Kulturne znamenitosti Rovinja

  • View
    251

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of Kulturne znamenitosti Rovinja

  • 1

    Kulturno povijesni itinerari

    Knjiica koju imate pred sobom zamiljena je da bude Va osobni vodi. Ponueno je nekoliko itinerara, kako kroz nekadanje otono naselje, tako i kroz povjesnu jezgru koja je niknula s druge strane nekadanjeg kanala, ali i kroz okolicu, priobalje i otoje. Kanal se, naime, nekada nalazio izmeu dva breuljka. Otono naselje odnosi se na iri predio breuljka Monte na ijem se vrhu se nalazi crkva sv. Eufemije, a izvan otono naselje irilo se uz breuljak sv. Franje, na ijem je vrhu danas Franjevaki samostan. Dragim sugraanima i gostima nudimo sljedee povijesno-kulturne itinerare:

    Dobrodoli u Rovinj, grad bogate tradicije, kulture i povijesti

  • 2

    Kulturno povijesni itinerari

    I II

    I/A: Ulaz u pjeaku zonu sa sjeverne strane - Obala palih boraca - Ul. Pietra Ive - Trg na mostu - Trg m. Tita - Matteottijev trg - Ul. Fontika - Veli Trg - poetni dio Ul. Grisia - Prolaz Natorri - poetni dio Ul. Casale - Ul. Silvana Chiurca - Ul. Bregovita - Plato ispred stolnice sv. Eufemije i sv. Jurja;

    I/B: Trg Valdibora - Trg Giuseppea Garibaldija - Ul. Vladimira valbe - Uspon Francesce Bodi - Plato stolnice sv. Eufemije i sv. Jurja;

    I/C: Plato ispred stolnice sv. Eufemije i sv. Jurja - Uspon Francesce Bodi - etalite brae Gnot - Ul. sv. Kria - Obala Pina Budicina;

    I/D: Plato ispred stolnice sv. Eufemije i sv. Jurja - Ul. Grisia - Ul. Savientska - Ul. Montalbano - Stubite Costantini - Ul. Trevisol - Ul. Pod lukovima - Trg sv. Benedikta / Ul. Remigia Devescovija.

    II: 1. Trg na mostu; 2. Ul. Edmonda De Amicisa; 3. Samostan sv. Franje; 4. Osnovna kola Vladimira Nazora; 5. Ul. Carera; 6. Crkvica sv. Karla Boromejskog; 7. Etno zbirka i radionica Trani; 8. Zajednica Talijana Pino Budicin Palaa Fabris-Milossa; 9. Trg na lokvi; 10. Romanika crkva Presvetog Trojstva; 11. Villa Maria Antonia; 12. Zgrada Doma za odrasle Domenico Pergolis; 13. Strukovna kola Eugena Kumiia; 14. Rovinjska Gimnazija; 15. Crkvica Blaene Djevice od Milosra; 16. Obala Alda Negrija i Alda Rismonda; 17. Zgrade bive Tvornice duhana; 18. Crkva sv. Nikole; 19. Trg Giovannija Pignatona.

    ITINERARI KROZ NEKADANJE OTONO NASELJE

    str. 6-43 str. 44-57ITINERARI S DRUGE STRANE NEKADANJEG KANALA

  • 3

    Kulturno povijesni itinerari

    Predloili smo nekoliko smjerova (ruta), od kojih je svaki oznaen svojom bojom, a toke su podreene po smjeru i broju. Za one koji ulaze sa sjeverne strane grada, itinerar poinje od samog ulaza u pjeaku zonu na obali Valdibore; za one koji ulaze u grad s jugoistone strane itinerar zapoinje od Trga na lokvi ili od Obale Alda Negrija. Na raspolaganju smo Vam za sva eventualna pitanja, nedoumice ili pojanjenja: Turistika zajednica grada Rovinja-Rovigno, Obala Pina Budicina 12, tel. 00385/52/811-566, fax. 00385/52/816-007 tzgrovinj@tzgrovinj.hr www.tzgrovinj.hr

    III IV

    III: NA SJEVERU GRADA: 1. Institut Ruer Bokovi i Akvarij; 2. Zgrade Tvornice Mirna; 3. Groblje Laste; 4. Zgrade bive eljeznike stanice; 5. Paviljoni bolnice Prim. dr. Martin Horvat; 6. Povijesno- arheoloko podruje Rt Kri, uvala Valfaborso, Rt sv. Eufemije, uvala Valsaline i Valalta; 7. Limski kanal.

    III: NA JUGOISTOKU GRADA: 8. Park uma Zlatni rt - Punta Corrente; 9. Turnina; 10. Kamenolom Monfiorenzo (Fantazija); 11. Gradina Monkodonja i nekropola Muego; 12. Palud / Pal; 13. Rovinjsko Selo.

    IV: 1. Otok Sv. Katarina; 2. Otok Sv. Andrija; 3. Otok Sv. Ivan na Puini; 4. Svjetionik sv. Ivana.

    str. 58-65 str. 66-69POVIJESNO-KULTURNE ZNAMENITOSTI UE I IRE OKOLICE GRADA ROVINJA

    ROVINJSKO OTOJE

  • 4

    Kulturno povijesni itinerari

    KRATKA PRIA O BOGATOJ ROVINJSKOJ POVIJESTI

    Rovinj je vano mjesto na zapadnoj istarskoj obali i sjevernom Jadranu. Podno crkve sv. Eufemije i sv. Jurja, svojih zatitnika, grad je ovo bogate povijesti, prepoznatljiv po svojim neponovljivim konturama. Njegova posebnost i ljepota ogleda se u jedinstvenoj harmoniji starogradske jezgre i znaajnog krajobraza priobalja i otoka. Lijepo je to primijetio rovinjski pjesnik Eligio Zanini u stihu posveenom svome gradu: on cantn daparede ili jednostavno: kutak raja.

    Rovinj je sjedite brojnih upravnih i administrativnih slubi na gradskoj i upanijskoj razini. Gradskim statutom ozakonjena je cjelovita dvojezinost, jer zajedno s veinskim hrvatskim stanovnitvom ovdje ivi i brojna autohtona talijanska nacionalna zajednica, koja ima svoje institucije te vrti, osnovnu i srednju kolu. Posebno je naglaena multikulturalnost i convivenza (suivot), koji vuku korijene iz antifaistikog i partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu.

    Naziv Rovinj-Rovigno (prvi ga u pisanim dokumentima spominje Ravenski anonim /6.-7. st./, nazivajui ga Ruigno, Ruginio; (u srednjovjekovnim izvorima javlja se i latinska varijanta Rubinum) potjee vjerojatno od imena vlasnika jednog posjeda iz rimskog razdoblja, Rufiniusa.

    Rovinjsko je priobalje razvedeno brojnim uvalama, rtovima i podrujima znatne pejzane i ekoloke vanosti, brojnim otocima, otoiima i koljima. Tu su i Limski kanal, park-uma Zlatni rt - Punta Corrente, kamenolom Monfiorenzo (Fantazija) i ornitoloki rezervat Palud - Pal.

    Podruje na kojem se nalazi Rovinj karakteriziraju brojni breuljci, preteito pokriveni mediteranskom makijom i umom te plodne i

    obradive zavale u kojima uglavnom prevladava uzgoj vinove loze i masline. Rovinjska klima je mediteranska, s velikom insolacijom tijekom cijele godine; ljetnu toplinu i sparinu tijekom dana ublaava maestral, a naveer lagana bva da tira (rov. dijal., povjetarac s kopna). Mediteranska klima odreuje i zimska razdoblja, jer rijetke su snjene padaline, kao i temperature ispod nitice.

    ovjekova nazonost na rovinjskom podruju see u prapovijesna razdoblja, a dananja povijesna jezgra, nastala vjerojatno na prapovijesnoj gradini, potjee iz 3. - 5. st. Kao i ostali djelovi Istre, i Rovinj je tijekom svoje povijesti, upoznao razne dravne vlasti, posebno onu Mletake Republike (grad je uao u sferu mletakog interesa ve od 9. - 10. st.; 1283. godine prisegnuo je na vjernost Veneciji, sve do 1797. godine), koja je ostavila neizbrisivi trag u urbanoj jezgri, drutveno-kulturnom, lingvistikom i umjetniko-arhitektonskom segmentu.

    Za razliku od mnogih drugih istarskih gradia, Rovinj je u 16. i u prvoj polovici 17. st., kada su ratna razaranja i epidemije raznih bolesti harale Istrom te prorijedile istarske naseljene prostore, uspio svoju demografsku strukturu ouvati gotovo netaknutom, zahvaljujui otonom poloaju koji se lako titio u vrijeme irenja epidemija, vlastitim privrednim resursima i stalnim kolonizacijskim valovima. U sljedeih 150 godina grad je konstantno rastao, i ekonomski i demografski, uvajui svoje autohtono romansko tkivo. Stoga se akulturacija naseljenih obitelji i pojedinaca, pa i onih koji su razliite etnike korijene, odvijala kao neizbjeni i prirodni proces, bez posebnih drutvenih trzavica.

    Unutar povijesne jezgre je u drugoj polovici 18. st. ivjelo vie od 13.000 stanovnika pa je Rovinj tada bio jedan od

  • 5

    Kulturno povijesni itinerari

    najnapuenijih gradova na Jadranu. Nije bilo plemikih obitelji, prevladavale su one graanskog porijekla, a osobito puani: ribari, pomorci, kveraroli i kalafati, kamenoresci i poljoprivrednici, koji su i predstavljali veliku veinu radnoaktivnog stanovnitva. Iz tog je razloga Rovinj svojedobno i nazvan La popolana del mare, to bismo mogli prevesti kao Puanka s mora.

    Nakon dugog habsburkog razdoblja (do 1918. godine), uslijedila su burna i bremenita desetljea okarakterizirana dvama svjetskim ratovima, Kraljevinom Italijom, pripojenjem Istre Jugoslaviji i tekim drugim poraem, koje je nakon Parikog mira dovelo do iseljenja velikog broja stanovnika Rovinja. Nakon raspada jugoslavenske drave (1991. godine), odnosno osamostaljenjem Republike Hrvatske, Rovinj prirodno ostaje dijelom Hrvatske, dobiva status Grada i postaje jednim od najznaajnijih sredita Istarske upanije.

    Povijesno je sredite smjeteno na breuljku i ogranienom prostoru nekadanjeg otoka: kue koje su zbijene jedna uz drugu, sve do prostora pred velebnom baroknom upnom crkvom sv. Eufemije i sv. Jurja, koja svojim vitkim zvonikom

    nadvisuje grad. Otok je 1763. godine zatrpavanjem kanala spojen s kopnom.

    Ljubim te Rovinju moj, jer dao si nam izniman i prekrasan dar: milost i sigurnost ivota u svijetu iz snova, u prostorima koje je ovjek stvorio za ovjeka - rijei su to jednog od vodeih tovatelja rovinjske kulture i tradicije Antonija Pellizzera, kojima je saeo stoljea neraskidive ljubavi izmeu stanovnika i gradia izniklog na otoiu uz zapadnu obalu Istre. Jednostavnost poploenja, chiaro-scuro zaigranost ulica, plastinost dekoracije rovinjskog kamenja, sveprisutna vertikalna tendencija zgrada, privrenost zaudnoj batani, skladu bitinada i sugestivnom rovinjskom dijalektu. Doista, mora da je osebujnost nutrine due ovdanjih stvaratelja uspjela u tome da svatko tko se u njemu zatekne outi arm brojnih uliica, trijemova, lukova, unutarnjih dvorita, terna, mansardi, krovnih terasa, balkona, stuba i stubita, arm s okusom ugodnog lutanja labirintom prolosti kojem su na svakom koraku dani, godine i stoljea utisnuli peat trajnosti: nulla dies sine

  • 6

    Kulturno povijesni itinerari

    I/A: Ulaz u pjeaku zonu sa sjeverne strane - Obala Palih boraca - Ul. Pietra Ive - Trg na Mostu - Trg m. Tita - Matteottijev trg - Ul. Fontika - Veli Trg - Poetni dio Ul. Grisia - Prolaz Natorri - Poetni dio Ul. Casale - Ul. Silvana Chiurca - Ul. Bregovita - Plato ispred stolnice sv. Eufemije i sv. Jurja

    ITINERARI KROZ NEKADANJE OTONO NASELJE

    I/A

  • 7

    Kulturno povijesni itinerari | I/A

    Sv. EufemijaS. Eufemia

    Sv. JosipS. Giuseppe

    Gospa od ZdravljaMad. della Salute

    Sv. FranjoS. Francesco

    Sv. MartinS. Martino

    Sv. TomaS. Tommaso

    Sv.