-
Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku
Odjel za kulturologiju
Mentor: Prof.dr.sc. V.Cini Student/ice: Tihana Cindri Mirjana
alac
U Osijeku, 2014.
-
Ekonomska i kulturna razliitost- najvee snage
Kulturni sektor-karakteristina mala poduzea
Nove tehnologije i oprema + percepcija javnosti poveanje
trenda
Stvaranje radnih mjesta i dodatne vrijednosti
-
Kulturni sektor podijeljen na tri dijela
Sredinji dio-umjetnika kulturna produkcija
Javni sektor Intermedijalni sektor Privatni sektor
Povezani kapilarnim sustavom Otvorenost Apsorbiranje kulturnih
trendova Brzo reagiranje na trine
promjene
-
Internacionalna razina
Autorsko pravne industrije
-
dizajnerske industrije filmske industrije glazbene, vizualne
izvedbene
umjetnosti novinske agencije muzejske trgovine / umjetnike
izlobe trgovine kulturnim dobrima na
malo arhitektonski uredi i trgovine izdavake industrije
Osnovne kulturne industrije
reklamiranje/ oglaavanje proizvodnja
softvera/igara
Kreativni sektor
-
Kreativne industrije
Kulturne industrije
11 EKONOMSKIH SEKTORA
-
Promet poduzea Promjene
Ekonomski sektor 2000
milijun
2003
milijun
2004
milijun
2004/00
u %
2004/2003
u %
Izdavaka industrija Fonogramska industrija
40,918 36,974 36, 851 - 9,9% - 0,3%
Filmska industrija
TV produkcija
10,000 7, 223 6,897 -31,0 % -4,5%
Radio /TV tvrtke 8,600 7,656 7,880 -8,5% -2,9%
Izvoenje/likovna umjetnost,knjievnost, glazba
5,678 5,58 5,5759 1,4% 3,6%
Novinske agencije 1,667 1,865 1,808 8,5% 3,1%
Muzejske trgovine
Umjetnike izlobe 432 521 542 25,4% 4,1%
Knjinice, novine (50%) 3,980 3,791 3,815 -4,1% 0,6%
Arhitektski uredi 8,275 7,058 6,734 -18,6% -4,6%
Dizajn uredi 13,239 10,855 11,563 -12,7% 6,5%
I. KULTURNA INDUSTRIJA
92,804 81,503 81,849 -11,8% 0,4%
UKLJUUJUI KREATIVNI SEKTOR OGLAAVANJA I SOFTVERA / IGARA
Oglaavanje samo Reklamiranje ( 74.402)
16,491 13,828 13,771 -16,5% -0,4%
Softver/ igre 17,675 19,288 21,485 21,6% 11,4%
II. DODATNI KREATIVNI
SEKTOR
34,166 33,115 35,255 3,2% 6,5%
I. + II. KREATIVNA
INDUSTRIJA
126, 970 114, 618 117, 105 -7,8% 2,2%
Svi ekonomski sektori 4.152, 927 4.248,074 4.347,506 4,7%
2,3%
Udio kulturnih industrija u
cjelokupnom gospodarstvu
22% 1,9% 1,9%
PROMET KULTURNE I
KREATIVNE INDUSTRIJE
-
Broj poduzea, poduzetnika Promjena
Gospodarski sektor
2000.
Abs.
2003.
Abs.
2004.
Abs.
2004/00
2004/03
Izdavalaka/industrija fonogramska industrije
9,375
9,356
9,544
1,8%
2,0%
Filmska industrija/
Tv produkcija
7,535
8,134
8,225
9,2%
1,1%
Oglaavanje Tv poduzea
751
826
839
11,7%
1,6%
Izvedbene / vizualne
Umjetnosti
35, 008
35,305
36,672
4,8%
3,9%
Novinske agencije
12,441
13,391
14, 910
19,8%
7,0%
Muzejske trgovine/
Umjetnike izlobe
1,096
1,187
1,242
13,3%
4,6%
Knjinice/novine (50%)
8,191
7,712
7,698
-6,0%
-0,2%
Arhitektski uredi
38,727
36,789
37,233
-3,9%
-1,2%
Dizajn uredi
30,897
32,893
35,029
13,4%
6,5%
I. KULTURNE INDUSTRIJE
144,021
146,133
151,392
5,1%
3,6%
UKLJUUJUI KREATIVNI SEKTOR OGLAAVANJA/ SOFTVERA/ IGARA
Oglaavanje ( samo Reklamiranje 74.402)
20,059
18,231
17,977
-10,4%
-1,4%
Softver igre
21, 482
27, 633
30,783
43,3%
11,4%
II. DODATNI KREATIVNI SEKTOR
41,541
45,864
48,760
17,4%
6,3%
I.+II. KREATIVNE
INDUSTRIJE
185,562
191,997
200,152
7,9%
2,2%
Svi ekonomski sektori
2.909,150
2.915,482
2.957,173
1,7%
1,4%
Udio kulturnih industrija u
Ukupnom gospodarstvu
5,0%
5,0%
5,1%
----
----
Udio kreativnih industrija u
Ukupnom gospodarstvu
6,4%
6,6%
6,8%
----
----
BROJ PODUZEA I
PODUZETNIKA U KULTURNOJ I
KREATIVNOJ INDUSTRIJI
-
U 2004. Kulturna industrija dosegnula je
godinji promet od 117 milijardi eura, nakon
recesije.
Ukupan promet svih 11 kreativnih industrijskih
sektora porastao je od 114.6 milijardi eura
2003.godine na 117,1 mlrd. eura u 2004. godini.
Tradicionalni sektor je doivio drastine
gubitke, a proizvodnja softvera i igara postala
je rastuim trendom kreativne industrije
U 2000. kreativne industrije u ukupnom
gospodarstvu iznosile su 3,1%,a u 2004.
samo 2,7%
-
Razvoj poduzetnitva u KIK
doivio je pozitivan zaokret
2004. u odnosu na 2003.
Udio novih poduzea
iznosio je 3,6%
-
2003./2004. 6,5%
35 000 poduzea = 11,6
milijardi eura
Komunikacijski dizajn
20 000 = 9,6 milijardi eura
Industrijski dizajn
2800 = 484 milijuna eura
Dizajn proizvoda
12 000 = 1,5 mlrd. eura
-
10
12
-4
-6
-10
PROGRAMERI, NOVINARI, DIZAJNERI
RADIO I TV KNJIGE ARHITEKTURA REKLAMNA INDUSTRIJA
STOPA RASTA KIK PODUZEA 2003./2004.
-
neovisna ekonomska polja usmjerena prema
proizvodnji/pruanju kulturnih i kreativnih
sadraja
sastoje se od razliitih podsektora i trita
usredotouju se na proizvodnju sadraja i
autorskog materijala
mala poslovna struktura
-
Odgovornost?
Trivijalizacija?
Financijska potpora?
Pokretanje razvoja?
-
1992. - Sjeverna Rajna-Vestfalija
Kulturne industrije kao izlaz iz krize
2002. preostale pokrajine i gradovi
Potencijal zapoljavanja, rastui sektor, razvojne strategije
-
Tijekom posljednjih nekoliko desetljea, kulturna i kreativna
industrija postale
su snana ekonomska sila
U Njemakoj su ostvarile vrijednost od 58 milijardi Eura u 2004.
godini i
potaknule razvoj brojnih poduzea
U Njemakoj doprinos od kulturnih i kreativnih industrija
predstavljao je 7,4%
dodane vrijednosti gospodarstva u 2009. godini.
U Hrvatskoj ne postoji eksplicitna politika razvoja Kik, ali se
hrv. kult. politika
neizravno bavi kulturnim i kreativnim industrijama
Veliki potencijal, ali nedovoljno prepoznate i istraene
prilike
Kreativnom sektoru u Hrvatskoj bit e dostupan program Europske
unije
Kreativna Europa 2014.2020., vrijedan 1.8 milijardi
