konstrukcija radnicka

7/25/2019 konstrukcija radnicka

1/31

1

OSNOVNI PODACI O GRAEVINI I KRATKI OPIS NOSIVE

KONSTRUKCIJE

1.

Osnovni podaci o graevini

Lokacija graevine: Strojarska ulica u Zagrebu na k..br. 345/1, k.o. Trnje

Povrina graevine: ABRP= 60 000 m2

Broj etaa: Nadzemno = 27 etaa i podzemno = 4 etae Ukupno = 31 etaa

Visina graevine: Nadzemna max. visina je Hmax97,0 m, a ukupna max. visina je Htot= 111,25 m

Vrijeme izgradnje: Od srpnja 2012 g. (zatita graevne jame) do kolovoza 2014 g. (konstrukcija)

Investitor: VMD PROMET d.o.o., Ulica grada Vukovara 269 D, Zagreb

Predstavnici investitora: Dr.sc. ANTUN MIKEC, dipl.ing. i BRUNO CIVIDINI, dipl.ing.gra.

Arhitektonski projekt: PROARH TRI d.o.o., Kneza Mislava 15., Zagreb

Glavni projektant: DAVOR MATEKOVI, dipl.ing.arh.

Projekt konstrukcije: RADIONICA STATIKE d.o.o., Horvaanska cesta 77., Zagreb

Projektant konstrukcije: Doc.dr.sc. JOSIP GALI, dipl.ing.gra.

Projekt temeljenja: PROKON d.o.o., Adolfa Wisserta 50., Varadin

Projektant temeljenja: KRUNOSLAV POKOS, dipl.ing.gra.

Revident konstrukcije: MILJENKO SRKO, dipl.ing.gra. (SMAGRA d.o.o., Selska cesta 90A., Zagreb )

Revident temeljenja: Prof.dr.sc. KREO IVANDI, dipl.ing.gra. (GEOKOD d.o.o., Naika 6., Zagreb)

Glavni izvoa: TEAM d.d., Rudarska 1., Mursko Sredie (akovec)

Armiraki radovi: INTER S.T.E.E.L. d.o.o., Siane 14/A, Dicmo (Split)

Kabeli i prednapinjanje: BBR ADRIA d.o.o., Kalinovica 3., Zagreb

Izvoapilota: GK GRUPA d.o.o., Miroslava Krlee 1/1., Varadin

Glavni inenjer gradilita: PROKON D.O.O., Adolfa Wisserta 50., Varadin

Glavni nadzorni inenjer: MAJDA VIDOVI, dipl.ing.arh.

Nadzorni inenjer konstrukcije: Doc.dr.sc. JOSIP GALI, dipl.ing.gra. i BRANKO GALI, dipl.ing.gra.

Nadzorni inenjer temeljenja: KRUNOSLAV POKOS, dipl.ing.gra.

Kontrolna ispitivanja betona: GEOEXPERT I.G.M. d.o.o. Horvaanska cesta 77., Zagreb


2/31

2

2. Kratki opis graevine i nosive konstrukcije

U ovom poglavlju dati e se skraeni tehniki opis graevine kako bi se dobio dojam o izgledu nosive

konstrukcije i same graevine. Opis e se dati skraeno kroz sheme i kratke opise. Za detaljnije informacije

moete se obratiti projektantu konstrukcije doc.dr.sc. Josipu Galiu na mail:[email protected].

Poslovna zgrada u Strojarskoj je ukupne povrine 60 000 m2i nadzemno ima etiri odvojene zgrade (dilatacije)

razliite visine i katnosti. Tlocrtni prikaz pojedinih nadzemnih zgrada (dilatacija) prikazan je shemom na slici 1,

a na slikama 2 i 3 su prikazani arhitektonski 3D prikazi graevine.

Crvenom je oznaeno podruje Poslovne graevine u strojarskoj.

Tornjevi s oznakama A i B imaju jo tehnike etae koje nisu

naveden u katnosti.

Zgrade s oznakom C i D nisu predmet ovog projekta.

Slika 1 Shematski prikaz poloaja pojedinih nadzemnih zgrada (dilatacija) i njihove katnosti.

Slika 2 3D prikaz nadzemnih tornjeva i zgrada s njihovim radnim oznakama

B

A

E

F

B

A

EF

D

C

D


3/31

3

Slika 3 3D prikazi izgleda cijelog kompleksa

Ispod sve etiri zgrade (tornja) nalaze se etiri podrumske etae (garae) projektirane kao jedinstvena cjelina izkojih se uzdiu te etiri neovisne nadzemne zgrade: Toranj A, Toranj B, Zgrada E i Zgrada F. Tlocrtni izgledkonstrukcije podrumskih etaa prikazan je na slici 4.

Slika 4 Tlocrt podzemnih etaa iznad kojih se izdiu neovisne nadzemne zgrade

B B

AA

F F E

D

DC

C

B

A

E

F


4/31

4

Toranj B

Toranj B je najvia nadzemna dilatacija ukupnih tlocrtnih dimenzija a b = 32,8 35,8 m i ukupne nadzemnevisine HB = 96,60 m. Sastoji se od prizemlje, 25 katova i tehnike etae. Visina nadzemnih etaa jehkat= 3,50 m osim prizemlja i tehnike etae koje su visine hpriz.= 4,55 m.

Toranj B je projektiran kao monolitna armiranobetonska konstrukcija gdje glavne vertikalne nosive elementeine armiranobetonski zidovi i AB okviri (stupovi s gredama). Zidovi su promjenjive debljine t = 20-50(70) cmi koncentrirani su oko sredinje stubino - liftne jezgre tlocrtnih dimenzija 12,2 15,2 m. Rubni stupovi,

pravukotnog presjeka b/h = 50/50 cm (na vrhu) - 100/110 cm (prizemlje), s gredama presjeka b/h = 100/50 cmine obodne (rubne) okvire koji zajedno sa zidovima jezgre osiguravaju potrebnu torzijsku krutost graevine.AB zidovi jezgri te obodni AB okviri osim vertikalne nosivosti osiguravaju i horizontalnu stabilnost uslijedseizmikog optereenja i optereenja vjetrom. Izgled konstrukcije prikazan je na slici 5.

Arhitektonski tlocrt

Shema konstrukcije

Presjek

Slika 5 Karakteristini tlocrt i presjek kroz Toranj B

Krov zgrade B je ravni pri emu je strop zadnje etae ujedno i nosiva konstrukcija krova iznad. Stropnekonstrukcije su prednapete ploe debljine svega h = 16 cm s kapitelnim zadebljanjem iznad srednjih stupova na


5/31

5

h = 35 cm. Ploe se oslanjaju na AB zidove jezgri i AB grede okvira. Vertikalna komunikacija se ostvaruje sjednom stubino-liftnom jezgre koje se nalaze u sreditu Tornja B. Optereenje sa stropova u tlo se prenosi ABzidovima i stupovima do temeljne konstrukcije. U razini stropova garaa -1, -2, -3 i -4, Toranj (dilatacija) B je

preko zajedikog dijela graevine (AB ploe) povezana s ostalim zgradama (dilatacijama) A, E i F.

Toranj A

Toranj A je ukupnih tlocrtnih dimenzija a b = 36,0 32,7 m i ukupne nadzemne visine HA= 54,60 m.Sastoji se od prizemlje, 13 katova i tehnike etae. Visina nadzemnih etaa je hkat= 3,50 m osim prizemlja itehnike etae koje su visine hpriz.= 4,55 m.

Toranj A je kao i toranj B projektiran kao monolitna armiranobetonska konstrukcija gdje glavnevertikalne nosive elemente ine armiranobetonski zidovi i AB okviri (stupovi s gredama). Zidovi su promjenjivedebljine t = 20-45 cm i koncentrirani su oko sredinje stubino - liftne jezgre tlocrtnih dimenzija 13,95 11,5 m.Rubni stupovi, presjeka b/h = 50/50 cm (zadnja etaa) 70/90 cm (prizemlje), zajedno s gredama presjeka b/h =100/45 cm ine obodne (rubne) okvire koji zajedno sa zidovima jezgre osiguravaju potrebnu torzijsku krutost

graevine. Kao i kod tornja B AB zidovi jezgri te obodni AB okviri osim vertikalne nosivosti osiguravaju ihorizontalnu stabilnost uslijed seizmikog optereenja i optereenja vjetrom. Izgled konstrukcije prikazan je naslici 5.


Shema konstrukcije

Presjek

Slika 5 Karakteristini tlocrt i presjek kroz Toranj A


6/31

6

Krov zgrade A kao i kod tornja B je ravni pri emu je strop zadnje etae ujedno i nosiva konstrukcija krovaiznad. Stropne konstrukcije su prednapete ploe debljine svega h = 18 cm s asimetrinim kapitelnimzadebljanjem iznad srednjeg stupa na h = 35 cm. Ploe se oslanjaju na AB zidove jezgri i AB grede okvira.Vertikalna komunikacija se ostvaruje s jednom stubino-liftnom jezgre koje se nalaze u sreditu tornja A.Optereenje sa stropova u tlo se prenosi AB zidovima i stupovima do temeljne konstrukcije. U razini stropova

garaa -1, -2, -3 i -4, Toranj (dilatacija) A je preko zajedikog dijela graevine (AB ploe) povezana s ostalimzgradama (dilatacijama) B, E i F.

Zgrade E

Zgrada E je ukupnih tlocrtnih dimenzija a b = 36,2 20,2 m i ukupne nadzemne visine HE= 8,15 m. Sastojise od prizemlja i kata pri emu visina prizemlja je hpriz= 4,55 m, a kata hkat= 3,50 m.Zgrada E je takoer projektirana kao monolitna armiranobetonska konstrukcija gdje glavne vertikalne nosiveelemente ine armiranobetonski zidovi, AB okviri (stupovi s gredama) i pojedinani (pendl) stupovi. Zidovi sudebljine t = 20 i 25 cm i koncentrirani su oko stubine jezgre te ravnomjerno rasporeeni po rubu graevine.Rubni stupovi zajedno s gredama ine obodne (rubne) okvire koji zajedno sa zidovima osiguravaju potrebnu

torzijsku krutost graevine. AB zidovi i obodni AB okviri osim vertikalne nosivosti osiguravaju i horizontalnustabilnost uslijed seizmikog optereenja i optereenja vjetrom. Izgled nosive konstrukcije prikazan je na slici 6.

Arhitektonski tlocrt Arhitektonski presjek

Slika 6 Shematski prikaz nosive konstrukcije nadzemnog dijela zgrade E

Krov zgrade E je takoer ravni pri emu je strop kata ujedno i nosiva konstrukcija krova iznad. Stropnekonstrukcije su ravne AB ploe debljine h = 18 i 25 cm oslonjene na AB zidove, AB grede obodnih okvira idirektno na unutranje stupove. Optereenje sa stropova u tlo se prenosi AB zidovima i stupovima do temeljnekonstrukcije.

Tlocrtna shema konstrukcije

3d render prikaz nadzemne konstrukcije


7/31

7

Zgrade F

Zgrada F je ukupnih tlocrtnih dimenzija a b = 15,8 21,7 m i ukupne nadzemne visine H F= 8,15 m. Sastojise od prizemlja i kata pri emu visina prizemlja je hpriz= 4,55 m, a kata hkat= 3,50 m.Zgrada F je takoer projektirana kao monolitna armiranobetonska konstrukcija gdje glavne vertikalne nosiveelemente ine armiranobetonski zidovi, AB okviri (stupovi s gredama) te pojedinani (pendl) stupovi. Zidovi su

debljine t = 20 i 25 cm i koncentrirani su oko stubino liftne jezgre. Rubni stupovi zajedno s gredama ineobodne (rubne) okvire koji zajedno sa glavnim portalnim okvirom na rubu graevine osiguravaju potrebnutorzijsku krutost graevine. AB zidovi, portalni okvir i obodni AB okviri osim vertikalne nosivosti osiguravaju ihorizontalnu stabilnost uslijed seizmikog optereenja i optereenja vjetrom. Izgled nosive konstrukcije

prikazan je na slici 7.


Tlocrtna shema konstrukcije

Arhitektonski presjek

3d render prikaz nadzemne konstrukcije

Slika 7 Shematski prikaz nosive konstrukcije nadzemnog dijela zgrade F

Krov zgrade F kao i kod ostali zgrada je ravni pri emu je strop kata ujedno i nosiva konstrukcija krova iznad.Stropne konstrukcije su ravne AB ploe debljine h = 18, 22 i 25 cm oslonjene na AB zidove, AB grede obodnihokvira i direktno na unutranje stupove. Vertikalna komunikacija se ostvaruje s jednom stubino-liftnom

jezgrom. Optereenje sa stropova u tlo se prenosi AB zidovima i stupovima do temeljne konstrukcije. U razinistropova garaa -1, -2, -3 i -4, zgrada (dilatacija) F je preko zajednikog dijela graevine (AB ploe) povezana sostalim zgradama (dilatacijama).


8/31

8

Zajednike podzemne etae - Garae

Podzemni dio graevine (garae) je projektiran kao jedinstvena cjelina tj. bez dilatacijski reki i ima etiripodzemne etae. Podzemni dio graevine je projektiran kao jedinstvena cjelina kako bi se osigurala potrebnakrutost podzemnog djela na boni pritiska tla i seizmiko optereenje, te zahtjev za vodonepropusnost s obziromda je podzemni dio uronjen u podzemnu vodu. Podzemni dio graevine se nalazi ispod dijela gdje su nadzemni

dijelovi graevine, ali i ispod sredinjeg pristupnog trga te sve povezuje u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu iujedno osigurava upetost nadzemnih tornjeva. Tlocrtne dimenzije podzemnog dijela graevine su 82,5 x 112,4m, pri emu visine pojedinih etaa iznose: h-1= 3,55 m (Garaa -1) i h-2,-3,-4= 3,06 m (Garae -2,-3,-4). Nosivakonstrukcija podzemnog (podrumskog) dijela graevine je takoer armiranobetonska koju ine AB stropne

ploe te AB vertikalni nosivi elementi tj. zidovi (jezgre i obodni zidovi) i stupovi (ravnomjerno postavljeni potlocrtu). Ploa stropa etae -1 (Garaa -1) zbog prihvata horizontalnih sila uslijed tzv. Backstay effect-a visokihtornjeva je debljine h = 40 (unutar jezgri), 30 (ispod objekta E i F) i 30-34 cm (pristupni trg). Ploa je

projektirana kao ravna ploa koja se oslanja direktno na AB stupove i AB zidove jezgri odnosno obodne ABzidove. Na dijelu ispod trga, zbog velikih reakcija, ploa se na stupove oslanja preko kapitela debljineh = 50 cm. AB ploa stropa etae -2, -3 i -4 (Garae -2, -3 i -4) je debljine h = 22, 25 i 28 cm i takoer je

projektirana kao ravna ploa koja se oslanja direktno na AB zidove i stupove bez greda i kapitela.Zidovi jezgri podzemnih etaa su iste debljine kao i zidovi nadzemnih dijelova graevine u prizemlju dok ostalizidovi podruma koji su samo u podzemnim etaama su debljine t = 25 i 30 cm. Obodni zidovi podrumskogdijela su debljine t = 30 - 35 cm (Garaa -4) i proraunati su osim na vertikalno optereenje, na optereenjeuslijed bonog pritiska tla okomito na ravninu, te horizontalne seizmike sile nastale uslijed upinjanjanadzemnih tornjeva. Shematski prikaz vertikalnih nosivih elemenata konstrukcije prikazan je na slici 7.

Tlocrt etaa -1

Zbog velikog optereenja i denivelacija, ploa se na stupoveoslanja preko kapitela i plitkih denivelacijskih greda.

Tlocrt etaa -2, -3 i -4

Svi stropovi su ravne ploe i oslanjaju se na stupove bez greda ili

kapitela (jednostavnija izvedba).

Slika 8 Shematski prikaz nosive konstrukcije podzemnog dijela graevine


9/31

9

Podaci o temeljenju

Temeljenje graevine je na temeljnoj ploi projektiranoj kao jedinstvena cjelina bez dilatacijski reki ispodcijele povrine podzemnog dijela graevine. Temeljna ploa je promjenjive debljine i to:-

podruje ispod Tornja A je debljine h = 140 cm uz zadebljanje ispod sredinjeg stupa na h = 170 cm,-

podruje ispod Tornja B je debljine h = 200 cm uz zadebljanje ispod dva sredinja stupa na h = 220 cm,

-

podruje ispod Zgrade E i pripadnog trga je debljine h = 85 cm uz parcijalno zadebljanje na h = 100 cm,-

podruje ispod Zgrade F i pripadnog trga je debljine h = 75 cm.

Temeljenje je na dubini od 13,69 m do 14,94 m ispod povrine terena to prema geotehni kom izvjetaju znaida je temeljenje u sloju gline koja se prostire od dubine 12,20 m do dubine 28,00 m (maksimalna dubina

buotine). Zbog razliite katnosti nadzemnih dijelova graevine i samim tim razliitog optereenja na temeljnuplou prisutna su znaajna diferencijalna slijeganja izmeu pojedinih dijelova graevine. Kako bi se smanjiladiferencijalna slijeganja izmeu dijelova koje imaju vei broj nadzemnih etaa i dijelova bez ili s dvijenadzemne etae ovim projektom projektirano je i izvedeno pojaanje temeljnog tla izvedbom AB pilota.Projektirana je izvedba AB pilota promjera 63 cm i dubine 11,0 m ispod jezgri i stupova nadzemnih zgrada A iB. Na ostalom dijelu temeljne ploe (ispod trga i zgrada E i F) predvieni su AB piloti promjera 50 cm i dubine

9,0 m radi osiguranja od odizanja uslijed uzgona vode. Projektant temeljenja je Krunoslav Pokos, dipl.ing.gra.(tvrtka Prokon d.o.o. iz Varadina).

Skoro tri etae podzemnog dijela graevine je uronjeno u podzemnu vodu. Prema podacima tvrtke Hrvatskevode d.o.o. maksimalni nivo podzemne vode oitan je 15.12.1992. na piezometru u Drievoj i iznosio je108,91 m n.m. Na temelju svih podataka usvojen je proraunski nivo podzemne vode u iznosu od 109,00 m n.m.

Budui da projektom nije predviena izvedba hidroizolacije, suhi uvjeti u graevini osigurani suvodonepropusnim obodnim zidovima i vodonepropusnom temeljnom ploom (bijela kada). Obodni zidovi, kojisu u zoni podzemne vode, proraunati su uz ogranienje irine pukotine u iznosu od wk= 0,15 i 0,20 mm dok jetemeljna ploa proraunata uz ogranienje irine pukotine u iznosu od wk = 0,20 mm, to je u skladu sa

zahtjevima danim u njemakim i europskim normama (DIN i EN). Takoer kako bi se osiguralavodonepropusnost temeljna ploa i obodni zidovi su izvedeni od vodonepropusnog betona klase VDP 1 uz

primjenu odgovarajuih brtvi na prekidu betoniranja te prethodnu izradu termikog prorauna utjecajahidratacijske topline i skupljanja.

Podaci o gradivu

Svi AB elementi su iz betona razreda C25/30, C30/37, C35/45 i C40/50 i to:a)

Toranj BC40/50 nosivi elementi do 6. kata ukljuujui i 6. kat te podzemne etae na dijelu zgrade B.C35/45 nosivi elementi od 7 do 15 kata.

C30/37 nosivi elementi od 16 do 26 kata.b)

Toranj AC30/37 svi nosivi elementi tornja A

c) Zgrade E i FC25/30 svi nademni nosivi elementi zgrada E i FC30/37 svi podzemni nosivi elementi zgrada E i F

Podzemne etae osim na dijelu Tornja B su od betona C30/37, a na dijelu tornja B su od betona C40/50.

AB zidovi, stupovi i grede te stropna ploa -1 i temeljna ploa armirane su iskljuivo rebrastim ipkamaB 500B, dok su ostale ploe armirane uz rebraste ipke B 500B i mreastom armaturom B500A.

Za naknadno prednapinjanje stropnih ploa nadzemnih etaa tornjeva A i B koriteni su kabeli bez direktnogdodira s betonom u plastinoj cijevi sa zatitnom masti (monostrand unbonded tendons), sistemom BBR VTCMM 0106. Povrina kabela iznosi 1.5 cm2, granica razvlaenja je fpk = 1860 MPa. Kabeli u ploi i gredama

polagani su principom tzv. slobodnog voenja kabela.


10/31

10

3. Posebnosti projekta i nosive konstrukcije graevine

Cilj ovog poglavlja je prikazati posebnosti ove graevine i njene nosive konstrukcije koji predstavljaju posebandoprinos projektiranju konstrukcija. S obzirom na opsenu projektnu dokumentaciju i dokumentaciju vezanu zaizvedbu, opis graevine kao i njenih posebnosti e se prikazati skraeno kratke opise, skice i fotografije za

vrijeme izvedbe. Za detaljnije informacije moete se takoer obratiti projektantu konstrukcije doc.dr.sc. JosipuGaliu na mail:[email protected], a mogue je organizirati i posjet graevini.

U vrijeme izrade projekta (rujan 2012. G.) proraun betonskih konstrukcija trebalo je provoditi prema vaeimeuropskim prednormama. Budui da se tada veznalo da e se usvojiti europske norme i za veinu normi veje

bio dan nacrt normi i prijedlog nacionalnog dodatka, proraun konstrukcije graevine proveden je u skladu seuropskim normama i nacrtima nacionalnih dodataka. Naravno u proraunu su se paralelno analizirali i uzimaliu obzir i zahtjevi tada vaee europske prednorme, kako bi proraun konstrukcije bio i u skladu s tada vaeimnormama. Nosiva konstrukcija graevine proraunata je u skladu s tada vaeim europskim prednormama idanas vaeim europskim normamam i pripadnim nacionalnim dodacima. To se posebno odnosi na prorauntemeljne ploe na proboj i seizmiku analizu graevine u kojima su prisutna najvee razlike u analizi i

proraunu.

3.1.Seizmika analiza

Glavna problematika graevine je proraun Tornjeva A i B ukljuujui i podzemni dio graevine na seizmikodjelovanje. Graevina je proraunata u skladu s normom HRN EN 1998-1:2011: Eurokod 8: Projektiranjekonstrukcija otpornih na potres -- 1. dio: Opa pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade i nacionalnogdodatka za tu normu. Prema Pored ove norme analizirana je seizmika sila prema HRN ENV 1998-1-1:2005.

3.1.1 Modalna analiza i proraun seizmikih sila

Prvo je na pomonim modelu utvreno ponaanje pojedinih tornjeva tj. provedena je multimodalna analiza.Izgled pomonog modela za Toranj B koji je svakako seizmiki najzahtjevniji prikazan je na slici 9.

Slika 9 Izgled pomonog modela za modalnu analizu Tornja B

Proraun je prvo proveden bez smanjenja krutosti zidova i stupova. Proraunom je dobiveno da je prvi ton isto

translatorno osciliranje u poprenom smjeru (pod kutem 160). Drugi ton je ista translacija u uzdunom smjeru(pod kutem 70). Trei ton je rotacija dok su etvrti i peti ton vii oblici translatornog osciliranja u poprenom iuzdunom smjeru. Na slici 10 dan prikaz prva tri tona osciliranja, a proraun je proveden za 15 prvih tonova.

PRIKAZ POMONOG MODELA - NADZEMNA KONSTRUKCIJAPOGLED 1

3D PRIKAZ ZIDOVA SREDINJE JEZGRE 3D PRIKAZ OBODNIH OKVIRA


11/31

11

Slika 10 Izgled prva tri tona osciliranja Tornja B

Nakon toga su izraunati proraunski spektri prema HRN EN 1998-1:2011 i HRN ENV 1998-1-1:2005 zapredmetnu lokaciju i odabrani tip konstrukcije. Prikaz ulaznih parametara i usporedba spektra dan je na slici 11.

Norma: HRN ENV 1998-1-1:2005 HRN EN 1998-1:2011

Lokacija VIII seizmika zona (ag/g = 0,20) ag/g = 0,249 (TNCR= 475 g.),ag/g = 0,126 (TNCR= 95 g.)

Faktor vanosti graevine III. razred vanosti; I= 1,0 II. razred vanosti; I= 1,0

Temeljno tlo Tlo razreda Bo= 2,5; S = 1,0; TB= 0,15s; TC= 0,60s;

TD= 3,0s

Razred duktilnosti DC"H" DC"H"

Faktor ponaanja q = 3,5 q = 3,0

Slika 11 Ubrzanje tla za predmetnu lokaciju graevine


12/31

12

Usporedbom proraunskog spektra odreenog prema EN 1998 i ENV 1998 prikazanih na slici 11 moe sevidjeti, da u veem podruju spektar odreen prema EN 1998 ima vee ordinate u odnosu na spektar odreen

prema ENV 1998, pogotovo u podruju gdje su periodi osciliranja graevine. Moe se zakljuiti da je proraunprema HRN EN 1998-1:2011 na strani sigurnosti, a time je bio i mjerodavan za proraun.

Na temelju toga su odreene ukupne posmine seizmike sile (base shear) na temelju prvih tonova osciliranja:

Potres _1 (160)TD= 2,00s < T1 = 2,3506s

Sd(T1) = 050,0249,020,0052,0217,0238,03506,2

00,260,0

0,3

5,215,1249,0

2

(5,2%);

Ukupna oekivana posmina seizmika sila iznosi: Vd= Fd= Sd G = 0,052 29499 9,81 = 15048 kN

Potres _2 (70)TC= 0,60s < T2 = 1,8925s< TD = 2,0s;

Sd(T1) = 050,0249,020,0075,0317,0238,08925,1

60,0

0,3

5,215,1249,0

(7,5%);


Zbog nemogunosti nabavke armature duktilnosti C koja se zahtjeva razredom duktilnosti DCH napravljen jeproraun konstrukcije s armaturom duktilnosti B tj. B 500B. Dodatna analiza je provedena prema HRN EN1998-1, ali s razredom duktilnosti DCM i faktorom ponaanja q = 2,0. U ovom sluaju je napravljen proraunmultimodalne analize sukladno toki 4.3.1(7) norme HRN EN 1998-1:2011 (50% krutosti) tako da su dobivenivei periodi osciliranja za 36% ime je utjecaj na ukupno djelovanje manje nego s punom krutosti i q = 3,0.

Potres _1 (160)TD= 2,00s < T1 = 3,1947s

Sd(T

1) = 050,0249,020,0042,0117,0358,0

1947,3

00,260,0

0,2

5,215,1249,0

2

(5,0%);


Potres _2 (70)TD= 2,00s < T1 = 2,5679s

Sd(T1) = 050,0249,020,0065,0182,0358,05679,2

00,260,0

0,2

5,215,1249,0

2

(6,5%);


Budui da je prethodna analiza pokazala da seizmiki proraun, koji uzima 50% krutosti neraspucalog presjekaza razred duktilnost DCM daje manje utjecaje nego za proraun s punom krutosti i razred DCH. Stoga jegraevina armirana u skladu s prvom analizom i proraunom ime je proraun na strani sigurnosti zbog svih

dodatnih zahtjeva kod odabira razreda duktilnosti DCH. Ni jedna ni druga analiza i proraun nisu zahtijevaliproraun po teoriji II. reda.

Takoer je vano napomenuti da bez obzira to se radi o sustavu jezgre ne radi se o potpuno torzijskifleksibilnom sustavu to je potvrdila analiza sukladno toki 4.2.3.2(6) HRN EN 1998-1:2011 tako da bi sefaktor ponaanja q = 3,0 mogao uzeti i za razred duktilnosti DCM. To dodatno poveava pouzdanost prorauna.

Nakon provedenih analiza uslijedio je detaljan proraun nosive konstrukcije. Za svaki toranj proraun jeproveden na dva modela. Prvi model predstavlja konstrukciju tornja s upisanim podzemnim dijelom graevineispod tornja, a drugi model je bio upisana cijela konstrukcija tj. svi nadzemni dijelovi i podzemni dio graevine(kompletna konstrukcija graevina). Prvi model je bio radi to bolje analize nadzemnog dijela konstrukcije a

kompletni model je bio za proraun podzemnog dijela graevine i to prije svega zidova jezgre i obodnih zidova,a zatim i ploe stropa etae -1. Pored multimodalnog prorauna napravljen je i kvazistatiki proraun kaokontrolni proraun nadzemnog i podzemnog dijela graevine. Izgled modela za Toranj B prikazan je na slici 12,a analogno tomu napravljene su analize i prorauni za Toranj A te zgrade E i F.


13/31

13

Model 1 Toranj B + podzemni dio ispod tornja Model 2 Kompletan model cijele konstrukcije

Slika 12 Prikaz modela za proraun Tornja B i podzemnog dijela konstrukcije

3.1.2 Proraun i armiranje jezgre Tornja A i B

Horizontalne sile uslijed potresa dominantno preuzimaju jezgre tornjeva dok doprinos obodnih okvira jezanemariv. Da bi jezgra mogla prihvatiti sva djelovanja zbog svoje male povrine bilo je nuno osigurati da se

jezgra prorauna i ponaa kao jedinstvena vertikalna konzolna cijev. Tu su problem predstavljali otvori naobodnim zidovima za izlaz iz jezgre u etani korisni prostor (zidovi K6 i Y17 na slici 13b). U ovom sluaju, zarazliku slinih graevina izvedenih u Hrvatskoj, nije bilo mogue nadvoje iznad otvora iskljuiti iz nosivosti i

jezgru analizirati kao dvije jezgre (vidi sliku 13a), jer takva konstrukcija jezgre ne bi imala dostatnu krutost.Zbog toga u modelu su obodni zidovi jezgre proraunati kao jedinstveni zidovi s otvorima pri emu u nosivostisudjeluju i nadvoji to se vidi na slici 13b gdje su prikazani obodnih zidova s otvorima iz proraunskog modela.

a) Izgled jezgre Tornja B s moguompodjelom na dva dijela

Slika 13 Izgled jezgre Tornja B i obodnih zidova s otvorom iz proraunskog modelaOkvir: Y 17 Okvir: K 6

b) Izgled obodnih

zidova s otvorima

Zidsotvorom

Y17

Zid Y17 Zid K 6


14/31

14

Proraun zidova s otvorima rezultirao je velikim posminim silama u nadvojima, a samim tim i nunosti zapodebljanjem nadvoja kako bi se zadovoljio uvjet VEdVRd,max,te velikom kosom armaturom koja je zahtijevanatokom 5.5.3.5 u normi HRN EN 1998-1:2011. Budui da se radilo o izrazito velikoj kosoj armaturi, koju je bilogotovo nemogue ugraditi u nadvoje i bone zidove, primijenjena su amerika rjeenja sa slinih graevina pasu umjesto kose armature projektirani kosi elini profili, koji su se u provedenim eksperimentalnim i

numerikim istraivanjima u Americi pokazali izrazito uinkovitim. Kod nadvoja na jezgri Tornja Aprimijenjeni su valjani profili U 300, a kod nadvoja jezgre Tornja B koriteni su ploasti elementi presjeka#30040 mm i slini. Svi profili su imali ugraene modanike kako bi se sila iz kosih profila unijela u bonezidove. Ovo se pokazalo dosta kvalitetno rjeenje jer je omoguilo prihvat velikih posminih sila = velikihvlano-tlanih dijagonalih sila uz jednostavno izvedbu. Izgled ugraenih dijagonala na pojedinim nadvojima

prikazani su na slici 14.

Slika 14 Izgled elinih dijagonala u nadvojima Tornja A i B


15/31

15

Da bi se sprijeilo cijepanje betona na mjestu modanika, potrebno je bilo uz svaki modanik ugraditi i dodatneipke armature protiv cijepanja kako je prikazano na slici 15. Takoer poloaj modanika je pravilno rasporeenkako bi se omoguio prolaz crijeva od pumpe i vibratora prilikom betoniranja.

Slika 15 Prikaz ipki postavljenih uz modanike elinih dijagonala protiv cijepanja betona

Budui da su eline dijagonale bile dosta velike i teke, ugraivali su se veu zavarenom obliku slova X kojiodgovara pravom poloaju u nadvoju. Zbog toga, vilice nadvoja trebale su biti otvorenog oblika. Uzimajui uobzir zadebljanje nadvoja u odnosu na bone zidove vilice su projektirane C oblika koje su se bono postavljale,

a na krajevima su imale povijene kuke pod kutem 135, u skladu sa zahtjevom danim u HRN EN 1998-1:2011.Izgled armature nadvoja bez dijagonalnih elinih profila prikazan je na slici 16.

Slika 16 Izgled armature (vilica) nadvoja zidova s otvorima jezgre Tornja B

Kod nadvoja gdje su posmine sile bile neto manje, nadvoji su armirani kosim ipkama za prihvat glavnihvlanih sila sukladno toki 5.5.3.5 u normi HRN EN 1998-1:2011. Problem se pojavio s ugradnjom vilica kojeobuhvaaju kose ipke postavljene u nadvoju, a koje se zahtijevaju normom (vidi sliku 17a). Postaviti dvaarmaturna koa u obliku slova X i to unutar nadvoja je izuzetno komplicirano i prvi pokuaji su odmah pokazalida se treba pronai alternativno rjeenje. Budui da su u Americi imali slinih problema u izvedbi, u njihovimnormama je doputeno i alternativno rjeenje ovakve izvedbe to je prikazano na slici 17b. Umjesto zatvorenihvilica oko kosih ipki ugrauju se S-kuke i ipke kroz cijeli nadvoj ime je osigurana kompaktnost cijelog

presjeka nadvoja i postignut isti efekt. To alternativno rjeenje je primjeno kod pojedinih nadvoja Tornja A i Bprikazano na slici 17c i d. Na ovaj nain se bitno pojednostavila i ubrzala izvedba. Stoga se projektantimapredlae navedeno rjeenje za primjenu u buduem projektiranju.


16/31

16

a)

Kose ipke ovijene vilicama tako da su formirana dva

dijagonalno postavljena koa armature unutar nadvoja

b)

Prikaz varijanti armiranja nadvoja s kosim ipkama danim u

amerikim propisima

c) Izgled sheme S-kuka postavljenih horizontalno kroz nadvoj d) Izgled nadvoja s kosim ipkama u kojem su dodane vertikalno ihorizontalno S-kuke (fotografija je prije ugradnje S-kuka)

e) Izgled izvedenog nadvoja sa zatvorenim vilicama oko kose

armature

f) Izgled izvedenog nadvoja s S-kukama vertikalno i horizontalno

postavljenim kroz nadvoj

Slika 17 Prikaz izgleda zatvorenih vilica oko kosih ipki u nadvoju i primijenjeno varijantno rjeenje s

horizontalno i vertikalno postavljenim S- kukama kroz nadvoj (isti uinak je potvren isptivanjima)

Osim prethodno prikazane problematike i novih rjeenja kod prorauna i armiranja nadvoja zidova jezgre glavna

problematika je bio proraun zidova jezgre u podzemnim etaama i proraun ploe stropa -1. Radi se o visokim


17/31


18/31

18

a) Nacrt armature zida jezgre Tornja B u etai -1 (Presjek) gdje se vidi raspored vertikalne i horizontalne armature kao i S-kuka

b) Fotografija armature jezgre Tornja B i dijela izvedenogzida zatienog zbog visokih temperatura.

c) Fotografija armature zida u kojoj se vidi i kosa armatura

d)

Armiranje kosog zida jezgre tornja B u etai -1 e)

Betoniranje zida jezgre Tornja B u etai -1

f) Pogled na plou stropa etae -1 kod jezgre Tornja B g) Armiranje ploe stropa etae -1 kod jezgre Tornja A

Slika 19 Fotografije armature zidova jezgre Tornja B u etai -1 i ploe stropa -1


19/31

19

3.2.

Prednapete stropne ploe tornjeva A i B

Stropne ploe nadzemnih etaa Tornja A i B projektirane su i izvedene kao prednapete ploe debljine h = 16 cm(Toranj B) i h = 18 cm (Toranj A). Ovo je prvi put u Hrvatskoj da je visoka graevina projektirana i izvedena s

prednapetim ploama. Glavna prednost izvedbe prednapetih ploa je smanjenje debljina stropnih ploa s h = 24i 22 cm na h = 18 i 22 cm te samim tim i smanjenje nadzemne teine konstrukcije odnosno seizmike sile.Druga prednost je brzina izvedbe stropnih ploa i manji utroak oplate. Dodatni doprinos je to se

prednaprezanjem stropnih ploa, jezgre presjeka dodatno tlano optereuju u horizontalnoj ravnini.

Ploe su naknadno prednapete tijekom monolitne izvedbe. Naknadno prednaprezanje izvedeno je kabelima bezdirektnog dodira s betonom, tj. u plastinoj cijevi sa zatitnom masti (monostrand unbonded tendons), sistemomBBR VT CMM 0106. Povrina kabela iznosi 1.5 cm2, granica razvlaenja je fpk = 1860 MPa. Kabeli u ploi igredama su polagani principom tzv. slobodnog voenja kabela. Kontrolirani se pomaci, naponska stanja premanormama: EC2 i DIN 1045-1. Na najkritinijim mjestima dugotrajni progibi od reologije iznose L/340.Struktura glavne konstrukcije s jezgrom smjetenom u sredinjem dijelu tlocrta (zona nultog pomaka elastinog

skraenja ploe od prednapona) povoljna je pa nije bila potrebna naknadna monolitizaciju ploe sa zidovimajezgara. Shema kabela ploe stropa Tornja A i fotografije izvedbe dani su na slici 20.

a) Shema kabela za prednaprezanje b) Fotografija polaganja kabela

c) Fotografija postavljenih kabela i meke armature a) Fotografija prednapete ploe iz zraka

Slika 20 Prednapete ploe nadzemnih etaa Tornja A i B


20/31

20

3.3. Proraun temeljne ploe i temeljenja

Proraun podzemnog dijela konstrukcije, a posebno temeljne ploe i obodnih zidova je bio izrazito zahtjevan isloen iz nekoliko razloga:

1.

Investitor budui da nije bio siguran da li e graditi Tornjeve A i B je zahtijevao da se analiziraju tri

varijante izvedbe:a) Izvedba samo podzemnog dijela graevine sa zgradama E i F,

b) Izvedba podzemnog dijela graevine sa zgradama E i F te Tornja A,c) Izvedba cijele graevine (to je u konanici i realizirano).

2.

Nakon istranih radova i prikupljenih mjerenja nivoa podzemne vode utvreno je da je podzemni diograevine uronjen u podzemnu vodu za iznos od 8,74 m to se vidi na slici 21a. Da stvar bude sloenijazahtjev investitora je bio da se podzemni dio graevine prorauna kao jedinstvena dilatacije, kako bi seizbjegle gumene brtve na spoju dilatacija s kojima su imali loih iskustava u izvedbi prijanjihgraevina zbog prodora vode na mjestu brtvi. Stoga je proraun temeljne ploe i podzemnog dijelagraevine dodatno zakompliciran budui da se radilo o proraunu jedinstvene temeljne ploe optereenerazliitim optereenjem, gdje na jednom dijelu su bili tornjevi A i B, a na drugom dijelu samo

podzemne etae i podzemne etae s niskim zgradama E i F. Kad se uzme u obzir i zahtjev analize za trifaze izvedbe definirane pod a) proraun temeljne ploe je predstavljao u najmanju ruku izazov.

3.

Investitor je zahtijevao da se podzemni dio graevine izvede bez hidroizolacije tj. da se prorauna kaobijela kada to je uz proraun na granina stanja zahtijevao i proraun temeljne ploe i obodnihzidova na granino stanje ogranienja pukotina.

4. Temeljenje graevine je u sloju gline gdje za potpunu realizaciju slijeganja oekivani period iznosi trigodine.

5.

Budui da je zatita graevne jame ve bila izvedena, na dijelu objekta B, zbog pogreke u dubiniiskopa, nije bilo mogue izvesti temeljnu plou debljine vee od 200 cm.

Slika 21Prikaz podruja podzemnih etaa koji su pod vodom (a) i podruja gdje su velika tlana naprezanja igdje je mogue odizanje (b)

a) Prikaz podruja podzemnih etaa uronjenih u vodu b) Prikaz podruja s velikim tlanimnaprezanjima (crveno) i moguim

odizanjem (plavo)


21/31

21

Prva analiza je pokazala da su ispod Tornjeva A i B (slika 21b crveno podru je) prisutna velika tlananaprezanja, te da za sluaj izvedbe temeljenja bez pojaanja tla na tom podruju se dobiju velika slijeganjatemeljne ploe (preko 8,0 cm). Na drugom podruju (slika 21b plavo podruje) budui da postoji samo

podzemni dio graevine sa zgradama E i F zbog velikog uzgona prisutno je odizanje.

Kako bi se smanjila diferencijalna slijeganja izmeu dijelova koje imaju vei broj nadzemnih etaa i dijelovabez ili samo dvije nadzemne etae projektirano je i izvedeno pojaanje temeljnog tla izvedbom AB pilota.Projektirana je izvedba AB pilota promjera 63 cm i dubine 11,0 m ispod jezgri i stupova Tornjeva A i B. Naostalom dijelu temeljne ploe (ispod trga i zgrada E i F) predvieni su AB piloti promjera 50 cm i dubine 9,0 mradi osiguranja odizanja uslijed uzgona vode. Kako ne bi dolo do prodora vode iz dubljih dijelova tla i kako sene bi naruila stabilnost zatite graevne jame, piloti su izvedeni CFA tehnologijom. Piloti su projektirani

jednoliko raspodijeljeni po tlocrtu, kao da se radi o poboljanu tla pri emu detaljnom analizom prof. Ivandia jeutvreno da 50% tlanog optereenja preuzimaju piloti, a 50% optereenja preuzima temeljno tlo, dok svevlano (odiue) djelovanje preuzimaju piloti. Znai temeljenje nije iskljuivo na krutim pilotima nego na

poboljanom tlu.

Maksimalno slijeganje ispod Tornja B je 36 mm.

c) Fotografija izvedbe CFA pilota i izgled graevne jame d) Izvedba CFA pilota - detalj

Slika 22 Tlocrtna shema poloaja pilota i oekivana slijeganja iz programa Plaxis

a) Shema CFA pilota b) Prikaz rezultata oekivanih slijeganja iz programa

Plaxis gdje su modelirani piloti i tlo zasebno.


22/31

22

Proraun temeljne ploe i podzemnog dijela konstrukcije proveden je na tri zasebna prostorna modela, gdjesvaki model odgovara pojedinoj zahtijevanoj fazi izvedbe. Izgled modela prikazan je na slici 23.

U svakom modelu za sluaj tlanih naprezanja pojaano tlo modelirano je popustljivim povrinskim osloncem(Winklerov model). Za ove sluajeve i kombinacije optereenja nije posebno modelirana krutost pilota i

posebno krutost tla budui da su piloti dosta gusto rasporeeni. Krutosti oslonaca tj. temeljnog tla su uzetiprema ulaznim podacima dostavljenih od projektanta temeljenja K. Pokosa, dipl.ing.gra. (Prokon d.o.o.). Zakombinacije optereenja u kojima je prisutno odizanje napravljeni su modeli u kojima je zasebno modelirano tloa zasebno piloti. Pri tome tlo je modelirano s mogunou iskljuenja u sluaju pojave vlanih naprezanja kako

bi u tom sluaju samo piloti prihvatili odiue (vlano) naprezanje.

a) 3D render modela za proraun prve faze izvedbe

b) 3D render modela za proraun druge faze izvedbe

c) 3D render modela za proraun konane faze izvedbe

Slika 23Prikaz modela za proraun temeljne ploe i podzemnog dijela konstrukcije za pojedine faze izvedbe

Premda se radi o analizi i proraunu na 32 = 6 modela, gdje je proraun bio dosta zahtjevan, dodatni problem jebio ispravno odabrati mjerodavnu armaturu temeljne ploe uzimajui rezultate prorauna iz 6 modela, ali ne samoza krajnje granino stanje (nosivost) nego i za granino stanje ogranienja irine pukotine. Kad se tomu pridoda i

proraun potrebne armature za ogranienje irine pukotine uslijed topline hidratacije i sprijeenosti pomaka

tijekom izvedbe u skladu s literaturom: Gnter Meyer Rissbreiten-beschrnkung nach DIN 1045 Diagrammezur direkten Bemessung, Beton-Verlag Gmbh, Dsseldorf, 1989, proraun i odabir armature temeljne ploepostaje prava nona mora i izrazito sloen posao. Izgled armiranja temeljne ploe prikazan je na slici 24.


23/31

23

Slika 24Fotografije armiranja temeljne ploe

Osim prethodno opisanog sloenog postupka prorauna glavne armature u gornjoj i donjoj zoni temeljne ploe tezidova podzemnih etaa, proveden je proraun temeljne ploe na poprene sile te proraun na proboj ispodstupova. Temeljna ploa na dijelu uz jezgru Tornja A i B zbog velikih poprenih sila i relativno male debljine

temeljne ploe (ispod Tornja B ploa je debljine svega h = 200 cm na 31 etau iznad) morala se armiratiposminom armaturom. Na slici 25 je prikazana posmina armatura (zatvorene vilice) uz jezgru Tornja B i ovo jepo prvi put u Hrvatskoj u visokogradnji da se temeljna ploa armira na ovakav nain sa zatvorenim vilicama. Kodjezgre tornja A temeljna ploa je armirana kosim ipkama radi jednostavnosti izvedbe to se vidi na slici 26.

Slika 25Prikaz posmine armature temeljne ploe uz jezgru Tornja B (zatvorene vilice)


24/31

24

Posmina armatura na ravnom dijelu zida

Slika 26Prikaz posmine armature temeljne ploe uz jezgru Tornja A (kose ipke)

Proraun stupova na proboj je takoer bio iznimno sloen. Budui da tlano naprezanje s ploe prihvaaju ipiloti i temeljno tlo, da bi se ispravno odredilo kolika je mjerodavna posmina sila za proboj trebalo je tonoutvrditi koliko se sile iz stupa, za koji se provjerava proboj, direktno unosi u pilote, a koliko u temeljno tlo isukladno tome napravi adekvatno umanjenje posmine sile u odnosu na silu u stupu. Problem je nastupio to

piloti nisu postavljeni simetrino na poloaj stupova i trebalo je vidjeti koliko pilota se nalaze unutar kritinogopsega (slika 27a), a koliko vani, te utjecaj ekscentrinog poloaja pilota na stup kako bi se ispravno odredio

koeficijent . Takoer je problem to tada vaea norma HRN ENV 1992-1-1 i norma EN 1992-1-1 imajurazliite kritine opsege. Zbog osjetljivosti i velikih probojnih sila u stupovima za sve stupove proveden je

proraun prema slijedeim normama: HRN ENV 1992-1-1, HRN ENV 1992-1-1, DIN 1045:2001/2008 i DIN1045 07/88 (odgovara PBAB-u) i prema svim normama je zadovoljena nosivost. Glavna probojna armaturaispod stupova je postavljena u obliku kosi ipki (slika 27b i c), a kod stupova Tornja B zbog velikih posminihsila osim kosih ipki postavljane su i dodatne vertikalne ipke (slika 27d).

Osim prethodno prikazanih posebnosti prorauna temeljne ploe i podzemnog dijela graevine vaan je i utjecajtemeljne ploe na zidove jezgra Tornjeva A i B te na stupove Tornja B. Budui da je temeljna ploa najvee

poprene sile imala na kutu jezgre, zbog pripadnih povrina na koje se rasprostire optereenje (slika 28a i b), nakutovima jezgre su bila najvea tlana naprezanja u zidovima. Stoga su se upravo ti kutovi jezgre trebala

zadebljati kako bi naprezanja bila manja od doputenih. Izgled zadebljanja prikazan je na slici 28c i d. Ovo jeobvezno analizirati kod slinih graevina jer se moe dogoditi da doe do drobljenja betona na uglovima

pogotovo kada se radi o velikim tlanim silama kakve su prisutne kod jezgre Tornja B.

Posmina armatura na kutovima

jezgre (dopunjena jahaima)


25/31

25

a)

Prikaz poloaja pilota u odnosu na stup i kritine opsege b)

Probojna armatura (kosa) ispod stupa Tornja A

c) Osnovna armatura (kosa) ispod stupa Tornja B d) Dodatna probojna armatura (vertikalna) ispod stupova Tornja B

e)

Fotografija probojne armature ispod stupova Tornja B

Slika 27Prikaz probojne armature na mjestu stupova


26/31

26

a) Povrine s kojih se unosi naprezanje u uglove jezgre A b) Povrine s kojih se unosi naprezanje u uglove jezgre B

c) Izgled jezgre A (zadebljanja) na spoju s temeljnom ploom d) Izgled jezgre B (zadebljanja) na spoju s temeljnom ploom

Slika 28Prikaz zadebljanja zidova jezgra na spoju s temeljnom ploom

Zbog diferencijalnih slijeganja temeljne ploe na dijelu izmeu stupova i jezgre Tornja B dolo je do malogzaokreta stupova na mjestu upetosti u temeljnu plou. Kako se radi o stupovima velikih dimenzija i relativnomale visine (visina etae -4) u stupovima se pojavljuju velike posmine sile. Da bi se smanjile posmine silestupova Tornja B u etai -4, stupovi su dilatirani od stropa -4 ime je poveana visina stupa na visinu dvijeetae. Rezultat toga je znatno smanjenje posminih sila u stupovima. Dilatiranjem stupa od ploe je postignutoizvedbom kapitela na koja se oslanja ploa, a izmeu stupa i ploe je postavljen stiropor. Na taj nain ploa idalje djeluje kao kruti disk i prenosi optereenje od razupiranja obodnih zidova optereenih bonim pritiskomtla, a ujedno ne upiru se u stupove. Izgled tog dilatiranja prikazan je na slici 29.

Na slici 30 su prikazani jo neki detalji oko osiguranja vodonepropusnosti na mjestu radnih reki temeljne ploei obodnih zidova.

Kroz prethodni tekst ukratko su opisane glavne posebnosti graevine. U slijedeem poglavlju dane su

fotografije izvedbe konstrukcije graevine. Graevina je u zavrnoj fazi izvedbe, pri emu su sve opisaneposebnosti graevine izvedene i kontrolirane.

2.50

4.5

2

6.22

2.6

1

4.50

2.5

0

5.1

1

7.00

8.72

7.0

2

4.91

4.65

5.48

6.91

5

.32

4.91

2.00 2.00

2.8

2

E


27/31

27

a) Detalj dilatiranja stupova Tornja B od ploe stropa etae -4 a) Pogled na dilatiranje stupova Tornja B od ploe stropa etae -4

Slika 29Dilatiranje stupova Tornja B od ploe stropa etae -4

a) Izgled prekida betoniranja temeljne ploe b) Spoj temeljne ploe i obodnog zida

c) Postavljanje limova na mjestu radnih reki obodnih zidova d) Postavljanje trake za brtvljenje u uglovima

Slika 30Izvedba brtvi na mjestu radnih reki


28/31

28

4. Fotografije izvedbe nosive konstrukcije

a)

Fotografija iz zraka i pogled na izvedenu konstrukcijuposlovno-stambenog kompleksa. Konstrukcija tornja B jejo u fazi izvedbe (17 kat).

b)

Fotografija izvedenih pilota na dijelu tornja B.

c) Fotografija armature gornje zone temeljne ploe na dijelu A d) Fotografija izvedbe oplate jezgre Tornja A

e)

Fotografija posmine armature temeljne ploe na dijeluTornja B i probojne armature stupa Tornja B.

f)

Fotografija zidova jezgre Tornja B i vertikalnearmature stupova i zidova jezgre koja se protee kroz

dvije etae.


29/31

29

g) Fotografija izvedenih stupova i stropne ploe upodrumskim etaama.

h) Fotografija podzemne etae nakon kompletnogureenja. Horizontalni elementi izmeu stupova su

instalacije ovijene gipskartonskom oblogom.

i) Fotografija izvedbe nadzemnog dijela konstrukcije TornjaA s june strane.

j) Fotografija izvedbe konstrukcije Tornja A ipostavljanje fasade.

k) Fotografija izvedbe posljednje etae Tornja A. Moe se

uoiti smanjenje dimenzija poprenog presjeka stupovaprema viim etaama.

l) Fotografija potpuno zavrene konstrukcije Tornja A,

pogled s istone strane.


30/31

30

m)Fotografija unutranjeg ureenja nadzemne etae Tornja A. n) Fotografija vertikalne nosive konstrukcije etae

prizemlja Tornja B.

o)

Fotografija izvedbe konstrukcije Tornja B,. Na fotografiji

se vidi primjena zatite izvedenih elemenata zbog niskihtemperatura.

p) Fotografija nadzemne etae Tornja B u fazi izvedbeoplate vertikalnih nosivih elemenata.

q)

Fotografija konstrukcije Tornja B s istone strane. r)

Fotografija izvedene konstrukcije nadzemne etaeTornja B.


31/31

31

s) Fotografija poetka iskopa graevne jame t) Fotografija izvedbe podzemnog dijela graevine.

u) Fotografija izvedbe nadzemno zgrada E i F i etae -1

Tornja Bv) Fotografija Tornja A u fazi izvedbe.

Prilog pripremila tvrtka RADIONICA STATIKE d.o.o.

Ured:Horvaanskacesta77,10000Zagreb

Tel:+385(1)3020444

Fax:+385(1)3020445

Email:[email protected]

MB:2274167

OIB:21520453993

iroraun:23600001101986157

Documents

konstrukcija radnicka