1

11

KorelacijaKorelacija

2. program2. program

Crtanje korelacijske shemeCrtanje korelacijske sheme

22

Shematski korelacijski profil...Shematski korelacijski profil...

-- ili korelacijska shema je generalizirana ili korelacijska shema je generalizirana

vrsta geolovrsta geološškog profila koji se crta kog profila koji se crta

povezivanjem bupovezivanjem buššotina i na temelju otina i na temelju

interpretacije svih podataka iz tih buinterpretacije svih podataka iz tih buššotinaotina

-- sluslužži kao prikaz presjeka grañe naslaga i i kao prikaz presjeka grañe naslaga i

temelj za daljnju interpretaciju temelj za daljnju interpretaciju –– crtanje crtanje

karata karata

2

33

Slijed postupakaSlijed postupaka

1.1. UsporeñivanjeUsporeñivanje stupova bustupova buššotinaotina

2.2. UtvrñivanjeUtvrñivanje korelacijskih horizonatakorelacijskih horizonata

3.3. PrepoznavanjePrepoznavanje geologeološških jedinicakih jedinica

�� odnosno stijena koje su omeñene odabranim odnosno stijena koje su omeñene odabranim

horizontimahorizontima

4.4. PovezivanjePovezivanje u skladu s u skladu s kriterijima kriterijima

korelacijekorelacije

�� LitoloLitološškiki

�� (Mikro(Mikro--) paleontolo) paleontološškiki

�� SuperpozicijskiSuperpozicijski

�� GeofiziGeofiziččkiki

44

Korelacijski horizontiKorelacijski horizonti

Utvrñuju se kombinacijom kriterija i interpretacijomUtvrñuju se kombinacijom kriterija i interpretacijom

im se daje znaim se daje značčenje geoloenje geološških povrkih površšina:ina:

�� Reperni horizontiReperni horizonti (reperi)(reperi) su su šširi pojam i iri pojam i obuhvaobuhvaććaju razne vrste geoloaju razne vrste geološških povrkih površšina a ina a polopoložžaj im se moaj im se možže odrediti na temelju podataka e odrediti na temelju podataka iz buiz buššotina ili na temelju seizmikeotina ili na temelju seizmike

�� ElektrokarotaElektrokarotažžni markerini markeri (EK(EK--markeri)markeri) se se odreñuju na temelju karakteristiodreñuju na temelju karakterističčnog oblika nog oblika krivulja dijagrama geofizikrivulja dijagrama geofiziččkih mjerenja u kih mjerenja u bubuššotinama (najotinama (najččeeššćće Ra) i to su konkordancijee Ra) i to su konkordancije

3

55

KarotaKarotažžna mjerenjana mjerenja

-- Interpretacija karotaInterpretacija karotažžnih mjerenja nih mjerenja

1. 1. za odreñivanje fizikalnih parametara za odreñivanje fizikalnih parametara (prora(proraččun un

rezervi)rezervi)

2. op2. općća geoloa geološška primjena (dubinsko kartiranje)ka primjena (dubinsko kartiranje)

3. kod laboratorijskih ispitivanja (za usporedbu)3. kod laboratorijskih ispitivanja (za usporedbu)

4. kod hidrodinami4. kod hidrodinamiččkih ispitivanja (odkih ispitivanja (odreñivanje reñivanje

rasporeda burasporeda buššotina)otina)

66

�� Sustavi karotaSustavi karotažžnih mjerenja razlikuju se prema tome nih mjerenja razlikuju se prema tome

izvode li se u zacijevljenoj ili nezacijevljenoj buizvode li se u zacijevljenoj ili nezacijevljenoj buššotini:otini:

1) mjerenja u nezacijevljenim bu1) mjerenja u nezacijevljenim buššotinamaotinama

2) mjerenja u zacijevljenim bu2) mjerenja u zacijevljenim buššotinamaotinama

3) mjerenja u tijeku proizvodnje3) mjerenja u tijeku proizvodnje

Spontani potencijal i specifiSpontani potencijal i specifiččni otpor mjere se u ni otpor mjere se u

nezacijevljenim bunezacijevljenim buššotinamaotinama –– EK dijagramEK dijagram

4

77

Spontani potencijalSpontani potencijal

�� Razlika potencijala izmeñu elektrode u buRazlika potencijala izmeñu elektrode u buššotini i elektrode na otini i elektrode na

povrpovrššini ini –– rezultat razlike u struji SP koja je posljedica rezultat razlike u struji SP koja je posljedica

elektrokemijskog i elektrokinetielektrokemijskog i elektrokinetiččkog potencijalakog potencijala

Izvor: Rider, M.H.: The Geological Interpretation of Well Logs, 2. edt, Whittles Publishing, 1996

i.k.1

88

SPU bušotini nastaje zbog

razlike u salinitetu

izmeñu

•isplake

•filtrata isplake

•slojne vode

Ako je slojna voda većeg

saliniteta od isplake SP je

u propusnom sloju

negativan, a promjena se

vidi kao otklon krivulje

na kontaktu izmeñu

propusnog i nepropusnog

sloja

Izvor: Rider, M.H.: The Geological Interpretation of Well Logs, 2. edt, Whittles Publishing, 1996

Slide 7

i.k.1 Struje spontanog potencijala javljaju se na kontaktu dviju otopina različitog saliniteta, uslijed dva osnovna elektrokemijska učinka: potencijal difuzije (elektroosmotski učinak) i potencijal šejla (elektroizolacijski učinak). Potencijal difuzije javlja se kada su otopine različitog saliniteta u kontaktu preko poroznog medija, pa dolazi do ionske difuzije. Ioni klora manji su i mobilniji od iona natrija, te se puno brže premještaju preko membrane u otopinu manje koncentracije, te ona poprima negativan naboj, dok u otopini veće koncentracije zaostaju ioni natrija, pa ona ima pozitivan naboj.Potencijal šejla javlja se kada su kada su otopine različitog saliniteta u kontaktu preko polupropusne membrane (u bušotini tu membranu predstavlja šejl ili lapor).Minerali glina koji dolaze u šejlovima izgrañeni su od slojeva s negativnim površinskim nabojem, te je otežan prolaz negativno nabijenim ionima klora kroz takve slojeve, pa se oni zadržavaju u otopini veće koncentracije, dok ioni natrija lako prolaze i uzrokuju pozitivan naboj u otopini manje koncentracije.ikolenko; 17.12.2007

5

99

Izvor: Rider, M.H.: The Geological Interpretation of Well Logs, 2. edt, Whittles Publishing, 1996

1010

Točka infleksije

Čista formacijaZamišljeni/idealizirani litološki sastav

tako da na cijelom jednom

dubinskom intervalu sloj ima–isti mineraloški sastav

–jednake granulometrijske parametre

–jednako zasićenje u porama

–jednaku temperaturu

6

1111

ElektriElektriččna otpornostna otpornost

�� Mogu se mjeriti razliMogu se mjeriti različčite otpornosti, ovisno o ite otpornosti, ovisno o

zahvatu sonde :zahvatu sonde :

��RRxoxo –– otpornost isprane zoneotpornost isprane zone

�� RRtt –– otpornost netaknute zoneotpornost netaknute zone

RRmm –– otpornost isplakeotpornost isplake

RRmcmc –– otpornost isplaotpornost isplaččnog kolanog kolaččaa

RRii –– otpornost infiltrirane zoneotpornost infiltrirane zone

1212

�� mud cakemud cake-- isplaisplaččni kolani kolačč

�� flushed zone flushed zone –– isprana zonaisprana zona

�� invaded zoneinvaded zone-- infiltrirana zonainfiltrirana zona

�� virgin formation virgin formation –– netaknutanetaknutaformacijaformacija

Izvor: Rider, M.H.: The Geological Interpretation of Well Logs, 2. edt, Whittles Publishing, 1996

7

1313

�� za mjerenje otpornosti koriste se dva tipa ureñaja za mjerenje otpornosti koriste se dva tipa ureñaja::

-- normalni ureñaji normalni ureñaji (mala (mala i velika normala)i velika normala)

-- lateralni ureñaji lateralni ureñaji (laterala)(laterala)

Izvor: http://www.spwla.org/library_info/glossary/

i.k.2

1414

EL - konvencionalni EKDSP – spontani potencijal

Ra – prividna električna otpornost

1) Povećana Raa) Kompaktna nepropusna

stijena

b) Stijena zasićena slatkom

vodom

c) Zasićenje ugljikovodicima

2) Malo povećana Ra– Pješč. zasićen slojnom

vodom

3) Oštri kontakt N/V ili P/V– Mali vrh na krivulji SP

4) Otklon SP malo manji zbog ugljikovodika u porama

Slide 13

i.k.2 Izmeñu strujnih elektroda A i B pušta se struja, i mjeri se razlika potencijala izmeñu elektroda M i N.ikolenko; 17.12.2007

8

1515

1

2

3

Velika propusnost�stabilna vrijednost SP

�oštri kontakt N/V

Mala propusnost�promjenljiv (nestabilan) SP

�prijelazni kontakt N/V

1 – 100% zasićenje CH

2 – prijelazna zona

3 – 100% zasićenje vodom

1616

Kvalitativna interpretacija EKDKvalitativna interpretacija EKD

SPSP

�� Granice propusnih Granice propusnih

slojevaslojeva

�� KorelacijaKorelacija

�� ElektriElektriččni otpor vode uni otpor vode u

�� pornom prostorupornom prostoru

1 1 –– osnovna linija SPosnovna linija SP

2 2 –– osnovna linija SSPosnovna linija SSP

RaRa

�� IzraIzraččun zasiun zasiććenja enja

ugljikovodicimaugljikovodicima

9

1717

1818

10

1919