KOMUNIKACIJSKEVJETINE

10. PREDAVANJE

SadrSadraj aj 10.10. predavanja:predavanja:

Sukobi i tehnike rjeSukobi i tehnike rjeavanja avanja sukoba 2sukoba 2

Postoje tri razliita tipa sukoba:

1. sukobi vezani uz odnose,

2. uz procese i

3. uz ciljeve.

Sukobi ciljeva i procesa su u umjerenim

koliinama potrebni jer potiu na preispitivanje

naina i ciljeva rada, stimuliraju diskusiju I

produkciju ideja.

S druge strane, istraivanja su pokazala da su

sukobi vezani uz meuljudske odnose

gotovo uvijek disfunkcionalni i njih je potrebno

svesti na najmanju moguu mjeru.

Preduvjeti rjeavanja sukoba

Svaki pokuaj rjeavanja sukoba mora poeti

analizom problema.

Svaka strana definira taj problem drugaije i

treba ga redefinirati.

Strane toga nisu svjesne jer sukob promatraju

ovako:

a trebale bi ovako:

Mogui rezultati sukoba

I ti i ja emo dobiti to trebamo Ja u dobiti to trebam, ti e izgubiti.

Ti e dobiti to treba, ja u izgubiti Ni ti ni ja neemo dobiti to nam treba

PROCES RJEAVANJA SUKOBA

Proces rjeavanja sukoba

Rjeavanje sukoba je proces koji se odvija kroz nekoliko faza:

1. Prevencija prepoznavanje elemenata problem i spreavanje neprijateljstva i napetosti prije nego to se razvije sukob;

2. Dogovor istraivanje mogunosti za postizanje dogovora u vezi sukoba, komunikacija s drugom stranom i konstruktivno pristupanje rjeavanju sukoba;

Proces rjeavanja sukoba

3. Rjeavanje otkrivanje, prepoznavanje i suoavanje s uzrocima sukoba, te njihovo uklanjanje ili smanjivanje da bi se sprijeili budui sukobi;

4. Pomirenje - obnavljanje meuljudskih odnosa i izgradnja povjerenja, nade i uzajamnosti;

5. Mijenjanje mijenjanje okolnosti koje su dovele do razvoja sukoba u cilju spreavanja buduih sukoba i odravanje promjena kroz usvajanje navika rjeavanja sukoba konstruktivnim pristupom.

Pet je stilova/strategija rjeavanja sukoba

Orijentacije strana u sukobu

Da li emo rjeavanju sukoba pristupiti konstruktuvno ili destruktivno ovisio motivacijskoj orijentaciji strana u sukobu. Mogu se razlikovati triosnovna tipa:

1. kooperativna orijentacija ili orijentacija na suradnju, -kada je jedna strana zainteresirana za dobrobit druge strane jednako kao i za svoju vlastitu dobrobit;

2) individualistika orijentacija,kada jedna strana nastoji proi to bolje, a ne zanima je to e biti s drugom stranom;

3) kompetitivna orijentacija ili orijentacija na takmienje, kada jedna strana prvenstveno eli proi bolje nego druga strana

Razgovor nakon vjebe

Kako se osjeaju pobjednici/ poraeni?

to vam je bio cilj - pobijediti ili da drugi ne pobijedi?

Koju orijentaciju ste primijenili u ispunjavanju zadatka -natjecanje ili suradnju?

Podsjetite se 5 osnovnih strategija rjeavanja sukoba. Koju je svaki par pokazao?

Kao to smo mogli vidjeti, ponekad se moe nai rjeenje u kojem svatko pobjeuje.

Naini rjeavanja sukoba

Naini rjeavanja sukoba su: 1. dogovor,

2. rjeavanje problema,

3. pregovaranje i

4. ukljuivanje posrednika.

Kroz prethodnu vjebu vidjeli smo kolika je vanost dogovora. Ako se radi o sloenijem problemu, dogovor se pretvara u metodu rjeavanja problema.

Do kraja dananjih vjebi bavit emo se ovom metodom, a sljedei puta obradit emo pregovaranje i ukljuivanje posrednika.

Metoda rjeavanja problema

METODA RJEAVANJA PROBLEMA odvija se u 6

stupnjeva:

Definiranje problema

Traenje moguih rjeenja

Vrednovanje tih rjeenja

Odluivanje - koje je rjeenje najbolje

Odluivanje o nainu provedbe

Provjeravanje - je li rjeenje uspjeno

Preduvjeti rjeavanja sukoba

Ako su strane u sukobu orijentirane na meusobnu suradnju, ako

na sukob gledaju kao na zajedniki problem, vjerojatnije je da e

pristupiti konstruktivnom rjeavanju problema, nego ako su

orijentirane na natjecanje meu sobom.

Osim orijentacije strana u sukobu, vjerojatnost da e se u rjeavanju

sukoba krenuti u konstruktivnom ili destruktivnom smjeru ovisi o

vrsti problema.

to sprjeava rjeavanje sukoba: intenzivne emocije: ljutnja, strah, bijes,mrnja

ukopavanje u svoju poziciju

inzistiranje na svom zahtjevu

okrivljavanje druge strane

nesluanje

Mapa sukoba

Tehnika koja nam moe pomoi da dobijemo bolji (objektivniji) uvid u problem i konstruktivnije pristupimo rjeavanju problema je izrada mape sukoba.

MAPA SUKOBAPROBLEM:________________________________________________

BRIGE I STRAHOVIPOTREBESTRANA U SUKOBU

Objanjenje mape sukoba(npr. Pristup zajednikom rjeavanje vjebe u grupi)

Definiranje problema/sukoba - Vano je naglasiti da ne moemo identificirati osobu kao problem, sukob treba odrediti nekim irim pojmom, u objektivnim terminima, na nain da se sve strane u sukobu mogu sloiti s takvim odreenjem sukoba.

(Npr. ne moemo napisati Ivan ne eli sudjelovati u radu, nego kao u naslovu).

Odrediti tko su strane u sukobu. Treba u mapu ukljuiti i one osobe koje su indirektno i direktno ukljuene u sukob. (npr. Petar, Marko, Stjepan), iako se na prvi pogled ini da ste samo Vi i Ivan u sukobu.

Stvaranje liste potreba i briga i strahova za svaku stranu.

Objanjenje mape sukoba

POTREBE - Tek kada se otkriju i razumiju potrebe svake strane u sukobu, mogu se odrediti i rjeenja.

Potrebe ukljuuju to osoba eli, koji su joj interesi, odnosno do egajoj je stalo. Radi se o materijalnim ali i emocionalnim potrebama,svima koje se mogu identificirati. Neke potrebe mogu svim sudionicima biti zajednike, a neke su uvijekprisutne, kao npr. potreba za uvaavanjem i ravnopravnou. Treba paziti da ne navodimo rjeenja umjesto potreba, npr. Moja jepotreba da uspjeno rijeimo zadatak. Tada treba pitati - Zato je to vano? Ja elim brzo biti gotov s vjebom iii doma.

Objanjenje mape sukoba

BRIGE I STRAHOVI - mogu biti direktne i indirektne

Neke su brige suprotne potrebama, ne treba ih u mapi dvaputa navoditi, ve tamo gdje je prikladnije (npr. potreba zauspjehom i strah od neuspjeha). Ponekad se lake otkriju potrebe dok govorimo o brigama istrahovima, npr. lake je rei Strah me da neu uspjetinego elim uspjeti u toj vjebi.