Upload
lindsay
View
63
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Kronični multipli funkcionalni sindrom. Radi se o bolesnicima koji imaju složenije zahtjeve od uobičajenih bolesnika i zahtijevaju dodatne strategije. Imaju dugotrajne obrasce koji se predstavljaju s različitim funkcionalnim simptomima. Njihovi liječnici doživljavaju da im je teško pomoći. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Kronični multipli funkcionalni sindrom
• Radi se o bolesnicima koji imaju složenije zahtjeve od uobičajenih bolesnika i zahtijevaju dodatne strategije.
• Imaju dugotrajne obrasce koji se predstavljaju s različitim funkcionalnim simptomima.
• Njihovi liječnici doživljavaju da im je teško pomoći.
Terminologija
• Izazivaju očaj, beznadnost, ljutnju, frustraciju
• “heartsink” pacijent • “teški” pacijenti• bolesnici s debelom dokumentacijom• vječito se žale
• Kad bi oni to pročitali osjetili bi ljutnju, nepovjerenje…
• Psihijatrijski – somatizacijski poremećaj
Epidemiologija
• Smatra se da svaki liječnik obiteljske medicine ime 10-15 ovakvih bolesnika ali su daleko češći u specijalističkoj ordinaciji gdje iznosi 10 %
• Većinom žene
Detekcija
Često specifičnosti:- u ličnosti (poteškoće u interpersonalnim
odnosima)- podaci u anamnezi (povijest emocionalne
deprivacije, seksualnog ili tjelesnog zlostavljanja u djetinjstu)
- psihijatrijska dijagnoza (povratni depresivni poremećaj, zlouporaba supstanci, poremećaj osobnosti)
Etiologija
• Različiti biološki, psihološki i socijalni čimbenici koji se međusobno isprepliću
• Razvoj neuroznanosti pokazuje promjenu u nervnom sistemu koja ukazuje u prilog diferenciranju poremećaja kao prvenstveno psihičkog
• Zadržati etiološku neutralnost o uzrocima
Postupanje u primarnoj praksi
1. PROCJENA
a) Detaljna obrada
- Evaluacija podataka - Listanje dijagnoza- Kritički osvrt na sve dijagnoze- Podaci iz osobne anamneze- Osvrt na postojeće obiteljske prilike
b) Zakazati dugi sastanak s ciljem
- Detaljnog uvida u tjelesne smetnje, simptome i pritužbe
- Uvida u strahove, emocionalno stanje, socijalnu situaciju
- Povezanost navedenog s pojavom i načinom manifestiranja simptoma
2. POSTUPANJE
Tijekom intervjua uspostavlja se pozitivan odnos između bolesnika i liječnika
Ne dozvoliti da se to pretvori u prostor za raspravu o novim simptomima
Potrebno je odrediti fiksan termin za idući susret
Ne odobravati konzultacije izvan određenog vremena
• Nakon provedenih konzulatacija ponovo pregledajte rezultate da se ne bi potkrala tjelesna bolest
• Razuvjeravanje bolesnika da mu nije ništa
u pravilu ne pomaže
• Tijekom pregleda bolesnici obično nagomilaju brojne lijekove koje treba postupno ukidati i smanjivati
• Od velike pomoći može biti izvještaj pacijentu koji će povezati njegove emocionalne i psihičke smetnje kao i podatke o zlostavljanju u djetinjstvu
• Ponuditi još jedan susret gdje bi se trebala evaluirati potreba za psihološkom pomoći
• U liječenju glavni zadatak treba biti identifikacija onih čimbenika koji mogu biti od najvažnijeg utjecaja u održavanju bolesnikovih simptoma ili smetnji i bolovanja
Koji to sve mogu biti čimbenici?
• Depresija, anksioznost ili panični poremećaj
• Kronični bračni ili obiteljski problemi• Tjelesna neaktivnost• Stres na poslu• Abnormalna vjerovanja o bolesti• Jatrogeni čimbenici• Medikolegalna pitanja ili pitanja osiguranja
Korisni savjeti
• Prilagodite intervju na način “Čudim se da ste o tome razmišljali na taj način”
• Posjetiti bolesnika da emocionalni i tjelesni simptomi koegzistiraju
• Postavite somatske simptome u vremenski okvir i povežite ih s emocionalnim i stresnim događajima
• Adekvatno odgovorite na emocionalne reakcije napr. bijes
• Istražite najdublje strahove i vjerovanja bolesnika
Podrška za liječnike
• Liječnici bi trebali osigurati podršku sebi koju mogu pružiti članovi tima, liječnici obiteljske medicine ili medicinske sestre
Izvještaj psihijatrijskoj službi
• Nažalost nemaju svi liječnici vremena i senzibiliteta da se pozabave s ovim vrlo zahtjevnim bolesnicima.
• Pri upućivanju specijalisti treba imati u vidu da su psihijatri vrlo često okupirani psihotičnim bolesnicima te je potrebno izabrati one spec. koji se bave ovakvim problemima ili uputiti “liason”-suradnom psihijatru
Specijalistička procjena
• Ukoliko bolesnik može prihvatiti i složiti se s početnom identifikacijom problema dostignuta je prva faza
• Važno je uspostaviti odnos suradnje prije nego li didaktički ili roditeljski odnos
• Pregovarati o planu uspravljanja smetnjama
• Procjena i upravljanje idu ruku pod ruku
• Modificirati bolesnikova nerealna očekivanja od medicinske struke i posjetiti ga na ograničenja medicine
• Bolesnik se može razočarati kad shvati da simptomi ne nestaju
• Razočaravajuće može biti kad se liječnik koncentrira na njegove emocionalne probleme umjesto na simptome
• Ohrabriti pronalaženje vještina kopinga umjesto traženje lijeka za smetnje
• Proces zahtjeva strpljenje, kapacitet za toleranciju frustracije i neuspjeha
Izmišljeni poremećaj
• Izmišljanje tjelesnih ili psiholoških simptoma i znakova u cilju primanja medicinske skrbi
• Razlikuje se od funkcionalnih sindroma
• Češći kod žena koje su uključene u sustav medicinske skrbi
• Kad se jednom prepozna bolesnika treba konfrontirati ali zadržati suportivan stav
Simulacija
• Treba je razlikovati od izmišljenog poremećaja
• Motivirana je nekim vanjskim razlozima na pr. izbjegavanje zatvora, dobivanje odštete
• Simulacija je ponašanje a ne dijagnoza
Primjer kroničnog multiplog funkcionalnog sindroma
• Bolesnica M T, 39 god, zaposlena, prodavačica, SSS, majka dvoje djece
• Javlja se prvi puta kod psihijatra upućena zbog bolova u predjelu leđa
• Bolovi se šire prema nozi, prisutni su u predjelu cijele kralježnice, najviše u lumbalnom području
Podaci o tjelesnoj bolesti
• Smetnje s kralježnicom pred dvije godine
• Jaka bol koja je onemogućavala kretanje
• Kasnije se smanjila ali nakon dva sata stajanja na nogama postaje neizdržljiva
• Debeli svežanj raznih pretraga i pregleda
• (CT, MR, EMG, pregledi fizijatra, neurologa, neurokirurga, anesteziologa, ambulanta za bol)
Podaci o tjelesnoj bolesti
• Prima redovito Zoldiar, Normabel, Ketonal
• Prije uzimala Brufen, Voltaren
• Specijalista neurokirurg navodi da nema indikacije za operativni zahvat
• U tri navrata bila na fizikalnoj terapiji ali bez rezultata
• U više navrata posjećuje Ambulantu za bol
Osobna anamneza
• Starije dijete u prosječnoj obitelji bez pozitivnog psih. herediteta
• Majka prezaštitnička, dominatna, otac se malo uključuje u odgoj djece
• Urednog je psihomotornog razvoja
• Bez osobitosti tijekom odrastanja
• Udala se u 23 god. života
Osobna anamneze
• Od početka braka živi u zajednici s svekrom, svekrvom i zaovom
• Svekar vrlo dominantan, sve mora biti po njegovom
• Ona je stalno šutjela i izbjegavala konflikte• Suprug počinje konzumirati alkohol po
dipsomanom tipu• U dva navrata je liječen psihijatrijski zbog
alkoholizma
Osobna anamneze
• Nakon prve epizode razmišlja da ga napusti ali joj njeni ne daju podršku
• Nakon deset godina ostaje trudna s kćerkom
• Suprug tada ponovno počinje prekomjerno piti, nakon liječenja apstinira od alkohola
• Tada je osjećala ljutnju prema suprugu ali ne i spremnost da ga napusti
Osobna anamneze
• Svekar i svekrva se sele na selu i tada prvi put ostaju sami
• Javljaju se tjelesne smetnje
• Nezadovoljna je poslom, ima zahtjevnu šeficu koja joj često prigovara i ne vjeruje da je boli
• Odlazi na bolovanje na kojem je dvije godine
Rizični čimbenici
Specifičnosti:- u ličnosti (poteškoće u interpersonalnim
odnosima u braku, poteškoće iskazivanja ljutnje u odnosu na supruga i njegovu obitelj, pasivnost ne mogućnost da se izbori za samostalan život)
- podaci u anamnezi (emocionalna deprivacija u odnosu na oca)
- psihijatrijska dijagnoza (depresivni poremećaj, zlouporaba psihoaktivnih sredstava)
- Nepovoljni čimbenici radnog mjesta koji otežavaju povratak na posao
Detaljna obrada
- Dijagnoza: : Lumbosakralni sindrom, prolaps diskusa bez kompresije, Depresivni poremećaj
- Podaci iz osobne anamneze: emocionalna deprivacija
- Osvrt na postojeće obiteljske prilike: vrlo nepovoljne
- Profesionalne: nije motivirana za povratak na posao (težak posao, nezadovoljavajući odnosi)
Upravljanje
• Detaljan intervju i ustanovljavanje dijagnoze, osobne anamneze, odnosi na radnom mjestu i obitelji
(višekratni razgovori)
• Detekcija psihijatrijskog poremećaja i davanje antidepresivne terapije
• Ukoliko je bez uspjeha upućuje ga psihijatru
Psihijatrijska skrb:
Medikamentozna- korekcija terapije(uzeti u obzir depresivne i tjelesne smetnje pri
izboru profila antidperesiva- duloxetin) Psihoedukacija- informiranje o psihološkoj i
emocionalnoj podlozi savjetovanje kako razviti vještine s kojima će
lakše podnositi bol odbija povratak na posao
literatura:
Richard Mayou, Michael Sharpe and Alan Carson. ABC of psychological medicine. BMJ Publishing group. 2003.