INSTITUT PILAR, MYPLACE

1

Konferencija za medije - sažetak

MYPLACE (Memory, Youth, Political Legacy And Civic Engagement):

Što govore rezultati istraživanja a što njihova medijska prezentacija?

Ovaj veliki, složeni, i po mnogo karakteristika jedinstveni projekt završava službeno 31.05.

2015. Istraživači (uglavnom sociolozi i psiholozi) iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koji

su ravnopravno sa svojim kolegama iz 13 drugih zemalja sudjelovali u prijedlogu projekta, a

nakon prihvaćanja projekta od strane EK u njegovoj provedbi, namjeravali su u jesen 2015.

godine objaviti prvu studiju nastalu na osnovi dijela rezultata istraživanja i tada započeti

prvu veću javnu prezentaciju istraživačkih nalaza. Međutim, poštujući želju medija da odmah

po službenom završetku projekta započne prezentacija dijela rezultata, o projektu se u našoj

javnosti izvještava od prvih dana lipnja. S obzirom na dosadašnji tijek prezentacije rezultata,

koji je obilježen sa nekoliko snažno istaknutih tvrdnji (posebno u opremi teksta) koje se

prenose lančanom reakcijom u mnogim našim medijima, dužni smo upozoriti na raskorak

između rezultata istraživanja i njihove medijske prezentacije. Umjesto široke rasprave o

brojnim temama i svježim istraživačkim nalazima čiji popis bi zauzeo nekoliko stotina

stranica, ovdje ćemo se ograničiti na nekoliko tematskih cjelina koje dominiraju našim javnim

prostorom. To su, prije svega, tvrdnje po kojima mladi iz našeg istraživanja podržavaju

nasilje, veličaju NDH i teže autokratskim sustavima.

Promotrimo kako te tvrdnje izgledaju iz perspektive rezultata istraživanja:

Podržavanje nasilja

Pitanje o procjeni opravdanosti nasilja odnosilo se na slučajeve poput zaštite ljudskih prava,

radnih mjesta, zaštite životinja, vlastite etničke/rasne grupe, održavanja ili rušenja vlade,

siromaštva, sprječavanja diktature, dakle nije riječ o načelnom opredjeljivanju 'za ili protiv'

nasilja nego o osobnoj procjeni (ne)opravdanosti i stupnju (ne)opravdanosti nasilja u ovim

INSTITUT PILAR, MYPLACE

2

izdvojenim, specifičnim slučajevima. Kad bi u pitanju naveli zaštitu vlastite djece, roditelja ili

drugih bližnjih, realno je očekivati kako bi većina ljudi opravdala upotrebu nasilja u svrhu

zaštite vlastitih bližnjih. Opća tvrdnja o 'podržavanju nasilja' stoga je dvostruko pogrešna i

promašena, prvo zbog specifičnosti pitanja a drugo zbog samih rezultata, jer većina

anketiranih mladih, kad je riječ o ponuđenim slučajevima za procjenu (ne)opravdanosti

nasilja, ne podržava nasilje u bilo kojem od navedenih slučajeva.

U kojem od sljedećih slučajeva smatrate da nasilje može ili ne može biti opravdano?

(postoci odgovora, Podsljeme N=610)

PODSLJEME

11

8

14

11

11

8

14

11

16

10

13

14

16

10

13

14

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Da bi se radna mjesta zaštitila odzatvaranja /otkaza

Da bi se zaštitila ljudska prava

Da bi se spriječilo globalnozatopljenje

Da bi se zaustavilo siromaštvo

Da bi se zaštitila vaša etnička/rasna grupa

Da bi se održala stabilna vlada

Da bi se srušila vlada

Da bi se poštivala i zaštitila pravaživotinja

Uvijek je opravdano

Većinom je opravdano

Niti je opravdano niti je neopravdano

Većinom je neopravdano

Nikada nije opravdano

INSTITUT PILAR, MYPLACE

3

U kojem od sljedećih slučajeva smatrate da nasilje može ili ne može biti opravdano?

(postoci odgovora, Peščenica N=607)

Veličanje NDH

U ovom pitanju riječ je bila o procjeni važnosti pojedinog događaja ili razdoblja povijesti, bez

obzira na vrijednosni sud o nekom događaju ili razdoblju. Dakle, ako netko smatra da je NDH

nagore i najsramotnije razdoblje naše povijesti, ali baš zato važno, zaokružit će 'jako važno' ili

'važno' bez obzira na svoj, pozitivni ili negativni, sud o toj državi i tom razdoblju. Anketirani

mladi daleko najvažnijim događajem/razdobljem smatraju Domovinski rat, a potom

sporazum o pristupanju EU. U skladu sa prethodnim objašnjenjem, netko tko mrzi EU i

smatra da će Hrvatska izgubiti svoju samostalnost pristupanjem ovoj zajednici država,

također će zaokružiti taj događaj zbog njegove važnosti, bez obzira na pozitivan ili negativan

stav prema EU. Dakle, tvrdnja po kojoj većina naših mladih 'veliča NDH' nikako nema

uporište u rezultatima istraživanja. Također je potrebno naglasiti da su u svakoj zemlji

najveću važnost dobili oni događaji u kojima je dotična zemlja najizravnije sudjelovala.

5

4

11

8

5

4

11

8

15

10

14

13

15

10

14

13

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Da bi se radna mjesta zaštitila odzatvaranja /otkaza

Da bi se zaštitila ljudska prava

Da bi se spriječilo globalnozatopljenje

Da bi se zaustavilo siromaštvo

Da bi se zaštitila vaša etnička /rasnagrupa

Da bi se održala stabilna vlada

Da bi se srušila vlada

Da bi se poštivala i zaštitila pravaživotinja

Uvijek je opravdano

Većinom je opravdano

Niti je opravdano niti jeneopravdano

Većinom je neopravdano

Nikada nije opravdano

INSTITUT PILAR, MYPLACE

4

Važnost različitih povijesnih događaja i razdoblja za hrvatsku povijest (postoci - koliko je

svaki od navedenih događaja/razdoblja važan u hrvatskoj povijesti?)

INSTITUT PILAR, MYPLACE

5

Autokratski sustavi (snažni vođa i vojni režim)

Kako mladi ocjenjuju demokratski i autokratski tip političkog sustava pokušali smo doznati

preko četiri pitanja; dva se odnose na demokratski tip upravljanja (ocjena demokratskog,

višestranačkog sustava, sustava u kojem oporba može slobodno izražavati svoja gledišta) a

dva na autokratski tip upravljanja zemljom (snažni vođa koji nije pod kontrolom Sabora i

vojni režim). Dakle, nije riječ o jednom pitanju u kojem se netko treba opredijeliti za ovaj ili

onaj tip upravljanja, nego o četiri pitanja u kojem mladi sudionici istraživanja ocjenama od

vrlo loš i donekle loš, do donekle dobar i vrlo dobar, ocjenjuju četiri ponuđena tipa

upravljanja zemljom. To znači da netko može istovremeno podržati i demokratski i

autokratski tip upravljanja. Najveći postotak (preko 70%) podrške nekom tipu upravljanja

izražen je u slučaju demokratskog sustava u kojem oporba može slobodno izražavati svoja

gledišta. Značajan broj mladih (55%) podržao je sustav u kojem bi zemlju vodio snažni vođa

nesputan kontrolom Sabora, a jedna trećina mladih na jednoj lokaciji i četvrtina na drugoj

lokaciji donekle dobrim i vrlo dobrim ocjenjuju vojni režim kao tip upravljanja. Pošto su naši

sudionici istraživanja davali ocjene 'donekle dobar' i 'vrlo dobar' i demokratskom i

autokratskom tipu upravljanja, odlučili smo izračunati stvarni broj 'autokrata' i 'demokrata',

tako što smo od rezultata (iskazanog ocjenama) kojeg pojedini sudionik ima za demokratski

sustav oduzeli rezultat kojeg pokazuje za autokratski sustav, pa možemo prikazati taj

postotak (autokrata, demokrata, onih bez preferencija i onih čiji odgovor nedostaje) za svaku

lokaciju posebno.

INSTITUT PILAR, MYPLACE

6

INSTITUT PILAR, MYPLACE

7

Kvalitativni dio istraživanja, koji je proveden sa sudionicima koji su odgovorili na anketna

pitanja a potom pristali na dubinski polu-strukturirani intervju, omogućuje uvid u dobar dio

razloga zbog kojih pojedini mladi ljudi traže alternativu demokratskom sustavu. Promotrimo

dužu izjavu jednog sudionika iz podsljemenske četvrti, u kojoj je tridesetak posto mladih

ocjenom donekle dobar i vrlo dobar ocijenilo vojni režim kao tip upravljanja zemljom: „Ja

sam rekao da mi se uopće ne sviđa taj oblik politike u demokraciji. Mislim da bi nama trebao

neki diktator. Da nas… treba nas neko natjerati, ili s policijom ili s vojskom ili s nečim i ukinut

tu Vladu, jer ništa korisno ne rade, samo se svađaju, i te oporbe, opće, kaj postoje…il da bude

jedna stranka bez oporbe ili gotovo. Mislim, nema smisla. I jedni i drugi ma… samo štete. Kod

nas… recimo ako neki čovjek ima novaca od recimo… uglavnom ima puno novaca… on ima

više prava neko bilo koji drugi čovjek. Ili, ako je na višem položaju isto ima neka veća prava

nego normalan čovjek, a u biti bi svi trebali biti isti, pred zakonom i pred svim…

uglavnom… „(Jurkan, Podsljeme)

Ovakva izjava nije usamljena među intervjuiranim mladima, a ona nam ukazuje na mogući

smjer interpretacije; jedan dio podrške koje su autokratski tipovi vladanja dobili kod mladih

predstavlja zapravo izražavanje nezadovoljstva postojećim stanjem društva, Jurkan to jasno

pokazuje primjerima nejednakosti građana pred zakonom. Zazivanje diktature ovdje nije u

funkciji nekog autentičnog autoritarnog pokreta, nego predstavlja prosvjed protiv našeg

suvremenog, korumpiranog društva službenih, deklarativnih demokratskih principa i stvarne

nejednakosti i društvene nepravde.

Završetkom MYPLACE projekta dobili smo jako puno podataka o mladima, društvenom

sjećanju, političkom nasljeđu i oblicima aktivizma u 14 različitih zemalja. Istraživački izvještaji

su napisani, a tek slijedi razdoblje analize i raznovrsnih, dijelom komparativnih interpretacija.

Željeli smo ukazati na raskorak između nekih tvrdnji koje su dominirale u prvom valu

medijske prezentacije i samih rezultata, prvenstveno zbog izbjegavanja koncepta moralne

panike, a ne zbog uljepšavanja slike o mladima. Postoji dovoljno razloga za zabrinutost zbog

karakteristika suvremenog društva i načina na koji mladi u takvom društvu odrastaju pa nije

potrebno dodavati nove ako se ne zasnivaju na podacima. U našem kontekstu dio mladih

(oko 15%) osjeća se ugroženim zbog vlastitih životnih stilova i opredjeljenja; predrasude i

etničke distance naslijeđene u roditeljskoj kulturi koja je prošla rat i tranziciju nisu nestale i

precizno su izmjerene anketnim istraživanjem, ne odudarajući od prosjeka drugih zemalja

koje nisu imale takvo ekstremno iskustvo (rata) u posljednjih pola stoljeća. Iz kvalitativnog

dijela istraživanja koje je obuhvatilo iste lokacije primjećujemo želju većine naših mladih za

okretanjem budućnosti i zakopavanjem ratnih sjekira prošlosti. Istovremeno, rezultati

ukazuju na potrebu mladih za komemoriranjem događaja iz prošlosti, posebno Domovinskog

rata, pri čemu mladi u svom odnosu prema prošlosti uopće naglašavaju da se povijest ne

smije zlorabiti u političke svrhe.