Upload
dino-madar
View
184
Download
2
Embed Size (px)
TEHNIČKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U RIJECI
Sveučilišni diplomski studij elektrotehnike
PROJEKTIRANJE ELEKTRIČNIH POSTROJENJA
KONSTRUKCIJSKI RAD
zadatak broj: 18.
Rijeka, svibanj 2012. Dino Mađar
0069045220
Za transformatorsku stanicu te pripadne visoskonaponske i srednjenaponske vodove
zadane slikom i podacima u tablici potrebno je odrediti potencijal uzemljivača transformatorske
stanice u slučaju jednopolnog kvara unutar stanice. Zaštita sabirnica 110 kV postrojenja
podešena je na 0,1 s.
Slika 1. TS 110/x s pripadnim kabelskim raspletom
Tip VN kabela prema Tablici 3. 2
Tip SN kabela prema Tablici 3. 6
Srednja vrijednost specifičnog otpora tla 300 Ωm
Površina uzemljivača TS 220/110 kV 2600
Dubina polaganja Cu užeta uz VN i SN kabele 0,6 m
Otpor uzemljenja TS 10(20)/0,4 kV zajedno s mrežom NN 1,6 Ω
Prosječna duljina do prve TS 10(20)/0,4 kV 150 m
3 voda VN-1 2,2 kA
3 voda VN-2 9,5 kA
Raspored VN kabela prema Tablici 2. 2
Tablica 1. Opći podaci o stanci 110/20 kV
Slika 2. Raspored visokonaponskih vodova zadan prema tablici 1
VN Kabeli
(110 kV)
Promjer
preko
izolacije
(mm)
Ukupan
promjer
kabela (mm)
Djelatni otpor
za
Cu vodič
(Ω/km)
Djelatni otpor
za
Al vodič
(Ω/km)
Djelatni
otpor
plašta
(Ω/km)
1. XLPE
1000/95 66,1 79,0 0,0176 0,0291 0,193
SN Kabeli
(20 kV)
Promjer
preko
izolacije
(mm)
Ukupan
promjer
kabela (mm)
Djelatni otpor
za
Cu vodič
(Ω/km)
Djelatni otpor
za
Al vodič
(Ω/km)
Djelatni
otpor
plašta
(Ω/km)
6. XHE 49
240/25 31,1 42,00 0,0754 0,125 0,727
Tablica 2. Karakteristika VN i SN kabela zadanih tablicom 1
Materijal vodiča Alučel
Presjek vodiča -
Broj vodiča u snopu -
Provjes vodiča - m
Broj trojki na istom stupu 1
Izolatorski lanac 12xK170/280
Broj/duljina raspona - m
Materijal zaštitnog užeta Čelik
Presjek zaštitnog užeta -
Faktor relativne permeabilnosti 30
Broj zaštitnih užeta 1
Provjes zaštitnog užeta - m
Otpor uzemljenja stupova - Ω
Tablica 3. Karakteristike nadzemnog voda
Slika 3. Geometrija glave stupa 110 kV voda
U proračun uzeti u obzir maksimalno 4 bakrena užeta presjeka 50 koja se razilaze u
kabelskim trasama 110 kV i 10(20) kV u različitim smjerovima. Nadalje, pri proračunu otpora
uzemljenja SN kabela predpostaviti da je na njih priključena samo jedna TS 10(20)/0,4 kV.
1. REDUCIRANJE STRUJE NARINUTE NA SUSTAV UZEMLJENJA
Redukcijski faktori vodova 110 kV
Struje koje kroz zemlju odlaze (ili dolaze) na sustav uzemljenja mjerodavne su za
određivanje potencijala. To u pravilu nije ukupna struja jednopolnog kvara jer se jedan dio te
struje najčešće vraća metalnim vezama pa ne odlazi u zemlju i ne utječe na potencijal
uzemljivača. Struja narinuta u nekom m-tom čvoru sustava uzemljenja koja u zemlju odlazi kroz
sustav uzemljenja (tzv. reducirana struja) definira se općenito kao:
gdje je:
- ukupna (dovedena) struja JKS u m-tom čvoru;
- suma struja odvedenih preko uzemljenih transformatora u m-tom čvoru;
- suma induciranih struja odvedena zaštitnim vodičima priključenim na m-ti čvor
(ekrani/plaštevi visokonaponskih vodova, plaštevi TK kabela i dr.).
Uzemljivači postrojenja u mreži 110 kV mogu biti povezani metalnim ekranima kabelskih
vodova 110 kV, 3x(1x1000 Al/95 Cu) mm2, koji se polažu ili u ravnini ili u trolist formaciji,
odnosno preko zaštitne užadi na dalekovodnim stupovima. Kabelski vodovi imaju nizak otpor
ekrana i jaku elektromagnetsku spregu faznih vodiča prema vodičima ekrana pa se u slučaju
pojave JKS u jednom od postrojenja 110 kV, preko ekrana tih kabela prenosi jaka strujna
reakcija prema uzemljivačima ostalih postrojenja pripadne kabelske mreže 110 kV.
Redukcijski faktori kabela
Jakost elektromagnetske sprege faznih vodiča i ekrana može se procijeniti koristeći
redukcijske faktore vodova. Redukcijski faktor sustava od tri jednožilna kabela ili od šest
jednožilnih kabela (slučaj dva kabela u jednom rovu) računa se kao:
- radni otpor tri, odnosno šest ekrana (Ω/km);
- jedinični otpor povratnog puta kroz zemlju (Ω/km);
- reaktancija paralelno vezanih (3 ili 6) ekrana (Ω/km).
Za slučaj jednog kabela (tri žile) u rovu, veličina iznosi jednu trećinu jediničnog
otpora ekrana jedne žile te otpor tada iznosi:
= 0,05 Ω/km
a reaktancija Xek
računa se prema izrazu:
Za tri ekrana, veličina SGU računa se prema izrazu:
Za VN kabele vrijedi:
- srednji polumjer jednog ekrana (m);
- udaljenost vodiča 1-2
- udaljenost vodiča 1-3
Za VN kabele vrijedi:
gdje je:
ρ - specifični otpor tla
SGU - srednji geometrijski polumjer paralelno vezanih ekrana.
Za VN kabele vrijedi:
Reducirana struja za slučaj JKS u TS 110/10(20) kV
Primjenom redukcijskih faktora iz prethodne točke određuje se reducirana struja za
slučaj JKS u TS 110/20 kV:
2. SUSTAV UZEMLJENJA TS 110/10(20) kV
Sustav uzemljenja TS 110/10(20) kV sastoji se od sljedećih elemenata:
- uzemljivača same TS 110/10(20) kV;
- bakrene užadi položene u kabelske trase (110 kV i 10(20) kV);
- uzemljivača priključenih TS 10(20)/0,4 kV koji su vezani na osnovni uzemljivač
TS 110/10(20) kV putem ekrana kabela 10(20) kV.
U daljnjem tekstu prikazat će se proračun impedancije uzemljenja svih navedenih elemenata, te
ukupne impedancije sustava uzemljenja.
Uzemljivač postrojenja TS 110/10(20)
Uzemljivač navedenog postrojenja najčešće je nepravilnog oblika, čija se površina može
ekvivalentirati površinom kvadrata.
Otpor uzemljenja takve konfiguracije može se odrediti formulom:
ρ - specifični otpor tla
- ekvivalentna stranica uzemljivača [m]
U našem slučaju površina uzemljivača trafostanice 110/10(20) kV iznosi 2600 , a otpor
uzemljenja:
Uzemljivačka užad u trasi kabelskih vodova
U izlazne kabelske rovove obavezno se postavlja bakrena užad, obično presjeka Cu
50mm2. Kabeli 110 kV obično izlaze iz stanice kroz kabelski tunel, a onda se polažu u uobičajeni
kabelski rov.
Kabeli 10(20) kV također se izvode ili kroz kratki kabelski tunel, ili se direktno razvode u
kabelskim rovovima prema mreži srednjeg napona. U kabelskim tunelima bakreno uže nije u
izravnom kontaktu s tlom zbog čega se povezuje s armaturom tunela.
Impedancija uzemljenja dugačkog uzemljivačkog užeta određuje se pomoću formule:
gdje su :
z - uzdužna impedancija Cu užeta [Ω/km]
y - poprečna vodljivost Cu užeta [S/km]
Uzdužna impedancija z računa se prema izrazu:
- jedinični djelatni otpor Cu užeta [Ω/km]
Jedinični djelatni otpor Cu užeta presjeka 50 mm2 iznosi 0,375 [Ω/km].
gdje je:
a - polumjer užeta [m]
ρ - specifični otpor tla [Ωm]
Uzdužna impedancija Cu užeta iznosi:
Poprečna vodljivost y računa se temeljem sljedećeg izraza:
h - dubina ukopavanja užeta (m)
l - granična dužina nakon koje uzemljivač ne sudjeluje u odvođenju struje u zemlju (m)
Granična dužina l računa se posebnim iterativnim postupkom. Postupak kojim se određujem
granična dužina za bakreno uže u kabelskoj trasi je sljedeći:
Najprije se odredi koeficijent α prema:
Nakon toga odrede se koeficijenti A i B, prema sljedećim izrazima:
gdje su :
h - dubina ukopavanja užeta [m]
D - vanjski promjer bakrenog užeta [m]
ρ - specifični otpor tla [Ωm]
ε - zahtjevana točnost proračuna (obično 0,05)
Potom je numerički, odnosno iterativnim postupkom potrebno potražiti riješenje sljedeće
jednadžbe po nepoznanici l uzimajući u obzir dobivene koeficijente.
Za numerički proračun može se koristiti neke od poznatih iteracijskih metoda kao što su:
Newton – Rhapsonova metoda, zatim metoda tangente, ili metoda bisekcije. U ovom slučaju
korištena je Newton – Rhapsonova metoda čiji je algoritam korišten iz kolegija Numerička
matematika i stohastika. Rezultat dobiven ovom metodom jest:
l=1856.458m
Na osnovu svega priloženog i izračunatog, može se u konačnosti izračunati:
Uzemljenje srednjenaponske distribucijske mreže
Iz TS 110/10(20) kV energija se najčešće distribuira kabelima 10(20) kV, tipa XHE 49-A
3x1x150/25 (3x1x185/25) mm2. U našem slučaju radi se o kabelu tipa XHE 49-A 3x1x240/25
mm2.Navedeni kabeli polažu se u jednožilnoj izvedbi, a svaki vodič ima ekran izveden od bakra,
presjeka Cu 25 mm2. Ekrani se galvanski povezuju s uzemljivačem TS 110/10(20) kV te
uzemljivačima TS 10(20)/0,4 kV. Otpor uzemljenja transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV bez
utjecaja priključenih SN kabela i njihovog uzemljenja sačinjavaju: otpor rasprostiranja
uzemljivača niskonaponskih stanica, eventualno otpor uzemljenja temelja i otpor uzemljenja
pripadne nulirane niskonaponske mreže gledan iz same transformatorske stanice. Za gradske
uvjete i transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV može se uz dovoljnu sigurnost prihvatiti
vrijednost od:
Uzdužna impedancija sustava od 3 paralelno vezana ekrana kabela 20 kV računa se kao:
- djelatni otpor jednog ekrana (Ω/km)
ρ - specifični otpor tla (Ωm)
l - dužina kabela (km)
- srednja geometrijska udaljenost između 3 ekrana (m)
D - promjer jedne žile kabela (m);
- polumjer preko jednog ekrana kabela (m).
Ukupna impedancija sustava uzemljenja
Veoma je teško uzeti u obzir sve elemente sustava uzemljenja. To se naročito odnosi na mrežu
srednjeg napona, zbog izraženog međuutjecaja susjedno položenih kabela 10(20) kV, ali i
susjednih mreža niskog napona u sustavu uzemljenja.
Zato se daljnji proračun temelji na sljedećim pretpostavkama:
- uzimaju se u obzir 4 bakrena užeta Cu 50 mm2, koja se razilaze u kabelskim trasama 110
kV i 10(20) kV u različitim smjerovima;
- u obzir se uzimaju samo 4 kabela 10(20) kV, sa samo jednom priključnom TS 10(20)/0,4 kV.
Gornji pristup je restriktivan, a proračun se dovodi na stranu sigurnosti.
Impedancija ukupnog sustava uzemljenja računa se kao:
gdje su:
n – broj bakrene užadi u rovovima VN i SN kabela
m – broj SN kabela čija se impedancija uzemljenja uzima u obzir
k – broj VN nadzemnih vodova čija se impedancija uzemljenja uzima u obzir
Proračun utjecaja uzemljenja mreža niskog napona koje su priključene na pripadne TS
10(20)/0,4 kV vrlo je teško egzaktno modelirati. Zato se njihov utjecaj nastoji obuhvatiti
aproksimativnim putem, ali tako da bude na strani sigurnosti.
Krajnje pojednostavljeni model, koji pretpostavlja da je na svakom kabelu 10(20) kV
priključena samo jedna transformatorska stanica poslužit će za određivanje otpora SN kabela i
pripadnih NN mreža. Dakako, u stvarnosti je situacija povoljnija zbog većeg broja priključenih TS
10(20)/0,4 kV iako njihov doprinos smanjenju ukupne impedancije ne može biti linearan. Jasno,
dobiveni rezultat je na strani sigurnosti.
Ostale TS 10(20)/0,4 kV u daljnjem proračunu su zanemarene. Osim toga uzeta su u
obzir samo 4 kabela koja se razilaze u različitim smjerovima. Prema tome, impedancija ZSN
računa se kao:
Konačno, potencijal uzemljivača TS 110/10(20) kV prilikom jednopolnog kratkog spoja na strani
110 kV jednak je umnošku reducirane struje JKS i ukupne impedancije uzemljenja stanice
110/10(20 kV) i iznosi :
3. IZNESENI POTENCIJAL I NAPONI DODIRA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI
Pojavom jednopolnog kvara u postrojenju 110 kV dolazi do pojave povišenog potencijala
uzemljivača u odnosu na referentnu (daleku) zemlju.
Povišeni potencijal se putem ekrana kabela 10(20) kV te drugih metalnih masa prenosi u
distribucijsku mrežu, sve do krajnjih trošila. Pri tome je nužno da rezultirajući naponi dodira
ostanu u dopuštenim granicama koje ovise o trajanju kvara, a što je u ovom slučaju ograničeno
proradom zaštite sabirnica.
Prema važećim tehničkim propisima izvan postrojenja naponi dodira su ograničeni na
vrijednost:
No, prema važećoj normi HRN 637 dopušteni napon dodira za t=0,1 s iznosi:
Napon dodira u nekoj točki nalazi se u korelaciji s iznešenim potencijalom iz TS 110/10(20) kV:
- faktor kojim se obuhvaća izjednačenost potencijala (< 1);
- faktor kojim se obuhvaća utjecaj prijelaznog otpora stajališta (> 1).
U gornjoj formuli zanemareno je prigušenje iznešenog potencijala iz TS 110/10(20) kV jer je u
blizini postrojenja taj efekat neizvjestan. Time su proračuni dovedeni na stranu sigurnosti.
Faktor fd
određuje se mjerenjima.
Karakteristične vrijednosti za faktor su:
OBJEKAT
TS 10/0,4kV ≈0,3
razvodni kabelski ormari 0,4kV 0,45-0,72
stupovi nadzemne mreže 0,4kV 0,6-0,8
neuzemljeni stupovi javne rasvjete 0,61-0,96
kabelske priključne kutije na zidovima zgrada 0,06-0,66
stambeni objekti – kuhinje 0,03–0,06
stambeni objekti – kupaonice 0,04–0,4
Faktor računa se kao:
- specifični otpor površinskog sloja tla (Ωm).
Prema relevantnoj literaturi, specifični otpor stajališta u kućanstvima u suhim uvjetima
poprima iznos veći od:
Prema tome za kućanstva se mogu izračunati slijedeće vrijednosti faktora :
(suhi uvjeti)
(kupaonica, vlažni uvjeti)
Najnepovoljniji naponi dodira u kućanstvima tada iznose:
- suhi uvjeti:
- vlažni uvjeti:
Što se tiče objekata na otvorenom prostoru, sigurno je da neće biti problema ako je stajalište
asfaltirano ili pošljunčano (veoma veliki faktor ). Opet, prema relevantnoj literaturi, asfalt
ima praktički beskonačni specifični otpor tla.
Pozornost treba obratiti samo na objekte ukoliko je stajalište zemlja, npr. na stupove javne
rasvjete ukoliko oni nisu uzemljeni.