Kućne instalacije 1/4

7/26/2019 Kune instalacije 1/4

1/44

Instalacije Dio 1. - VodovodInstalacije Dio 1. - Vodovod

Predavanje br. 1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vode, VodovodnePredavanje br. 1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne

cijevicijevi


2/44


Predavanje br. 1 Predavanje br. 1 UvodUvod, Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi, Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Str. 2

DvosatGeneralna

TemaUa tema Tema dvosata

1

Vodovod iKanalizacija

Vodovod(hladna i topla

voda)

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

3 zvo!enje vodovoda, Prora"un vodovoda

# spitivanje vodovoda, $pecijalna postrojenja (po%arnivodovod, &azeni, 'ontane, voda za klimatizaciju)

opla voda, *rija"i tople vode

+

Kanalizacija

Opi dio, $anitarni ure!aji i predmeti

$anitarni ure!aji i predmeti, -ijevi i pri&or

. $ustavi i sheme, izvo!enje i za/tita kanalizacije

0 Prora"un kune kanalizacije, $pecijalna postrojenja1

ajedni"ki dio$anitarne prostorije, Projektiranje ViK

11 Kvarovi i njihovo otklanjanje, Preled tr%i/ta

124V5-

13

1#6lektroinstalacije

1

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


3/44



Str. 3

Dvosat

Generalna

TemaUa tema Tema dvosata

1

Vodovod iKanalizacija

Vodovod(hladna i topla

voda)

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

2 Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme

3 zvo!enje vodovoda, Prora"un vodovoda

# spitivanje vodovoda, $pecijalna postrojenja (po%arnivodovod, &azeni, 'ontane, voda za klimatizaciju)

opla voda, *rija"i tople vode

+

Kanalizacija

Opi dio, $anitarni ure!aji i predmeti

$anitarni ure!aji i predmeti, -ijevi i pri&or

. $ustavi i sheme, izvo!enje i za/tita kanalizacije

0 Prora"un kune kanalizacije, $pecijalna postrojenja1

ajedni"ki dio$anitarne prostorije, Projektiranje ViK

11 Kvarovi i njihovo otklanjanje, Preled tr%i/ta

124V5-

13

1#6lektroinstalacije

1

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5


4/44



Str. 4

Povijesno, sve su se velike civilizacije razvile okraj izvori!tavode" #oda je, nakon zraka, jedna od najva$niji% ljudski% otre&a"'ovjek &ez zraka mo$e nekoliko minuta, &ez vode nekoliko dana a&ez %rane dulje od mjesec dana"

E(iat ) *il

a&ilon )Eufrat i Indija Ind


5/44



Str. 5

Potre&a za vodom dovela je do vele&ni% (ra-evina u ovijesti, odkoji% su neke o.uvane sve do danas"

Pont du /ard, rancuska

1imske terme

2esdere Siriner4kvadukt, Turska

ioklecijanov akvadukt,

6rvatska


6/44



Str. 6

Potre&a za vodom:7 Pi8e 9ljudi i stoka

7 Prirema %rane 9ljudi i stoka

7 Pranje 9tijelo, ru&lje, osu-e, redmeti,rostorije, ulice, automo&ili, stoka i dr"

7 ;alijevanje 9vrtovi, arkovi, ulice i dr"

7 /a!enje o$ara

7 /osodarske svr%e 9%la-enje strojeva, te%nolo!kirocesi, sastavni dio industrijski% roizvoda i dr"

7 Sortske svr%e i rekreacija 9kuanje, livanje,vodeni sortovi


7/44



Str. 7

=emijski .ista voda 96>? je molekula koja se sastoji od

dva atoma vodika i jedno( atoma kisika" =emijski .istavoda naziva se i destilirana voda"/usto8a vode ovisi o njenoj temeraturi" Pri za(rijavanju voda se!iri, a ri %la-enju skulja" ?vo me-utim, vrijedi samo dotemerature +@C, kad voda ima najve8u seciA.nu te$inu"

aljnjim se %la-enjem voda onovno !iri i ostaje lak!a 9tzv"Azi.ka anomalija vode" ;&o( to(a led liva na ovr!ini" *atemeraturi 7#8 - i tlaku od 1 kPa9

Pri morskoj razini voda klju.a na +B00 a ledi se na 0 C"

;a(rijavanjem se ove8ava zapremina vode, z&o "ea rija"i vodemoraju imati siurnosne ventile:

Pretvaranjem u led voda poveava zapreminu za oko 1; i stvaraoromne tlakove, z&o "ea znaju pucati vodovodne cijevi pri smrzavanju:

Voda je prakti"no nesti/ljiva (neelasti"na), z&o "ea dolazi do hidrauli"kihudara pri nalom zatvaranju ventila (zapornica):

B dm3D B litra D B kilo(ram vode


8/44



Str. 8

=ru$enje vode na ;emlji 96idrolo!ki ciklus:


9/44


Predavanje br. 1 Uvod,Predavanje br. 1 Uvod, Opci dioOpci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Str. 9

raznim fazama kru$enja voda ima razli.itasvojstva, a razlikujemo:7Atmosferska voda (kinica)) je u &iti destilirana voda, koja

sadr$i sastojke koje otoi iz zraka kroz koji ro-e, tj" ra!inu,mikroor(anizme i linove koji se otaaju u njoj" ?va voda je&ljutava za i8e i koristi se samo kada nema dru(ealternative"

7 Povrinska voda (potona, rijena, jezerska)) je u(ornjim tokovima sli.na izvorskoj, ali u daljnjem toku dolazi udodir s mineralnim tvarima i rastvara i%" #rlo &rzo se one.isti

ljudskim i dru(im otacima" o&ro joj je svojstvo !to je maletvrdo8e i o(odna je za i8e i industrijske otre&e"7 Podzemna voda) Prolaze8i olakokroz Altere rousni% tala o&i.noiz(u&i sve mikroor(anizme iotoljene sastojke, a olemeni se

raznim mineralima 9naj.e!8e: =alcij iFa(nezij


10/44



Str. 10

Gedno od va$ni% svojstava vode je tzv" tvrdo8a vode" kunutvrdo8u vode .ine sve soli kalcija i ma(nezija rastvorene u njoj"Tvrdo8a vode se mjeri na razne na.ine, kao nr" njema.kimstunjevima" Gedan njema.ki stuanj tvrdo8e 9d) predstavljaotopljenih 1 m vapna (-aO) u 1 litri vode: $matra se da je9

7 #rlo mekana voda 0 < @ d< =ekana voda # > . 8d< $rednje tvrda voda . > 12 8d< Prili"no tvrda voda 12 > 1. 8d< vrda voda 1. > 3 8d

< Vrlo tvrda voda 3 8dTvr-e vode su ukusnije za i8e, ali nerikladne za ranje 9velikaotro!nja sauna i industrijske otre&e 9kamenac" Fekane vodesu &ljutave za i8e, ali su o(odnije za riremu tole vode"

Po(odna za i8e je voda &ez &oje, okusa i mirisa, temerature HB> - i tvrdo8e oko d:


11/44



Str. 11

VALITETA VODE ZA PIE

=ako je na(la!eno za i8e je o(odna voda &ez &oje, okusa imirisa, temerature HB> C i tvrdo8e oko d"

#oda za i8e mora &iti %i(ijenski isravna, !to zna.i da ne smijesadr$avati kemijske, Azikalne i &akteriolo!ke sastojke ukoli.inama ve8im od dou!teni%"

4naliza vode za i8e o&u%va8a odre-ivanje koli.ina sljede8i%karakteristika i sastojaka u vodi:

< ?K5@AOBK6=C$K6 O$ODA6 VOE69 temperatura, &oja, mute%,

miris, p4 i elektrovodljivost< K6=C$K6 O$ODA6 VOE69 alkalitet, tvrdoa, kalcij, manezij, kalij,

litij, natrij, amonij, 'luorid, klorit, &romat, klorid, nitrit, klorat, &romat,nitrat, 'os'at, sul'at, oksidativnost

< D5K6FO@OGK6 O$ODA6 VOE69 koli'ormne &akterije, 'ekalne

koli'ormne &akterije, 'ekalni streptokoki, sul'itoreducirajue klostridije,aero&ne mezo'ilne &akterije


12/44



Str. 12

VALITETA VODE ZA OSTALE POTREBE

#oda za doma8e otre&e 9ku%anje, ranje, tola voda i dr" moraimati ista svojstva kao voda za i8e"

#oda kojim se naaja stoka ne mora u svemu od(ovarati uvjetimakoji se ostavljaju vodi za i8e" Stoka mo$e, &ez ve8e !tete, itivodu koja sadr$i ve8u koli.inu &akterija zarazni% za ljude"

;a vodu za rivredne svr%e se, ve8 rema razli.itim otre&amate%nolo!ko( rocesa, ostavljaju vrlo razli.iti za%tjevi" *ekeindustrije za%tijevaju vrlo .istu i mekanu vodu 9industrija iva,

ljeila, !e8era, aira


13/44



Str. 13

OLIINA I POTRONJA VODE

osljednji% B00 (odina otro!nja se ove8ala osam uta" *ajvi!eotada na oljorivredu oko JKL, zatim industriju >BL i doma8instvaB0L"

Prema ro(nozama do >0>5" (odine najmanje 3"5 milijardi ljudi u

svijetu osje8at 8e nesta!icu vode" Prema odacima Svjetskezdravstvene or(anizacije 9M6? oko @00 milijuna ljudi u zemljama urazvoju, ati od &olesti koje su osljedica uotre&e nedovoljno .istevode za i8e 9od ti% &olesti dnevno umire 30 000 ljudi" 'iste vode jesve manje i ona je sve skulja"H naseljenim mjestima danas je potre&no 2B l pitke vode po stanovniku na dan:

H nekim razvijenim zemljama, dje jeindustrija veoma razvijena, potro/nja vodeprelazi preko litara po stanovniku na dan:

Cedno prosje"no europsko domainstvopotro/i oko 1. litara po stanovniku na dan:


14/44



Str. 14

Potronja vode u naseljima: lIoso&i na dan

$eoska naselja &ez vodovoda (opskr&a iz &unara,cisterni ili izvora) 3 B #

$eoska naselja s vodovodom

&ez kunih priklju"aka # B +

s kunim priklju"cima . B 1

*radska naselja s kanalizacijom

stanovi &ez kupaonica . B 12

stanovi s kupaonicama 1 B 1.stanovi s kupaonicama, centralnim rijanjem itoplom vodom 2 B 3

vile 2 B 3


15/44



Str. 15

Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):5dministrativne zrade po zaposlenom 2 B +

5m&ulante po posjetitelju 1

Kina po posjetitelju 3 B

Dolnice po krevetu 2 B +

Eje"ji vrti po djetetu 1

4oteli po ostu 2 B 3

Kazali/ta po posjetitelju 3 B

Festorani po sjedi/tu 3 B .

Fo&ne kue po zaposlenom 2 B

Gkole (&ez tu/eva) po u"eniku B 1

Gkole (s tu/evima) po u"eniku 2

Cavni zahodpo zahodskoj /koljci 3 B

po pisoaru 3

atvor po zatvoreniku B 1


16/44



Str. 16

Potronja vode po sanitarnom predmetu:

Sanitarni predmet Koliina zajednu upotrebu

(l)

Trajanjeupotrebe

(min)

Uestalost

na dan(1) na sat(2)

Dide 1. . 3 1

Kada 1B2 2 1 2u/ kada 13 2 1 2Pisoar 3 1I3 3 1

u/u stanu . 1 2javni 1 . B 2

Praonik

(sudoper)

kuhinjski 1 1 3 B

la&oratorijski 3 1 B BPerilica

za ru&lje B1 12B1. B Bza su!e 1 B B

Hmivaonikkupaonski # 1 2 1

pod mlazom 1. 3 2 1lije"ni"ki 3 B +

ahod s vodokotliem . 2 3 3s is irnicom 2 3 3(1) a stanove, (2) a privredne i javne zrade


17/44



Str. 17

DOBIVANJE VODE

;a sna&dijevanje vodomu o&zir dolaze:odzemna, izvorska,ovr!inska 9oto.na,

rije.na, jezerska,atmosferska voda9ki!nica i morska voda9desalinizacija"


18/44



Str. 18

PODZEMNA VODA

Aastaje tako /to o&orinska voda (ki/a,snije) pro!e kroz propusne slojeve(pijesak, /ljunak>) dok ne dospije donepropusno sloja (lina, kamen): 5ko ovavoda pro!e kratak put prije zahvata ondaje o&i"no zaa!ena, jer se zaa!enje spovr/ine nije stilo pro"istiti: 5ko je putdua"ak, ova voda se o"isti mehani"ki i&akteriolo/ki, te je do&ra za pie: Openitose mo%e rei /to je zahvat du&lji, voda ima

&olju kvalitetu:6ksploatacija ove vode vr/i se9

< Kopanim &unarima (zdencima)

< a&ijenim i &u/enim &unarima

(cijevni &unari B zdenci)


19/44



Str. 19

Kod &unara valja &iti naro"ito pa%ljiv da ne do!e do njihovo zaa!enja, krozsami &unar ili procje!ivanjem iz septi"ke jame i sl:


20/44



Str. 20

IZVORS A VODA

Kad vodonosni sloj s podzemnom vodom z&o kon'iuracije zemlji/ta izlazi napovr/inu, nastaju izvori (vrela):

Prije po"etka kori/tenja izvora potre&no je ispitati izda/nost i kvalitetu vode naizvoru:


21/44



Str. 21

POVRINS A VODA

H krajevima u kojima nema izvora (ravni"arski krajevi), a podzemna voda se iz&ilo kojih razloa ne smije iskori/tavati, mo%e se u prikladnim slu"ajevimakoristiti poto"na, rije"na i jezerska voda:

Ea &i ova voda postala upotre&ljiva, mora se prethodno, ovisno o stupnju

prirodne "istoe, propustiti kroz manji ili vei &roj talo%nica, zatim 'iltera odpijeska i /ljunka: Pored toa potre&no je uni/titi i &akterije, /to se naj"e/eposti%e kloriranjem:


22/44



Str. 22

ATMOSFERS A VODA

H krajevima u kojima nije moue do&iti nikakvu druu vodu, mora se koristitiatmos'erska voda:

ahvatni o&jekti su cisterne ("atrnje, ustijerne):

Kao sa&irne povr/ine naj"e/e se koristekrovovi kua ili "iste i poplo"ene povr/ineu &lizini cisterne:

Ovakvi o&jekti su &ili temelj opstanka nadinaridskom kr/u:


23/44



Str. 23

MORS A VODA

H su/nim krajevima uz more, dje nema izvora pitke vode, "esto se koristimorska voda:

Proces E6$5@A5-C6 izdvaja soli iz morske vode i na taj na"in "ini je (uzeventualno dodatno kondicioniranje) pitkom vodom:

ro/kovi proizvodnje pitke vode izmorske vode su veliki stoa se takavna"in do&ivanja pitke vode koristisamo ukoliko nema alternativnihizvora pitke vode ili oni zahtijevaju jo/

vee tro/kove:

Postrojenje za desalinizaciju &lizu

$JdneJa, 5ustralija


24/44



Str. 24

POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE VALITETE VODE

4ko voda koja se do&iva iz rirodni% nalazi!ta ne od(ovarauvjetima kvalitete koji se tra$e na mjestu otro!nje, otre&no ju

je oraviti" Poravljanje 9kondicioniranje vode vr!i se umjetnimsredstvima na sli.an na.in kao !to se to vr!i rirodnim utem,

kad voda, rolaze8i kroz tlo ili o nje(ovoj ovr!ini rima ili (u&ineke sastojke" Pri tom se rovode ostuci:7 Talo$enje7 iltriranje7 Provjetravanje 94eracija

7 =emijski ostuci7 Secijalni ostuci

Derke'eldov 'ilter


25/44


Predavanje br. 1 Uvod, Opci dio,Predavanje br. 1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vodePrikupljanje vode, Vodovodne cijevi, Vodovodne cijevi

Str. 25

PRI UPLJANJE VODE ZA NASELJE

a &i se u naseljima u svakom trenutku osi(urala dovoljnakoli.ina vode i dovoljan tlak, (rade se sremnici vode, tzv"vodosreme" ravni.arskim krajevima, (dje nije mo(u8e na8iovi!eno mjesto za ostavu vodosreme, (rade se vodotornjevi"

Vodosprema ikat,

=ali @o/inj

Vodotoranj, are& Vodotoranj, Vukovar


26/44



Str. 26

PRI UPLJANJE VODE ZA ZGRADU

z(radama, ose&no visokim z(radama, (dje ostoji mo(u8nostneredovite oskr&e vodom 9z&o( ada tlaka i sl" tako-er se (radesremnici koji se ostavljaju na najvi!im mjestima ili se ostavljajuosude od tlakom"


27/44



Str. 27

SPREMNICI

Sremnici se izra-uju od .eli.no( ili dru(o( lima, &etona, a unovije vrijeme i od umjetni% materijala kao (otovi roizvodi9PE6, PP i sl"$premnici se postavljaju na najvi/em mjestu uzradi, na me!ukatovima ili u podrumu (spremnik

pod tlakom: Osiuravaju dovoljnu koli"inu vode ipotre&an tlak:

Predotovljenispremnik za vodu

I l ij Di 1 V d d


28/44



Str. 28

DIMENZIONIRANJE SPREMNI A

imenzioniranje sremnika za male z(rade vr!i se najednodnevnu otro!nju" ;a ve8e z(rade tre&a izraditi dija(ramnajve8e otro!nje o satu" ;aremina sremnika je tada jednakamaksimalnoj otro!nji izme-u dva unjenja sremnika"

$premnik se u principu puni u do&aje'tine struje (nou), dakle jednomdnevno: H slu"aju da to zahtijeva velikispremnik, spremnik se mo%e puniti ivi/e puta dnevno:

Ovakvi spremnici su o&i"no veihte%ina, pa je to potre&no uzeti u o&zirprilikom prora"una konstrukcije zrade:

I l ij Di 1 V d dI t l ij Di 1 V d d


29/44



Str. 29

POSUDE POD TLA OM -

HIDROFORI

/lavni dio %idrofora je kotao u kojem se,u donjem dijelu nalazi voda, a u (ornjemzrak" Puma uni kotao vodom i tla.izrak" Taj komrimirani zrak odr$ava tlakvode u kotlu i u cijeloj mre$i i kad seo&ustavi umanje" =ad tlak adne isodminimuma automatski se okre8euma i onovno uni kotao"

I l ij Di 1 V d dI t l ij Di 1 V d d


30/44



Str. 30

HIDROFORI

dana!nje vrijeme, %idroforisu o&i.no cjelovitaostrojenja koji se kao takvikuuju i u(ra-uju u z(rade(dje je to otre&no"

MEMBRANS E POSUDE

POD TLA OM

=ao osude od tlakom, uosljednje vrijeme se koriste

i osude s (umenommem&ranom" /lavna razlika,u odnosu na %idrofore, je datlak u sustavu odr$avanaeta (umena mem&rana"

I t l ij Di 1 V d dInstalacije Dio 1 Vodovod


31/44


Predavanje br. 1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vode,Predavanje br. 1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vode,Vodovodne cijeviVodovodne cijevi

Str. 31

VODOOPS RBNA MREA

#odooskr&nu mre$u, u (eneralnom slu.aju, sa.injavaju:

7 Cijevi9slu$e za dovod idistri&uciju vode unutar

vodooskr&no( odru.ja iliz(rade,

7 Fazonski komadi9slu$e zausmjeravanje toka vode,romjenu rotjecajni%

ovr!ina i izved&u razli.itevrste sojeva ) koljena, ra.ve,redukcije i sl",

7 Vodovodne armature9slu$eza isravno funkcioniranje,

uravljanje i odr$avanje

Instalacije Dio 1 Vodo odInstalacije Dio 1 Vodovod


32/44



Str. 32

VODOVODNE CIJEVI

vodovodnim instalacijama z(rada uotre&ljavaju se cijevi odrazli.iti% materijala: metalne 9olovne, .eli.ne, lijevano $eljezne,&akrene


33/44



Str. 33

ELINE NAV!NE "I!EVI (P"INANE)

otre&ljavaju se za instalaciju vode u unutra!njosti z(rada i zadvori!ne vodove" Izra-uju se sa !avom i &ez !ava" Oavne se cijevimo(u koristiti za nazivni tlak do B0 &ara, !to zna.i za ve8inuku8ni% vodovoda, a &e!avne izuzetno za ve8i tlak"

;&o( za!tite od korozije, one su izvana i iznutra resvu.enetankim slojem cinka 9ocin.ane"

Proizvode se u romjerima: 1> L1 mm i duljine #B. m: Ae smijuse savijati jer im presvlaka od cinka otpada i sklone su koroziji: -ijevi nakraju imaju konusni navoj, a ako se sijeku tada se navoj nare%e naknadno:

Instalacije Dio 1 VodovodInstalacije Dio 1 Vodovod


34/44



Str. 34


;a sajanje, ra!ljanje i mijenjanje smjera slu$e cijevnice 9Atinzi,fazonski elementi od temerno( lijeva ili mjeda koj imajucilindri.ni navoj" B *azuvica 9mufa, mufna

> Prijelazna nazuvica3 vostruka uvrtka 9nil@ Prijelazna dvostruka

uvrtka5 Prijelazna uvrtkaJ =aaH 'e Protunavrtka

K Priru&niceB0 Quk K0s nalavkom11 @uk # s nalavkom

12 Koljeno

13 Prijelazno koljeno

1# roluk

1 Prava ra/lja (Bkomad)

1+ Prijelazna prava ra/lja1 Kri% Bkomad



35/44



Str. 35


Sajanje cijevi vr!i se namatanjem ramena kudelje namo.ene ulaneno ulje ili teRon trake reko vanjsko( navoja, a zatim se rekoto(a zavrne dio koji se saja"

;a sojeve koje je otre&no lako razdvojiti uotre&ljavaju se

cijevne sojke 9%olenderi"



36/44



Str. 36

BAKRENE !"E#!

otre&ljavaju se za unutarnje instalacije, naro.itotole vode 9odno (rijanjeN i riklju.ne vodove"

*a unutra!njim ovr!inama &akreni% cijevi vrlo&rzo se stvara tanki sloj oksida koji i% !titi od

daljnje( na(rizanja" *ije i% uutno koristiti za vodekoje sadr$e zna.ajnu koli.inu u(lji.no( dioksida9mineralne vode, koji otaa &akar i utje.e na okusvode"

Prednost im je !to su trajne i elasti.ne, rijetko

ucaju ri smrzavanju, vrlo su (latke i lako seo&likuju"

$pajaju se zavarivanjem, tvrdim lemljenjem, specijalnimcjevnicama s zavrtnjem i cjevnicama s kapilarnimlemljenjem:

$avijanje cijevi manje promjera se radi u hladnom stanju,



37/44



Str. 37

$%AST!&NE ($#) !"E#!

otre&ljavaju se za unutarnje i vanjske cijevnemre$e" osljednje (otovo su i% osve istisnulePE6 i PP cijevi"

Faterijal od koje( se izra-uju je Polivinilklorid

9P#C, od tvorni.kim nazivima: Guvidur, Totra,#inidur i sl" Proizvode se za tlakove od J i B0 &ara,nazivno( romjera 1+ M # mm: Euljine su o&i"no# i + m:

Sajanje P#C naj.e!8e se vr!i &rtvenom (umicom"

rtvena (umica je tvorni.ki ostavljena u na(lavkucijevi" Sajanje se mo$e vr!iti i zavarivanjem, ali sene reoru.a"

Instalacije Dio 1 VodovodInstalacije Dio 1 - Vodovod


38/44



Str. 38

$E' ('i* ensit+ $ol+et+len) !"E#!

Izra-uju se od olietilena visoke (usto8e 9PE6, kao mekane ili tvrde zadvori!ne i riklju.ne vodove 9.e!8a namjena, ili samo tvrde za ku8nevodove"

*ji%ovom rukovanju i ola(anju o(oduje mala seciA.na masa 9lak!e suod P#C cijevi i livaju na vodi, te vrlo visoka savitljivost" Stjenke su imvrlo (latke !to ote$ava stvaranje razni% nasla(a" Potuno suvodonerousne, otorne na kemikalije i kiseline, te imaju velikuotornost na udarce, visoku .vrsto8u i $ilavost, trajnost i mali /um"

1asolo$ivost PE6 cijevi do romjera * BB0 9nominalni romjer je ukolutima du$ine B00 metara, a od romjera * BB0 u !ikama du$ine J ili

B> metara"PE6 cijevi (eneralno se koriste za:

transort teku8ina 9vodovod,o&orinska i fekalna kanalizacija

transort lina

kao za!titne cijevi 9za!tita T=,ener(etski% i svjetlovodni% ka&ela

Instalacije Dio 1 VodovodInstalacije Dio 1 - Vodovod


39/44



Str. 39

Ima niz na.ina sajanja PE6 cijevi: rastavljivi 9B" red i nerastavljivi

9>" red"

1astavljivi Atin( Sistem 6aleU Priru&nica

Elektrosojnica ?&jmica za Su.eono

Instalacije Dio 1 - VodovodInstalacije Dio 1 - Vodovod


40/44



Str. 40

PE6 cijevi se naj.e!8e sajaju elektrofuzijskim zavarivanjem omo8u

sojni% elemenata 9elektrosojnica ili su.eonim sojem 9vidjeti PPcijevi" B i > ) Cijev i

nastavak jeotre&no izmjeriti iozna.iti

3 ) 1u&ove cijevi jeotre&noadekvatnoriremiti

@ ) Cijev i nastavak jeotre&no do&roo.istiti

5 ) metanje cijevi unastavak

J ) Postavljanje cijevii nastavka nanosa.

H ) *osa. se ste(ne i.vrsto u%vati cijevi

) Postavljanjeaarature za

elektrofuzijskovarenje

B > 3

@ 5 J

H K



41/44



Str. 41

$$ ($ol+prop+len)

PP cijevi se koriste za unutarnju vodovodnu mre$u, za %ladnu i vru8uvodu" Proizvode se od Poliroilena s raznim dodacima 9tzv" randomkoolimera"

Imaju sli.ne karakteristike kao i PE6 cijevi: otuno su

vodonerousne, otorne na kemikalije i kiseline, te imaju velikuotornost na udarce, visoku .vrsto8u i $ilavost, trajnost, mali !um ido&ru tolinsku izolaciju 9mo(u se koristiti za instalaciju centralno((rijanja" Sajaju se na iste na.ine kao i PE6 cijevi""



42/44

Instalacije Dio 1. - VodovodInstalacije Dio 1. Vodovod


Str. 42

$$ ($ol+prop+len)

Proizvodni ro(ram PP cijevi:



43/44

Instalacije Dio 1. VodovodInstalacije Dio 1. Vodovod


Str. 43

$$ ($ol+prop+len)

Proizvodni ro(ram Atin(a

Instalacije Dio 1 - VodovodInstalacije Dio 1. - Vodovod


44/44

Instalacije Dio 1. VodovodInstalacije Dio 1. Vodovod


Str. 44

$$ ($ol+prop+len) , sueono za-ari-anjeB Prije ostuka

zavarivanja cijev jeotre&no izmjeriti na$eljenu du$inu"

> ijelovi, koji su sremniza zavarivanje, se ste$ui u od(ovaraju8oj mjeri

isravljaju" =rajevicijevi moraju &iti .isti iravno iz&lanjani"

3 Elementi za zavarivanjese ostavljaju u ozicijuza zavarivanje" Oirinaramaka maV" 0"5 mm"

Cijevi je otre&noritisnuti na (rija8ielement" *akon !to secijevi za(riju, (rija8ielement se uklone, acijevi &rzo ritisnu

jedna na dru(u"

B >

3 @

Documents

Kućne instalacije 1/4