UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJAOPSTI SMJER I CIKLUSPREDMET: METODIKA TIZO

Kruni oblik rada(primjeri kroz sportove)(Seminarski rad)

STUDENT PROFESORMustafica Sejdin Dr. Muriz Hadikaduni

Sarajevo,maj 2015UVOD Nastava tjelesne i zdravstvene kulture vaan je faktor koji obiljeava kolovanje djece. Njome se ne zadovoljavaju samo potrebe za kretanjem i igrom, ve se utjee na transformaciju antorpolokog statusa uenika te se stvaraju navike za redovitim vjebanjem. Uinkovitost svih dobrobiti nastave tjelesne i zdravstvene kulture uvelike ovisi o optereenju na pojedinom satu. Optereenje se moe definirati kao ukupan utjecaj na organizam uenika koji se postie odgojno obrazovnim radom na satu. (Findak, 2003.) Najvaniji mii u ljudskom tijelu je srce, a upravo o njegovom radu ovise sve funkcije. Volumen optereenja srca ovisi o mnogim initeljima, a posebno treba istaknuti koliinu i vrstu nastavnog sadraja, te nain i intenzitet njihova izvoenja. Kada su otkucaji srca vei, radi se o veem optereenju. Uitelji bi trebali posebnu panju posvetiti programiranju nastavnog sata kako bi se utjecalo na ona podruja koja su kod djece slabije razvijena. (Findak, Metiko, Mrakovi 1992.) Tada se razvija optimalno fizioloko optereenje koje ima vanu ulogu u transformaciji antropolokih obiljeja uenika. Kroz sadraje rada i organizacijske oblike rada provodi se fizioloko optereenje, a planira se prema sposobnostima uenika i ciljevima nastavnog sata. Zbog razlika u razvijenosti, uenici e imati razliite frekvencije srca. Praenjem fiziolokog optereenja omoguuje se dobivanje povratnih informacija o uincima optereenja tijekom provedbe jednog nastavnog sata. Dobiveni podatci ujedno slue i uenicima kako bi imali uvid u svoje vlastite sposobnosti te im daje do znanja koliko je tjelesno vjebanje potrebno i korisno, ponajprije za zdravlje

Kruni oblik rada

Metodiko organizacijski oblik rada koji ima za cilj razvoj i usavravanje osnovnih tjelesnih sposobnosti : snaga, brzina i izdrljivost, kao i njihovih sloenih oblika ispoljavanja ( izdrljivost u snazi, brzinska snaga i brzinska izdrljivost). Tvorci krunog oblika rada su engleski treneri Morgan i Adams.U krunom radu primjenjuje se metod programiranog optereenja pri emu se se stepen optereenja na satu tjelesnog vjebanja odreuje na osnovu tzv maksimalnog testa.Naziv kruni rad potie od toga to se radna mjesta, odnosno stanice postavljaju u krug.Broj radnih mjesta stanica odreuje se po formuli N/2 gdje je N- broj uenika, a/2 broj radnih mjesta koja ini polovinu broja uenika ( 26 uenika N/2 je 13 radnih mjesta).Na poetku sata uenici upoznaju zadatak ( motoriku aktivnost) idui od jednog do drugog radnog mjesta i tako do zadnjeg, gdje nije bitan broj ponavljanja vjebe. Cilj je upoznavanje sa organizacijom rada. Na prvom satu uenici popunjavaju liste sa svojim osnovnim podacima: ime i prezime, razred, godite. Liste uzimaju iz koverte i na kraju vraaju u iste. Svako radno mjesto obiljeeno je odgovarajuim brojem i nazivom ( kratak opis) vjebe.Na drugom satu uenici nakon upoznavanja sa zadacima po stanicama, polaze na svoja radna mjesta i pripreme se za vjebu. Na dati znak poinju sa izvoenjem vjebe nastojei da u predvienom vremenu izvedu to vei broj ponavljanja. Na drugi znak prekidaju vjebu i broj ponavljanja unose u svoju listu u rubriku predvienu za to radno mjesto.Broj ponavljanja vjebe na pojedinom radnom mjestu predstavlja maksimalan test i to je relativni pokazatelj, a objektivni bi bio da se dobiju pokazatelji fiziolokij funkcija organizma prije i poslije optereenja.Vrijeme izvoenja maksimalnog testa u veini zemalja svijeta limitirano je na 30 sekundi rada i 30 sekundi odmora, na svakom radnom mjestu.Uz listu za biljeenje rezultata vjebanja uenicima stoji na raspolaganju i lista sa opisom zadataka na pojedinim radnim mjestima stanicama i brojem ponavljanja po ciklusima.Obino se rad sa stanicama organizuje na jednom satu nedjeljno. Ciklus moe trajati tri do etri nedjelje.Vjebe treba da osiguraju aktivno optereenje veih miinih grupa: Jaanje muskulature nogu Jaanje muskulature trbunog zida Jaanje muskulature ruku i ramenog pojasa Jaanje lene muskulture Kod vjebi za razvoj snage miinih grupa u stepenu napora, moe se raditi najvie deset uzastopnih ponavljanja, bez dodatnog optereenja.Vjebe za razvoj izdrljivosti u stepenu napora mogu se raditi najvie sa deset do trideset ponavljanja.Vjebe koje se mogu u vremenskom intervalu od 30 sekudni ponovi vie od 30 puta utiu na poveanje izdrzljivosti u snazi.Ovaj oblik rada nije prihvatiljiv u niim razredima, a u viim razredima mora se biti oprezan u izboru zadataka i optereenja.

VARIJANTE KRUNOG RADAKruni oblik rada ima niz varijanti:A rad na komanduNastavnik daje znak za poetak i kraj rada, za odmor i zamjenu radnih mjesta. Prednost je u identinoj duini trajanja faza rada i odmora. Izmjene radnih mjesta u to kraem vremenu. Nedostatak je samostalnost uenika jer mehaniki ponavljaju vjebe i vre izmjenu radnih mjesta.B rad sa odreenim brojem ponavljanjaNa osnovu izvrenog maksimalnog testa , edukator odreuje broj ponavljanja vjebe za svakog uenika, za svako radno mjest.U praksi je varijanta nepovoljnja jer uenici koji prije zavre ekaju to im produuje faze odmora i radnja slabijim skrauje faze odmora. U kolskim uvjetima ova varijanta se ne preporuuje za rad izuzev kada su uenici priblino istih sposobnosti.C rad sa limitiranim vremenom radaUenici nastoje da u predvienom vremenu od 30 sekundi izvedu to vei broj ponavljanja vjebe.Vjebe se izvodi 30 sekundi. Prvi uenik izvodi vjebe, a drugi prati kretanje vremena i upozorava prvog o toku, posebno zadnjih 5 sekundi. Zato je potreban jedan veliki sat u Sali.Ako je vei broj krugova ili vei broj radnih mjesta u krugu obino poslije vjebanja na 4 mjesta daje se 1 minut odmora.DOZIRANJE OPTEREENJA U KRUNOM OBLIKU RADAOsnov za utvrivanje optereenja je makismalni test, a imamo vie vrsta testova. Postoje tri varijatne doziranja optereenja sa predpostavkom da se kruni rad provodi jednom sedmino.U prvoj varijatni se vri poveanje broja ponavljanja polovine maksimalnog testa po nedjeljama.U drugoj varijatni kao osnova se uzima etvrtina vrijednosti maksimalnog testa s tim da se ponavlja vre po serijama na jednom radnom mjestu.U treoj varijatni vrijeme vjebanja maksimalnog testa od 30 sekundi ( to oznaava T) dijeli se sa dva i dbije se da se prve nedjelje vjeba 15 sekundi, a drugi 20, tree 25 i etvrte 30 sekundi. Za pauze se koristi vrijeme koje se dopunjuje do 60 sekundi ( prva nedjelja 45 sekundi, druga 30 sekudni, trea 15 sekundi, itd).Primjeri: Sastavljanje programa vjebanja u krunom raduVjebe treba da naizmjenino angauju vee grupe miia.8 do 12 vjebi ili 3 kruga sa 4 radna mjesta , s tim da se sve etri vjebe u jednom krugu radi na istoj miinoj grupi.Vjebe ne smiju imati negativan uticaj na dranje tijela.Obino se u radu koriste: buice, kugle, medicinke, vijae, palice ili prirodne prepreke ako se radi vani.Izbor vjebe prema zadatku koji elimo postii.Izbjegavati ee mjenjanje sastava vjebi kruga.Nastavnik na osnovu maksimalnog testa dijeli uenike na parove ili grupe priblino istih sposobnosti.Poetak primjene krunog rada Sa osposobljenim uenicima za samostalan rad a kao prevjeba korsit se neki od oblika rada sa dopunskim vjebama. Drugi nain uvoenja krunog rada je kroz poligone. Koriste se poznate vjebe. Preporuljivo je koristiti kruni rad svake nedjelje na drugom satu. Jedna kompozicija se koristi se 6 8 puta ne raunajui asove za uvoenje u rad.Uloga nastavnika edukatora Ispravljanje greaka kod pojedinca ili para Hronometraa sata Kontrola broja izvoenja ponavljanja Motivacija uenika da istraju u raduPrednosti krunog rada Aktivno i istovremeno vjebanje najveeg broja uenika Istovremeni rad uenika i uenica Vjebe proste i svima poznate Nema mjera sigurnosti i obezbjeenja Vjebe na ili sa spravama unose ivost u radu Veoma visoko optereenje na asu Mogue individualno doziranje optereenja Visok radni uinak u kratkom vremenskom intervalu Ne zahtjeva poseban prostor i rekvizite Kroz praenje efekata rada stimulie uenika i prua uvid u rad.

KRUNI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADANaziv kruni organizacijski oblik rada potjee od injenice to su radna mjestastanice postavljeni u krug, u kojem se vjebai dijele na vie manjih skupina koje izvode razliite, najee poznate ili jednostavne vjebe, i to prema unaprijed utvrenom redoslijedu, planiranom optereenju i vremenu za oporavak, tako da svaki sudionik u procesu vjebanja proe sve stanice, odnosno obavi sve zadatke na svim radnim mjestima u jednom obilasku kruga. Namjena je krunog organizacijskog oblika rada visoka aktivacija motorikih i funkcionalnih sposobnosti vjebaa (Findak, 2003). Osnovno pravilo utvrivanja redoslijeda motorikih zadataka zahtijeva uvaavanje serijskog naizmjeninog optereivanja razliitih dijelova lokomotornog sustava. Intenzitet optereenja u krunom organizacijskom obliku rada odreuje se 1. izborom motorikih zadataka, 2. redoslijedom motorikih zadataka i 3. trajanjem ciklusa vjebanja i oporavka (Neljak, 2010). Nakon tono odreenog vremena stanke vjeba prelazi na drugu stanicu, i tako redom. Broj stanica ovisi o materijalnim uvjetima, broju vjebaa, ciljevima i zadaama koji se ele ostvariti, a moe ih biti od 6 do 12. S obzirom na broj stanica u krugu razlikujemo tzv. mali krug (do 8 radnih mjestastanica), i veliki krug (vie od 8 radnih mjesta-stanica). Trajanje ciklusa moe varirati u ovisnosti o kronolokoj dobi i sposobnosti vjebaa i to od 20 sekundi vjebanja i 40 sekundi oporavka, za nisku razinu pripremljenosti, do 40 sekundi vjebanja i 20 sekundi oporavka, za visoku razinu pripremljenosti (Neljak, 2010).

PRIMJERI KRUNOG ORGANIZACIJSKOG OBLIKA RADA U ATLETSKOM TRENINGU SA DJECOM OD 10. DO 14. GODINA

SLIKA 1 : Kruni organizacijski oblik rada sa 6 radnih mjesta-stanica (tzv. mali krug) PRIKAZ 1:

Slika 1. a i b Rad rukama u mjestu. Slika 2. a i b Duboki uanj s medicinkom

Slika 3. a i b Podizanje trupa s medicinkom Slika 4. a i b Zasuci iz sjeda s medicinkomod 2 kg..

Slika 5. a i b Upor za rukama-naizmjenino Slika 6. a i b Boni prelasci preko prepona odruivanje.

Primjer 2. Kruni organizacijski oblik rada s 9 radnih mjesta-stanica (tzv. veliki krug)

Prikaz 2 :

Slika 7. Naizmjenina fleksija i ekstenzija podlaktice Slika 8. Sunoni naskoci na sanduk

Slika 9. a i b Izdraj u zaklonu. Slika 10. a i b Podizanje nogu iz leanja na leima

Slika 11. a, b, c i d uanj-upor za rukama-uanj-skok.

Slika 12. a i b Upor pred rukama. Slika 13. a i b Naizmjenini odrazi u vis

Slika 14. a i b Dinamiki zakloni Slika 15. a i b Sklopka.

Tijekom treninga vjeba provodi tri kruga. Trajanje ciklusa: 30 sekundivjebanje, 30 sekundi odmor. Pauza izmeu krugova je jedna minuta koju vjebakoristi za osvjeenje, istezanje i pripremu za novi krug.Potrebna pomagala: mali utezi od 1,5 kg, medicinka od 2 kg, medicinka od 3 kg,velika prepona, vedske ljestve, tanka strunjaa, zvidaljka, toperica. ( primjer 1 )Tijekom treninga vjeba provodi dva kruga. Trajanje ciklusa: 20 sekundivjebanje, 30 sekundi odmor. Pauza izmeu krugova je jedna minuta koju vjebakoristi za osvjeenje, istezanje i pripremu za novi krug.Potrebna pomagala: buice od 2 kg, vedske ljestve, sanduk visine 20 cm, stepklupica, mala klupica, tanka strunjaa, klupica za bench, zvidaljka, toperica. ( primjer 2 )

KRUNI OBLIK RADA ZA TEHNIKU IKONDICIJU

Kruni trening moemo koristiti za trening tehnike, agilnosti, snage i ostalih motorikih sposobnosti. Kruni trening je metoda treninga koju koristimo za intenzivni rad sa veim brojem ponavljanja isprekidan intervalima odmora.Kruni trening moemo prilagoditi svim dijelovima sezone uz razliite vjebe postavljene u nekoliko stanica.Kada kreiramo kruni trening potrebno je paziti da vjebe koje utiu na iste miine grupe ne sljede jedna iza druge. To je potrebno iz razloga to je miiima potreban oporavak izmeu vjebi. Kruni trening se sastoji od 6 do 8 vjebi koje traju od 2 do 10 minuta. U fudbalu stanice krunog treninga ukljuuju vjebe tehnike, agilnosti i snage.U ovom primjeru igrai treba da probaju sve vjebe u krugu, zatim da se vrate na one vjebe koje su im najpotrebnije i jo jednom da ponove sve vjebe uz koritenje toperice.Da bi maksimalno iskoristili efekte krunog treninga, igrai ne smiju zadravati jedne druge na stanicama. Da bi ovo izbjegli moramo dobro rasporediti stanice i osigurati dovoljan broj lopti.Ovim primjerom krunog treninga utiemo na tehniku i kondiciju igraa.Ovo je primjer trideseto minutnog programa vjebi visokog intenziteta. Trening se sastoji od 6 stanica sa radom od 5 minuta na svakoj.Pri izvoenja vjebi potrebno je objasniti i demonstrirati igraima svaku vjebu kao i nain na koji se vri rotacija igraa na stanicama.Na komandu trenera igrai moraju trati na sljedeu stanicu da bi odrali odreeni nivo frekvencije srca.

Slika 16 : Primjer rasporeda stanica u ovom krunom treningu na igralitu

Slika 17 : Sprint u kruguPostaviti unjeve kao na dijagramu iznad. Svaki unj je postavljen u razmaku od 6 metara od centralnog unja. Po dva igraa rade vjebu naizmenino. Od poetnog unja igra sprinta do centralnog unja i zatim do sljedeeg u nizu. Nakon toga tri unazad do centralnog unja. Igra tri prema napred do spoljnih unjeva i unazad do centralnog unja u nizu. Upotpuniti cijeli krug i zamjeniti igrae. Svako tranje igraa bi trebalo da traje u prosjeku od 20 do 25 sekundi.

PRIMJER KRUNOG OBLIKA RADA NA TRENINGU RAZVOJA SNAGE U VODITrening snage u vodi najee se radi srijedom i to etri sedmice za redom, gdje se u svakoj iduoj sedmici poveava volumen rada, te smanjuje pauza. U etvrtoj (kompenzacijskom) sedmici se volumen rada smanjuje na onaj kakav je bio u prvoj (ordinarnom) sedmici. Prve dvije sedmice su ordinarna, a trea je udarni koji se odlikuje sa najveim brojem treninga u sedmici (12) i to s maksimalnim optereenjem. Trening se sastoji od: 1. Uvodnog dijela treninga gdje plivai imaju standardni zadatak da pripreme organski sistem na optereenje ovisno o postavljenom cilju te postizanje radne mobilnosti u trajanju najee traje 20 minuta 2. Pripremnog dijela treninga gdje se provodi specifino zagrijavanje plivaa uz koritenje slinih i specifinih vjebi koje e se koristiti u glavnom dijelu treninga u trajanju od 30 minuta.3. Glavni dio treninga: TRENING SNAGE U VODI u kojem plivai vre postavljeni cilj i postavljene zadae ovisno o kojem se pripremnom tjednu radi. Prema tome se zadaje kakav e biti volumen rada - vrijeme rada i vrijeme pauze 4. Glavni B dio treninga: vano je da nakon treninga snage uz pomo odreenih sredstava naprave aerobnu snagu sa nekoliko ponavljanja na frekvenciji srca od 150 ot/min. 5. Zavrni dio treninga se svodi na isplivavanje i vjebe.

Slika 18. Sunoni odraz od zidaSvrha: Razvoj skonosti prilikom plivakog okreta ( isto zasve tehnike )Opis: Pliva postavlja pojas oko struka na koji je privrenakratka i jaka guma. Nakon odraz guma ini veliki otpor i vraaga u prvobitni poloaj (Slika 1). Vjebu izvodi jednu minutu,sa pazom od prilike 10 sekundi. U 60 sekundi pliva trebanapraviti 10 maksimalnih odraza sa zida.

Slika 19 : Vertikalan rad nogamaSvrha: Ovisno o trajanju optereenja moemo utjecati narazvoj brzinske snage i snane izdrljivostiOpis: Pliva se nalazi vertikalno sa medicinkom od 5 kg urukama (Slika 2), a isto to se moe raditi i bez medicinke.Na znak podie medicinku iznad glave ili samo uzrui, te 60sekundi radi nogama. Plivai rade dva kruga sa perajama, gdjejedan krug rade noge kraul, a drugi noge delfin, a preostaladva kruga rade bez peraja, gdje jedan rade noge kraul, a zadnjikrug noge glavne tehnike.

Slika 20. Vertikalni odraz sa dna bazenaSvrha: Za razvoj skonosti koja nam koristi za efikasniji odrazprilikom starta i okreta.Opis vjebe: Pliva se nalazi na dnu bazenu sa pogrenimkoljenima i vertikalno vri maksimalan odraz tako da tovie svojim trupom izae izvan povrine vode sa rukamau uzruenju streamlineu (Slika 3). Za tu vjebu se mogukoristiti plivake peraje i monoperaja i odraz moe biti i izprsnog sjeda. Pliva radi 60 sekundi, u kojih mora napraviti10 odraza.

Slika 21 : Plivanje s otporom silikonske gumeSvrha: Razvoj snane izdrljivosti uz otpor silikonske gume5mmOpis: Pliva postavlja pojas oko struka na koji je privrenaduga silikonska guma. Nakon odraza guma ini veliki otpor ipliva je rastee do kuda mu pruaju vlastite mogunosti. Ovajzadatak plivai mogu plivati samo noge, samo ruke i posebnocijelu tehniku (Slika 4). Zato su za ovaj zadatak potrebne 3gume. Jednom gumom se plivaju noge sa plivakom daskom,drugom ruke sa avionom i gumom i treom cijela tehnika(Slika 4). Dva se kruga radi kraul tehnika, a preostala dvakruga glavna tehnika. Razlika u gumama je to je za gumaza cijelu tehniku neto kraa od guma koje se koriste za nogei ruke.

Slika 22. Skok u dalj sa startnog blokaSvrha: Za razvoj skonosti koja nam koristi za efikasniji odrazprilikom starta i okreta.Opis: Pliva stoji na startnom bloku, na taj nain da se sanonim prstima uhvati za rub startnog bloka i zamasimarukama skae to dalje u vodu (Slika 5). Ukupan brojponavljanja u 60 sekundi treba biti 6 puta.

ZAKLJUAK

Onaj metodii organizacijski oblik rada koji je dobro odabran, te koji pridonosi intenzifikaciji i optimalizaciji ( Findak 2001), te njegovoj realizaciji u trenanom procesu moe se smatrati pravilno primjenjenim organizacijskim radom. Namjena je krunog organizacijskog oblika rada visoka aktivacija motorikih i funkcionalnih sposobnosti vjebaa (Findak, 2003). Moemo zakljuiti da je kruni oblik rada kao metodiko organizacijski oblik rada jedan od najboljih oblika rada jer pospjeuje razvijanju svih motorikih sposobnosti i funkcionalnih osobina te njihovih sloenijih oblika ispoljavanja. Ima veliki uticaj na itavu muskulaturu i upravo primjenom ovog metodiko organizacijskog oblika mogue je izvriti uticaj kako na pojedinanu muskulaturu tako i na sveobuhvatnu muskulaturu. Prednost ovog metodiko organizacijskog oblika rada je to su svi uenici aktivni i moe da se izvrava vie zadataka na asu to doprinosi boljem razvoju psihofizikih sposobnosti i funkcija.Prednosti koje nam donosi kruni trening su mnogobrojne kao to su aktivno uee i istovremeno uee veeg broja uenika, istovremen rad uenika i uenica, laka kontrola, vjebe su proste i svima poznate, nema mjera sigurnosti i mjera obezbjeenja, veoma visoko optereenje na asu, visok radni uinak, ne zahtjeva poseban prostor niti rekvizite te mnogobrojne druge prednosti.

LITERATURA1. Findak, V. (2001) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: kolska knjiga.2. Findak, V. (2003). Metodiki aspekti kondicijske pripreme sportaa. U zborniku: Kondicijska priprema sportaa. Kinezioloki fakultet, Sveuilita u Zagrebu. str. 172 174.3. Findak, V. (1992). Metodiki organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji. Hrvatski savez za sportsku rekreaciju. Mentorex.Zagreb.4. Dr. Muriz H. i mr. Mirjana M. ( 2004) Metodika nastave tjelesnog odgoja sa osnovama fiziologije i tjelesnog vjebanja. Zenica5. Struni rad na temu : PRIMJENA KRUNOG ORGANIZACIJSKOG OBLIKA RADA U ATLETSKOM TRENINGU S DJECOM OD 10. DO 14. GODINE (Lucija Koli Zvjezdana Podunavac Antonija etari)6. Struni rad na temu : RAZLIKE IZMEU KRUNOG I PARALELNO-ODJELNOG OBLIKA RADA PROCIJENJENE PEDOMETROM UENICI (Josip Mrgan Miroslav Zei Gordana Kevi Klara iljeg Goran Spori) 7. Findak, V., Delija, K. Mrakovi, M. i Metiko, D. (1996.).Racionalizacija vremena na satu tjelesne i zdravstvene kulture u predkoli - mlaa dobna skupina. Kineziologija 28 (1996).1:20-24. Zagreb, Fakultet za fiziku kulturu.