KORACI DO EKOZNAKA ZA VINO

  • View
    223

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of KORACI DO EKOZNAKA ZA VINO

  • KORACI DO EKOZNAKA

    ZA VINO

    POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUBA

    Zagreb, studeni 2012.

  • 2

    KORACI DO EKOZNAKA ZA VINO

    Ekoloka proizvodnja jest organizirana i registrirana proizvodnja. Ona

    podlijee obveznoj strunoj kontroli na cjelokupnom gospodarstvu. Priroda

    i uestalost strune kontrole odreuje se na temelju procjene rizika, pojave

    nepravilnosti i utvrivanja sukladnosti. Struna kontrola provodi se

    najmanje jednom godinje osim kod subjekata koji se bave trgovinom na

    veliko zapakiranom hranom i subjekata koji proizvode prodaju direktno

    krajnjem potroau ili korisniku.

    Uz obveznu strunu kontrolu ekoloka proizvodnja podlijee i slubenim

    kontrolama hrane sukladno odredbama Zakona o hrani (NN 46/07.,

    155/08., 55/11.) i propisima donesenim na temelju njega.

    Ekoloka proizvodnja obuhvaa primjenu agrotehnikih, mehanikih,

    fizikalnih, biolokih i biotehnikih mjera na obradivim povrinama i

    koritenje neobradivih povrina na nain kojim se trajno odrava plodnost

    tla, kakvoa voda, otpornost bilja na tetoinje, bioloka raznolikost,

    produktivnost, sposobnost obnavljanja i vitalnost u poljoprivrednim i

    umskim ekolokim sustavima, a shodno lokalnim pedoklimatskim

    uvjetima.

    Ekoloka biljna proizvodnja primjenjuje postupke pripreme i obrade tla

    koji omoguuju odravanje ili poveanje organske tvari tla, osiguravaju

    stabilnost i bioraznolikost tla, te sprjeavaju zbijenost i eroziju tla.

    Pri podizanju nasada vinograda treba voditi rauna o izboru sorte i podloge

    ali i o nainima gnojidbe. Sadni materijal treba biti certificiran i potjecati iz

    ekoloke proizvodnje. Pri izboru sorta preporua se obratiti pozornost na

    ouvanje bioloke raznolikosti i dati prednost zaviajnim (autohtonim)

    sortama.

    Uzgajati vinovu lozu na ekoloki nain ili ne, osobna je odluka

    proizvoaa.

    Osim znanja i iskustva u uzgoju vinove loze, znanja o preradi groa u

    vino, potrebno je i upoznati se i s naelima ekoloke poljoprivredne

    proizvodnje, te suraivati s djelatnicima Javne poljoprivredne savjetodavne

    slube Hrvatske poljoprivredne komore.

  • 3

    Prvi korak

    ZAKONSKI PROPISI

    Naela ekolokog uzgoja vinove loze su odreena Zakonom o ekolokoj

    proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda (NN 139/10.) s pripadajuim

    podzakonskim propisima, jer u ekolokoj proizvodnji u vinogradarstvu i

    vinarstvu osim opih, vrijede i posebna pravila. Pravilnik o ekolokoj

    proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/01., 10/07.),

    reguliraju nain uzgoja vinove loze, proizvodnju groa i preradu istog u vino, a

    dobiveni proizvodi se kontroliraju i nose znak "ekoproizvod".

    Stoga svaki proizvoa (subjekt), prije nego se odlui uzgajati vinovu lozu na

    ekoloki nain, treba dobro upoznati navedene zakonske odredbe.

    Monokultura vinograda ublaava se odravanjem i poveanjem plodnosti tla

    zasijavanjem smjesa za zatravnjivanje. Valja teiti sadnji drvea i grmlja na

    slobodnim prostorima koji povoljno utjeu na korisne organizme i na stabilnost

    agroekolokog sustava. Smjese za zatravnjivanje trebaju biti to bogatije u

    vrstama tipinim za odreeno podruje te leguminozama.

    Osnovni uvjeti prerade groa i proizvodnje vina propisani su Zakonom o vinu

    (NN 96/03., 25/09., 55/11.), a vrijede i posebni propisi ekoloke proizvodnje.

    Propisani su postupci i mjere koji se poduzimaju u preradi groa i proizvodnji

    vina. Propisani su i dozvoljeni postupci i sredstva, kao i zabranjeni postupci i

    sredstva (Pravilnik o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih

    proizvoda, NN 91/01., 10/07.).

    Proizvodnja vina doputena je samo od groa iz ekolokog uzgoja!

  • 4

    Proizvoa treba posjedovati vinograd minimalne povrine 0,25 ha, udaljen 50

    m od prometnice na kojoj je optereenje 100 vozila na sat ili 10 vozila u minuti

    ili udaljen najmanje 20 m od prometnice, ako je odvojen ivom ili drugom

    ogradom visine najmanje 1,5 m.

    Plodnost i bioloka aktivnost tla u vinogradu odrava se uzgojem

    leguminoza i zelenom gnojidbom, te primjenom stajskog gnojiva ili

    organskog materijala po mogunosti kompostiranog, iz ekoloke

    proizvodnje.

    Doputeno je koritenje biodinamikih pripravaka.

    Gnojiva i poboljivai tla mogu se koristiti samo ako su odobreni za

    uporabu u ekolokoj proizvodnji.

    Nije doputeno koristiti mineralna duina gnojiva.

    Svi koriteni postupci za biljnu proizvodnju trebaju sprijeiti ili smanjiti

    oneienje okolia na najmanju moguu mjeru.

    U sluaju utvrene ugroenosti poljoprivrednih kultura, sredstva za zatitu

    bilja mogu se rabiti samo ako su odobrena za uporabu u ekolokoj

    proizvodnji.

    Proizvodi za ienje i dezinfekciju u biljnoj proizvodnji rabe se samo ako

    su odobreni za uporabu u ekolokoj proizvodnji.

    Za suzbijanje tetoinja u ekolokom uzgoju vinove loze doputene su

    agrotehnike, mehanike, fizikalne, bioloke i biotehnike mjere.

    Pri izboru mjera suzbijanja prvenstvo treba dati: uzgoju otpornih ili

    tolerantnih sorta na tetoinje; sadnji zdravog i deklariranog ekoloki

    uzgojenog sadnog materijala; primjeni agrotehnikih mjera koje ne

    pogoduju razvoju tetoinja (poticanje bioloke raznolikosti u vinogradu,

    ujednaena gnojidba, navodnjavanje sustavom kapanja itd.); uporabi

    fizikalnih i mehanikih mjera; uporabi biolokih mjera (korisni kukci i

    grinje, mikroorganizmi antagonisti); uporabi sredstava za ekoloku zatitu

    bilja prirodnog podrijetla (sumpor, bakar itd.).

    Sredstava za ekoloku zatitu bilja se upotrebljavaju preventivno jer kad

    populacija tetnika prijee gospodarski prag tetnosti ili kad su povoljni

    klimatski uvjeti za razvoj biljnih bolesti moe biti prekasno.

  • 5

    Pravilnik o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih

    proizvoda (NN 91/01., 10/07.) doputa upotrebu prirodnih neprijatelja

    tetoinja poljoprivrednog bilja (predatori, nametnici, superparaziti),

    upotrebu feromona, kada se ne primjenjuju izravno na biljke, te upotrebu

    repelenata (nekemijskih sintetskih odbojnih sredstava). U vinograd se

    postavljaju zamke za kukce: obojene ljepljive ploe, posude i lovke.

    Doputena je upotreba sredstava za bolju ljepljivost, njegu biljaka i slino,

    kao biljno-mineralnih sredstava i moila za prihranu i zatitu bilja, te

    sredstava koja pojaavaju otpornost biljaka.

    Protiv gljivinih bolesti je doputena upotreba: sumpora u prahu, moivog

    sumpora sumpornih pripravaka u kombinaciji (npr. s bentonitom i

    vapnencem od algi), vodenog stakla (natrijev i kalijev silikat), kamenog

    brana, bakra samo u sluaju potrebe i uz odobrenje kontrolnog tijela, a na

    osnovi rezultata ispitivanja sadraja bakra u tlu, bakrenih pripravaka (uz

    dodatak preslice, luka, hrena i sl.), kompostnih ekstrakata ili pak

    kombinacije nabrojanih pripravaka.

    Protiv biljnih tetoinja je doputena upotreba: bakterija Bacillus

    thuringiensis (BT-pripravaka), virusnih, gljivinih i bakterijskih preparata,

    upotreba sterilnih mujaka, cvjetnog ekstrakta i praha buhaa (Pyrethrum),

    dok su sintetski piretroidi zabranjeni. Doputena je upotreba i uljne

    emulzije (bez sintetikih i kemijskih insekticida) na bazi parafinskih ulja ili

    biljnih ulja za neke kulture, elatine, kamenog brana, etilnog alkohola,

    diatomejske zemlje, kave, ekstrakt i aj iz kvazijina drveta (Quassia

    amara, najvie 2 % koncentracije), kalijev sapun, smei mazivi meki

    sapun (najvie 3 % koncentracije), razliiti biljni pripravci, ekstrakti i

    ajevi (luk, hren, kopriva, preslica, paprat i dr.), bentonit (brano od gline),

    vodeno staklo (natrijev ili kalijev silikat) i homeopatski i biodinamiki

    pripravci.

    Prerada groa i proizvodnja vina odreeni su Pravilnikom o preradi,

    pakiranju, prijevozu i skladitenju ekolokih proizvoda (NN 129/09.):

    1) Postupci i mjere koje se poduzimaju u preradi groa i proizvodnji vina

    moraju, uz primjenu odredbi Zakona o vinu, biti usmjereni k sljedeim

    ciljevima:

    proizvodnja vina doputena je samo od groa iz ekolokog uzgoja

    doputena je dodatna kupovina groa, mota ili vina iz ekoloke

    proizvodnje i prerade (uz odobrenje nadzorne stanice)

  • 6

    organske sporedne proizvode (komina, kvasci, talog) iz proizvodnje i

    prerade mora se vratiti na proizvodnu jedinicu kao organsko gnojivo

    postupak proizvodnje i prerade mora biti tako organiziran da se pri

    nadzoru moe dokazati da su sve faze provedene sukladno ekolokim

    propisima.

    2) U ekolokoj proizvodnju i preradi vina i grodanog mota doputeni su

    sljedei postupci i sredstva:

    toplinski (do 40C) i postupci hlaenja

    centrifugiranje i filtriranje

    prozraivanje

    otkiseljavanje: bakterije mlijeno-kiselog vrenja, kalijev i kalcijev

    karbonat, tartarat

    bistrenje: bentonit, kremina kiselina (silicijev dioksid) kao koloidna

    otopina ili gel, elatina, riblji mjehur, bjelanjak, kazein

    sumporasta kiselina i kalijev metabisulfit (najvie doputena koliina

    sumporaste kiseline jest 2/3 od koliine koja je doputena Zakonom o

    vinu)

    kvasci

    inertni plinovi: ugljini dioksid dobiven iz ugljine kiseline duik.

    3) Zabranjena je uporaba sljedeih postupaka i sredstava:

    upotreba genetiki izmijenjenih organizama

    kratko zagrijavanje na temperature vie od 40C

    pomagala za filtre (filtrirne slojnice koje sadre azbe