SVEU�ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

KREDITIRANJE MALIH I SREDNJIH PODUZE�A U REPUBLICI HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA KARLOVA�KU

BANKU D.D.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovna politika banaka Mentor: Prof. dr. sc. Antun Jurman Student : Mateja Jakši� Studijski smjer : Financije i bankarstvo JMBAG: 0081110025

Rijeka, svibanj 2013.

1

SADRŽAJ:

1. UVOD 3

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja 3

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja 4

1.3. Znanstvene metode 4

1.4. Struktura rada 5

2. MJESTO I ULOGA BANKE U GOSPODARSTVU 6

2.1. Pojam i funkcije banaka 7

2.2. Temeljne zna�ajke bankarskog poslovanja 8

2.3. Ciljevi poslovanja banke 11

2.4. Pojam kredita i njihova funkcija u poslovanju banke i poduze�a 12

2.4.1. Vrste bankarskih kredita 13

2.4.2. Vrste bankarskih kredita s obzirom na ro�nost 14

3. KREDITNI PROCES 19

3.1. Odobravanje kredita 19

3.2. Korištenje kredita 24

3.3. Otplata kredita 26

3.4. Naplata kredita 27

4. OSNOVNE ZNA�AJKE MALIH I SREDNJIH PODUZE�A 29

4.1. Temeljne pretpostavke za financiranje malih i srednjih poduze�a 31

4.2. Zna�aj malih i srednjih poduze�a za gospodarstvo Republike Hrvatske 34

4.3. Financijske institucije za financiranje malih i srednjih poduze�a u

Republici Hrvatskoj

36

4.4. Financiranje malih i srednjih poduze�a u Europskoj Uniji 38

5. PROGRAM KREDITIRANJA MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U KARLOVA�KOJ BANCI D.D.

41

5.1. Zna�aj Karlova�ke banke d.d. kao regionalne banke 41

5.2. Poslovna politika Karlova�ke banke d.d. 44

5.2.1. Politika prikupljanja sredstava Karlova�ke banke d.d. 45

5.2.2. Politika plasmana sredstava u Karlova�koj banci d.d. 49

5.3.Program Karlova�ke banke d.d. za malo i srednje poduzetništvo 51

2

5.4. Zna�aj danih kredita malom i srednjem poduzetništvu za poslovanje

Karlova�ke banke d.d.

55

5.4.1. Neto kamatni prihodi Karlova�ke banke d.d. 55

5.4.2. Odobreni plasmani Karlova�ke banke d.d. 59

5.4.3. Kreditni rizik Karlova�ke banke d.d. 66

6. ZAKLJU�AK 72

Popis literature 78

Popis tablica 81

Popis grafikona 83

3

1. UVOD

Mala i srednja poduze�a predstavljaju važan dio gospodarstva Hrvatske, a tome u prilog

idu i statisti�ki podaci prema kojima se broj malih i srednjih poduze�a u razdoblju od

2001. do 2010. godine pove�ao za 71%, a broj velikih se smanjio za 34%. U današnjem

vremenu pod utjecajem globalizacije ve�ina budu�ih poduzetnika nema po�etni kapital

niti dovoljno financijskih sredstava za pokretanje bilo kakvog poduzetni�kog pothvata.

Mala i srednja poduze�a prikupljaju izvore sredstava na razli�ite na�ine: interno kroz

oblikovanje vlastitog kapitala ili eksterno putem banaka ili drugih sli�nih institucija. U

tim je situacijama naj�eš�e rješenje bankarski kredit kojeg poduzetnik podiže u

odre�enoj banci pod odre�enim uvjetima i financijskom kamatom koju pla�a za

korištenje kredita. Kreditni posao je temeljna i dominantna aktivnost banke jer je banka

profesionalna kreditna institucija. Kako je kreditni posao opsežan i nedvojbeno

najrizi�niji bankovni posao, uprava banke dužna je osigurati da se svi postupci

odobravanja plasmana kronološki prate od zahtjeva za kredit, analize kreditnog zahtjeva

i na osnovu toga donošenja odluke, te pra�enja kakvo�e tako uspostavljenog

potraživanja sve do kona�ne otplate na temelju adekvatne i to�ne dokumentacije i

podataka. Poslovna politika banaka mogla bi se promatrati i kroz poznatu izreku

Warrena Buffet-a:

„Prvo je pravilo: Nikad ne izgubi novac.

Drugo je pravilo: Nikad ne zaboravi prvo pravilo“.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Zbog same politike banaka i opreznosti u poslovanju zbog gospodarskih oscilacija mala

i srednja poduze�a su do sada bila slabo zastupljena u bankovnom kreditiranju jer su ih

bankari percipirali kao neisplative u poslovanju zbog visokih operativnih troškova i

rizika. Unato� �injenici da mala i srednja poduze�a jesu, i da su oduvijek bila, vrlo

važan dio hrvatskog gospodarstva, pažnja na taj sektor usmjerena je tek odnedavno. Za

razliku od Hrvatske, temelj današnjeg odnosa prema malom gospodarstvu u Europskoj

Uniji leži u modernoj europskoj politici malog gospodarstva. Bit je te politike postaviti

malo gospodarstvo u središte svih aktivnosti. U ovom �e se radu dati uvid u temeljne

4

pretpostavke kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, te istražiti koliko su se banke

prilagodile malim i srednjim poduze�ima u njihovim zahtjevima i potrebama.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

SVRHA ISTRAŽIVANJA ovog diplomskog rada je pobliže se upoznati sa problemima

kreditiranja malih i srednjih poduze�a u Republici Hrvatskoj, te prezentirati temeljne

zna�ajke kreditiranja malih i srednjih poduze�a u Karlova�koj banci.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA su da se temeljem raznih spoznaja prikaže zna�aj malih i

srednjih poduze�a u Republici Hrvatskoj, da se istraži bankarsko poslovanje, a posebice

kreditna politika banaka. Cilj ovog istraživanja je da se istraže i programi financiranja

malih i srednjih poduze�a i ukaže na plasman kredita malim i srednjim poduzetnicima u

Karlova�koj banci, kao primjeru male banke u Republici Hrvatskoj koja je i strateški

orijentirana na mala i srednja poduze�a.

Temeljna radna hipoteza je temeljem analiziranja i sustavnog istraživanja procijeniti

položaj malih i srednjih poduze�a u Republici Hrvatskoj u bankarskom poslovanju.

Dakle, nastojat �e se utvrditi djelovanje bankarskog sektora u podru�ju kreditiranja

malih i srednjih poduze�a, te procijeniti uvjete kreditiranja tih poduze�a u Karlova�koj

banci. Kao pomo�ne hipoteze postavljeni su utvr�ivanje pojmova kredita i vrste

kredita koje se nude klijentima banke, kreditne sposobnosti klijenta, definiranje

kvalitetnih instrumenata osiguranja i njihovi utjecaji na odluku o odobrenju kredita, te

�e se objasnit položaj malih i srednjih poduze�a na podru�ju Europske Unije i usporediti

sa poduze�ima u Republici Hrvatskoj.

1.3. Znanstvene metode

Velik dio iznesenog sadržaja rada rezultat je provedene analize postoje�e relevantne

doma�e literature. Pri obradi literature korištene su razli�ite metode sekundarnih

istraživanja: induktivno- deduktivna metoda, metoda analize i sinteze i komparativna

metoda. U analizi financijskih izvješ�a najviše se koristila horizontalna analiza, te u

5

odre�enoj mjeri trend analiza. Vertikalna analiza koristila se kod promatranja i

komentiranja rezultata unutar cijelog uzorka. Korištenjem komparativne metode izvršila

se usporedba položaja poduze�a u Hrvatskoj i Europskoj Uniji. Kao izvor podataka

koristila se dostupna literatura iz tradicionalnih i digitalnih izvora: knjige, znanstveni i

stru�ni �asopisi objavljeni u elektronskim bazama podataka te publikacije i izvješ�a

Karlova�ke banke d.d., Hrvatske narodne banke i Centra za politiku razvoja malih i

srednjih poduze�a.

1.4. Struktura rada

Rad je sadržajno podijeljen u šest me�usobno tematski povezanih cjelina. U uvodu su

objašnjeni svrha i ciljevi istraživanja, postavljena je temeljna radna hipoteza i pomo�ne

hipoteze, te su navedene korištene metode i izvori literature.

U drugom dijelu koji nosi naslov Mjesto i uloga banke u gospodarskom rastu,

objašnjene su funkcije banaka i iznesene su glavne karakteristike i ciljevi bankarskog

poslovanja. Radi boljeg razumijevanja rada objašnjen je pojam kredita i navedene su

glavne vrste kredita koje banke nude poslovnim subjektima.

Tre�i dio prezentira tri faze kreditnog procesa, potrebnu dokumentaciju i mogu�e

upozoravaju�e znakove za problemati�ne kredite.

U �etvrtom dijelu, objašnjeni su pojmovi i osnovne zna�ajke malih i srednjih poduze�a i

njihova klasifikacija u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji. Navedeni su osnovni

problemi malih i srednjih poduze�a u prikupljanju financijskih sredstva, opisuju se

programi kreditiranja financijskih institucija u Republici Hrvatskoj, te je ukratko dana

usporedba položaja hrvatskih malih i srednjih poduze�a i onih u Europskoj Uniji.

U nastavku su u petom dijelu predstavljeni programi kreditiranja malih i srednjih

poduze�a u Karlova�koj banci d.d. Objašnjen je utjecaj danih kredita na poslovanje

Karlova�ke banke d.d. kao regionalne, male banke okrenute malom i srednjem

poduzetništvu. Iz analiziranih izvješ�a i grafikona, prezentiran je položaj malih i

srednjih poduze�a u Karlova�koj banci d.d.

U zaklju�ku su izneseni najvažniji pojmovi prethodno objašnjeni u radu, te je dan osvrt

na poslovanje Karlova�ke banke d.d. i mogu�nosti poboljšanja položaja malih i srednjih

poduze�a, kao mogu�ih pokreta�a gospodarske aktivnosti.

6

2. MJESTO I ULOGA BANKE U GOSPODARSTVU

Banke pripadaju najvažnijim financijskim institucijama u gospodarstvu. Banka je

institucija �ija je osnovna djelatnost uzimanje i davanje kredita i posredovanje u

nov�anim pla�anjima (Katunari�, 1988., str. 27). Tu se prije svega isti�e banka kao

institucija koja uzima kredit od drugih pravnih i fizi�kih osoba – putem izdavanja

nov�anica, mobiliziranja slobodnih raspoloživih sredstava otvaranjem depozita,

izdavanjem vrijednosnih papira, te iz tako koncentriranih nov�anih sredstava banka

odobrava kredite kako proizvo�a�ima tako i potroša�ima i tako direktno utje�e na

razvoj proizvodnih snaga (Katunari�, 1988., str. 27). Banka je samostalna financijska

organizacija osnovana kao dioni�ko društvo koja obavlja djelatnost na na�elima

likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti radi ostvarivanja dobiti (Kandžija, Živko ; 2004.

str. 28). Precizniju definiciju banke pruža ameri�ki Zakon o bankovnim holdinzima iz

1956. godine koji banku definira kao „ instituciju koja istodobno prima depozite po

vi�enju i odobrava poslovne kredite“. Ova je definicija najprihvatljivija i sadržana je u

ve�ini drugih definicija banaka (Leko, 2008., str. 44). U Hrvatskom zakonodavstvu

pojam banke je definiran Zakonom o kreditnim institucijama te je kreditna institucija

pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a �ija je djelatnost

primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za

svoj ra�un (Zakon o kreditnim institucijama; NN 117/08; 74/09; 153/09; 108/12). Prema

odredbi druge bankovne smjernice Europske Unije „Two Banking Coordination

Directives“, ne primjenjuje se izraz banka, ve� su uvedeni pojmovi kreditna institucija1 i

financijska institucija2.

1 Kreditna institucija je poduze�e �iji je posao primanje depozita ili drugih sredstava od javnosti s obvezom vra�anja i odobravanja kredita za vlastiti ra�un. ( Kandžija, Živko; 2004., str. 28) 2 Financijska institucija je ono poduze�e koje nije kreditna institucija, dakle ne prima depozite ve� joj je glavni posao odobravanje kredita, stjecanje udjela ili investiranje. ( Kandžija, Živko; 2004., str. 28)

7

2.1. Pojam i funkcije banaka

Temeljne funkcije banke ( Kandžija, Živko; 2004., str 33.) su:

1) FINANCIJSKO POSREDOVANJE

Banke djeluju kao financijski posrednici te na taj na�in prikupljaju sredstva u zemlji i iz

inozemstva te ih posu�uju po odbitku obvezne pri�uve i rezervi likvidnosti, u obliku

kredita, nude�i razli�ite oblike štednje i kredita. Funkcija financijskog posredovanja

tako�er uklju�uje ro�nu transformaciju depozita, koja bankama omogu�ava da iz

kratkoro�nih izvora odobravaju dugoro�ne kredite, ali samo u stabilnim gospodarskim

uvjetima. Odnosi se i na stvaranje efikasnih i racionalnih metoda mobilizacija i

usmjeravanja sredstava, što zna�i da se na strani pasive ulaga�ima treba ponuditi

razli�ite oblike ulaganja – depozitni ra�uni i izdavanje vrijednosnih papira; dok

efikasan na�in plasiranja uklju�uje davanje kredita, ali i kupnju vrijednosnih papira.

Funkcija financijskog posredovanja odnosi se i na optimalnu koncentraciju i integraciju

nov�anih tokova u cilju prebro�ivanja teritorijalnih, vremenskih i namjenskih

ograni�enja.

2) POSREDOVANJE U PLA�ANJIMA

Banke obavljaju poslove platnog prometa sa inozemstvom, te poslove doma�eg platnog

prometa, ali i osiguravaju instrumente i mehanizme suvremenog pla�anja.

3) KREIRANJE NOVCA

Posebna je funkcija banaka, a odnosi se na kreiranje novca iz prikupljenih sredstava,

�ime banke osiguravaju likvidnost poduze�ima.

4) FUNKCIJA RIZIKA (Kandžija, Živko; 2004., str 36.)

Banke nude svojim klijentima zaštitu od rizika kojem su izloženi u obavljanju svojih

poslova.

5) FUNKCIJA POLITIKE (Kandžija, Živko; 2004.,str 36.)

Banke su jedan od kanala preko kojeg se provode ciljevi monetarne politike koji se

odnose na stabiliziranje gospodarstva i izbjegavanje inflacije.

8

2.2. Temeljne zna�ajke bankarskog poslovanja

Op�enito se banka definira kao financijska institucija koja u pasivi bilance ima depozite

koji su po svojoj prirodi novac, a u aktivi uglavnom ima kredite. Depozitni i kreditni

poslovi njezino su najvažnije obilježje i ona ih obavlja istodobno i kontinuirano kao

svoje temeljne aktivnosti (Leko, 2008., str.44). Poslovanje banke mogu�e je prikazati i

bilan�no, pri �emu izvori sredstava (pasiva) odre�uju plasmane (aktivu). Aktivu banaka

�ine krediti kao najzna�ajnija stavka, zatim pri�uva kod središnje banke, depoziti kod

financijskih institucija, vrijednosni papiri i materijalna imovina banaka. Pasiva banke

predstavlja njen financijski potencijal, a najzna�ajnija stavka su depoziti, primljeni

krediti i izdani, podre�eni i hibridni instrumenti. U Tablici 1 prikazana je struktura

bilance banaka, a u Tablici 2 klasifikacija plasmana i preuzetih izvanbilan�nih obveza

po rizi�nim skupinama. Ukupni plasmani i preuzete izvanbilan�ne obveze iznosili su

426,3 milijardi kuna. Najve�e je smanjenje me�u stavkama plasmana i preuzetih obveza

bilo kod depozita, a osjetno smanjenje zabilježeno je i kod preuzetih izvanbilan�nih

obveza, i to za 7,5%

9

AK

TIV

A (

PO

TR

AŽ

IVA

NJA

) 20

11.

2012

.

1. G

otov

ina

i dep

ozit

i kod

HN

B-a

1

.1. G

otov

ina

1

.2. D

epoz

iti k

od H

NB

-a

53

058

,7

6

198

,2

46

860,

5

51

314,

0

6

789

,1

44

525,

0

2. D

epoz

iti k

od b

anka

rski

h in

stit

ucij

a

2

6 95

7,3

21

436,

1

3. T

rezo

rski

zap

isi i

bla

gajn

i�ki

zap

isi H

NB

-a

11

580,

0 1

1 70

8,4

4.

Vri

jedn

osni

pa

piri

i

drug

i fi

nanc

ijsk

i in

stru

men

ti

koji

se

drže

rad

i trg

ovan

ja

2

511

,5

837

,5

5.

Vri

jedn

osni

pa

piri

i

drug

i fi

nanc

ijsk

i in

stru

men

ti

rasp

olož

ivi z

a pr

odaj

u

14

281,

2 1

8 16

3,6

6.

Vri

jedn

osni

pa

piri

i

drug

i fi

nanc

ijsk

i in

stru

men

ti

koji

se

drže

do

dosp

ije�

a

3

664

,5

4

064

,8

7.

Vri

jedn

osni

pa

piri

i

drug

i fi

nanc

ijsk

i in

stru

men

ti

koji

ma

se a

ktiv

no n

e tr

guje

, a

koji

se

vred

nuju

pre

ma

fer

vrij

edno

sti k

roz

RD

G

1

829

,5

2

627

,7

8. D

eriv

ativ

na f

inan

cijs

ka im

ovin

a

6

73,9

1 0

42,1

9. K

redi

ti f

inan

cijs

kim

inst

ituc

ijam

a

6 1

62,3

8 7

13,1

10. K

redi

ti o

stal

im k

omit

enti

ma

273

122,

5 26

9 68

0,4

11.

Ula

ganj

a u

podr

užni

ce,

prid

ruže

na

druš

tva

i

zaje

dni�

ke p

othv

ate

3

288

,7

3

292,

9

12. P

reuz

eta

imov

ina

868,

4

1 0

80,1

13. M

ater

ijal

na im

ovin

a (m

inus

am

orti

zaci

ja)

4

417,

7

4 3

90,1

14. K

amat

e, n

akna

de i

osta

la im

ovin

a

7 59

2,0

7

707,

5

15.

Man

je:

Pos

ebne

rez

erve

za

iden

tifi

cira

ne g

ubit

ke

na s

kupn

oj o

snov

i

3

070,

6

3 01

4,8

UK

UP

NO

IM

OV

INA

40

6 93

7,6

403

043,

4

PA

SIV

A (

IZV

OR

I)

2011

. 20

12.

1. K

redi

ti o

d fi

nanc

ijsk

ih in

stit

ucij

a

1

.1. K

ratk

oro�

ni

1

.2. D

ugor

o�ni

17

316,

5

6

026

,7

11

289,

8

16

459,

3

4

406

,5

12

052,

8

2. D

epoz

iti

2

.1. N

a ži

rora�u

nim

a i t

eku�

im

ra�u

nim

a

2

.2. Š

tedn

i

2

.3. O

ro�e

ni

281

390,

5

39

628,

4

26

376,

2

215

386,

0

280

185,

2

37

222,

5

25

992,

3

216

970,

4

3. O

stal

i kre

diti

3

1 85

6,5

29

933

,1

4. D

eriv

ativ

ne f

inan

cijs

ke o

bvez

e i

osta

le f

inan

cijs

ke o

bvez

e ko

jim

a

se tr

guje

1

383,

7

1 5

42,7

5. I

zdan

i duž

ni�k

i vri

jedn

osni

pap

iri

0 0

6. I

zdan

i pod

re�

eni i

nstr

umen

ti

1

366

,2

1

377

,3

7. I

zdan

i hib

ridn

i ins

trum

enti

3 6

01,1

3 5

04,4

8. K

amat

e, n

akna

da i

osta

le o

bvez

e

14

283,

6 1

3 78

2,4

UK

UP

NO

OB

VE

ZE

35

1 19

8,2

346

784,

5

9. D

ioni�k

i kap

ital

33 8

05,6

34 0

44,1

10. D

obit

/gub

itak

teku�e

god

ine

3

784

,9

1

775

,5

11. Z

adrž

ana

dobi

t/ g

ubit

ak

1

058

,6

1

078

,9

12. S

tatu

tarn

e i o

stal

e ka

pita

lne

reze

rve

3

739

,5

3

460

,9

13.

Ner

eali

zira

ni d

obit

ak/g

ubit

ak s

osn

ove

vrij

edno

snog

usk

la�

ivan

ja

fina

ncij

ske

imov

ine

rasp

olož

ive

za p

roda

ju

-

291

,8

- 6

,5

14. R

ezer

ve p

roiz

ašle

iz tr

ansa

kcij

a za

štit

e 0

0

15. D

obit

/ gub

itak

pre

thod

ne g

odin

e

-

62,

6

-4,

1

UK

UP

NO

KA

PIT

AL

5

5 73

9,5

56

258

,9

UK

UP

NO

KA

PIT

AL

I O

BV

EZ

E

406

937,

6 40

3 04

3,4

Tab

lica

1: S

truk

tura

izvo

ra i

pla

sman

a hr

vats

kih

bana

ka u

201

1. i

2012

. god

ini,

na k

raju

raz

dobl

ja i

u m

ilij

unim

a ku

na

IZV

OR

: Izr

ada

stud

enti

ce p

rem

a po

daci

ma

iz B

ilte

n o

bank

ama

Hrv

atsk

e N

arod

ne B

anke

br.

25, s

tr. 1

0 i 1

2.

10

Tab

lica

2: K

lasi

fika

cija

pla

sman

a i p

reuz

etih

izva

nbil

an�n

ih o

bvez

a hr

vats

kih

bana

ka p

o ri

zi�n

im s

kupi

nam

a u

razd

oblj

u od

200

9. d

o

2012

. god

ine,

na

kraj

u ra

zdob

lja

i u m

iliju

nim

a ku

na

IZV

OR

: Izr

ada

stud

enti

ce p

rem

a po

daci

ma

iz B

ilte

n o

bank

ama

Hrv

atsk

e N

arod

ne B

anke

br.

25, s

tr. 2

3

Riz

i�na

sk

upin

a 20

09.

2010

. 20

11.

2012

.

P

lasm

ani

i pre

uzet

e ob

veze

Ispr

avci

i vr

ijed

nost

i re

zerv

iran

ja

Pla

sman

i i p

reu

zete

ob

veze

Ispr

avci

i vr

ijed

nost

i re

zerv

iran

ja

Pla

sman

i i p

reuz

ete

obve

ze

Isp

ravc

i i

vrij

edn

osti

re

zerv

iran

ja

Pla

sman

i i p

reuz

ete

obve

ze

Isp

ravc

i i

vrij

edn

osti

re

zerv

iran

ja

A

403

906,

5

31 6

13

386

077,

1 3

564

,9

398

369,

0 3

600

,3

384

541,

6 3

523

,4

B-1

10

764

1 4

16,9

1

6 23

3,9

2 1

51,0

1

6 73

1,9

2 3

41,9

1

7 41

3,4

2 4

50,3

B-2

5 3

03,4

2

225

,6

9

327

,2

4 1

47,6

1

3 90

9,9

6

173,

1 1

4 67

8,0

6 6

95,6

B-3

1 2

83,3

931

,8

1

895

,2

1 5

18,0

1 8

54,0

1

486

,9

2

257

,5

1 8

02,5

C

5

366

,6

5 2

81,8

5 7

84,8

5

784

,4

6

852

,2

6 8

52,2

7 4

22,4

7

421

,8

UK

UP

NO

42

6 62

3,8

13 4

69,1

41

9 31

8,1

17 1

65,8

43

7 71

6,9

20 4

54,4

42

6 31

3,0

21 8

93,6

11

2.3. Ciljevi poslovanja banke

Banke su specifi�ne institucije koje svojim zada�ama, poslovima i funkcijama pripadaju

skupini posebnih financijskih institucija, te su zato obvezne poslovati u skladu s

uvjetima poslovanja propisanima posebnim zakonom, s uvjetima i ograni�enjima

odre�enim u rješenju o odobrenju za rad, te u skladu s propisima koje je na temelju

zakona donijela središnja banka. Banke su dioni�arska poduze�a, što zna�i da imaju

vlasnike i upravu, a poslovnom politikom trebaju ostvariti nekoliko temeljnih ciljeva,

me�u kojima se kao najzna�ajniji isti�u ( Mati�,2011., str.194; Kandžija, Živko; 2004.,

str.46):

1) MAKSIMALIZIRATI BOGATSTVO DIONI�ARA

Bogatstvo dioni�ara može se maksimalizirati kroz rast dividende ili kroz rast tržišne

vrijednosti dionica banke. Banka je profitna institucija i vrijednost banke treba stalno

uve�avati u interesu njenih dioni�ara. Dobitak treba raspodijeliti tako da se osigura

isplata primjerene dividende dioni�arima ili da se dio dobiti unese i rezerve banke �ime

se ja�a njezin kapital. Najoptimalniji cilj banke je profit koji osigurava kratkoro�nu i

dugoro�nu stabilnost.

2) OBAVLJANJE TEMELJNIH FUNKCIJA BANKE

Prvi cilj poslovanja banke mogu�e je ostvariti jedino ako banka obavlja temeljne

funkcije radi kojih je i osnovana:

- prikupljanje i pribavljanje sredstava

- kreditna funkcija – usmjeravanje sredstava u razne oblike kreditnih i nekreditnih

plasmana

- pružanje bankovnih usluga po nalogu klijenata

- obavljanje vlastitih poslova 3

3) SOCIJALNI CILJEVI BANAKA

Banke pružaju financijske usluge svim fizi�kim i pravnim osobama u zemlji i prema

inozemstvu, i to u skladu s objavljenim uvjetima ravnopravno svim klijentima bez

3 Vlastiti bankarski poslovi su svi oni poslovi koje banka obavlja u svoje ime i za svoj ra�un s ciljem ostvarivanja profita. Vlastiti bankarski poslovi posljedica su razvoja tržišta i tržišnih gospodarstava i globalizacije. Vlastiti bankarski poslovi su (Katunari�, 1988.) : arbitražni poslovi, burzovne špekulacije i osnivanje industrijskih poduze�a ili sudjelovanje u dioni�arskim društvima. (Mati�, 2011., str. 237)

12

diskriminacije. Nastoji se osigurati ravnopravnost komitenata banke, ali se poslovnom

politikom daje potpora plasmanima prema odre�enim sektorima; stambena politika,

politika razvoja, izvoz, lokalna zajednica.

2.4. Pojam kredita i njihova funkcija u poslovanju banke i poduze�a

Kredit4 je ustupanje nov�anih sredstva od strane kreditora (zajmodavca) zajmoprimcu,

tj. dužniku uz obvezu da mu ovaj vrati sredstva u ugovorenom roku i plati kamatu. Ako

su predmetom zajma stvari, zajmoprimac preuzimaju�i te stvari postaje njihovim

vlasnikom. U tome se razlikuje zajam od posudbe, jer se kod posudbe ne prenosi

vlasništvo, a posudovnik je u obvezi posuditelju vratiti onu istu stvar koju je posudio, a

ne drugu stvar iste vrste i kvalitete (Giunio, 1997., str. 86). Poslovna banka je institucija

koja angažira odgovaraju�e inpute, proizvodi proizvode i usluge spremne za prodaju s

ciljem ostvarenja prihoda. Proces transformacije imovine i osiguranje odgovaraju�ih

usluga sli�an je drugim proizvodnim procesima. Kreditiranje je važna funkcija

poslovnih banaka. Banke prikupljena sredstva najve�im dijelom usmjeravaju u kredite

fizi�kim i pravnim osobama, te odobravaju�i kredite banke primarno stvaraju profite u

svojem poslovanju. Krediti su manje likvidni oblici imovine od drugih oblika imovine u

aktivi banke jer se ne mogu brzo i jednostavno transferirati u novac tijekom vremena na

koje su krediti odobreni. No kredit ima zna�ajne funkcije u odvijanju procesa društvene

reprodukcije. Prva funkcija kredita odnosi se na prikupljanje svih raspoloživih sredstava

koja postoje u gospodarstvu a koja se ne koriste. Ta sredstva banke trebaju prikupljati,

koncentrirati i usmjeravati putem kredita zajmotražiteljima. Druga funkcija kredita je

osiguranje likvidnosti, sigurnost i nesmetano odvijanje teku�e proizvodnje, te

uspostavljanje ravnoteže izme�u ponude i potražnje na tržištu. Kreditom kupac dobiva

anticipativno kupovnu snagu i postaje potroša�. Kreditom se tako�er podupire

me�unarodna razmjena kroz podupiranje izvoza. Kredit ima važnu kontrolnu funkciju

u gospodarstvu, a najvažniji oblik kontrole provodi središnja banka koja utje�e na

kreditne plasmane banaka, a tako i neposredno na poslovanje poduze�a koja se

kreditiraju. Krediti uz sebe tako vežu jedan od najzna�ajnijih oblika rizika u bankovnom

poslovanju – kreditni rizik.

4 Lat. Credo = ja vjerujem (Katunari�, 1988.)

13

2.4.1. Vrste bankarskih kredita

Kreditni plasmani se klasificiraju po razli�itim kriterijima (Katunari�, 1988.): roku

dospije�a kredita, namjeni kredita, predmetu na koji glasi kredit i prema roku povrata,

subjektima kojima se odobrava kredit, svrsi kredita i prema domicilu davatelja kredita i

na�inu osiguranja kredita ( Kandžija, 2004., str. 129)

1) Kreditni plasmani prema roku vra�anja mogu biti :

a) kratkoro�ni – do jedne godine

b) srednjoro�ni5 – od jedne do deset godina, a tim se kreditima redovito pokrivaju

raznovrsne nabave opreme i investicijska ulaganja koja se amortiziraju u kra�em roku,

kao i druge potrebe koje se ne mogu pokriti kratkoro�nim bankarskim kreditima.

c) dugoro�ni – preko deset godina

2) Prema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni krediti mogu biti :

a) naturalni (robni) krediti – odobravaju i podmiruju se u robi, danas je vrlo rijetka vrsta

kredita ( Katunari�, 1988., str. 253)

b) nov�ani

3) Prema subjektima koji odobravaju kredite, kreditni plasmani mogu biti:

a) komercijalni – prodava� odobrava kredit kupcu u robi, a on mu vrijednost kredita

vra�a u novcu

b) bankovni – banka odobrava komitentima ili drugim bankama iz raspoloživih

sredstava

4) Prema namjeni krediti mogu biti:

a) za obrtna sredstva – za potrebe financiranja teku�e proizvodnje i prometa;

predstavljaju najve�i dio bankovnih kredita koje odobravaju komercijalne banke

b) za investicijsku potrošnju – za financiranje razvoja poduze�a, industrije, prometa,

infrastrukture

5 Prema Markovi�u (2000.) otplata srednjoro�nih kredita može biti u jednakim i nejednakim anuitetima ili jednakim periodi�nim ratama ili posebno glavnica ili posebno kamata. Takvi se krediti otpla�uju iz dobiti poduze�a. Glede troška, ovi krediti su nešto skuplji od kratkoro�nih kredita, a trošak srednjoro�nog kredita �ini kamata (osnovna kamatna stopa 0,25%-0,5%) i provizija na neiskorišteni dio kredita. (Markovi�, 2000., str.69)

14

5) Prema svrsi kreditni plasmani mogu biti:

a) proizvo�a�ki – odobravaju se za financiranje proizvodnje, cilj je direktno utjecati na

pove�anje gospodarske aktivnosti (Katunari�, 1988., str. 254)

b) potroša�ki – za kupnju potrošnih roba

6) Prema domicilu davatelja kredita mogu biti:

a) tuzemni – odobravaju ih doma�e kreditne institucije doma�im fizi�kim ili pravnim

osobama

b) inozemni – odobrava ih kreditor iz inozemstva doma�oj pravnoj ili fizi�koj osobi

7) Prema na�inu osiguranja (povrata) kredita:

a) otvoreni – odobravaju se odre�enoj osobi na temelju povjerenja koje u nju ima

davatelj kredita; daju se bez pokri�a i garancija (Katunari�, 1988., str. 254)

b) pokriveni – traži se pokri�e u vrijednosnim papirima, zalogu nekretnina, garancijom i

sli�no

8) Sa stajališta mogu�nosti uporabe:

a) namjenski kredit – utvr�uje se namjena

b) nenamjenski – dužnik ga koristi slobodno

9) Prema na�inu vra�anja, kreditni plasmani mogu biti:

a) jednokratni – povrat u cijelosti protekom ugovorenog roka

b) obro�ni – putem rata

c) anuitetni – otplata se vrši ravnomjerno, u obliku anuiteta

2.4.2. Vrste bankarskih kredita s obzirom na ro�nost

Ovisno o na�elu bankovnog poslovanja i ro�nosti izvora sredstava iz kojih banka

odobrava kredite bankovno se kreditiranje dijeli na dvije osnovne grupe kreditiranja

(Katunari�;1988.; str. 255):

a) kratkoro�no kreditiranje

b) dugoro�no kreditiranje

15

Podjela bankovnog kreditiranja na te dvije osnovne grupe kreditiranja proizlazi iz

razli�ite kvalitete akumuliranih sredstava putem kratkoro�nih depozita i kratkoro�nih

bankovnih kredita s jedne strane i izvora sredstava akumuliranih putem dugoro�nih

pasivnih bankovnih poslova. Odobravanjem kratkoro�nog kredita banka kreira novu

koli�inu novca i njome pove�ava postoje�u nov�anu masu koja direktno utje�e na

robno-nov�ane odnose na tržištu. S druge strane kod odobravanja dugoro�nih kredita iz

sredstava stvorene akumulacije vrši se samo preraspodjela tih sredstava koja ne utje�e

na visinu postoje�e nov�ane mase u sustavu (Katunari�,1988., str. 255).

a) Kratkoro�ni krediti imaju rok povrata do jedne godine, te kod odobravanja

kratkoro�nih kredita treba voditi ra�una o na�elu likvidnosti6 i sigurnosti u njenom

poslovanju, odnosno osiguranju vra�anja odobrenog kredita. U tu se svrhu vrši ocjena

boniteta i kreditne sposobnosti klijenta. Kratkoro�ni krediti za financijsko pra�enje

poslovanja �esti su aktivni bankovni posao kojim banka pove�ava nov�anu masu jer

stvara novi novac (sekundarna emisija novca). Naj�eš�e su namijenjeni za financiranje

proizvodnje, osiguranje zaliha, te pripremu izvoza i prodaju. Na�in povrata sukcesivno,

u ratama, jednokratno ili revolving. Na�in pla�anja kamata je u ratama, jednokratno,

revolving princip7 ili prema dogovoru s klijentima. Valuta u kojoj se krediti odobravaju:

kunski, kunski uz valutnu klauzulu ili u valuti. Vrste kratkoro�nih kredita (Cvijanovi�,

2008., str. 77-78; Kandžija, Živko; 2004., str.131-132):

1) Obi�ni kredit – odobrava se temeljem dokumentacije, a ostvaruje se doznakom

sredstava na ra�un klijenta

2) Kontokorentni kredit – odobrava se kao okvirni iznos mogu�eg zaduženja na

teku�em ra�unu kod banke za utvr�eno vremensko razdoblje. Najjednostavniji je i

najjeftiniji, jer zajmotražitelj sredstva koristi po svojoj volji i potrebi. Na temelju

solidarnosti tražitelja kredita, tj. stalnog priljeva sredstava na teku�i ra�un banka 6 Banke rade s tu�im sredstvima, koja predstavljaju teku�i i devizni ra�uni fizi�kih i pravnih osoba. Osim toga banke u svojem poslovanju preuzimaju i odre�ene obveze, pa je banki potrebna likvidnost da bi udovoljila željama svojih klijenata, kako u pogledu njihove poja�ane potražnje za kreditima tako i njihovu pokušaju povla�enja novca s ra�una kod banke. Banka može likvidnost osigurati u aktivi na na�in da kupuje trezorske zapise, municipalnim obveznicama, repo ugovorima ili je posu�ivati na nov�anom tržištu ili tržištu depozita (Kandžija, Živko; 2004., str. 301) 7 Revolving kredit je kratkoro�ni neosigurani kredit koji se automatski obnavlja, produžava do maksimalno ugovorenog iznosa za utvr�eno vremensko razdoblje. Troškove financiranja revolving kreditom �ini redovita kamata koju poduze�e pla�a za neiskorišteni dio kredita i posebna provizija od oko 0,5% na prosje�ni saldo neiskorištenog kredita,ako se ne iskoristi maksimalno ugovoreni iznos kredita. (Markovi�, 2000., str. 56)

16

odobrava kredit pri �emu utvr�uje njegovu maksimalnu visinu, a suština je da dužnik

pla�a kamatu samo na visinu angažiranih sredstava, a ujedno za vrijeme nekorištenja

kredita banka pla�a kamatu. Kontokorentni kredit omogu�ava korisniku elasti�nu i

racionalnu uporabu odobrenog kredita. Prednost je kredita u tome što poduze�e ne mora

držati sigurnosnu pri�uvu solventnosti, jer kontokorentni kredit predstavlja pri�uvu.

Zbog naplate pasivne kamate na potražni (pozitivan) saldo, svaka kuna na teku�em

ra�unu je automatski ukama�ena, što pove�ava rentabilnost poslovanja (Markovi�,

2000., str. 61)

3) Lombardni kredit – banka ga odobrava na temelju zaloga pokretnih stvari,

vrijednosnih papira, zlata ili drugih pokretnih dobara. Naj�eš�e se odobravaju u

vrijednosti od 60% do 80% stvarne vrijednosti predmeta zaloga. Prednost kredita je u

tome što tražitelj kredita ostaje vlasnikom založene stvari, dok u slu�aju neurednosti u

vra�anju kredita, vjerovnik prodaje založene stvari putem licitacije. Financiranje

lombardnim kreditom ima i svoje nedostatke, zato što dužniku smanjuje financijsku

fleksibilnost, jer ako u tijeku zaloga tržišna vrijednost znatnije poraste, poduze�e

propušta ostvariti zaradu, budu�i da se založeni npr. vrijednosni papiri ne mogu prodati

(Markovi�,2000., str.60).

4) Eskontni kredit – osnovna karakteristika je odobravanje kratkoro�nog kredita na

podlozi nekog budu�eg potraživanja (Katunari�,1988., str. 256). U širem smislu to je

bankovni posao kod kojeg banka kupuje odre�eno potraživanje prije njegovog

dospije�a. Vrijednost kupljenog potraživanja banka diskontira na dan kupnje odbijaju�i

od nominalne vrijednosti iznos kamata, provizije i troškova. U užem smislu pod

eskontnim bankovnim poslom se podrazumijeva kratkoro�ni bankovni kredit koji se

odobrava na podlozi mjeni�nog pokri�a (Katunari�,1988., str. 256). Temelji se na

eskontu mjenica u procesu njihove kupovine, pri �emu se stvarna vrijednost mjenica

izra�unava tako da se od nominalne vrijednosti oduzme kamata, troškovi i provizija do

dana dospije�a mjenice. Banka na taj na�in kupuje budu�a potraživanja klijenta, a

dospije�em, dakle naplatom mjenice dolazi do svojih sredstava. Dužnik je dužan

iskupiti mjenicu i banci vratiti kredit, ako to ne u�ini, banka �e protestirati mjenicu i

naplatiti dužan iznos. Eskontni se krediti odobravaju s rokom od tri mjeseca odnosno do

dospije�a mjenice koja je dana kao pokri�e kredita.

17

5) Akceptni kredit – banka ne odobrava pravi kratkoro�ni kredit, ve� vrši akcept

mjenice, �ime utje�e na bonitet i kvalitetu te imatelj akceptirane mjenice lakše dolazi do

eskontnog kredita. Tim postupkom banka postaje glavni dužnik (trasat) te se obvezuje

isplatiti mjeni�ni iznos ukoliko to ne u�ini njen izdavatelj, odnosno tražitelj kredita.

Akceptne kredite banka redovito odobrava svojim provjerenim i sigurnim komitentima

�ije poslovanje dobro poznaje i s kojim je u dobrim poslovnim vezama.

6) Avalni kredit – predstavlja jamstvo da �e banka u slu�aju neisplate mjenice od strane

izdavatelja isplatiti svotu nazna�enu u mjenici. Ovdje se ne radi o odobravanju

klasi�nog bankovnog kredita u nov�anim sredstvima ve� u davanju bezuvjetnog i

neopozivog jamstva. U svojoj suštini avalni kredit ima za banku obvezu pla�anja kao i

kod drugih kratkoro�nih bankovnih kredita (Katunari�, 1988., str. 260).

7) Rambursni kredit8 - primjenjuje se u me�unarodnoj razmjeni, a u biti predstavlja

akceptni kredit jer banka uvoznika akceptira mjenicu uvoznika koju on predaje

izvozniku. Izvoznik zatim dobiva sredstva od rambursne banke, a naplatom mjenice

uvoznika rambursna banka zatvara rambursni kredit.

b) Dugoro�ni krediti imaju rok povrata preko jedne godine i nose ve�i rizik ulaganja pa

se traže sigurniji instrumenti osiguranja vra�anja i zara�unava se viša kamatna stopa.

Dugoro�no kreditiranje vezano je za ulaganje nov�anih sredstava za financiranje

investicija, odnosno proširene reprodukcije. Suština dugoro�nog bankovnog kredita je u

posredovanju banke izme�u ekonomskih jedinica koje ostvareni dohodak ne troše u

cijelosti ve� njegovu potrošnju odlažu za kasniji rok i ekonomskih jedinica kojima

nedostaju financijska sredstva za financiranje investicija, pa ih u obliku kredita uzimaju

od banke. Dok su kod kratkoro�nih kredita izvori sredstava za bankovno kreditiranje

depoziti i kratkoro�ni krediti kod centralne banke i drugih banaka, akumulacija, tj.

štednja gospodarskih subjekata, fondova, države i stanovništva �ini najve�i dio izvora

dugoro�nih kredita. Emisija dugoro�nih vrijednosnih papira (dionice, obveznice) se

može tako�er ubrojiti u izvore, ali ona ne pove�ava nov�anu masu jer se radi o

prenošenju kupovne snage u profitabilne sektore. Rok povrata im je do deset godina, a

na�in povrata u jednakim ratama, mjese�no, tromjese�no ili polugodišnje. Na�in

pla�anja kamata može biti u ratama, jednokratno, revolving princip ili prema dogovoru s

8 Franc. rambourser – isplatiti ( Katunari�, 1988., str. 258)

18

klijentom. Valuta kredita može biti kunski, kunski uz valutnu klauzulu ili u valuti.

Dugoro�ni krediti klasificiraju se na (Cvijanovi�, 2008., str. 78-79; Kandžija, Živko;

2004., str.133-134):

1) Investicijski krediti – namijenjeni kreditiranju opreme, gra�evinskih objekata i

infrastrukture. Za provedbu investicijskih projekata potrebna je ocjena projekta, pomo�u

posebne metodologije koju izra�uju ekonomski instituti ili me�unarodna banka.

Investicijski se krediti naj�eš�e vra�aju u ratama ili anuitetima. Investicijskim

kreditiranjem danas se bave posebne, specijalizirane banke, konzorciji banaka i

me�unarodne financijske institucije. Zbog visine traženih sredstava �esto je udruživanje

dviju ili više banak koje spajanjem svojih kreditnih potencijala mogu zadovoljiti potrebe

komitenata.

2) Hipotekarni krediti – koriste se pri izgradnji ili adaptaciji stambenih objekata, a

naj�eš�e se odobravaju uz pokri�e zalaganja neke nepokretne stvari zajmotražitelja.

Visina kredita je u oko 50% do 70% vrijednosti hipoteke. Mogu�e ga je otpla�ivati

jednokratno u cjelokupnom iznosu po isteku ugovorenog roka, ali i postoje krediti koji

se otpla�uju po amortizacijskom planu putem anuiteta koji se izra�unava posebnom

ra�unskom operacijom i predstavlja jednaki iznos kojim mjese�no ili godišnje dužnik

otpla�uje banci kamate za iznos duga i odgovaraju�u otplatu duga koja se u toku

amortizacije kredita pove�ava na ra�un kamate koja se pak smanjuje razmjerno

smanjenju duga.

3) Krediti za pokri�e prodaje na kredit i izvo�enje investicijskih radova – odobravaju se

proizvo�a�ima i izvo�a�ima radova na rok do deset godina. Kao instrumenti osiguranja

�esto se koriste avalirane mjenice koje izvo�a� radova indosira banci koja je dala kredit,

ili hipoteka za ve�e objekte.

4) Krediti za trajna obrtna sredstva9 – rok povrata je do pet godina, a koriste se

doznakom sredstava na žirora�un zajmotražitelja.

9 Obrtna sredstva u poduze�u su ona sredstva koja su neovisna o osnovnim sredstvima potrebnim poduze�ima za izvršenje proizvodnje, tj. za neprekidnu proizvodnju materijalnih vrijednosti. Osnovna sredstva su sredstva za rad koja stalno služe u proizvodnom procesu i sporo cirkuliraju�i prenose dio svoje vrijednosti na novostvoreni proizvod ili uslugu. Obrtna sredstva su u neprekidnom kretanju i njihova se vrijednost u cijelosti prenosi u prodajnu cijenu proizvedene robe ili usluga i realizacijom se pretvara u svoj prvobitni oblik – novac. (Katunari�, 1988., str.631)

19

3. KREDITNI PROCES

Prema Zakonu o kreditnim institucijama banka obavlja osnovne financijske usluge,

dodatne i pomo�ne usluge. U osnovne financijske usluge izme�u ostalih pripada i

odobravanje kredita i drugih plasmana. Temeljni cilj donošenja odluke o kreditu je

maksimiziranje profita uz minimalni rizike. Propisana kreditna procedura i njezina

dosljedna primjena pretpostavka su kvalitetnog upravljanja kreditnim rizikom. Kreditni

proces sastoji se od tri faze (Jakov�evi�, 2000., str.122):

1) Poslovnog razvoja i kreditne analize

2) Kreditnog izvršenja i administriranja

3) Nadziranja kreditnog portfelja

3.1. Odobravanje kredita

1) Poslovni razvoj i kreditna analiza

1. Istraživanje tržišta, oglašavanje, odnosi s javnoš�u

2. Izravni kontakt bankovnog referenta s klijentima

3. Pridobivanje zahtjeva za odobrenje kredita

4. Pridobivanje financijskih i svih drugih izvješ�a

5. Analiza financijskih izvješ�a uklju�uju�i analizu tijeka gotovine

6. Procjena kolaterala

7. Prijedlog ili preporuka za odluku o kreditu

Poslovni razvoj zapo�inje procesom istraživanja tržišta kako bi banka mogla definirati

tržište, te proizvode i usluge koje �e ponuditi tržištu. Vrši se analiza ekonomskih uvjeta,

ali i neka specifi�na obilježja okruženja u kojem posluje banka. Vrlo bitan element

poslovnog razvoja ima odjel za odnose s javnoš�u koji vrši upoznavanje klijenata s

uslugama i proizvodima koje banka nudi u svom poslovanju. Kod zaprimanja zahtjeva

za kredit, bankovni službenik vrši analizu raspoloživih informacija o zajmotražitelju

kako bi se donijela odluka o odobravanju ili odbijanju kredita. Svrha kreditne analize je

ukazati na spremnost i sposobnost zajmotražitelja na vra�anje kredita. Odobravanje

20

kredita je glavna ekonomska funkcija banaka – financiranje potrošnje i investicijske

potrošnje poslovnih subjekata, pojedinaca i jedinica vlade. Kvaliteta kojom neka banka

obavlja svoju funkciju posu�ivanja sredstava u velikoj mjeri utje�e na ekonomsko stanje

u njenoj regiji, budu�i da bankovni krediti potpomažu pove�anje broja novih poslovnih

poduhvata i broja radnih mjesta te promoviraju ekonomsku vitalnost. Krediti banaka

�esto tržištu prenose pozitivne informacije o kreditnoj kvaliteti zajmoprimca,

omogu�avaju�i zajmoprimcu dobivanje ve�eg broja i možda nešto jeftinijih sredstava iz

ostalih izvora. Za ve�inu banaka, krediti �ine polovicu ili �ak i više od njihove ukupne

aktive, te izme�u polovice i �ak do 2/3 njihovih prihoda. Kada banka zapadne u ozbiljne

financijske poteško�e, problemi obi�no potje�u od kredita koji se ne mogu naplatiti

zbog lošeg upravljanja, loših politika kreditiranja ili zbog neo�ekivanog ekonomskog

preokreta. Tada se obavlja pregled kreditnog portfelja banke, a to obuhva�a detaljnu

analizu dokumentacije i kolaterala za najve�e kredite, pregled uzoraka manjih kredita i

procjenu kreditne politike banke (Rose, 2006., str. 517).

2) Kreditno izvršenje i administriranje

1. Uvid kreditnog odbora u prijedloge/ preporuke

2. Pozitivna ili negativna odluka o kreditu

3. Ugovor o kreditu pripremljen zajedno s dokumentacijom kolaterala

4. Dužnik potpisuje ugovor, predaje kolateral, prima nov�ana sredstva

5. Arhiviranje dokumentacije

6. Obrada pla�enih anuiteta

7. Dobivanje povremenih izvješ�a o poslovanju dužnika

Formalnu odluku o odobrenju ili odbijanju zahtjeva donosi kreditni referent,

rukovoditelj kreditnog odbora, kreditni odbor ili uprava banke. Prema Zakonu o

kreditnim institucijama i Zakonu o trgova�kim društvima jedino uprava banke ima

kona�nu rije� kada su u pitanju kreditne odluke, a ona može ovlaštenja davati nižim

razinama rukovoditelja. Uobi�ajeno je da kreditni referent i kreditni menadžer odlu�uju

o manjim vrijednostima kredita, a kreditni odbor i uprava odlu�uju o onim kreditima

koji bi svojim sadržajem mogli zna�ajno promijeniti izloženost banke kreditnom riziku.

Kada je kreditni zahtjev pozitivno ocijenjen, priprema se ugovor o kreditu. Ugovor o

21

kreditu definira svrhu i namjenu kredita, vrijednost kredita, na�in korištenja, otplatni

plan, zahtijevani kolateral (instrumente osiguranja povrata kredita) i posebne obveze

klijenta u slu�aju kašnjenja ili nepotpunog pla�anja, te ostali uvjeti koji obvezuju

klijenta ugovorom (obveza pozitivnog poslovanja, zabrana otu�enja imovine, zabrana

organizacijskih promjena, zabrana isplate dividende preko odre�enog postotka dobiti,

obveza ja�anja rezervi). Definirana rizi�na klasifikacija klijenta pretpostavka je

donošenja uspješnih kreditnih odluka. Uspostava rizi�ne klasifikacije klijenta trebala bi

odrediti profesionalno odre�ivanje cijene kreditnih produkata razmjerno o�ekivanim

rizicima neplateži dužnika što zna�i da �e ve�u cijenu kreditnog produkta platiti klijent s

ve�om rizi�nosti neplateži. U nastavku je u Tablici 3 prikazana rizi�na klasifikacija

klijenta.

22

Tablica 3: Rizi�na klasifikacija klijenta

Rizi�na

skupina

Ukupno

bodova

Ocjena klijenta Postupak i strategija

1 0-5 Izvrstan klijent, pripada

nerizi�noj grani djelatnosti,

poslovanje bez gubitka dulje od

pet godina

Ponuditi mu cijenu produkta

bez premije rizika i nuditi mu

besplatno savjetovanje, štititi

ga od konkurencije

2 5-20 Solidan klijent, poslovanje bez

gubitka dulje od tri godine

Cijena produkta trebala bi

sadržavati do 20% premije

rizika, nuditi mu besplatno

savjetovanje

3 20-50 Dobar klijent, pripada srednje

rizi�noj grani djelatnosti,

poslovanje bez gubitka u zadnje

dvije godine

Osigurati stalan nadzor nad

poslovanjem, u cijenu

produkta uklju�iti 50%

premije rizika

4 50-75 Prosje�an klijent, poslovanje s

dobitkom u posljednje vrijeme,

nekoliko negativnih pokazatelja,

mogu�a kriza menadžmenta

Osigurati savjetodavnu pomo�

i stalan nadzor nad

poslovanjem, angažman

revizora, cijena produkta

uklju�uje 75% premije rizika

5 75-100 Prijeti financijska nestabilnost,

mogu�a insolventnost, ozbiljnija

kriza menadžmenta

Preporu�iti stalnog savjetnika,

intenzivna revizija izvješ�a i

poslovanja, u cijenu produkta

uklju�iti maksimalnu premiju

rizika

6 >100 Klijent s prijete�im bankrotom Angažman stalnog savjetnika i

intenzivna revizija,

reorganizirati cijelo

poslovanje, primijeniti najve�u

stopu premije rizika

IZVOR: Izrada studentice prema Jakov�evi� D.; 2000. ; str. 141

23

Uvrštenjem klijenta u jednu od rizi�nih skupina mogu�e je zaklju�iti proceduru

pripreme za donošenje kreditne odluke. Ukoliko je klijent razvrstan u neku višu rizi�nu

skupinu od one koju obuhva�a raspon rizi�nog apetita10 banke, kreditni zahtjev može se

odbiti zbog nemogu�nosti kontrole rizika.

3) Nadziranje kreditnog portfelja

1. Preispitivanje kreditne dokumentacije

2. Nadzor nad usuglašenosti ugovora po kreditu i stanja kredita (pozitivne i negativne

ugovorne odredbe; odstupanja od rokova otplate)

3. Rasprava s dužnikom o problemima

4. Uspostava kreditnih aktivnosti (promjena kreditnih uvjeta, dobivanje dodatnih

kolaterala, garancija, pove�anje kapitala)

Nadzor kreditnog portfelja usmjeren je na smanjenje kreditnog rizika i rješavanje

problemati�nih kredita uklju�uju�i likvidiranje založene imovine neurednog dužnika.

Nadzor se može podijeliti u dvije podfunkcije (Jakov�evi�, 2000., str. 145):

a) Nadziranje obilježja kredita – svrha je ispitati prihvatljivost trenutnog financijskog

stanja dužnika i dokumentacije kako bi se utvrdila realnost procijenjenih kreditnih

performanci. Ako je kreditna analiza bila kvalitetna teku�a kreditna performanca bi

trebala odgovarati njegovoj rizi�noj klasifikaciji, no u slu�aju negativnih odstupanja

banka može zahtijevati ispunjenje obveza odre�enih ugovorom.

b) Aktivnosti s problemati�nim kreditima – ako se financijsko stanje zajmotražitelja

pogorša, ti �e se krediti klasificirati kao problemati�ni krediti. Banka može vršiti

njihovo reprogramiranje kako bi pove�ala vjerojatnost naplate tih kredita, ili može

tražiti dodatne instrumente osiguranja i garancije. Nadzor nad kreditnim portfeljem

treba otkriti „znakove ranog upozorenja“, prije nego klijent postane neredovit u otplati.

Uobi�ajena su tri stupnja (Jakov�evi�, 2000., str. 146):

1) Poreme�aji likvidnosti – obilježava ih rast zaliha, slabija naplata potraživanja i

odugovla�enje pla�anja vjerovnicima

10 Rizi�ni apetit banke predstavlja raspon kontrolabilnih prihvatljivih rizika i to od nultog, koji se dodjeljuje prvoklasnim klijentima, do maksimalnog rizika koji se dodjeljuje najrizi�nijem klijentu. Razlikuje se od rizi�ne klasifikacije klijenta po tome što rizi�nom klasifikacijom banka definira vlastiti ciljani rizi�ni raspon ocjenjuju�i svoje poslovno okruženje na na�in da kategorizira klijente prema njihovom stupnju boniteta (Jakov�evi�, 2000., str. 140).

24

2) Ugrožena likvidnost – kod klijenta su zabilježene restrikcije troškova, otpuštanja

zaposlenika, prodaja imovine koja nije u funkciji, pokušaj dobivanja kredita za

premoš�ivanje nelikvidnosti od drugih banaka ili poduze�a uz spremnost pla�anja

visokih troškova, postoje�i ugovor o kreditu se ne poštuje

3) Prijete�i bankrot – ne podmiruju se obveze kredita prema dobavlja�ima i

zaposlenima, imovina se prodaje ispod vrijednosti, pokušava se prona�i partner za

spajanje ili kupnju cijelog vlasništva.

3.2. Korištenje kredita

Nakon što klijentu odobren kredit, Odluka se dostavlja Odjelu administracije kredita i

depozita koji provjerava ispravnost odluke, odnosno da li je plasman odobren u skladu s

Pravilnikom o ovlaštenjima. Potom slijedi izrada ugovora. Ako kreditni odbor prihvati

zahtjev komitenta, provjerava se vlasništvo i imovina koja �e se založiti kao garancija,

kako bi se utvrdilo da banka ima izravan pristup kolateralu ili da može ste�i pravo

vlasništva u slu�aju da je komitent neuredan prema banci. Kada se kreditni referent i

kreditni odbor usuglase, te su kredit i predložena garancija pouzdani, priprema se

bilješka, kao i ostali potrebni dokumenti za sastavljanje ugovora o kredita, kojeg na

kraju i potpisuju sve ugovorne strane (Rose, 2006., str.526-528). Nakon što je banka

potpisala ugovor, on se zajedno s popratnom dokumentacijom dostavlja klijentu. Klijent

ugovor i popratnu dokumentaciju potpisuje kod javnog bilježnika, te ga vra�a u banku.

DIJELOVI TIPI�NOG UGOVORA O KREDITU

Bilješka – u njoj se navodi glavnica kredita, te je potpisana od strane zajmoprimca. U

bilješci se navode kamatna stopa koja se primjenjuje na glavnicu, te uvjeti prema

kojima se mora izvršiti otplata kredita.

Ugovor o kreditnoj obvezi – namijenjen je za ve�e poslovne i hipotekarne kredite. U

ugovoru o kreditnoj obvezi banka obe�ava da �e u odre�enom razdoblju staviti kredit na

raspolaganje zajmoprimcu u zamjenu za naknadu ugovorene obveze.

Kolateral – sastavni je dio osiguranih kredita koji obuhva�aju zalog neke imovine

zajmoprimca kao jamstvo, koje �e se u slu�aju ne vra�anja duga prodati. Neosigurani

krediti nemaju založenu imovinu zajmoprimca te se oni daju na temelju povjerenja ili

procijenjenih prihoda zajmoprimca. U ugovorima osiguranih kredita nalazi se odjeljak u

25

kojem se opisuje sva imovina založena kako kolateral, kao i objašnjenja kako i kada

banka može stupiti u posjed kolaterala da bi povratila svoja sredstva. Svaka tvrtka

preferira uzimanje zajma bez osiguranja (kolaterala), ali ako je kreditni rejting

zajmoprimca prenizak ili ako su njegove potrebe za sredstvima previsoke, institucija

zajmodavac �e zahtijevati da neka imovina bude založena kao jam�evina. Osigurani

krediti mogu pomo�i zajmoprimcu da dobije sredstva što u protivnom ne bi bilo mogu�e

(Novak, 2002., str. 130). Kod bilo kojeg zajma, osnovna briga zajmodavca je vezana za

sposobnost zajmoprimca da stvara dovoljan nov�ani tok da može vratiti zajam prema

dospije�u. Mali je broj zajmodavaca koji �e odobriti zajam samo na temelju kolaterala.

Kolateral predstavlja samo pomo� u zaštiti zajmodavca, jer banke su u poslu naplate

kamata, a ne stjecanju i prodaje imovine (Novak, 2002.,str. 130).

Zakonske klauzule – kreditni ugovori �esto sadrže i restriktivne zakonske klauzule koje

mogu biti afirmativne ili negativne. Afirmativne zakonske klauzule zahtijevaju da

zajmoprimci poduzimaju odre�ene radnje kao što su periodi�no podnošenje financijskih

izvješ�a banci, održavanje pokri�a osiguranja kredita, zadržavanje propisane razine

likvidnosti i vlastitog kapitala. Negativne zakonske klauzule ograni�avaju zajmoprimca

u obavljanju odre�enih radnji koje ne smiju poduzeti bez odobrenja banke. To se odnosi

na zabranu novog zaduženja, stjecanja dodatne dugoro�ne imovine, prodaja imovine i

ispla�ivanje prekomjernih dividendi dioni�arima.

Garancije ili jamstva zajmoprimaca – zajmoprimac garantira, tj. jam�i da su

informacije navedene u kreditnom zahtjevu istinite i to�ne. U kreditnom se ugovoru

mora navesti tko ili koja je institucija odgovorna za kredit i obvezna izvršiti pla�anja.

Slu�ajevi nepla�anja – u kreditnom ugovoru postoje i odjeljci u kojem se specificira

koje radnje ili izostanci radnji od strane zajmoprimca predstavljaju povredu uvjeta

kreditnog ugovora, ali i koje mjere banka može poduzeti kako bi osigurala povrat

svojih sredstava. Odjeljak o slu�ajevima nepla�anja objašnjava i tko pla�a troškove

utjerivanja i sudske troškove.

Nakon što je izvršeno potpisivanje ugovora i nakon što su provedeni instrumenti

osiguranja, banka dogovara s klijentom datum i na�in isplate kredita. Banka nakon toga

ispunjava obrazac Isplatnog naloga, odnosno Naloga za knjiženje, a sva dokumentacija

potrebna za isplatu dostavlja se Odjelu administracije kredita i depozita, a sastoji se od:

26

- original potpisanog obrasca isplatnog naloga tj. naloga za knjiženje

- fotokopiju Odluke nadležnog Kreditnog odbora

- original kopiju ugovora

- ostalu dokumentaciju kojom se utvr�uje namjensko korištenje sredstava

- dokumentaciju potrebnu za unos instrumenata osiguranja u evidenciju Banke

Nakon što je Odjel administracije kredita i depozita zaprimio svu dokumentaciju, vrši se

isplata kredita klijentima.

3.3. Otplata kredita

Odobravanjem kredita banka se izlaže kreditnom riziku, a u slu�aju ne vra�anja duga i

neurednosti komitenata može se ugroziti likvidnost i opstojnost banke. Raspon

o�ekivanog povrata kredita varira u zavisnosti od rizi�nosti klijenta. Najpovoljniji ishod

o�ekivanja povrata je vra�anje glavnice i kamata u cijelosti o dospije�u. Klijent koji

vra�a glavnicu i kamate na dan dospije�a klasificira se u nerizi�nu skupinu poslovnih

partnera. Klijent koji uop�e ne vra�a glavnicu klasificira se u najrizi�niju skupinu

poslovnih partnera. Kontrolirati kreditni rizik u bankovnim produktima podrazumijeva

usvajanje kreditnih procedura na temelju na�ela kreditne politike, donošenje kreditnih

odluka na temelju kreditnog procesa sa �vrstim kreditnim procedurama, izvršenje i

administriranje kredita, te nadzor nad kreditnim portfeljem (Jakov�evi�, 2000., str.101).

Otplata kredita vrši se u skladu s ugovorom. Klijent je dužan otplatiti kredit u cijelosti, a

evidenciju o tome vodi Odjel administracije kredita i depozita. Ukoliko je klijent u

potpunosti podmirio svoje obveze banka ga obavještava da je kredit u cijelosti otpla�en

i da treba preuzeti instrumente osiguranja. Ako su kao instrumenti osiguranja služile

nekretnine, pokretnine ili vrijednosni papiri, potrebno je izdati dokument kojim se briše

teret s njih. Financijski savjetnik vrši poništenje instrumenata osiguranja te ispunjava

Potvrdu o povratu instrumenata, a na zahtjev klijenta može izdati i Potvrdu o prestanku

obveza po kreditu. Na taj na�in je kreditni posao zatvoren.

27

3.4. Naplata kredita

Iako se u podrijetlu izraza kredit nalazi pojam povjerenja, davatelji kredita moraju biti

oprezni prilikom ugovaranja i davanja kredita. Ako zajmoprimac ne izvrši jednu ili više

uplata, ili ako je kolateral izgubio na vrijednosti kredit se svrstava u kategoriju

problemati�nih kredita. Sljede�a obilježja upozoravaju bankara da su nastupile

poteško�e: neuobi�ajena kašnjenja u podnošenju financijskih izvješ�a; svaka iznenadna

promjena u metodama obra�una amortizacije kod poslovnih kredita, promjene u

vrednovanju zaliha, obra�unu poreza ili priznavanju prihoda; restrukturiranje

nepodmirenog dugovanja ili eliminiranje dividende; promjena kreditnog rejtinga;

nepovoljne promjene cijena dionica zajmoprimca; gubici neto zarada tijekom jedne ili

više godina (ROA ili ROE); nepovoljne promjene u strukturi kapitala; odstupanja

stvarne prodaje ili nov�anog toka; iznenadne promjene u stanju depozita komitenta što

je i prikazano u Tablici 4 u nastavku. U slu�aju kašnjenja s otplatom kredita Banka

zapo�inje proces naplate kredita. Kao prva faza u procesu naplate kredita poslovnim

subjektima šalju se opomene. Naplatu potraživanja Banka može izvršiti na na�in:

- naplata temeljem ugovorne ovlasti (prijeboj) – kada je starost dospjelih, nepodmirenih

potraživanja jednaka ili ve�a od 30 dana, te ve�a od 500 kuna. Kreditni referent treba

izvršiti naplatu prijebojem s dužnikovog ra�una otvorenog u banci u korist dospjelog, a

nepodmirenog potraživanja banke.

- naplata aktiviranjem zadužnice- starost dospjelih a nepodmirenih zaduženja ve�a je od

60 dana, te se naplata vrši temeljem izdane zadužnice

- naplata aktiviranjem mjenice – vrši se kada su potraživanja od klijenta dospjela, kada

je vrijednost instrumenata osiguranja niža od iznosa dospjelih potraživanja od dužnika

te kada banka za osiguranje dospjelih i nenapla�enih potraživanja ima samo likvidne

instrumente osiguranja. Me�utim mjenica ne omogu�uje izravnu naplatu kod

organizacije za platni promet, ali olakšava i ubrzava sudski postupak, a ako je u

mjeni�nom lancu više dužnika, mjenica postaje pouzdaniji instrument (Giunio, 1997.,

str. 86.). Za razliku od mjenice akceptni nalog omogu�uje posjednikovu izravnu

intervenciju na dužnikov ra�un, ali u nedostatku sredstava na tom ra�unu ne može se

realizirati tražbina (Giunio, 1997., str. 86.).

28

Tablica 4: Upozoravaju�i znaci za loše kredite i lošu bankovnu kreditnu politiku

Pokazatelji slabog ili problemati�nog

kredita

Pokazatelji neadekvatnih ili loših

bankovnih kreditnih politika

Neredovita otplata kredita Slaba selekcija rizika me�u komitentima -

zajmoprimcima

�este izmjene kreditnih uvjeta Posudba novca uvjetovana mogu�im

budu�im doga�ajima (npr. spajanjima)

Slab u�inak pri obnovi kredita Posudba novca jer komitent obe�ava veliki

depozit

Neuobi�ajeno visoka kreditna kamatna stopa

(pokušaj kompenzacije banke zbog

visokorizi�nog kredita)

Propust u specificiranju plana likvidacije

svakog pojedinog kredita

Neuobi�ajeno pove�anje komitentovog

potraživanja ili zaliha

Velik udio kredita dodijeljenih

zajmoprimcima izvan teritorija poslovanja

banke

Pove�anje pokazatelja dugovanja u odnosu

na neto vrijednost

Zna�ajni krediti unutar banke

(zaposlenicima, direktorima ili dioni�arima)

Nepotpune kreditne mape Neprimjereno reagiranje na konkurenciju

(npr. odobravanje loših kredita da se sprije�i

odlazak komitenata drugim bankama)

Nedostatak dokumentacije (posebice

financijskih izvješ�a)

Posu�ivanje novca radi podrške

spekulativnih kupovina

Loša kvaliteta kolaterala Nedostatak osjetljivosti za promjenjive

gospodarske prilike

Nedostatak predvi�anja ili izvješ�a o

nov�anom toku

Oslanjanje komitenta na nepovratne izvore

sredstava koji trebaju poslužiti za pla�anje

kredita

IZVOR: Izrada studentice prema Rose, 2006., str. 542

29

4. OSNOVNE ZNA�AJKE MALIH I SREDNJIH PODUZE�A

Zakon o ra�unovodstvu mala, srednja i velika poduze�a razlikuje prema sljede�im

kriterijima: mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljede�ih uvjeta: ukupna

aktiva 32,5 milijuna kuna i prihod manji od 65 milijuna kuna, a prosje�an broj radnika

tijekom poslovne godine manji od 50. Srednji poduzetnici su oni kojima ukupna aktiva

ne prelazi 130 milijuna kuna i prihodi im nisu viši od 260 milijuna kuna, a prosje�an

broj radnika tijekom poslovne godine im nije prelazio 250 radnika. Prema Zakonu o

poticaju razvoja malog gospodarstva mikro subjekti imaju zaposleno manje od deset

radnika, godišnji promet im ne prelaze 14 milijuna kuna, a vrijednost dugotrajne

imovine je do 7 milijuna kuna. Mali subjekti zapošljavaju manje od 50 radnika, promet

im je do 54 milijuna kuna, a vrijednost dugotrajne imovine do 27 milijuna kuna. Srednji

subjekti zapošljavaju više od 50 i manje od 250 radnika, godišnji promet im se kre�e u

rasponu od 54 milijuna kuna i 216 milijuna kuna, a vrijednost dugotrajne imovine od

27 milijuna kuna do 108 milijuna kuna. Prema definiciji Statisti�kog ureda Europskih

zajednica EUROSTAT-a pojam malih i srednjih poduze�a (MSP) uklju�uje i mikro

poduze�a. Prema broju zaposlenih mala i srednja poduze�a su sva ona poduze�a koja

zapošljavaju manje od 250 zaposlenika i imaju godišnji prihod manji od 50 milijuna

eura, i/ili �ija je ukupna vrijednost bilance manja od 43 milijuna eura. Malo poduze�e je

poduze�e koje zapošljava manje od 50 osoba i �iji godišnji prihod, tj. ukupna vrijednost

bilance ne premašuje 10 milijuna eura. Mikro poduze�e definira se kao poduze�e koje

zapošljava manje od 10 osoba i �iji godišnji prihod/ i ili ukupna vrijednost bilance ne

prelazi 2 milijuna eura (Cvijanovi�, Marovi�, Sruk, 2008.; str. 11).

Mala i srednja poduze�a su najdinami�niji dio modernih gospodarstava- imaju svoje

slabosti i neke prednosti. Nedostatak strategije, kra�a perspektiva i relativno viši

transakcijski troškovi glavna su slabost malih i srednjih poduze�a, ali s druge strane

takva poduze�a su fleksibilnija u usporedbi s velikim poduze�ima i bolje se

prilago�avaju promjenama. U poslovanju malih i srednjih poduze�a javljaju se mnogi

problemi: ograni�ena kupovna mo� kupaca, problemi povezani s administrativnom

regulativom, manjak obrazovane radne snage, preskupa radna snaga, problemi povezani

s infrastrukturom (cestovnom,energetskom, komunikacijskom), ograni�en pristup

30

izvorima financiranja, primjena nove tehnologije, primjena novih organizacijskih formi,

manjak „kvalitetnog“ menadžmenta. Nadalje, mala i srednja poduze�a obilježava i visok

stupanj mortaliteta, što neposredno pove�ava rizik za kreditore i ulaga�e (Markovi�,

Gari�; 2009., str.73). Prema izvješ�u opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u

Republici Hrvatskoj iz 2012. godine ukupna stopa preživljavanja sektora malih i

srednjih poduze�a je 58,45%. Mala poduze�a imaju stopu preživljavanja od 93,72%,

znatno višu od prosje�ne stope preživljavanja sektora u cjelini. Me�utim, najve�e

probleme s obzirom na svoju veli�inu mala i srednja poduze�a ipak trpe u podru�ju

financiranja, npr.:

- Banke �e u pravilu radije dati kredit velikom poduze�u nego malom i srednjem

poduzetništvu (trošak obrade zahtjeva za kredit je isti, ali iznos kredita može biti puno

ve�i)

- Trošak izdavanja vrijednosnih papira je po komadu manji kada ih se izda više (to

mogu više velika poduze�a)

- Velika poduze�a su starija nego mala i srednja poduze�a , što zna�i i dulje poslovanje

te ve�e povjerenje kreditora i manju kamatnu stopu; a mlada poduze�a do sada nisu

uspjela izgraditi reputaciju kvalitetnih dužnika, što je posebice bitno pri odobravanju

bankarskih kredita (Markovi�, Gari�; 2009., str.73)

- Mala i srednja poduze�a �esto ne raspolažu nekretninama pa im se banke nemaju na

što upisati radi osiguranja kredita

- Mali i srednji poduzetnici se ne mogu prijavljivati za visokovrijedne projekte jer

nemaju dovoljno vlastitih sredstava kojima bi garantirali izvršenje projekta.

Mala i srednja poduze�a uglavnom trebaju financiranje, ponajprije pri osnivanju

poduze�a, a nakon toga financije trebaju za rast do optimalne veli�ine, a kada jednom

dosegnu tu veli�inu, potrebe za financiranjem su manje i rje�e jer trebaju kapital samo

onda kada je potrebno zamijeniti strojeve, opremu ili se veli�inom prilagoditi tržištu. Za

malo je poduzetništvo karakteristi�no da se u njemu ostvaruju jednostavne poduzetni�ke

ideje koje ne zahtijevaju dugo pripremno razdoblje u kojem poduzetnik treba mnogo

novca za razvoj proizvoda ili usluge, a sam proizvod još nije sposoban osvojiti tržište.

Mala i srednja poduze�a su ovisna o bankovnom kreditu kao financijskom instrumentu,

31

dok su ulaganja vlasni�kog kapitala od strane fondova rizi�nog kapitala11 i poslovnih

an�ela12 zapostavljena. S obzirom na to da banke u Hrvatskoj inzistiraju na instrumentu

osiguranja duga mala i srednja poduze�a tom zahtjevu �esto ne mogu odgovoriti.

Bankarski sektor u Hrvatskoj, puno više preferira sektor stanovništva od sektora

trgova�kih društava. Krajem ožujka 2008. udio stanovništva u ukupnim kreditima

banaka u bruto iznosu iznosio je 51,6%, dok je udio trgova�kih društava bio samo

38,1% (Godišnje izvješ�e Hrvatske Narodne Banke za 2008. godinu). Usporedbe radi u

2011. godini udio stanovništva u ukupnim kreditima banaka iznosio je 43,7% ,a udio

trgova�kih društava 42,14%.

4.1. Temeljne pretpostavke za financiranje malih i srednjih poduze�a

Poduzetnici naj�eš�e ne mogu sami osigurati dovoljan iznos po�etnog temeljnog

kapitala za osnutak malog ili srednjeg poduze�a. Tada dio sredstava koja nedostaju

prikupljaju pozajmljivanjem. Pritom nailaze na brojne financijske probleme, jer banke

nisu sklone pozajmljivanju i financiranju novih i neizvjesnih malih i srednjih poslovnih

pothvata (mnogi takvi pothvati brzo propadaju, a s njima i uloženi kapital). Zbog

pove�anog rizika kreditori izbjegavaju odobravanje srednjoro�nih i dugoro�nih kredita

za osnivanje malih i srednjih poduze�a. Ako i daju takve kredite onda to �ine po

nepovoljnim uvjetima, na temelju sigurne jam�evine (hipoteke na pokretnu i nepokretnu

imovinu) koju je teško priskrbiti, i uz ve�e kamate (Markovi�, 2000., str. 220). Mala i

srednja poduze�a posebno su osjetljiva na primjene u poslovnom okruženju, a pod

poslovnim okruženjem smatraju se �imbenici koji su izvan neposrednog nadzora

poduze�a, a utje�u na njegovu poslovnu aktivnost(Markovi�, Gari�; 2009., str. 72).

Izme�u ostalih to su �imbenici financiranja, pristup financiranju i troškovi financiranja.

11 Private equity i venture capital fondovi predstavljaju fond nekog društva koje upravlja znatnim kapitalom namijenjenim srednjero�nom i dugoro�nom investiranju u poduze�a koja ne kotiraju na burzi te imaju visok potencijal rasta. PE/VC fondovi pribavljaju taj kapital privla�e�i kvalificirane ulaga�e da im povjere svoj kapital koji kasnije ulažu u posebno odabrana poduze�a ili projekte. Kod venture capitala radi se o ulaganju u poduze�e koje je u po�etnoj fazi, odnosno fazi ranog rasta i ekspanzije. Kod private eqiutiy radi se o kapitalu koji se ulaže u vlasni�ku glavnicu drugih poduze�a bez obzira na fazu rasta poduze�a u koje se investiralo (Cvijanovi�, 2008., str. 89-90). U hrvatskom zakonodavstvu nazivaju se otvoreni investicijski fondovi rizi�nog kapitala s privatnom ponudom. 12 Poslovni an�eli su fizi�ke osobe koje raspolažu vlastitim kapitalom i ulažu u poduze�a koja imaju iznadprosje�an potencijal rasta. Izvor su vlasni�kih ulaganja u poduze�e, ali na odre�eno vrijeme. Mreža CRANE osnovana je 2008.godine i predstavlja neprofitnu udrugu �iji �lanovi imaju interes ulagati u inovativne projekte (Cvijanovi�, 2008., str.117).

32

Tradicionalno bankarstvo karakteriziraju decentralizacija i široka mreža poslovnica u

kojima se nude proizvodi i usluge. Široka mreža poslovnica omogu�ava pove�anje

tržišnog udjela. Takav im nastup tako�er omogu�ava standardizirane proizvode koje

nude na velikom broju mjesta. Za klijente, prvenstveno za mala i srednja poduze�a to

zna�i da se oni moraju prilagoditi banci, a ne ona njima, bilo pri odre�ivanju radnog

vremena, pri izboru proizvoda, usluga i cijena (kamatne stope i naknade). Banke nisu

previše pozornosti posve�ivale potrebama i vrijednostima koje su potrebne klijentima.

Zbog ja�anja konkurencije, bankari u želji da osiguraju kvalitetnu uslugu i odgovaraju�e

proizvode, brzo usvajaju nove tehnologije i potrebna znanja i time se okre�u kvaliteti

usluge, upravljanju poslovnim procesima, razvoju novih proizvoda prilago�enih

zahtjevima komitenata, tehnologiji i prihva�anju novih znanja i iskustava. Nekada su

mala i srednja poduze�a za dobivanje kredita morale napisati studiju izvedivosti,

pripremiti projektnu dokumentaciju, obrazložiti projekt i dobili bi sredstva za

financiranje. Izvor financiranja malih i srednjih poduze�a naj�eš�e uklju�uje jednu ili

kombinaciju sljede�ih izvora: gotovina, bankarski kredit, financiranje putem izdavanja

dužni�kih vrijednosnih papira na tržištu kapitala, financiranje putem izdavanja dionica

na tržištu kapitala, zamjena dionica. Banke su jedan od glavnih poslovnih partnera

gotovo svakog malog poduze�a – najprije uspostavljaju osobne bankarske odnose s

pojedincima, koji kasnije otvaraju zasebne poslovne ra�une za svoje poduze�e. Ovakav

odnos omogu�uje bankama da dobro upoznaju mala poduze�a i svoje klijente. Tako

mogu pratiti iznos gotovine na ra�unu, ustanoviti razdoblja u kojima postoji manjak ili

razdoblja kada je ra�un uravnotežen. Prvi oblik kredita banke naj�eš�e nude

prekora�enja na ra�unu, a zatim slijedi mogu�nost ponude linije kratkoro�nog obrtnog

kapitala, koju kasnije prati ponuda srednjoro�nog investicijskog kredita. Mogu�nost

prekora�enja na ra�unu osnovni je oblik financiranja obrtnog kapitala, a za mala i

srednja poduze�a logi�no je istovremeno imati otvorenu liniju revolving (obnovljivog)

kredita. Takvi se krediti mogu koristiti za zalihe ili za isplatu ra�una koji dospijevaju u

trenutku kada isplata dolazi u trenutku nedostatnih nov�anih sredstava. Oni tako�er

pružaju poduze�u fleksibilnost kako bi se iskoristili bolji uvjeti za kupovinu zaliha.

Revolving kreditne linije najbolje su i za banku i za mala i srednja poduze�a uz

mogu�nost kreiranja razdoblja „pro�iš�avanja“ svakih 180 do 360 dana, koji pred

poduze�e postavlja zahtjev da pokaže da ima dovoljno nov�anih sredstava u slu�aju da

33

su sredstva od banke povu�ena. Kada se poduze�e za potrebnu gotovinu previše oslanja

na bankovni kredit obi�no nema dovoljno dioni�kog kapitala. Ako bi sredstva od strane

banke bila povu�ena u kratkom roku to bi izazvalo problem nelikvidnosti kod

poduze�a. Gotovo sve banke nude kredite malim i srednjim poduzetnicima u širokoj

paleti proizvoda/usluga (krediti za turisti�ke usluge, za mlade poduzetnike, za žene, za

nove tehnologije, za branitelje, za izvoz, za investicije, za obrtna sredstva, za po�etnike i

dr.). Na osnovi pregleda i analize ponude financijskih proizvoda namijenjenih malim i

srednjim poduzetnicima, u Republici Hrvatskoj u 2010. godini banke nude uvjete koji

su prikazani u Tablici 5. Kako bi se utvrdio položaj malih i srednjih poduze�a danas ti

isti podaci prikazani su i za 2004. godinu, da bi se utvrdilo da li su se uvjeti poboljšali i

da li je prepoznat zna�aj malih i srednjih poduze�a za razvoj gospodarstva.

Tablica 5: Uvjeti dugoro�nog i kratkoro�nog kreditiranja malog i srednjeg

poduzetništva hrvatskih banaka u 2010. i 2004. godini

DUGORO�NI KREDIT 2010. DUGORO�NI KREDIT 2004.

Iznos: do 250 000 eura

Kamata: dogovorna 6-8.85% Kamatna stopa: 8-12% Trajanje: do 25 godina (ovisno o namjeni) Rok otplate: 5-10 godina (ovisno o

namjeni) Osiguranje: 1:1 – 1:1.3 Osiguranje: 1:1.3 – 1:2 ; jamci

KRATKORO�NI KREDIT KRATKORO�NI KREDIT Iznos: do 2 500 eura

Kamata: dogovorna Kamatna stopa: 9 – 15% Trajanje: do 12 mjeseci Rok otplate: 1 godina

Osiguranje: jamci, depozit, polica životnog osiguranja

Osiguranje: 1:1.3 – 1:2; jamci

IZVOR: Izrada studentice prema Singer S.; Lauc B.; 2004.; Razvoj sektora malih i

srednjih poduze�a Hrvatska;

Banke i vlade zamijetile su potencijal malih i srednjih poduze�a i olakšale im

pribavljanje sredstava potrebnih za pokretanje poslovanja te je došlo do smanjenja

kamatnih stopa u razdoblju od 2004. do 2010. godine. Ja�anje konkurencije dovelo je

do smanjenja kamatnih stopa i kamatnih marža, a broj dostupnih bankovnih proizvoda i

usluga se pove�ao (Cvijanovi�, 2008., str. 73). Primjerice, kamatne stope banaka na

34

kunske kredite trgova�kim društvima s valutnom klauzulom iznosile su u ožujku 2006.

godine 6,69% za kratkoro�ne i 5,64% za dugoro�ne kredite (Markovi�, Gari�; 2009.;

str.75). Danas su banke postrožile uvjete kreditiranja, zbog rizi�nosti poslovanja i

inzistiraju na dodatnim kolateralima. Za kredite za ulaganja (npr. krediti za financiranje

kupovine novih strojeva ili opreme i krediti za financiranje izgradnje poslovnih zgrada)

ali i za kredite za obrtna sredstva, hrvatske banke zahtijevaju zalog nekretnine 1.5 puta i

više ve�i od iznosa kredita (Izvješ�e o malim i srednjim poduze�ima, 2011.). Davanje

poslovnog prostora kao kolaterala predstavlja dilemu za vlasnike malih i srednjih

poduze�a. U ve�ini slu�ajeva vlasnici su koristili imovinu u obiteljskom vlasništvu te

odbijaju dati kolateral iz straha da bi on mogao postati vlasništvo banki potroša�kim

kreditima koji su bili izuzetno profitabilni. Konzervativan stav banaka je djelomi�no

posljedica nedostatka registra jamaca, djelomi�no neu�inkovitog sustava prisilne

naplate instrumenata osiguranja, a djelomi�no i zbog �injenice da banke dosada nisu

morale pružati kredite malom gospodarstvu jer su bile okrenute stambenim.

4.2. Zna�aj malih i srednjih poduze�a za gospodarstvo Republike Hrvatske

U posljednjih nekoliko godina u ostvarenim rezultatima poduzetnika pove�ava se udjel

malog i srednjeg poduzetništva. Sektor malih i srednjih poduze�a ima zna�ajan udio u

hrvatskom gospodarstvu, gdje mala i srednja poduze�a �ine 99,5 % ukupnog broja

registriranih poslovnih subjekata. Od 2001. do 2010. godine broj malih i srednjih

poduze�a se pove�ao za 71%, a broj velikih se smanjio za 34%. Mala i srednja

poduze�a imaju zna�ajan udio u BDP sa �ak 51,6% u 2010. godini, što samo potvr�uje

njihovu važnost za gospodarski razvoj Hrvatske. Jedini su segment gospodarstva koji

stvara nova radna mjesta, a u razdoblju od 2001. do 2010. zaposlenost u sektoru malih i

srednjih poduze�a porasla je za 68%, dok se udio zaposlenih u velikim poduze�ima u

istom razdoblju smanjio za 21,6% (Izvješ�e o malim i srednjim poduze�ima, 2011.).

Broj malih poduzetnika se u 2011. godini pove�ao za 18 postotnih poena u odnosu na

2007. godinu, te u ukupnoj strukturi zauzimaju udio od 98%. Prema broju zaposlenih

radnici malih i srednjih poduze�a �ine 67,45% ukupno zaposlenih u Republici

Hrvatskoj. Njihov broj se smanjivao kroz godine, ali taj pad je manji nego kod velikih

poduze�a. Prema ostvarenim ukupnim prihodima, najve�i udio imaju velika poduze�a.

35

Pod utjecajem gospodarske krize, došlo je do smanjenja prihoda kako kod velikih

poduze�a tako i kod malih i srednjih poduzetnika, koji �ine 52% ukupno ostvarenih

prihoda poduze�a u Republici Hrvatskoj u 2011. godini. Navedeno je prikazano u

Tablicama u nastavku.

Tablica 6 : Struktura poduzetnika prema veli�ini poduze�a u Republici Hrvatskoj u

razdoblju od 2007. do 2012. godine, na kraju razdoblja

IZVOR: Izrada studentice prema Izvješ�u Gospodarska kretanja 02/2013 Hrvatske

gospodarske komore, str. 77

Tablica 7: Broj zaposlenih prema veli�ini poduze�a u Republici Hrvatskoj u razdoblju

od 2007. do 2012. godine, na kraju razdoblja

IZVOR: Izrada studentice prema Izvješ�u Gospodarska kretanja 02/2013 Hrvatske

gospodarske komore, str.77

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. I-IX.2012. Veliki 475 453 436 375 359 -

Srednji 1 589 1 396 1 446 1 379 1 316 - Mali 81 468 87 807 89 438 95 004 96 855 -

UKUPNO 83 532 89 656 91 320 96 758 98 530 92 492

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. I-IX.2012.

Veliki 320 965 315 117 302 161 287 341 277 156 -

Srednji 175 881 170 038 164 515 157 147 156 545 -

Mali 339 167 448 803 422 720 415 320 417 685 -

UKUPNO 896 167 933 958 889 396 859 808 851 386 843 534

36

Tablica 8: Ukupni prihodi prema veli�ini poduze�a u Republici Hrvatskoj u razdoblju

od 2007. do 2012. godine, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. I-IX.2012.

Veliki 316 465 329 523 289 650 289 358 300 152 -

Srednji 127 559 129 329 112 436 109 531 113 779 -

Mali 211 537 250 977 211 281 199 299 210 876 -

UKUPNO 655 561 709 827 613 367 598 187 624 807 458 932

IZVOR: Izrada studentice prema Izvješ�u Gospodarska kretanja 02/2013 Hrvatske

gospodarske komore, str.77

4.3. Financijske institucije za financiranje malih i srednjih poduze�a u Republici

Hrvatskoj

Osnovni problem malih i srednjih poduze�a je prikupljanje potrebnog kapitala, pa se iz

tog razloga osnivaju financijske institucije za mala i srednja poduze�a. Financijske

institucije imaju zadatak pružanje financijske potpore malim i srednjim poduze�ima, a

osnivanje ovih institucija uvelike pridonosi razvoju poduzetništva u Republici

Hrvatskoj. U nastavku su obra�eni programi institucija za financiranje malih i srednjih

poduze�a u Republici Hrvatskoj.

HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO HRVATSKE

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo Hrvatske je jedina državna institucija koja daje

jamstva za poduzetni�ke kredite za malo gospodarstvo. Predstavlja neprofitnu poticajnu

instituciju koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske, a primarna djelatnost Agencije

je davanje jamstva za kredite i dodjeljivanje bespovratne financijske potpore za

smanjivanje troškova kredita. HAMAG omogu�uje da kredit dobiju poduzetnici koji

ina�e ne bi uspjeli dobiti kredit jer ne ispunjavaju uvjete poslovnih banaka u pogledu

vrijednosti instrumenata osiguranja povrata kredita. Korištenjem garancije Agencije

smanjuje se rizik kreditora, što rezultira povoljnijim uvjetima kredita. HAMAG

ispla�uje garanciju prema otplatnom planu kredita, a to za kreditora predstavlja

pogodnost u pogledu likvidnosti jer nije potrebno �ekati prethodnu naplatu po ostalim

instrumentima osiguranja povrata kredita (www.hamaginvest.hr).

37

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

Hrvatska banka za obnovu i razvitak se od svog osnutka bavi poticanjem malog i

srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Svojim programima kreditiranja poti�e

osnivanje malih i srednjih poduze�a i proširivanje postoje�ih. HBOR za potrebe malih i

srednjih poduzetnika nudi deset programa kreditiranja. Prednost tih programa o�ituje se

u dužim rokovima otplate do deset godina, a prema pojedinim programima �ak i do 15

godina. Tu su i niže kamatne stope koje se ovisno o namjeni i podru�ju ulaganja kre�u u

rasponu od dva do �etiri posto. Realizacija odobrenja kredita ovisi o tome odobrava li se

kredit preko poslovne banke ili izravno, a obrada kreditnog zahtjeva traje do mjesec

dana. HBOR je do 2010. godine za potrebe malih i srednjih poduzetnika odobrio 15 000

kredita u ukupnom iznosu od oko 25 milijardi kuna. �ak 73% ukupno odobrenih kredita

odnose se na male i srednje poduzetnike (Zakon o poticanju razvoja malog

gospodarstva; www.hbor.hr.).

PROGRAMI KREDITIRANJA MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA BANAKA

Najvažnija financijska institucija je banka. Na hrvatskom tržištu u 2012. godini

poslovalo je 37 kreditnih institucija: 31 banka, jedna štedna banka i 5 stambenih

štedionica. Ukupno je 17 banaka bilo u ve�inskom vlasništvu stranih dioni�ara, a 15

banaka u ve�inskom vlasništvu doma�ih dioni�ara. U nastavku su prikazani programi

kreditiranja malih i srednjih poduzetnika u nekim bankama koje posluju na podru�ju

Hrvatske (Ze�evi�, 2011.).

Privredna banka Zagreb (PBZ) nudi široku ponudu kreditnih proizvoda za financiranje

teku�eg poslovanja kao i za financiranje investicija i projekata. U svojoj ponudi imaju i

kreditnu liniju koju imaju zaklju�enu sa Europskom bankom za obnovu i razvoj kojom

uz povoljne kamatne stope omogu�avaju i do 20% nepovratne subvencije glavnice

kredita. Kamatne stope na kredite ovise o bonitetu korisnika kredita i vrsta kredita, a

kre�u se od 4% za subvencionirane kreditne linije. Posljednjih godina razvili su kreditne

linije za financiranje poljoprivredne proizvodnje (www.pbz.hr).

Erste banka u svojoj ponudi ima kratkoro�no i dugoro�no financiranje malog i srednjeg

poduzetništva, a neki od njih su programi „Plavo-zeleni kredit“, „Lokalno projekti

38

razvoja-ugovori sa županijama“ i „Izvozni paket“. Od 2011. godine nude i HBOR-ovu

kreditnu liniju za korisnike programa IPARD. Razvili su i lokalni projekt razvoja „Malo

gospodarstvo“ i „Mikrokreditiranje“, kojim proizvodni obrti, mala i srednja trgova�ka

društva mogu dobiti kredit sa subvencioniranom kamatnom stopom

(www.erstebank.hr).

Hypo-Alpe Adria banka klijentima iz segmenta malog i srednjeg poduzetništva nudi sve

vrste kredita uz poja�anu suradnju sa županijama i jedinicama lokalne uprave i

samouprave te Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj. Uz zahtjeve za kratkoro�ne

kredite i zahtjeve za reprogramiranje postoje�ih kredita, banka sudjeluje i u dugoro�nim

financiranjima, i to pretežno programima HBOR-a i ministarstva zbog povoljnijih,

subvencioniranih kamata i dužeg roka otplate. Osnovna podjela kredita za segment

malog i srednjeg poduzetništva je na kratkoro�ne (do jedne godine), koji se odobravaju

za održavanje teku�e likvidnosti i financiranje kratkotrajne imovine. Dugoro�ni krediti

do deset ili 15 godina odobravaju se za nove investicijske cikluse (www.hypo-alpe-

adria.hr).

4.4. Financiranje malih i srednjih poduze�a u Europskoj Uniji

Mala i srednja poduze�a tradicionalno imaju važnu ulogu u gospodarstvu Europe, pa je

tako i jedan od važnijih ciljeva u Europskoj Uniji sektoru malih i srednjih poduze�a

pružiti mogu�nosti za postizanje zadanih ciljeva, kako bi izgradili svoju gospodarsku

snagu i konkurentnost po uzoru na razvijenije zemlje svijeta, koje su to postigle upravo

pomo�u razvoja malih i srednjih poduze�a. Razvijene zemlje svijeta imaju razvijeniji i

u�inkovitiji financijski sustav od država u tranziciji, koji nudi široku paletu financiranja

posebice malih i srednjih poduze�a. Sustav financiranja u Europskoj Uniji sli�an je

onome u Hrvatskoj, te su i problemi financiranja malih i srednjih poduze�a u Hrvatskoj

sli�ni onima u EU. Razlog tome je pove�ana konkurencija kredita na hrvatskom tržištu,

ali i ulazak stranih banaka koji je utjecao na to. No u Hrvatskoj se još uvijek traže više

vrijednosti kolaterala nego u Europskoj Uniji (Cvijanovi�, 2008., str.81-82). Europska

banka za obnovu i razvoj uz potporu Europske unije nastoji pružiti usluge obrazovanja i

financijske poticaje bankama u sklopu programa za financiranje malog i srednjeg

poduzetništva kako bi se krediti malim poduze�ima mogli realizirati, jer je uo�eno da

39

bez obzira na to koliko dobro banka poznaje klijenta, uspješna suradnja s bankom ne

jam�i poduze�u odobrenje kredita. Kvalitetno poslovanje nije dovoljno za stjecanje

financijskih sredstva, ali tamo gdje banke raspolažu sustavima i osobljem

osposobljenim za brzu i u�inkovitu analizu nov�anih tokova i investicijskih planova

malih poduze�a, uz dobro pripremljenu molbu za odobrenje kredita omogu�ili bi malom

poduze�u brzo ostvarenje srednjoro�nog kredita, �esto i bez kolaterala.

Hrvatska u odnosu na nove zemlje �lanice Europske Unije koristi relativno visok udio

vanjskih izvora financiranja13, dok se mala poduze�a u Latviji, �eškoj i Ma�arskoj

financiraju s više vanjskih izvora nego poduze�a u Hrvatskoj. No, struktura vanjskih

izvora financiranja u Hrvatskoj je bitno druga�ija u odnosu na zemlje �lanice Europske

Unije, jer se mala i srednja poduze�a u Hrvatskoj ve�inom oslanjaju na bankarske

kredite kao dominantan izvor vanjskog financiranja. U zemljama �lanicama Europske

Unije najviše je rasprostranjen leasing kao izvor financiranja, najviše u Litvi (Markovi�,

Gari�; 2009.,str.77). Kredit od dobavlja�a u velikom broju zemalja nije raširen kao

oblik financiranja. Poduze�a u ostalim zemljama se više oslanjaju na unutarnje izvore

financiranja, posebice u Poljskoj gdje je udio unutarnjih izvora financiranja najve�i i

iznosi oko 78%. To upu�uje na slabo razvijen i neu�inkovit sustav financijskog

posredovanja u tim zemljama jer se poduze�a manje oslanjaju na vanjske izvore

financiranja (Markovi�,Gari�; 2009.,str.76-77). U zemljama Europske Unije su za

razliku od Hrvatske ve� razvijeni razni nebankarski izvori financiranja. To je iznimno

zna�ajno za mala i srednja poduze�a, s obzirom na to da se ova poduze�a najviše

suo�avaju s problemima otežanog pristupa i skupog bankarskog kredita. Ako se

promatra standardni pokazatelj, dakle odnos bankarskih kredita privatnom sektoru i

BDP-a, Hrvatska je financijski najrazvijenija tranzicijska zemlja. Nalazi se izme�u

prosjeka za tranzicijske zemlje i prosjeka petnaest starih zemalja �lanica Europske Unije

(Cvijanovi�, 2008., str. 76). U razdoblju izme�u 2002. i 2010. godine novi krediti

poduze�ima pove�ani su po stopi od 7,76% godišnje (Izvješ�e opservatorija malog i

srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj). Kamatne stope za kredite poduze�ima

bile su jednake onima u zemljama Europske Unije. Republika Hrvatska je držala stope

na nešto nižoj razini, osobito u 2009. i 2010. godini zbog financijske krize, a to je

postizala nižim razinama pasivnih kamatnih stopa, te su štediše subvencionirale 13 Vanjski izvori financiranja poduze�a odnose se na kredite poslovnih banaka, leasing, neformalne izvore, kredite od dobavlja�a i ostale izvore.

40

zaduživanje proizvodnih djelatnosti Hrvatske (Izvješ�e opservatorija malog i srednjeg

poduzetništva u Republici Hrvatskoj; str.33). Od 2002. do 2004. godine aktivne

kamatne stope iznosile su 7-8% nominalno, tj. 5-6% realno bez inflacije. Od 2006. do

2008. aktivne stope su se smanjile na otprilike 2,8% realno. U razdoblju od 2009. do

2011. ponovno su se pove�ale na razinu od 5-5% realno. Pasivne kamatne stope su u

razdoblju od 2002. do 2011. bile u rasponu od 1% do 2,5%. Aktivne i pasivne kamatne

stope slijedile su kretanja u zemljama Europske Unije (Izvješ�e opservatorija malog i

srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj; str.33).

Europska Unija, stavljaju�i malo gospodarstvo u središte svojih nastojanja, definira

mjere, poticaje i mnogobrojne radionice. Najzna�ajniji izvor sredstava za sektor malih i

srednjih poduze�a su strukturni fondovi preko kojih se izme�u 16% i 18% ukupnih

sredstava kojima raspolažu, raspore�uje upravo na mala i srednja poduze�a (Kersan-

Škabi�, Bankovi�, 2008., str.15). Za mala i srednja poduze�a najzna�ajniji je program

CIP – Program za inovacije i konkurentnost Europske Unije; koji se temelji na tri stupa.

Prvi stup se odnosi na poticanje poduzetništva i inovacija (EIP), a kojemu pripada 60%

prora�una, tj. 2,170 milijarde eura.

41

5. PROGRAM KREDITIRANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U

KARLOVA�KOJ BANCI D.D

Povijest Karlova�ke Banke seže još od 1872. godine kada je osnovana Karlova�ka

štedionica, a 1954. godine osnovana je Karlova�ka Banka i štedionica Karlovac.

Današnje sjedište Karlova�ke banke izgra�eno je 1940. godine. Poslovnu mrežu

Karlova�ke banke �ini 21 poslovnica od kojih je pet u Karlovcu. Banka je prisutna s

poslovnicama ili podružnicama u Dugoj Resi, Dragani�ima, Žakanju, Netreti�u, Ozlju,

Jastrebarskom, Slunju, Topuskom, Korenici, Ogulinu, Jurovskom Brodu, Sesvetama te

Zagrebu, Rijeci, Kutini i Splitu. Tradicionalno u svom poslovanju, Karlova�ka banka

d.d. zauzima zna�ajni tržišni udio na regionalnom tržištu, s ponudom klasi�nih

bankarskih proizvoda i usluga. Karlova�ka banka d.d. je orijentirana na malo i srednje

poduzetništvo i stanovništvo tijekom cijelog svog poslovanja. Ta joj �injenica daje

prednost u poznavanju široke baze komitenata banke i razvijenom dobrom odnosu s

klijentima. U proteklih nekoliko godina Uprava Banke ulaže u modernizaciju i

unapre�enje poslovanja, koje i dalje ostaje usmjereno prema malim i srednjim

poduzetnicima. Banka je �lanica Me�ubankarske udruge d.d. MBU putem koje obavlja

svoje karti�no poslovanje i Banka je izdala preko 500 kartica pravnim osobama.

Tijekom 2009. godine zabilježen je porast ra�una u sektoru poslovnih subjekata i to

transakcijskih ra�una za 25,8% ili za novih 900 ra�una. U 2012. godini Karlova�koj

banci d.d. pripojena je Nava banka, a glavni razlozi spajanja su visoka kompatibilnost i

srodnost banaka na osnovni istovjetne djelatnosti i identi�noj poslovnoj misiji, uz

stratešku orijentaciju na poslovanje s malim i srednjim poduzetnicima i stanovništvom.

5.1. Zna�aj Karlova�ke banke d.d. kao regionalne banke

Mnogi stru�njaci smatraju da bi ciljane grupe regionalnih banaka trebali postati mali i

srednji poduzetnici, te mala obiteljska gospodarstva s odre�enom perspektivom razvoja.

Zbog boljeg poznavanja lokalnog tržišta, odnosno manje asimetrije informacija od

strane menadžmenta i fleksibilnije unutarnje organizacije, lokalne banke mogu napraviti

kvalitetniju i jeftiniju procjenu rizi�nosti klijenata i ulaganja, te bolje sagledati

perspektivu razvoja odre�enog projekta. Banke mogu smanjivati rizi�nost plasmana

42

lakšim i efikasnijim pra�enjem investicija, odnosno izgradnjom intenzivnijih odnosa s

klijentima. Manje banke su više osjetljive na promjene u ekonomiji lokalne zajednice.

Primjerice, mnoge su povezane s poljoprivredom ili sa ostalim lokalnim poslovnim

subjektima, tako da kada je oslabila prodaja lokalnih poslovnih subjekata te kada ih je

zahvatila kriza, banka bilježi usporen rast, te mogu�i pad depozita, kredita i prihoda.

Takve banke predstavljaju radno okruženje relativno niskog rizika, ali s limitiranim

prilikama za veliki napredak ili razvoj novih bankovnih vještina. Male i srednje banke

angažirale su se u privla�enju manjih, potroša�ki orijentiranih depozita i odobravanju

potroša�ko otplatnih kredita, kao i kredita malom poduzetništvu (Rose, 2006., str. 77-

80). Male banke �eš�e odobravaju male kredite u obliku obro�nih i gotovinskih kredita

malih denominacija i hipotekarnih kredita namijenjenih pojedincima i obiteljima, kao i

manjih poslovnih kredita za poljodjelska i sto�arska gospodarstva (Rose, 2006., str.

520). Prema podacima Hrvatske Narodne Banke u 2012. godini je u Hrvatskoj

poslovala ukupno 31 banka, od toga su 23 klasificirane kao male banke, �ime možemo

uo�iti padaju�i trend u broju malih banaka u odnosu na 2009. godinu kada ih je bilo 25.

To samo potvr�uje �injenicu da su male banke bile više pogo�ene krizom, a u 2012.

godini broj banaka koje posluju s gubicima je porastao, na jednu tre�inu ukupnog broja

banaka, a sve su bile iz grupe malih banaka. No isto tako blagi porast kreditne aktivnosti

zabilježen je upravo kod manjih banaka, dok su kod ostalih banaka dani krediti

stagnirali, unato� tome što je HNB uvela niz mjera za poticanje povoljnijeg kreditiranja

gospodarstva. Tako je smanjena i stopa obvezne pri�uve s 15% na 13,5% u svibnju

2012. godine, �ime su dio oslobo�ene obvezne pri�uve banke plasirale HBOR-u u

sklopu prve faze Programa razvoja gospodarstva, a glavni cilj je osigurati kredite

doma�im poduzetnicima uz povoljnije kamatne stope. U koncipiranju u�inkovitog

bankovnog sustava, male banke �e bez obzira na procese pripajanja i akvizicija, biti

nedvojbeno dugoro�ni sudionici bankovnog tržišta. Na Grafikonu 1 je prikazana

struktura imovina velikih, srednjih i malih banaka, �ime se potvr�uju podaci o porastu

kreditnih aktivnosti malih banaka.

43

Grafikon 1: Struktura imovine grupa hrvatskih banaka usporedivih zna�ajki u lipnju

2012. godine

IZVOR: Bilten o bankama Hrvatske Narodne Banke broj 25., dostupno na www.hnb.hr,

str.11

Karlova�ka Banka d.d. je primjer male hrvatske banke okrenute malom i srednjem

poduzetništvu, koja je prepoznala potencijal za rast i razvoj malog i srednjeg

poduzetništva. Usprkos tome što posljednjih nekoliko godina Banka posluje s

gubicima, i dalje kreditira malo i srednje poduzetništvo s lokalnog podru�ja, te svake

godine bilježi porast kreditiranja poslovnih subjekata, koji imaju veliku važnost u

gospodarstvu Karlova�ke županije. U poslovanju Karlova�ke banke d.d. do izražaja

dolazi jedna od najve�ih prednosti malih banaka, a to je relationship leading14 –

kreditiranje malih subjekata i obrtnika (Prga, Šverko; 2004., str.83.). Osnovna ideja

ovog pristupa je odobravanje kredita na na�in da se uzmu u obzir i informacije o

klijentu iz lokalne zajednice koje se ina�e ne bi mogle saznati iz financijskih izvješ�a.

Na taj na�in male banke mogu doznati neke bitne informacije potrebne za donošenje

kreditne odluke. Upravo takav pristup bitan je za poslovanje malih i srednjih poduze�a,

koja i posluju naj�eš�e u ruralnim podru�jima i lokalnim sredinama. Poznavanje njihove

važnosti za okruženje u kojem posluju, velike banke ne mogu saznati iz financijskih

14 „Transaction leading“ je posu�ivanje na osnovu financijskih pokazatelja, te se kreditne odluke donose na osnovu jednostavno dostupnih podataka ( Prga, Šverko ; 2004., str.83.)

44

izvješ�a, a �ije se kreditne odluke upravo na njima i zasnivaju, i tu do zna�aja dolazi

karakteristika malih banaka, koje su upoznate sa situacijom i relevantnim

informacijama. Male banke mogu bolje i brže reagirati na potrebe svojih klijenata

upravo zbog �injenice da je centrala banke smještena u lokalnoj zajednici, što ima

mnogo tehni�kih i psiholoških prednosti. Karlova�ka banka d.d. je u tome u prednosti

pred ostalim velikim bankama koje posluju na podru�ju Karlova�ke županije, jer i oni

nude programe kreditiranja malih i srednjih poduze�a, ali se odjel kreditiranja malih i

srednjih poduze�a nalazi u centrali banke koja nije smještena u Karlovcu, a to može

predstavljati prepreku poduzetnicima u razvoju odnosa sa bankom. Navedene bi

prednosti malih banaka mogle imati veliki utjecaj na male i srednje poduzetnike kod

odabira banke za kreditiranje. Zbog spomenutih prednosti i razloga su mnogi mali i

srednji poduzetnici iz podru�ja Karlova�ke županije odabrali Karlova�ku banku d.d. za

kreditiranje svojih poslovnih procesa.

5.2. Poslovna politika Karlova�ke banke d.d.

Poslovna politika banaka definira se kao skup na�ela i metoda odlu�ivanja o poslovanju

koji se zasnivaju na znanstvenim dostignu�ima, analiti�kim metodama i iskustvima, s

ciljem stalnog unapre�ivanja poslovanja, a ostvaruje se donošenjem odluka kojima se

regulira poslovanje banke te njezini odnosi s klijentima (Kandžija, Živko; 2004., str.

285). Poslovna politika banke oblikuje se kroz više faza: priprema, objavljivanje,

prihva�anje, primjena, interpretacija i kontrola (Kandžija, Živko; 2004., str. 285). Svrha

poslovne politike je da donesenim mjerama, akcijama i instrumentima osigura

optimalnu realizaciju temeljnih bankarskih funkcija, dakle mobilizaciju i koncentraciju

nov�anih sredstava i njihovo usmjeravanje za odvijanje procesa reprodukcije i daljnjeg

razvoja proizvodnje i prometa svojih komitenata. U okviru poslovne politike banaka

može se govoriti o:

- politika prikupljanja i pribavljanja nov�anih sredstava

- politika usmjeravanja i plasmana sredstava

- politika kamatnih stopa i tarifna politika

- politika obavljanja neutralnih bankarskih poslova

45

5.2.1. Politika prikupljanja sredstava Karlova�ke banke d.d.

Karlova�ka banka kroz politiku prikupljanja slobodnih nov�anih sredstava definira

aktivnosti za pove�anje visine i poboljšanje ro�ne strukture izvora sredstava, kako bi

udovoljila postoje�oj potražnji za bankarskim proizvodima i uslugama. Pri tome koristi

razli�ita sredstva: štedne uloge, depozite pravnih osoba, stanovništva, sredstva

prikupljena emisijom vrijednosnih papira.

Ra�uni – banka nudi upravljanje financijama kroz teku�i i žiro ra�un. U poslovanju s

pravnim osobama Karlova�ka banka d.d. pravnim osobama nudi otvaranje poslovnih

ra�una, deponiranje svih valuta.

Oro�ena štednja – kako bi prikupila nov�ana sredstva Karlova�ka banka d.d. u svom

programu nudi ugovaranje oro�ene štednje u kunama i oro�ene štednje u devizama.

Sredstva se mogu oro�iti na odre�eni vremenski period, a kamate na depozite oro�ene

iznad 12 mjeseci mogu se ispla�ivati mjese�no, tromjese�no, polugodišnje, godišnje i

po dospije�u. Depoziti su primarni izvori kojima se ostvaruje rast banke.

Aktivu Karlova�ke banke d.d. �ine krediti kao najzna�ajnija stavka sa 40,9% imovine,

vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospije�a i kojima se

aktivno ne trguje, pa pri�uva kod središnje banke i materijalna imovina banke. U

odnosu na prethodne godine krediti su smanjeni redovnim naplatama dospjelih

potraživanja, naplatama kroz preuzimanje nekretnina u ovršnim postupcima, te

pove�anjem ispravaka vrijednosti plasmana komitentima s financijskim poteško�ama.

Preuzeta imovina iznosi 151 milijun kuna i sastoji se od ste�ene materijalne imovine za

naplatu rizi�nih plasmana u iznosu od 122,6 milijuna kuna i od ulaganja u udjele u

druga društva koja su namijenjena prodaji. U strukturi pasive Karlova�ke banke d.d.

najzna�ajniji udio zauzimaju depoziti i to oro�eni, a slijede ih krediti od financijskih

institucija. U 2012. godini ukupna bilanca banke se smanjila za 4,1% u odnosu na 2011.

godinu. Navedeno je prikazano u nastavku u Tablici 9 i Tablici 10. U Tablici 11

prikazan je ra�un dobiti i gubitka za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Do 2009.

godine Banka je poslovala s dobitkom, a u 2010. je zabilježen gubitak od 90 milijuna

kuna. U sljede�e dvije godine gubitak je smanjen, ali kumulativno on iznosi 115,77

milijuna kuna, te se planira pokriti dijelom iz kapitalne dobiti i smanjenjem kapitala.

46

Tab

lica

9: S

truk

tura

pla

sman

a K

arlo

va�k

e ba

nke

d.d.

u r

azdo

blju

od

2008

. do

2012

. god

ine,

na

kraj

u ra

zdob

lja

i u m

ilij

unim

a ku

na

Tab

lica

10:

Pas

iva

Kar

lova�k

e ba

nke

d.d.

za

razd

oblj

e od

200

8. d

o 20

12. g

odin

e

AK

TIV

A

2008

. 20

09.

2010

. 20

11.

2012

.

1. G

otov

ina

i dep

ozit

i kod

HN

B-a

1

.1. G

otov

ina

1

.2. D

epoz

iti k

od H

NB

-a

23

6 37

8

8

7 71

2

14

8 66

6

22

7 63

0

7

3 26

6

15

4 36

4

22

5 55

1

2

6 82

9

198

722

229

456

26

601

202

855

226

489

26

835

199

654

2. D

epoz

iti k

od b

anka

rski

h in

stit

ucij

a

205

026

15

3 68

5

317

341

157

051

14

8 71

8

3. T

rezo

rski

zap

isi i

bla

gajn

i�ki

zap

isi H

NB

-a

2

5 98

8

107

268

146

584

67 0

92

22

547

4. V

rije

dnos

ni p

apir

i i

drug

i fi

nanc

ijsk

i in

stru

men

ti

rasp

olož

ivi z

a pr

odaj

u

1

3 71

8

1

502

27

333

19

058

6 1

67

5. V

rije

dnos

ni p

apir

i i

drug

i fi

nanc

ijsk

i in

stru

men

ti

koji

se

drže

do

dosp

ije�

a

2

6 73

0

26

376

15

8 89

3 2

16 0

36

285

293

6. V

rije

dnos

ni p

apir

i i

drug

i fi

nanc

ijsk

i in

stru

men

ti

koji

ma

se a

ktiv

no n

e tr

guje

, a

koji

se

vred

nuju

pre

ma

fer

vrij

edno

sti k

roz

RD

G

9

24

4

5 78

3

87

245

8

9 29

3

94 1

88

7. D

eriv

ativ

na f

inan

cijs

ka im

ovin

a -

- -

2

5

17

8. K

redi

ti f

inan

cijs

kim

inst

ituc

ijam

a

11

582

1

0 21

6

202

13

2

0

9. K

redi

ti o

stal

im k

omit

enti

ma

1 33

4 22

9 1

340

001

1 10

5 33

8 8

41 2

71

728

413

10.

Ula

ganj

a u

podr

užni

ce,

prid

ruže

na

druš

tva

i

zaje

dni�

ke p

othv

ate

-

21

810

7

9 50

3 -

-

10. P

reuz

eta

imov

ina

4 4

86

2

6 61

0

32

032

115

184

151

137

11. M

ater

ijal

na im

ovin

a (m

inus

am

orti

zaci

ja)

5

8 51

5

61

012

9

0 67

6

86

605

7

9 65

2

12. K

amat

e, n

akna

de i

osta

la im

ovin

a

77

476

8

8 64

0

39

113

3

6 33

2

39

327

UK

UP

NO

AK

TIV

A

1 99

5 05

2 2

110

533

2 30

9 81

1 1

857

535

1 78

1 94

8

IZV

OR

: Izr

ada

stud

enti

ce p

rem

a G

odiš

njim

izvj

eš�i

ma

Kar

lova�k

e ba

nke

d.d.

200

8.,2

009.

,201

0.,2

011.

i 20

12.

47

Tab

lica

10:

Str

uktu

ra iz

vora

Kar

lova�k

e ba

nke

d.d.

u r

azdo

blju

od

2008

. do

2012

. god

ine,

na

kraj

u ra

zdob

lja

i u m

ilij

unim

a ku

na

PA

SIV

A

2008

. 20

09.

2010

. 20

11.

2012

.

1. K

redi

ti o

d fi

nanc

ijsk

ih in

stit

ucij

a

1

.1. K

ratk

oro�

ni

1

.2. D

ugor

o�ni

1

61 5

84

59 6

21

10

1 96

3

22

0 54

5

9

4 68

7

12

5 85

8

19

9 50

0

6

2 60

0

13

6 90

0

26

9 37

8

13

4 30

0

13

5 07

8

111

613

9 50

0

102

113

2. D

epoz

iti

2

.1. N

a ži

rora�u

nim

a i t

eku�

im

ra�u

nim

a

2

.2. Š

tedn

i

2

.3. O

ro�e

ni

1 57

3 62

7

38

9 29

0

22

5 49

8

95

8 83

9

1 60

4 30

7

26

6 27

4

21

5 05

9

1 12

1 97

4

1 88

7 26

1

35

4 78

4

23

5 56

8

1 29

6 90

9

1 40

1 17

0

22

6 27

1

20

2 74

2

97

2 15

7

1 47

4 65

6

244

562

19

9 72

1

1 03

0 37

3

3. D

eriv

ativ

ne f

inan

cijs

ke o

bvez

e i

osta

le f

inan

cijs

ke o

bvez

e

koji

ma

se tr

guje

6

2

6

21

1

3

4. I

zdan

i hib

ridn

i ins

trum

enti

4

008

20

994

5

6 25

8

81

873

6

7 82

0

8. K

amat

e, n

akna

da i

osta

le o

bvez

e

4

2 62

7

70

703

6

6 33

7

47

700

5

2 95

5

UK

UP

NO

OB

VE

ZE

1

781

852

1 91

6 55

1 2

209

362

1 80

0 14

2 1

707

057

9. D

ioni�k

i kap

ital

133

240

13

3 11

7

164

373

16

4 37

3

200

573

10. D

obit

/gub

itak

teku�e

god

ine

21 4

01

(

20 4

77)

(

90 6

24)

(

33 5

46)

(

25 5

11)

11. Z

adrž

ana

dobi

t/ g

ubit

ak

5 4

93

2

5 74

8

5

271

(62

474

)

(9

6 02

1)

12. Z

akon

ske,

sta

tuta

rne

i ost

ale

kapi

taln

e re

zerv

e

53

066

5

4 13

6

20

266

- -

12.

Ner

eali

zira

ni

dobi

tak/

gubi

tak

s os

nove

vr

ijed

nosn

og

uskl

a�iv

anja

fin

anci

jske

imov

ine

rasp

olož

ive

za p

roda

ju

-

1

458

(1 4

49)

(

10 9

60)

(4

150)

UK

UP

NO

KA

PIT

AL

213

200

19

3 98

2

100

449

57

393

74 8

91

UK

UP

NO

KA

PIT

AL

I O

BV

EZ

E

1 99

5 05

2 2

110

533

2 3

09 8

11

1 85

7 53

5 1

781

948

IZV

OR

: Izr

ada

stud

enti

ce p

rem

a G

odiš

njim

izvj

eš�i

ma

Kar

lova�k

e ba

nke

d.d.

200

8.,2

009.

,201

0.,2

011.

i 20

12.

48

Tab

lica

11:

Ra�

un d

obit

i i g

ubit

ka K

arlo

va�k

e ba

nke

d.d.

za

razd

oblj

e od

200

8. d

o 20

12. g

odin

e, n

a kr

aju

razd

oblj

a i u

mil

ijuni

ma

kuna

20

08.

2009

. 20

10.

2011

. 20

12.

Kam

atni

pri

hodi

12

5 70

9 13

0 63

4 13

0 32

5 10

9 07

5 8

2 69

3

Kam

atni

tro

škov

i (

50 6

11)

(72

046

) (

81 8

91)

(66

792)

(5

8 82

5)

Net

o pr

ihod

i od

kam

ata

75

098

58

588

48

434

42

283

23

868

Pri

hodi

od

prov

izij

a i n

akn

ada

21

687

28

048

25

686

21

538

18

680

Tro

škov

i pro

vizi

ja i

nakn

ada

(14

178)

(

13 0

83)

9

802

(8

050

) (

6 75

8)

Net

o pr

ihod

i od

nakn

ada

i pro

vizi

je

13 5

09

14

965

15

884

13

488

11 9

22

Dob

it/g

ubit

ak o

d ak

tivn

osti

trg

ovan

ja

11 1

35

12

235

10

142

7 9

84

5 2

47

Dob

it/g

ubit

ak o

d ug

ra�

enih

der

ivat

a

(6

)

3

2

94

33

1

Dob

it/g

ubit

ak o

d im

ovin

e ko

jom

se

akti

vno

ne t

rgu

je, a

koj

a se

vre

dn

uje

pr

ema

fer

vrij

edno

sti k

roz

RD

G

29

0

10

4 3

660

(

3 43

1)

8 50

7

Dob

it/g

ubit

ak o

d ak

tivn

osti

u k

ateg

orij

i im

ovin

e ra

spol

oživ

e za

pro

daj

u

3

9 3

678

-

(5

626)

(3

281

)

Dob

it/g

ubit

ak o

d ak

tivn

osti

u k

ateg

orij

i im

ovin

e ko

ja s

e d

rži d

o d

osp

ije�

a

(36

) -

- -

(1

13)

Pri

hodi

od

ulag

anja

u p

odru

žnic

e, p

rid

ruže

na d

rušt

va i

zaje

dni�k

e p

othv

ate

8 1

64

21 8

10

422

668

-

Pri

hodi

od

osta

lih

vlas

ni�k

ih u

laga

nja

169

1

876

63

1

1 -

Dob

it/g

ubit

ak o

d ob

ra�u

nati

h te�a

jnih

raz

lika

(1

726)

(1 1

19)

(23

8)

(89

5)

(1

81)

Ost

ali p

riho

di

8 3

40

9

619

4 5

80

5 3

99

5 9

72

Ost

ali t

rošk

ovi

(11

302)

(

6 78

7)

(6

894)

(

5 82

5)

(4 1

43)

Op�

i adm

inis

trat

ivni

tro

škov

i i a

mor

tiza

cija

(6

6 20

0)

(85

180

) (8

9 27

4)

(78

681

) (6

5 39

6)

Net

o pr

ihod

i od

posl

ovan

ja p

rije

vri

jed

nosn

ih u

skla�

ivan

ja i

reze

rvir

anja

za

gubi

tke

37 4

74

29

811

(12

927)

(2

4 59

2)

(21

097)

Tro

škov

i vri

jedn

osno

g us

kla�

ivan

ja i

reze

rvir

anja

za

gubi

tke

(13

950)

(5

0 28

8)

(77

697)

(1

0 49

4)

( 4

414)

Dob

it/g

ubit

ak p

rije

opo

rezi

vanj

a 23

524

(2

0 47

7)

(90

624)

(1

4 09

8)

(25

511)

Por

ez n

a do

bit

2 1

23

- -

- -

Dob

it/g

ubit

ak z

a go

dinu

21

401

(2

0 47

7)

(90

624)

(1

4 09

8)

(25

511)

IZV

OR

: Izr

ada

stud

enti

ce p

rem

a po

daci

ma

God

išnj

ih iz

vješ�a

Kar

lova�k

e ba

nke

d.d.

200

8.,2

009.

,201

0.,2

011.

i 20

12.

49

5.2.2. Politika plasmana sredstava u Karlova�koj banci d.d.

Politikom plasmana nastoji se na što efikasniji na�in plasirati pribavljena sredstva u

banci. Banka odobrava kredite gra�anima i gospodarstvu. Za financiranje poslovanja

gospodarstva, Karlova�ka banka d.d. razvila je široki asortiman usluga. U svojoj ponudi

ima kredite razli�itih namjena i ro�nosti. Karlova�ka Banka je razvila i suradnju s

Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i jedinicama lokalne uprave i samouprave te

nudi razne programe kreditiranja uz subvencionirane kamatne stope i povoljne naknade.

Prema Statutu Banke zajmovi i potraživanja uklju�uju nederivativnu financijsku

imovinu s fiksnim ili odredivim pla�anjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. Prema

Statutu Karlova�ke banke d.d. prihodi i rashodi od kamata iskazuju se u ra�unu dobiti i

gubitka za sve kamatonosne instrumente po na�elu obra�unanih kamata primjenom

metode stvarnog prinosa, a na temelju stvarne kupovne cijene. Prihod od kamata

uklju�uje kupone zara�ene od ulaganja u vrijednosnice s fiksnim prihodom i

vrijednosnice namijenjene prodaji te obra�unani diskont i premije na trezorske zapise i

druge diskontirane instrumente. U slu�aju kada otplata kredita postane upitna, iznos

glavnice smanjuje se do procijenjenog iznosa naplate, a prihodi od kamate se isklju�uju

iz ra�una dobiti i gubitka, a uklju�uju se kao napla�ena isklju�ena potraživanja tek u

slu�aju stvarne naplate nakon naplate glavnice. Kamatni prihod koji se odnosi na

naknade po kreditima uklju�ene u izra�un efektivne kamatne stope, priznaje se samo za

plasmane s rokom dospije�a do jedne godine, a za dugoro�ne plasmane se razgrani�ava

na cijeli vijek naplate plasmana. Zajmovi i potraživanja nastaju kada banka daje

nov�ana sredstva komitentima bez namjere trgovanja potraživanjima te uklju�uju

zajmove i potraživanja od banaka, zajmove i potraživanja od komitenata, zamjenske

obveznice kao i obveznu pri�uvuHNB-a. Zajmovi i potraživanja mjere se po�etno po

trošku (ranije su se po fer vrijednosti) te se kasnije umanjuju za ispravak vrijednosti

zbog umanjenja. Ispravak vrijednosti zajmova zbog umanjenja knjiži se ako postoji

objektivan dokaz da banka ne�e biti u mogu�nosti naplatiti cijeli iznos potraživanja po

dospije�u. Ispravak vrijednosti predstavlja razliku izme�u knjigovodstvenog i

nadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadašnju vrijednost o�ekivanih nov�anih tokova

uklju�uju�i nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima. Ispravak vrijednosti za

gubitke od umanjenja po pojedina�nim zajmovima procjenjuje se na temelju kreditne

50

sposobnosti zajmoprimca, uzimaju�i u obzir vrijednost instrumenata osiguranja za

naplatu zajma ili jamstvo tre�e strane. Dospjeli nenapla�eni zajmovi otpisuju se u

iznosu povezanog ispravka vrijednosti zbog umanjenja, a svi kasniji napla�eni iznosi

knjiže se u korist ra�una dobiti i gubitka u okviru ostalih prihoda.

Politika plasmana obuhva�a plasiranje prikupljenih sredstava u banci. Bankovni sustav

ima posebnu ulogu u alokaciji slobodnih sredstava te njihovom racionalnom korištenju,

zato se nalazi pod utjecajem monetarne politike, na što mora usmjeriti posebnu

pozornost u kreiranju politike plasmana. U okviru politike plasmana moraju biti

uvažene i primijenjene upute za vo�enje kreditnog spisa i minimalan sadržaj referata za

odobravanje plasmana. Kreditni spis sadrži op�i dio i posebni dio.

Op�i dio kreditnog spisa za trgova�ka društva sadrži :

- dokumente o registraciji i upisu u registar trgova�kog suda

- nacionalnu klasifikaciju djelatnosti

- popis vlasnika poslovnih udjela

- skupinu u koju je razvrstano trgova�ko društvo (malo, srednje ili veliko)

- broj zaposlenih

- podatke o eventualnim podružnicama u zemlji i inozemstvu

- potpisani karton

Poseban dio kreditnog spisa za trgova�ka društva sadrži:

- zahtjev za odobravanje kredita

- financijska izvješ�a za posljednje dvije godine

- namjenu za koju se traži plasman

- analizu financijskog stanja i ekonomskog položaja

- ugovorene poslove dužnika

- ostvareni nov�ani tijek u prethodnim razdobljima i projekciju nov�anih tijekova

do dospije�a obveza

- iznos i kvalitetu imovine dužnika

- popis potraživanja i obveza dužnika prema rokovima dospije�a

- podatak o stanju zaliha

- prijedlog o odobravanju plasmana

51

- mišljenje o predmetu koje daje sektor upravljanja rizicima

- oznaku rizi�ne skupine15

- ostalu dokumentaciju (opomene, sudske tužbe)

- odluku nadležnog tijela o odobravanju plasmana

5.3. Program Karlova�ke banke d.d. za malo i srednje poduzetništvo

Banka je u svom poslovanju strateški orijentirana na pružanje bankarskih proizvoda i

usluga malom i srednjem poduzetništvu. Karlova�ka banka d.d. u svom programu

poslovnim subjektima nudi mogu�nost dugoro�nog i kratkoro�nog kreditiranja malog i

srednjeg poduzetništva.

1) Dugoro�ni krediti za projektno financiranje

Karlova�ka Banka d.d. odobrava sljede�e vrste dugoro�nih kredita:

a) za financiranje investicijskih projekata – ulaganja u osnovna sredstva (izgradnja,

proširenje i modernizacija proizvodnih i uslužnih kapaciteta), kupnja poslovnih

prostora, nabava opreme

b) za poslovno financiranje – trajna obrtna sredstva

U Tablici u nastavku dane su osnovne informacije o programu dugoro�nog kreditiranja

u Karlova�koj banci d.d.

15 Analiza kreditne sposobnosti klijenta trebala bi rezultirati svrstavanjem klijenta u jednu od rizi�nih skupina. Rizi�na klasifikacija kredita temelji se na vjerojatnosti podmirenja obveze, na subjektivnom kriteriju procjene boniteta klijenta i na instrumentima osiguranja potraživanja. U Republici Hrvatskoj uvedene su tri skupine rizi�ne aktive: A-potpuno nadoknadivi plasmani, B-djelomi�no nadoknadivi plasmani, C-potpuno nenadoknadivi plasmani.

52

Tablica 12: Program dugoro�nog kreditiranja Karlova�ke banke d.d.

KORISNICI KREDITA Obrtnici, Slobodna zanimanja, Trgova�ka društva

VALUTA KREDITA Kunski kredit, Kunski kredit uz valutnu klauzulu vezan

uz valutu EUR, Devizni kredit

IZNOS KREDITA Ovisno o kreditnoj sposobnosti klijenta

NAMJENE KREDITA

Banka zadržava pravo kontrole

namjenskog korištenja kredita

Osnovna sredstva, Trajna obrtna sredstva, Kupnja

poslovnih prostora, Financiranje investicijskih projekata

NA�IN OTPLATE Mjese�ne rate, Tromjese�ne rate, Anuiteti

NAKNADA Promjenjiva, sukladno odluci o naknadama za usluge

Karlova�ke Banke d.d.

INSTRUMENTI

OSIGURANJA

Za osiguranje kredita koriste se razli�ite kombinacije

instrumenata osiguranja: zadužnica, mjenica, založno

pravo na nekretnini/ pokretnini, polica osiguranja

nekretnina vinkulirana u korist Banke

DOKUMENTACIJA

POTREBNA ZA

REALIZACIJU KREDITA

Zahtjev za kredit, Statusna dokumentacija, Financijska

izvješ�a, Podaci o solventnosti, Dokumentacija za

zasnivanje založnog prava, Ostala dokumentacija na

zahtjev Banke

IZVOR: Izrada studentice prema podacima sa www.kaba.hr

Za dobivanje kredita potrebno je izraditi i detaljan investicijski program ili drugi

dokument koji dokazuje ekonomsku opravdanost projekta, predugovore o kupnji

nekretnine, troškovnike radova, ponude dobavlja�a opreme, ugovore o poslovnoj

suradnji, pisma namjere, ugovore o zakupu poslovnog prostora, gra�evinska/lokacijska

dozvola te dokumentaciju o ostalim izvorima financiranja ulaganja.

53

2) Kratkoro�ni krediti za poslovno financiranje

Karlova�ka Banka kratkoro�ne kredite odobrava poslovnim subjektima za financiranje

razli�itih potreba za vrijeme trajanja proizvodnog ciklusa (nabava sirovine i

repromaterijala u zemlji i inozemstvu, financiranje sezonskih poslova, povremene

potrebe u obrtnim sredstvima, pripremu izvoza i izvozne poslove), odnosno do naplate

robe po trgova�kom poslu ili za premoš�ivanje kratkoro�nih neuskla�enosti priljeva i

odljeva sredstava. Kratkoro�ni krediti odobravaju se na rok do 12 mjeseci, uz

mogu�nost korištenje sukcesivno ili po revolving principu. Otplata kredita može biti

odjednom na fiksni rok, sukcesivno ili po revolving principu, uz mjese�ni ili kvartalni

obra�un i naplatu kamate. Karlova�ka Banka nudi obrtnicima i slobodnim zanimanjima

mogu�nost prekora�enja po poslovnom ra�unu. Odobrava se za premoš�ivanje

povremenih potreba u likvidnosti, a koristi se preko ra�una kao dozvoljeni minus, te na

taj na�in klijent koristi kreditna sredstva onda kada su mu potrebna, a otpla�uje kada

ima višak sredstava. U Tablici 13 su dane osnovne informacije o programu

kratkoro�nog kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva u Karlova�koj banci d.d.

54

Tablica 13: Program kratkoro�nog kreditiranja Karlova�ke banke d.d.

KORISNICI KREDITA Obrtnici, Slobodna zanimanja, Trgova�ka

društva

VALUTA KREDITA Kunski kredit, Kunski kredit uz valutnu

klauzulu vezan uz valutu EUR, Devizni kredit

IZNOS KREDITA Ovisno o kreditnoj sposobnosti klijenta

GODIŠNJA KAMATNA

STOPA

Prema Odluci o kamatnim stopama Karlova�ke

Banke d.d.- promjenjiva

ROK OTPLATE Do 12 mjeseci

NAMJENE KREDITA

Banka zadržava pravo kontrole

namjenskog korištenja kredita

Namjensko korištenje, Obrtna sredstva,

Likvidnost, Prekora�enje po poslovnom ra�unu

NA�IN OTPLATE Jednokratno, Sukcesivno, Revolving, Rate,

Anuiteti

KORIŠTENJE KREDITA Isplata na ra�un dobavlja�a ili korisnika kredita

u banci na temelju dokumentacije za

namjensko korištenje kredita

NAKNADA Promjenjiva, sukladno odluci o naknadama za

usluge Karlova�ke Banke d.d.

INSTRUMENTI

OSIGURANJA

Za osiguranje kredita koriste se razli�ite

kombinacije instrumenata osiguranja:

zadužnica, mjenica, založno pravo na

nekretnini/ pokretnini, polica osiguranja

nekretnina vinkulirana u korist Banke

DOKUMENTACIJA

POTREBNA ZA

REALIZACIJU KREDITA

Zahtjev za kredit, Statusna dokumentacija,

Financijska izvješ�a, Podaci o solventnosti,

Dokumentacija za zasnivanje založnog prava,

Ostala dokumentacija na zahtjev Banke

IZVOR: Izrada studentice prema podacima sa www.kaba.hr

55

5.4. Zna�aj danih kredita malom i srednjem poduzetništvu za poslovanje

Karlova�ke banke d.d.

5.4.1. Neto kamatni prihodi Karlova�ke banke d.d.

Mala i srednja poduze�a �ine važan segment tržišta Karlova�ke Banke d.d. Na zna�aj

kredita malim i srednjim poduze�ima u Karlova�koj banci upu�uju i neto prihodi od

kamata na kreditne plasirane pravnim osobama što je u prikazano u Tablici 14.

Prihodi od kamata u razdoblju od 2008. do 2012. godine, kao razdoblju koje je

obilježilo trajanje gospodarske krize, zabilježili su pad. Pad troškova zapo�eo je tek u

2011. godini, što je rezultat poslovnih aktivnosti banke na smanjenju ukupnih troškova,

radi smanjenja gubitaka. Pad kamatnih prihoda od poduze�a najviše je zabilježen u

2011. godini, dok je pad kamatnih prihoda od gra�ana tako�er u silaznom trendu. Neto

kamatni prihod u 2008. godini pove�an je za 13,3%, te je uz sporiji rast troškova i

ostalih rashoda pove�ana i neto dobit. U 2009. godini je zabilježen porast kamatnih

prihoda od odobrenih kredita trgova�kim društvima za gotovo 7 milijuna kuna, a

stanovništvu za 2 milijuna, dok su ostale stavke smanjene. U 2010. godini zabilježen je

pad kamatnih prihoda od poduze�a, zato jer su smanjeni krediti trgova�kim društvima,

pa je omjer plasmana trgova�kih društava prema plasmanima stanovništva 58:42, dok je

u 2009. godini taj omjer bio 63:37. Kamatni troškovi su u odnosu na prethodno

razdoblje porasli prvenstveno zbog pove�anja oro�enih depozita stanovništva. U 2011. i

2012. godini i dalje je nastavljen pad kamatnih prihoda, a najve�i je pad zabilježen kod

poduze�a. Smanjenje prihoda pratilo je i smanjenje rashoda po osnovi kamata pa je to

utjecalo na smanjenje negativnog financijskog rezultata. Objašnjena kretanja prihoda

prikazana su na Grafikonu 2 u nastavku, gdje su promatrani samo kamatni prihodi

poduze�a i gra�ana.

56

Tab

lica

14:

Net

o pr

ihod

i od

kam

ata

Kar

lova�k

e ba

nke

d.d.

u r

azdo

blju

od

2010

. do

2012

. god

ine,

na

kraj

u ra

zdob

lja,

u m

ilij

unim

a ku

na i

post

ocim

a

20

10.

2011

. 20

12.

Iz

nos

Str

ukt

ura

Izno

s St

rukt

ura

Inde

ks

Pro

mje

na

Izn

os

Stru

ktur

a In

deks

P

rom

jen

a

Pri

hodi

od

kam

ata

130

326

100

109

075

100

83,6

9 -1

6,31

82

693

10

0 75

,81

- 24

,19

Od

gra�

ana

41 3

64

31,7

4 4

0 52

5 37

,15

97,9

7 -2

,03

38 0

10

45,9

6 93

,79

- 6,

21

Od

podu

ze�a

58

518

44

,91

34

644

31,7

6 59

,20

- 40

,8

19 9

27

24,1

0 57

,52

- 42

,48

Od

fina

ncij

skih

inst

ituc

ija

2 8

18

2,1

6

1 75

5 1

,61

62,2

8 -

37,7

2

932

1,

13

53,1

1 -

46,8

9 O

stal

i pri

hodi

od

kam

ata

27

626

21

,19

32

151

29,4

8 11

6,38

+

16,

38

23 8

24

28,8

1 74

,10

- 25

,9

R

asho

di p

o os

novi

kam

ata

81

886

10

0 66

792

10

0 81

,57

-18,

43

58 8

25

100

88,0

7 -1

1,93

P

rem

a gr

a�an

ima

49 7

04

60,7

0 44

481

66

,60

89,4

9 -1

0,51

41

571

70

,67

93,4

6 -6

,54

Pre

ma

podu

ze�i

ma

7 1

26

8,7

1 5

627

8

,42

78,9

6 -2

1,04

4

787

8,

14

85,0

7 -1

4,93

P

rem

a fi

nanc

ijsk

im

inst

ituc

ijam

a 10

607

12

,95

7 1

97

10,7

8 67

,85

- 32

,15

6 1

70

10,4

9 85

,73

-14,

27

Ost

ali r

asho

di o

d ka

mat

a

14 4

49

17,6

4 9

487

14,2

0 65

,66

- 34

,34

6 2

97

10,7

0 66

,38

- 33

,62

N

eto

prih

odi o

d ka

mat

a

48 4

40

- 42

283

-

87,3

0 -1

2,7

23 8

68

- 56

,45

- 43

,55

Dob

it/g

ubit

ak n

akon

por

eza

na d

obit

(9

0 62

3)

(3

3 54

6)

(2

5 51

1)

IZV

OR

: Izr

ada

stud

enti

ce p

rem

a G

odiš

njim

izvj

eš�i

ma

Kar

lova�k

e ba

nke

d.d.

200

8.,2

009.

,201

0.,2

011.

2012

., do

stup

nih

na w

ww

.zse

.hr

57

Grafikon 2: Kretanje kamatnih prihoda od poduze�a i gra�ana u razdoblju od 2003. do

2012. godine

Kamatni prihodi od gra�ana i poduze�a u razdoblju od 2003.

do 2012. godine

0

10000000

20000000

30000000

40000000

50000000

60000000

70000000

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

Vri

jed

no

st

pri

ho

da

Od gra�ana

Od poduze�a

IZVOR: Izrada studentice prema podacima iz Tablice 14 na str.56 i Godišnjih izvješ�a

Karlova�ke banke d.d. za razdoblje od 2003.-2009. godine

Na prikazanom grafikonu uo�ava se rastu�i trend i kod kamatnih prihoda gra�ana i

poduze�a. Silazni trend zabilježen je kod gra�ana u 2009. godini zbog posljedica

gospodarske krize, a kod poduze�a on je zabilježen u 2010. godini , no taj je pad bio

snažniji nego kod gra�anstva. Kamatni prihodi poduze�a u 2011. godini pali su na

razinu onih iz 2006. godine,a u 2012. nastavljen je njihov pad.

U nastavku su u tablicama 15,16 i 17 prikazani neto kamatni prihodi po segmentima16,

kako bi se prikazao zna�aj kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva na poslovanje

Karlova�ke banke d.d. i poslovni rezultat u 2010., 2011. i 2012. godini.

16 Karlova�ka banka d.d. razvrstava komitente po segmentima i podsegmentima ovisno o njihovoj veli�ini. Segment stanovništvo obuhva�a fizi�ke osobe, obrtnike i slobodna zanimanja. Segment pravne osobe obuhva�a javna poduze�a i poduze�a u privatnom vlasništvu. Segment financijske institucije obuhva�a kreditne institucije, fondove, osiguravaju�a društva i ostale institucije koje se bave financijskim aktivnostima. Segment ostalo uklju�uje imovinu i obveze koje nisu uklju�ene u ostale segmente.

58

Tablica 15: Financijske informacije Karlova�ke banke d.d. po segmentima u 2010.

godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

OPIS Stanovništvo Pravne osobe

Financijske institucije

Ostalo Ukupno

Neto prihod od kamata (9 439) 52 103 (10 624) 16 394 48 434

Neto prihod od naknada i provizija

15 074 9 635 2 1 (9 049) 15 881

Rezerviranja i ispravci vrijednosti plasmana

(19 874) (58 212) 0 0 (78 086)

Ostalo 3 549 0 6 593 (86 995) (76 853)

Rezultat po segmentima (10 690) 3 526 (3 810) (79 650) (90 624)

IZVOR: Izrada studentice prema Godišnjem izvješ�u Karlova�ke banke d.d. za

2010.godinu, dostupnog na www.zse.hr

Tablica 16: Financijske informacije Karlova�ke banke d.d. po segmentima u 2011.

godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

OPIS Stanovništvo Pravne osobe

Financijske institucije

Ostalo Ukupno

Neto prihod od kamata (3 956) 28 793 (6 799) 24 245 42 283

Neto prihod od naknada i provizija

9 939 6 713 (4 439) 1 275 13 488

Rezerviranja i ispravci vrijednosti plasmana

(5 350) (7 720) (2) 3 782 (9 290)

Ostalo 0 0 0 (80 027) (80 027)

Rezultat po segmentima 633 27 786 (11 240) (50 725) (33 546)

IZVOR: Izrada studentice prema Godišnjem izvješ�u Karlova�ke banke d.d. za 2011.

godinu, dostupnog na www.zse.hr

Prema podacima iz prethodne dvije tablice uo�ava se smanjenje negativnog rezultata po

pojedinim segmentima. Iako je u segmentu pravnih osoba, kamo pripadaju mala i

srednja poduze�a zabilježen pad kamatnih prihoda od �ak 45%, on je i dalje po

ostvarenim prihodima naju�inkovitiji. Karlova�ka banka d.d. je u segmentu

stanovništva uspjela smanjiti negativni rezultat, koji je zabilježen zbog pogo�enosti

59

stanovništva gospodarskom krizom, ali i ve�e pažnje posve�ene malom i srednjem

poduzetništvu.

Tablica 17: Financijske informacije Karlova�ke banke d.d. po segmentima u 2012.

godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

OPIS Stanovništvo Pravne osobe

Financijske institucije

Ostalo Ukupno

Neto prihod od kamata (3 554) 14 633 (5 250) 18 039 23 868

Neto prihod od naknada i provizija

9 024 5 520 (3 618) 996 11 922

Rezerviranja i ispravci vrijednosti plasmana

2 087 (10 337) (1) 606 (7 645)

Ostalo 0 0 0 (53 656) (53 656)

Rezultat po segmentima 7 557 9 816 (8 869) (34 015) (25 511)

IZVOR: Izrada studentice prema Godišnjem izvješ�u Karlova�ke banke d.d. za 2012.

godinu, dostupnog na www.zse.hr

U 2012. godini zabilježen je pad neto kamatnih prihoda za �ak 56%, a najve�i je pad

zabilježen u segmentu pravnih osoba, koji je jedini uz segment ostalo poslovao uz

pozitivan financijski rezultat. Zabilježena su smanjenja negativnog rezultata u

segmentima stanovništva i financijskih institucija.

5.4.2. Odobreni plasmani Karlova�ke banke d.d.

U nastavku su prikazani dani krediti Karlova�ke banke d.d. u razdoblju od 2008. do

2011. godine u Tablici 12, te je prikazana struktura danih kredita u istom razdoblju na

Grafikonima.

60

Tab

lica

18:

Dan

i kre

diti

Kar

lova�k

e ba

nke

d.d.

u r

azdo

blju

od

2008

. do

2012

. god

ine,

na

kraj

u ra

zdob

lja,

u m

ilij

unim

a ku

na i

post

ocim

a

OP

IS

2008

. 20

09.

2010

. 20

11.

2012

.

Iz

nos

Stru

ktur

a

Izno

s S

tru

ktur

a In

deks

Iz

nos

Stru

ktur

a In

deks

Iz

nos

Stru

ktur

a In

deks

Iz

nos

St

rukt

ura

Inde

ks

1) P

OD

UZ

E�

A

771

353

57,3

2 84

3 53

9 60

,03

109,

36

741

066

57,0

8 87

,85

538

185

51,7

2 72

,62

420

355

45,4

7 78

,12

- kr

atko

ro�n

i -

dugo

ro�n

i 46

2 12

4 30

9 22

9 59

,92

40,0

8 51

4 73

1 32

8 80

8 61

,02

38,9

8 11

1,38

10

6,33

2)

STA

NO

VN

IŠT

VO

54

3 01

9 40

,35

529

529

37,6

8 97

,52

530

405

40,8

6 10

0,16

48

0 71

8 46

,19

90,6

3 48

5 12

8 52

,49

100,

92

-kra

tkor

o�ni

-

dugo

ro�n

i 18

5 38

7 35

1 63

2 34

,14

65,7

6 17

9 15

6 35

0 37

3 33

,83

66,1

7 96

,64

99,6

4

3) O

ST

AL

O

31 4

36

2,33

32

239

2,

29

102,

55

26 7

35

2,06

82

,93

21 7

51

2,09

81

,36

18 9

08

2,04

86

,93

- kr

atko

ro�n

i -

dugo

ro�n

i 18

514

12

922

58

,89

41,1

1 18

825

13

414

58

,39

41,6

1 10

1,68

10

3,81

4) U

KU

PN

O

(1+

2+3)

1

345

808

100%

1

405

307

100%

10

4,42

1

298

206

100%

92

,38

1 04

0 65

4 10

0%

80,1

6 92

4 39

1 10

0%

88,8

3

5) I

spra

vak

vr

ijed

nos

ti z

ajm

ova

(79

950)

-

(135

11

7)

- 16

9,00

(1

92

666)

-

142,

59

(199

25

1)

- 10

3,42

(1

95 9

78)

- 98

,36

6) U

KU

PN

O (

4-5

) 1,

26

- 1,

27

- 10

0,34

1,

11

- 87

,04

841

403

- 76

,11

728

413

- 86

,57

IZV

OR

: Izr

ada

stud

enti

ce p

rem

a G

odiš

njim

izvj

eš�i

ma

Kar

lova�k

e ba

nke

d.d.

200

8.,2

009.

,201

0.,2

011.

2012

., do

stup

nih

na w

ww

.zse

.hr

61

U strukturi kredita u 2008. godini prevladavaju kratkoro�ni krediti poduze�ima, a od

kredita stanovništva dugoro�ni krediti. Kod kredita u 2009. godini uo�ava se kako

prevladavaju kratkoro�ni krediti poduze�ima, a od kredita stanovništvu prevladavaju

dugoro�ni krediti. Banka u 2009. godini, godini ima nekoliko plasmana ve�ih

pojedina�nih vrijednosti danih klijentima, uglavnom novoosnovanim trgova�kim

društvima, te Karlova�ka banka d.d. o�ekuje naplatu danih kredita iz realizacije

nekretnina ili projekata izgradnje. Po ovim klijentima ugovoren je uglavnom

jednokratni povrat, a krediti su pretežito osigurani zalogom na visoko procijenjenim

nekretninama. Izloženost banke prema ovim klijentima je 181 164 000 kuna (krediti 149

845 000, garancije 31 319 000 kuna, a formirana rezerviranja iznose 1 805 000 kuna).

Omjer plasmana trgova�kim društvima prema plasmanima stanovništva u 2009. godini

iznosi 63:37. U 2010. godini i sektorskoj strukturi smanjeni su krediti trgova�kim

društvima pa je omjer plasmana trgova�kim društvima prema plasmanima stanovništva

promijenjen na 58:42. Pozicija neto kredita klijentima je u odnosu na 2009. godinu

smanjena za 11%. Smanjenju pozicije najviše je doprinijelo pove�anje ispravaka

plasmana i smanjenje neto novih odobrenih kredita, pa je udio plasmana u ukupnoj

bilanci smanjen sa 63% na kraju 2009. godine na 52% na kraju 2010. godine. U 2011.

godini udio plasmana u ukupnoj bilanci smanjen je na 45,7%. U sektorskoj strukturi

smanjeni su krediti trgova�kim društvima pa je omjer plasmana trgova�kih društava

prema plasmanima stanovništva 50:50. U 2012. godini odobreni plasmani Karlova�ke

banke d.d. prema poduze�ima pali su za 22 postotna poena, dok su krediti stanovništvu

porasli za jedan postotni poen, i time prevladavaju u strukturi kredita sa 52% naspram

kredita poduze�ima koji zauzimaju 46%.

62

Grafikon 3: Struktura danih kredita Karlova�ke banke d.d. u 2008. godini

IZVOR: Izrada studentice prema podacima iz Tablice 18. na str. 60

U strukturi danih kredita u 2008. godini prevladavaju krediti poduze�ima sa 58%,

stanovništvo sa 40% i ostalo sa 2%. U kategoriju Ostalo uklju�eni su krediti

nebankovnim financijskim institucijama, neprofitnim institucijama i državnim

jedinicama, a prevladavaju krediti nebankovnim financijskim institucijama, pa krediti

neprofitnim institucijama. Kod kredita poduze�a prevladavaju kratkoro�ni krediti sa

60%, a kod kredita stanovništva dugoro�ni sa 65%.

Grafikon 4: Struktura danih kredita Karlova�ke banke d.d. u 2009. godini

IZVOR: Izrada studentice prema podacima iz Tablice 18. na str.60

63

U 2009. godini prevladavali su krediti poduze�ima sa �ak 60%, a od njih

najzastupljeniji bili su kratkoro�ni krediti sa 61%. Kod kredita stanovništva prevladavali

su dugoro�ni krediti sa 66%. Kod usporedbe tih podataka sa 2008. godinom uo�ava se

pove�anje danih kredita prema poslovnim subjektima te tako�er ve�i udio kratkoro�nih

kredita u danim kreditima poduze�ima.

Uspore�uju�i podatke za 2010. i 2011. godinu uo�ava se smanjenje plasmana

poduze�ima u 2011. godini i to za 5 postotnih poena. Krediti stanovništvu su se

pove�ali. Krediti u 2010. godini u odnosu na kredite u 2009. godini zabilježili su

smanjenje za 3 postotna poena kod kredita plasiranih poduze�ima, dok je plasman

stanovništvu u uzlaznom trendu. U 2012. godini krediti poduze�a pali su za 7 postotnih

poena. Navedeno je prikazano na Grafikonu 5.

Grafikon 5: Struktura danih kredita Karlova�ke banke d.d. u 2010.,2011. i 2012. godini

IZVOR: Izrada studentice prema podacima iz Tablice 18. na str.60

U sljede�oj tablici prikazani su dani krediti Karlova�ke banke d.d. po pojedinim

granama djelatnosti.

64

Tablica 19: Dani krediti Karlova�ke banke d.d. po granama djelatnosti u razdoblju od

2008. do 2012. godine, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

DJELATNOST 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Poljoprivreda 74 458 25 655 38 336 39 959 40 059 Proizvodnja 165 574 233 578 253 503 218 692 153 738

Gra�evinarstvo 32 696 34 177 65 250 42 460 26 119 Trgovina 181 145 185 131 147 978 81 903 50 994

Usluge 274 620 307 878 267 124 118 811 161 935 - Hoteli i restorani

- Prijevozne usluge

- Poslovanje nekretninama

43 648

48 405

182 567

30 961

27 973 248 944

- - -

Turizam - - 35 375 36 359 33 869 Ostalo 38 175 40 728 25 706 21 752 12 778

Ukupno trgova�ka društva *

766 688 827 147 833 272 559 936 479 492

* U prethodnoj tablici prikazana je analiza kredita prema djelatnostima. Uo�ena su odstupanja u

brojevima sa Tablicom: Dani krediti Karlova�ke banke d.d. u razdoblju od 2008.-2011. godine na stranici,

zbog razli�itog svrstavanja grupe obrtnika. U 2008. i 2009. godini oni su svrstani u sektor stanovništva, a

u 2010. i 2011. u izvješ�ima su odmah pribrojeni sektoru poduze�a u analizi po granama djelatnosti. No

kad se pribroje ostali sektori dobiva se isti broj danih kredita.

IZVOR: Izrada studentice prema Godišnjim izvješ�ima Karlova�ke banke d.d.

2008.,2009.,2010.,2011. i 2012., dostupnih na www.zse.hr

Djelatnost usluga sve do 2010. godine imala je najve�u vrijednost odobrenih kredita.

Druga djelatnost po vrijednosti danih kredita bila je proizvodnja, koja je u 2011. imala

najviše odobrenih kredita. Djelatnost poljoprivrede bilježi pak najve�i pad u vrijednosti

odobrenih kredita i to za �ak 54% u 2011. godini u odnosu na 2008. godinu. Djelatnosti

proizvodnje i gra�evinarstva jedine su u razdoblju od 2008. do 2011. godine imale

uzlazni trend, jer su to i dva podru�ja gospodarstva koja su najviše pogo�ena

gospodarskom krizom pa je bilo potrebno više plasmana usmjeriti na ta podru�ja. U

2012. godini jedino je kod sektora poljoprivrede zabilježen porast plasmana, dok su

ostali segmenti zabilježili pad odobrenih plasmana. Programi kreditiranja Karlova�ke

banke d.d. prilago�eni su malim i srednjim poduze�ima sa teško�ama u poslovanju, te

nude pogodne kratkoro�ne kredite za premoš�ivanje problema likvidnosti. Prethodno

65

navedeni podaci potvr�eni su i sljede�im grafikonom na kojem se može pratiti kretanje

pojedine grane djelatnosti u razdoblju od 2008. do 2012. godine.

Grafikon 6: Struktura danih kredita Karlova�ke banke d.d. po granama djelatnosti u

razdoblju od 2008. do 2012. godine

Struktura danih kredita Karlova�ke banke d.d. po granama

djelatnosti u razdoblju od 2008. do 2012. godine

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

Vri

jed

no

st

u m

ilij

un

ima

ku

na

Poljoprivreda

Proizvodnja

Gra�evinarstvo

Trgovina

Usluge

Turizam

Ostalo

IZVOR: Izrada studentice prema podacima iz Tablice 19. na str.64

Sektor poduze�a, a time i sektor malih i srednjih poduze�a u Karlova�koj banci d.d.

�ini zna�ajan dio u neto kamatnim prihodima i odobrenim plasmanima. Od 2009.

godine plasmani poduze�ima bilježe pad u strukturi danih kredita, no to ne umanjuje

njihov zna�aj za poslovanje banke koja je i dalje orijentirana na malo i srednje

poduzetništvo. Vrijednost odobrenih kredita malom i srednjem poduzetništvu se

smanjila, no to je dio poslovne politike Banke koja je postrožila kreditnu politiku kako

bi smanjila gubitke u poslovanju i po�ela ostvarivati pozitivne financijske rezultate.

Usporedno s time plasmani stanovništvu nisu se pove�avali, a oni bilježe pad od 2008.

godine, �ime se može zaklju�iti kako su fokus Karlova�ke banke d.d i dalje mala i

srednja poduze�a.

66

5.4.3. Kreditni rizik Karlova�ke banke d.d.

Stabilnost i rizi�nost banaka i ukupnog bankarskog sektora može se razmatrati s

obzirom na ekspanziju bankovne aktive, kakvo�u aktive i adekvatnosti kapitala, odnos

likvidnosti i profitabilnosti, te strukture izloženosti kreditnom riziku u proporcijama s

rezerviranjima za kreditne rizike (Jakov�evi�, 2000., str. 56). Rast aktive pojedine banke

utje�e na njenu stabilnost. Ako taj rast nije realan, tj. ako se temelji na nenaplativim

kreditnim potraživanjima ili prekomjerno rizi�nim plasmanima, onda se u takvom rastu

aktive može kriti potencijalni gubitak, posljedi�na nelikvidnost, nestabilnost banke i

kona�na insolventnost (Jakov�evi�, 2000., str. 58). Banka je izložena kreditnom riziku,

koji predstavlja rizik nemogu�nosti druge strane da podmiri iznose obveza u cijelosti po

dospije�u. Banka razvrstava kreditni rizik utvr�uju�i limite za iznos prihva�enog rizika

koje o�ekuje da �e nastati u svezi s jednim zajmoprimateljem ili skupinom

zajmoprimatelja te pojedinim gospodarskim granama. Karlova�ka banka d.d. upravlja

kreditnim rizikom redovitom analizom sposobnosti postoje�ih i potencijalnih

zajmoprimatelja da otplate svoje obveze po glavnici i kamatama i promjenom kreditnih

limita po potrebi. Svojom izloženoš�u kreditnom riziku banka djelomice upravlja i

pribavljanjem kolaterala, te korporativnih i osobnih jamstava. Osnovna svrhe preuzetih

obveza za kreditiranje je osigurati raspoloživa sredstva prema potrebama klijenata.

Garancije, koje predstavljaju neopoziva jamstva da �e banka izvršiti isplatu u slu�aju da

klijent ne može podmiriti svoje obveze prema tre�im stranama, nose isti kreditni rizik

kao i krediti. U svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za

kreditiranje, banka je potencijalno izložena gubitku u iznosu jednakom ukupnim

neiskorištenim obvezama, no vjerojatni iznos gubitka je manji od ukupnog iznosa

neiskorištenih preuzetih obveza, jer je ve�ina preuzetih obveza za kreditiranje povezana

s održavanjem specifi�nih kreditnih standarda od strane klijenta. Karlova�ka banka d.d.

prati razdoblje do dospije�a preuzetih obveza za kreditiranje jer navedene obveze s

duljim rokom op�enito predstavljaju ve�i kreditni rizik od kratkoro�nih.

Mjerenje kreditnog rizika po kreditima i predujmovima u Karlova�koj banci d.d.

Primarna izloženost Karlova�ke banke d.d. kreditnom riziku proizlazi iz odobrenih

kredita i predujmova te ostalih potraživanja od komitenata. Upravljanje kreditnim

67

rizikom prvenstveno se provodi kroz odabir kreditno sposobnih komitenata, te uz

dodatna osiguranja uzimanjem adekvatnih instrumenata osiguranja povrata plasmana.

Banka u tijeku korištenja kredita redovito prati i analizira kreditnu sposobnost svojih

komitenata, radi što ranije identifikacije mogu�ih gubitaka po plasmanima i obra�una

umanjenja njihove vrijednosti. Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola rizika obavlja

se u okviru Sektora analize i upravljanja rizicima. Prilikom mjerenja rizika po

odobrenim kreditima i predujmovima te ostalim potraživanjima od komitenata,

Karlova�ka banka d.d. koristi tri komponente: kreditnu sposobnost tražitelja, urednost u

podmirenju obveza i kvalitetu instrumenata osiguranja potraživanja. Model mjerenja u

osnovi se svodi na procjenu o�ekivanih gubitaka, a operativno se provodi izra�unom

rezerviranja za umanjenje vrijednosti.

- Banka procjenjuje kreditnu sposobnost tražitelja koriste�i vlastitu metodologiju

ocjenjivanja. Navedeni model razvijen je interno, a uklju�uje kombinaciju

analiti�kih i statisti�kih pokazatelja i analizu klijenata, raspoložive vanjske

podatke, te prosudbe kreditnih referenata.

- Urednost podmirenja obveza zna�i podmirenje obveza u ugovorenim rokovima,

a ne uspostavljanje potraživanja po istima. Uredno podmirenje obveza

pretpostavlja podmirenje istih u roku od najviše 90 dana.

- Kvaliteta instrumenata osiguranja tražbina utvr�uje se temeljem tržišne

unov�ivosti, dokumentiranosti i mogu�nosti prisilne naplate. U ve�ini slu�ajeva

instrumenti osiguranja za kredite, garancije ili akreditive su u obliku depozita,

zaloga na financijskim instrumentima (dužni�ke i vlasni�ke vrijednosnice),

stambene ili poslovne hipoteke, zadužnice, mjenice ili zalog drugih vrsta

imovine. Sukladno propisima HNB-a plasmani se klasificiraju u tri osnove

skupine:

- Potpuno nadoknadivi plasmani – A skupina rizi�nosti- rezerviranja se mjere i

iskazuju na skupnoj osnovi

- Djelomi�no nadoknadivi plasmani – B skupina rizi�nosti – rezerviranja se mjere

na pojedina�noj osnovi

- Potpuno nenadoknadivi plasmani – C skupina rizi�nosti – rezerviranja se mjere

na pojedina�noj osnovi

68

Banka je zadržala opreznu kreditnu politiku odobravanja plasmana. Radi visoke

zaduženosti klijenata na tržištu te same gospodarske situacije u Hrvatskoj, banka je

vodila ra�una o dobroj procjeni rizi�nosti plasmana. Banka je izložena kreditnom riziku,

te razvrstava kreditni rizik utvr�uju�i limite za iznose rizika koje o�ekuje da �e nastati

od zajmotražitelja ili pak skupine zajmotražitelja. Rizici se redovito prate i preispituju

jednom godišnje ili �eš�e. Izloženoš�u kreditnom riziku upravlja se redovitom analizom

sposobnosti postoje�ih i potencijalnih zajmoprimatelja da otplate svoje obveze po

glavnici i kamatama. Maksimalna izloženost Karlova�ke banke d.d. kreditnom riziku

prikazana je u Tablici 20 .

Tablica 20: Maksimalna izloženost kreditnom riziku Karlova�ke banke d.d. u 2011. i

2012. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

IZLOŽENOST KREDITNOM RIZIKU UZ BILAN�NE STAVKE 2011. 2012. Teku�i ra�uni kod HNB-a i drugih banaka 66 523 96 922 Potraživanja od HNB-a 159 306 140 975 Plasmani bankama 134 597 110 945 Financijska imovina raspoloživa za prodaju 56 147 28 714

Financijska imovina koja se drži do dospije�a 246 039 285 293

Financijska imovina po fer vrijednosti koja se vrednuje kroz ra�un dobiti i gubitka

89 293 94 188

Zajmovi i predujmovi klijentima 841 403 728 413

Ostala imovina 31 144 35 040 UKUPNO 1 624 452 1 520 490

IZLOŽENOST KREDITNOM RIZIKU UZ IZVANBILAN�NE STAVKE 2011. 2012. Garancije 130 808 137 202 Akreditivi 152 0 Neiskorišteni krediti i drugo 160 647 156 030 UKUPNO 291 607 293 232

IZVOR: Izrada studentice prema Godišnjim izvješ�ima Karlova�ke banke d.d. 2011. i

2012., dostupnih na www.zse.hr

Gore prikazani izra�un kreditnog rizika Karlova�ke banke d.d. na dan 31.12.2011. i

31.12.2012. godine, u obzir ne uzima instrumente osiguranja. Bilan�ne stavke iskazane

69

su po neto knjigovodstvenoj vrijednosti, umanjene za rezervacije, a izvanbilan�ne

stavke temelje se na odobrenim iznosima. 60% maksimalne kreditne izloženosti

proizlazi iz zajmova i potraživanja od banaka i komitenata od banke. Neiskorišteni

odobreni krediti, limiti po kreditnim karticama i ostale stavke predstavljaju 16,2%

maksimalne izloženosti za banku.

- 57,8% (2011. 58,2%) zajmova i potraživanja od komitenata banke klasificirano je u

rizi�nu skupinu A

- 55,4% (2011. 55,2%) bruto zajmova i potraživanja od komitenata banke su nedospjeli

zajmovi neumanjene vrijednosti

- 42,2% (2011. 41,8%) bruto zajmova i potraživanja od komitenata klasificirano je u

skupinu zajmova umanjene vrijednosti

Rezervacije za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja od komitenata

klasificiranih u rizi�nu skupinu A odnose se na op�u rezervaciju. Rezervacije za

umanjenje vrijednosti izražene kao udio bruto zajmova i potraživanja od komitenata

iznose 21,2% (2011.-19%). Smanjenje rezervacija tijekom 2012. godine rezultat je

provedenog novog vrednovanja plasmana kao i izvršene naplate dijela rizi�nih

plasmana. Navedeno je prikazano u Tablici 21.

Tablica 21: Klasifikacija plasmana i umanjenja vrijednosti po rizi�nim skupinama

Karlova�ke banke d.d. u 2011. i 2012. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

2011. 2012.

Klasifikacija banke Zajmovi i

potraživanja od

komitenata

Rezervacije za

umanjenje

vrijednosti

Zajmovi i

potraživanja od

komitenata

Rezervacije za

umanjenje

vrijednosti

A 605 158 5 836 532 714 4 990

B-1 195 524 17 671 146 857 11 815

B-2 108 645 47 229 108 894 47 269

B-3 16 478 13 666 21 449 17 427

C 114 849 114 849 114 477 114 477

UKUPNO 1 040 654 199 251 924 391 195 978

IZVOR: Izrada studentice prema Godišnjem izvješ�u Karlova�ke banke d.d. 2012.

70

Tijekom 2012. godine Karlova�ka banka d.d. reprogramirala je odre�ene kredite

klijentima kako bi pove�ala mogu�nost za njihovu kona�nu naplatu. Ova je mjera

poduzeta kao odgovor na pogoršano financijsko stanje dužnika, a banka je nastojala

poboljšati svoj položaj pribavljanjem dodatnih instrumenata osiguranja. Restrukturirani

krediti se kontinuirano prate, a u slu�aju dodatnog pogoršanja ili kršenja ugovornih

obveza razmatra se poduzimanje potrebnih mjera naplate potraživanja. U Tablici 22

prikazani su zajmovi i potraživanja od komitenata u posljednje dvije godine s

rezervacijom za ispravak vrijednosti.

Tablica 22: Dani zajmovi i potraživanja od komitenata Karlova�ke banke d.d. u 2011. i

2012. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

DANI ZAJMOVI 2011. 2012.

Nedospjeli neumanjene vrijednosti 574 123 503 705

Dospjeli neumanjene vrijednosti 31 061 29 009

Zajmovi umanjenje vrijednosti 435 470 391 677

UKUPNO 1 040 654 924 391

Rezervacija za ispravak vrijednosti (199 251) (195 978)

Neto iznos 841 403 728 413

IZVOR: Izrada studentice prema Godišnjem izvješ�u Karlova�ke banke d.d. 2012.

Zajmovi i potraživanja od komitenata koji nisu dospjeli niti im je vrijednost umanjena,

redovito se prate i detaljno pregledavaju s ciljem ranog otkrivanja nepravilnosti ili

znakova upozorenja radi poduzimanja pravovremenih aktivnosti.

Dospjeli zajmovi i potraživanja od komitenata neumanjene vrijednosti

Za zajmove i potraživanja od komitenata s kašnjenjem do 90 dana ne smatra se da im je

umanjena vrijednost. Tako�er je mogu�e da komitenti kasne preko 90 dana, a da zbog

drugih �imbenika ne postoji potreba za umanjenjem vrijednosti. U nastavku je u tablici

prikazan bruto iznos dospjelih zajmova i potraživanja od komitenata neumanjene

vrijednosti.

71

Tablica 23: Dospjeli zajmovi i potraživanja od komitenata Karlova�ke banke d.d.

neumanjene vrijednosti u 2011. i 2012. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

2011. 2012.

Dospjelo do 30 dana 13 351 18 466

Dospjelo 31-60 dana 3 135 1 874

Dospjelo 61-90 dana 3 803 1 318

Dospjelo iznad 90 dana 10 772 7 371

UKUPNO 31 061 29 009

IZVOR: Izrada studentice prema Godišnjem izvješ�u Karlova�ke banke d.d. 2012.

Zajmovi i potraživanja od komitenata umanjene vrijednosti

Zajmovi i potraživanja komitenata umanjene vrijednosti adekvatno su pokriveni

instrumentima osiguranja i rezervacijom za umanjenje vrijednosti.

Tablica 24: Zajmovi i potraživanja od komitenata Karlova�ke banke d.d. umanjene

vrijednosti u 2011. i 2012. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

2011. 2012.

Zajmovi umanjene vrijednosti 435 470 391 677

Ispravak vrijednosti (193 415) (190 988)

Neto zajmovi umanjene vrijednosti 242 055 200 689

IZVOR: Izrada studentice prema Godišnjem izvješ�u Karlova�ke banke d.d. 2012

72

6. ZAKLJU�AK

Banke pripadaju najvažnijim financijskim institucijama u gospodarstvu. Tu se prije

svega isti�e banka kao institucija koja uzima kredit od drugih pravnih i fizi�kih osoba –

putem izdavanja nov�anica, mobiliziranja slobodnih raspoloživih sredstava otvaranjem

depozita, izdavanjem vrijednosnih papira, te iz tako koncentriranih nov�anih sredstava

banka odobrava kredite kako proizvo�a�ima tako i potroša�ima i tako direktno utje�e

na razvoj proizvodnih snaga. U Hrvatskom zakonodavstvu pojam banke je definiran

Zakonom o kreditnim institucijama te je kreditna institucija pravna osoba koja je od

nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a �ija je djelatnost primanje depozita ili drugih

povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj ra�un.

Kredit je ustupanje nov�anih sredstva od strane kreditora (zajmodavca) zajmoprimcu, tj.

dužniku uz obvezu da mu ovaj vrati sredstva u ugovorenom roku i plati kamatu.

Kreditiranje je važna funkcija poslovnih banaka. Banke prikupljena sredstva najve�im

dijelom usmjeravaju u kredite fizi�kim i pravnim osobama, te odobravaju�i kredite

banke primarno stvaraju profite u svojem poslovanju. Ovisno o na�elu bankovnog

poslovanja i ro�nosti izvora sredstava iz kojih banka odobrava kredite bankovno se

kreditiranje dijeli na dvije osnovne grupe kreditiranja: kratkoro�no i dugoro�no

kreditiranje. Kratkoro�ni krediti imaju rok povrata do jedne godine, te kod odobravanja

kratkoro�nih kredita treba voditi ra�una o na�elu likvidnosti i sigurnosti u njenom

poslovanju, odnosno osiguranju vra�anja odobrenog kredita. Naj�eš�e su namijenjeni za

financiranje proizvodnje, osiguranje zaliha, te pripremu izvoza i prodaju. Dugoro�ni

krediti imaju rok povrata preko jedne godine i nose ve�i rizik ulaganja pa se traže

sigurniji instrumenti osiguranja vra�anja i zara�unava se viša kamatna stopa. Dugoro�no

kreditiranje vezano je za ulaganje nov�anih sredstava za financiranje investicija,

odnosno proširene reprodukcije. Dok su kod kratkoro�nih kredita izvori sredstava za

bankovno kreditiranje depoziti i kratkoro�ni krediti kod centralne banke i drugih

banaka, akumulacija, tj. štednja gospodarskih subjekata, fondova, države i stanovništva

�ini najve�i dio izvora dugoro�nih kredita.

73

Propisana kreditna procedura i njezina dosljedna primjena pretpostavka su kvalitetnog

upravljanja kreditnim rizikom. Kreditni proces sastoji se od tri faze:

1) Poslovnog razvoja i kreditne analize

2) Kreditnog izvršenja i administriranja

3) Nadziranja kreditnog portfelja

Poslovni razvoj zapo�inje procesom istraživanja tržišta kako bi banka mogla definirati

tržište, te proizvode i usluge koje �e ponuditi tržištu. Kod zaprimanja zahtjeva za kredit,

bankovni službenik vrši analizu raspoloživih informacija o zajmotražitelju kako bi se

donijela odluka o odobravanju ili odbijanju kredita. Svrha kreditne analize je ukazati na

spremnost i sposobnost zajmotražitelja na vra�anje kredita. Formalnu odluku o

odobrenju ili odbijanju zahtjeva donosi kreditni referent, rukovoditelj kreditnog odbora,

kreditni odbor ili uprava banke. Ugovor o kreditu definira svrhu i namjenu kredita,

vrijednost kredita, na�in korištenja, otplatni plan, zahtijevani kolateral (instrumente

osiguranja povrata kredita) i posebne obveze klijenta u slu�aju kašnjenja ili nepotpunog

pla�anja, te ostali uvjeti koji obvezuju klijenta ugovorom. Nakon što je kredit odobren

klijentu odluka se dostavlja Odjelu administracije kredita i depozita koji provjerava

ispravnost odluke, odnosno da li je plasman odobren u skladu s Pravilnikom o

ovlaštenjima. Banka nakon toga ispunjava obrazac Isplatnog naloga, odnosno Naloga za

knjiženje, a sva dokumentacija potrebna za isplatu dostavlja se Odjelu administracije

kredita i depozita. Ukoliko je klijent u potpunosti podmirio svoje obveze Banka ga

obavještava da je kredit u cijelosti otpla�en i da treba preuzeti instrumente osiguranja.

Ako su kao instrumenti osiguranja služile nekretnine, pokretnine ili vrijednosni papiri,

potrebno je izdati dokument kojim se briše teret s njih.

Zakon o ra�unovodstvu mala, srednja i velika poduze�a razlikuje prema sljede�im

kriterijima: mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljede�ih uvjeta: ukupna

aktiva 32,5 milijuna kuna i prihod manji od 65 milijuna kuna, a prosje�an broj radnika

tijekom poslovne godine manji od 50. Srednji poduzetnici su oni kojima ukupna aktiva

ne prelazi 130 milijuna kuna i prihodi im nisu viši od 260 milijuna kuna, a prosje�an

broj radnika tijekom poslovne godine im nije prelazio 250 radnika. Prema definiciji

Statisti�kog ureda Europskih zajednica EUROSTAT-a pojam malih i srednjih poduze�a

(MSP) uklju�uje i mikro poduze�a. Prema broju zaposlenih mala i srednja poduze�a su

74

sva ona poduze�a koja zapošljavaju manje od 250 zaposlenika i imaju godišnji prihod

manji od 50 milijuna eura, i/ili �ija je ukupna vrijednost bilance manja od 43 milijuna

eura. Malo poduze�e je poduze�e koje zapošljava manje od 50 osoba i �iji godišnji

prihod, tj. ukupna vrijednost bilance ne premašuje 10 milijuna eura. Mikro poduze�e

definira se kao poduze�e koje zapošljava manje od 10 osoba i �iji godišnji prihod/ i ili

ukupna vrijednost bilance ne prelazi 2 milijuna eura.

Poduzetnici naj�eš�e ne mogu sami osigurati dovoljan iznos po�etnog temeljnog

kapitala za osnutak malog ili srednjeg poduze�a. Mala i srednja poduze�a su ovisna o

bankovnom kreditu kao financijskom instrumentu, dok su ulaganja vlasni�kog kapitala

od strane fondova rizi�nog kapitala i poslovnih an�ela zapostavljena. S obzirom na to

da banke u Hrvatskoj inzistiraju na instrumentu osiguranja duga mala i srednja

poduze�a tom zahtjevu �esto ne mogu odgovoriti. Bankarski sektor u Hrvatskoj, puno

više preferira sektor stanovništva od sektora trgova�kih društava. Prvi oblik kredita

banke naj�eš�e nude prekora�enja na ra�unu, a zatim slijedi mogu�nost ponude linije

kratkoro�nog obrtnog kapitala, koju kasnije prati ponuda srednjoro�nog investicijskog

kredita. Mogu�nost prekora�enja na ra�unu osnovni je oblik financiranja obrtnog

kapitala, a za mala i srednja poduze�a logi�no je istovremeno imati otvorenu liniju

revolving (obnovljivog) kredita. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo Hrvatske je

jedina državna institucija koja daje jamstva za poduzetni�ke kredite za malo

gospodarstvo. Primarna djelatnost Agencije je davanje jamstva za kredite i dodjeljivanje

bespovratne financijske potpore za smanjivanje troškova kredita. Hrvatska banka za

obnovu i razvitak za potrebe malih i srednjih poduzetnika nudi deset programa

kreditiranja. Prednost tih programa o�ituje se u dužim rokovima otplate do deset godina,

a prema pojedinim programima �ak i do 15 godina. Tu su i niže kamatne stope koje se

ovisno o namjeni i podru�ju ulaganja kre�u u rasponu od dva do �etiri posto.

Mala i srednja poduze�a tradicionalno imaju važnu ulogu u gospodarstvu Europe, pa je

tako i jedan od važnijih ciljeva u Europskoj Uniji sektoru malih i srednjih poduze�a

pružiti mogu�nosti za postizanje zadanih ciljeva, kako bi izgradili svoju gospodarsku

snagu i konkurentnost po uzoru na razvijenije zemlje svijeta, koje su to postigle upravo

na razvoju malih i srednjih poduze�a. Sustav financiranja u Europskoj Uniji sli�an je

75

onome u Hrvatskoj, te su problemi financiranja malih i srednjih poduze�a u Hrvatskoj

sli�ni onima u EU. Hrvatska u odnosu na nove zemlje �lanice Europske Unije koristi

relativno visok udio vanjskih izvora financiranja, dok su u �lanicama Europske Unije

razvijeni razni nebankarski izvori financiranja, kao što je leasing, dok kredit od

dobavlja�a u velikom broju zemalja nije raširen kao oblik financiranja. To je iznimno

zna�ajno za mala i srednja poduze�a, s obzirom na to da se ova poduze�a najviše

suo�avaju s problemima otežanog pristupa i skupog bankarskog kredita.

Povijest Karlova�ke Banke seže još od 1872. godine kada je osnovana Karlova�ka

štedionica, a 1954. godine osnovana je Karlova�ka Banka i štedionica Karlovac.

Poslovnu mrežu Karlova�ke banke �ini 21 poslovnica od kojih je pet u Karlovcu.

Tradicionalno u svom poslovanju, Karlova�ka banka d.d. zauzima zna�ajni tržišni udio

na regionalnom tržištu, s ponudom klasi�nih bankarskih proizvoda i usluga. Karlova�ka

banka d.d. je orijentirana na malo i srednje poduzetništvo i stanovništvo tijekom cijelog

svog poslovanja. Ta joj �injenica daje prednost u poznavanju široke baze komitenata

banke i razvijenom dobrom odnosu s klijentima. U poslovanju Karlova�ke banke d.d.

do izražaja dolazi jedna od najve�ih prednosti malih banaka, a to je relationship leading

– kreditiranje malih subjekata i obrtnika. Osnovna ideja ovog pristupa je odobravanje

kredita na na�in da se uzmu u obzir i informacije o klijentu iz lokalne zajednice koje se

ina�e ne bi mogle saznati iz financijskih izvješ�a. Na taj na�in male banke mogu

doznati neke bitne informacije potrebne za donošenje kreditne odluke.

Karlova�ka banka kroz politiku prikupljanja slobodnih nov�anih sredstava definira

aktivnosti za pove�anje visine i poboljšanje ro�ne strukture izvora sredstava, kako bi

udovoljila postoje�oj potražnji za bankarskim proizvodima i uslugama. Pri tome koristi

razli�ita sredstva: štedne uloge, depozite pravnih osoba, stanovništva, sredstva

prikupljena emisijom vrijednosnih papira. Primarni izvor financiranja Karlova�ke banke

d.d. �ine depoziti stanovništva, zatim depoziti poduze�a. Politikom plasmana nastoji se

na što efikasniji na�in plasirati pribavljena sredstva u banci. Banka odobrava kredite

gra�anima i gospodarstvu. Za financiranje poslovanja gospodarstva, Karlova�ka banka

d.d. razvila je široki asortiman usluga. U svojoj ponudi ima kredite razli�itih namjena i

ro�nosti. Karlova�ka Banka je razvila i suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i

76

razvitak i jedinicama lokalne uprave i samouprave te nudi razne programe kreditiranja

uz subvencionirane kamatne stope i povoljne naknade.

Mala i srednja poduze�a �ine važan segment tržišta Karlova�ke Banke d.d. Prihodi od

kamata u razdoblju od 2008. do 2012. godine, kao razdoblju koje je obilježilo trajanje

gospodarske krize, zabilježili su pad. U 2009. godini je zabilježen porast kamatnih

prihoda od odobrenih kredita trgova�kim društvima za gotovo 7 milijuna kuna, a

stanovništvu za 2 milijuna, dok su ostale stavke smanjene. U 2010. godini zabilježeno je

smanjenje kamatnih prihoda od poduze�a, zato jer su smanjeni krediti trgova�kim

društvima, pa je omjer plasmana trgova�kih društava prema plasmanima stanovništva

58:42, dok je u 2009. godini taj omjer bio 63:37. Kamatni prihodi poduze�a u 2011.

godini pali su na razinu onih iz 2006. godine. Iako je u segmentu pravnih osoba, kamo

pripadaju mala i srednja poduze�a zabilježen pad kamatnih prihoda od �ak 45%, on je i

dalje po ostvarenim prihodima naju�inkovitiji te oni iznose 34 733 000 kuna, dok

prihodi u segmentu stanovništva iznose 10 220 000 kuna. U 2011. i 2012. godini i dalje

je nastavljen pad kamatnih prihoda, a najve�i je pad zabilježen kod poduze�a.

Smanjenje prihoda pratilo je i smanjenje rashoda po osnovi kamata pa je to utjecalo na

smanjenje negativnog financijskog rezultata. U strukturi kredita prevladavaju

kratkoro�ni krediti poduze�ima, a od kredita stanovništva dugoro�ni krediti. U strukturi

danih kredita u 2008. godini prevladavali su krediti poduze�ima sa 58%, stanovništvu sa

40% i Ostalo sa 2%. U 2009. godini prevladavali su krediti poduze�ima sa �ak 60%, a

od njih najzastupljeniji su bili kratkoro�ni krediti sa 61%. Uspore�uju�i podatke za

2010. i 2011. godinu uo�ava se smanjenje plasmana poduze�ima u 2011. godini i to za

5 postotnih poena. Od 2009. godine plasmani poduze�ima bilježe pad u strukturi danih

kredita, no to ne umanjuje njihov zna�aj za poslovanje banke koja je i dalje orijentirana

na malo i srednje poduzetništvo. Vrijednost odobrenih kredita malom i srednjem

poduzetništvu se smanjila, no to je dio poslovne politike banke koja je postrožila

kreditnu politiku kako bi smanjila gubitke u poslovanju i po�ela ostvarivati pozitivne

financijske rezultate. Usporedno s time plasmani stanovništvu nisu se pove�avali, a oni

bilježe pad od 2008. godine, �ime fokus Karlova�ke banke d.d i dalje ostaju mala i

srednja poduze�a. 60% maksimalne kreditne izloženosti proizlazi iz zajmova i

potraživanja od banaka i komitenata od banke. 58% zajmova i potraživanja klasificirano

77

je u rizi�nu skupinu A. 55% bruto zajmova i potraživanja su nedospjeli zajmovi

neumanjene vrijednosti, a 42% klasificirano je u skupinu zajmova umanjene vrijednosti.

Tijekom 2012. godine Karlova�ka banka d.d. reprogramirala je odre�ene kredite

klijentima kako bi pove�ala mogu�nost za njihovu kona�nu naplatu. Ova je mjera

poduzeta kao odgovor na pogoršano financijsko stanje dužnika, a banka je nastojala

poboljšati svoj položaj pribavljanjem dodatnih instrumenata osiguranja. Restrukturirani

krediti se kontinuirano prate, a u slu�aju dodatnog pogoršanja ili kršenja ugovornih

obveza razmatra se poduzimanje potrebnih mjera naplate potraživanja.

Sektor malih i srednjih poduze�a isto je u velikoj mjeri zahvatila gospodarska kriza, taj

se sektor po�eo oporavljati puno prije nego sektor velikih poduze�a, �ime se samo

potvr�uje najvažnija zna�ajka tog sektora – fleksibilnost. Bankarski sektor je s

godinama prepoznao zna�aj malih i srednjih poduze�a i nastoji im svojim programima

olakšati poslovanje i omogu�iti rast i razvoj, a i sama poduze�a u Hrvatskoj su

tradicionalno u financiranju poslovanja i investicijskih projekata sklona odabrati

bankarski kredit. Karlova�ka banka d.d. nudi programe za kreditiranje malog i srednjeg

poduzetništva u svom poslovanju, i iako na karlova�kom podru�ju postoje banke koje

nude i povoljnije programe, mnogi poduzetnici odabiru upravo Karlova�ku banku d.d.

Razlog je taj što posluje na regionalnom podru�ju i u okruženju �ije sudionike i

karakteristike poznaje, pa uspostavlja bolje odnose sa svojim klijentima nego ve�e

banke, a i kod donošenja kreditnih odluka ne uzima u obzir samo financijska izvješ�a,

nego i važnost malog i srednjeg poduze�a za okolinu. Sve dinami�niji razvoj

tehnoloških procesa i proizvoda u bankarstvu, te potreba da se regionalne banke

fokusiraju na jedinstvenost novih proizvoda prilago�enih regionalnim specifi�nostima,

što postavlja zahtjev pred Karlova�ku banku za jednom fleksibilnom organizacijom i

permanentnim inoviranjem poslovnih procesa.

78

LITERATURA:

a) KNJIGE:

1) Cvijanovi� V., Marovi� M., Sruk B.; 2008; Financiranje malih i srednjih poduze�a;

HVCA; Zagreb

2) Jakov�evi� D.; 2000.; Upravljanje kreditnim rizikom u suvremenom bankarstvu;

TEB Poslovno savjetovanje d.o.o; Zagreb

3) Kandžija V.; Živko I.; 2004.; Poslovna politika banaka; Mostar

4) Katunari� A.; 1988.;Banka-principi i praksa bankovnog poslovanja, CIP, Zagreb

5) Leko v.; 2008.; Financijske institucije i tržišta; Ekonomski fakultet Sveu�ilišta u

Zagrebu

6) Markovi� I.; 2000.; Financiranje- teorija i praksa financiranja trgova�kih društava;

RRIF plus d.o.o.; Zagreb

7) Mati� B.; 2011.; Monetarna ekonomija, Sveu�ilište Jurja Dobrile, Ekonomski

fakultet Osijek

8) Miller Vanhoose;1997; Moderni novac i bankarstvo; MATE, III izdanje; Zagreb

9) Novak B.; 2002.; Odlu�ivanje o financijskom upravljanju; Ekonomski fakultet

Sveu�ilišta Josipa Jurja Strossmayera; Osijek

10) Rose P.S.; 2006.; Menadžment komercijalnih banaka; MATE; IV izdanje; Zagreb

11) Veselica V.;1995.; Financijski sustav u ekonomiji; Inženjerski biro d.d.; Zagreb

12) Vrboši� A.; Princi Grgat D.; Tajne uspješnog poslovanja, vodi� za mala i srednja

poduze�a; elektronska publikacija; Zagreb 2010 dostupno na

http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/Tajne%20uspje%C5%A1nog%20posl

ovanja%20vodi%C4%8D%20za%20srednja%20i%20mala%20poduze%C4%87a.pdf ;

pogledano 19.02.2013.

13) Zelenika R.; 2000; Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog djela, Ekonomski

Fakultet u Rijeci

79

b) �LANCI:

1) Giunio M.; 1997; Osiguranje povrata kredita; RRIF; br.2; Zagreb

2) Kersan-Škabi�; Bankovi� M; Malo gospodarstvo u Hrvatskoj i ulazak u Europsku

Uniju; dostupno na: www.hrcak.srce.hr/file/41694; pogledano 19.02.2013.

3) Kova�i� D. Poslovanje malog poduzetništva u 2009. i 2010. godini, FINA dostupno

na http://portal.wlw.hr/Uploads/1461/1/3/5413/5419/FINA_1.pdf; pogledano

19.02.2013.

4) Markovi� I.; Gari� N.; 2009.; Struktura financiranja malih i srednjih poduze�a u

Republici Hrvatskoj i novim �lanicama Europske Unije; RIF, br.9; Zagreb (str. 72-78)

5) Markovi� I, 2004.; Financiranje malih i srednjih poduze�a; RIF; br.4; Zagreb

6) Peši� M; Financiranje malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj;

dostupno na www.hrcak.srce.hr/file/113182; pogledano 17.02.2013.

7) Prga I.; Šverko I.; 2004.; Zna�ajke malih banaka i njihova budu�nost; RIF, br.4;

Zagreb (str.81-87)

8) Ze�evi� A.; 2011.; Banke glavni izvor financiranja malih i srednjih poduzetnika;

dostupno na http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/banke-glavni-izvor-

financiranja-malih-i-srednjih-poduzetnika-173938; pogledano 17.02.2013.

c) PROPISI:

1) Zakon o kreditnim institucijama; NN 117/08; 74/09; 153/09; 108/12

2) Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva; NN 29/02; 63/07; 53/12

3) Zakon o ra�unovodstvu NN 109/07; 114/12

4) Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilan�nih obveza kreditnih institucija; NN

1/09; 75/09; 2/10

80

d) IZVJEŠ�A:

1) Bilteni o bankama Hrvatske narodne banke za razdoblja od 2001. do 2012. godine;

dostupno na http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm; pogledano 13.03.2013.

2) Godišnja izvješ�a Karlova�ke banke d.d. za razdoblje od 2003. do 2011. godine;

dostupna na http://zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=KABA-P-A ; pogledano

13.03.2013.

3) Godišnja izvješ�a Hrvatske narodne banke za razdoblja od 2003. do 2011. godine,

dostupna na http://www.hnb.hr/publikac/hpublikac.htm; pogledano 13.03.2013.

4) Gospodarska kretanja 02/2013 Hrvatske gospodarske komore, dostupno na

www.hgk.hr/kretanja ; pogledano 19.04.2013

5) Izvješ�e o malim i srednjim poduze�ima u Hrvatskoj u 2011; Centar za politiku

razvoja malih i srednjih poduze�a; dostupno na www.cepor.hr/SME%20godisnjak-

final.pdf ; pogledano 17.02.2013.

6) Izvješ�e opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj, 2012;

dostupno na www.hup.hr/Upload/SME%20Opservatory%20FINAL.pdf; pogledano

18.04.2013.

7) Singer S.; Lauc B.; 2004.; Razvoj sektora malih i srednjih poduze�a Hrvatska;

Zagreb; dostupno na www.westernbanks.info/upload/docs/Croatia_SME_finalcro.pdf ;

pogledano 13.03.2013.

e) OSTALI IZVORI LITERATURE:

1) Jurman A.; 2011/2012; Poslovna politika banaka; bilješke s predavanja; Ekonomski

Fakultet Rijeka,

2) www.erstebank.hr

3) http://www.hamaginvest.hr/

4) http://www.hbor.hr/novo-program-razvoja-gospodarstva

5) www.hypo-alpe-adria.hr

6) www.kaba.hr

7) www.pbz.hr

81

POPIS TABLICA

Redni

broj

Naslov Stranica

1. Struktura izvora i plasmana hrvatskih banaka u 2011. i 2012. godini,

na kraju razdoblja i u milijunima kuna

9

2. Klasifikacija plasmana i preuzetih izvanbilan�nih obveza hrvatskih

banaka po rizi�nim skupinama u razdoblju od 2009. do 2012. godine,

na kraju razdoblja i u milijunima kuna

10

3. Rizi�na klasifikacija klijenta 22

4. Upozoravaju�i znaci za loše kredite i lošu bankovnu kreditnu

politiku

28

5. Uvjeti dugoro�nog i kratkoro�nog kreditiranja malog i srednjeg

poduzetništva hrvatskih banaka u 2010. i 2004. godini

33

6. Struktura poduzetnika prema veli�ini poduze�a u Republici

Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2012. godine, na kraju razdoblja

35

7. Broj zaposlenih prema veli�ini poduze�a u Republici Hrvatskoj u

razdoblju od 2007. do 2012. godine, na kraju razdoblja

35

8. Ukupni prihodi prema veli�ini poduze�a u Republici Hrvatskoj u

razdoblju od 2007. do 2012. godine, na kraju razdoblja i u

milijunima kuna

36

9. Struktura plasmana Karlova�ke banke d.d. u razdoblju od 2008. do

2012. godine, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

46

10. Struktura izvora Karlova�ke banke d.d. u razdoblju od 2008. do

2012. godine, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

47

11. Ra�un dobiti i gubitka Karlova�ke banke d.d. za razdoblje od 2008.

do 2012. godine, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

48

12. Program dugoro�nog kreditiranja Karlova�ke banke d.d. 52

13. Program kratkoro�nog kreditiranja Karlova�ke banke d.d. 54

14. Neto prihodi od kamata Karlova�ke banke d.d. u razdoblju od 2008.

do 2012. godine, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

56

82

15. Financijske informacije Karlova�ke banke d.d. po segmentima u

2010. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

58

16. Financijske informacije Karlova�ke banke d.d. po segmentima u

2011. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

58

17. Financijske informacije Karlova�ke banke d.d. po segmentima u

2012. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

59

18. Dani krediti Karlova�ke banke d.d. u razdoblju od 2008. do 2012.

godine, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima

60

19. Dani krediti Karlova�ke banke d.d. po granama djelatnosti u

razdoblju od 2008. do 2012. godine, na kraju razdoblja i u

milijunima kuna

64

20. Maksimalna izloženost kreditnom riziku Karlova�ke banke d.d. u

2011. i 2012. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

68

21. Klasifikacija plasmana i umanjenja vrijednosti po rizi�nim

skupinama Karlova�ke banke d.d. u 2011. i 2012. godini, na kraju

razdoblja i u milijunima kuna

69

22. Dani zajmovi i potraživanja od komitenata Karlova�ke banke d.d. u

2011. i 2012. godini, na kraju razdoblja i u milijunima kuna

70

23. Dospjeli zajmovi i potraživanja od komitenata Karlova�ke banke d.d.

neumanjene vrijednosti u 2011. i 2012. godini, na kraju razdoblja i u

milijunima kuna

71

24. Zajmovi i potraživanja od komitenata Karlova�ke banke d.d.

umanjene vrijednosti u 2011. i 2012. godini, na kraju razdoblja i u

milijunima kuna

71

83

POPIS GRAFIKONA

Redni

broj

Naslov Stranica

1. Struktura imovine grupa hrvatskih banaka usporedivih zna�ajki u

lipnju 2012. godine

43

2. Kretanje kamatnih prihoda od poduze�a i gra�ana u razdoblju od

2003. do 2012. godine

57

3. Struktura danih kredita Karlova�ke banke d.d. u 2008. godini 62

4. Struktura danih kredita Karlova�ke banke d.d. u 2009. godini 62

5. Struktura danih kredita Karlova�ke banke d.d. u 2010.,2011. i 2012.

godini

63

6. Struktura danih kredita Karlova�ke banke d.d. po granama djelatnosti

u razdoblju od 2008. do 2012. godine

65

84

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Kreditiranje malih i srednjih

poduze�a u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Karlova�ku banku d.d. ,

izradila samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc. Antuna Jurmana, primjenjuju�i

metodologiju znanstveno-istraživa�kog rada, koriste�i literaturu navedenu na kraju

diplomskog rada. Tu�e stavove, zaklju�ke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafraziraju�i navela u diplomskom radu citirala sam na uobi�ajeni, standardni na�in.

Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika. Suglasna sam s objavom diplomskog rada na

službenim stranicama Fakulteta.

Mateja Jakši�