Krivicno Pravo posebni dio material iz knjige za pripremu ispita

ODMJERAVANJE KAZNE

POJAM I VRSTE:

To je odreivanje vrste i visine kazne koja se izrie uinitelju za uinjeno kazneno djelo. Razlikujemo zakonsko, sudsko i administrativno odmjeravanje kazne:

ZAKONSKO ODMJERAVANJE KAZNE:

Vri ga zakonodavac prilikom odreivanja kaznenog djela u zakonu. Postoji nekoliko naina: -sustav apsolutno neodreenih kazni(zakonodavac preputa sudu da odredi vrstu i visinu kazne koju e izrei uinitelju za konkretno kazneno djelo)

-sustav apsolutno odreenih kazni (zakono0davac odreuje vrstu i visinu kazne za pojedina kaznena djela tako da je sud duan da izrekne propisanu kaznu im ustanovi da je uinjeno kazneno djelo za koje je kazna predviena)

-sustav relativno odreenih kazni. (zakonodavac odreuje vrstu kazne i njen minimalni i maximalni iznos za svako kazneno djelo, dajui time granice u kojima sud moe da se kree kod izricanja kazne za svaki konkretni sluaj).

SUDSKO ODMJERAVANJE KAZNE:

Sud ga vri na svakom konkretnom sluaju. Da bi sud to bolje ostvario svoju ulogu kazneni zakoni u BIH predviaju opa pravila o odmjeravanju kazni kojima nalau sudu da imajui u vidu granice propisane kazne u zakonu i svrhu kanjavanja uzmu u obzir sve olakavajue i oteavajue okolnosti, te posebna pravila pomou kojih sud moe da vri ublaavanje ili pootravanje kazne sa ciljem da je uini srazmjernom teini djela i drutvenoj opasnosti uinitelja.

ADMINISTRATIVNO ODMJERAVANJE KAZNE:

Kaznu odmjeravaju administrativni organi, organi nadleni za izvrenje kazne. Opravdava se injenicom da sud nije u mogunosti da odredi kakvo e ponaanje imati osueni u toku izvrenja kazna i koliko e biti potrebno vremena za njegov preodgoj, popravljanje i racionalizaciju.Protivno je principu zakonitosti.

INDIVIDUALIZACIJA KAZNE:

To je prilagoavanje kazne uinjenom kaznenom djelu i njegovom uinitelju sa ciljem da se odredi kazna koja e najefikasnije moi utjecati na preodgoj uinitelja djela.

OLAKAVAJUE I OTEAVAJUE OKOLNOSTI(U KAZNENOM PRAVUBIH):

To su okolnosti koje se odnose na kazneno djelo ili uinitelja, a koje utjeu da kazna bude manja ili vea u granicama koje su propisane za to djelo.

Zavisno od toga da li se odnose na kazneno djelo ili uinitelja sve okolnosti( u BIH) se dijele na:-objektivne-jaina ugroavanja ili povrede zatienog dobra

-subjektivne-stupanj kaznene odgovornosti, pobude iz kojih je djelo uinjeno, raniji ivot, osobne prilike i dranje uinitelja poslije uinjenog kaznenog djela. Pobude su unutarnji razlozi kojima se uinitelj rukovodio kod uinjenja k.d., a pobude mogu biti humane(saaljenje, ljubav, ast) i niske( mrnja, pakost, pohlepa).U prvom sluaju one e djelovati olakavajue, a u drugom kao oteavajue okolnosti.

ODMJERAVANJE KAZNE PRAVNOJ OSOBI:

Uz olakavajue i oteavajue okolnosti sud mora uzeti u obzir i ekonomsku mo pravne osobe i pridravati se granica postavljenih u zakonu. Novana kazna moe biti samo do polovine imovine pravne osove. Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do 3 godine pravna osoba moe biti kanjena sa 850 000 km, a za preko 3 godine-najmanje 2 500 000 km, za kaznu od 5 ili vie godina moe se oduzeti imovina.

KVALIFIKATORNE I PRIVILEGIRAJUE OKOLNOSTI:

Te su okolnosti od velikog znaenja i utjeu na vrstu i visinu kazne. Koje okolnosti ine djelo kvalificiranim ili privilegiranim odreuje zakonodavac.

Kvalificirane okolnosti svojim postojanjem daju kaznenom djelu poseban, tei vid, zbog ega ga zakon posebno kvalificira i tee kanjava.

Privilegirajue ili ublaavajue okolnosti ine da jedno kazneno djelo postave lake od osnovnog oblika.

UBLAAVANJE KAZNE-l.50

To je vanredan nain odmjeravanja kazne putem ovlatenja suda da moe uinitelju kaznenog djela izrei kaznu ispod minimuma propisane kazne za uinjeno djelo do opeg minimuma te vrste kazne ili zamijeniti propisanu kaznu blaom vrstom kazne.

Sud to moe uiniti u 2 sluaja:

-kad zakon propisuje da se uinitelj moe blae kazniti

-kad sud utvrdi olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i blaom kaznom moe postii svrha kanjavanja.

.

Postoje tri sistema zakonskog reguliranja instituta ublaavanja kazne:

-da se osnove za ublaavanje kazne izriito predviene u zakonu tako da sud ima samo utvrditi njihovo postojanje i da ublai kaznu

-da se sudu daju iroka ovlatenja bez utvrivanja bez utvrivanja posebnih pravila o ublaavanju kazne

-kombinirani sistem prema kome zakon propisuje osnovna pravila o ublaavanju kazne, a sud je ovlaten da u primjeni odlui po svom uvjerenju.

UBLAAVANJE KAZNE U BIHU BIH ublaavanje kazne javlja se kao opi i posebni institut.

Opi institut primjenjuje se u 3 sluaja:

-u sluaju kada postoje zakonom odreene okolnosti koje imaju karakter opih osnova za ublaavanje kazne:prekoraenje granica krajnje nune obrane, prekoraenje granica krajnje nude, bitno smanjena uraunljivost, pravna zabluda iz opravdanih razloga, pokuaj kaznenog djela i pomaganje.

-u sluajevima gdje je predviena mogunost oslobaanja od kazne sud je ovlaten da uinitelju ublai kaznu kod postojanja nepodobnog pokuaja i dobrovoljnog odustanka -u sluaju kada postoje osobito olakavajue okolnosti koje ukazuju na to da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja za ublaavanje kazne, u ovom sluaju potrebna su 2 uvjeta:1.da je uslijed djelovanja osobito olakavajuih okolnosti uinjeno djelo dobilo izuzetno lak vid, 2.da sud doe do uvjerenja da se u konkretnom sluaju svrha kanjavanja moe ostvariti i primjenom blae kazne.

VRSTE UBLAAVANJA KAZNE:

1. po mjeri i vrsti

2. ogranieno i neogranieno ublaavanje kazne

GRANICE UBLAAVANJA KAZNE:

-Kazne od 10 i vie godina moe se ublaiti do 5 godina, - kazna zatvora od 5 godina moe se ublaiti do 2 godine,

-ako je propisana kazna zatvora od tri i vie godina moe se ublaiti do jedne godine zatvora propisana kazna do 2 godine moe se ublaiti do 6 mjeseci zatvora,

- od 1 godine moe se ublaiti do 3 mjeseca,-od najvie 1 godina moe se ublaiti do 30 dana zatvora, a

-ako je propisana novana kazna s najmanjom mjerom moe se ublaiti do 5 dnevnih iznosa ili 150 km.(50KM u KZRS).

OSLOBOENJE OD KAZNE:

Postoji kada sud u kaznenom postupku utvrdi da je jedna osoba uinila odreeno kazneno djelo i da je kazneno odgovorna, ali ga oslobaa od kazne.

Dva su osnova za oslobaanje:

-ope osnove za osloboenje od kazne ine izvjesni instituti koji dovode u pitanje opravdanosti i svrsishodnost primjene kazne:prekoraenje granica nune obrane uslijed razdraenosti ili prepasti izazvane napadom, prekoraenje granica krajnje nude pod osobito olakavajuim okolnostima, pravna zabluda iz opravdanih razloga, nepodoban pokuaj, dobrovoljni odustanak i dobrovoljno spreavanje uinjenja kaznenog djela od strane supoinitelja, podstrekaa ili pomagaa

-posebni osnovi postoje:-kad je kazneno djelo uinjeno iz nehaja a posljedice teko pogaaju uinitelja, da izricanje kazne u takvom sluaju ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja

-ako je uinitelj poslije poinjenja kaznenog djela, a prije nego je saznao da je otkriven, dobrovoljno otklonio posljedice djela ili nadoknadio tetu prouzrokovanu kaznenim djelom

-u posebnom djelu kaznenog zakona kod pojedinih kaznenih djela izriito je predviena mogunost osloboenja od kazne pod odreenim uvjetima.

POVRAT:

To je ponovno uinjenje kaznenog djela od osobe koja je ve bila osuena za neko kazneno djelo, a kaznenopravni znaaj povrata ukazuje da ranije izreena kazna za prethodno kazneno djelo nije bila dovoljna za popravljanje uinitelja, te da bi prema njemu trebalo primijeniti teu kaznu, to znai da je povrat oteavajua okolnost.

VRSTE POVRATA:

S obzirom na prirodu-opi (kad poinitelj poslije izdrane kazne za prethodno djelo ponovno uini bilo koje kazneno djelo) i specijalni (kad uini isto ili istorodno djelo).

S obzirom na vremenski razmak izmeu uinjenih kaznenih djela razlikuje se vremenski odreen( kad je novo djelo uinjeno u odreenom roku poslije izreene ili izdrane kazne za prethodno djelo 5-10 god.) i vremenski neodreen (kada uini novo kazneno djelo u bilo koje vrijeme poslije izdrane ili izreene kazne za prethodno).

S obzirom na broj ponovo uinjenih kaznenih djela postoje obian (jednostruki) i viestruki povrat.

S obzirom da li je prethodno izraena kazna ili ne-pravi (kad osoba opet uini kazneno djelo nakon to je izdrala kaznu za prethodno) ili prividni ( kad uini novo kazneno djelo poslije izreene presude za ranije kazneno djelo)povrat.

POVRAT U KAZNENOM PRAVU BIH:

Povrat postoji kada je ranije osuena osoba za jedno djelo ponovno uini kazneno djelo. To je jedna okolnost od znaaja za odmjeravanje kazne koja ima samo karakter oteavajue okolnosti. Kod odmjeravanja kazne za kazneno djelo uinjeno u povratu sud je duan da uzme u obzir slijedee okolnosti:

-da li je ranije djelo iste vrste kao i novo -da li su oba djela uinjena iz istih pobuda

-koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdrane ili oprotene kazne.

ODMJERAVANJE KAZNE ZA DJELA U STICAJU(BIH):

Kada uinitelj sa jednom ili vie radnji ostvari vie kaznenih djela njemu se za sva ta djela istovremeno sudi u jednom postupku i izrie jedinstvena kazna. Kazneno pravo BIH primjenjuje jedinstvena pravila za odmjeravanje kazne za obje vrste sticaja(idealni i realni). Tri su osnovna sustava za odmjeravanje kazne za djela u sticaju koja priznaje i kazneno pravo BIH: 1.sustav apsorpcije;2. sustav asperacije;3.sustav kumulacije.

Ta pravila primjenjuju se i za produeno kazneno djelo.

Sustav apsorpcije- primjenjuje se kad je za neko od kaznenih djela u sticaju utvrena kazna dugotrajnog zatvora pa je sud izrie i kao jedinstvenu kaznu, to znai da ona apsorbira sve utvrene kazne za ostala djela u sticaju;

Sustav asperacije- primjenjuje se kao osnovni sustav za odmjeravanje kazne za kaznena djela sticaju za koje je utvrena kazna u slijedeim sluajevima:

1. kad za sva djela u sticaju sud utvrdi kazne zatvora tada e izrei jedinstvenu kaznu zatvora koja e biti vea od svake pojedinane s tim da ne smije prijei njihov zbroj niti prijei 20 godina.

2. kada su za kaznena djela u sticaju propisane kazne zatvora do 3 godine, sud e izrei jedinstvenu kaznu koja e biti vea od svake ponaosob utvrene kazne, ali koja ne moe biti vea od osam godina (ograniena asperacija);

3. kada sud za sva djela u sticaju utvrdi samo novane kazne pa izrekne jedinstvenu kaznu koja mora biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije da dostigne njihov zbir.

4. sporednu kaznu sud izrie ako je ona utvrena bar za jedno djelo u sticaju, a ako je utvreno vie sporednih novanih, izrei e jedinstvenu novanu kaznu,

5. kad sud za neka kaznena djela u sticaju utvrdi kaznu zatvora, a za druga djela kaznu maloljetnikog zatvora, tada izrie jedinstvenu kaznu zatvora po unaprijed navedenim pravilima.

Sustav kumulacije se primjenjuje kada sud za neka djela u sticaju utvrdi kaznu zatvora, a za druga djela novane kazne, tada izrie kao jedinstvenu kaznu i kaznu zatvora i novanu kumulativno.

Pravila za odmjeravanje kazne za djela u sticaju primjenjuju se i kad uinitelj poini produeno kazneno djelo.

ODMJERAVANJE KAZNE OSUENOJ OSOBI:

Vri se za:-za uinjeno jedno ili vie kaznenih djela za koja se nije znalo u vrijeme suenja

-za djelo koje je uinjeno prije pristupa odsluenju kazne po ranijoj osudi -ako osuenih uini kazneno djelo u tijeku odsluenja kazne zatvora,

dugotrajnog ili maloljetnikog zatvora, sud izrie jedinstvenu kaznu za sva djela primjenom pravila o odmjeravanju kazne za djela u sticaju, osim za djela koja nisu obuhvaena osudom.

URAUNAVANJE PRITVORA I RANIJE KAZNE:

Pritvor nije kazna ve mjera koja se poduzima u kaznenom postupku. Pritvor kao i svako drugo lienje slobode u vezi s kaznenim djelom, uraunavaju se u izreenu kaznu zatvora, dugotrajnog i maloljetnikog zatvora i novanu kaznu. Takoer se uraunava: dovoenje okrivljenog, vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi itd.

Od ovog pravila postoje 2 izuzetka:

-kada osuena osoba u toku izvravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloljetnikog zatvora uini novo kazneno djelo tada sud izrie kaznu nezavisno od ranije izreene kazne ako se primjenom pravila o odmjeravanju kazne za djela u sticaju ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja s obzirom na trajanje neizdranog djela ranije izreene kazne

-kada osuena osoba za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora uini kazneno djelo za koje zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do 1 godine pa e se prema njemu primijeniti disciplinarna kazna.

Uraunavanje pritvora ili druge ranije kazne u izreenu kaznu znai odbijanje djela vremena koje je provedeno na izdravanju kazne tako da osueni ima da izdri samo preostali dio kazne.

MJERE UPOZORENJA (OSIGURANJA)

- UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA:

Zajednike karakteristike mjera upozorenja:1.karakter djelovanja; 2.vezanost za kaznu; 3.vezanost za laka kaznena djela; 4.humani karakter i 5.svrha.

Razlika izmeu sudske opomene i uvjetne osude svode se na slijedee: -1. Uvjetna osuda je upozoravajua, a sudska opomena opominjua sankcija;

Sudska opomena je bezuvjetna osuda na prijekor ija se sutina sastoji u prijekoru koji se upuuje uinitelju za kazneno djelo uz opomenu da ubudue ne ini kaznena djela jer e za novo kazneno djelo biti kanjen.Sudska opomena je neopoziva-uinitelj novog djela ne moe biti kanjen za djelo za koje mu je izreena sudska opomena.

2.Uvjetna osuda se primjenjuje kao kriminalno politika mjera u vezi sa stvarnim kajanjem i moe se primijeniti i kod teih kaznenih djela, to nije sluaj sa sudskom opomenom.

3. Uvjetna osuda je uvjetno odlaganje izvrenja kazne koje se moe opozvati, a sudska opomena je bezuvjetna i neopoziva;

4. Uvjetna osuda se izrie presudom, a sudska opomena rjeenjem.

POJAM I SUSTAV UVJETNE OSUDE

Uvjetna osuda je odlaganje od izricanja ili izvrenja kazne uinitelju kaznenog djela pod uvjetom da za odreeno vrijeme ne uini novo kazneno djelo.

Dva su sustava uvjetne osude:KONTINENTALNI (sud vodi postupak protiv poinitelja kaznenog djela i izrie mu vrstu i mjeru kazne, ali njeno izvrenje odlae za odreeno vrijeme pod odreenim uvjetima) i ANGLOAMERIKI (nema voenja kaznenog postupka, ve se suenje odlae za vrijeme dok se uinitelj kaznenog djela stavlja. Pod nadzor organa pravosua i javne sigurnosti).

UVJETNA OSUDA U K.P. BIH

U kaznenom pravu BIH uvjetna osuda je samostalna kaznena sankcija gdje sud kazneno odgovornom uinitelju utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se ona nee izvriti ako osueni za vrijeme koje sud odredi, a koje ne moe biti krae od 1 ni due od 5 godina ne uini novo kazneno djelo. Pri odluivanju o izricanju uvjetne osude sud e voditi rauna o: osobnosti uinitelja djela, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije uinjenog kaznenog djela, stupanj kaznene odgovornosti.

Pojavljuje se u dva oblika:1. u klasinom smislu i 2. sa zatitnim nadzorom.Uvjetna osuda moe biti izreena samo punoljetnom i kazneno odgovornom uinitelju.

DJELOVANJE UVJETNE OSUDE:

Osoba kojoj je ova sankcija izreena smatra se osuivanom osobom, a u sluaju novog kaznenog djela smatra se povratnikom. Uz nju se moe izrei mjera oduzimanja imovinske koristi, odreene mjere sigurnosti, ali ova ne proizvodi pravne posljedice osude. Ona se unosi u kaznenu evidenciju ali se brie nakon 1 godine od dana prestanka vremena provjeravanja ako nije opozvana.

UVJETI ZA IZRICANJE UVJETNE OSUDE:

-da je uinitelju utvrena kazna zatvora od 2 godine ili novana ili obje kazne zajedno -uvjerenje suda da osueni i bez izvrenja izreene kazne nee initi kazneno djelo tako da se samim izricanjem osude moe ostvariti svrha kanjavanja.

Kazneni zakoni u BIH predviaju mogunost izricanja uvjetne osude i pravnoj osobi kao uinitelju kaznenog djela. Tu se razlikuju OBVEZNI ( da osueni tijekom provjeravanja ne uini novo kazneno djelo, a rok ne moe biti krai od 1 ni dui od 5 godina) i FAKULTATIVNI ( mogu biti opi i posebni, opi se odnose na sva kaznena dijela i sve uinitelje, a posebni fakultativni uvjeti su predvieni kod pojedinih kaznenih djela u posebnom djelu kaznenog zakona)uvjeti. Ovi uvjeti se odreuju presudom i moraju biti ispunjeni u roku provjeravanja.

OPOZIVANJE UVJETNE OSUDE:1.prvi osnov je uinjenje novog kaznenog djela.

2.drugi je ranije uinjeno kazneno djelo za koje se nije znalo u vrijeme izricanja. 3.trei je osnov neispunjenje izreenih obveza.

Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud moe postupiti na dva naina:1. da za novo k.d., jedno ili vie izrekne uvjetnu osudu, 2. da za novo kazneno djelo izrekne bezuvjetnu kaznu.

Odluku o opozivanju uvjetne osude donosi sud u obliku presude koji je sudio u prvom stupnju.

UVJETNA OSUDA SA ZATITINIM NADZOROM l.69:

Zatitni nadzor obuhvata niz zakonom predvienih mjera pomoi,brige, nadzora i zatite od 6 mjeseci do 2 godine. Sadraj nadzora:

-lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi -uzdravanje od uporabe alkohola i droga -posjeivanje raznih savjetovalita -osposobljavanje za zanimanje

-prihvaanje zaposlenja koje odgovara sposobnostima i struci osuenog -primjereno raspolaganje plaom i drugom imovinom.

SUDSKA OPOMENA:

Posebna je kaznena sankcija koju predvia KZBIH. Izrie se umjesto kazne zatvora ili novane kazne punoljetnom i kazneno odgovornom uinitelju lakog kaznenog djela.Ona predstavlja prijekor uinitelju k.d. od strane drutva i upozorenje da ubudue ne ini kaznena djela jer e biti kanjen.

UVJETI ZA IZRICANJE SUDSKE OPOMENE:

-da je uinjeno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 1 godine ili novana kazna pod takvim olakavajuim okolnostima koje ga ine osobito lakim

-uvjerenje suda da su se stekli uvjeti za ostvarenje svrhe kaznenopravnih sankcija i bez kanjavanja.

DJELOVANJE SUDSKE OPOMENE:

Sudska opomena povlai osuivanost, unosi se u evidenciju, a brie se u roku 1 godine ako ne uini novo kazneno djelo. Uz nju se mogu izrei odreene mjere sigurnosti te mjere oduzimanja imovinske koristi. Ona ne povlai pravne posljedice osude, ne moe se izrei vojnim osobama za kazneno djelo protiv vojske ni maloljetnim uiniteljima.Sudska opomena se izrie rjeenjem koje ne sadri izreku o krivnji.

RAZLIKE IZMEU UVJETNE OSUDE I SUDSKE OPOMENE:

-najvanija razlika-uvjetna osuda je upozoravajua,a sudska opomena opominjua sankcija

-uvjetna osuda se pojavljuje kao mjera drutvenog opratanja kazne uinitelju djela putem odlaganja njenog izricanja ili izvrenja, dok se sudskom opomenom u stvari zamjenjuje kazna zatvora ili novana kazna, jer se izrie umjesto njih

-uvjetna osuda se primjenjuje kao kriminalno-politika mjera u vezi sa stvarnim kajanjem i kao takva ona se moe primijeniti i kod teih kaznenih djela, to nije sluaj sa sudskom opomenom

-uvjetna osuda predstavlja uvjetno odlaganje izvrenja kazne koje se moe, a nekad i mora, opozvati, dok se sudska opomena izrie bezuvjetno o neopoziva je

-uvjetna osuda se izrie presudom, a sudska opomena rjeenjem.

MJERE SIGURNOSTI

POJAM:

Posebna vrsta kaznene sankcije koje se mogu izrei svakom uinitelju kaznenog djela: kazneno odgovornom ili neodgovornom, punoljetnom ili maloljetnom.

OPI ELEMENTI MJERA SIGURNOSTI:-predstavljaju sredstva za zatitu drutva od kriminaliteta

-imaju represivni karakter-primjenjuju se protiv volje uinitelja kaznenog djela -propisane su zakonom kao i postupak njihovog izricanja i kanjavanja -izrie ih samo sud u postupku koji je odreen zakonom

-osnov izricanja je postojanje opasnog stanja kod uinitelja koje se ispoljava u injenju kaznenog djela.

-PRAVNI OSNOV I SVRHA MJERA SIGURNOSTI:

Primjena mjera sigurnosti zasniva se na postojanju posebnog stanja opasnosti koje uinitelj nosi u sebi a moe biti prouzrokovano biopsihikim ili socijalnim faktorima. Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uvjeti koji mogu utjecati da uinitelj ubudue ini kaznena djela., mogu se primijeniti tek poto je poinjeno kazneno djelo.

ODNOS IZMEU KAZNE I MJERE SIGURNOSTI: Slinosti:-zajednika svrha im je zatita drutva od kriminaliteta

-spreavanje uinitelja da ubudue ne ini kazneno djelo -obje su represivne mjere

-obje se izriu u vezi s uinjenim kaznenim djelom -izrie ih sud u postupku odreenim zakonom

-sud ih moe izrei samo ako su odreene zakonom.

Razlike:-mjere sigurnosti su preventivnog karaktera -s njima se ostvaruje individualna prevencija

-kazna se izrie samo prema kazneno odgovornom punoljetnom uitelju a mjera sigurnosti moe i suprotno

-trajanje kazne mora se presudom odrediti a mjere sigurnosti se ne mogu uvijek ni odrediti

-odmjeravanje kazne vri se s obzirom na teinu djela, stupanj kaznene odgovornosti i drutvene opasnosti, a izbor mjera sigurnosti s obzirom na stupanj i karakter opasnog stanja uinitelja.

KLASIFIKACIJA MJERA SIGURNOSTI:

Prema kriteriju da li se uinitelju oduzima sloboda ili ne, mjere sigurnosti se dijele na: mjere kojima se oduzima sloboda i mjere kojima se ne oduzima sloboda.

Prema tome koje dobro se pogaa mjere sigurnosti se dijele na: osobne i stvarne. S obzirom na karakter djelovanja dijele se na: eliminatorne, odgojne i preventivne.

Prema vremenskom trajanju na: vremenski odreene i vremenski neodreene.

MJERE SIGURNOSTI U NAEM KAZNENOM PRAVU:

-obvezno psihijatrijsko lijeenje -obvezno lijeenje od ovisnosti

-zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti -oduzimanje predmeta

-zabrana upravljanja motornim vozilom( koju ne poznaje KZBIH).

MJERE SIGURNOSTI ZA PRAVNE OSOBE:

-oduzimanje predmeta -objavljivanje presude-zabrana obavljanja odreene privredne djelatnosti i oduzimanje imovinske koristi.

POJEDINE MJERE SIGURNOSTI:

Obvezno psihijatrijsko lijeenje- ovu mjeru izrie sud kada utvrdi da je uinitelj kaznenog djela uinio u stanju bitno smanjenje uraunljivosti ili smanjenje uraunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubudue djelovati na uinitelja da uini novo kazneno djelo.

Obvezno lijeenje od ovisnosti-moe se izrei uinitelju koji je kazneno djelo uinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti i ubudue initi kazneno djelo.

Zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti-sud moe uinitelju kaznenog djela zabraniti vrenje odreenog poziva, djelatnosti ili dunosti, ako je uinio kazneno djelo vezano za imovinu koja mu je povjerene ili kojoj je imao pristup zahvaljujui svom pozivu, djelatnosti ili dunosti ako postoji opasnost da bi takvo vrenje moglo poticajno djelovati na njega da uini novo kazneno djelo.

Oduzimanje predmeta-ova mjera sigurnosti sastoji se u oduzimanju predmeta koju su upotrijebljeni ili namijenjeni kao sredstvo za uinjenje kaznenog djela ili koju su nastali uinjenjem kaznenog djela kada postoji opasnost da e biti ponovo upotrijebljeni za uinjenje kaznenog djela ili kada se u cilju zatite ope sigurnosti ili iz moralnih razloga oduzimanje ini apsolutno nunim, a nalaze se u vlasnitvu uinitelja.

Zabrana upravljanja motornim vozilom-ova mjere predviena je samo u entitetskom kaznenom zakonodavstvu BIH. Uvjeti za njeno izricanje su:1.uinjeno kazneno djelo protiv javnog prometa;2.da je uinitelju izreena kazna zatvora, rad za ope dobro na slobodi ili uvjetna osuda;3.da postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom uinitelj ponovno uiniti kazneno djelo. Sastoji se u zabrani upravljanja motornim vozilom odreene ili svih vrsta ili kategorija za odreeno u odluci navedeno vrijeme

KAZNENE SANKCIJE ZA MALOLJETNIKE I MLAE

PUNOLJETNE OSOBE

KARAKTERISTIKE MALOLJETNIKOG KAZNENOG PRAVA:

- Obiljeja:-iskljuenja kaznena odgovornost maloljetnih uinitelja kaznenog djela

-meu kaznenim sankcijama prema maloljetnim uiniteljima kaznenih djela prve su odgojne mjere nad kaznom koja predstavlja izuzetak izraen u primjeni maloljetnikog zatvora

-u kaznenom postupku prema maloljetnicima organi kaznenog pravosua imaju iroka ovlatenja u pogledu pokretanja, toka ili okonanja

-postoje posebni organi pravosua za borbu protiv maloljetnikog kriminaliteta : posebna odjeljenja za maloljetniku delikvenciju u organima unutarnjih poslova i posebna maloljetnika vijea tj.maloljetniki sud koji rukovodi cjelokupnim kazn.postupkom protiv maloljetnog delikventa;

-ODGOJNE PREPORUKE

Maloljetnici su osobe od navrene 14 do navrene 18 godine. Maloljetnici se dijele na prema uzrastu na mlae i starije maloljetnike. Mlai maloljetnici su osobe uzrasta od 14 do 16 godina, dok su stariji maloljetnici osobe koje su navrile 16 al nisu navrile 18 godina.

Uvjeti za izricanje odgojnih preporuka su:

-da je maloljetnik priznao uinjenje kaznenog djela ; -da je maloljetnik izrazio spremnost da se pomiri sa oteenim.Odgojne preporuke imaju dvojaku odreenu svrhu:

1.da se ne pokree kazneni postupak prema maloljetnom uinitelju lakeg kaznenog djela

2.da se primjenom odgojnih preporuka utjee na maloljetnika da ubudue ne ini kazneno djelo (specijalna prevencija).

Postoji vie odgojnih preporuka:

-osobno izvinjenje oteenom -naknada tete oteenom -redovno pohaanje kole

-rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice -prihvaanje odgovarajueg zaposlenja

-smjetaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu -lijeenje u odgovorajuoj zdravstvenoj ustanovi

-posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita.

VRSTE I SVRHA KAZNENIH SANKCIJA ZA MALOLJETNIKE:

1.ODGOJNE MJERE: disciplinske mjere, mjere pojaanog nadzora i zavodske mjere. 2.MALOLJETNIKI ZATVOR-samo kazneno odgovornim starijim maloljetnicima. Svrha ovih sankcija je da se pruanjem zatite i pomoi uiniteljima, vrenjem nadzora nad njima, strunim osposobljavanjem i razvojem osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj te utjecaj na maloljetne uinitelje da ubudue ne ine kaznena djela, kao i na druge maloljetnike da ne vre kaznena djela.

Disciplinske mjere-izriu se maloljetnom uinitelju kaznenog djela kome nije potrebno izrei trajnije mjere odgoja i preodgoja, posebno ako je kazneno djelo uinjeno iz nepromiljenosti ili lakomislenosti.

Ukor-KZRS-najblaa odgojna mjera koja se sastoji u prijekoru koju sud u ime drutva upuuje maloljetnom uinitelju djela zbog uinjenja djela.

Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike-krivini zakoni u BIH-izriu se kada sud doe do uvjerenja da se kratkotrajnom disciplinskom mjerom moe izvriti potreban odgojni ili obrazovni utjecaj na osobu maloljetnog uinitelja i njegovo vladanje.

Mjere pojaanog nadzora-izriu se maloljetnom uinitelju prema koje je potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenje uz odgovarajui nadzor, a pri tome nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine. To su sljedee mjere:

-pojaani nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja -pojaani nadzor u drugoj obitelji-pojaani nadzor organa socijalne zatite.

Posebne obveze uz pojaani nadzor: U cilju to uspjenije primjene odgojne mjere pojaanog nadzora sud moe prilikom njenog izricanja odrediti 1 ili vie posebnih obveza odreenih zakonom. To mogu biti slijedee obveze:

1. da se osobno ispria oteenoj osobi;

2. da u okviru svojih mogunosti nadoknadi kaznenim djelom prouzroenu tetu ;

3. da redovno pohaa kolu;

4. da prihvati zaposlenje

5. da posjeuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovu ili savjetovalite;

Zavodske mjere-izriu se maloljetnom uinitelju kaznenog djela prema kojem treba poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine.

To su:-upuivanje u odgojnu ustanovu -upuivanje u odgojno-popravni dom-upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje.

Sud moe obustaviti dalje izvravanje pojaanog nadzora ili zavodske mjere iz tri razloga:

-kad se nakon donoenja odluke o izricanju odgojne mjere poj.nad. ili zavodske odg.mj. pojave okolnosti koje nisu postojale u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo, a bile su od utjecaja na donoenje odluke;

- kad sud ustanovi da je primjenom odgojne mjere postignut takav uspjeh u preodgoju da nema vie potrebe za njenim primjenjivanjem

-izuzetna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu moe se obustaviti od izvrenja ili zamijeniti drugom vrstom odgojne mjere i prije isteka rokova ako posebne okolnosti koje se odnose na osobnost maloljetnika pokazuju da je postignuta svrha tih mjera.

IZRICANJE ODGOJNIH MJERA ZA DJELA U STICAJU:

Maloljetniku se moe izrei odgojna mjera i kada je uinio vie kaznenih djela u sticaju. Sud jedinstveno ocjenjuje sva djela u sticaju i izrie jednu odgojnu mjeru, ne primjenjujui pravila odmjeravanja kazne za djela u sticaju.

DJELOVANJE ODGOJNIH MJERA:Proizvode slijedea pravna djelovanja:

-maloljetnici kojima je izreena odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom ne mogu za vrijeme ove mjere ostvarivati odreena prava

-o izreenim odgojnim mjerama vodi se posebna evidencija

-odgojne mjere ne povlae pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava.

MALOLJETNIKI ZATVOR:

L.100.- Kazna maloljetnikog zatvora ne moe biti kraa od 1 ni dulja od 10 godina, a izrie se na pune godine ili na pola godine.

l.101. Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora Pri odmjeravanju kazne zatvora starijem maloljetniku sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna bude manja ili vea-l.49(opa pravila za odmjeravanje kazne), imajui posebno u vidu stupanj duevnog razvoja maloljetnika i vrijeme potrebno za njegov preodgoj i struno osposobljavanje.

To je posebna vrsta kazne lienja slobode koji je slian kazni zatvora kao vrsti kaznene sankcije za punoljetne uinitelje kaznenih djela.Izrie se maloljetnom uinitelju teeg kaznenog djela.Karakteristike su:

-to je kaznena sankcija kojom se ostvaruju ciljevi specijalne i generalne prevencije -uvjeti za izricanje su uinjeno kaznena djela i kaznena odgovornost uinitelja

-pri odmjeravanju ove kazne prioritetno znaenje imaju subjektivne okolnosti vezane za osobu uinitelja-ova se kazna ne izrie u kratkom trajanju

-za kaznena djela u sticaju sud izrie jednu kaznu maloljetnikog zatvora na osnovi sveukupne ocjene uinjenih kaznenih djela

-ova kazna ne povlai pravne posljedice osude

-izvrava se u kazneno-pravnom domu za maloljetnike po izmijenjenom reimu i tretmanu u odnosu na punoljetne uinitelje.

Uvjeti za izricanje maloljetnikog zatvora:-da je uinitelj djela stariji maloljetnik(navrenih16 godina)

-da je uinio kazneno djelo za koje je propisana kazna tea od 5 godina

-da je maloljetnik u vrijeme uinjenja bio uraunljiv i kriv, kazneno odgovoran. Kazna maloljetnikog zatvora zastarijeva kad od pravosnanosti odluke o njenom izricanju proe:1) 10 god. Ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 5 godina;

2) 5 godina ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 3 godine; 3) 3 godine ako je izreena kazna zatvora do 3 godine.

L.110-Izvrenje kazne zatvora Kazana zatvora i kazna maloljetnikog zatvora izvravaju se u zatvorenim poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdravanje kazne.Kazna dugotrajnog zatvora-zatvorene ustanove za izdravanje kazne.

Djelovanje maloljetnikog zatvora:

-maloljetniki zatvor ne povlai pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava

-maloljetnik kojem je izreen maloljetniki zatvor smatra se osuivanom osobom -uvodi se u kaznenu evidenciju iz koje se brie nakon 5 godina od dana odsluene, zastarjele ili oprotene kazne, a osueni u to vrijeme ne poini novo kazneno djelo.

KAZNENE SANKCIJE ZA MLAE PUNOLJETNE OSOBE:Prema naem kaznenom pravu to su osobe od 18 do 21 godine:

-suenje punoljetnoj osobi za kazneno djelo koje je uinila kao maloljetnik (punoljetnoj osobi koja je navrila 21 godinu, ne moe se suditi za kazneno djelo koje je poinila kao mlai maloljetnik)

Punoljetnoj osobi koja u vrijeme suenja nije navrila 21 godinu moe se suditi za kazneno djelo koje je uinila kao maloljetnik ako se radi o djelu za koje je propisana kazna tea od 5 godina.

-izricanje odgojnih mjera mlaim punoljetnim osobama (punoljetnim uiniteljima k.d. koji u vrijeme suenja nisu navrili 21 godinu zakoni predviaju mogunost izricanja zavodskih odgojnih mjera ako se moe oekivati da e se odgojnom mjerom postii svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.Ova mjera moe trajati najdue do 23 godine ivota uinitelja k.d.

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KAZNENIM DJELOM I PRAVNE POSLJEDICE OSUDE

POJAM I OSNOV ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI:

Sastoji se u oduzimanju od uinitelja kaznenog djela novca, predmeta od vrijednosti i svake druge imovinske koristi koja je pribavljena kaznenim djelom. Cilj je:1) da se sprijei sticanje imovinske koristi injenjem kaznenih djela i 2) da obeteti osobu koja je oteena uinjenim djelom.

NAIN ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI:

Imovinska korist oduzima se odlukom suda kojom je utvreno postojanje kaznenog djela pa se tada istom odlukom oduzimaju novac, predmeti od vrijednosti i druge imovinska korist koja je pribavljena uinjenjem djela. Ona se moe oduzeti i od osoba na koje je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti ako su te osobe znale ili su mogle znati da je imovinska korist pribavljena kaznenim djelom.

ZATITA OTEENOG:

Ako je u tijeku kaznenog postupka oteenom dosuen imovinskopravni zahtjev, sud izrie oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenog.Ukoliko je oteeni upuen na parnini postupak, on moe traiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti ako:

- pokrene parnini postupak u roku od 6 mjeseci od dana pravosnanosti odluke kojom je upuen na parnicu

-ako u roku 3 mjeseca od pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti.

Oteeni koji u kaznenom postupku nije istakao imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati namirenje iz oduzete imovine pod slijedeim uvjetima:

1. ako je radi utvrivanja svog zahtjeva pokrenuo parnini postupak u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od 2 godine od pravosnanosti odluke o oduzimanju imovinske koristi;

2. ako u roku od 3 mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti.

ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI OD PRAVNE OSOBE:Predvieno je pod uvjetima:

-da je uinjenim kaznenim djelom pribavljena protupravna imovinska korist -da je takvu korist pribavila pravna osoba

-da je kazneno djelo uinilo fizika osoba u ime, za raun ili u korist pravne osobe.

PRAVNE POSLJEDICE OSUDE:predstavljaju ograniavajue ili zabranjujue mjere represivnog karaktera koje osuenoj osobi oteavaju ponovno ukljuivanje u drutvenu zajednicu, ali koje imaju i specijalno preventivni karakter.Sastoje se u prestanku ili gubitku odreenih prava ili u zabrani sticanja odreenih prava osobama koje su osuene za odreena kaznena djela ili na odreenu kaznu.

Dvije su vrste pravnih posljedica osude:a)posljedice koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava:

-prestanak vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim drutvima ili u drugim pravnim osobama

-prestanak zaposlenja ili prestanak odreenog zvanja, poziva ili zanimanja -oduzimanje odlikovanja-gubitak ina vojnog starjeine ili klase vojnog slubenika.

b)posljedice koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava ( traju najdue 10 godina od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne ako za pojedino od njih nije propisano krae trajanje):

-zabrana obavljanja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim drutvima ili drugim pravnim osobama

-zabrana stjecanja odreenih zvanja, poziva ili zanimanja, dozvola, odobrenja odlukom organa vlasti

-zabrana stjecanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti

-zabrana istupanja u tisku, na radiju, televiziji itd.

Propisuje se samo zakonom, nastupaju po sili zakona, danom pravosnanosti presude

GAENJE KAZNENE SANKCIJE,REHABILITACIJA IBRISANJE OSUDE

OSNOVI GAENJA KAZNENE SANKCIJE: 1.smrt uinitelja kaznenog djela 2.zastarjelost

3.amnestija

4.pomilovanje.

1.Smrt uinitelja kaznenog djela:

Prirodni dogaaj koji dovodi do promjene stvarne i pravne situacije. Onemoguuje izvrenje svih kaznenih sankcija koje su vezane za osobu uinitelja kaznenog djela.

2.Zastarjelost:

Pravna injenica koja dovodi do gaenja kaznene sankcije uslijed proteka zakonom odreenog vremena. Ona je opravdana iz razloga:

to se izricanjem kaznenih sankcija uinitelju poslije proteka vremena ne moe ostvariti svrha koja se sastoji u preventivnom utjecaju na druge da potuju pravni sustav i da ne ine kaznena djela odnosno da sprijee uinitelja ponovo uini kazneno djelo;

zatim pada u zaborav uinjeno kazneno djelo tako da sankcija ne moe utjecati pozitivno na graane;

za sudsko vijee nastaju tekoe da utvrivanja okolnosti djela;

primjenom instituta zastarjelosti drava vri pritisak na organe pravosua da

budu aurni i efikasni u otkrivanju, dokazivanju i kanjavanju uinitelja kazneni djela.

Dvije su diobe zastarjelosti:-prema vremenu od kada poinje tei zastarjelost, razlikuje se zastarjelost kaznenog gonjenja i izvrenje kazne

-prema djelovanju: relativna i apsolutna zastarjelost.

ZASTARJELOST KAZNENOG GONJENJA:

Postoji kada se poslije isteka odreenog vremena od uinjenja kaznenog djela ne moe poduzeti kazneno gonjenje njegovog uinitelja. Vrijeme koje treba proi naziva se rok zastarjelosti. Razliit je za pojedina kaznena djela i zavisi od visine i vrste propisane kazne.

Ne moe se poduzeti kada protekne:-35 godina od uinjenja k. djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora

-20 godina od uinjenog k.djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko 10 godina

-15 godina od uinjenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko 5 godina

-10 godina od uinjenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko 3 godine

-5 godina od uinjenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko 1 godina

-3 godine od uinjenog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od 1 godine ili novana kazna.

OBUSTAVA ZASTARJELOSTI(mirovanje):

Znai da uslijed izvjesnih okolnosti gonjenje ne moe zapoeti ili ne moe biti nastavljeno, a kada te okolnosti otpadnu rok zastarjelosti se nastavlja. Dvije su vrste smetnji koje dovode do obustave roka zastarjelosti:1.faktine-okolnosti stvarne prirode ( okupacija, ratno stanje, poplava, poar, bjekstvo uinitelja) i 2.pravne smetnje-okolnosti pravne prirode (duevno oboljenje ili imunitet okrivljenog).

PREKID ZASTARJELOSTI:

Uslijed postojanja izvjesnih okolnosti rok zastarjelosti se prekida, a prestankom tih zakonom predvienih okolnosti on se ne nastavlja ve poinje tei iznova. Razlozi su: -prekida se svakom procesnom radnja nadlenog organa koja se poduzima radi gonjenja uinitelja zbog uinjenog kaznenog djela

-prekida se kada uinitelj u vrijeme dok tee rok uini isto takvo teko ili tee kazneno djelo.

APSOLUTNA ZASTARJELOST:

Znai nemogunost kaznenog gonjenja kada protekne odreeno vrijeme poslije uinjenja kaznenog djela bez obzira na obustave i prekide zastarjelosti. Nastupa kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost kaznenog gonjenja.

ZASTARJELOST IZVRENJA KAZNE:

Zastarjelost poinje tei od dana kada je kazneno djelo uinjeno, a to je dan kada je uinitelj poduzeo radnju uinjenja ili neinjenja.Znai da se poslije proteka odreenog vremena od dana pravosnanosti presude izreena kazna ne moe izvriti. Izvrenje novane kazne zastarijeva kada protekne 2 godine od pravosnanosti presude kojom je ta kazna izreena.

Ovi rokovi prema KZBIH iznose:

-35 godina od osude na kaznu dugotrajnog zatvora -20 godina od osude na kaznu zatvora preko 10 godina -15 godina od osude na kaznu zatvora preko 5 godina -10 godina od osude na kaznu zatvora preko 3 godine -5 godina od osude na kaznu zatvora preko 1 godina-3 godine od osude na kaznu zatvora od 1 godine ili novana kazna.

Zastarjelost izvrenja kazne izreene pravnoj osobi nastupa kada od dana pravosnanosti presuda kojom je izreena protekne:

-3 godine ako je izreena novana kazna

-5 godina ako se izreena kazna oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe.

ZASTARJELOST IZVRENJA KAZNE MALOLJETNIKOG ZATVORA:

Ako je proteklo:-10 godina od osude na maloljetniki zatvor preko 5 godina -5 godina od osude na maloljetniki zatvor preko 3 godine -3 godine od osude na maloljetniki zatvor do 3 godine.

OBUSTAVA I PREKID ZASTARJELOSTI IZVRENJA KAZNE:

Zastarijevanje kazne ne tee za vrijeme za koje se po zakonu izvrenja kazne ne moe izvriti. Smetnje uslijed kojih se ne moe poduzeti izvrenje kazne mogu biti stvarne i pravne naravi. Prekid zastarjelosti izvrenja kazne nastupa poduzimanjem radnje nadlenog dravnog organa radi izvrenja kazne kao npr.poziv osuenoj osobi da se javi na odsluenje kazne, raspisivanje potjernice za odbjeglom osobom.

ZASTARJELOST IZVRENJA MJERA SIGURNOSTI:

Nastupa kada protekne odreeno vrijeme zavisno od vrste izreene mjere. Kod mjere obveznog psihijatrijskog lijeenja, lijeenje od ovisnosti i oduzimanja predmeta zastarjelosti nastupa poslije proteka 5 godina od pravosnanosti odluke kojom su izreene.

Zastarjelost izvrenja mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom je 10 godina od dana kad je utvrena imovinska obveza.

APSOLUTNA ZASTARJELOST IZVRENJA KAZNI I MJERA SIGURNOSTI:

Zastarjelost izvrenja mjera zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti i zabrane upravljanja motornim vozilom nastupa kada protekne onoliko vremena koliko je sud odredio. Svi zakoni izriito odreuju da protekom dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu trai za nastupanje zastarjelosti izreene kaznene sankcije ne mogu ni u kom sluaju izvriti.

NEZASTARIVOST KAZNENOG GONJENJA I IZVRENJE KAZNE:

Kazneno gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za kazneno djelo genocida, zloina i protiv ovjenosti, ratnih zloina i za kaznena djela za koja zastarjelost ne moe nastupiti po meunarodnom pravu.

3.Amnestija (gr. Zaboravljanje):

Sastoji se u opratanju kazne uinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviih organa dravne vlasti. S OBZIROM na djelovanje dvije su vrste amnestije:-oprotaj od kazne koja je pravosnano izreena(amnestija u uem smislu)

-osloboenje od kaznenog gonjenja (ABOLICIJA) i kanjavanja(amnestija u irem smislu).

Tri su osnovna elementa amnestije: 1.akt najvieg predstavnikog tijela

2.odnosi se na individualno neodreen broj osoba

3.sastoji se u oslobaanju od kaznenog gonjenja, djelominog ili potpunog oslobaanja od izvrenja kazne, zamjeni izreene kazne blaom kaznom, brisanju osude ili ukidanju odreenih pravnih posljedica osude. Amnestiju daje Parlamentarna skuptina BIH za kaznena djela propisana KZBIH, odnosno Parlament Federacije, odnosno Skuptina RS.

4.Pomilovanje:

To je akt u obliku odluke(rjeenja) koji donosi najvii organ vlasti(predsjednitvo BIH, PREDSJEDNIK Federacije, ili predsjednik RS) kojim se poimenino odreenim osobama daje osloboenje od kaznenog gonjenja, potpuno ili djelomino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena blaom kaznom ili se odreuje brisanje osude itd.

Tri su osnovna elementa pomilovanja:

1.daje ga zakonom odreeni najvii organ dravne vlasti; 2.odnosi se na individualno odreene osobe;

3.sastoji se u oslobaanju od kaznenog gonjenja, djelominog ili potpunog oslobaanja od izvrenja kazne, zamjeni izreene kazne blaom kaznom, brisanju osude ili ukidanju odreenih pravnih posljedica osude.

Postupak za pomilovanje pokree se po slubenoj dunosti ili na molbu osuene osobe.

Pravno dejstvo pomilovanja je ire od djelovanja amnestije:

1. amnestijom se ne moe kazna zamijeniti uvjetnom osudom kao to je pomilovanjem mogue;

2. amnestijom se samo ukidaju pravne posljedice osude ali se ne moe skratiti vrijeme njihova trajanja to je pomilovanjem mogue;

REHABILITACIJA:

Poslije izvrenja kazne osuena osoba se vraa u drutvo i ukljuuje u slobodan drutveni ivot ali ne postaje odmah u potpunosti ravnopravan graanin sa ostalim. Dva faktora uvjetuju tu neravnopravnost:

-djelovanje posljedica koje povlai osuda

-stav sredine koja takvu osobu prima sa izvjesnom dozom nepovjerenja, straha pa i mrnje.

Razlikuje se zakonska(nastupa po sili zakona, protekom odreenog vremena poslije izdrane kazne pod uvjetom da osoba ne uini novo kazneno djelo) i sudska( nastaje sudskom odlukom koja se donosi na molbu osuene osobe po proteku odreenog vremena od izdrane kazne) rehabilitacija. REHABILITACIJA U BIH

U BIH osuene osobe poslije odsluene, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog ili maloljetnikog zatvora uivaju sva prava utvrena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu utjecati na sva prava osim onih koja su im ograniena uslijed izreene mjere sigurnosti ili nastupanja pravne posljedice osude.

BRISANJE OSUDE:

Rehabilitacijom se brie osuda i prestaju sve njene negativne posljedice za osuenog. Brisanje osude je zamjena za zakonsku rehabilitaciju. Sastoji se u brisanju osude o izreenoj sudskoj opomeni, osloboenju od kazne, izreenoj uvjetnoj osudi, novanoj kazni, kazni zatvora od jedne, odnosno 3 godine, ako je proteklo zakonom odreeno vrijeme. Razlikuju se :

-zakonsko brisanje osude-znai da se briu iz kaznene evidencije pod uvjetom da osueni ne uini novo kazneno djelo u zakonom odreenim rokovima:

1. sudska opomena i osuda kojom je uinitelj osloboen od kazne briu se po isteku roka od 1 godine od dana pravosnanosti sudske odluke;

2.uvjetna osuda se brie poslije 1 godine od kada je isteklo vrijeme provjeravanja; 3.osuda na novanu kaznu brie se kad proteknu 3 godine od dana izvrene, zastarjele ili oprotene kazne

4. osuda na kaznu zatvora do 1 godine ili kaznu maloljetnikog zatvora do 1 godine briu se kad protekne rok od 5 godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne.

-sudsko brisanje osude ili sudska rehabilitacija-znai da sud svojom odlukom na molbu osuene osobe moe brisati iz kaznene evidencije osudu na kaznu zatvora od 1 do 3 godine, ako je proteklo 5 godina od dana odsluene, oprotene ili zastarjele kazne, pod uvjetom da za to vrijeme osueni ne uini novo kazneno djelo.

DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE:

U cilju zatite osuenih osoba i eventualnih zloupotreba, zakoni predviaju da se podatci iz kaznene evidencije mogu dati samo sudu, tuiteljstvu ili ovlatenim slubenim osobama i to u vezi kaznenog postupka koji se vodi protiv osobe koja je bila ranije osuena i slino.

ZAKON O SUDOVIMA ZA MLADE.-maloljetnik

-mlai punoljetnik (osoba s navrenih 18 god u vrijeme poinjenja, a nije navrila 21 god.)

SUDOVI ZA MLADE:Nadlenost prestaje s navrenom 23 godine poiniteljeva ivota

U opinskim sudovima, u sjeditu up. suda, te u upanijskim sudovima ustrojit e se odjeli za mlade koji se sastoji od VIJEA ZA MLADE I SUDACA ZA MLADE. U vrhovnom sudu ustrojit e se Vijee za mlade.

POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA:

Moe ga pokrenuti iskljuivo dravni odvjetnik. Maloljetnik mora imati branitelja ve pri prvom ispitivanju ako je rije o djelu za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od 3 godine.

KAZNENO PRAVNA ZATITA DJECE I MALOLJETNIKA

Vijea za mlade i suci za mlade sude odraslim poiniteljima za slijedea djela na tetu djece i maloljetnika propisana KZ:-silovanje

spolni odnoaj s nemonom osobom prisila na spolni odnoaj

spolni odnoaj s djetetom bludne radnje

podvoenje

rodoskvrnue naputanje djeteta

KZ FBIH

,L.4-NAELO ZAKONITOSTI

Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuje se samo zakonom. Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga kaznenopravna sankcija za djelo koje, prije nego to je poinjeno, nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom propisano kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna.

Naelo zakonitosti sadri u sebi 4 pojedinana naela:

-naelo da zakon mora biti pisan, ne moe se raditi o obiaju;

-zabrana analogije-ne mogu se stvarati nova k.d. ili proirivati postojea na temelju slinosti s postojeim k.d.(iznimno je doputena):analogija intra legem(unutar zakona) i analogia in bonam partem(u korist osuenika;

-naelo odreenosti kaznenog zakona-ne smiju se koristiti nejasni ili openiti opisi k.d., jer sudac odreuje to je to k.d. i preuzima ulogu zakonodavca

-zabrana retroaktivnog djelovanja kaznenog zakona primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je k.d. poinjeno.

NAELO KRIVNJE

Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga kazneno pravna sankcija ako nije kriv za poinjeno djelo.

NAELO TERITORIJALITETA

Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na svakoga tko poini kazneno djelo na njezinu podruju.

NAELO ZASTAVE BRODA

Kazneno zakonodavstvo RH primjenjuje se na svakoga tko poini k.d. na domaem brodu, bez obzira gdje se brod nalazi u vrijeme poinjenja k.d.

NAELO REGISTRACIJE ZRAKOPLOVA

Kaz. Zak. RH primjenjuje se na svakoga tko poini k.d. u domaem civilnom zrakoplovu dok je u letu, ili u domaem vojnom zrakoplovu bez obzira gdje se zrakoplov nalazi u vrijeme poinjenja k.d..