Naime, on je , tokom svog proučavanja ovih plan i nskih masiva zaključio da se ogromna stj enovita p lan inska masa krij e ispod površ ine Zemlj ine kore . Ova činjenica je , nakon "to su uznapredovala podzemna seizmološka ispitivanja , potvrđena: dijelovi Zemlj i ne kore , na koj ima su smješteni planinski mas iv i , ne završavaju se na k raj njem njenom p ojasu, nego zbog p rodužetaka p lan i n skih masiva p rod iru izvan ovog pojasa ka centru, poput s im bo ličnih šatorskih kl i nova na površini Zeml j e.

1 1 Planinski rnasivi Andc nalaze se u Južnoj Americi. tačnije u Či leu uz pac: i f'i(:ku obalu. Najviši vrh jc Aconcagu;1 (6959 rn). (op. prev.) .

Korijeni planina

dosežu vidno dublje

ispod nivoa Zemlje.

(EARTH, Press and

(Siever, str. 413

Sematski presjek.

Planine imaju korijen

u vidu klina koji se

proteže duboko u

Zemlji. (Anatomy of

the Earth, Cailleux,

str. 220)

40

o

lO 20

30 40

50 60

70

Britanski otoci Sjeverna Njematka Alpi Evropa Ruski plato Kavkaz

Postoje dokazi koj i na precizan način upućuju da su planine

Zemlj in i k l i novi , a sažet ćemo ih u sl ijedećem : osobi na kl ina je

da njegov uronjeni d io mora b iti veći od vanjskog d ijela koj i se

vid i ; tako su i naučnici u XX stoljeću, promatraj ući i p roučava jući

d io planina koj i se nalaz.i u zemlj i , doš l i do zaključka da je on pet

puta veći od vanjskog. Napri mjer, p laninski masivi H i malaja , č ij a

visin a iznad Zemlj e ne p relazi 9 km, u u nutrašnjosti Zemlj sežu

u dub i nu do 75 km.

Kada se, dakle, Zemlj i na kora potrese, sa njom se, zbog jake

povezanost i , tresu i planine. Kao što šatorski klinovi učvršćuj u

šator, ne dopuštajući d a se on pod naletom vjetrova, s nažnih oluja

i d rugi h s i la sruši , tako i planine sa svoj i m korijenima zaboden im

duboko u Zemlj inu koru, kao i visoki m uzvisinama iznad Ze mlj ine

površine, pomažu u stabi lizaci j i vazdušnog pojasa koj i je povezan

sa djelovanjem Zemlj i ne gravitaci je . Shod no ovome, vazdušni

po j as ili atmosfera predstavlj a šator koji nas štiti i čuva od š tetnih

zračenja , meteora i s l .

K U R'ANSK I PR IMJER O PLAN I N AMA

Savremena nauka je ustanovi la da se kruti korij eni p lanina,

uronjen i u materiju sloja ispod Zemlj ine kore , gibaju poput lađa,

4 1

IIJiJiiiJM'JI��I od nosno p love u toj gipkoj masi kao što l ađe p love na moru . Ovo

nam pomaže d a bolje razumijemo kur'anski tekst : J p lanine

nepomičnim učinio . (en - N azi 'at , 34)

Iz spomenutog ajeta razumije se:

1 . Funkcij a plan ina u održavanju stab i lnosti Zemlje slična je

onoj koju i maju klinovi da bi održa l i šator stabi l n i m .

4 . Postoje planine koj e s e uzdižu i z površine Zemlje , a ne

izranjaju iz njene utrobe. Kur 'an je ustanovio ono što je savremena

nauka o naravi planina i nj ihovoj funkcij i otkrila 1 964 . godine .

R iječ j e o već spomenut i m korijenima p lanina , koj i se protežu

ispod Zemlj ine kore . Utvrđeno je da prosječna deblj ina Zemlj ine

kore ispod okeana iznosi oko 5 km, dok njena prosječna deblj ina

ispod planina iznosi oko 35 km , i poprima oblik i funkciju

kl inova .

Planine tako d rže kontinente, t ime što su zabodene u gipku

masu koja se nalazi ispod bute Zemlj ine kore . Kad a planine ne bi

i male ove korijene, kora koja prekriva gipku kamenu masu utrobe

(sima) o mek-;ala b i , što bi potpuno ugrozi lo ravnotežu i stabi lnost

iznad Zemlje . Dakle , da planine nisu utonul e u ovaj gipki sloj

(sima) pokrenule b i se sa svoj ih mjesta zaj edno sa kopnom, a tada

bi se i kontinenti pokrenuli i zaplov i l i i Zemlj a b i se zanj ihala i

zatres la pod našim nogama . . .

42

--Ponovo dolazimo do paralele između planina i šatorskih kli nova,

pošto one na sl ičan nači n izranjaju iznad površ i ne Zemlje . Klinovi se međusobno razli kuju po visini i stepenu nagnuća ; kao i p lanine, ra:dičite su stabilnost i , ov isno o stepenu nj ihove čvrst i ne, nj ihovom obliku , dubini zabodenosti korijena, kao i konfiguracij i zemlj i šta . Prije nego se učvrste u zemlju kl inovi se, što je veoma važno, moraju obraditi i oblikovati . Tako je i sa plani nama, jer su se i one prvo, usljed faktora erozije, oblikovale, a zat im su ih sile pritiska nastalog sudaranjem kont i ne nata izbacile van. K l i novi se ne zabadaju sami u zemlju . već mora postojat i s i la koja će i h učvrstit i .

M eđuti m , plan ine koje su nastale samo iznad površ ine Zemlje su sed ime ntne, a nj ihov sastav se formirao putem erozije sta rih uža ren ih planinskih vrhova, koja ih je u vidu slojeva formirala na rubov i ma starih mora .

U zavisnosti o svo m geološkom sastavu planine mogu b i t i raznovrsne; u:ž.arene p lanine, n aprimjer, formirane su od gran ita, bazalta , mermera itd. Neke od nj ih i maj u vulkanske kratere i izl ožene su pritisku i temperaturi vulka na . Ovo su ujedno prve plani ne , form irane početkom nastanka Zemlj e .

Druga vrsta su one koje su formi rane od stij e na i sed imentn ih naslaga djelovanjem erozije na p rvu vrstu p lan ina , a njihove stij ene su od gipsa, kreča i td . I zložene vjetru i kiši p rekrivene su p ijeskom , prašinom i zemljom .

Treća vrsta s u p lanine čije s u st i j ene uslj ed prit iska i toplote nastale od prve v rste .

O n je po Zem lj i nepomična b rda pobacao da vas ona ne

potresa, a i rijeke i puteve da se ispravno usmjeravate .

(en - N ahl, 15)

M i smo po Zemlj i nepomične p lanin e razmjestili da ih

ona ne potresa, i po nj ima smo staze i bo g-aze stvorili da

b i on i kuda žele sth.al i . (el - E nbija, 3 1 )

Nebesa je, vidite ih , bez srubova stvorio, a po Zemlji

nepomične plan i ne razbacao da vas ne trese, i po njoj

život inje svi h vrsta razasuo. N i s neba kišu spuštamo i

č in i m o dap o njoj niču svakovrsne p lemeni te niljke.

(Lukman , w)

On je zemlju ravno m učin io i njoj nepom ične plan ine i

rijeke stvorio i od svakog p loda po par, m uško i žensko,

dao; O n dan zasti re noću. To su doista dokazi ljudima

koji razm išlj�ju . (er- Ra ""d , 3)

O naj koji vam u tminama, na kopnu i na moru, put

pokazuje i koji vjetrove kao radosnu vijest ispred milosti

Svoje šalje . - Zar pored Al laha postoj i drugi bog? Kako je Al lah visoko i:l.nad onih koj i druge Njemu ravni m

smatraju! (en-Nem l , 6 1 )

O n je nepom ična brda po njoj stvorio i blagoslovlje nom

je uči nio i p roi1:vode njezi ne na njoj odred io, sve to u

čet.i r·i vremenska razdoblja, - ovo je ohjašnje�je za one

koj i p itaju. (Fusi let , 10 )

l na njoj nepom ične visoke plan i ne postav i l i , i zar vam

M i ne dajemo da slatku vodu p ijet.e? (el- Murse lat , �7)

Sve što je na Zem lj i M i smo kao ukras njoj stvorili da

iskušamo ljude ko će se od �ih ljepše vladati . ( Kaf, 7)

Zar Zemlju poste�jom n ismo uči ni l i , j p l anine kli nov ima,

i vas k.'to parove stvorili , i san vaš poč in ko m uči ni l i , i noć

pokrivačem dal i , i dan 7.a privređivanje odredil i , i i znad

vas sedam s i l n i h sazidali , i svjet i ljku plam t.eću postav i l i ?

(en - Nebe' , 6 - 13)

A p i taj u te o plan i nama, pa t i rec i : Gospodar moj će ih u

p r·ah p retvoriti i zasuti, a mjesta na koj i masu bile ravnom

led inom ostav i t i , ni udubi na ni uzvisina na Zemlji n ećeš

v idjeti. (Ta- ha , 1 05 - 1 07)

43

IIJi!IJiit,l'J�i�i:l

44

IIJIJ!IUJll� I kada se planine u prah zd robe. (el- M urse lat , 1 o) A planine kao šarena vuna iščupana. (e l - Kari a , 5)

Tumačeći ove a jete klasični mufesiri su smatral i da se plan ine

drže za Zemlju a to je bi lo vrlo bl i zu naučnim činjenicama, pošto je

kasnije otkriveno da planine imaju svoje korije ne ispod Zeml je .

Međut im, i uz pomoć najsavremenij ih a parata nauka je bi la

nemoćna da prodre do najvećih dubina p lan inski h produžetaka

izpod Ze m l j e . Ipak, izračunato je da su dva - t ri puta d ublje od

svoje visine na Zemlj i .

M eđutim, šta to č in i da se Zemlja , zajedno s on im što je na

njoj , čvrsto i ravnomjerno okreće, uprkos razl iči toj gustoći

planina , ustal asanim mori ma, rij ekama, cije loj Zemlj inoj kori i

izrazito gustoj materi j i (sima)? !

Odgovor na ovo pitanje mo:ž.emo pronaći u ajetu koj i smo

spomenul i :

Tividiš plan ine i mislišdasu nepomične, aone promičukao

što promiču oblaci- to je Al lahovo djelo k�j i je sve savršeno

stvorio; On, doista, zna ono šC.o radite. (en -- Neml, 88)

U rij ečima Uzvišenog: To je Allahovo djelo koj i je sve

savršeno stvorio . . . . . . nalazimo ono što se u savremenoj nauci

naziva ravnoteža (Isostasy) , jer Zemlja ima svoj u ravnotežu,

shodno v i · ini i d ubini njen i h različit ih di je lova , t ako d a se

materij a manje tež ine uzdigla iznad Zemlje dok je tež i dio š iroki

po nor sličan morima i okeani ma .

Proučavaj ući �46 planina naučnici su došl i do saznanj a da

su neke od nj i h geografski vrlo neobično raspoređene, t ako da

se nalaze po duž i ni dva kruga u obliku narukvica, sa prazninama

(šuplj inama) iznad koj i h j e vazdušna masa koja spušta u

podnožje i pom aže pri obrtanju Zemlje . j edan od ova dva p lani nska

huga se nalazi na sjeveru a drugi na jugu Zeml je , i dod iruju se na

š i ri n i kod Sredozemnog mora . Ovakvi planinski masiv i nalaze se,

uglavnom , na rubovima ko ntinenata .

Spomenuta ravnoteža p risutna je u zakonima ravnomjernog kretanja Zem lje i horizontal no i vertikalno, jer kada , usl jed faktora erozije , nestane s loj z mlje sa vrha neke planinc, njeno podnožje se diže iz pod ručja gipke mase (Sime) za o nol iko kol i ko je nestalo sa njenog vrha . Područj a u koja se ta l ože materij e erozij , opet,

spuštaju se u gipki sloj (Sime) tako da p lan ine konstantno ostaju

p ri ravnoteži, kao i Zemlja .

Planinski lanac - Erozija Talog Nivo mora

- -1-- - - - - - - - - - -_/__------- - - - - - - - - - - - - -Kora jezgra

- Planinski korijeni

Na mjestima gdje se govori o p l an inama, termini pokretanje, pokretač u Kur'anu su spomenuti jed nom, dok se izrazi nepomičan

i tatičan spominju četiri puta; izrazi slični značenju nepomičnosti i stabi lnosti spominju se 43 puta.

45

Sematski je pokazano

da su, zbog svojih

dubokih korijena,

planine nalik

klinovima. (EARTH

SCIENCE, Tarbuck and

Lutgens, str. 158)

46

Ajeti u koj ima se spominju p l anine daju nam nekoliko n oborivih nauč n i h činjenica m nogo prij e savre men ih otkrića :

L Planine su kl i novi i spajalice kopna, koje d rže kopno da se ne pokreće hori7.ontalno. U tom s mislu se mogu shvatiti riječ i Uzviš nog: . . . Da vas ne potresa . . . (Luk man, 1 0)

� . Planina i ma duboke temelje koj i onemogućavaju kontinenti ­ma da se pokreću , kao što pr ikovan esker drži komad papira il i daske na zidu i l i zemlj i . Ovo vid imo u ajetu: I plan i ne klinovima (ewtada) , jer riječ weted u arapskom jez iku znači kl i n koj i m se učvršćuje šator; nj ime se pojačavaju užad šatora, držeć i ga čvrsto na tlu i sprečavajući da ga vjetar odnese.

3 . Zemlj i na kora p l iva u gipkoj masi užarene utrob , p rema riječima U zvišenog: On je po Zemlj i nepomićna brda pobacao.

Pošto kruta masa jez ički posmatra no ne može b i t i " nepomična" na i stoj mas i , ova se rij eč u a ra pskom jeziku u potrebljava kako b i se opisalo s t anje plutanja krute mase u gi pkoj masi . Ako kažemo rečen icu Uplovio je brod, mislimo, ustvari, da se usid r io , bacivši s i d ro u dubinu m o ra, kako bi ono sprij ečilo da se brod odmakne od pr is ta ništa, odnosno obale .

4· Oblici planina izgledaju čvrsti i otporni na faktore erozije, uprkos promjenama koje su ih zadesi l e tokom geološkog perioda miliona godina. Zato se u riječima Uzvišenog kaže" uzdignute, dakle čvrste.

5 · O p rvoj vrsti plan ina , onoj sa užare n i m stijenama, Kur'an je ekspl i c i t no kazao da su postavlj ene, tj . stvorene . Uzvišen i kaže:

I na njoj nepomične visoke planine postav i l i , i zar vam

M i ne dajemo da slatku vodu pijete? (e l- Murse l at , �7)

Druga vrsta p lan i na su one sed i mentne, za koje se kaže da su pobacane: I po njoj smo nepomična brda pobacal i .

6 . Premda korpulentne, i p l anine pucaju i c ij epaju s e . Uzvišen i Bog kaže:

Da ovaj Kur'an kakvom brdu objavimo, ti hi vidio kako

je strahopoštovanja puno i kako se od straha pred

47

IIJIJJIUWJ�i,�l All ahom raspalo. Takve pri�jere navod i mo lj ud ima da

hi razmisl iH . (el - Hašr, � 1 )

7· Glavna funkcija planina ogleda se u čuvanju Zemlje , a veoma

su značaj ne i za n astanak vjetrova i kiša. Kad god se u Kur'anu

spomenu p l an ine , poslije nj ih se govori o k iš i , vjetrovima, vodi

i usjevima.

8. P l an ine su vrlo teške , zbog teških metala koje nose u sebi .

Od već spomenutih najvažnij i su želj ez.o, b akar itd . J a ko su teške ,

one se okreću i pokreću zajedno sa Zemljom čij i su sastavni d io :

Ti vidiš pla nine i m isliš da su nepomične, a one promiču

kao što promiču oblaci - to je Allahovo djelo koj i je sve

savršeno stvorio; On, doista, zna ono što radi te . (e n ­

Nerol, 88)

9· Planine su form irane od materij a razl ič i t ih boj a i sastava,

prema rij ečima Uzvišenog:

Zar ne znaš da AJ Jah s neba pušta vodu i da M i pomoću nje

stvaramo plodove različit ih. vrsta; a postoje brda bijel i h i

crvenih staza, različitih boja, i sasvim crnih. (Fatir, �7)

1 0 . Konačni kraj užarenih i sed i mentnih planina spomenut

Je u Kur'anu . Užarene planine će na Sud nj i dan eksplodirati

zbog ogromnog pritiska i toplote nastalog usljed neprestanog

djelovanja vul kana u nj ihovim krateri ma :

Moj Gospodar će ih sa zemljom sravniti. (Ta - ha, 105)

Sedimentnep lan ine će, t akođer, p red Sud nj i dan eksplodirati ,

a pješčana i zemlj ina prašina će se raspršiti kao perje (kel ihnil

menfuš) (el - Kari 'a , 5) . O ovim i drugim strahotama Sudnjeg

dana govori se u posebnoj knj i zi ove Edicij e .

Ko je mogao dati sve ove precizne č injenice Božij em

Poslaniku, s . a .v . s . ? Pronađimo sami j asan i očit odgovor, j asan

kao sunce u sred b ijela dana .

V U L K A N I , Z E M LJ O T R E S I

l P O D R H TA V A N J E Z E M LJ E

SE I ZMOLO G IJA

Zemljotresi se dešavaju zbog tektonskih pokreta Zemlje (Tectonic Motion) koj i i zazivaju pucanje tla, popraćeno iznenadnim pokretanje m rascjepa prisutnih na mjestima gdje se spajaju kontinentale ploče . Uzrok zemljotresa m ogu biti i aktivnosti vulkana (Volcan ic Reasons) . jer pritisak koji izbacuje vulkansku l avu ·i uzburkanost donjeg sloja Zemlje dovod i do njezinog potresa n ja i podrhtavanja . U novije doba uzrok podrhtavanja su i nuklearne eksplozije koj i zvodi čovjek ispod Zemlj i ne površ ine .

Jedna od mnogih teorija o nastanku zemljotresa jeste teorija elastičnog odbijanja, kojom se objašnjava iznenadni i:div nagomilanog pritiska (Sudden Release of Accumulated Strains), do kojeg dolazi kroz pocijepanu kamenu koru u labil nom području.

Prema ovoj teorij i mjesto nastanka zem ljotresa u dubini naziva se h ipocentar i l i fokus, a određena dubina u Zem lj i na

kojoj se on nalazi jeste tzv. fokusna d ub ina.

so

::u;;; nc'J�,,:t Mjesto na površini Zemlje koje odgovara ovom fokusu zove se

epicentar, dok je razdalj ina od Zemlj inog epicentra (Distance

Epicentra]) područje udalj eno od epicentra na kome je izmjerena

j ačina podrhtavanja .

Postoje primarni i sekundarni zemljotresi . Primarnima je

uzrok proces koj i prethodi podrhtavanj u i naziva s (Causative

process) .·

Uzrok nastanka sekundarnog zemljotresa je

podrhtavanje tla nasta l o kreta nje m seizmički h va l ova kroz Zemlju

u razni m pravcima . Po svojoj u lozi može bi t i :

a- kl izanje i l i odronjavanje zemlj išta ( Land Slides) koje se

pri tome dešava .

b - d inamični inertni efekti . . . .

Prijenosni valovi (t itraj i ) koj i nastaju za vrijeme zemljotresa

mogu bit i :

1 . U zdužni va l ov i. , koj i se b rzo dešavaj u i b rzo nestaju , što

znači da 'u nevažni te se označavaju kao P- valovi,

�. Dijagonalno isprekidani valovi, označavaju se kao S- valovi,

3. Rel igh valovi , označavaj u se kao R-valovi ,

4 · Kratki valovi, označavaju se kao Q-valovi .

Zemljotresi se mjere po intenzitetu i magnitud i . Po

magnitud i se mjeri količina oslobođene seizmičke energije na

način d inamičnosti trusn ih valova, a računa se putem amp l i tude

Zeml j inog kretanja od epicentra. Ova kol ičina oslobođene

seizmičke energije mjeri se Rihterovom skal o m seizmogramima,

osci lac i jama, koje na posebnoj mapi b ilježe seizmografi

postavljeni na razdalj inu 1 00 km od centra fokusa. Formula

kojom se ovo izračunava je E = M Log 1 ,5 + 1 1 ,4 , pri čemu E­

označava oslobođenu energiju , M - jačinu Rihterovog stepena ,

a oznaka L>g znači l ogoritam. Rihterova skala ima 9 stepeni, a

najjači dosad zabi l j ežen potres je j ač ine 8 , 9 stepeni po R ihteru .

I ntenzitetom potresa se opisuje rušilačko dejstvo na površini

Zemlje tokom zemljotresa, tako da se postavljaju stepeni koji

mjere j ačinu zem ljotresa u određenom mjestu . Mjera koja se

upotreblj ava jeste Merka l ij eva skala i sastoj i se od 1 � stepeni .

I ntenzitet potresa mjeri se formulom 1 =3 Log a+ 1 .5 , u kojoj I označava intenzitet , a a b rzinu potresanj a i mjeri se vremenskom

razdalj i no m na kvadrat (cm/sec. na kvadrat) . Zemljotres najvećih

razmjera dosad zabilježen bio je u mjestu Elcentro u Kal ifornij i ,

SAD, 1 5 . 1 . 1 940 godine.

U navedenoj tabeli s u predstavljeni najznačajnij i potresi

koj i su se desi l i u XX stoljeću, i nj ihova j ačina po Merkaliju i

Rihteru ' 2 •

MJESTO ZEMUOTRESA

San Francisko, Kalifornija

El Centro, Kalifornija

Olimpija, Vašington

Kern, Kalifornija

Cile

Agadir, Maroko

Alameda, Meksiko

Skoplje, Makedonija

Pri nee William Sound, Aljaska

Niigata, Japan

Parkfield, Kalifornija

lima, Peru

Karakas, Venecuela

Kojna, Indija

San Fernando, Kalifornija

Napomena:

GODINA DESA VANJA

18.4. 1906.god.

18.5.1940. god.

13.4.1949. god.

21.1.1952.god.

22.5.1960.god.

29.2.1960.

11.5.1962.god.

26.7.1963.god.

27.3.1964.god.

16.6.1964.god.

27.6.1966.god.

7.10.1966.god.

29.7.1967.god.

11.12.1967.god.

9.2.1971.god.

RIHTEROVIH STEPENI

8,3

6,7-7,1

7,1

7,7

7,5-8,5

5,6

5,4-6,0

8,4

6,2-7,5

5,5

5,7-6,0

6,25-7,0

6,6

MERKALIJEVIH STEPENI

Xl

X

VIli

Xl

VIli

VII

VIli

VIli

VIli

l).Zemljotres koji se 1999. godine desio u Turskoj izmjeren je sa 7,2 stepena po Rihteru. 2). U zadnje vrijeme desio se veliki broj zemljotresa.

BRZINA KRETANJA ZE MUE

0,33g

0,31g

0,18g

0,098g

0,19g

0,50g

D,40g

0,63g

1,20g

3). Neke zemljotrese nismo spomenuli u tabeli kao što su, naprimjer, zemljotresi koji su pogodili zemlje, Alžir, Jemen, Tursku, Iran, Egipat, Tajvan itd.

" lnžinjerska enciklopedija. M ar k Vant!. st r . 4 1 Z 4 1 6 .

Sl

IIUHIUtnft�l

Statistifki podaci

zemljotresa koji su se

desili u XX stoljeću.

52

IIJIJ!IU,nfr,it Početkom 1 994. godine Božijom odredbom desio se potres vel iki h

razmjera u Los Anđelesu. Mnoge zgrade su porušene, na h i ljade ljudi je ubijeno i ostalo bez doma. Desilo se to na dan američke i nvazije na

Irak 1991 .·godine . Allahova vojska je na nebesima i na Zemlji .

Naučn ic i su p redviđali da će očekivani zemljotres u potpunosti

p o rušiti ovaj grad. I nače, poluotok na zapadnoj strani Amerike, koj i iz lazi na Tih i o kean i na kojem se nalaze gradovi San Franciska i Los Anđe les pod stalnom je p rij etnjom zemljotresa. Prema

m jeren j i ma se izmografa, očekivalo se da će ov i gradovi spomenut im zemljotresom biti potpuno zbrisan i i utopl jen i u okea n .

Postoje seizmološke karte n a kojima je svijet p odij eljen na

razl i či ta područja p o j ačini i izloženosti zemljotres i ma, a svaka država i svako područje imaj u svoju seizmološku kartu ' :1 •

OPIS ZEMUOTRESNOG RAZARANJA PREMA MERKALIJEVIM STEPENIMA

1- Osjeti ga mali broj ljudi.

ll- Osjeti ga nekolicina ljudi koji stanuju na višim spratovima. Stvari koje vise se tresu.

1 1 1- Jasno se osjeti na višim mjestima, ali samo nekolicina ljudi može primijetiti da je u pitanju zemljotres. Stojeći kotači se pokreću.

IV- Danju ga osjete ljudi u kućama, ali na ulicama se zemljotres osjeća vrlo malo. Noću ljudi ustaju; lahke viseće stvari se lome, u zidovima se javljaju zvukovi, osjeća se kao da se zgrada sudarila sa nečim teškim. Stvari se jače pokreću.

V- Većina ljudi osjeti ovaj zemljotres; neke stvari se lome, pucaju na spojevima, nestabilne stvari se prevrću, drveća i podignute stvari se tresu, a kazaljke na satu staju.

Vl- Svi ga osjete i zbog straha bježe iz kuća. Namještaj se pretura, visoke zgrade i dimnjaci pucaju, a dolazi i do štete na sastavima zidova.

VII- Ruše se dijelovi namještaja u stanovima. Oštećenja se javljaju i na kvalitetnijim kućama. Ruše se dimnjaci na kućama, padaju crijepovi.

'·1 Potresi s ep icentrom na dnu mora izazivaju valove koji se nazivaju tsunami . koji mOb'l.l dose1,rnuti vi.sinu i do 3o metara. Naj izrazitija seizmička zona je u Paci fičkorn vatrenom prstenu (S3% �vih pol re�a) t.e u mediter<msko-alpsko h imalajskom području (41 %) (op. p rev . ) .

VIli- štete su veće čak i kod dobrih građevina, dok se one slabije ruše. Unutrašnji zidovi i visoke zgrade su nakrivljene, dimnjaci se ruše . .

IX- Nastaju velike štete na visokim zgradama, neke od njih se i ruše. Većina nižih građevina se ruši, neke zgrade se pomjeraju u temeljima, zemlja i cijevi u zemlji pucaju.

X- Neke zgrade, posebno one drvene, ruše se do temelja. Puca zemlja, željezne konstrukcije (pruge) se povijaju , zemlja se odronjava.

Xl- Mostovi i zgrade se ruše, podzemni dijelovi pucaju, nastaju jaka klizišta i odroni zemlje.

Xli- Potpuni kolaps, a na površini Zemlje se vidi podrhtavanje. Sve je izobličeno, a teški i lahki predmeti lete u nebo.

53

IIJUJIUWJi�tlil

V U L K A N I

Ko bude podrobnije promis l i o o onome što je zahvati l o

d revne narode i civi l i zacije , moći će iz t ih događaja uzeti pouku.

Tragovi nj ihovih civilizacija još uvijek su vidlj ivi . Bi l i su moćni,

jaki i neprikosnove n i , j ednom riječju , bili su centar svij eta u svoje

vrij eme - al i postadoše pouka onima koj i dođoše posl ij e nj i h .

Možda ć e onaj ko bude razmišljao o stanovnicima grada

Pompej i kod Napulja u Italij i i onoga šta i m se desilo ostati

zapanjen pred snagom i moći naroda koj i je iščezao zbog onoga

što su č in i l i .

ss

IIJIJiiUWn��,:l

56

IIJU!iiJM'JI��� Stari rimski grad Pompej i , na napuljskom poluotoku u I tal ij i ,

zatrpan je vulkanskom l avo m s a planine Vezuv. To e desi l o prije

više od �ooo godina, ili tačnije , 79· god ine p . n . e . Pošto je narod

tog grada živio obijesnim i razuzdanim životom , Allah i h je kaznio

tako što ih je vu l ka n Vezuv u potpunosti uništio .

Plan ina Vezuv kod Napulj a i danas se prote:le kraj nekoliko

obalnih gradova . Od d revnih gradova bi l i su poznati Herkulan

i Pompej i , koj i su ujedno b i l i i prijestonica Rimske imperij e u

jednom periodu , a nalazili su se na obalama Sredoze mlja , prema

Sjevernoj Afric i . Seizmolozi kažu da se ovaj vulkan, s takvom

rušilačkom aktivnošću , aktivira sva kih �ooo god ina . Erupcije

koje tada prorade zovu se Pl inijeve erupcije , prema Gaj u Pliniju ,

r imskom patriciju i naučniku koj i j e opisao strašno razaranje ,

poprać no d i mom i vul kanskom prašinom koja se d iza la 1 5 km

u nebo . Međutim, ovi sp isi nisu smatra ni ist in it ima sve dok

savremena nauka ni je , precizni m mjerenj ima i ispi t ivanj ima,

potvrdila nj ihovu vjerodostojnost .

Vulkan se akt ivirao �4· jula 79· god ine p . n . e. Do e kspl ozije je

došlo nakon bujice magme i užarenog kamenja , nasta log usljed

ogromnog pritiska koj i se nagomi lavao 1 50 godina . Analiziranje

ove katastrofe m ože dovesti do zaključka da se ona des ila u n e koliko

faza , kao da je postoj ao c i l j da se potpuno unište stanovnici grada

i okolnih mjesta, gdje god b i l i . Iz vulkana je izbačeno oko d set

mil iona tona kamenih stij ena, temperature neko l i ko puta veće

od tačke ključanja.

V u l kan je u početku izbacivao kamene gromade, oblake d i ma ,

užarene veli ke i male komade kamenja uvis, a vjetar ih je nosio

prema Pompej ima, prekrivši nj ima nebo iznad grada tako da se

dan pretvorio u noć. Tada je poče l a padati kiša oblutaka, u bijajući

lj ude čak i u kućama. One što su se uspje l i izvuć i i z grada prema

sjeveru sustigla je vulkanska lava koja se kretala brz inom od 1 00 km/h , pretvorivši ih na napulj skoj obali i u gradu H erkulanu u

kameni ugalj . Dok su i m mozgovi ključali , ugljenisana t ijela su se

isparavala u nekol iko sekundi .

Pompej i su bi l i pogođen i u d rugoj faz i , u kojoj je lava un išti l a

središnj i d io zalj eva , krećući se vel ikom b rzinom prema gradu .

Međut im, za veliko čudo i znenada se zaustavi la p red gradom.

Ali , tada su gra d obavi l i otrovn i gasovi oksid karb o na i sumpora ,

trujući i gušeći ljude . Zat im je u odlučujućoj , trećoj fazi , koja j e

b i l a najžešća i najsi lovitij a , ve l i ki tornado od užaren ih stijena

s i lovitom b rzinom u potpunosti u ništio gra d i cij e l i napuljski

poluotok. Ugljeni ani leševi ljud i i život inja pod dejstvom

karbona ·u se isparavali . Gra d je ostao opasan kamen im z idom

koji ga j e sačuvao tako porušenog. Nakon 1 500 god i na je otkriven ,

postavši svjedočanstvo Božije kazne koja se obrušila n a ovaj

rimski narod , kako bi ga buduća pokoljenja mogla v idjet i i izvući

iz toga pouku '4 .

Uzvišeni Bog kaže :

Reci : Putujte po zemlj i i pogledajte kakva je k."tzna bi la

on ima prije vas, a većina nj ih su m nogohošci h i l i .

(er- Rum, 42)

'4 B BC je snimio dojmljivu dokumentarnu emisiju o ovoj vu l ka nskoj katakl izmi koja je prije �ooo godina zahva t i la r i mske gradove Pompeji i Herkulan (op. pn:v.) .

57

Napuljski zaljev i

vulkan Vezuv koji je

prije 2000 godina

zbrisao gradove

Herkulan i Pompeji

SB

IIJiJJIUtW��"I.� Da l i se s lučajno ovaj ajet koj i nas podst i če na razmišlj anje

o prošl im narod i ma i onome što ih je zades i lo zbog nereda i

pol ite i zma nalazi u suri er- Rum ( Rimljani) , ih se eksplicitno

odnosi na ovaj ri mski narod? O tome naj bolje zna Allah, ali je

pouka za one koj i razmišl jaj u !

59

IIJIJ!Iif:Wj'JI�Til

Z E M LJ O T R E S U K U R ' A N U

U kratko smo predstavili se izmologiju , kojoj je , i pored

mnoštva zemljot resa u ranije doba, tek u posljednjem stoljeću dat

značaj . Razlog tome je što u prošl osti nije bilo precizni h aparata

za praćenj e i proučavanje zem 1jotresa .

Sada ćemo se dotaći zemljotresa prema kur'anskom mjerilu ,

onako kako je to Uzvišeni Bog opisao.

Zan i mlj ive povezanosti iznio je dr. Ahmed M uhamed Ismail

u svojoj knj iz i Matematika, stat istika i brojke u Kur'anu. On

je ukazao na ajete koji govore o pomj e ranj ima Zeml je , njenom

podrhtavanju i načinu na koji dolazi do rušenja i uništavanja onoga

što je na njoj . Posebno je u kazao na a jete koj i započinj u riječju iza

(kada) , povezavši to sa intenzitetom z.emljotresa. Takvo mje renje

j e nazvao božanskim il i kur' anskim , a t i aj e t i su s l i j ed eći :

Kada se Zemlja najžešći m potresom svoj i m potrese

I kada zemlja izbaci terete svoje. (ez -Z i lza l , 1 -:4)

Kad se Zemlja jako potrese i brda se u komadiće zdrobe, i

postanu praš ina razasuta. (e l -Vaki a , 4 - 6)

I kada se Zemlja rastegne, i izbaci ono što je u njoj , i

potpuno se isprazni. (el- I nšikak, 3 -4) · .

60

�

Snažna erupcija

vulkana takoder je

uzrok potresima na

.Zemlji

Kada se Zemlja u komadiće zd robi . (el -Fedžr, � 1 )

I kada se mora jedna u d ruga ul iju, i kada se grobovi

ispretur�ju. (e i - I nfitar, 3-4)

Tada može pomoći samo Allah, !sliniti, On daje mqbolju

nagradu i čini da se sve na najbolj i način okonča. (Kaf, 44)

Pa se Zemlja i brda d ignu i od jednog udara zdrobe. (el ­

Hakka, 1 4)

Na dan kad se Zemlja i p lanine zatresu i plan i ne-pješčani

h umci razbacan i postanu. (el- Muze m mil , 14)

I mnogi d rugi ajeti ukazuj u nam na obim rušenja i u ništavanja

što ga prouzrokuje skoro svaki vul kan i potres koj i se desio i l i

će se desiti , o čemu gledamo i s luša mo gotovo svakog dana na

vijestima.

Kada bismo napravi l i komparacij u između onoga što

Kur'an kaže o obimu uništenja zemljotresom i vul kanom , s

j edne, i mjerenj a po Rihteru i M e rkal iju , s d ruge strane, uoči l i

b i s mo vel i ku razl i ku u intenzitetu i obimu razaranja , o čemu

nas obavještava Kur'an. O tome dr . Ahmed M uhamed I s mai l u

svojoj knj izi kaže: "Ne postoj i jednoglasno mišljenje o značenju

skraćenih slova na početku kur'anskih sura. U knj izi El- hurufu

61

IIJIJ!ii)Jl'Ji:��l eJ -mukatta 'a m.-Kur'anil - kerimi, autora Abduldžebbara Šerara,

dat je opširan pregled tih mišlj enja .

Vjerovatno se arapski j ezik razl ikuje od d rugi h jezika po tome

što u njemu svako slovo ima svoje :mačenje . Tako, naprimjer,

slovo kaf znači stani (ki t) , a nun znači mastionica ; sin znači

mjesec na nebu, sad znači bakar i td .

Arapski j ezi k j e izveo neke riječi i z smisla tih slova , kao

što je u svakom dijalektu starog arapskog jez i ka : sebejskom,

babi lonsko m , s i rjanskom, hebrejskom, hadrameutskom ,

postojala r i ječ el koja j e značila Gospodar, i t ime se, vjerovatno,

aludiralo na Boga .

U starim arapskim dijalektima slovo mehko-z označavalo

je jači nu i l i s nagu . Tako se, naprimjer, s intagmom 1.i semevi

označavala s naga neba. Vjerovatno se pod ovim slovom (mehkim

-z) mis l i lo na kada ( iza) , odnosno na nešto što će se sigurno

des i t i Bo7. i jom moći, da bi se značenje proširilo na stvari koje će

se desiti pod uticajem neke d ruge si le .

Tako je Kur'an pomoću izraza iza -(kada) izrekao katastrofe

koje će se zbit i . Katastrofu kosmosa Kur'an je osli kao na početku

sure pomoću izraza iza .

Kada se nebo rasc�jepi . (e l - T nš ikak, I )

Kada se zemlja najžešći m potresom svoj i m potrese. (ez -Zilzal, I )

Pošto je već izraču nato ponavljanje slova e J u surama koje

počinju sa elif-lam -mim i elif-lam - ra i č injenica koje dovode do

tog ponavljanja, postalo je važno opsežno istražiti opetovanje s lova z­

mehkog, koj im se misli na božansku moć, u sura ma koje počinju sa

h.a, a čija tematika je katastrofa kosmosa . Rezultat takvogproučavanja

je otkrivanje kur'anskog mjerila za katastrofe kosmosa.

Neophodno je napo menuti da se Kur'a nske sure koje govore

o određenom događaju ne ograničavaju samo na taj događaj nego

se u isto vrijeme o ·vrću i na d ruge događaje navedene u istoj sur i .

62

iiJiJJIJJM'J�I� Tako sure koje govore o obijesti pojed i nih naroda , a smatraju se

veoma l ijepim i poučn i m surama, ne govore u potpunosti samo

o ovoj temi . S druge strane, neki događaj u kur'anskoj suri ne

ograničava se samo na opis stanja na Zemlj i na kojoj živimo, već

su događaj i u kosmosu proporcionalni oni ma na Zemlj i , zbog

čega smo ova mjerila nazva l i katastrofe kosmičkih razmjera .

Sigu rno je Kur'an knj iga čija čuda , kako je i Posl a nik opisao,

neće prestati .

Naučnici poput Rihtera i M erkalija postavi l i su stepene za

mjerenje jačine Zemljinog podrhtavanja . M erkalijevih stepena ima

1 � i mogu se opisati, kako smo priloži l i u tabeli, na slijedeći način.

Prvi stepen je vrlo slab i ne može se pratiti bez precizne

opreme, seizmografa .

D rugi stepen osjet i i čovjek.

U trećem stepenu se tresu vrata kao da teretno vozi l o prolazi

pored kuće.

Kod četvrtog stepena zatvaraju se otvorena v rata i prozori .

Peti stepen se može osjet it i izvan kuće . Šesti stepen osjete svi, prouzrokuje oštećenja i pukotine na

zgradama .

Kod sedmog stepena se ruše stari dimnjaci , a mirna voda se

talasa.

Osmi stepe n prouzrokuje veliku štetu na zgradama, uslj ed

čega pucaju Zemlj ini slojevi .

Kod devetog se ruše rezervoari i pucaju podzemne c ij evi .

Kod desetog se ruše zgrade, zem lja se odronjava .

Sa jedanaestim stepenom vrlo ma l o zgrad a ostaje neporušeno ,

a na površ in i Zemlje nastaju pukotine .

Dvanaesti stepen ruš i sve i dolazi do opće proval ij e i rasjel ine.

N aučnici ni u pokušali izmjeriti šta se dešava posl ije

dvanaestog stepena po M erkaliju i d evetog po Rihteru . M eđutim,

Kur'an je iznio kompaktne stepene koj i poči nju sa neznatnim

prirodnim nesrećama, a završavaju se potpunim uništenjem

kosmosa . Za svaku prirodnu katastrofu Kur'an je dao posebnu

suru , postavivši za sve katastrofe i nteresantan sl ijed :

l . Ez-Z i l zo l U suri se govor i o pokretima Zemlje od koj i h ona ne puca , niti

to ostavlj a trag u svijesti čovjeka. O tome govori ajet :

A čovjek kaže štajoj jc. (ez -Zilzal , 3)

To je raspitivanje o namjeri. , i mož.e se opisati kao stanj e od l

do V stepena po M erkalijevim mjeri l ima.

2. E l - l nfltor Ovdje su opisani intenz ivnij i pokret i koj i dovode do pucanj a

Zeml j i ne površ ine , što se mo7.e opisati M erkalijevim stepenima

od V do X. Pogledajmo ajet u kojem .Allah kaže :

I kada se mora jedna u d ruga uliju, i kada se grobovi ispreturaju. (el - lnfitar, 3 -4)

3. E l - lnš ikok U ovoj suri opisano je s i lovito podrhtavanje u kojem se Zemlja

cijepa , zgrade ruše i u miru mnogi l jud i . U zvišeni kaže :

Ti ćeš, čovječe, koji se mnogo trudiš, trud svoj pred Gospodarom svojim naći. (el- Inšikak, 6)

Po M er kal iju bi to b io XI stepen .

4 . E I -Vok io ' U suri se opisuje propast koja će zadesi t i sve . . . .

Kada sc Zemlja jako potrese I brda se u komadiće zdrobe, I postanu prašina razasuta. (el -Vaki' a, 4- 6)

Ovako je Kur'an oslikao stanj e koje bi se moglo opisati sa X I I

stepenom M erkalijeve skale .

63

IIJiJ!:UMl�Y:I

64

RUI!IUC�I�� 5 . Et-Tekv i r

Ova sura govori o Sudnjem danu:

T kada se div�je životinje saberu. (et -Tekvir, 5)

Tada će se Zem lja razmrskati , razbacati i počet će se okretati , što je i značenje riječi tekvir.

Sveovesurepočinj usarij ečju iza(kada) . Sadasistematizirajmo od početka i pogledajmo kol iko p uta se ponavlja slovo mehko -z.

U su ri ez-Zilzal mehko-7, se ponavlja pet puta, a u suri l nfitar sedam puta . U suri el - I nšikak ponovlj eno je deset puta, u suri Vaki a 1 6 , a u suri et -Tekvir 1 9 puta. Nakon ovakvog osvrta o ponavljanju slova z dolazimo do sl ij edećih činjenica :

- Broj slova mehkog-7. se povećava shodno jači n i događaja . Tako je u suri I nfitar s lovo z navedeno sedam puta, š to j e više nego je ponovljeno u suri ez-Zilzal , u kojoj j e događaj slabije žest ine od onoga navedenog u suri el - I nfitar; zato broj op tovanog spominajnja slova z u suri ez -Zilzal iznosi pet puta. Međutim, b roj slova u suri lnfitar j e ma nj i nego u suri el - T nš ikak u kojoj je ovo slovo spomenuto deset puta . Ovakva sistematizac i ja se odnosi na svih pet spomenut i h sura.

- Uzvišeni Bog je slovo z, kao i slijed događaja u tim surama naveo s namjerom. Pogledajmo 90 . ajet sure Merjem, gdje se običan događaj izlaže na najsnaži n i j i mogući način :

Gotovo da s e nebesa raspadnu, a Zem lja provali . . . ( Merjem, 90)

Ovo je j edan drugi pokazatelj koj i ukazuje na s l ijed događaja jednog poslij e drugog.

- Iz svega n avedenog možemo uzeti u obzir mogućnost da b roj slova z predstavlja skalu mjerenja događaja kojem odgovara . Merkali j e postavio stepene na osnovu prakt ičnog promatranja . Prema njegovi m mjerilima, ura ln f i tar b i počela sa VI ·tepenom , dok u Kur'anu počinje sa VI I stepenom, jer tol i ko iznosi b roj

65

IIJWIHtl��l opetovanog spominjanja z u suri I nfitar . Sura el - T nši ka k bi po Merkal iju počela sa XI stepenom, a u Kur'anu je to X stepen. Shodno pretpostavkama i posmatranj i ma ovo nam daje za pravo da zaklj uč i mo da slovo z označava stepen koj i odgova ra događaju .

- U sur i et -Tekvi r tako hi bilo prisutno 1 9 stepe n i , što je matematički zaključak . Posljednji stepen kod Riht e ra je 9 · a kod M erkal ija 1 � . M eđuti m, ovo su i pak hipotet ički b rojev i koj i nemaju model nit i značenj fizike, j er da imaju , ne bi b i l o moguće postaviti dvije skale (Ri hterova i M erka l ij eva) '� .

- Broj 19 ima savršen ku r'a nski model . U suri et-Tekv ir,

koja govori o kraju nakon un ište nja Zemlje i raspršavanju njenih dije l ova u kosmosu, slovo z se ponavlja 1 9 puta .

Dakl e , K u r'an posjeduje mjerila za kosmičke nesreće, a ta mjeri l a su sast av lj ena od 1 9 stepeni i moguće i h j e postaviti na spomenut nači n .

Ovakvo mje r i l o smo dob i l i na osnovu ponavljanja sl ova z

u surama koje su i nazvane imenima ovih događaja , š to ujed no predstavlja božansku nadna ravnost'6 , a A l l ah zna naj bo l je .

DOGAĐAJ POCETNI STEPEN KRAJNJI STEPEN

Zilzal {Zemljotres) 1 5

l nfitar {Rascjepljenje) 6 7

lnšikak {Cijepanje) 8 10

Vakia {Događaj) 11 16

Tekvir {Gubljenje sjaja, okretanje) 17 19

Pokrete koj i prate potres i nj ihovo ishod ište Kur'an je objasn io na savršen nač i n pr ije nego ih je savremena nauka i otkri la . Tako, kada se u Kur'anu opisuju strahote zem ljotresa na Sudnj i dan, govori se i o događaj i ma koj i prate potres, a oni su:

Neke će ponizit i , a n eke uzvisi t i . (e l -Vak ia , 3) ' 5 U vezi s a ust rojstvom broja l ') obrat ili s e na knj igu El- minzar el - hcndesi fii -Kttr'ani l ­ker·i mi .

o 1 , Matematičko u�trojstvu 1'1luva u Kur·'anu, d r . Ahmed M uh amed I smai l . st r. t t�.8- l s3.

66

IIJWIUJ1i��� U ajetu je p redstavlj eno vertikalno kretanje , gore -dolje .

Kad se Zemlja jako potrese. (el -Vakia, 4 )

Op isuje se horizontalno kretanje na sv i m nivoima.

Na Dan kada se nebo sil no uzburka. (et-Tur, 9)

Predstavlja talasasto kreta nje '? .

Na Dan kada se Zemlja potresom zatrese, za koj im će slijed it i s l ijedeć i . (en- Nazi'at , 6 -7)

O p i uj se uzastopno dešavanj .

I Zemlja izbaci terete svoje. (ez -Z i l za l , �)

l izbaci ono što je u njoj , i potpuno se isprazn i.

(el - l nšikak, 4)

U ova dva ajeta p ovezuj u se potresi sa vu l kan ima.

Dr. Ahmed Hašad u svojoj studij i Potresi i vul kani, objav­l jenoj u saudij skom časop isu El - ' i 'džaz eJ -i 'lmi , b roj � . na strani 52 , konstati ra da j e Kur'an, prije nau ke , potvrd io dvije č injen ice

- da su pot res i i vul kani t ijes no povezani i da sc u u nu t rašnjost i

Zemlje nalaze n ajteži hc m ijski element i ' H . Godine 1 999 , za v r ijeme vel ikog zcmljot r sa koj i j e pogodio

Tursku, jedn a džamija ostala j e sa ču v<� na (sl i ka dol je) . Pre ma naučnim pretpostavkama o jačin i potresa ova džam ija t reh<l lo j e da bude sravnjena sa zemljom , zajed n o sa kupolom i m i na reto m , i l i bar d a bude znatn o oštećena . M edut i m , iako je pot res bio razo rno j ak džam ija j e ostala netaknuta . N i kakve š te t e ni je b i l o na njoj , j e r j e b i l a i zgrađe na i z bogobojaznost i .

Džamiju je prije dva s t oljeća i zgrad io jedan ob ičan čovjek , ' " Er Razi kaže: M or� 8 e usta l�sa lo . Glagol rmulže 111.hurka t i sc, zal.a lasal ijt' i z sl..• tp i nf' glagola kao kale. D :t k ic . morski va lovi st t s� uzne m i ri l i . Glagol mar·e u1.luu·kat i sc takođe i z skup ine glagola kao kalt!, u z nač·enju d i nam ičnost i : pokrenut i BC. doći . ot ić i . U to rn s tn is lu je i ajet : N a dan kada s c nebo uzbur·ka. Pogledat i M uhta!'us-si hah . Er- r{azi . st r. 6:19. Poznato je da su pokr<;t i zemlje kružno rot ac io n i , a n<; p rav i l.n i . oU Časo p is El - " id7.az. b r . 2 . s tr. 52-so . god . ' 996.

67

IIJIJ!IHJl�Ya čija j e vel ika že lja b i l a d a za svog života sagradi džamiju . M eđutim, materija l na situacija mu to nij e dozvolj avala, pa je odlučio radit i i skup ljati novac n a uštrb svog života -hrane, pića odj eće . .

Rad io j e n ap orno, a kad god b i se prikučilo vrij eme ručka pogledao bi ko l i ko ima od imetka i sebe u pitao : Koliko ću potrošiti za h ranu? Zat im bi rekao : Zasitio sam se kao da sam i jeo . Prola:tili su dan i , a on je bio ustraja n , odvajajući od svog obroka dio za džamiju , i govoreći u sebi : Kao da sam i jeo .

Tako j e bi lo sve dok nije svanuo dan kada j e imao dovolj no novca za gradnju džamije . Oslonivši se n a Boga, započeo j e gradnju i uspješno je okonč:ao. Bio je iskren prema Bogu pa j e i On b io takav p rema njemu. Izgradio je džamiju iz bogobojaznosti , sa halal - imetkom , s ljubavlju i iskrenošću prema Bogu. Ljudi su džamij u prozvali Kao da sam jeo.

Kada je I stanbul pogodio zemljotres ova džamija j e , u pkos sve mu, osta la , sa susjednom popratnom zgradom, netaknuta . Bog ju je sačuvao zbog b ogobojaznosti njezin a grad itelj a , njegovog dobroči nstva , iskrenost i , odanosti i l jubavi prema Njemu i Njegovoj vjeri . N eka j e Uzvišen Bog, zar to ni je dovo l jna pou ka ? !

l u današnjem vremenu potrebni s u nam oni koj i će za svoju

vj eru odvoj it i d io imetka , kao što j e to uradio ovaj čovjek, nek m u

se Bog smiluje .

Slika džamije koja

je ostala netaknuta

poslije zemljotresa u

Turskoj

69

i lJ lJ ii UJ W:nAI

ODRONJA VANJ E, Kl iZANJ E l v

OBRUSAVANJ E ZEM U E

TONJENJE OBJ EKATA l ODRONJAVANJE Z EMLJ E

Tonjenje objekata ustvari je nj ihovo potonuće tokom i l i nakon izgradnje , a uzrok mu je pritisak težine koj i nastaje pod pokretnim i nepokretni m teretom . Do tonjenja može doći iz neko l i ko razloga :

1 . Pritisak koj em s u izloženi temelj i objekata usljed pomičnog i nepomičnog tereta može dovesti do potonuća - zgrada može potonuti kada je teret os lonjen na zemlju veći nego što ga mo:l.e nositi , zatim kada je horizontalni pritisak ogroman i oslanj a se na zidove , a do potpunog uništenj a zgrade doći će zbog toga što se ispod objekta nalazi sloj glinene zemlje .

:4 . Uzrok tonjenja mogu b i t i i p roval i je, otvo ri i l i rupe u blizi n i temelja objekata , čak i ako se nalaze potporni zidovi koji osiguravaj u ove temelje . tako da svaki horizontalan pokret može

70

IIJi,l!iif:tl'J�iJfi� prouzročit i potonuće zgrade . Shodno naravi zemlj i šta dolaz i do pucanja usljed p r i tisaka, a zati m i do rušenja objekta.

3 .J edan od uzroka potonuća objekta može biti potkopavanje , usljed čega može doći do nagetosti zgrade, njenog tonjenja i l i d o pucanja . Vlaga sa strane zidova ili temelja može, također, b i t i jedan od fakto ra tonjenja .

4 · Sl ijedcći b i uzrokbiovibr i ranje koje s e pr ip i suje podzemnoj vod i . Poznato je da je d io ze m lj e i l i objekta zagnjuren u pod vodnu vodu lakši od onog koj i je i znad tla, pa ako se iz b i l o kojeg razloga spusti n ivo vode, plutajući d ijelovi ostaju bez oslonca, težina im se povećava i to dovodi do potonuća objekta . Ovo se, međutim, može izbjeći ako se prilikom konstrukcije obj e kta uzme u obzir ovo osci l i ranje nivoa vode. l p roticanj e podzemnih voda n iskim pod ručj ima i l i rij ekama može dovesti do povlačenja zeml j i šta , a t ime i do uništenja i l i pucanja objekata .

s . Konačno , u zrok može bi t i i povećani pr i t i sak nos .ivosti na površ in i . Kad god se na površi n i zemlje poveća nosivost, dolazi do većeg prit iska u dubi nu . Ukol i ko se pod temelj i ma nalaze lab i ln i slojev i zemlje to će p rouzroč i t i veće potonuće''.l .

TONJENJE U KUR 'ANU

Tonjenje , pucanje zemlje i potonuće objekata je spomenuto u Kur'anu prije više od 1 4 stoljeća i svakako p redstavlja nadnaravnost Kur'ana . M ožda je t reba)o da ovu temu svrstamo u peti dio naše knj ige. gdje se govori o m inera l ima i metalima u Zemlj i , a l i smo je se dotakl i u ovom posebnom dije lu zato što speci fi c i ra temu Zemlj i n i h tereta i snage .

I nače, ova nauka je v rlo ma lo proučavana i manj i broj naučn ika se zanimao za nju . Zbog toga smo i znijeli uglavnom vrl o površne i nfo rmacije , a zadovolj i t ćemo se konstatac i jom da je Uzvišeni Bog moćan da u rad i sve , u Njegovoj v l ast i j e sve, N jemu '9 OsuOVt' i n'l.i njCI'skc geologije, ur. Mahmud Teul'ik Sa l i m , st r. 'l45·

se mol imo i od N jega traž i mo oprost . Neka nas On uputi na p rav i pu t.

To su primjeri koje M i ljud i ma navod i mo, ali ih samo

učen i shvataju. (el -Ankebut, 43)

U geo logij i je tonjenje pojava označena kao k l iza nj e ze mlj i šta . Razm i s li mo o rij e čima Uzvišenog o n es reći koja j e zadesila Ka runa nakon što se uzoho l io spram Boga i Njegovih robova . Njegova kazna odgovarala j e njegovom uznošenju i oho lost i , od nos no doživio je kaznu sup rotnu svom ponašanju . Oho lost znači uzd izanje , a kazna koja ga je pogodila bi la je uniženje i propast .

M i smo i njega i dvorac njegov u :r.em lj u utjerali . . .

(e l - Kasas, 8 1 )

Dr. Abdul kerim Zejdan , tu mačeći ovaj ajet kaže: Kao što j e Uzvišeni Bog spomen uo Ka ru novu oho lost u raskoši i uznos itost nad vlastitim narodom koj eg je ugnjetavao , dao je i s l i ku njegove propasti - zajed no sa svoj i m dvorcem zatjera n j e u zemlj u!0

Riječ el -hasef (potonuće) u a rapskom jeziku ima više značenja : pećina, n estanak, i ščezn uće, prezrenje , pris i ljavanje osobe na n ešto što ne vol i , šuplj ina u kamenu itd . M eđut im , ova riječ također i ma značenje tlačenja i poni ženja . � ·

Uzv i šen i kaže:

Kad bismo htjel i u zem lju bismo ih utjerali . (Sebe ' , 9)

Jeste l i sigurn i da vas O naj koji na nebesima vlada neće

u zemlju utjerati , kad se ona počne iznenada tresti ? (e l ­Mulk , 1 6)

M i u ovom Km·' anu objašnjavamo J j ud ima svakojake prim­

jere, ali većina ljud i n ikako neće da vjeruje. (el- Isra, 89)

'" P. l- rnustt>fad. d r. A b d u l Ke l ' i m Ze jda n . Prvi d i o, st r. 40 ' · pr�uzet.o i z I bn Kesi rovog

'J'cfs i ra. Ovo zna<:enjf' je t akoder konsta t i r<�no u istom d ije l u . str.s:l7. " E l - mu'd7.cm u l vcdži . st r. t C)6 .

71

IIJi.l!iiJ!tl'J,iJf,il

72

� � U suri Tevbe govori se o pod izanj u građevina na trmoj obali

i l i ·tran i . Ti ajeti p redstavlj aju p rekrasnu sl iku , koja nas upućuje da gradimo vrlo promišljeno, jer je i z.grad nja na padini opasna zbog k l izavog zemlj išta podložnog tonjenju i obrušavanju u bilo kom trenutku . Uzvišeni kaže :

Da l i je bolj i on�j koj i je temelj zgrade svoje postavio na strahu od Allaha i u želj i da M u se umili - ili onaj koji je temelj zgrade svoje postavio na rub strme obale (strane) koja sc n agnula, da se zajedno s njim u vatru d7.e h ennemsku sruši? - A Allah neće ukazati na p ravi put narodu koj i sam sebi nepravdu č i n i . (et -Tevbe, 1 09)

M I N E R A L I U Z E M LJ I

U knjizi El- menzarul-hendesi l i l - Kur'ani l - kerim i data su podrobna poj ašnjenja onoga što su Kur'an i Poslanik a . s . spomenu l i o važnosti metala u čovjekovom ž.ivotu : z lata, srebra , željeza, bakra , o lova i t d . Također, u knj izi Tefsil un- nuhas v�l ­

hadid fil-kitahi l - med žid opsežni j e smo pojasnil i karakterist ike hemij ski h elemenata željeza i bakra u Kur'anu i sunnetu Poslan ika .

U ovoj knj i zi ćemo rezimirati analize iz tih knj iga , a opširnija poj ašnjenja mogu se potraž i t i u već spomenutim knj igama . Uzv išenom Bogu p ripada svaka hvala .

TEŠK I M IN ERAl i U Z EMLJ I

U knj izi o kosmosu spomenuto Je kako je formiranje kosmosa usl ij edilo kao rezultat vel i ke eksplozij e izazvane Božijom naredbom "Bud i" , te kako je došlo do odvajanja Zemlje od Sunca nakon niza separac i ja i konstrukci ja koj ima je kosmos strahovitom brz inom bio izložen iza Velikog praska .

73

IIUI!IUWJ�i���

74

N a početku ove knj ige , opet, govori l i smo o kretanj u Zemlje ,

geologij i i Zemlj i n im slojevima. Već je napomenuto da Zem l ja u svojoj unutrašnjosti sad rž i teške elemente: že l jezo , koje je najteže u njenoj utrob i , kobal t , nikl i aluminijum .

Pogledaj mo sada ka ko je došlo do formiranja ovih tešk ih metala , imajući u vidu da j e 98% sa tava počet nog i sadašnjeg

kosmosa form ira no od hid rogena i hc l i j u ma .

ŽELJEZ022

Prije nekoliko m i l ij ard i godina u centru ovog kos mosa

p repunog dima desio sc Vel iki prasak (Big Bang)'3 . Form irane su zvijezd e , sunašca sl ična našem Suncu koje im, također, pripada .

Proučavanjem sastava st ijena Mjeseca , ostataka meteora i kometa, tc krhotina Zemlj in ih stij ena postalo je jasno da j e Sunčev

sist em jed nom bio homogen, i d a je nakon eksplozij e kojoj j e b io izložen otpočelo fo rm iranj e njegovi h razbaca n ih nebeskih tije la . Teški el ement i nisu bili daleko od centra te su formira l i unutrašnje p lanete (Zemlju, M ars, Veneru i Merkur) . Nj i hovi sastavni d ije lovi su form irani od meta l a i s i l ikata, dok su lahki elementi bi l i i zvan centra sistema i form i ra l i su vanjske planete ;

Jupiter , Pluto n , Neptun i U ran, koje su uglavnom formi rane od gasova : h id rogena , hel ij uma i vode'4·.

Pril ikom proučavanj a Halijeve komete naučnici su utvrd i l i da ona sad rži vel iki procenat 7.e l jeza, kako smo već spomenuli .

" Za pod mbnij;J pojašnjenja sa l i ngvist ii::kog. tefsi rskog i nau(:nog stanovišta obrat i t i sc na knjigu Teisi lw1 nuhas vd-hadid f·il Kur·'ani. l - mPrH.ir.l. te knjij.,''\1 El mi JJZ.'lr cl-heml"Ri . '' Vel ikom praskom naziva sc događaj st vara nja kosmosa. Vel i k i prasak n ije n i kakva eksplozija u "sr�d ištu kosmosa" (kosrnos nema sred iš te ! ) većć sarn događaj stvaranja pru st ora, vremena. mat er i je i enrrgije. Kosmos sc nakr n Vel ikog praska počeo š i r i t i i š i ri 8t' i danas . Sa š i renjem pros tora . m:11.crija sc razrjedivab, sve m i r sc hlad io i m ij� njao: od ho mogene mase vruN: ih , nama danas ugl11vnnrn nepoznat i h čest ica, r lo današnj g h ladnog svem i ra �a m i l ijardama galaksija. (op. prcv . ) . '1 Savremena nau(· na dost ibrnuća i nj ihov dokaz u Kur'an u (EJ- i ktišafal.ul - ' i l m iijc vc

dt'laJatuha fi l Ku r'an), d r. Sulejman Omer. str . J :.!O. Ova teorija je dni ivjf'la mnoge mod i fi kacije.

75

IIJi:l!iiJM'J�i'rim U kosmosu su raspoređeni različiti e le menti . N ajzastupljenij i j e

h idrogen , tu je , zatim , h c lijum i ova dva elementa zajedno čine oko 98% materij e ko ·mosa . Ostal i poznati elementi formi raju

manje od � % , što navodi na logičk i zaključak da se nama poznati

el menti ko ncentrišu u u nutrašnjost i p laneta putem toplot nog

atomskog djelovanja, poznatog kao ato mska fuzija , iz čeg se

oslobađa ogromna ko l ičina toplote. Naše Sunce je u osnovi sastavljeno od gasova hidrogena ,

čij i se atomi na vrlo v isokoj temperaturi međusobno sjed i njuju ,

formirajući pr i to me he l ijum, uz oslobađanje ogromne energije

koja iznosi deset ine mi l iona ste peni . Ovom nuklearnom

dje lovanju pomažu dva vrl o bitna faktora: povećanj e procenta

gasa hel i juma , koj i se formira postepeno i povećanje Sunčeve

mase. Takav konstantan proces uvećava toplotnu energiju unutar

Sunca, a sa povećanjem energije proces prelazi u sl ijedeću fazu ,

u kojoj se međusobno sjedinj uju atomi helijuma, pro i zvodeći

karbon 1 � , oksige n 1 6 , neon �o . . . itd .

ELEMENT UK. BR ATOMA KOLI Cl NA

KOLICIMA & % UKUPNE MASE

Hidrogen 91 ,2 11,0

Helij um 8,7 27,1

Kiseonik 0,078 0,97

Ugljeni k 0,043 0,40

Azot 0,0088 0,096

Silicijum 0,0045 0,099

Magnezijum 0,0038 0,076

Neon 0,0035 0,058

Gvoy]e 0,0030 0,14

Sumpor 0,0015 0,040

U tabeli je prikazana

zastupljenost deset

najfešćih elemenata

na Suncu. Primjećuje

se da je hidrogen

(vodonik) daleko

najzastupljenjeniji

element, a za njim

ide helijum. Slifnu

zastupljenost nalazimo

i na drugim planetarna,

odnosno u fitavom

kosmosu.

76

::Jw:n'n�rl� Temperatura površine Sunca iznosi oko 6ooo Kelvinovih ste ­

peni i postepeno se povećava prema centru gdje doseže više od �s miliona stepeni . Naučnici pretpostav ljaj u da će, kada se polov ina

njegovog hidrogena pretvori u helijum, toplota Sunca iznositi oko

wo mil iona stepeni , tako da će formirani helij um u s l ijedećim faza­

ma dovesti do atomskog sjedinjavanja formirajući elemente manje

atomske težine, a ogromna toplotna energija će se oslobod iti .

Smatra se da se na temperaturi od 6oo mi l i.ona stepen i

karbon p retvara u sodij um, magnezijum i neon, usljed čega se

konstantni m poveća njem toplotne energije proizvode slijedeći

e l ementi : a luminijum , silikon, su mpor, fosfor, h lor, orgon,

botasijum, kal cij itd .

Na kraju, kada temperatu ra p l anete Sunca dostigne �ooo

mil iona stepeni ovi e lementi se pretva raju u masu žel jeza i t. i tani­

j uma, koja sad rž i još i krom, manga n, nikl , baka r i cink'5.

Ovakav proces zahtijeva ogromnu toplotnu energij u koja se ne

nalazi u nutar zvijezda poznat ih kao Nova i l i Super Nova.

N ekad ran ije, top l otna energija unutar Su nca nij e b i l a

na granic i na kojoj j e mogla proizvod i t i s i l ikon, magnezijum

il i :?.e l jezo, jer j e u jednom određenom vremen kom periodu

procenat že l j eza u odnosu na s i l ikon bio manj i na našem Suncu

nego na Zemlj i i l i meteori ma oko nje . Očigledno je da se Sunce

opsk.rblj iva lo sa ovim elementima iz. d rugog i zvora . Zbog toga bi učenjaci t reba l o da prouče proces evoluc ij e ovih elemenata.

Ovakav proces ukratko su iz loži l i Britanc i Fred H oyle i Fawlor.

Ovi naučn ic i smatraju da svi e l ementi , a čovjek i h poznaje više

od 1 oo, nastaju procesom atomske fuz.i je atoma h i drogenskog

gasa unuta r zvij ezda . Zbog toga se unutrašnja toplota zvijezde

postepeno povećava , a time se povećava i njena masa , tako da ona

nije u stanj u sačuvati sve svoje sastoj ke. Od nje se odvajaju d ijelovi

''• N uklearnom fuzijom P nf!rhtija nastaje duboko u unut rašnjosti Sunca. Slojevi koj i se nalaze iznad jl'1.gra uopće ne proizvod P energiju. odnosno sva energija koju Sunce emi tuje nastaje u jezgru koj� zauzima samo 1 .6% ukupne zapremi ne Sunca. Energija se iz jezgra pn· nosi ka spoljašnjost i k roz dva sferna sloja koja okm7.uju jezgro. U nutrašnji sloj naziv:-1 sc rad ija­c iona zona, a spol j nj i konvt•klivna zona.

77

IIUI!IUill,i�V:I u oblil...'U nebeskih t ije la pomoću centra lne pokretačke si l e koja će

ih pokrenuti d a leko od zvij ezde i ostat će daleko od nje sve dok se

ne izjednači j ačina centra l ne pokretačke snage sa gravitacionom

snagom matice zvij ezde. Pr i tome ova odvojena nebeska ti jela

ostaju na određenoj razdalj in i od zvij ezde , a zatim će svako od

njih n a i zvjesnom rastojanju kružiti oko matice zvij ezd e .

N a osnovu nekih teoretskih proračuna o izgledu Sunca u

budućnost i , zbog konstantnog p rocesa atomske fuzij e unutar

njega , naučnici su za ključi l i da će se, uz nastavak sadašnjeg

procesa , svj et lost Sunca povećati h i ljadu puta u odnosu na

sadašnju . A njegov poluprečn i k će se uvećati za s'to mil iona puta

u odnosu na sadašnj i .

N akon takvog is ij avanja i fuzije Sunce ć e se smežurati t e će,

kada se zaustave p rocesi atomske fuzije unutar njega, imati s%

sadašnje velič ine, čime će naše Sunce postati jedna vrsta bije l ih

hladnih zvi.jezda poznatih kao -"patulj aste b ije le zvijczdcć"'6. '1' N au(·ne hipoteze govore o tome da će za otpril ike pet mi J ijardi god ina Sunce i1.aći iz stabil­nog stadijuma svog života, i počet će da prdazi u pozno doba. u fazu koja se naziva crveni džin. K:1kn Sun<'e svt" višt> i više stari , helij um će sc gom ilati u njegovom centnJ. Nakon života od oko devet m i lijardi god i na u stabil nom �tanju približno 10% vodonika iz jezgra Sunca biće prevedeno 1 1 hel iju m. a proces fuzije i proizvodnja energije će prestat i . R<JVnott:ža izmt:du ukupnog prit iska usmjerenog od jezgra ka spoljn i m slojevi ma i gravitacionc si J e usmjeren<'

b njt>govorn cen t ru biće poremećena. jezgro Sunca počeće poste pe no da kolaps ira pod pri t is­

kom grav itacione sile. Proces fuzije (:e započeti u sloju koj i okružuje jezgro gdje h idrogcna i ma još 11 izobilju. Gravitaciona energija ko lapsa biva prevedena u toplotnu energiju koja dovodi do zat-,JTij .wanja spolj nih slojeva tako da Sunce počinje sve više i više da raste. Njegova povr(;ina je sada veoma uda lje11a od centralnog izvora t:nergije, ona se hladi i izgleda crvena. Sunce sada evolu i ra u stadiju m crvenog džina . Temperatura na povTšini Sunca opašćc na oko 3ooo K. Za nekol iko sto t ina mil iona godina nastavi će se ši renje spoljn ih slojeva Sunca i ono će progutat i pla netu Merkur. Temperature na Veneri i Zemlji drastično će porasti. Izgorjelo Su nč:evo jezgro skupljat će se i hlad it i . Pošto više ne postoj i mogućnost za fuzionc procese i nastanak energije o daljoj sudbini Sunca odJučuje isključivo gravi tac: ija . Duhoko u unut rašnjost i Sunca atomi će biti toliko t ijesno zbijeni da će elektroni početi da se otkidaju od njihovih jezgara.

U nut rašnjost Sunca sastojaće se od jezgara koji plove u moru elektrona. N a kraju . kad gravi taci ja skrši Sunce do vel ičine ne veće od ZemJj inc. elektroni će bit i tako gusto nabijeni da {:e prit isak koji oni stvaraju biti tako sna7.a n da će zaustavili dalju kontrakciju . Ti elektroni su tada tako gusto složeni da hi svaka dalja kontrakcija prisiljavala dva elektrona da zauzmu jed no isto mjesto . Kako bi sc u fizici reklo. bio bi to pokušaj da dva i l i više elekt rona zauzmu isto kvantnomehanićko stanje . To strogo zabranjuje jedan pri rodn i zakon nazva n Paul ijev princip isključenja. Ovaj rezult i rajući prit isak koji spriječava da lje sažimanje Sunca, i l i bi lo koje d ruge zvijezde. naziva se pritisak degeneri�a nih elektrona. Na ovaj nači n Sunce će posta t i b i j e l i patuljak. t j . t ij e l o d i m enzij a kao Zemlja , al i ogromne gust ine (sva k i ku b n i ce n t i m etar ovakvog m a te rijala i m a masu o d oko 6o

78

�

Položaj Sunca u

Galaksiji

Posmatrajući kosmos koji nas okružuje vidimo magl i nu u kojoj

su formirane p lanete, zatim različite obl ike p laneta koje su u nepres­

tanom kruženju još od svog nastanka. Također zapažamo da Zemlja

na kojoj živimo ima kruto jezgro, koje predstavlja većinu njene mase,

a p retežno je sastavljeno od željeza i nikla . Tu su i meteori koj i dolaze

na našu Zemlju iz svemira, a uglavnom su formirani od 7.eljeza. Razumlj ivo je , dakl.e, zašto je prihvaćena pretpostavka da

je kosmo · započeo sa d imni m ob laci ma koj i su slični današnjoj magl ini u svemiru i d a je materija te magl ine počela vremenom

da se sa bija u obl i ke zv i jezda s l i čn ih našem Suncu, dok je oko nj ih kružio ostatak tog d ima koj i se rasp l inj ivao u kolutove raz l ičite vel i č ine, mase i rasporeda unutar zvijezdinog pol uprečnika .

t ona) koje c m i t uj t" t" l lt" rg-iju osJoh1 11lt'nu t okom gn 1v i t :1 c- i onog ko la psa . Kada sc gasovi od ko j i h St' sastoj i p l an e ta rna magl i 1 1a odvoje od u 1 1 1 i rućcg Sun­

l"a , pov nl i 1 1 a m r t vog t ij t> l a zv i jezde i ma!:e t c m p e ra t 1 t r 1 1 od p reko 1 0o . ooo s tcp t· l l i .

Pov rš i nsk i s l ojevi pola h ko ć e s e h l ad i l i dok st- zvijezda sk up l ja . Kada s c S� t l l l't' bude S l l l anj i l o na vt" l i č i n u pr i b l i žnu ve 1 i č i 1 1 i Zt- m ljc njegova t e m pera t u ra i z 1 1osićc oko

40.000 i l i so .ooo s t e p e n i . Us i j ana površina S1 1 nca tad a će s ij a t i b l jcštavom p lav i (·ast o bi je lom svjt-t lošću. Zbog ve l i č i ne i boje sjaja ovakvo t ijr lo se naz i va b ij r l i patuljak w w w . as t ro norn ija . co .yu (op . p rev ) .

Sab ija njem svakog od ovih d imnih kolutova na određenom

rastojanju od poluprečnika zvij ezde formira l e su se p l anete među

koj ima je i naša .

Ind ikativno je da su dana '\nje planete daleko manjeg ob i ma

od prvobi tn i h , a raz l i kuju se od nj i h i po strukturi . Učenjaci

smatraj u da j e početna ve l i či na Zeml je bila za oko soo puta

veća od današnje , a zatim je došlo do sabijanja njene materij e .

U početku je b i la hladna, zat im se , putem rad ij acij e i energije

koja se proizvod i iz o formlje nog Zemljinog jezgra , temperatura

postepeno počela penj ati .

Pošto t oplota Sunca , koj u dobija i naša Zem lj a , ne dozvoljava

da se formira želj ezo u njoj , i pošto veći nu mase Zem lji nog jezgra

čine upravo želj ezo i n ikl , naučnici su z;aklj učil i da je Zemlja na

početku svog formi ranja b i l a iz l o7.ena p ljusku željeznih meteora

koj i su do l az i l i iz svemira i nataložili se u njenom jezgru . S

obz; i rom na ve l i ku gustoću istopi l i su se uslj ed konstantnog

procesa zažarenosb i isij avanj a .

Tako se Zem lja formira l a o d krutog jezgra , sastavlj enog

mahom od željez;a i nikla , koj i prekriva tečni s loj u čijem sastavu se

t akođer nalazi vel i ki procenat u7.arenog že lj eza i nikl a . Posl ij e t oga

s l ijede čet i ri sloja različit ih hemijskih i pr i rod n i h karakteristi ka ,

a preko t oga dolazi kameni sloj Ze mlje i l i l i tosfera .

Savremeni naučnici smat raju da se skup ina elemenata koja

se na l azi u Zeml j i i čini većinu njene mase nij e mogl a fo rm i rati na

79

IIJiJiiif:tl1Jiin��ij

Tačka na slici pokazuje

veličinu Zemlje u

odnosu na Sunce

80

Suncu, jer njegov stepe n toplote n ije dosezao neophodnu tačku

za formiranje e leme nata putem atomske fuz i je . Ti su se teški

e lementi mora l i form i rat i unutar zvijezda poznat i h kao Nova i

Super N ova . Nj i hove su se željezne krhotine , n akon eksplozij a ,

rasu le u k išu želj eznih meteora koj i su stigl i na Zemlju početkom

nje nog obl ikovanja . Pošto je Zemlja uglavnom b i l a formirana od

lahk i h e l emenata , ov i želj ezni e l ementi su se skoncentrisa l i u

jezgru Zem lje , pomogavši konstru kc ij i njenog sadašnjeg obl ika .

Ovo potvrđuje činjenicu do koje su, ne tako davno, naučnici

došli - da željezo nije bilo skoncentrisano u Zemlji , već je spuštano

iz svemira . N a Prvom svjetskom kongresu o nadnaravnosti Kur'ana

i sunneta , održanom 1987. godine u pak i stanskom glavnom gradu

I s l amabadu, Robert Kalman sa Stanford Univerziteta u Americ i je, uz

druge naučnike , izložio s l ijedeće rezultate istraživanja : "Sada znamo

da je energija koju trebamo formirala željezo još prije 13 hiljada

mil iona godina , odnosno nakon Vel ikog praska i stvaranja kosmosa .

Tada su se unutar gal aksije iz hidrogena i hel ijuma formirali teški

elementi, kao što je že ljezo , a zat im su se spust i l i na Zemlju. Pošto je

:!.e ljezo teže od ostal ih e lemenata potonula je u duboki sloj Zemlje u

čijem centru je formirala područj tečne željezne mase . "

U zv išeni Bog je još prije 1400 god ina o ovoj kosmičkoj

č i njenici obavijestio Posl anika , koj i je b io nepismen, u vrijeme

kada n iko na Zemlj i nije mogao pojmiti ni djel ić svega toga .27

U Kur'anu se kaže :

A željezo smo spustili u kome je vel i ka snaga i koje ljud i rna koristi . (el - Had id , �s)

Riječ enzelna (spustih) ukazuje da je že ljezo spuštano na

Zemlju . Do ove su činjen ice astronomi i nukleo -fizi čari došl i

tek u novije doba, iako j e Kur'an na to u kazao pri je v iše od 1400

god ina , preko poslan ika M uhammeda, s . a . v. s . , koj i nije znao

čitat i niti pisat i . Al l ah ga je odabrao između ostalih stvorenja da

bude Poslanik koj i će p rimiti Božij u knj igu i dostaviti je svijetu . '7 Iz knj ige El -m i m:aru cl -hendesi . . , pogleclnti pod temom: Vječne mu'džize.

]Ome će 1 t i upućen i svi

boju i porijeklo . Neka je salavat na Poslan i ka , njegove ashabe i

sve one koj i s l ijede ovu Knj i gu , pri d ržavaju se sunneta i s l ijede

njegove u pute do Sud njega dana .

Ukol iko ne bi b i l o želj eza u Zemlj inom jezgru ne b i b i o

moguć n i ž ivot na njoj . Na ime, ono je uzrok e lektromagnetizma

Zemlje , koj i u ob l i ku tr i zaštitna prstena, nazvan ih Van A l l enovi

prsten ovi , obavija Zemlju i št i t i j e od atomskih t i je la koj i padaju

prema nj oj iz svemirskog prostranstva , o čemu smo govori l i u

knj i z i o kosmosu20.

81

Najpoznatija

tamna maglina, i

vjerovatno jedan od

najlepši h prizora na

nebu je tzv. magli na

Glava.

Courtesy NASA and

the ACS Science Team.

Ovo je Kupasta

magi ina, NGC 2264. Nalazi se na razdaljini

od oko 2500 svetlosnih

godina od nas.

Zračenje mladih i

vrelih zvijezda pri vrhu

ove fotografije izaziva

rumeni sjaj oko kupe.

Prikaz unutrašnjeg

sastava planete Zemlje

čije je jezgro u krutom

stanju sastavljeno

uglavnom od željeza

i nikla.

82

Elementi koji se spomi nju u Kur'anu, kao što su zlato, sreb ro ,

bakar, željezo potpadaj u pod kovi nske e lemente .

Relativna atomska masa željeza je 55,847, nikla 58,7 1 , alumi ­nijuma �6,981 dok si l icon , kao nekovinski elemenat, .ima atom­

sku snagu �8,o86. Naravno , shodno težini specifičnih elemenata

željezo, bakar, z lato i srebro smatraju se teškim meta l ima . Željezo je peti elemenat po raši renosti u Zemlj inoj kori, dok

pulverizirano željezo (taconite) , odnosno želj ezo u prahu eg.dstira

kako bi se lakše moglo vaditi i koristiti . Također, nemoguće je da

se željezo u prirodi nalazi u formi čistog elementa; ono j e uglavnom

pomiješano sa određenim procentom kroma i dn1gi h elemenata.

Ono se formira u osnovi kao Iron Carbide Fe3C i l i Iron Fe iT i t Fe .

Izotopi že lj eza se mijenj aju u zavisnosti od njegove

postoj anost i tokom perioda otoplj avanj a i l i zahlađenja , tako da se shod no tome procenat karbona povećava i l i smanjuje . Ovaj· elemenat također međusobno dje luje sa ostalim prirodnim i

vještačkim elementima, kao što su: ma ngan, si likon, sumpor,

fosfor, nikl, aluminijum, kal cijum , magnez ijum , titanij um,

kormiju m , mol imbonij um , praveći sa nj ima legure .

Arheologija ukazuje da j e čovjek upotrebljavao želj ezo

j oš u željezno doba , koje j e tako nazvano jer je u njemu prvi put upotrijeb l jeno željezo'9. Ovo razdob l je je započ�l o u davna vremena, odnosno nakon prelaska iz faze života u pećinama, varvarstva i nomadskog načina života u fazu civil izacije i građanstva . Prva pojava željeznih stijena na površini Zemlje bila

je u periodu mesozol ika , i l i tačnije u j urskom periodu, prij e I35-

I8 I mil iona god ina30.

Prije nego predstavimo specifi čnosti ovog elementa

neophodno je da prvo upoznamo karakteristike neophodne za

i zučavanje osobina želj eza ; mehaničke, toplotne, m agnetske,

'? Čisto željezo je sjajan , srebrn�st, mehak rnet�l koj i veoma lahko pod l i ježe korozi j i . V i ­jekovima s e koristi u obliku legura kao što su čelik, legure s a ma ngano m , hromo m . moli h­de nom, va nadijumom i mnogi m d rugim elementima www.bs.wikipcdia .org (op. p rcv . ) .

)o El minzar cl-hcndesi . . .

elektro i is ij avaj uće (sa razl ič it im akustičnim i svj etlosn im

varij antama ) , atomske, a također će se objasniti karakteristike

koj e se moraj u poznavati za svaku od ovih vrsta . Želj ezo s lovi kao vrlo gust elemenat sa 7,869 gm/sm\ a stepen

njegovog topljenja iznosi 1 535 stepe n i , dok se stepen njegovog

klj učanja kreće od 275o - 3ooo stepen i . Ono sadrž i određen i

procenat karbona i d rugi h pridodatih važnih minera l a .

83

Milioni željeznih

meteora razlifitih

Krater na Zemlji koji je

ostao iza pada meteora

84

IIJIJ!iiJM���� Koefic i j ent d i fuzij e je pokazatelj na temelju kojeg se saznaje

u kojoj mjeri se vezuju dva elementa od koj i h se toplj enjem stva ra određena smjesa .

Pokaza lo se d a otapanje karbona sa željezom, si l ikona sa

a luminijom, bakra sa alumin i jumom i n iklom daje naj kvalitetnije

mogućnosti d i fuzije , što znači das u ti hemi jski elementi međusobno

najkompati bi lnij i i najpodesnij i za d i fuziju u odnosu na d ruge .

N eophodno je napomenut i d a su elementi željezo, a lumini­

jum i s i l iko n skonccntrisani u Zemlj i nom jezgru . Želj ezo i kar­

bon su međusobno sjed inj en i , dok željezo i bakar daju vrlo b itna

hemijska svojstva.

Neka je hvaljen Onaj koji u svemu stvara poJ : u onome što n iče iz zemlje, u njima sami m , i u onome što oni ne 7.n.aju! (Ja-s in , 36)

U hemi j i je poznato da atomski b roj predstavlja b roj protona

u atomu, a da se atomska tež ina veže za b roj ( p rotoni +neutroni ) .

U poretku sura u Kur'anu , sura el-- Had id (Željezo) na laz i se na 57· mjestu -- da li na osnovu atomske težine želj eza , koja j e S7?

Nek i kažu da je atomska težina željeza ss.S a ne 57· M eđut im ,

tačno je da izotopi želj eza imaju pet atomski h težina : ss . s6 . 57· sS. S9 · Pažnju treba obrat i t i d a teži na 57 dolazi u sred in i , dok

se teži na ss.S ne odnosi na konstrukciju atoma već se veže za

p rocenat raš i renosti svakog od ovi h u pr irod i .3 '

I z napome na koje sl ijede b roju S7 se d aje posebn a pred nost

u ovom poretku: 1 . Sura el - H a d i d je S7· sura u Kur'anu . Broj ajeta ove sure

je �9· Kada se sz pomnoži sa �9 dob ije se 1 653. Ovi b rojevi su

sad r7.a i: ti u poretku 1 -57 · � . Ri ječ hadid (želj ezo) bez određenog člana (e l ) spomenuta

je u Kur'anu u su rama e l - Hadždž i Kaf, dok je akuzat ivn i obl ik ove

r i ječ i (had iden) spome nut u sur i e l - Isra . Sa određen im čl a nom (e l -hadid) spomenuta je u surama el - Kehf, Sebe' i e l - Had id . 1' Dr. M uhamed D:i.emil cl Habal navodi u svojoj knjizi Savremene nauke u službi islamskog m isionarstva ( EI - u.hurmi - IIIU 'a sare n h id meti l da' ijeti d- musl i m) . st r. 36. d;; jP p roce nat zastupljenos t i izotopa 57 U prirod i (� . 1 7%). dok je izotop željeza 56 najra� i renij i Sa (9 1 .68).

Nako n sure e l - Had id , riječ el - had id nije više spomenuta. Ova rij eč je ponovljena šest puta u šest sura , što je broj za osnovu mješavi ne že l j ezo - karbon. Također, najveći stepen o ks id iranja željeza je šest, a dok j e broj spek tara el ementa želj eza ta kođer jest : R , O, Y, E, D, v.��

3 . Riječ hadiden , u suri I sra, je 667. riječ po redu . Dakle , ako bismo izbrojali riječi od početka sure I sra , ova rij eč bi bila na 667. mjestu . Riječ el-hadid u suri el -Kehf je 368. po redu, u suri Saba ' 177, u suri Kaf 1 83 , a u suri el - Hadid ova rij eč je 4 6 1 . Sabiranjem ovih brojk i dobit ćemo broj 3�58, a njegov korijen je oko 57,0788.

:,, T� t i izvor, st r. 3fl.

85

Izvor magnetskog polja

86

� 4 · U suri el - Hadid ova rij eč j e spomenuta u �5.· aj etu : I spustili

smo željezo . . . . Ako bismo se zapitali u čemu j e smisao spuštanja , odgovor bi

došao u produžetku ajeta - u komeje vel i ka snaga i koje ljudima koristi- , i da bi Allah ukazao na one koji pomažu vjeru Njegovu i posalnike Njegove kad Ga ne vide. All ah je, usitinu, moćan i s i lan . (el - Hadid , �s)

Sabiranj em brojnih vrij ednosti slova ovih riječi dobit će se 3�63, a korijen i z ovog broja j e 57, 1 � . I ndikativno j e da razl ika između ovog b roja (3�63) i rednog broja rij eči željezo u surama

(3�s8) donosi broj S · Razm i s l imo o tome P:J

RIJEC SURA · POREDAK RIJECI U SURI

Hadiden El-Isra 667

El-hadid EI-Kehf 1402

Hadidu n EI-Hadž 368

El-hadid Saba' m

Hadidu n Kaf 183

El-hadid El-hadid 461

Ukupno 3258

C i lj ov ih pojašnjenja jeste razumijevanje tehničkog aspekta uzvišenih aj eta, a ne posmatranje iz kutka neke druge nauke kao medicine, naprimjer.34

33 Bessam Džerrar, Čuda numeričke nadnaravnosti (lrha!latul-' idža7j)-'aded i) , �tr. 57-59.

: 1.� Željezo je neophodno za očuvanje zdravlja. Atom željeza sc nalazi u mnogim cnzimima:

hemoglobinu, mioglobinu . . . Potrebe za željezom se razl ik-uju u zavisnosti od staros­ti . težine. pola, zdravlja minimalne kol ič ine koje je potrebno dnevno unijet i kre{:u se u široki m okvirima. Kod odrasl i h owba od 1 0 mil igrama dnevno do �o kod ?.ena, dok je za vrijeme dojenj.1 potrebno 3o. l ako čovjekov or�anizam ima solidne mehanizme za regu­

laciju količine željeza, u nekim s i tuacij a ma može doći do oboljenja hemohromatoze. To oboljenje se javlja usljed prevelike doze željeza u organizmu. Vel i ke kol ič ine žcljcza ( l l ) su otrovne. Sol i željeza ( T f l -Vl ) su bezopasne, zato što i h organizam ne apsorbuje . Pravilna koncentracija željeza u krv i : srednja vrijednost muška rei �� ,8 mikro mol po l i tru, 1�0 m ikro gra ma po deci l i tru 7.ene t 8 ,!j mi kro mol po Jitru. 1 0 0 mikro grama po dccilitru m i n imalne i maksimalne koncentracije: muškarci 1 7.7 - 35·9 mikro mol po l itru, 90 - �oo mikro grama po decil itru žene 1 1 , 1 - 3o. J mikro mol po l itru. 6o - 170 mikro grama po

dccil itru . www .bs. wikipedia .org (op . p rev. ) .

Kada bi ljekari povezal i ajete u koj ima j e spomenu t o že l jezo sa

njegovom važnošću za čovjekov organizam, pronašli b i da je izraz he 'sun šedidun (vel i ka snaga) naveden u Kur'anu tri puta, a svaki put da bi se ukazalo na zd ravstveno i medicinsko značenje elementa :/.elj eza. Ovo je druga oblast koju je d otakao Kur'an . 35

Razmisl i mo sada o brojkama profeso ra Bassa ma Džerrara, koje su pojašnj ene u tabeli, i pokušajmo i h razu mjeti pomoću osobina

željeza koje je otkr i l a savremena nauka, a neke smo spomenu l i tokom ovog dij ela knj ige . U tabel i se pri mjećuje kraj nja preciznost kur'ansk ih činjenica koje se odnose na nauku o želj ezu , njegovu ko r is t. i karakteristike . Dakle , Kur' an j e p red uhitri o savremene nauke koje se oslanjaju na empirijsko, prak t i čno i matematičko znanje u otkrivanju osobenosti želj eza . Pored ovakve povezanosti u d rugoj tabeli je p redstavljena Kur'anska č injenica o konstantnoj

stabilnosti ovog e l ementa.

�s D r . M uhamed D'lemil e l H abal. Savremene nauk!'! u s lu'lbi islamskog misionarstva (EI­ulumul mu'asare fi h i d meti l -da' ijet i l- musl im) . U knj izi. su koritina pojašnjenja o željezu u čovjekovom tijelu i uticaj željeza na snahru čovjekovog tijela.

87

IIJt\JI iJM'J����'ll

88

KUR'ANSKE NAUCNE PRECIZNA

KARAKTERISTIKE BROJ AJET KARAKTERISTIKE BROJ ZEUEZA ZEUEZA

POVEZANOST

Spuštanje željeza sa neba i njegova

Poredak riječi Spustili smo koncentracija željezo u suri 461 željezo u kome je Toplota željeza 460 u utrobi Zemlje el-Hadid velika snaga djeluje na njenu

veliku unutrašnju temperature.

Razlika izmedu željeza i kamena u potpunosti odgovara

Poredak riječi Koeficijent difuzije

njihovoj raširenosti, željezo u suri 667 Kamena ili željeza

željeza Fe(bcc) 670 jer su kamen i

el-Isra kamene stijene vrlo rašireni i imaju u sebi veliki procenat silikona.

Poredak riječi Vidi se međusobna

željezo u suri 1402 Komade željeza Stepen topljenja 1400 povezanost koja

ei-Kehf upućuje na stepen topljenja željeza.

Poredak riječi Maljevima od Posjeduje ogromne

željezo u suri 368 željeza

Magnetska jači n� 370 magnetske osobine.

ei-Hadž Poredak riječi

Učinili smo mu Talasni faktor Ukazuje na moguću

željezo u suri 177 željezo mehkim odašiljanja željeza

175,66 mehkoću i topljivost Saba' željeza

Poredak riječi Srednja vrijednost Svjetlosni i dugi

željezo u suri 183 Danas ti je željezni faktora (a2, a2,

184,42 talasi i njihova

Kaf (oštar) vid bl, b2 za duge povezanost sa

valove željeza) vidom.

Unatoč nekima koji tvrde da su ove

Ukupno 3258 Ukupno 3260 brojke promjenjive

Usporedba naučnih reći ćemo da su osobenosti sa ipak osobine željeza

kur'anskim konstantne. osobenostima željeza37

1" Podrobnija pojašnjenja u k nj i zi El - m i m.a r . . . . str. fi l 4 5 1 6 .

AJET ODNOS 1 ODNOS 2 ODNOS 3

El-lsra-50 0,149 0,45 0,428

EI-Kehf-92 0,1579 0,873 0,8857

EI-Hadž-21 0,1929 0,269 0,28TI

Sebe-lO 0,2982 0,1585 0,2002

Kaf- 22 0,4386 0,489 0,4906

EI-Hadid-25 0,5 0,862 0,8017

Ukupno 1 ,7366 3,1015 3,0939

I z la be le se vidi slijedeće :

1 . U kupa n zb i r t r iju p rocc n ata datih u tabelama odgovara

p rocentu srednje gustoće že ljeza , od nos no i znosi 7 ·93'4 , a naučna brojka gustoće željeza i znosi 7,85, što predstavlja od nos 99 ,'4 1 %,

između naučne i kur'anske č i nje n ice za gustoću željeza. '4. Procenat zast u p lje nost i r iječ i el-hadid (željezo) u suri e l ­

Hadid (Željezo) (o,s) j e pokazate l j ste pena t renja i zmeđu željeza i

željeza koji se kreće od 0 , '4 do - o,8 . Po�to je su ra e l - H ad i d 57 . s u ra ,

odnosno na s red i n i Kur' ana , dobijamo drugi , veoma b i t a n s m isao,

kako smo pojasnili sa b roje m 57, a Al l a h zna najbolje . 3 . I ostale p roporc ije imaju n a u č n i ka ra kt e r, os im š to je

neophod no konstantno izučavanje i ana l izi ra nje , ka ko smo pojas n i l i

u iz l ože n i m t abela ma.

Navedene kur'anske č i njen i ce vezane za že l jezo izazivaju

d iv lj enje , a čitalac ih može pod robnije upoznati u dvije ve(;

spomenute knj ige .

89

Tabela pojašnjava neke

kur'anske osobenosti

željeza

90

--BAKAR

Bakar37 j e metal koj i s c ko r is t io j o š u drevna vremena.

To j e crven kast meta l , k ri sta l nog sastava FCC, čija j e gustoća

8 ,9� gm/sm3 . I na bakar se odnosi ono što j e osobina već ine

metala - da nemaju poznat sintetički obl ik osim uz toplj e nje i

p r isajed i nj avanj e . U elektro - toplotnoj provod ljivosti ba kar je na d rugom mjestu,

odmah poslije srebra, i posjeduje vel iku otpornost na trošenje ,

odnosno svrstava se u metal koji j e najotporn i j i na trošenje i

h rđanje , zbog čega je široko zastuplj en u e lektrotehnici .

Ukoliko se bakar u potrijebi kao b akarna poluga (E T P) ,

vrlo j e b itno da se ne iz laže temperaturi većoj od 4,00 stepe n i ,

j e r dje lovanje zapa ljivih gasova s a česticama oksida dovodi do

l omljenja metal a (cmhrittement) .:ln Bakar je vrlo refl eksivan i

po s nazi, pa je njegova velika otpornost s l ična željezu . Ta kođer,

posj eduje karakteristi ku rastezlj i vosti 4,0% na svaka � inča, zbog

čega se smatra da ima vrlo s labu k rutost ako je sam, osim ako se

prisajedini sa nek im d rugi m meta l ima .

:<7 Bakar j e m i kroelement koji s e javlja u rcaktivim centrima m nogih enzima. Potreban j e za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, ulazi u asta v hernor.ijani na, irna pozitivan uticaj na ćelijsku

memhn1nu nervn ih ćelija, i ima ut icaj u slanju nervnih i mpul sa . Dnevno je potrebno min­

ima l no un ije t i 0 . 5 pprn. Nedostatak bakra dovodi do Vilsonovc bolesti. Nedostatak bakra može da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna kol ići rw bakra iza ­ziva loš ije "up ijanje" željeza i smanjenje broja krvnih zrnaca. Pretpostavlja sc da sem toga nedostatak bakra izaziva poremećaje u radu srca i usporava rad nervnog sistema ( naprimjer, slaba koncentracija) . N edostatak bakra takoder smanjuje i kol ič inu bije l ih krvnih 1.rnaca. a samim t i m i otpornost organizma na bolesti . Zastupljen je u Zemljinoj kori u količ ini od 55 p pm (eng. parts per m i l li on) u vidu minerala: Halkopirita, halkozina i drugih. Najveći izvor bakra u ishrani su morski p lodovi a među njima bakra najviše ima u os­trigama . Bakar sc takođe može naći i u zrnastom crnom hljebu, mahunastom povrć:IJ, ku­banim iznutrica ma i kiviju . www.bs.wikipedia. org (op . prcv . ) . ' R Osnove energct ičkih materij a . Peter Thornton, str. 470-47�.

91

IIJIJ!i itWl'J�iJril U Kur'anu su navedena vrlo l ij epa pojašnjenja o ovom meta lu .

U suri el - Ke hf se ističe priča o Zul - Karnejnu, a na drugom mjestu

se iz nosi kako je U zvišeni Bog potčin io bakar Davudu, a . s.

Proporcija tr i , podrobnije spomenuta u knj izi El- madde

wet- takka, koja se odnosi na riječ kitren, tj . bakar i l i mjed, dolazi

kao 1 4 1 8 u suri Kehf, što je o ,896 , a to j e tačno gustoća bakra koj a

iznosi o ,896 dgm/cm3 . Uzvišen je Allah , Gospodar svjetova.

ZLATO l SREBR039

Riječ zeheh (z lato) j e u Kur'anu spomenuta osam puta , a

zuhruf (ukras) , u značenju zlata i nakita , spomenuta je četiri

puta : dva puta u značenj u zlata , a dva puta u značenju nakita .

Riječ fidda (srebro) spomenuta je šest puta u Kur'anu.

Zbog čega joj j e poklonjena ovo l ika pažnja? I zašto je u Kur'anu

cij e l a jedna sura nazvana U krasi (Zuhruf) ?

Da bismo došl i do odgovora prvo ćemo se sa naučnog aspekta

osvrnuti na zlato i srebro, a zatim ćemo se osvrnuti na kur' anske aj ete

i hadise Poslanika koji se odnose na ova dva plemenita metala. Zlato i srebro, zajed no sa p latinom, spadaj u u grupu p lemenitih

meta l a . Dakle , ovi meta l i se odlikuju rij etkim osobenostima, jer su vr lo bitni kao tehničke materij e , a uz to spadaj u i u plemenite metale .

Od u8 el emenata, koliko ih je do sada otkriveno u Mendelje ­jevom sistemu, 9� su prirodna a ostali su vještački, č ije trajanje ne prelazi više od neko l iko djel ića sekunde. Naj rjeđi i naj ljepši od ovih elemenata su plemeniti metal i : Zlato srebro i platina .

U Zem lj i su skoncentri sani m nogi hemijski e lement i mineralnog sastava koj ih ima više od 3ooo vrsta , a najrjeđi i najsavršenij i su oni koje zovemo drago kamenje : safir , dija mant

i topaz (kriz.ol i t) .

1? Pojašnjenja iz knjige El - mim.ar cl hcndesi. treći d io. poglavlje 4 ·

92

---Z lato

Zlato4° se s matra p lemen i t i m i dragocjen i m metalom; glatke

površine, žute svjet lucave boje , gustina mu iznosi 1 9 ,3 gm/

cm3, sa · tava FCC .4 ' Čovjek ga je upoznao još u davna vremena i upotreblj avao ga kao nakit i ukras . I m a ve liku i nternaciona lnu vri jednost na berzama , gdje se mjeri sa vrij ednošću svjetsk ih va l uta koje su u opticaju . Upotreb lj ava se u dekoracij i pokućstva, kao i u mnogim d rugim stvari ma .

Čisto zlato i znosi �4 karata; � l karat sadrži 7/8 zlata, a 1 8 ka rata z lata sad rži 75% z lata i td . Z latne legu re od 14 i 1 8 karata su pomiješane sa bakrom, jer je č isto zlato vrlo glatko i ne daje dovoljnu čvrstinu i l i dobre osobine za upotrebu . Zla to posjeduje mnogobrojne dragocjene karakterist ike, što ga svrstava vrlo važnim u zanatskoj industrij i : posjeduje svojstva refleksivnosti i pod ložan 4" S i mbol e lementa dolazi od la t i ntikog naziva za zla to - aurum . Zlato ji' rijedak e lement i in1� g:1 dese! pula manje od srebra . U pri md i sc obično nalazi u e lementarnom slanju u k rcmt' n irn 7.i lama i l i pije8ku rije ka. Cije na zlata u obl i ku zrnaca čistoće 99·99% iwus i 1 6:,2.50 t za :.(5 g. (www.kt l'-spl i t . h r) . Z LATO, s imbol Au ( lat . aurum). u elementarnom s l anju p lcmrn i l nwla l 7.ulc boje i jaka tija ja. mehak. vrlo raslt'zljiv. težak ( relat ivna g u�toća 1 ') .�) . Ta ! i šle zlata. 1 o64 .. 7G°C. jedna je od fiksn i h ta čaka za bai.dan:: nje termometara . Cislo zlato izva n rt>d no je ot porno na zrak, vodu, kisik, sumpor. sumporovod ik . rastaljene alka ­l ije, kise l i ne i ve(: i nu so l n ih o topina ; ol:�pa sc u hlornoj vod i i u smjesama sol n" k isf'l i nr s j ak im uksidal'ijski m srf'dstv ima (n i t ratnom k ist' l i nom. nat rij peroks idom, kromat nom kise l inom. kal i j - perma n gana tom i t d . ) , dajući zlato ( I l )- klorid . Zla lo je jedan od naj rjf'd ih e lemenata u Zemlji noj kori: raćuna se da ga ima samo oko dvije mi l ion i le postotka. Pojavljuje sc u pr i rod i redovito samorod no. pa je bilo poznato već u p rrl h i� lorijsko doba. Na pr imarnom ležislu na lazi sc redovno u obl iku zrnaca. lj usk ica, ploča i l i razgra nan ih žica u ki�elom i neutral nom empt ivno m kanwnju, uprskano obično 1 1 kremenim i.i lama (gorsko zlato); ponekad ga p ra t i p iri ! . ar cnop i ri l . Ht'hro i bakar. Čf'slo se nalazi na sekundarnim ležiš l i ma , a luv ion ima. napl :wi nama i l i p ijPst' i nw . Pri rod no z lato �ad riava gotovo uvijek i srebra. N ajve(:e ml iazištc zla ia jt' na Witwatcrsrandu 1 1 j u7.noafričkoj R . . publ ici , t ooo-3ooo rn ispod površi ni'! Zem lje. Druga wafajna na lazišta j<'su u Kal i forn ij i . Koluradu. Aljasc i . Kanad i , Austra l ij i i na U ral u . Zlato s c iz pijeska d obijalo u staro vrijeme ispiranjem; stariji industrijs ld postu rw k je a mal g�rnacija pri kojemu se zl:!to od jalov i ne odvaja pomoću žive: u novo Vl'ijeme zlato se dobija cijan izar:ijorn. lj. izluživaojern zlata i z rude otop inama cijanida. Taj je postupak omogućio hr�. porast p roizvodnje zlata u pos ljed nj i h so god i na . Znatne količi nf' zlata dobijaju sc iz a nod nog mulja koji oi pada pri elektro! itskoj rafinaciji bakra i srebra. Kroz stolje(:a zlato sc upot reblja­valo kao moneta rni standard u ve(; i n i zemalja . Procjenjuje se da je do kraja 1 973. u svijetu bi lo proizvedeno ukupno oko Bo 950 tona zlata. Godišnja svjetskll proizvodnja zlata iznosi oko 1000 l . lJk. , 1pn<1 vrijednost svjetskih zal iha zlata iznosi danas oko 70 mi l ijardi dolara. Dvijt> 1 reći ne od toga iznosa nalazi se u obi i ku zlntnog novca i l i zlatn ih poluga u t rezori rna em ision ­ih bana b (p rvenstveno u SAD). Tehn i(: ka upotreba zlata vrlo je ograničena i ni u kojoj pr im jeni u teh n ie i zlato nije nenadoknadivo. U potrebljava se 1. � pravljenje i pozlaćivanje nakita, za bojenje stakla (Cassiusov zlatni purpur) . u zubarstvu i zubnoj prot etic i . Sve više zlata troši sc danas u elek1ronskoj industriji i za programe istraživanja svem ira . Zbog toga što je r:islo zlato mehko, ono St' za praktičnu upotrebu redovno legira sa srebrom i l i bakrom. Sadržaj zlata u l irn legu rama ( !'i noća) navodi sP. u hiljadit im d ijelovi rna i l i u karati ma; 1 R-b ratno zla l o ima fi noću 75ohooo i l i 75"/o . (www.psc.phl.hr) . +' Osnove energetički h materija, Piter Thorenton, s t r. 55·

je nači n i ma neuobičajene izrade, jer ga je moguće izraditi u nit tanahnij u od čovjekove vlas i . Njegovu te7.inu (troy) od 31 grama moguće je protegnuti na razda l j inu od 3oo kvadratnih stopa .

Također, z l3;to je metal koj i j e otpora n na hrđa nje i nemoguće ga je uništiti zaprljanošću i ki · e l inama. Zbog toga se nalaz i s lobodan u p r i rod i , i ne sjedinj uj e se sa d rugim e l ementima . Takve osobine su vr lo b itne u inžinjerstvu , jer j e i mu nost na oksidiranje i gub itak sjaj a z lato uč in i lo važn im u mnogob rojn im proizvodnim granama. U pra ktičnoj pri mjeni zahtij eva sigurnost i posebnu vješt i nu ka ko bi b io pogodan za u potrebu u medicini , posebno u zubnoj pro tetici .

Ovaj metal ima svojstva provodljivosti i odl ičan je izolator toplote, te se koristi za posebna oblaganja kao izo lator toplote (Elec­

trode Posited) , za d i j e l ove sate l i ta i drugih svemirskih ob j e kata. '�<2

Srebro Srebro4.:J je p lemeniti i dragocjen metal , b ije log odsjaja sa

s l ičnim krista ln im sastavom kao i z lato FCC, gustina srebra je 1 0,4,9 + • I st i izvor.st r. 49 1 . 11 I mc r..a srebro nastalo je od la t i nskt' rij .. c·i argenlu rn. šio znači bijel. sjajan. Cijena srebrene

s:t(·rne (·istoćt·e 99·9% iznosi 406.Jo e za 250 g. (www.kt f-spl i t .hr) . Elt!J'nf!l l tarno srebro jest bijel. kova k. vrlo rastezlj iv pl e menj l metal, top! j iv u 1 1 i t ratnoj i vreloj sulfat noj kiseli ni. oqJoran i prema aJkal ijama u rastaljenorn stanju . U pri rod i se n:1lm.i samorod no. najčešće u društvu sa datom i bakrom; i u rijet k irn ruda rna: argentitu A1,'2S. pirargiritu Ag3SbS3 . prus i tu Ag3AsS3,

m iaqp ritu Ag2Sb2S4, stcfanit u Ag10Sb2SH. kerargiri tu AgCI . silvani lu AgAuTe2.

93

Kao metal bakar je vrlo

široko zastupljen u

proizvodnji.

Zlato u elementarnom

stanju.

94

gm! cm3. l njega je čovjek poznavao još od davnina, upotrebljavajući ga. kao i zlato, za nakit , vrijedno pokućstvo , kao d ragocjen kapita l ,

a tokom povijesti upotreblj avao se i u izradi novca.

Čisto srebro se također smatra vrlo glatkim i nepraktično je

za upotrebu , zbog toga mu se pri dodaj u drugi meta l i kako bi bilo čvršće i otpornije . U praksi je rašireno da se srebreni nakit izrađuje

miješanjem sa drugim metalima,naprimjer, srebrom i bakrom .

Tako sterling srebra sadrži 9�.5% srebra Ag i 7,5% bakra Cu. Srebro j e takođe vrlo bitno u i nd ustrij i , jer ima vrlo visok ste ­

pen provodlj ivosti e nergije . Bez obzira što se radi o skupom ma­

terija lu , srebro se koristi u određenim situacijama koj e to iziskuju .

Sreb ro se upotrebljava u kardiologij i za pejsmejkere ; vrlo je senzi ­b i l no na svjetlost, zbog čega je važno za fotoindust riju kao srebreni

kol orid i l i kao srebreni bromid . Efektivnost srebra za isijavanje

svjet losti je vrlo visoka, što dovodi do razjedinjavanja , kao što je

objašnjeno jednačinom: Ag Br-Ag(pozitivan) + Br (negativan) .

Ovo se dešava kada je srebro i zlož,eno svjetlosnim zrakama

tokom pojačanog međusobnog djelovanja , usljed čega se

proizvodi tzv. srebrena so, a kada mu je koncentracija umanjena

može potonut i kao crni sitni prašak . Zbog svoj ih osobenosti

Budu(· i da �e srebro dobija kao spored n i proizvod pri dobivanju d ru!,rih metala koj i ma je i nače proi zvodnja u toku posljeunj i h stoljeća sta lno ras la . njegova je c ijena za to vrijeme

stalno pada l a : od nos vr ijed nosti srebra i z la ta b io je u sred nje1 1 1 vijeku J : J .3. potkraj X I X st. 1 :28. 1 937. god. 1 :77. Oko jedne t re<: ine �vjetske p roizvodnje srebra upotreb ljava se za kovanje novca. o�latak najve(· im d ije lom za stoln i pribor i za nak i t ; i na će St> srebro u pol rt>­bljava za dobijanje so l i srebra . za tvrdo lemljenje . u zubarstvu za anuligarn (l t>gu ra srt>hra s;1 živom i kositrom) . u e lekt ro tehn ic i za osigurac':e, u kt>rn ijskoj i ndustr i j i za posu de otporno prema a l ka l ijarna i kao ka t.;J i izator. i d r . - Prcvlačcnjcm stakla met a ln im s rebron1 (posre­brivanjem) pro izvode se ogledala; postupak posrebrivan ja otkrio je njem. kemičar J. Liebig 1 83:;. dobivši redukcijom soli sreb ra tanki sloj metal nog srebra na staklenoj površ i n i . Sol i srebra. Najvažnija je sol srebra srebro-n itra t. AgN03; dobiva sc ota panjem srebra u ni­l ral.noj kisel in i . tvori bezboj ne . prozirne pločas te kris ta le i l i h ijP-Iu rna�u. toplj iv je u vod i . m nogo lakše u toploj nego u hladnoj. Sluzi z a dobivanje d rtlf,>i h sol i srebra. kao t i nta za obilježavanje rublja, u medic in i ( lapis i nfernal is) . za galvansko posrebrivanjl', za proizvod­nju zn:a la , kao reagens u kem ijskoj anal iz i . Sreb ro-bromid Agl3r. i srebro-k lorid AgCI jesu bijele tvari nctoplj ive u vodi , na nj i hovu ponašanju na svjetlu osniva sc fotograJija. Klorid izlozen kroz k ra tko vrijeme svjetlu naoko sc ne mijenja. a l i se može reducira l i na srebro po­

godn im sredstvima koja ne reduciraju neosvijetljenu sol ( razvijačima) . Bromid na svje t lu postaje �ivoljubičast. Srebro sulfid AgS jest erna. u vod i posve netopljiva tva r. Stvaranje tc sol i na površin i srebra uzrok je što ono na zraku postaje crno . (www.psc .pbf.hr) .

upotrebljava se u filmskoj industrij i i smatra se glavni m meta lom

u foto i filmskoj industrij i . Srebro je bitno u zubarstvu z a amalgam; srebro , kalaj i i.i va

se upotrebljavaju za zubnu plombu. U novije je vrijeme otkriveno da je smjesa od 70% srebra, 1 6% kal aja , 1 3% bakra i 1 % ci n ka

veoma otporna n a koroziju , jer ba kar u međudje lovanju sa

ka l ajem otk lanja fazu obogaćivanja kalaj a , a ujedno je i otporan

na nestajanje zubne plombe .H Ako uspored i mo mehan ičke od l i ke srebra i z l ata vi djet će mo

da su ova dva e l ementa vrlo s l i čna ; koefic i jent z l ata j e 1 1 , 6 x 6 1 0 funta za svaki kvadratni i n č dok j e kod srebra 1 1 x 6 1 0 funta za

svaki inč , zbog toga su mehan i čka svojstva oba metala vrlo slična, osim što je zlato mekše od srebra.

Temperatura top ljenja z l ata je 1063 stepena , dok je tačka

topljenja srebra 9 6 1 stepen, što j e donekle približno . Dakle , termo svojstva su im približna, a sastav je FCC . Zlato iznosi 197 arnu , a srebro 1 07 ,88 arnu .

P lot ino i s l ič n i e l ementi U osmoj B grupi se nalaze metali koj i sadrže platinu, a oni su :

Platina, Paladij , I ridij , Rodij , Rutenij i Osmij . Ova grupa metala se

međusobno od l ikuje specifi čn im svojstvima zbog čega i spadaju

u ovu posebnu grupu .

Ono što č ini ove metale vrlo važnim jeste to š to imaju natprirodnu otpornost prema izgrizanju i oksidiranju . Oni također imaju i druga svojstva, vrlo su dragocjeni kao nakit, jer su kao i zlato relativno rijetki . P lat ina j e n aj rjeđi i najtražen ij i ,

zbog toga je ova grupa i dob i l a i me p o nj emu .

++ Osnove energet. ičk i h rnH ierija. P i t.erThnr�n l.on , Sl.r. 4-9 1 - 4·')�·

Srebro u

elementarnom stanju.

96

Platina4' j e srebreno bije l i meta l , i stog kristal nog sastava kao s rebro i zlato FCC. Gustina ovog e l ementa je � 1 ,43 gm/cm3.

Proizvodi se vještački kao sekundaran p rodukt rafin i ra nog n ik la . Plati na je element s ličan zlatu, jer j e bez primjesa , veoma mehak i pod l ožan izradi. U potrebljava se za naki t i pokućstvo, a takođe se upotrebljava kao tcrmoelemenat za labaratorije i kao elekt rohemijska anoda, i li kao kov i na za kristalni dekor. Kori sti se za e l ektroprovod lj i vost, a vrlo je raš i re n u upotreb i u petrohemij i kao kata l izator (Catalytic Agent)4·6H

DRAGO KAMENJE

Klasifikaci ja d ragog kamenja danas se vrši na osnovu nj ihove čvrst i ne , odnosno usporedbom sa d eset faktora postavljenih od

strane fizičara Mohsa : d ijamant ( 1 0) , safir (9) , topaz (8) , kameni krista l (7) , kvarc (6) i td .

Utvrđeno je da je d ij amant 1 40 puta čvršći od safi ra , a ovaj š st puta od topaza; topaz je čvršći od kvarca 1 ,5 puta . •IS Plat inu je 1 735. god in•· otkrio Anton io de Ul loa (J užna Amer ika) . I me je dobi la po španjolskoj riječi plat i na sto znači srebro. Cijt>na p la t ine u obl iku kugl ica (:ist oN·e 99·9% iznosi 4.64.80 t za 5 g. (www.kt f spl i t . h r) . U e lementarnom S lanju sivbsto bijel i l i siv, sjaj<m. ne osobito tvrd. dosta ž i lav metal , koj i se, užart!n , može kova t i i zavariva! i . Reh1t ivna gusl'oća joj je � ' ·4·5 · R:1sp rostranjcna j e u zemaljskoj kori v ise nego d ru1.,ri metat i p la t i n ­ske grupe i v iše nego jod, kadmij , �rt·bro, bizmut i :liva. a l i s•· na rijetk i m ležišti rna nalazi u većoj koncentracij i ; na U ra lu , 1\ljasci i u Kolumbij i dolazi samorodna u naplavinama. u smjesi s paladijem , i rid i jem. rod ijcm. osmijt! JTJ i rutenijcm, u Kanadi u su lfid n i m ni kalno bakr«nim rudama, iz koj i h se doh iva kao sporeda n p roizvod pri p roizvodnji n ik la ; 1 1 ju?.. se Africi rude kopaju s<lmo radi dob ivanja p la t i ne . Pla t i na i njene legu re koriste se u staklarskoj i ndus t r i j i w dobivanje vr lo r· is tog stak la . Vc l i ke sc kol ić ine p l a t ine koriste u zuba rskoj tehnic i i za izradu razn ih med i c insk ih pomagala i a la ta t" za laboratorijski p ri bor ( lončić i . zdje l ice, p i ncete) . Iz nje sc izrađujr nak i t i služi kao rlckorat ivna p revlaka na pred met i ma od n t! p l meni t i h metala . U pot rebljava sc za iz radu termoparova . tcnnootpornika i P lektroda. za izradu raznog laboratorijskog pribora , e l t·kt J·ič n i h kont akata, p<' rrnanentni h magnet a ( Pt - Co legura) i naki ta . 1 " l sto.st r. 49�· •17 Ć <ltvr 1 i na svi h plat i n skih mf.t<Jla otpada na plat i nu . U potreblpva sc za izradu aparatura ot ­porni h na koroziju, za izradu naki ta i e. l e.ktri (:n ih kontakata. Kata l izatori su vel i ko i i ntcrc sani no pod ručje pri mjf.nl' p la t i ne. Skoro čet vrt i na proizvod nje p lat ine se t roši na btal ­izatorc (op . prev).

Prema Mohsu, d rago kamenje istog stepena može okrnj iti jedno drugo , a i bilo koj i dragi kamen može okrnj i t i osta le koj i dolaze posl i je njega po svojstvima.

D i ja mant48 , napri mjer, može iskrzati svaki dragi kamen dok njega ne može .n i jedan . Od metala , čelik u sastavu sa buronom ili buron titanom (čije ishod i šte učenjaci još n isu otkrili) može i ·krzati dijamant:�?

Z LATO l SREBRO U K UR 'ANU

l . A jeti ko j ima se a lud i ra na z l ato, srebro i druge p l emen ite meta le.

Neki ajeti j asno a lud i raju da se u utrobi Zemlje nalaze razne v rste dragog kamenja , minerala i metala . A l l ah je dao da u unutrašnjosti Zemlje bude ono što će ko r ist it i l jud i ma u toku nj i hovog života . O tome govore slij edeći ajeti : ·lu Dijamant (a lem-kamen) jes t jedan od krista l i z i ran ih obl i ka elementa uglj ika . N aj l vn'li je m inera l . jake refleksije. ve66 inorn ht!zhnjan i prozi ran. Od primjcsa može biti modar. t: I"Vt! l l , smed. zu l . ze len i crn . Dijamant nastaje krista l izacijom magmi! u Vt! l i k im dubinama. U primarni m le7, iš t ima na laz i �e u bazit:n im erupt i vn im s t ijenama: nj i hovi m t rošenjem mogu d ijama n ti b i t i ispran i i odnesen i u pijesak u sekundarna l e7. išl a (www. k l r -sp l i l .hr) . Zahvaljujući svojoj �lnJkturi d ijamant je izvanredno tvrd (najtvrđa poznata prirodna tv;u·) i ima izuzet no visoko tal ištc (36oo°C). Upot rebljava �e kan abraziv za brušenje najtvrđ ih ma lt>rijala, za rezanje stakla. za izradu alata za buše nje i rezanje tvrdog kamena, za izradu oso­vinskih ležajeva precizni b i nstrumenata, eksl.ruzijsk ih elemenata za izvlačenje tanki h žica tvrd ih materijala i sl. Za dobivanje u l t ra visokog t laka do oko S M bara izrađene su d ijarnantske ·glave·. a takvi visokotlačni članci koris tf! �e za i�pi tivanje materijala pod uvjetima enormnog tlaka . Pored tvrdoće vcli kaje pred nost i prozirnost d ijamanta ta.ko da se pojave u ispi t ivanoj tvari rnugu opt ički ist raziva t i . Kako su u strukturi svi elektroni uglj i kovih atoma �pa reni, u d ijamantu nema slobodn ih elektrona pa jt! on �otovo savrsen elektr ični izolator. Naravno. pri�ut nost mal i h količ ina primjesa donekle mu smanjuje izolacijska �vojslva. Dijamant se odl ikuje i visokim i ndeksom lorna svjet.! ost i - iznosi Z-4'�· Pri rod ni d ijamant je bezbo jan. poput vode prozi ran krist<� l i1. koje� se, brušP.njern, izradu je skupocjeni d ijamantn i nakit . Prirnjese mal i h kol i ,: i na d rugih e lemenata daju boju dija­mantskim krista l ima (žutu, crvenu, smeđu, modru. ljubičastu i l i zelenu) . Zagrijavan na zraku d ijamant na temperaturi iznad Roo°C polagano izgara, a u č istom kisiku . uz bijelu svjet los t . stvara ugl j ik( IV) -oksi d . Zagrijavanjt!rn na t emperaturu iznad tSOo°C bez prisu t­nost i uaka d ijamant ubrzano prelazi u stab i ln ij i grafit uz oslobadanje t op l i ne . N a njega ne dje luju neoksidativnf! k isel ine i l už i ne. •·• Časopis Science et vie ( N u merat ivne nauke) . br . 1.o. 1 988 god . , sl r. so.

97

IIJiJ!ih:tl1ftil

98

� Zar ne vidiš daje All ah ono što je 11 Ze m lj i vama podredio, pa i lađe koje, voljom Njegovom, morem plove? O n drži ono što je na nebu da ne hi palo na Zemlju, osi m ako On to dopusti . - A l l ah je, uistinu, p rema ljud i ma blag i m i lost iv . (el - Hadždž, 65)

Ovaj ajet na samom početku, pojašnjavajući Božije b lagodati Njegovim stvorenj ima, oslikava da su one podređe ne nj i ma . Zbog svoje važnosti b lagodat podređenosti onoga što se nalazi u Zemlj i spomenuta je na početku ajeta .

Zamjenica m a (ono što je ) odnosi se na nežive stvari, a pod pr ijedlogom fi (u) misli se na Zemlj i nu nutri nu. To je ujedno i znak da Zemlja sadrži hemij ske e lemente koj i koriste ljud ima u životu, minerale i metale raz l i č i t i h vrsta , a na p rvom mjestu do l aze p lemenit i meta l i .

Ovaj ajet također ukazuje da su bogatstva u Zeml j i podije ljena na način da se nj ima svi ljud i okoriste . M eđut i m , lj udi ne poštivaju tu pravičnu podje lu , te dolaz i do razlike u ekonomskom standardu pojedinaca i država .

Njegovo je što je na nebesima i što je na Zem lj i i što je hmedu nj ih i što je pod zemljom! (Ta - ha, 6)

Ovaj ajet j e eksp l i citnij i od prethodnog. Dakle , sve ono što se na lazi i spod površine zemlje Uzvišeni Bog je podred io čovj eku .

O n zna šta u zem lju 11laz i , a šta i1. nje izlazi , i šta se s neba spušta, a šta sc na nj uspi nje; Onje samilostan i On prašta grijehe. (Sebe', �)

Ajet govori o mnogobrojn i m stanj i ma stva r ima koje se ne mogu sa sigurnošću osjet i t i , a l i se mogu proučavanjem i ispitivanje m utvrd iti . To je Božije znanje , a savremeni čovjek je svojo m tehnikom usp io otkrit i samo neke taj ne . Jedna od nj i h jeste i b lago koje iz lazi i z utrobe Zemlje :

99

�JiJ!IUM'J��I On je nebesa i Zemlju u šest razdob�ja stvorio, i onda

svemirom zavladao; O n zna šta u zemlju ulazi i šta iz n je

iilazi i šta s neba silazi i šta se prema njemu diže, On je s

vama gdje god bili, i sve što radite Allah vidi. (el-Hadid, 4)

O sob ine z loto i srebro Element Zlato (Gold) Srebro (Silver)

Simbol Au Ag

Atomski broj 79 47

Atomska masa 197,0 107,88

Gustoća wem3 19,32 10,49

Kristalni sastav Fee Fee

Atomski radijus 1,441 1,444

Jonski radijus 1 ,37 1 ,26

Oksidaeijski broj + 1 +1

Temperatura topljenja 1063 961

Modul elastičnosti 11,6 11

2. Eksp l ic itni o j eti Vjerovatno najb i tn i j i ajet o zl atu i srebru jeste onaj iz sure

Alu Imran:

�j udima se čini lijepo samo ono za čim žude: žene, si novi ,

gomile zlata i srebra, divni konji , stoka i usjevi. To su

blagodati u životu na ovom svijetu; a naj ljepše mjesto

povrat.kajc u Allaha. (Alu lmran, �4)

Kada se podrobn ije razmotri ajet primjećuju se dvije glavne stvari :

- Zlato i srebro su jedina dva materij alna faktora koja čovjek posjeduje zajedno sa porodicom, usjevima, stokom itd . To je nagomi lan i kapital od kojeg čovjek ima koristi , u vidu nakita i l i kovanog novca.

1 00

� - Zlato i srebro spomi nju se odmah poslij e porodice, a prije

usjeva , konja , stoke i ostalog i metka, a takav poredak nije se do danas promijenio .

Kantar (gomile zlata) j e određena mjera za imetak , kao, naprimjer, oka. Ovi kantari (gomile) zlata i srebra stoje između nabujale pohlepe, snage koju predstavljaju žene i djeca te nagona za posjedovanjem i uživanjem koj i se ogleda u usjevima, stoci i konj ima.

Ovdje zlato i srebro dol aze do iz.ražaja kao sredstvo za kupovinu ostalih blagodati i užitaka koj i poslij e sl ijede . Žena, porodica i d i jete su vrednij i i ne mogu se porediti sa nečim materija ln i m . Zbog toga s u spomenuti p rij e ostal i h , j e r to, ustvari , i p redstavlja pravu vrijednost za čovjeka kod njegovog Gospodara, a Allah z.na najbolje .

Ovaj ajet povezuje želje i prohtjeve ljudi j ed ne sa d rugima. Žena kao najjača strast čovjeka p redstavlja mlin koj i melje ljude i narode, kako se već dešavalo tokom historije , a dešavat će se i u budućnosti , osim ako Bog ne bude htio d rugačij e . Ko želi da se spasi ovog jakog orkana i l i strašnog val a , koj i nije niti će biti mi lostiv prema bilo kome, neka se p rid rž. i čamca za spasavanje koj i je u z.aštiti Vladara svi h vladara. Neka se drži čiste vjere islama i neće ga zanimati komentari nezna l ica ili zalutalih, koj i rasplamsavaju vatre nereda .

Ibn- Kesi r prenosi hadis Božijeg Poslanika: Ako ljudi

gom ilaju zlato i srebro vi gomilaj te ove riječ i : Dragi Bože, mol im Te za ustrajnost i odlučnost na pravom putu. Mol im te da

me učiniš da budem zahvalan na Tvoj i m blagodatima i molim

Te da me uputiš na ljepotu pobožnosti prema Teb i . Mol im Te

čistim srcem i iskreni m jezikom da mi podariš dobro koje Ti poznaješ, a utičem Ti se od zJa koje znaš. Tražim oprosta 1.a ono

što Ti znaš jer Ti doista maš nevidJj ivo. Kurtubi kaže da je Bog spominj anjem odlikovao zlato i srebro

jer j e to vrsta imovine koja se ne pokazuje pred d rugima, za razliku od ostalog imetka.

10 1

11!1:1!1 if:tl��\�,,�1 Ta beri smatra da je b l ago sve što je n agomi lano u Zemlj inoj

utrobi ili na njenoj površini . Zlato (zeheb) je u arapskom jezi ku

nazvano tako zato što od lazi (yezheh) , a srebro (fidda) zato što sc rasipa (tenfaddu) .

Už. ivanje u nj i ma kao u nakitu i ukras ima ne ograničava se sa mo na ovo m sv ijetu , već se zlato i srebro smatraj u najbitnij im nagradama Dženneta o koj ima govore slij edeći ajeti :

Nj i h čekaj u edenski vrtovi, kroz koje će rijeke teći , u nj i ma će se narukvicama o d zlata kititi i u zelena odijela od d ibe i kad i fe oblač i t i , na divanima će u njima naslonjen i b i t i . D ivne l i nagrade i krasna l i boravišta! (el -Kehf, 3I )

A one koje budu hudu vjeroval i i dohra djela č i n i l i - Allah će sigurno uvesti u džennetske bašče, kroz koje će r�jeke teć i , u nji ma će se narukvicama od zlata i biserom kititi, a odjeća će im svilena hiti. (el- Hadždž, 2.3)

Edenske perivoje u koje će ući, u kojima će se zlatnim narukvicama, b iserom ukrašenim, kititi, a h alj i ne će i m, u nj i ma, od svi l e h iti . (Fati r , 33)

Oni će hit i s lužen i i7. posuda j čaša od data, u njemu će hit i sve što d uše zažele i č ime se oči nasalduju, i u njemu ćete vječno boraviti. (ez -Zu hruf, 7 1 )

Na njima će hiti odijela od tanke zelene svile, i od teške svile, okićeni narukvicama od srebra, i daće i m Gospodar nj ihov da piju čisto piće. (el - T nsa n , 2, 1 )

Pored toga što ovi aj e t i govore o ukrasi ma ah ire ta on i , također, oslikavaju važnost i vrij ednost zlata i srebra kao ukrasa, i nj ihovu odabranost u odnosu na druge metale za ukrase stanovnika Dženneta.

1 02

� NAČ I N I Z RADE UK RASA

U prošlosti su musl imani poznavaJ i većinu kovina, ruda i drugih metala, a osnovne informac i je o tome se nalaze u Kur'anu i sunnetu .

Uzv išeni Bog kaže :

O n spušta kišu s neba, pa rijeke teku koritima s �j erom, i bujica nosi otpatke koj i pl ivaju po površ in i . I ono što ljudi tope n a vatri u želj i da dobij u naki l. il i oruđe imaj u također otpatke, sl ične o n i ma. - Tako Allah navodi p ri mjer za istinu i neistinu : otpaci se odbacuju, dok ono što koristi ljudima ostaje na zemlji . Tako, eto, Allah objašnjava pr imjere. (Er- R.a'd, 1 7)

M u fessi ri , k lasični i savremeni, slažu se da se kur'anski m primjerom u ovom ajetu porede otpaci vode sa otpadom ili nečistoćom koja nastaje obradom metala , a t ime i nakita: zlata i srebra.

Sej j id Kutb u tefs iru ovog ajeta kaže da kiša pada s neba i teče koritom , te u tom p roticanj u nosi otpatke koj i nečisti pl utaj u po njoj . Ta nečist ponekad prekriva vodu, jer j e pokupljena sa zemlje nakon što se pokupi otpad. Voda ispod toga je mirna, i nosi sa sobom dobro i bereket . To se odnosi i na meta le . N eke od nj i h (zlato i srebro) topimo kako b ismo naprav i l i ukrase, a neke (želj ezo i ol ovo) da b ismo napravi l i koristan alat neophodan za život. Nečist pl iva i p rekriva m etale , al i nakon što nestane nečistoće rude ostaju potpuno čiste , kao istina i laž u ž ivotu . Laž p luta i uzd iže se nakon nečist i i p rlj avštine, oklij evajuć i da nestane antipatij a , iako nema realnosti n i t i upori šta . Al i istina b iva tiha i m irna , tako da neki smatraju da je nestala, izgubi la se i i ščezl a . M eđutim , ona ostaje kao voda i minerali što ostanu da bi koristili lj udima. Uzvišeni navodi pr i mj ere ljudima, snaži aktivnost i ispravna ubjeđenja , kao i korisne poslove i riječi . Bog je J edan i Svemoguć, Konstruktor kosmosa i života , Znalac skrivenog i javnog, i st ine i laži , i onog što ostaje i nestajeso .

,o Tcfsi ru c l Zi l;d , Sejj i d Kut h , d i <q" st r. �os� - �054 ·

1 03

IIJIJ!ih:Wi'JI�ll TEMPERATURA ZAPALJ IVOSTI PLEMEN I T I H METALA

Kur' anski opis temperature zapalj ivosti i top ivosti z lata i srebra kao dva glavna metala za nakit ogl eda se u riječima U zvišenog:

O vjernici, mnogi svećenic i i monas i doista na nedozvoljen način tuđa imanja jedu i od Al lahova puta odvraćaju. O n i ma koj i 7.lato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu - navijesti bol nu patnju N a Dan kad se ono u vatri džehennemskoj hude usijalo, pa sc nji me čela njihova i s labi ne nj i hove i leđa nj ihova hudu žjgosala. "Ovo je ono što ste za sebe zgrtal i ; iskusite zato kaznu za ono što ste gom ilal i ! " (et- Tewba, 34-35)

Aj etom se a ludira na one koj i gomi l aju zlato i srebro , a ne daju zekat . Rezultat toga je da će se taj nakit raspal i t i u džehennemskoj vatr i i njime će biti izglačana nj ihova tij el a .

Pri mjećuje se da je gomilanje z lata i sreb ra na dunja luku bez Božije naklonosti kategorija posla kojom su se poslu7.i l e ove škrti ee, da bi osigural i prava sebi i svojoj vjeri .

Dodat ćemo da je stepen topivosti zlata I o63 C, a srebra 96 1 C , pa p retpostavimo tu strašnu kazn u i ogromnu toplotu kojoj će biti podvrgnute ove osobe .

MIJEŠANJE METALA SA PORCELANOM l STAKLOM

U novijevrijeme n auka j e otkr i la , a o tome svjedoči i ekspanzija raznih sm ijesa u ovom n ašem savremenom dobu , da se metali mogu miješati sa kera m i kom i staklom. Tako se u engleskim hem ijsk im laboratorijama nalazi prozor od olova deblj ine :4m, a njegova prozi rnost dokaz je progresa teh n ike koju j e u naprijed io čovjek miješajuć i metale sa po reelanom.

Međuti m , Kur'an je već ranije ukazao na ovu mogućnost .

1 04

--O temi porcelana, keramike kao i stakla i proizvoda od

njega , gl i ne i njenih proizvoda koj i sc upotrebljavaju u gradnj i i pokućstvu , uzet ćemo riječi Uzvišenog u suri e l - I nsan, gdje govori o stanovn i c ima Dženneta:

Služi će ih iz srebrenih posuda i čaša prozirnih, prozirnih ,

od srebra, čij u će veličinu prema željama nj ihov im

odred i t i . (e l - l nsan /ed- Dehr, 15 - 1 6)

Riječ IGtvarir (pro:z.i rne čaše) , kako je poznato, odnosi se na staklene čaše, a d a l i j e moguće da čaše od -rebra budu proz i rne?

Sej j id Kutb , tumačeći ove a j ete , kaže : Oni će uživati naslonjeni na d i vanima, u prostranoj h ladovini gdje će im p lodovi b iti na dohvat ruke , služit će ih posuđem od srebra i čašama od srebra, a l i pro�irnih kao da su od stak la , dok stanovnici Zem lje n isu znal i za ovakvo posuđe od srebra koje će biti raznovrsne veličine kako bi u potpunosti zadovolj ilo uživanje i lj epotu u Džennetu.'i' . . . . . . . Rij eči kavarir ( prozirno) i zudždžadž (staklo) spomenute su u Kur'anu nekoliko puta u razn i m sur ama, čime se važnosti ovakvog vida pro i�vodnje daje istaknuta uloga u našem životu.

Kur'an je već ranije konstat irao vrlo bitnu činjenicu miješanja metala i stak la , te kako srebro može bit i proz irno . Iako je namjera t i h riječi bila da se osl ikaju od l i ke stanovnika Dženneta, ipak se nj ima ukazuje i na jednu posebnu granu zanimanja .

Prijed log min (od ) ponekad ima značenje part i tivnosti , a ponekad specifici ranja . Ku r'anski izraz j e označio sastav staklenih čaša , prozirnih, navodeći da će bit i načinj ene od srebra , što znači da je u p itanju stvarna namjera, a ne metafori čko izražavanje .

Ovo otkrivanje podst iče muslimana na istraživanje nove smjese koja će pored odl ika s rebra kao meta la i mati i svojstva stakla kao jedne vrste porcelana .

Da l i je ovo jasan poziv na istraživanje i temelj ito proučavanje? To bi mogao bit i poziv istraživačima da se okoriste onim što

je navedeno u Kur'anu i da pokušaju i zu m. i ti smjesu, odnosno materij u koja bi nam b i la od vel ike važnosti . "' Tcfsiru c i -Z i lal , Sejj id Kutb, d io (, , s t r . J7lh.

Tako je ovo specifična džennetska od l i ka , to ne sprečava istraži vanje osobina ovih elemenata i na ovomsvijetu, jer č injenica da Kur'an ističe staklo i srebro dokaz j e nj i hove važnosti .

Kada Kur' an navodi primjer, on konkretno u kazuje na određene mogućnosti , a na l jud ima je da to otkriju, ako je u p i tanj u dunjalučka korist . Međut i m , ako se pod t im podrazumijeva neka druga nakana, onda se Kur'an zalaže za ekspl icitnost i pojašnjenje .

3. ZAKLJUČAK

Zadivljujući su ajeti koje smo spomen ul i . I z nj ih se može izvući numerički i l ingvist ički zaključa k.

Numer ič k i zak l jučak : Kur 'ansko numer ič ko u stro j stvo z lato i srebro - ponav l j an j e i v j e rovatnoćo

a) Općenito, u Kur'anu se z lato spo m inje osa m, a srebro šest puta. Također, samo srebro bez zlata je navedeno četiri puta, dok je zlato bez srebra spomenuto šest puta . Kada se pažlj ivo osmotri sastav poretka molekula FCC koj im je sastavljeno srebro i z lato utvrđuje se osam vanjski h i šest unutrašnj i h atoma, dok sastav FCC od kojeg je sastavlj ena materija zlata i srebra sadrži osam čestica na rubovima i šest na površini. Od šest atoma polovina pripada elementu FCC, a druga polov ina susjednom e lementu , dok osam posebnih čestica n a uglovima pripadaju e lementu FCC,

od čega osmina pripada njegovoj kvoti, a ostalih sedam osmina susjednim elementima. Svaki elemenat FCC ima ukupno po četiri homogene čest ice, odnosno atoma. Da l i je to s lučaj nost? Uzvišen je Gospodar svjetova !

b) . Atomski broj z lata j e 79· a srebra 47, dok je atomska težina za zl ato 1 97, a za srebro 1 08 . Zlato ima ustrojstvo 79 : 1 1 8 :79 ; shodno

lOS

IIUIJIJ)JW!:Yf/:1

1 06

� tome, prosječna proporcija prema dijelovima ovog ustrojstva je kao neutrona prema elektronu i protonu - 1 ,494 , znači prib l i 7.no 1 , 5 , što je ist i omjer odnosa zlato -srebro kada su spomenuti odvojeno. Omjer zlata prema srebru u atomskom broju je 1 ,681 , a nj ihov omjer u atomskoj težin i j e 1 , 8�6 .

U Kur'anu je omjer njihovog odvojenog opetovanja I .334, a zajedno 1 ,5, što je isti omjer atomskog ustrojstva zlata . Kada se izračuna omjer atomske težine i atomskog broja on i znosi 1 ,75, što znači da je razlika ovog omjera prema omjeru nj ihovog zajed ničkog spominjanja koj i je 1 ,5 , oko 1 /7, a to je otpri l ike dvostruki omjer brojaspominjanja zlata prema njegovomatomskom broju i oko četi ri puta omjer spominjanja srebra prema atomskoj težin i srebra .

Ako b ismo zbroj ili ta dva omjera rezu ltat bi b io 6 , što je ujed no broj zajedničkog spominjanja z lata sa srebrom u Kur'anu.

I sta situacija j e i sa srebrom, jer podjelom broja njegovog spominjanja sa atomskom težinom dobit će se otpri l i ke i sti procenat pod ij eljen na četi ri , dok će podjelom broja njegovog navođenja u odnosu na atomsk i b roj b i t i o,o85, dakle isti omjer !17 podijeljen na 1 , 68 koj i j e omj er atomskog b roja zlata prema srebru koj i smo već spomenul i .

Podrobnija pojašnjenja o ovoj temi čita l i c može pronaći u već spomenutoj knj i zi ( EI -m in7.ar cl -h cndesi . . ) .

l ingv i stič k i zak l jučak : Kuće od z lato, o krov od srebro

Svaki Božij i poslanik je imao mnogobrojne mu'džize koje je , kao potvrdu onome čemu poziva, pokazivao sam i l i kada b i to njegov narod od njega zatražio . Božij i m zakono m je propisana kazna onima koj i te mu 'dž.ize ni j eču , ·i ovo se desilo nekoliko puta. Kur'an nas obavještava o tome govoreći o Nuhu, a . s . , M usau, a.s . . kada je , nakon i zvjesnog vremena, nj ihove narode zadesila kazna. S l i čne nam obav ijesti donosi o narodu Sal iha , a . s . , i td .

1 07

::n;maw��ll Pos lan ička rnu'džiza e pokazala i u događaju o ko sofre

koja je spuštena Isaov im , a . s . , pornagačima, koj i su nakon toga povjerova l i i tako izbjegl i kaznu .

A kada učenic i rekoše: "O I sa, s ine Me:r:jemin, može l i

nam Gospodar tvoj trpew s neba spustiti '?" , - on reče:

" Bojte se Allaha ako ste vjernici"

" M i žel i mo" - rekoše oni - "da s nj e jedemo i da naša s rc a

budu smirena i da se uvjeri mo da si nam ist inu govorio, i

da o njoj budemo svjedoci" . Isa, s in Merjem i n , reče: " O Al lahu, Gospodaru naš,

spusti nam s neba trpezu da nam hude pra:w ik, i prvima

od nas i on ima kasn ij i m , i čudo Tvoje, i nahran i nas, a Ti

si h ranitelj najho�ji !"

".Ja ćuvamjespustit i " - reče Allah - , "ali ću one međuvama

koji i poslije ne hudu vjerovali kazniti kaznom kakvom

nikog-a na svijetu neću kazniti" . (el- Maide ,u�-us)

Međut im, l ažlj ivcima iz naroda Beni Israil Uzv i še n i Bog je obećao najstrašnij u kaznu na Sudnjem danu.

l za vri jem e posljednjeg Božijeg posl ani ka pokaziva l e su se mnogobroj ne mu ' džize, iako ih njegov narod nije t ražio , a kada bi ih zatraži l i Uzv i šen i Bog je bio m ilostivij i prema nj i ma nego oni sami p rema sebi . Uzvišen i j e znao da oni neće u nj ih povjerovati , a zbog toga b i i h zadesila kazna .

A da ne šaljemo čuda, zadržava nas samo to što d revni

nai'Od i n isu u nj ih povjerova l i ; Sem udu smo kao vidljivo čudo kam i lu dal i , al i oni u nju nisu povjeroval i . A čuda

šaljemo samo da zastraši mo. (el - Isra , 59) Allah ih nije kaznio, jer si t i među nj i ma b io; i Allah ih

neće kazn iH sve dok neki od njih mole da i m se oprost. i .

(el - Enfa l , 33)

1 08

IIIIIM Nevjerovatno je da čovjek ispred sebe vidi neoborive dokaze a

zatim oholo okrene glavu . Ovo je vječito ponašanje ljudi , to je ono što vidimo i danas i što je bilo u svakom dobu Božijih poslanika, kada su njihovi narodi gledali Božije dokaze oko sebe i u sebi a rnima, aJ i se unatoč tome nisu pokajnički povratili Al lahu tražeći oprosta .

T oni i h , nepravedi i oholi, po rekoše, al i su u sebi vjerovali

da su istinita, pa pogledaj kako su skončali smutlj ivci.

(en-Neml, 14)

Kada su nevjernici zatražih od Božijeg Poslanika mu'džize Kur'an im odgovara :

Reci: Kad hi se svi ljud i i. džini udružili da sastave ovakav

Kur'an, oni, kao što je on, ne hi sačinili, pa maker jed n i

drugi ma pomagali .

M i u ovom Kur'anu objašnjavamo ljudima svakojake

primjere, ali već i na lj udi n ikako neće da vje ruje.

I govore: N ećemo ti vjerovati svo dok nam iz ze�je živu

vodu ne izvedeš;

Ili dok ne budeš i mao vrt od palm i i loze, pa da kroz njeg

svukuda rijeke provedeš;

Ili dok na nas nebo u parčadima ne oboriš, kao što tvrdiš;

il i dok Al laha i meleke kao jamce ne dovedeš;

l l i dok ne budeš i mao kuću od zlata ili dok se na nebo

ne uspneš; a nećemo vjerovati n i da si se uspeo sve dok

nam ne doneseš Knjigu daje čitamo. Reci: Hvaljen neka

je Gospodar moj ! - zar ja nisam samo čovjek, poslanik'?

A ljude je, kad i m je dolazila objava, odvraćalo od

vjerovanja samo to što su govorili : Zar je Al lah kao

poslanik."l čovjeka poslao?

Reci: Kad hi na Zemlj i meleki smireno hod i l i , M i bismo

i m s neba meleka za poslanika poslal i .

Reci : Allah j e dovoljan svjedok meni i vama, jer On zna i

v id i robove Svoje. (e l - Isra , 88 -96)

Kur'an i m je p ružio odgovor na njihova traženja , onako kako je to Kur'an već utvrdio .

Zar ja nisam samo čovjek, poslan i k ? (e l - T sra , 93)

Međutim, nj ima je smeta lo što se Kur'an objavljuje običnom čovjeku, a ne nekom od ugledn i ka i z nj ihova narodu , kao što se navodi u suri ez -Zuhruf:

T još kažu: Trebalo je da ovaj Kur'an bude objavljen nekom uglednom čovjeku iz jednog od ova dva grada! Zar o n i ne raspolažu milošću Gospodara tvoga? Mi i m dajemo sve što i m j e potrebno za život n a ovom s�jetu i M i jedne n ad d rugi ma uz.d i7.emo po nekol i ko stepeni da bijedni druge služili. - A mi lost Gospodara tvoga bolja je od onoga što o n i gomilaju. A da neće svi ljud i postati nevjernici , M i bismo krovove kuća onih koji ne vjeruju u Mi lostivog od srebra uči n i l i , a i stepen ice u1. koje se penju, I vrata kuća njihovih i divane na kojima se odmaraju, I ukrase od zlata bismo im dali, jer sve je to samo uži vanj e u 7.ivotu na ovom svijetu, a onaj svijet u Gospodara tvoga biće za one koji budu Njegova n aređenja izvršaval i , a Njegovih zabrana se klonili. Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog vel ičao, Mi ćemo šejtana n atovariti , pa će mu on nerazdvojni drug postati ; Oni će ih o d pravog puta odvraćati , a ljud i će m is l i t i d a s u na pravom putu . l kadakoji dođe pred Nas, reći će: Kamo sreće daje između mene i tebe bi la tolika razdalj ina kolika je između istoka i zapada! Kako si ti bio zao d rug! Togadanavam nećebitiodkoristitoštoćeteu muci zajedno biti, kad je jasno da ste druge Allahu ravnim smatrali . Zar ti da dozoveš gluhe i uputiš slijepe i one koj i su u očitoj zabludi?! (ez-Zuhruf, 3 1 -40)

1 09

:: JIJ iii t•niYrt:l

Zašto je Uzvišeni Bog spomenuo krovove od srebra? U ku r' anskom tekstu se primjećuj e da d rugi m stva r ima koje

ajet spominje nije određen sastav, osim za krov. Da li bi značenje ovih riječi b i lo odavanje počasti prema

nevjernicima na ovom svijetu s itencijom nj ihovog pridobijanja . Ako b i b i lo tako, zašto onda strop nije od zlata, dijamanata i l i drugog sastava d ragocjen ijeg od srebra?

U suri el - I sra Uzvišeni Bog kaže :

I l i dok ne budeš i mao k uću od zlata i l i dok se na nebo

ne uspneš; a nećemo vjerovati ni da s i se uspeo sve dok

nam ne doneseš Knjigu daje čitamo. Reci: Hvaljen neka

je Gospodar moj ! - Zar ja n isam samo čo\jek, poslanik.

(el - Isra, 93)

Vidimo da nevjernici i zazivaju Pos lan i ka da im dođe sa mu ' džizama koje će potvrd iti ono što on govori, jedna od nj i h je da posjeduje kuću od zlata.

Koja j e razlika iz�eđu ova dva primjera ( krova od srebra i kuće od zlata) ?

A da neće svi ljudi postati nevjernici, M i bismo krovove

kuća onih koj i ne vjeruju u M i lostivog od srebra uči n i l i ,

a i stepenice u z koje s e penju. (ez-Zuhruf, 33)

Neophodno je p rvo da a nal iz i ra mo z nače nje riječ i krov (sakf) , a zat im ćemo pojasnit i ajet j ezički , term inološki , kao i povod njegove objave .

Uzvišeni Bog kaže :

I oni prije nj i h su spletke p le l i , pa je Al lah i:�. temelja

zgrade nj ihove porušio, i krov se na nj ih srušio- stigla ih

je kazna odakle nisu očekivali. (en- Nahl, �6)

I to što je nebeski svod osiguran Naše je djelo, a oni se ipak

okreću od znamenja koja su na njemu. (el-Enbija, 32.)

1 1 1

::n;;:nJni�rit Er- Razi u svom Sihahu navodi da r i ječ sakf označava krov

kuće, a mno�ina ove rij eči je sukuf ( ) . El -Ahfeš smatra , kako b ilježi E l - Razi , da je sukuf ( ) množi na od sekif, dok je osnova glagola sekafe . Zatim, sakfun označava nebesk i svod , d o k seka:fun ( s fethama) označava nakr ivl je nost i l i nagetost. l b n - Sik kit smatra da su od ove r iječ i kršćani izveli naziv b iskup (uskuf) , jer se on do ima ponizno.

Za razumijevanje ajeta najbo l je je osvrnuti se na neke vrlo bitne tefs i rc i z razl i či t ih generacij a .

Ibn Kes i r tu mači ajet ovako : Kada većina lju d i ne b i smatrala da je naše u dje lj ivanje i metka dokaz naše ljubavi prema onom kome smo dali udružil i bi se u nevjerstvu zbog imetka . Sli čno ovom tumačenj u su i, mišlj enj a Ibn Abasa, El- Hasana, Katade i drugi h .

A da neće svi ljud i postati nevjernici, M i bismo krovove kuća on ih koj i ne vje ruju u M i lostivog od srebra učinili, a i sl.epenice uz koje se penju.

Dakle , i stepen ice od srebra. Ibn Abas , Mudžah id , Katade , Ibn Zejd i drugi kažu da su stepenice spomenute da im s luže za usp injanje .

Kurtub i , tumačeći ajet, smatra da se ovdje može izvući pet postavki :

Prvo: Učenjaci ka�u: U ajetu se ističe beznačajnost ovog svijeta i prez ir prema njemu, t ime što bi kuće nevje rnika i nj ihove stepenice b i le nač injene od z l ata i s rebra kada lj ubav prema ovom svijetu ne bi p revlada l a u s rcima vjernika i odvela i h u nevjerstvo .

Hasan smatra: Ovime se misli da kada svi l judi ne bi posta l i nevjerni ci , zbog poh lepe prema dunjaluku zapostavljaj ući a hiret , da lo bi im sc na ovom sv i jetu ono što smo spomenuli . J er, kako mis l i većina mufessira , ovaj sv i jet kod Boga je označen kao neva7.an .

1 1 2

IIIIMH l bn Zejd kaže : Da �judi ne b i b il i jedan ummet, tj . u traženju

d unja luka i davanj u prednosti dunjaluku u odnosu na ahiret, - nači n i l i bismo on ima koj i ne vjeruju u Milostivog krovove

kuća od srebra . .

El - Kesa' i smatra d a je značenje spomenutog ajeta s l ij edeće: Kada ljud i , musl iman i , ne bi otišl i u nevjerstvo, bogat i siromah, dali bismo nevj ernicima dunjaluk zato što je beznačajan . . . . -

Drugo: Ibn Kesir i Ebu Amr riječ sukufen i z ajeta čitaju kao sakfen, shodno riječima Uzvišenog:

I krov (sald) se na njih srušio. (en- Nahl , �6)

Od M udžahida se prenosi da se rij eč čita sakf, dok je prijed log l i u ajetu ( lihujutihim) u značenju " na" ( 'ala) , dakle na nj ihovim kućama, naslanjajući se na ajet :

. . A rod itelj i ma (l i ebevejhi) svakom posebno - šesti na od onog što je ostavio. (en- N isa, u)

U citi ranom ajetu sc , takođe r, ka7.e :

Nap ravili bismo onima koji ne vjeruju u M ilost ivog na

nj ihovi m kućama O i bujutihim) . . . . . . . . .

Treće: Riječi Uzvišenog (me 'aridž) , označavaju stepenice . Ibn- Abas smatra, a to j e i stav već ine , da je jednina ove riječi mi 'radž. Od ove riječi j e izvedenica Lejletul -mi 'radž. Množina od mi'radž j e me 'aridž i me 'ariidž (dugo i ) , kao miftah ( ključ) i :mefatiih (k l jučevi ) .

Ahfeš smatra d a j e rij eč množina od mi'redž, a ajet znači da se nj ima (stepenicama) usp inju . Primjer za ovo je rečenica : Poj avio se na kući , u značenju : i speo se na krov.

Četvrto: - Neki učenjaci , t umačeći ovaj ajet, smatraj u da krov nema veze sa on i m što je i znad njega, jer Uzvišen i Bog je način io krovove za kuće kao što im je načinio vrata. Ovako misli i Ibn­M al ik .

1 1 3

IIJiJiiifJ1J�i��l Ibn Areb i kaže : Pošto se pod rij ečju kuća misli na prostorij e .

z id , krov i vrata, tako i onaj ko ima kuću ima i sve ono što ide uz

nju , a nema sumnje da ono što je i znad krova ne pripada njoj .

Međutim, učenjaci se razilaze oko onoga što je ispod kuće.

Neki tvrde da to pripada kuć i , dok d rugi smatraju da j oj ne p ripada .

ono što se ispod nje nalazi u utrobi zemlje .

Prenosi se da je nek i čovjek prodao kuću drugome, pa je ovaj

dogradio . U njoj je našao z lato, te je otišao prodavcu i rekao: Kupio

sam kuću bez zl ata , na što mu je proda vac odgovorio: Prodao sam

ku.ću sa svi m što je u njoj . O nda je Poslanik presudio predlažući

im da jedan oženi sina kćerkom drugoga, te će na taj način imetak

ostati kod nj i h . Zakl jučujemo, dakle , da ono što je iznad i ispod

kuće pripada njoj .

Peto: Ako u kući stanuju dva čovjeka jedan ispod drugog, da l i

mogu samovoljno raditi n a njoj prepravke, naprimjer, d a l i o naj

koj i stanuje u donjem dije lu može da ga sruši , i l i onaj koj i j e i znad

nešto da dogradi?

Smatra se da stanar donjeg dije la kuće ne može ništa porušiti

osim ako je na to pri moran, jer će to štetit i onom iznad njega, dok

onaj iznad njega, opet, ne mo�e ništa dodatno dograđivati kako

ne bi nanio štetu onom ispod njega . Ako bi se nešto na krovu

polomilo on to neće zamijenit i neči m što je teže od onoga što je

bilo, kako ne bi našteti o onom ispod sebe. Ako b i se u donjem

dijelu desio neki kvar, stanar ga je dužan popraviti bez pomoći

onog ko stanuje iznad njega. s2

Sejj id Kutb ovaj ajet tumači : Kada l judi ne b i zapal i među

griješnike, a Bog zna da je u srci ma nj i hovi m slabost prema

ovom svijetu , podari o b i onima koji ne vjeruju u M ilostivog

kuće čij i su krovovi od srebra a stepenice od zl ata . Podari o bi

i m kuće sa mnogim vratima , dvorce sa krevetima za odmaranje .

i mnogo nakita . To bi b io znak p rezrenosti zlata, srebra , nakita

i ostal ih naslada, što znači da bi se ove stvari pokazale u svoj

svojoj beznačajnosti on i ma koj i ne vjeruj u u Boga. Dakle , bi le

' ' Tef�i r el - Kurh1bi , sura ez-Zuhruf

1 1 4

bi za dunjalučko uživanje , uživanje koje j e prolazno, ne nadilazi

gran i ce ovoga svijeta, jer umje renost je ta koja odgovara ž ivotu na

ovom svijetu .

Ahiret kod tvog Gospodara je za bogobojazne . .

Bogobojazni su počašćen i kod Boga i On i h opskrb ljuje onim

što je dostojnije i vječno. Na nj i h djeluje ono što je vrednije i

priličnij e , ono što i h odlikuje u od nosu na one koj i ne vjeruju u

M ilostivog, odnosno onih koj i se k ite jeft in im uživanjama koja

ne priliče ni životinjama ! sJ

Bu harij ino tumačenje ovog ajeta je s l ij edeće: Kada to ne bi

uč in i lo ljude nevjernicima krovovi nj i hovih kuća bi bi l i načinjeni

od srebra , a stepenice i krevet i nj i hovi također bi bi l i od srebra .54·

Profesor Muhamed M ahluf o ovom ajetu kaže: U njemu sc

ekspl icitno ukazu je na prezrenost ovog svijeta kod A l laha . Dakle,

da nema bojazni da će svi ljudi uznevjerovati kad vide nevjernike

kako .imaju i metak, a opčinjeni su ovim svijetom i zapostav i l i

Ahiret , dal i b i smo nevjernicima dunja l učko b lagostanje , prema

čemu M i imamo prezir. I pak je propisano da i među nj ima

postoje bogati i s iromašni , kao .i među vjern ic i ma, kako b i sc

razl ikova l i on i koj i traže dunjaluk zbog dunjaluka od onih koj i

to radi zbog Ah ireta . Dali b ismo im nakit da naprave od njega

krovove, stepenice, vrata i krevete, tako da neke naprave budu od

srebra, a neke od z. lata .ss

Dževher.i Tan tavi u svom tefs.iru El -dževah i r fi tefsiril­Kur'an nije spomenuo više od onoga što su već drugi navel i , ali

je opširno obuhvatio srebro, zlato i metale na neko l i ko mi jesta u

svom tefsiru napisanom u :46 tomova."6

'> ' Sejjid Kutb. Tcfsirui -Zi lal . dio V, st r. :l t88. '>·1 El - Bu hari . Tefxi rui - KuJ-'an, sura cz Zu h ruf. ll Salvetu! bcjan l i l - mc'an i l - Kur·'an , se j h M uhamed Mah l uf, bivši muft ija Egipta i član

naučnog vijeća . l r�{:� izdanje. s t r. 6z4. "" El džcvahh Ji tcfs iri cl - Kur'an, šej h Dževheri c l Tantav i . d io zo, s t r. ' SS ·

Za što srebren i krov? I pak, nakon osvrta na k lasične i savremene tefs i re 1 d a lj e

ostaje pi tanje : Zašto je Uzvišeni Bog odabrao srebro vezano za

nevje rnike? I zašto je ekspl ic i tno krov opisan kao srebren, a ne

kreveti , stepenice, vrata, kuće i ostale zavod l j ive počasti koje je

Uzvišeni Bog ht io dat i nevj renicima, samo kada ne h i svi ljud i

posta l i i s t i , od nosno ne vj ernie i?

A da neće svi ljud i postati nevjernici , Mi b ismo krovove

kuća onih koj i ne vje ruju u Milostivog od srebra učinili, a i stepenice uz koje se penju.

Dok u drugom ajetu nevjernic i postavljaju i zazov Poslaniku,

s .a . v. s . , da spusti sa neba kuću od zlata?

I l i dok ne budeš i mao kuću od zlata i l i dok se na nebo ne uspneš; a nećemo vjerovali ni da si se uspeo sve dok

nam ne doneseš Knjigu da je č i tamo . . Reci : Hvaljen neka je Gospodar moj ! - zar ja n isam samo čovjek, poslan i k?

Vid i mo da je smisao jasan : ovakva darivanja ne b i za ci lj

i mala pokazati naklonost U zvišenog Boga prema nevjernicima,

već da se zavedu kako bi p re tjerali u svoj i m griješenj ima tako da

ih Uzvišen i ne hi pustio bez kazne.

M eđut im, zašto spomenuti krovovi nisu od zlata i l i d rugih

plemenitih metala i d ragog kamenja koje smo na brojal i?

Pokušat ćemo povezati naučne č injenice otkrivene u novije

vrijeme kako bismo pronašli odgovor na ova p i tanja .

Spomenu l i smo da srebro i ma mnoge slične osobine kao

zlato i platina ; gotovo i stu temperaturu topljenja , elastičnost,

re11eksivnost kao i vrlo raširenu upotrebu u proizvod nj i .

M eđut im, srebro je manje otporno na eroziju , hemijsko

nagrizanje i atmosferski uticaj . Vidjeli smo kako nastaje srebrena

so i crni prah kada se srebro izloži sunčev i m zrakama il i općenito

svjet losti , zbog čega je njegova pr imjena u foto industri j i vrlo

1 1 5

IIJtl!iiJ:ti•J,�ll

1 1 6

IIJIJ!IUWJ�iMit raširena. Također, ako nosimo srebren i prsten i l i srebreni nakit

vidimo da se srebro vrl o l ahko zaprl ja , pri čemu smo primoran i

d a ga neprestano glača mo i čistimo .

Povezujući ova svojstva možemo i zvesti zaključak:

Određeno je da materijal za krov bude srebro , jer je krov

neprestano izložen sunčevim zrakama, što na kraju dovod i do

stanja koje smo malo prije objasn i l i . Dakle , srebro na krovovima

postalo bi materija od crnog praha. Vremenom bi krovovi postali

crni i odava l i bi poseban znak o vlasniku kuće ; bi l i bi dokaz

njegovog nevjerstva . Ovakva vrsta zavođenja vlasn ika kuće bi la

bi popraćena prezrenošću i poniž.enjem od Uzvišenog Boga što bi

bio dokaz zalutalosti vlasnika kuće . Prati lac ovoj počasti kuća od

srebra b i l e bi prezrenost, poniženje i crno na l ičje .

Pošto se vjernicima na l i cima u kazuje obilj ežje zbog ne

prestane sedžde, tako b i i n evjernici u svoj im kućama , zbog

uobraženost i , zablude i lj ubavi prema ovom svijetu, bi l i

obilježeni .

Uzv i še n i Bog, obavještava jući o stanju nevjern ika na Sudnjem danu kaže :

Na Sud�jem danu vidjet ćeš pocrnjela l ica onih koji su o AJ lahu laži govorili . A zar u Džehennemu neće hiti

boravište ohol i h ? (cz-Zumer, 6o)

Uzvišenom Bogu nije teško da nevj ern i c ima, zavodeći ih,

podari počast na ovom svijetu, koja će i mati crno n al ičje , što se

ogleda u crni lu n j i hovi h kuća.

U zvišeni kaže:

Okićeni narukvic<una od srebra . . (e l - f nsa n/ cd- Dehr, �1)

Neće u �jemu ni sunce ni m raz osjetit i . (e l - I nsan, : u )

Povežimo ova dva ajeta, u koj ima se spominje nagrada za

vjernike u Džennetu . Oni će biti počašćeni srebrom jer neće biti

svjetla koje će na njega negativno uticati kao na ovom svijetu . Ovo su

pretpostavke na osnovu zakona koje n a ovom svijetu poznajemo.

1 1 7

IIJIJ!iif:t1'JI«tV:I Ovakav smisao b i se mogao potkrijepiti izrazom lew la (a da

neće) koj i upućuje na nepostojanje nečega . Dakle, ništa nas ne

sprječava da ovako zavedemo nevjernike , samo kad ne bi drugi

krenul i za nj ima smatrajući to počašću , jer u lj udskoj je prirodi ,

kako nas i Kur'an obavještava, l j ubav prema l agodnom ž ivotu .

Međutim, č injen ica je da je ovakva zavodlj iva počast popraćena

pon iženjem i prezi rom .

Sinonimi u arapskom jez i ku z a izraz lew l a ( a da neće) su:

kada ne b i , zar ne bi , da ne bi (lew ma, hella, e l la) . l zraz l ew m a (kada ne b i ) označava uskraćivanje od ređene

mogućnosti uz podsti canje na č injenje nečega drugog, dok druga

dva (hella, ella) pozivaju ka izvršavanju radnje . Uzvišeni Bog ne

podstiče niti poziva ljude u nevjerstvo, već k Sebi , zbog toga ovi

s inonimi nisu ni upotrije�ljeni , nego je upotrijebljen izraz l ew la, (a da neće) , a Allah zna najbolje.

Crni sloj koj i pokriva srebro usljed izloženosti atmosferskim

faktorima je poznata stvar . još odranije, odnosno još od pojave

srebra i njegove višestoljetne upotrebe . Ljudima je bio poznat

način otklanjanja i čišćenj a ovog s loja pomoću tvrdog kamena i l i

jakog metala ko j im će ga ugla čati i otkloniti crni sloj , kako b i srebro

povratilo prvobitnu svijetlu boju . Međutim, nisu poznavali uzroke

nastanka tog sloja, na način kako to tumači savremena hemija .

Pojavom is lama na A.rabijskom poluotoku dat je novi poticaj

i drugačij i smisao ovakve upotrebe, a također je i musl iman ima

naznačeno da se upuste u izučavanje i ispitivanje Božijegstvaranja ,

da e poduče kako da i skoriste i l i preporode sebe i svoj ummet u

svim ovodunjal učkim i ahiretskim stvarima .

Znanje Božijem Posl an iku o ovi m i d rugim činjenicama o

metalima došlo je od Onoga Koj i sve zna. '

Ti rmizi u svom Sunenu, u poglavlju E l - l ibas, 1 770 broj ,

prenosi događaj da je Božijem Poslani ku došao jedan čovjek, žaleći

se da mu srebro uzrokuje gnojenje na ran i u nosu. Boži j i Poslanik

ga je savjetovao da srebro zamijeni zlatom, što je i učinio .57

57 Nesai (knjiga U krasi. 5162,). Ebu- Davud, 42.32..

1 1 8

� Posl an i k je bio poučen od Gospodara da se z lato ne troši niti

mu štete atmosfersk i faktori , a također ne utiče negativno na

ranu na tije lu , dok sreb ro može prouzrokovat i gnojenje rane, jer

vremenom c rn i , a to je i bio uzrok ove poj ave. U ta kvoj situac ij i

upotreba zlata je b i l a j ed i na alternativa , dakle nužda, a nužda

zakon mijenja .

Međut im , zašto se srebro upotrebljava u zubarstvu za

p lombiranje zuba? Zato što su usta uglavnom u ta m i , u nj i h ne

u l aze sunčeve zrake i l i b ilo koja d ruga svjetlost, tako da se onaj

crni s loj vrlo rij etko formi ra i ne dovodi do gnojenj a i l i rane .

Za r ovo ne b i bio poziv našim p rijatelj ima stomatolozima da

istraže ovu pojavu i oba vj este nas o onome što im je U zvišeni Bog

omoguć io?

Neki se p i taj u zašto je Al l ah dozvol i o s rebro vjernicima ,

m uškarcima na ovom svijetu?

Genera lno, za brana zlata muškarcima ima nekol iko razloga;

zdravstveni , psihol oški , socij a lni itd. Već smo napomenu l i da

je srebro mnogo jeft ini je i odgovara s rednjoj klasi , dok je zlato

žen i dozvoljeno zbog zdravstven ih i socij a l n i h razloga, a sasv im

sigurno i i z počasti prema njoj , jer joj se na taj način dodjeljuje

posebno mjesto u i s l amu zbog njene ogromne u loge u isla mskom

društvu . Kao što se zlato ne može steći l ahko , jer je skriveno u

utrobi Zemlje , budući da je tako d ragocjeno može se dobiti samo

uz mnogo novca, tako i žena muslimanka predstavlja riznicu,

ne vidi je n i ko osim njen supružnik i ne može je i mati osim uz

mnogo truda i vel i ku cijenu. Svako ko že l i p romijenit i ovaj zakon,

prema kojem žena predstavl ja počast - sa pokriven im tijelom, bez

pokazivanja ukrasa osim svom supružniku i onima koj ima joj je to

dozvoljeno , učestvovao b i u pro mjeni Božijeg zakona o Njegovom

stvaranj u i ust rojenom skladu pre ma Njegovim stvorenj ima .

Allah 7.el i da vam oprosti , a on i koji se za strasti ma svoj i m povode žele d a daleko s pravog puta skrenete. (en - i sa,

2.7)

1 1 9

IIJIMIUM���Y:I Vrat imo se temi k rovova od srebro.

Pojava crni la na srebru može se otklon iti tako što će se vrlo

lahko oči sti t i i i zgl ačati i ono se može ponovo upotrijeb iti kao

u kras, dok krovove od srebra nije pametno čistiti neprestano,

posebno što su površinom vel iki i ne pres tano su izloženi svjetlost i . Čak kad b i to vlasnici kuća i radi l i , s vremenom b i se umori li od

ovako teškog i zahtjevnog posla, usljed čega bi krovovi osta l i crni ,

a stvarna namjera b i se ostvarila - poniženje nevjernika.

Ova pojašnjenja podupim i rij eči U zvišenog Boga:

N i od jed nog nevjern i ka koj i umre kao nevjern ik neće se pri miti kao otkup n i svo zlato zem lje . Njih čeka patnja bolna i njima niko neće pomoći. (Alu lmran , 9 1 )

Ovdje se spomi nje ah i retska kazna nevjern ic ima , t e se pred

nj i h stavlja i zazov da otklone ovu kaznu od sebe . Međutim, to

se neće desiti čak i kada b i pokušal i. da se iskupe z latom teškim

kol iko i Zemlja sama. U ajetu se z lato spom inje kao materij al na

vrijednost koja j e skuplja od srebra i ostalog dragog kamenja .

Aj et također ne umanjuje važnost srebra , jer se ovdje

pojašnjava raz l i ka i zmeđu materi ja lne vri jednosti p lem en itog

metala i stanj a koje Uzvišeni Bog navodi kao primjer , kao i u

slučaju gdje b i krovovi b il i načinjeni od srebra .

A da su krovovi od zlata?

Najvažn ija od l i ka z l ata je , kao što smo spomenul i ,

zasljeplj ujuće ref1eksiranje sunčevih zraka , a zrake koje se

odbijaju od z la ta daleko su snažnije nego kod srebra . Zamisl imo

velike krovove mnogobrojnih kuća, a možda i čitavih gradova,

kako se od nj i h odbijaju sunčeve zrake . Da l i b i neko mogao

gledati u ovakav zasljepljujući prizor? Sigurno je da b i osl i j epio ,

odnosno lj udi b i izgubi l i vid. Također, obi m apsorbiran j a toplote

kod srebra je veći nego kod zlata, kao što smo objasnili ranije

spominjući karakteristike ovih metala. To znači da se zlato ne

rasteže kao srebro, jer većinu zraka koje na njega padaju reflektira,

1 20

IIJi!l!ii f:l1'J,i,rif dok srebro m noge apsorb ira što dovodi do njegove rastezlj ivosti

više nego kod zlata .

Ovo u građevi narstvu znači da b i srebro pričinj avalo dodatni

pritisak ako b ikrovovi bj ] i načinjeni od njega. Pritisak bi sc pren io

na osta le d ije love kuće: stubove, grede, z idove, temelje ; stoga b i

takva zgrada mora la biti vrlo j aka da podnese ovakve toplotne

pritiske koj i su u sušt in i dvostruko veći od onih koji b i proizaš l i

od tež ine . Ovo bi posebno došl o do i zra:l.aj a u toplim krajevima,

što b i moglo dovesti do rušenja objekata . Svem u možemo doda t i i

ve l i ke materija lne izdatke . . .

U por đenju sa željezom srebro ima toplotni opseg 1 0 ,9 inča na svaki stepen , dok se kod željeza kreće između 6 - 1 0 ,8 inča na svaki stepen , što je u svakom slučaju manje od srebra .

Znači , upotreba srebra za gradnj u krova bila b i nepromiš lj ena iz

mnogo raz loga , koj i proizilaze iz osobenosti ovog meta la kojim

j e Uzvišeni Bog htio počastiti nevjernike, kako b i ih ponizio,

prezreo i zaveo.

S druge strane, velike su mogućnosti srebra u u množavanju

s l ike kada se podvrgne svjet lost i (sa srebrom) . U ovome se ogleda

kur' anska potvrda da će srebreni krovovi svjedočiti o svoj im

vlasnicima i o onome što rade .

Poziv je ovo i naučnicima da nas počaste svoj im znanje m i

rezu l tati ma do koj ih su došl i u svoji m proučavanj ima , je r je ova

tema dosta široka i izazovna.

l eRITREA ' Ktrt"'

G�•

(j) �l"tnW ····-' '-fUt;tto

M E K K A

A J O t�uraydah "un.,uh

th141r•6)

l l .� L ll l

SAUOJ•ARA81 N

CROSSE�· W�·�-/ .•- \

/' • .._,._... � ;' Thom� cl \\ • -> •' if� - · -�· • . '·

Svaku osobu koja se zanima o vrijednostima i svrsishodnosti

svega stvorenog na ovoj planet i :t.aokuplj a jedno vrlo bitno p itanje :

Zašto je Uzvišeni odabrao Mekku da bude odredište Njegovoj

kući , i mjesto gdje je došao posljednj i Božij i Poslanik?

1 2 1

Karta Saudijske

Arabije. Na zapadu

zemlje nalazi se

.Mekka

1 22

JIJUJIHY���l�

Ka'ba u Mekki gdje

se godišnje sastaju

milioni muslimana iz fitavog svijeta

Precizan odgovor na ovu tajnu ne možemo znati , jer je to

Božija naka na i stvar gajba, osim što u nek i m istra:l.ivanj ima, do

koj ih je naš um dospio, nalazimo neke odgovore koj i b i mogl i , do

određene gran ice, zadovoljiti našu žeđ za Boži j im bezgraničnim

znanJem.

Tim naučnika na čelu sa dr . Husej nom Kemaludinom,

profesorom topografije , usp io je dokazati da je Mekka centar

Zem lje . U početku, cilj je b io da se i znađe sredstvo koje bi pomoglo

muslimanima da od rede Kiblu sa bilo kojeg mjesta na Zemljinoj

kugl i . Proučavanja su ih dovela do rezultata da je Mekka centar

planete i ukrštanja svih kontinenata .

N acrtavši kartu Zemlj ine l opte dr. Husejn je označio na

njoj pravce Kib le . Nakon što je nacrtao kontinente izračunao je

položaj i udal jenost svakog mjesta sa šest kontinenata u odnosu

na M ekku . Zat im je spojio linije jed ne sa drugi ma kako b i saznao

kako će padati po duž in i i širini na Zemlj i . Pokaza lo se da j e Mekka

središte ovih pravaca . Nakon što je nacrtao pravce kontinenata

zajedno sa osta l im pojašnjenjima, slu:l.eći se u svom istraživa nju

1 23

IIJWIUWJ��Vrt:l e lektronskim sredstvima ZCl označavanje neo phodne razdCl l j ine ,

primijetio je da može nacrtat i krug čij i centar je Mekka.

U svoj im teoremama je otkrio smisao bo�anske mudro ti

time što je Mekka odabrana za mjesto Boži je kuće . s8 Ovu teoriju , urađcnu tokom sedamdeseti h , potvrd i l i su satelitski snimci , t opografske i geografske ana l i ze Zemlje tokom devedesetih

godina XX sto ljeća .

O ovome Uzvi ··eni Bog ka7.e :

A ova Knjiga, koju objavljujemo, b lagoslovljena je, ona

pot-vrduje onu p rije nje da opo m i nješ Mekku i one oko

nje. A o ni koj i u onaj svijet vje r·uju - vjeruju i u nju i o

mol i tvama svoj i m br-igu vode. (e l - En 'am , 9�)

Za što j e Mekka centar? Zašto je Uzv išeni Bog za ostatak svijeta upotrijeb io nJeCl

hawleha (oko nje) ? Kao da se vezuje za neki centar, a nebeski

svodovi kruže oko njega?

Da postavku razmotrimo opširnij e :

Uzvišeni Bog j e od l ikovao neke stvari d a budu iznad drugi h .

Tako je dao vrijednost jednom vremenu nad drugim , kao što j e

zora vrednija od ostatka dana , j e r s e O n zakl i nj e u Knj i z i : Tako mi zore. (e l - Fedžr, 1 ) Zato je vrijeme zore najvrednije doba dana.

Također je dao veću vrijed nost određenim danima u odnosu

na druge , pa je tako vrijed nost petka veća u odnosu na osta l e dane

u sedmici. Isto je i sa mjeseci ma , gdje j e ramazanu data pred nost

nad ostal im mjesec i ma , zatim sa noćima, gdj e se noć Lej le i - Kadr

od l ikuje nad ostal im noćima u god in i . I neki poslanici imaju veću

v rijednost u odnosu na druge , shodno rij ečima U zvišenog:

Neke poslan i ke odl i koval i smo više nego d ruge. (e i ­

Bekare, �s3)

1 24

IIJIJ!iiJ:C�I�/:1 U skladu s t im , Uzvišeni Bogje odlikovao neka mjesta u odno u

na druga , te j e tako istakao Mekku u odnosu na ostale d ije love

svijeta, uči nivši je centrom u kojem će se pojavit i poslj ednja vjera

i p roširiti se na ostale krajeve .

Broj kont inenata na Zemlj i j e sedam, od čega ih je pet

nastanjeno , dok se na ostala dva ne odvija ljudski �?.ivot . Također

je poznato da broj sedam ima ogromnu važnost u kosmičkim

relacijama , j e r tu je sedam kontinenata , sedam boja, sedam nebesa;

posljednja naučna podjela nebeskog svoda je broj sedam.s9

U Kur'anu broj sedam ima veliku važnost, jer se spominje

sedam nebesa, sedam zema lja , sedam džehennemskih vrata ,

sedam naziva za Džehennem itd .

Međutim, broj pet ukazuje na pet ljudima nastanjenih kon ­

t inenata , mada ga neki povezuju sa pet molitvi kod musl imana - a

Allah zna najbolje .

Uzvišeni Bog je odl ikovao M ek.ku, počastivši je tako što ju je

uči n io centrom duhovnosti . To je centar u kome musl �mani sa svih

st rana svijeta obavljaju hadž. Božijom voljom se htje lo da se u Mekki

postavi p rva kuća za ljude gdje će se obožavati samo Uzvišeni Bog.

Ona je pravac ka kojem se l icem okreću ljudi i nj ihova destinac ija

za obavljanje hadža i 'umre . Na Zemlj inoj kugl i ona i ma centralni

položaj , što znači da predstavlja geografski i smisaoni popm

umjerenosti islamskog ummeta , kako se i kaž u Kur'anu :

l tako smo od vas stvorili umjerenu zajedn icu da budete svjedoci protiv ostal ih ljudi, i da Poslan i k hude protiv vas svjedok. l M i smo p ro m ijen i l i Kihlu p rema kojoj si

se p rije okretao samo zato da bismo ukazal i na one koj i

će s l ijed i ti Poslan ika i n a one koji će se stopama svoj i m

vratiti - nekima j e to bilo doista teško, ali n e i on i ma

kojima je .Allah ukazao na pravi put. Allah neće dop usti t i

da propadnu molitve vaše. - A Allah je prema ljudima zaista vrlo blag i milostiv. (el- Bekare, 1 43)

5? Pogledati knjigu o Kosmosu

U islamu ova umjerenost ima širok sm isao ; umjerenost u korištenju l i jepim stvarima u ž i votu, bez pretjerivanja , umjereno­st u općim i l i privatnim stvarima, bez rasipništva i l i škrtarenja .

Zato što j e položajem i mjestom središte U zv išeni j e i odabrao

Meklm da b ude stjecište posljednje objave svim ljud ima . Za nj u Boži j i Poslanik kaže , kako se prenosi u Sahihu Buhar ije i Sahihu

Musl ima , da namaz u Božijoj kući u Mekki vrijedi kao 100 ooo

namaza obavljenih na nekom drugom mjestu . Kako je poznato, M e k ka još od drevnih vremena ima istaknut

značaj , ona je i danas stjecište trgovačkih puteva , d ržavna trgovina Saudijske Arabije se oslanja na dva gl avna puta: Trgovački put M e kke i Put Arab i j skog poluotoka na sjeveru zemlje .

Kako bismo ovo podrobnije predstavi l i osvrnut ćemo se na

geografske i topografske činjenice , o kojima smo nešto već rekl i . Topografija j e doživjela veliki napredak nakon i zuma sate l i ta

i sve m i rsk ih b rod ova koj i još uvijek snimaju Zemlju sa razl i čit ih odstoja nja i pravaca . Pojavile su se mnoge naučne č injen ice koje

prije nisu bile poznate čovjeku ; o površinama i razdalj inama na Zem lj i , tlu kont inenata , morima , ostrvima, okeanima.

Na geografske karte stavljaj u se meridijani i para l e l e .

Meridijane bilježe naučnici uzdužno po površ in i Ze m l j ine lopte, spajajući dva njezina pola, a nulti , glavn i meri d ij an prolazi pored Londona. M eridijana i ma ukupno 36o , od čega polovina pripada istočnom, a druga polovina zapadnom Grini ču . M erid i jani

olakšavaju označavanje mjesta na Zem lj inoj površin i .

Paralele se b ilježe horizontalno po površi n i Zemlje , a glavna paralela naziva se ekvator. Ekvator se na laz i na polovini između dva pola i obi l ježen je stepenom nula. Paralele između ekvatora se nalaze na 90 stepeni sjeverno i južno od njega . N a karti svij eta

razdalj ina između stepena geografske širine je oko jedan podiok, a koristi se za od ređivanje razda l j i ne određenog mjesta.

U novij e vrij eme naučn i c i su se uvje r i li u središnjost Mekke pomoću s l ika koje je nači nio satelit kada je prikupljao slike Zemlje

1 26

h JJJ; IJ)Jl ���Jr!: l sa razda l j ine od oko 1 oo km u svemiru , a to je udaljenost sa koje je

moguće satel i tu da s l i ka Zeml ju zajedno sa oba pola . Uz upo trebu

aparata za uvećavanje pri l i kom pregledanj a sl ika .poj asn i l o se da

je M ekka u središtu , između sjevernog i j užnog pola .

U drugoj polovini XX stolj eća , j edan američki naučnik,

ekspert za topografiju , j e u svoj im analizama i istraživanjima

došao do zaključka da je M e kka centar Zemlje . Topografska

istraživanj a su se oslanjala na kosmičku pojavu prisutnu još od

postanka univerzuma ; međusobno privl ačenje nebeskih t ije la .

Proces privlačenj a proizilazi iz centara nebeski h t ijela ,

planeta i zvijezda . Zemlj i na s i La teže pro izi lazi , kao i kod svake

druge planete , iz njenog centra. Tu je tačku i l i centar proučavao

ovaj američki naučnik, uvje rivš i se u njegovo postojanje , položaj

i njegovo mjest_o na površ i ni Zemlje . On je utvrd io da je po ložaj

Mekke mjesto na kojem se međusobno spajaj u kosmičke zrake.

On je svoja istraživanja obznanio javnost i , a da ga tom nisu

podstakla b i l o ka kva vjerska ubjeđenja .

Nakon toga su kairske novine El-Ahram u i zdanju iz 4 · � · 1 977 . god ine obj avi le rezultate egipa tskog učenjaka dr . H usej na

Kemal udina , u to vrijeme šefa Odsjeka za geodezij u na Saudi j ­

skom u niverzitetu u Rijadur,0• Novine su obj avi l e da je dr . H usejn

došao do isti h rezu ltata do koj i h je došao i spomenuti američki

naučnik - da je Mekka centa r na kojem se isprepl iću zrake mag­

netskih polova na Zemlj i . 6' Ko b ude želio da nepristrasno istraži ovo vrlo b itno pitanje

može se os lonit i i na slijedeće teoreme od ve l i ke važnosti :

60 Tadašnj i U nivct-Litct Hijad danas nosi naziv U n iven.ih:l kralj Saud ( Ki ng Saud Uni vcrsity). (,. Vječne mu"džizc. p rv i d io. pr irodne nauke. 1 99!1 . gvrl .

l . No ovom m jestu se n e de šava ju potre s i i l i vu l kanske aktivnosti

U predje lu H idžaza ne dešavaju se zemljotresi, jer ovaj kraj

egzistira i proteže se na naj boljem temperatu rnom podioku koje

se na l azi i spod njega; unutrašnja temperatura ne dozvol java

akt ivnost potresa . Također , površi na područja sa geološke strane

se smatra pjeskovitom a ne stjenovit im. Zbog toga se smatra

nepokretnim za podrhtavanje t la i a kt iv iranje zemljotresa . Ovo j e

Božij i štit za Njegovu odabranu kuću . . . .

Ove informacije su vrlo korisne, a pomoću nj i h mo7.emo

razumjeti rij eči Poslanika, s . a .v . s . , koje se odnose na predznake

Sudnjeg dana-da će se pojaviti vatra iz Jemena i H idžaza koja će

ljude okup it i na Sudnjem danu. Ova top lotna neaktivnost znak je

koj i će se pokazati ljud ima u to vrijeme, na način vatre , potvrđujući

im istinitost riječi Božijeg poslanika, a nama potvrđuje č injenicu

da je nauka u s l užb i Božije knj ige , a nij e , kako to neprijatelj i

islama smatraju , u suprotnosti sa vjerom .

2 . Stab i l no k l ima i v remen ske pr i l i ke tokom c i j e l e god ine K l imatski i atmosferski ovo mjesto je veoma stabi lno tokom

c ije l e godine . Temperatura u njemu je skoro nepromjenj iva , i

ugla v nom je vrlo toplo, čak i to kom zi mskog perioda. To omogućava

hadžijama oblač nj e ihra mske odjeće tokom ci je le god i ne, a da

pritom nemaju teškoće zbog velike hladnoće ili toplote.

Promjena godišnj ih doba , u vrijeme hadža , ne pada teško

ljud i ma koj i dolaze iz različit i h d ije lova svijeta .

3 . Centra l n i geografski po lo ža j Spomenuli smo već da M ekka zauzima centra l n i po ložaj

izmedu konti nenata i mora. Dolazak do Mekke svim putevima j e

vrlo prohodan i tako je odvajkada , odnosno j o š od vremena kada

se putovalo na devama, b rodovima, a i u ovom našem vremenu

poznatom po naprednim prevoznim sredstvima.

1 27

IIJWIUMIJIII

4 . S igurnost i zoštito m j e sto od svoko jok ih dešovon jo kojo se zb ivo j u no Zem l j i

Onaj ko bude prel istavao stranice povijesti zapanj it će se

činjenicom da se u Mekki od igra lo vrlo malo povijesnih događaja ,

skoro neznatan broj u poređenju sa d rugi m gradovima tokom

histo rij e .

U Mekki se od njenog postanka nisu dešaval i k rvavi događaj i ,

z ločini i s lične stvari , čak n i u vrijeme p lemenskih sukoba i l i

stranih okupac ij a , kakva je b i l a napad H abešija (Etiopl jana) , o

čemu smo govori l i u prvoj knj iz i . Također, u vrij eme oslobođenja

Meleke Posl an ik j e izdao amnestiju za njene stanovnike , tako da

niko nije bio kažnjen za ono što je radio mus l imani ma. U zvišeni

Bog je Svoj u kuću zaštitio i one mogućio da b i lo kakav sukob, u

kome će bit i pro l ivena krv, eskal ira . . . Što s e t iče drugih događaja tokom povijesti is lama, bez obz i ra

b i l i u M ekki i l i M ed i ni , poput pobune za vrijeme Abd u l laha b .

Zubejra , dešavanja u vri jeme Abasija , Osma nl ija , Memluka ,

do laska egipatske vojske u vrijeme M uhammeda Ali - paše rad i

ugušivanj a vehabij skog pokreta - svi t i događaji n isu bi l i krvavi

nit i užasni u poređenj u sa h i.storijom drugih gradova . . .

Najgore što j e zadesi lo ovu Svetu zemlju jeste krađa Hadžeru l ­

esveda (kamena Ka'be), što je uradio Ehu Tah ir Sulejman el ­

Dženabi 3 1 7. godine po H idžr i . On je ušao sa svojom vojskom u

Mekku, ne zazirući od Bož.ijc kuće . Sa svoj im p ristal i cama je

opljačkao hadžije , ubijajući ih čak i u Haremu, a zat im oteo

Hadžerul - esved . Pred njega je izašao zapovjednik M ekke sa gru­

pom uglednika, tražeći oteti imetak, a l i im nije udovolj io . Tada se

zapodjenu la bitka , u kojoj ih je zl ikovac Ebu Tahir sve poubijao. Na­

kon toga je razval io vrata i pobacao mrtve u bunar Zemzem, dok je

ostale, bez kupanja, ćefina i klanjanja dženaze, pokopao u Haremu

gdje su i poubijan i . Zatim je uzeo p rekrivač sa Kc1'be podi je l ivši ga

sa svoj im pristal ica ma. Žitelj i M eleke su b i l i opljačkani , a pov ijest

nije zabi l ježi la ovakvo skrnavljenje svetosti Božije kuće.

Čak je i njegov vođa , M ehdi Uhejdu l lah el -Alevi , bio zgrožen

saz.navši za ovaj događaj . On je napisao Ehu Tahiru pismo, osuđujući

ga i prizivajući na njega prokletstvo sve do Sudnjeg dana . U pismu

se kaže : S onim što si učin io navukao si na naše prista l ice i d ržavu

ime nevjerstva i otpadništva . Ako ne povratiš stanovnic ima Mekke,

hadžijama i drugima o no što si od nj ih uz.eo, i ne vrat i š Hadžeml ­

esved i pokrivač Ka'he na njegovo mjesto, ja te se odričem na

ovom i onom svijetu . Kada je Ehu Tahir dobio ovo pismo vratio je

Hadžerul - e?ved i zatražio da se vrat i ono što je ostalo od imetka

stanovnika Mekkc, a z.atim izjavio : Lj udi su podijel i l i prekrivač Ka 'be i imetak hadžija a ja nisam u stanju da to vratim .

I pak, i uz ove izuz.etke, sve vezano za ovaj grad je zadivljujuće,

kao što je i njegova sačuvanost od vremenskih nesreća . Zajedno

to predstavlja posebnu brigu i ve l i ku zaštitu ovog grada koj i u

svojoj nutrin i obuhvata mjesto najčišće, mjesto Bohje kuće. Kao

da vječna r i ječ Abdu l - M uttaliba b. H ašima, djeda Pos lanikovog, upućena u God i ni slona pred b itku koja je p rijetila un i štenju

Mekke, odjekuje vijekovima : Bože sačuvaj je (Ka 'bu) .

Ovo potvrđuje i Kur'an u suri e l - Fil, a Uzvišeni Bog navodi i

dovu Ibrahima, a . s . , oca poslan ika, da Sveta kuća bude s igurna i

opskrbljena l ijepim i dozvoljenim. Zato je Bog uslišao tu dovu :

I uči n i l i smo Hram utočištem i sigurn i m mjestom lj ud i ma. Neka vam mjesto na kome je stajao Ibrah i m bude prostor iza kog ćete mol i tvu obav�jati ! T Ibrahimu i Ismailu smo naredil i : Hram Moj očist i te za one koji ga budu obi lazi l i , koji budu tu boravili i koj i budu mol itvu obavljali. (el - Beka re, � �s)

A kada je Ibrah im zamolio: "Gosodaru moj, uči ni ovo mjesto sigurni m gradom, a snabd�j plodovi ma stanovni ke njegove, one koji budu vjeroval i u Al laha i u onaj svijet !" - On je rekao: "Onome koji ne bude vjerovao daću da neko vrijeme uživa, a onda ću g-a prisiliti a uđe u paklen u vatru, a grozno će ona prebivalište b it i ! " (el - Beka re , 1�6)

1 29

IIJWIUt'J�II

1 30

liJ iihM'J,iffll U njemusuznamenjaočevid na - �jesto nakojemje stajao

I brah i m . I onaj ko ude u nj treba da bude bezbjedan .

H odočastiti H ram d užan je , Allaha rad i , svaki onaj koji

je u mogućnosti ; a onaj koji neće da vjeruje - pa, zaista,

Al l ah n ije ovisan ni o kome. (Ali l m ra n , 97)

A kada I brah i m reče: "Gospodaru moj , učini ovaj grad

sigurn i m i sačuvaj mene i s i nove moje da se klanjamo

kum i r·i ma ( lbr:J h i m , 35)

Čak je Uzvišeni upozorio nevjern ike M ekke sa ovom

ogrom nom blagodat], kao da ova opomena predstavlja poseban

zakon ovom ve l i čanstvenom gradu , da će biti sačuvan od bi lo

kakvi h uznem i ravanja drugi h naroda. Uzvišeni kaže :

Oni govore: "Ako s tobom budemo pravi put sl ijedi l i ,

bićemo b rzo i z r·od nog kraja p ro�jeran i . " Zar i m M i

n e pružamo priliku da borave u svetom i hezhjednom

mjestu gdje sc, kao N aš dar, slivaju plodovi svakovrsni ;

meduti m , već i na �j ih ne zna. (e J - Kasas, 57)

A i više od toga , jer je Uzvišeni zabranio da se na ovom mjestu ,

zbog njegove svetost i , u bi j aj u i nevjernici i idol opoklon i ci .

I napadajte takve gdje god ih sretnete i progonite ih

odande odakle su on i vas prognal i . A zlostavljanje je teže od

ubij an ja! I ne borite sc protiv nj ih kod Časnog hrama, dok

vas oni tu ne napad nu. Ako vas napadnu, onda ih ub�jajte!

- neka takva hude kazna za nevjernike. (cl -Bekar , ' 9 ' )

Ajet spominje d a j e dužnost boriti se protiv nevjerni ka i

idolopok lon ika , kada nastupi b itka , na bi lo kojem mjestu osim

u H aremu.

Promis l i mo : zbog svetosti mjesta zabranjeno je ubiti i

nevjernika, a ka mo l i musl i mana ! Osim toga , j edna od dužnosti za

vrij eme had ža je da se ne ub ije ž ivotinja niti po lomi drvo, ka ko b i

se ljudi poduči l i svetosti ovog č istog mjesta .

5 . Duhovno strano pos j et ioco ovog č i stog m j e sto : Svako ko je obavio hadž i l i u m ru zna kol i ka je psj h ička ,

umna i duhovna stabi lnost koja čovjeka obuzme pri u l asku u ovo

mjesto a to se dešava čak i grij ešnic ima i onima što su se udalj i l i

od Bož ijeg pravca.

Već smo napomenu l i rezulatate istra7. ivanja koj i potvrđuju

da je M ekka sred ište unive rzumske ene rgije i svjet losti . S l avl jen

neka je Uzvišeni Bog.

6. Du hovno j ed i n stvo no ovom geografskom d i j e l u Uzvišeni A l l ah naredio je I brah i m u, a . s , da objavi hadž

rij eči ma:

l oglasi ljudima hadždž!" -dolaziće ti pješke i na .kmni lama

imur·enim; dolazićc iz mjesta dal ekih . (el-Had7.dž, 2.7)

l brah im , a . s . , se uveli ko i zncnad i o, jer kako je moguće

oglasiti to sva kom čovjeku u svakom dije l u svij eta . Uzvišen i ga

je obavjestio da vijest objavi , a On će se pobri nuti da se vijest

dostavi . N eki učenjaci kažu da je taj gl as dopro čak i do kralježnice

muškaraca i zametka u matern i cama žena . . . .

1 3 1

Sadašnji Harem

proširen je u vrijeme

kralja Fahda,

.rahmetullahi 'alejhi

1 32

BIM Na brdu Arefat, za koj i neki učenj ac i kažu da su se na njemu

susreli Ade m i H ava posl ije spušta nja na Zeml ju , za vrijeme hadža

sastaju se muslima ni iz svih dijelova svijeta. To ujed no govori

da jedinstvo muslimana na ovoj č istoj zemlj i , tačnije na m alom

geografskom području koje ona zahvata , predstavlja Božiju

odrednicu , protiv koje je uzalud na bilo čija s i l a , ma ko l i ka bila .

Ka 'ba , koja s imbolizira duhovno jed instvo mus l i mana, stoj i kao

izazov svima koj i bi da to un išt . Zato razmisl imo koja to snaga

čuva ovu vjeru!

Postoj i l i još neka zemlja ovako počastvovana, sačuvana i s

ova kvim s tepenom važnosti ?

D a l i j e s lučaj no da obredi hadža u mjesecu zul -h idždže

odgovaraju mjesecima sunčeve godine u različitim periodima od

lj eta do z ime? I da li se s lučajno stekla sva ova sigu rnost, koju smo

već spomi nj a l i , a istraživanja potv rd i l a , da se obezbijede najbolji

uslovi za obavljanje pete is lamske dužnost i , kako bi svi lj udi uze l i

pouku i kako bi im b i l o oprošteno, te s e kući vrati l i bez gri jeha?

Da l i j e sav ovaj sklad uspostav io jedan nepismeni čovjek, živeći

u okruženju koje j e poznavala samo poezi ju , trgov i nu i neke

po ljoprivredne poslove?

Kakva bi to s lučajnost mogla biti pa da predvidi svu ovu zaštitu

jednog dje l i ća zemlje , zbog ovog obreda i zbog samog čovjeka !

Zar u svemu tome nema rasporeda o d Silnoga radi određenog

ci l ja?

Zar ne osjećamo da je u sve mu ovome jasno uspostavlj en

raspored?

Zar ovo n ij e najpri kladnije i naj bi tnije za čovjeka, kako bi

shvatio raz log svog postojanja ; da zna da postoj i Uzvišeni Bog i da

je is lam istina .

N E K O L I K O C R T I C A S A

N E K I H K O N G R E S A

Na jednom od svjetskih naučnih kongresa o nadnaravnosti

Kur'ana profesor Alfred K:roner, najpoznatij i geolog u svijetu ,

upitan je :

1 . Da l i ste otkri l i korijene (temelje) plani na?

- Da - odgovorio je - i oko 4n5 puta su veći u odnosu na visinu

planine . Novija istraživanj a su otkrila da neke planine i maj u

korijene koj i se protežu 70 km u dubinu.

Koja je fun kcija p lan i na i korijena?

Oni su faktor sta b i lnosti Zeml j ine kore u kraj njem donjem

sloju . Da ovoga nema kontinenti bi zaplival i i sudarili se .

Poslušajte šta j e rekao Kur'an p rije 1 4 stolj eća:

I učini l i smo plan i n e stubovi ma. (en -Nebe' , 7)

On je po Zemlji nepomična brda pobacao da vas ona ne

potresa . . . . (en-Nahl , 15)

1 33

IIIIIWH

1 34

ii Ji!iiiitii1Jif11ll Nebesa je, vid i te ih , bez stubova stvorio, a po Zemlj i

plan i ne nepomične razbacao da vas ne trese, i po njoj

životinje svih vrsta razasuo . . . (Lukman, 1 o

� . J mate l i informacije da je zemlja Arapa (pustinja i

Arah ijski poluotok) u p rošlosti b i la puna bujnog zelenila?

- Da, to nam je poznato i to su naučne činjenice.

J mate l i dokaze da će ponovo postati z.e lena, sa r�jekama'?

- Da , t a činjenica je neosporiva i geol oz i j e priznaju , a uskoro

ćemo je dokazati .

Kada ć e to h iti ?

- U skoro .

Zašto?

Jer smo izučaval i h istoriju Zemlje u prošl ost i . Us tanov i l i

smo da će o na proći kroz m nogob rojna razdoblja, j ed no od nj i h je

i ledeno doba, kada će voda mora postati s n ij eg. Sakupljajuć i se na

sjevernom polu krenut će prema j ugu us lj ed čega će se atmosfera

izmijen i t i , a t ime će doći do promjene atmosfe re i na arapskom

tlu kada će postati hladno. Doći će do obi lnih k iša tako da će to

područje postati najbuj nija obl ast na svijetu , prepuna rijeka . Ova

činjenica j e neizbježna.

Poslušajte riječi Muhammeda, s .a.v .s . , izrečene p rije q, stoljeća: Sudnji dan se neće desiti dok arapsko tlo ponovo ne postane

bujno, sa, rijekama. ( Musl i m) . Dakle , b il o j e bujno i riječna i

ponovo će takvo postati .

3 . Ko je ohavjestio M uhammcda, s.a.v .s . , . da je zemlja

Arapa bila pod ručje puno b uj na zeleni Ja i rijeka? .

- Rimljani . . . .

To je nije tačno, jer je zemlja bila takva mil ioni ma god ina

p rije Rimljana. M eđutim, ko ga je ohavjestio da će ponovo

postati zelena?

- Ah, mora da je odozgo, odnosno od Boga .

( I zgovorio je ist inu uprkos svom s nažnom ateist ičkom

u bjeđenju . )

Zašto ne napišete to što ste izjavil i , i ne posvjedočite? I napisao j e : "Zapanj ile su me naučne činj enice koje sam

vidio u Kur'anu i sunnetu, a do koji h smo došli tek u posljednje

vrijeme uz pomoć savremenih naučnih metoda . . . Ovo je dokaz da

poslanik Muhammed a . s . , n ij e mogao doći do ovakvih naučnih

činjenica os im putem objave" .

Ist inu je rekao Uzvišeni :

On ne govori po h iru svome - to je samo objava koja mu

se obznanjuje . (e n - Ned:l. m , 3 - 4.)

Također na jednom od kongresa, nakon što su čuli i

komentarisali mnoge kur'anske ajete koj i govore o kosmosu i

morima, geo logij i i svemiru , profesor Šroj der, N ijemac reče : "Ono što smo čul i i o čemu sam upitan svjedoči de� je sve

što mi , naučnic i , sada otkrivamo, već prij e bi l o zab i lj eženo od Uzvišenog Stvoritelj a . Ovo dokazuje da postoj i jedna či nj en ica ,

j edno znanje i j edan Bog. "

Profesor }oši Kuzaj i , d irektor tokij skog opservatorija , kaže :

"Kur'an i naučne činjenice koje se na laze u njemu dokaz su

da je kosmos opisan sa najvi še i nstance, van kosmosa, odakl e

Bog vid i sve što egzistira. Sve što se nalazi pred nj im j e vrlo očito , dok naučnici proučavaj u planete i zvijezde poj ed i načno i ne znaju

kako su povezane sa ovim bivstvovanjem." Zat im je dodao: " Volim

da s l ijed im ova kav put. " 6 '

Svjetski kongresi o nadnaravnosti Kur'ana su organizirani

na 'svi m nivoima: l ingvističkim , vjerozakonskim, ekonomskim,

naučnim i numeričkim . Jedan od nj ih je i 1 4 . svjetski kongres o

nadnaravnosti Kur'ana , održan u M auritanij i 1 999 . god ine ( 1 4 1 9 .

H) .

Posljednj i dosad održan je u Americi �o o o . god ine . N a njemu

je b i lo prisutno n a stot ine naučnika iz svi h ob lasti i raz l ič it ih

nacionalnost i .

'" dr . Su le j man Omer, Savremen� naučna dostignuća i nj i hov dokaz u Kur'anu ( El - i ktišafat

el - ' i l rn i.ijl' ve d!'lalatuha fi el-Kur 'nn) , str. 17:� .

1 35

IIJU!IUtnfttl

1 36

� Rezu ltat ovog kongresa j e da su mnogi od prisutnih potvrdili

i priznali da Kur'an sadrži zapanjujuće činjen i ce koje nisu mogl i

ni zamisli ti d a postoje , posebno što su već i na nj i h b i l i pripadnici

d rugih vjera, i obično su pri l i kom čitanja svoj i h svetih knj iga

inte lekt i logiku ostavl ja l i po strani . 63

U zvišeni Bože , okupi nas pod Svoje okrilj e na Dan kada

d rugog okri lja neće bit i . Kada će Zemlja i nebesa b iti zamijenjeni

. . O Ti Najveći , Koj i praštaš, Ti koj i si Uzvišeni i P lemenit !

1'' l zvjestaj rad ia Glas Am�rikt:, � 6 + �ooo. god in� .

v

L I T E R AT U R A K O R I S T E N A

U E D I C I J I O D 1 5 K N J I G A

1 . - I ZVOR I NA ARAPSKOM J EZ I K U

o ) V jersko l i te roturo l::bat i l jcdžih en hurtha m i n .. t- tarih , d r. I brah i m AJ i šu'ul , prore��or na Azham.

s.d io, ' 983.

l Ezmet.u el - mu�ekkafi nc. . . d r. M uh in Abdulharnid , t reće izdanje, i račko

M in ist arstvo za obrazovanje. 1 99 8 .

3 cl I slam bcj ne cl - ulema v,. el -hukkam , šcj h Abdulaziz el - Bed ri , t y6s. god i na .

Bagdad 2ooJ.

1· - Allah, Sc' id H awa. Kutubu e l - i lrn ijje , Bejn.tt .

,') el-T ef H iru d - Kehir, EI - H azi , 2.dio , Dar e l - kut ub el - i l m i , Teheran .

(, - el - Dževahi•·u fu cl tclsi l'i el - Kur'an, šejh Tan tavi Dževh ri. 26 lomova, d rugo

izdanje, t 3so. hidž. god .

1 37

IIJiJ!IUtn��l

1 38

� 7 er- Reh iku cl - mahturn, Safijju rrahman " 1 - M u barckfur i . Dar e l -u lum. 1 . d io .

Am;HI -jordan , �oo z .

ll - cr Rc�u1 ve cl i lm . d r. j usuf cl -Qaradavi . I Ja r e l -sahv

9 e!H\er·i'atu el - iHiami.ije . . . . e l - Kadi Fad i l Devlan. Bagdad. l!ooz.

r o - Sira'u c l cllmr fi el mud7.l.enw"i cl islami . dr . Mul ts in Ahdu lhamid . prvo izd:l r tjt'.

M i nista rstvo obrazovanja. 1 ')<J !l.

1 1 - Safvetu d"-bcja Jl , M u ha m mcd l l use j n Mah l uf. 1 re će izdanjt', 1 9!:!6.

1 2 SalVet u el -tcl:1si r. M uhammed /\ J i e s Sabun i , t r i l ma. Dar e l Kur'an el - kerim.

2 .d i o, Bejrut, 1 9R 1 .

, 3 - Sana''atu el -hajati . d r. Muhammed Ahmed cr- flagid , Dubai . � . d io. 1 992.

1 -j, - 'U lumu el -had is. d r. Abdulkcrim Zr.jdan. Abdu lkahar Davud Abdu l l ah . Bagdad. \! .

dio. 1 98R.

l!j ' Ulumu el -Kttr'ani cl -kerim i . šcjh Ahdurrahim "l - Be l in i . p r i red io dr. Hdid

Nu'man el -Ti kri t i , Dar er- rušd. Bagdad. ZOO\!.

1 (, - Fi zi la l i e l -Kur,.a.ni . 6. lomova. Sc jj id Kut b. Dar eš-šuruk. Bejn. t t .

1 7 - el - MRheši ratu bi in t isari e l - islami . dr. J usuf el -Qaradavi . Dar eJ furkan. 1 . dio,

Aman, 1 996.

1 8 el - M ustalahal.u t' l -erbe 'a. fl el -Kur'ani. Ebu i\1 a e l Mcwdud i . Damask.

1 9 - e l-Vcdi.i:w fi šcrhi cl -knvct 'idi cl - ·fikhijjc ti cš-šeri 'a.ti cl islami . d r. Abdul kerim

Zejdan. t .d io , Bej rut. Liban. 1 997·

LEKS I KOGRAF IJA

1 - l'tjcčn ik M ewrid. cnglf!sko arapsk i , M u n i r c l - Be'a lbeki . Daru el - ' i lm i l i l melaj i n .

1 ')67.

2 - Rječn ik Tefsinr kel i mati cl Kur 'uni . . M uhammt'd 'Adnan Sa l im . M uhamrned Vchbi

Sulejman. Dar cl fi kri e l mu'asir . z . d io . Bejrut. zooo.

3 - Mtt 'di.cmu d- l u�:,ra cl ' 'ar.,bijje. M uhtaru cl si hah, M uhammed Ebu Bckr ibn

Abdulkacl i r e l - Razi, mcktehetu e l nchda, Bagdad. 1 9B:l .

4 Mu 'dicrnu el - m uHlalahat i e l- ' i l mi.ije ve el- fcni,ijc ve d-hendcsijjt' . Ahmed iwfik

el -Tajj i b. mektebetu Lihan.

5 - cl Mu 'd'i.<'mu cl muf .. h res Ji e l fa:t.iel - Kur·ani el - kcrimi . Mu hammerl ruad

i\bdulbaki . Dar P.l - fikeri . dva d ijP.Ia. Bejrut, 1 9!l 1 .

6 t• I - Mu, 'džcmu e l-v.,d7.iz. Dar e t - ta hri ri , 1 989 .

NAUČNA L I TE RATURA l L ITERATURA O NADNARAVNOSTI

1 - Ah d žaru 'ala el -šatarandž, prevod na arapski Se'id Džeza i rl i , Dar el- ndais .

� El - i hsai cl hcndesi , dr . N adži Teufik, dr. Rešid Abdurezzak t+ Sal ih i . Bagdad,

1989.

čl - Esasi.ijatu el-d7.ijuludžije el - hendesi.ije, d r. Mahmud Teufi k Sal im, Bejrut . 1 985.

4 - d- lšaratu el - ' i l mi.iic . . . , pro l'. dr. Karim Sejjid Ganim, Dant el fikeri, 1 . d io . Kairo,

1 995 ·

5 - Atlasu c;l - kewni cl-zeri , dr . Enis e l - Ravi , M inistarstvo za akademsko obrazova nje ,

Bagdad . ' 9!l3.

· 6 e l-/ 'd'i.azu c l ' i l m i fi el - Ktu, .ani vc es-sunneti , Abdul lah ibn i\hdulaziz. 1 . d io , 1 4,17 . h .god.

7 - el- f kt išafatu el -' il mi.ijc el -had ise vc dclalatuha fi c l Kttr'an, dr. Sulejman Omer.

8 Enzimetu rijadi.ije fi bermcdžeti hurufi cl- Kur'an, dr. Ahmed Muhammed Ismai l .

1 . dio. Bagdad . 1 993.

9 El idža.:w fi el -ajati el - i 'd7.azi . M uha m med Ehu Jeser Abi d i n. Dar el- heša ir . Da mask .

Sirija, 1 9')9·

1 0 EJ -i manu v e cl tcka.ddumu el - ' 'i l m i.ij i , dr. Hani Rezuk i . dr. H a l i� Dielebi . Dar e l ­

fikeri , 1 . d io . Damask-S i ri ja . Bejrut - Liban, �ooo.

1 1 - F.l -tc lhisu fi el -' 'uhnni el -belaga. cl Ha t i b el - Kazvini (u. 739. god . ) . Dar el - lo.'l!tub.

13cjrut . ' 997·

1 � - El -Tulusu . . . . . . , Diozcf H . . prijevod dr. šaki r el - Ub ej d i . d r. Eni s cr- Ravi . U n iverzi tct

13agdad. 1 990.

1 3 - Tcvhidu el -ha.l iki . Abdulmedžid Zindani, 13agdad , t ri d ijela .

1 4 ei - Devnt c l hadari l i cl - ummeti e l - islami.ijct i fi "alem i cl-g-.uld i . pri prem i lo

stručno nau ··no vijeće povodom saziva nja devete Konferencije arapskih zemalja u

Kataru, �ooo.

1 39

IIJiJJiif:jWI�Y:I

1 40

� ' 5 - Siddamu el - hadarat i , Samuel l l unt ington, p rijevod Ta lea t šaj i b. 1 998 .

1 6 cl -T i O u l l haid i t>l -s ihal .i vc d - mcred i , d r . M u ham rnerl Sad ik e i - ZI'I�clc. dva d ije la .

Kuvaj t . 1 987 .

' 7 - (•z-Zahi rd u ei -Kt;r'anijjr vc el ' 'aklu. Ala c l - M uderri . Bagdad, jedan d io . 1 986.

1 8 - d - l l m u vt> d -i 'džazu, d r. D i l a ver Muhammed Sa h i r. doktori rao u stu tgar tu Njemačka.

p redaje na U niverzitetu Salahudd i n , Sulejmanija . I rak. 1 998.

'9 - t• l - · 'Uiumu t• l t.abi .'JjjP fi c l Ku r'an , J u suf M crve. Dar cl - rn�ktebc cl- h i lal .

�o cl • 'tn umu cl tnll .'nsa.re n hiel meti el da'' ijjel i el muKi i m i . d r. M uhammcd Džf'mi l

c l - H abal . M usa l . I rak , 2000.

� � - el Ku r'an u m i n ht•lu cl ' 'ulu m i , d r. H a l i d ei - " U bcjdi . I slamski U n i ve rzitet Bagdad,

l ra k , �002.

2·� d - Kava ni nu d - Kur'an ijjc l i el hadarat i . dr. H a lid e l " U bcjd i . Bagdad. �oo3.

z3 - t'I - Kevnu vc el hajatu m i n el ' 'adt> m i hatta 7.uhur·i c l i nsan i , dr. M u h l is Pl Rcjs.

d r. Ali M usa, Damask. ' 997·

�1· - t•l M i rmu·u el hcndt>Hijji l i el Knr'ani cl kt:rim i . dr . l l a l id el " hc-j d i . Ama n.

�00 1 .

�s - cl M cn hediu c l hadi�;u fi cl 'u lurn i el i nsan ijje, d r. Fa n;k Sa m i ra i , Dar el - furkilu ,

prvo izdanje. Jordan , 1 996 .

26 cl - Menllcdžu cl -' 'i. l m i.iju el - r·ijad i,iju li d i r·ascti el - Kur'a n . d r. I d r is cl l l a ršal'.

�7 M cvsu'atu el i ''d7.azi p) ' ' iJ m ijj i , Abdurrah i rn M ard i n i , d a ru el mehabbe. Damask.

Dar aje , Bejrut. zoo�/o3.

2!! cl - M ij ah u fi c l - Kur'an . i ng. Ah med A m i r D i lej m i . l Jar e l - nefais. Bt>j rut. 2002.

29 - eza1·ctuna el rnt; ·aso.rr ila c l kev n i , Tal ih N ah i 1'1 - H afadži , daru c l šP.h id . Bagdad.

3o - ezarelu ' i lmijje li e l- kutuhi t'l -semavijje. dr . Faruk el -šPjh. Bagdad, zooo.

3, - Vahatu el - i mani . Abdul hamid e l - 13elal i , Dar el - "avdc .

ch - l Hendcsetu cl -v i rallijjc vc el - iKt i nsaJIU t>l - bešc•·i •• d -Kltl' 'an. , Ahd usitar Sem i r

Rcdžbu. M osal . 200 1 .

l iTERATURA NA DRUG IM J EZ I C IMA

t - Col lage Phys ics, F. W. Sears and M .W.Zern�nsky.

� - Env i ronrnemtal Scil'!nce- M anagi ng Phys ira l Flesources, Vol . l l l . M organ . Morgan .

Wicrsma. WCB. USA. ' 9':13 .

3 Explorat ions An l ntrodurt ion to Ast ronomy . . Th nnas T. Arny WC IL MeCr:tw H i l l .

:.l. Ed i t ion . USA, 1 998.

4 - Fundame n t als of Engineeri ns Ma t P.ria ls. PP- t e r A. Thornton/ V i to J . Cola ngelo ,

Pri nticc Ha l l l ne . . t 9!l5.

5 - Jlundaml'!nta les of Geology. Carla W. M ontgomery. WCB. M cC raw - l l i l l . 3. Ed i t ion.

USA. ' 9')7.

6 l l ow to Know the Spidrs. B . ] . Kaston . W M . C. Brown Company Publ ishers, IOWA.

USA. ' 953.

7 M icrobiology. K. Ta l arn & A. Talaro. WCB. 2. Ed i t ion . USA. ' ':1':16 .

8 - o i l T st i ng for Enginl'!ers. T. W. LAM ll. john Wi l lcy & sons. USA. t C)6'-1..

Autor je za pisanje edicije koristio preko 1 �0 različi t i h

izvora , a l i zbog prostora navel i smo ona b i tn i j a . Kor ist i o j e razne

kompjuterske CD pograme, encikloped ij e , naučne i stručne

radove iz arapskog svijeta kao i van njega, pr i je svega iz USA i

evropskih d ržava . M noge od nj ih nismo navel i (op . prcv . ) .

1 4 1

IIJtliiiJ!tl�,iJI,tl

O A U T O R U

Dr. Hal id Fa i k S idd ik e l - 'Ubejdi rođen je u Bagdadu 1 964. godine. Maš i nski fakultet je završio na bagdadskom univerzitetu

1 985. godine, a magistrirao je na Teh nološkom univerzitetu

u Bagdadu 1 990 . godine iz oblasti građevi narstva i željeznih

konstrukcija . Doktori rao je na istom Univerizitetu 1 997. godine.

Napisao je nekoliko vrlo poznatih stručnih naučnih radova

koj i su objavl jeni u poznatim b i l teni ma u I raku i drugim zemlj ama .

U čestvovao j e na naučnim simpoz i j ima i z ove oblasti u ze mlj i i

van nJe . Pisao je o nadnaravnosti Kur 'ana, i u toj oblasti dao nekoliko

knj iga i radova , objavlj en ih u zem lji i izvan nje u poznatim

novinama i časopisima. Bio je učesn ik više kongresa, s impozija i

·eminara o nadnaravnosti Kur'ana unutar I raka.

Na l okal nim i a rapski m satelitskim kana l ima učestvovao

je u broj n im emis ija ma o nadnaravnosti Kur 'ana . Čl a n je

Savjetodavnog v i jeća Centra za proučavanje nadnaravnosti

Kur 'ana i sunneta na I slamskom univerzitetu u Bagdadu .

Bio je predavač na Odsjeku građevi narstva M aši nskog

fakultet a , a trenutno je profesor na Teh nološkom faku l t etu u

Bagdadu.

1 43

IIJIJ!IUtn��r\1

1 44

IIJUiiiJJniM\� B I B L I OGRAF IJA

1 . Kur'an i tehničke znanosti , Dar e l-mes ire , Ama n , - Jordan ,

p rvi d io , �00 1 . �. Kur'an i teh n ičke znanosti , Dar el - me · ire , Aman, - Jordan ,

drugi d io , �oo4.

3. Internet - koristi koje trebamo od svjetske internet mreže,

Darur - rušd , prvi d io , �00 1 .

4· Kur'an , i zvor zna nosti , I slamski un iverzitet, Bagdad , prvi

d io , �oo�. god ine .

S· Karakteristike laboratorijski h analiza za poslove

g'rađcvi.nskog i nženjerstva, blok predavanja . sa grupom

struč njaka , �00:4. 6. Kur'anske odredbe za civilizacije, skraćena verzija , 1 �5

stran ica , Bagdad , :4003 . 7· Edicija Odsjaj i nadnaravnosti K ur ·a. na i sun neta, 1 5

knj iga, Dar e l -kutub e l - ' i ' lmi , Bej rut , Liban : - Povijest i

arheologija

- Materija i energija

- Kosmos

- Zemlja

- Vjetrovi i oblaci

- Vode i mora

- B ilj ni svijet

- Životinje i insekti

- Medicina

- Farmacija i bolesti

- Nasljednost i reprodukcija

- Nervni sistem i psiholog�ja

- Snovi i parapsihologija

- Ekonomija i sociologija

- Smak sv�jeta

8. KUT· ·anske odredbe za civilizacije , prosu ·cna verzija , 365

strana, Dar e l -kutub el - ' i lmi, Bej rut , Li ban

9· Bakar i željezo u uzv išenoj Knj izi, Dar el - kutu b el - ' i l m i ,

Bej rut, Li ban .

1 0 . Radovi i7. oblasti i nžinjerstva p redstavljeni u časopisima i na značaj nim kongresima u I raku i izvan

1 1 . Radovi i članci o nadn aravnosti Kur'ana predstavljeni u novinama , časopisima i na značaj n i m kongresi ma u l raku i izvan

1 :4 . TV i kom pj uterski poduhvati na lokal n i m i arapski m satelitski m kan al i ma

AUTOROVI PROJEKT I U TOKU

1 . Analogna rješenja k ur ·anske objave �. Sveobuhvatna knjiga o energetskoj materij i 3 . Projekti za b ušoti ne u vodo-zdravstvene svrhe

1 45

IIJi_ijJi�f:ti1J,i�,f:l

1 47

IIJJJ!IifM1.�ll

v

SADRZAJ

5 PREDGOVOR 9 UVOD

l l ZEMUA 21 GEOLOGIJA 31 ZAKlJUČAK

37 PLANINE 40 K UR'ANSK I PR IMJER O PLANINAMA

49 VULKAN I, ZEMUOTRESI I PODRHTAVANJE ZEMUE 49 SE IZMOLOGIJA

55 VULKAN I 59 ZEMUOTRES U KUR'ANU 63 l . Ez-Zi lzol

63 2 . El- lnfltor

63 3. El- lnš ikok

63 4. El-Vakio'

64 5. Et-Tekvir

69 ODRONJAVANJE, KLIZANJE l OBRUŠAVANJE ZEMUE 69 TONJENJE O BJEKATA l ODRONJAVANJE ZEMlJE

70 TONJENJE U KUR 'ANU

1 48

� '

73 73 74 90 91 92 93 95 96 97 97 99 99

1 02 1 03 1 03 1 05 1 05

1 06 1 1 9

1 21 1 23 1 27 1 27 1 27 1 28 13 1 13 1

1 33

1 37 1 37 1 37 1 38 1 39 14 1

1 43 1 44 1 45

MINERALI U ZEMUI TEŠKI MINERAL I U Z EMLJI Ž ELJEZO BAKAR Z lATO l SREBRO Ziolo Srebro Platina i s l ičn i elementi DRAGO KAMENJE ZlATO l SREBRO U KUR 'ANU 1 . Ajet i ko j ima se a lud i ra no z loto,srebro i druge plemenite metale. Osobine zlato i srebro 2. Ekspl icitni a jeti NAČ IN IZRADE U KRASA TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI PlEMENIT IH METALA MIJEŠANJE METALA SA PORCH ANOM l STAK LOM 3. ZAKLJUČAK Numer ičk i zak l jučak: Kur'onsko numeričko u strojstvo z lato i srebro - ponav l janje i vjerovotnoto l ingv istič ki zakl jučak: Kute od zlato, o krov od srebro

Vratimo se temi krovova od srebro.

MEKKA Zašto je Mekka centar? 1 . No ovom mjestu se ne dešavaju potresi i l i vulkan ske aktivnosti 2. Stabilno k l ima i vremenske pri l ike tokom ci jele godine 3. Centralni geografski po loža j 4 . Sigurnost i zaštita mjesto od svakojakih de šavan ja ko ja se zb iva ju no Zemlj i 5. Duhovno strano posjetioca ovog č i stog m jesta:

6. Duhovno jedin stvo na ovom geografskom d i je lu

NEKOLIKO CRTICA SA NEKIH KONGRESA LITERATURA KORIŠTENA U EDICIJI OD 1 5 KNJIGA 1 .- I ZVORI NA ARAPSKOM JEZ IKU Vjersko literatura lEKSI KOGRAFIJA NAUČNA L ITERATURA l L ITERATURA O NADNARAVNOSTI l iTERATURA NA DRUGIM JEZ IC IMA

O AUTORU B IBL IOGRAFIJA AUTOROVI PROJEKTI U TOKU