HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.12.2017.

COM(2017) 820 final/2

CORRIGENDUM

This document corrects document COM(2017)820 final of 07.12.2017.

Concerns all languages versions.

Formatting repaired to solve a printing issue in appendix 3. Text remains unchanged.

The text shall read as follows:

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM

VIJEĆU I VIJEĆU

Doprinos Komisije tematskoj raspravi čelnika EU-a o daljnjim koracima u okviru

unutarnje i vanjske dimenzije migracijske politike

1

Još većim jedinstvom i solidarnošću među nama te poštovanjem zajedničkih pravila učinit

ćemo Europsku uniju jačom i otpornijom (...) Obvezujemo se da ćemo raditi na zaštićenoj i

sigurnoj Europi: Uniji u kojoj se svi građani osjećaju sigurnima i mogu se slobodno kretati, u

kojoj su naše vanjske granice zaštićene; Uniji s učinkovitom, odgovornom i održivom

migracijskom politikom kojom se poštuju međunarodni standardi.

(Rimska deklaracija, 27. ožujka 2017.)

Naša će pozornost i dalje biti posvećena migracijama. Europa nije tvrđava i nikad to ne smije

ni postati. Europa jest i mora ostati kontinent solidarnosti na kojemu oni koji bježe od

progona mogu pronaći utočište.

(Jean-Claude Juncker, govor o stanju Unije, 13. rujna 2017.)

U pogledu migracija još nas očekuje važan i težak posao. Moramo konsolidirati našu vanjsku

migracijsku politiku, poboljšati naše kapacitete za vraćanja i pronaći trajna rješenja za

reformirani sustav azila.

(Donald Tusk, 21. rujna 2017.)

Za suočavanje s izbjegličkom i migracijskom krizom bio je potreban brz i odlučan odgovor

Europske unije i njezinih država članica. Zahvaljujući poduzetim mjerama spašeno je više od

620 000 života u Sredozemnom moru1, pruženo je više humanitarne pomoći

2, snažnije se

interveniralo u rješavanje temeljnih uzroka migracija i poboljšan je nadzor naših vanjskih

granica. One su pridonijele i smanjenju broja nezakonitih prelazaka: broj dolazaka u Grčku

pao je s oko 177 000 u 2016. na oko 35 000 u 2017., a u Italiju stiže oko 30 % manje ljudi

nego u istom razdoblju 2016. S pomoću EU-ovih programa preseljenja otvoreni su novi

nadzirani, zakoniti putovi za gotovo 26 000 ljudi.

No, od samog je početka bilo jasno i to da je temeljni izazov uspostava dugoročnog čvršćeg i

sigurnijeg sustava u svim područjima.

Dinamika migracija u sve povezanijem svijetu trajno je stanje, a demografska situacija u EU-

u i njegovu susjedstvu upućuje na dugoročan izazov3. U tom je kontekstu potrebno

djelotvorno upravljati migracijskom politikom, u skladu s važnošću koju joj pridaju građani.

Tematska rasprava o unutarnjoj i vanjskoj dimenziji migracija koja će se održati u okviru

programa čelnika na sastanku Europskog vijeća u prosincu bit će prilika da se na najvišoj

političkoj razini odredi strateški smjer za ključne političke smjernice utvrđene za budućnost.

Pouka iz proteklih nekoliko godina jest da jednostrane mjere nisu mnogo toga donijele, da je

njihova primjena skuplja i da nose rizik od potkopavanja pogodnosti Schengena. Komisija je

u rujnu iznijela pregled dosad ostvarenoga u provedbi Europskog migracijskog programa od

1 Podaci se odnose na talijanske i grčke operacije spašavanja te operacije Europske granične i obalne straže

Triton i Posejdon i operaciju Sophia. U projektu Međunarodne organizacije za migracije „Nestali migranti”

(http://missingmigrants.iom.int/) izvješćuje se o 3 020 smrtnih slučajeva u Sredozemlju 2017. (do

27. studenoga), što je, iako je svaki izgubljeni život jedan izgubljeni život previše, najniža brojka u posljednje

dvije godine (2015. bilo je 3 785 smrtnih slučajeva, a 2016. 5 143). 2 Primjerice, u okviru Instrumenta za hitnu potporu u prosjeku 32 500 izbjeglica i migranata svakog mjeseca

prima novčanu pomoć u okviru gotovinskog programa. U Turskoj je Mrežom za hitnu socijalnu pomoć, jednim

od projekata Instrumenta EU-a za izbjeglice u Turskoj, odnedavno obuhvaćen 1,1 milijun primatelja. 3 Dok će prema predviđanjima u Europi 2050. biti manje stanovnika nego danas, u mnogim zemljama u Africi i

Aziji i dalje znatno raste broj stanovnika (Ujedinjeni narodi, Odjel za gospodarske i socijalne poslove, Odsjek

za stanovništvo (2017.). Projekcije svjetskog stanovništva: revizija iz 2017. ESA/P/WP/248).

2

2015.4 To je pokazalo da se unatoč povećanim izazovima vrlo nestabilna situacija uspjela

stabilizirati zajedničkim pristupom, odnosno postupnim udruživanjem resursa i usklađenim

radom na ostvarivanju zajedničkog cilja. Pokazala se potreba za sveobuhvatnim pristupom i

punim korištenjem cijelog niza instrumenata koji su na raspolaganju EU-u, kako bi se

rezultati postigli kombinacijom našeg zakonodavnog okvira, političkih poluga i proračuna

EU-a. Na vidjelo su također izašli nedostaci u upravljanju na vrhuncima migracijskih pritisaka

bez odgovarajuće pripremljenosti, dogovorenih načina razmjene informacija, operativnih

kapaciteta za brzi odgovor i fleksibilnih instrumenata financiranja na razini EU-a.

Vrijeme je da se pronađu rješenja da se od „ad hoc” pristupa utemeljenog na upravljanju

krizom prijeđe na stabilan i održiv okvir u području azila u budućnosti koji će biti dio potpuno

integrirane migracijske politike EU-a. Stoga je, gledajući u budućnost, neophodan reformirani

zajednički europski sustav azila koji u potpunosti odgovara svojoj svrsi.

Konsolidiranjem postojećih mjera i dogovorom o tome kako spojiti solidarnost i pravednu

podjelu odgovornosti EU će moći pokazati da je uspostavljen snažan okvir za upravljanje u

području azila i migracija kako bi se potaknulo pouzdanje i uzajamno povjerenje za

budućnost.

1. UNUTARNJA I VANJSKA DIMENZIJA: SVEOBUHVATNI PRISTUP

Europska unija je u odgovoru na najozbiljniji migracijski izazov od Drugog svjetskog rata od

2015. poduzela mjere u više područja. Postupno se pojavio novi pristup rješavanju problema

migracija utemeljen na kombinaciji mehanizama unutarnje i vanjske politike. Nakon dvije

godine pouka je da je uspješan samo sveobuhvatan pristup. Usmjerenost samo na unutarnju

dimenziju i potporu državama članicama nije dovoljna. Istodobno, vanjska migracijska

politika sama po sebi ne bi riješila izazov koji za Europu predstavljaju migracije.

EU je poduzeo važne mjere u cilju potpore državama članicama koje su najizloženije iznimno

velikom priljevu izbjeglica i migranata, prije svega Grčkoj i Italiji. Administracije i službe

država članica u suradnji sa stručnjacima iz agencija EU-a uspostavile su žarišne točke i u

konačnici osigurale učinkovitije upravljanje vanjskim granicama. Mehanizmom premještanja

solidarnost su izrazile i države članice. Nakon problematičnog početka, programom

premještanja omogućeno je da se 32 366 osoba iz Grčke i Italije premjesti u druge države

članice EU-a čime je dokazano da je to vrijedan instrument za pomoć onima kojima je

potrebna međunarodna zaštita i za ublažavanje pritiska na sustave azila u tim dvjema

zemljama. Grčka i Italija, uz druge države članice, dobile su ciljanu potporu i u obliku

financijske pomoći. Instrumentom za hitnu potporu, kojim je prikupljeno više od

440 milijuna EUR za potporu kao odgovor na izbjegličku krizu u Grčkoj, EU je uveo novi

instrument za rješavanje humanitarnih kriza unutar svojih granica.

Nakon dogovora o Komisijinu prijedlogu postignutog u rekordno kratkom vremenu5,

stavljanjem u funkciju novoosnovane Europske granične i obalne straže dodan je novi snažan

instrument za jačanje kontrole vanjskih granica i pružanje žurne pomoći državama članicama

izloženima velikom migracijskom pritisku. Agencija tako sa svojih 100 000 službenika

granične i obalne straže predanih toj zadaći dopunjuje primarnu odgovornost država članica

4 Vidjeti Komunikaciju o provedbi Europskog migracijskog programa, COM(2017) 558 od 27.9.2017. 5 Europska komisija predložila je Uredbu o europskoj graničnoj i obalnoj straži 15. prosinca 2015., Europski

parlament i Vijeće 22. lipnja 2016. dali su političku suglasnost za nju, a službeno je donesena 14. rujna 2016.,

samo devet mjeseci nakon što je predložena. Na snagu je stupila 6. listopada 2016., a snage za brzu reakciju i

za vraćanje postale su operativne 7. prosinca 2016., odnosno 7. siječnja 2017.

3

za kontrolu na vanjskim granicama. Agencijom se upravlja u suradnji s državama članicama i

za njih – brzina i djelotvornost njezinih operacija ovise o predanosti i smjeru Upravnog

odbora i predstavnika svake države članice. Predanost i smjer ključni su za ostvarivanje

koristi u smislu uzajamnog povjerenja među državama članicama i pojačane sigurnosti.

Djelotvornost potpore EU-a državama članicama pod najvećim pritiskom istodobno je

ojačana usporednim nastojanjima da se surađuje s partnerima iz trećih zemalja. Potpora EU-a

Grčkoj pomogla joj je da se nosi s velikim brojem izbjeglica koji su stizali na njezino državno

područje, a zajedničko upravljanje migracijama u okviru Izjave EU-a i Turske rezultiralo je

smanjenjem broja opasnih putovanja Egejskim morem i znatnim smanjenjem migracijskog

pritiska. Pružanjem potpore naporima Turske u osiguravanju osnovnih životnih standarda,

obrazovanja i zdravstvenih usluga za izbjeglice, Instrument EU-a za izbjeglice u Turskoj

uvelike je pridonio stabilnosti unutar velike izbjegličke populacije u Turskoj. Obalna straža i

migracijske službe surađivali su sve bliskije i na operativnoj razini i na razini izgradnje

kapaciteta. Policija i službe za provedbu zakona razvijaju nove pristupe u zajedničkim

naporima u borbi protiv krijumčarskih mreža odgovornih za prijevoz osoba.

U skladu s Izjavom iz Malte od 3. veljače 2017.6 i Italija je dobila potporu za rješavanje

pitanja velikog broja migranata i izbjeglica koji stižu na njezine obale. Zajedno s Italijom i u

bliskoj suradnji s libijskim vlastima te u partnerstvu s Visokim povjerenikom Ujedinjenih

naroda za izbjeglice, Međunarodnom organizacijom za migracije i drugim agencijama UN-a,

EU je poduzeo korake u cilju stabilizacije nezakonitog priljeva preko središnjeg Sredozemlja i

poboljšanja zaštite i pomoći izbjeglicama i migrantima blokiranima na putu. Projektima koje

financira EU pružit će se pomoć i zaštita više od 64 500 osoba u centrima za prihvat i na

točkama iskrcavanja ili u zajednicama domaćinima. Pristupom koji se temelji na okviru za

partnerstvo dogovorenom u lipnju 2016. EU surađuje i s drugim afričkim zemljama. Projektima koje financira EU koji su u tijeku na Rogu Afrike omogućit će se otvaranje više od

44 000 radnih mjesta diljem Etiopije, Kenije i Somalije, uz izravno financiranje dodatnih

30 000 radnih mjesta u Južnom Sudanu. Projekti pridonose pružanju osnovnih socijalnih

usluga za više od 2,3 milijuna korisnika. Na projektima koji su u tijeku u zapadnoj Africi i

Sahelu cilj je otvoriti 114 000 radnih mjesta te pružiti potporu 10 000 mikropoduzeća te malih

i srednjih poduzeća. Niger je uz pomoć EU-a pojačao borbu protiv krijumčarenja jednim od

glavnih putova prema Libiji. Zemlje poput Bangladeša dogovorile su s EU-om skup

praktičnih aranžmana u cilju poboljšanja procesa vraćanja onih građana koji nemaju pravo na

ostanak u EU-u.

Općenito, pokretanje prvog programa preseljenja na razini EU-a u srpnju 2015. pridonijelo je

ublažavanju pritiska nezakonitih migracija i pružilo zakonite puteve osobama kojima je

potrebna međunarodna zaštita. U okviru tog programa i programa uspostavljenog Izjavom

EU-a i Turske od njihova je pokretanja preseljeno gotovo 26 000 osoba. Nadohvat je ruke i

novi, ambiciozniji cilj preseljenja 50 000 osoba koji je u rujnu ove godine postavio

predsjednik Juncker.

Politika vraćanja još je jedan izvrstan primjer potrebe za sveobuhvatnim pristupom i koristi od

njega. Poduzete su mjere za jačanje europske dimenzije politike vraćanja i da se tako

pridonese nastojanjima da nacionalni sustavi povratka budu usklađeniji i djelotvorniji.

Uspostava bliskije sinergije između postupaka vraćanja i azila mogla bi imati ključnu ulogu u

daljnjem povećanju djelotvornosti politike vraćanja i praćenju njezina učinka stalnim

6 Izjava iz Malte članova Europskog vijeća o vanjskim aspektima migracija: rješavanje pitanja

srednjosredozemne rute.

4

nadzorom i razmjenom ažuriranih podataka s EU-om. Djelotvornost vraćanja mogla bi se

poboljšati i boljom integracijom sposobnosti potpore Agencije za europsku graničnu i obalnu

stražu. Nacionalni sustavi istodobno imaju veći poticaj da poboljšaju svoj rad ako se održi

zamah prema postizanju dogovora s ključnim zemljama podrijetla i provoza o funkcionalnim

sporazumima o ponovnom prihvatu ili praktičnim aranžmanima.

2. NAPREDAK NA SVIM PODRUČJIMA

Različiti stupovi sveobuhvatnog pristupa EU-a nisu samo međusobno povezani: njihov se

uspjeh uvelike oslanja na održavanje zamaha aktivnosti u svim područjima. Sve mjere

poduzete u cilju rješavanja migracija s trećim zemljama, izgradnje čvrste zaštite vanjskih

granica EU-a ili primjene solidarnosti i odgovornosti unutar EU-a jesu aktivnosti koje su u

tijeku. U svim područjima ima još posla kako bi se učvrstili postignuti rezultati i ispravili

nedostaci.

EU treba nastaviti raditi u cilju daljnjeg smanjenja nezakonitih i opasnih putovanja. Katkad to

znači nastojanje da se nastavi rad na uspješnim inicijativama; katkad to znači dovršavanje

postojećih planova, kao što je potpuna operativnost Europske granične i obalne straže te

ispunjavanje preuzetih obveza u pogledu preseljenja. To znači i nastavak potpore EU-a

državama članicama koje su pod najvećim pritiskom.

Rad uložen u uspostavu operativnih mehanizama omogućio je EU-u učinkovit odgovor na

krizu i mora se nastaviti; u suprotnom će ostvareni napredak biti ugrožen. Stečena iskustva

trebalo bi iskoristiti za oblikovanje alata razvijenih da bi se osigurala naša buduća sposobnost

reagiranja, uključujući strukturna rješenja za naš sustav za migracije. Jednako je važno da

države članice imaju potrebne administrativne kapacitete za djelotvornu provedbu

reformiranog pravnog, operativnog i financijskog okvira. U svim tim nastojanjima jedinstvo

EU-a i njegovih država članica najbolje je jamstvo za ostvarenje integriranog, sveobuhvatnog

pristupa koji nam je potreban da bismo ostvarili uspjeh.

3. OD UPRAVLJANJA KRIZOM DO STABILNOG I ODRŽIVOG OKVIRA U

PODRUČJU AZILA U BUDUĆNOSTI

Integrirani paket za održivi sustav azila

Komisija je u svibnju i srpnju 2016. predložila reformu zajedničkog europskog sustava azila i

iznijela prijedlog paketa instrumenata za jačanje i prilagodbu politike azila EU-a izazovima

našeg vremena.

Reforma postojećeg sustava potrebna je kako bismo osigurali da možemo brzo pružiti zaštitu

potrebitima i vratiti one koji to nisu te kako bismo se nosili s rizikom od sekundarnih kretanja

i zlouporabama koje potkopavaju povjerenje i neometano funkcioniranje schengenskog

prostora. Ona služi i za postizanje veće usklađenosti u sustavu azila EU-a kako bi se osigurao

ravnopravniji i pravedniji odnos prema podnositeljima zahtjeva diljem EU-a. U zajedničkom

europskom sustavu azila stope priznavanja za podnositelje zahtjeva koji su iste nacionalnosti

ne bi se smjele razlikovati među državama članicama toliko kao sada. Primjerice, kad je riječ

o afganistanskim državljanima, razlika je od 0 % do 98 %, ovisno o državi članici7. Nužno je i

osigurati brze i učinkovite postupke. Danas postupci traženja azila u nekim državama

članicama mogu trajati nekoliko mjeseci, a u drugima i nekoliko godina. Rješavanjem tih

7 Izvor: Godišnje izvješće EASO-a za 2016. Na razlike u stopama priznavanja mogu utjecati i objektivni

čimbenici, ali su svejedno znatne.

5

problema Unija će ujedno ukloniti poticaje za podnošenje zahtjeva za azil u više država

članica i smanjiti broj čimbenika privlačnosti EU-a.

Komisijinim prijedlozima za reformu Dublinske uredbe, Uredbe o kvalifikaciji i Uredbe o

postupcima azila te Direktive o uvjetima prihvata pridonosi se uspostavi sustava koji će se na

vanjskim granicama spremno suočiti s mogućim dolaskom velikog broja osoba kojima je

potrebna međunarodna zaštita te mehanizama solidarnosti na temelju zajedničke odgovornosti

za upravljanje dolaskom iznimno velikog broja tražitelja azila. Komisija je predložila i

prelazak Europskog potpornog ureda za azil u punopravnu Europsku agenciju za azil kako bi

državama članicama osigurala novu razinu potpore pri upravljanju azilom, slično kao što je

europska granična i obalna straža olakšala pružanje pomoći državama članicama pri

osiguranju zaštite vanjskih granica.

Komisija je osim toga predložila okvir Unije za preseljenje kako bi se osigurali uređeni i

sigurni putovi prema Europi za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita te jačanje

europske baze otisaka prstiju Eurodac radi poticanja borbe protiv nezakonitih migracija.

Svi se navedeni prijedlozi reformi trenutačno razmatraju u Europskom parlamentu i Vijeću, a

Europski parlament, Vijeće i Komisija utvrdili su ih kao prioritete u Zajedničkoj deklaraciji

iz 2016.8 Prijedlozi se godinu i pol nakon izrade nalaze u različitim fazama zakonodavnog

postupka. Neki se donose uskoro, npr. prijedlog o Europskoj agenciji za azil te prijedlog o

reformi Eurodaca, a drugi, kao što su prijedlog o okviru Unije za preseljenje, o Uredbi o

kvalifikaciji te Direktivi o uvjetima prihvata, napreduju. S druge strane, i dalje je potreban

znatan rad na prijedlogu uredbe o postupcima azila i ključnom prijedlogu za reviziju

Dublinske uredbe. U tom je kontekstu potrebno nastaviti rad i na konceptu sigurne treće

zemlje EU-a, uzimajući u obzir lipanjske zaključke Europskog vijeća.

Osnovni su elementi tog paketa reformi međusobno povezane i objedinjene mjere čija je svrha

smisleno usklađivanje odgovora na izazove. Mjere je potrebno sagledati u cjelini i donijeti ih

kao paket, čak i ako tehnički dio posla napreduje drukčijom dinamikom. Iako je bitno

unaprijed postaviti ključne operativne temelje koji će pridonijeti bržem uvođenju čitave

reforme, bilo bi korisno donijeti prijedloge o Europskoj agenciji za azil i Eurodacu ne

čekajući na dogovor o ostalim glavnim elementima. Sve izmjene povezane s ostatkom paketa

mogu se naknadno uključiti.

Solidarnost i odgovornost ključne su komponente integriranog paketa

Stabilan okvir za azil održiv u budućnosti treba izgraditi na čvrstim temeljima i jasnim

vrijednostima: učinkovitijem i poštenijem pristupu koji se temelji na solidarnosti i

odgovornosti. Središnja uloga tih načela odražava se u Ugovorima, u kojima je utvrđeno da

politike Unije određene poglavljem o politikama o graničnoj kontroli, azilu i useljavanju i

njihovu provedbu uređuje načelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među

državama članicama, uključujući i njegove financijske implikacije. Kada god je to potrebno,

akti Unije usvojeni na temelju ovog poglavlja sadržavaju odgovarajuće mjere za primjenu tog

načela9.

Odgovor se EU-a dosad oslanjao na ta temeljna načela. EU je u operativnom, financijskom i

političkom smislu blisko surađivao u pružanju potpore državama članicama koje su bile

izložene najsnažnijem pritisku, kao i premještanjem i preseljenjem te operativnom potporom

8 Zajednička izjava predsjednika Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije o zakonodavnim

prioritetima EU-a za 2017., 13.12.2016. 9 Vidjeti članak 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

6

u području azila i granica, među ostalim i preko agencija EU-a. Najbolji rezultati ostvareni su

kada je angažman bio najširi, kada su sve države članice ostvarile korist i dale svoj doprinos.

Potrebno je postići sporazum o odgovarajućoj ravnoteži načela odgovornosti i solidarnosti u

okviru reforme zajedničkog europskog sustava azila. U okviru zajedničkog sustava i

schengenskog područja bez unutarnjih granica jedno nije moguće bez drugog. Iako je

pojačana suradnja uvijek krajnja mjera za rješavanje blokada, u ovom slučaju nije prikladna

za organizaciju mehanizma solidarnosti i odgovornosti, u kojem bi trebale sudjelovati sve

države članice. Neuspjeh u tom području značio bi nastavak pritiska na schengenski sustav.

Umjesto toga, za postizanje sporazuma trebalo bi iskoristiti iskustvo i najbolju praksu stečenu

tijekom posljednjih nekoliko godina. Najkontroverzniji aspekt u sklopu reforme Dublinske

uredbe jest postizanje ravnoteže između mehanizma solidarnosti i odgovornosti. Može se

oblikovati na više načina. Komisija je prvotno iznijela prijedlog stalnog okvira za mehanizam

premještanja u krizama. Zatim je u svibnju 2016. iznijela prijedlog o sveobuhvatnijem i

predvidljivijem pristupu, uključivanjem mehanizma za pravednu raspodjelu u pravila iz

Dublinske uredbe, koji bi se aktivirao automatski u određenim okolnostima. Na temelju tog

prijedloga slovačko, malteško i estonsko predsjedništvo Vijeća surađivali su na donošenju

pristupa u fazama. Europski parlament predlaže obvezni sustav premještanja koji bi se

primjenjivao općenito, bez obzira na migracijski pritisak. Uzimajući u obzir ta stajališta,

mogući korak naprijed bilo bi donošenje pristupa u sklopu kojeg bi se komponenta obveznog

premještanja primjenjivala u ozbiljnim kriznim situacijama, dok bi se u manje zahtjevnim

slučajevima premještanje temeljilo na dobrovoljno preuzetim obvezama država članica. U tim

bi slučajevima na raspolaganju bio mehanizam solidarnosti u različitim oblicima, temeljen na

unutarnjoj i vanjskoj dimenziji integrirane sveobuhvatne migracijske politike. U skladu s tim

predsjednik Juncker u govoru o stanju Unije 2017. složio se da će za provedbu te reforme biti

potreban kompromis te da bi rezultat trebao biti zadovoljavajući za Uniju i pravedan za sve

države članice.

4. VANJSKA DIMENZIJA

Europska unija postupno je uspostavila istinsku vanjsku migracijsku politiku koja dopunjuje i

jača unutarnju dimenziju. To je djelovanje pridonijelo smanjenju broja opasnih putovanja,

spašavanju života migranata i uspostavi nove razine pomoći EU-a namijenjene borbi protiv

glavnih uzroka kretanja stanovništva i osiguravanju zaštite izbjeglica i migranata. Budući da

će migracijski pritisak i idućih godina biti izazov Europi, nema alternative konsolidaciji i

jačanju vanjske dimenzije migracija.

Na istočnosredozemnoj ruti potrebno je osigurati kontinuiranu potpunu provedbu Izjave EU-a

i Turske. Države članice već su u Izjavi EU-a i Turske prihvatile da će osigurati dodatne

3 milijarde EUR za Instrument EU-a za izbjeglice u Turskoj ubrzo nakon što se ugovore

trenutačno dostupna sredstva i ispune ostali uvjeti iz Izjave EU-a i Turske. Aranžman bi se

temeljio na modelu raspodjele tereta između proračuna EU-a i nacionalnih proračuna, koji je

dogovoren 2016.10

Trebalo bi zadržati dinamiku preseljenja iz Turske. Provedbom

dobrovoljnog humanitarnog programa prihvata dodatno će se pridonijeti osiguravanju

zakonitih putova za prihvat sirijskih izbjeglica u Turskoj. Posebnu pozornost treba obratiti

zapadnom Balkanu pružanjem trajne potpore EU-a zemljama duž rute i budnim praćenjem

sekundarnih kretanja.

10 Sporazum između 28 država članica i Komisije postignut 3. veljače 2016.: 1 milijarda EUR financira se iz

proračuna EU-a, a 2 milijarde EUR financiraju se doprinosima država članica u skladu s njihovim udjelom u

bruto nacionalnom dohotku EU-a.

7

Nužno je i pojačati djelovanje duž srednjosredozemne rute i ostvariti rezultate u svim

aspektima strategije utvrđene u Izjavi iz Malte i akcijskom planu za središnje Sredozemlje.

EU i države članice u suradnji s libijskim vlastima, Afričkom unijom, Međunarodnom

organizacijom za migracije, Uredom visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice i

drugim agencijama UN-a hitno će pojačati mjere u cilju osiguranja zaštite migranata i

izbjeglica u Libiji uz puno poštovanje njihovih ljudskih prava te zaustavljanja nasilja i

zlostavljanja koje provode kriminalne mreže. Stoga je EU u suradnji s Afričkom unijom i

Ujedinjenim narodima pokrenuo radnu skupinu u cilju spašavanja i zaštite života migranata i

izbjeglica duž ruta, a posebno u Libiji, kako je objavljeno u Abidjanu 29. studenoga 2017.

Zahvaljujući tome ubrzat će se program Međunarodne organizacije za migracije za podršku

potpomognutom dobrovoljnom povratku iz Libije u zemlje podrijetla, kojim će se financirati

povratak dodatnih 15 000 osoba do veljače 2018. Nakon uspostave „instrumenta za tranzit i

odlaske” u Tripoliju namijenjenog osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita, EU i

države članice trebali bi podržati preseljenja iz Libije mehanizmom za hitni tranzit Visokog

povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, i to za najmanje 1 000 osoba do veljače 2018.

Slamanje poslovnog modela krijumčara i dalje je prioritet. U tom bi kontekstu EU trebao

podržati nove projekte za otvaranje radnih mjesta i društveno-gospodarski razvoj u lokalnim

zajednicama, posebno u Libiji i Nigeru.

Promjenjivost migracijskih tokova zahtijeva budno praćenje: primjerice, ukupan broj

dolazaka zapadnosredozemnom rutom/atlantskom rutom u Španjolsku povećao se na više od

25 500 osoba u 2017., što je otprilike 105 % više od broja dolazaka u istom razdoblju 2016.

Suradnja s Marokom i drugim relevantnim zemljama duž te rute bit će ključna.

Ostvarivanje svih navedenih ciljeva nije moguće bez dodatnog financiranja. U tom je

kontekstu ključno obnoviti programski dio za sjevernu Afriku Uzajamnog fonda EU-a za

Afriku. Iako su određene države članice nakon zadnjeg sastanka Europskog vijeća objavile da

preuzimaju dodatne obveze, nužno je da sve države članice daju svoj doprinos kako bi se

pokrio nedostatak sredstava u iznosu od 340 milijuna EUR, od čega je 110 milijuna EUR za

hitne potrebe.

Osim sjeverne Afrike podupiru se projekti u okviru Uzajamnog fonda EU-a, uključujući

projekte za sigurnost opskrbe hranom, otvaranje radnih mjesta za mlade i bolje upravljanje

migracijama, u 21 zemlji supsaharske Afrike i istočne Afrike, i to preko programskog dijela

za Sahel/Čadsko jezero te programskog dijela za Rog Afrike. Ugovorena su sredstva za 178

ugovora u iznosu od 1,2 milijarde EUR, uključujući zajedničke projekte. Dostupna će se

sredstva ubrzo iscrpiti. Potrebno je osigurati njihovo usmjereno financiranje i učinkovitu

uporabu u preostalim godinama rada Fonda istodobno razmatrajući daljnje obveze država

članica, posebno s obzirom na nužnost provedbe rezultata postignutih na sastanku na vrhu

Afričke unije i Europske unije održanog 29. i 30. studenoga 2017.

EU i države članice trebali bi u najvećoj mogućoj mjeri upotrijebiti poticaje, primjerice viznu

politiku i druge politike, radi sklapanja sporazuma o ponovnom prihvatu ili praktičnih

aranžmana s državama podrijetla i tranzitnim državama.

U idućem razdoblju i dalje treba predano raditi na uklanjanju glavnih uzroka migracija

razvojnom suradnjom, uključujući potporu za digitalne komponente i ciljane mjere u okviru

Uzajamnog fonda EU-a, kao i umnožavanjem privatnih ulaganja u okviru Plana vanjskih

ulaganja te razvojem paketa mjera za zakonite migracije koji mogu ojačati naša partnerstva.

Na sastanku na vrhu Afričke unije i EU-a potvrđen je potencijal za snažnije i obuhvatnije

partnerstvo dvaju kontinenata s naglaskom na mladima i razvoju. Budući da su migracije

8

globalni izazov, EU i Afrika aktivno će surađivati i na budućim globalnim paktovima UN-a o

migracijama.

5. FINANCIRANJE MIGRACIJA: ODGOVARAJUĆA SREDSTVA,

FLEKSIBILNI INSTRUMENTI

Upravljanje migracijama zahtijeva velika ulaganja. U vrijeme kada je razvijena sadašnja

generacija instrumenata EU-a za financiranje (2011.), migracije su bile na mnogo nižoj razini

prioriteta od današnje. Od početka krize raspoloživa sredstva prvotno programirana za

migracije povišena su za 74,6 % (6 milijardi EUR) do 2020. kao potpora intervencijama u

svim državama članicama. Pokazalo se da je potpora iz proračuna EU-a nužna kako bi se

državama članicama koje su izložene najsnažnijem pritisku pomoglo u odgovoru na nove

potrebe u pogledu nadzora granica, upravljanja žarišnim točkama i pružanja nužne

humanitarne pomoći izbjeglicama i migrantima, uključujući smještaj i zdravstvenu skrb.

Sposobnost djelovanja država članica ojačana je stavljanjem na raspolaganje stručnjaka i

opreme preko Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Europola i Europskog

potpornog ureda za azil. Financiranjem preseljenja osoba kojima je potrebna zaštita i koja

provode države članice sredstvima EU-a stvoreno je više zakonitih mogućnosti za siguran

dolazak migranata u Europu. Te će potrebe postojati i u budućnosti.

Za rješavanje problema povezanih s migracijama idućih godina bit će potrebni dobro

koncipirani, fleksibilni i pojednostavnjeni instrumenti. U prošlosti su rigidna pravila

planiranja sredstava priječila brz odgovor na zahtjeve država članica ili vodila do sustavne

upotrebe (ograničenih) sredstava za izvanredne situacije. Instrumenti EU-a za financiranje

mogli bi se u budućnosti upotrebljavati i u svrhe kao što je potpora lokalnim zajednicama koje

primaju velik broj migranata ili izbjeglica, čime bi se olakšala integracija i rješavali socijalni i

zdravstveni problemi.

Financiranje je ključan aspekt na kojem se temelji vanjska migracijska politika EU-a. U tom

su području potrebni privremeni instrumenti radi odgovora na nove prioritete, primjerice

Instrument EU-a za izbjeglice u Turskoj, Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku ili Europski

fond za održivi razvoj. Iako su ti instrumenti uspostavljeni i kako bi se osiguralo kombiniranje

sredstava iz proračuna EU-a i država članica, osiguravanje komplementarnih nacionalnih

sredstava pokazalo se problematičnim. Potrebno je promisliti kako će se ubuduće zajamčiti

sredstva za financiranje vanjske dimenzije migracija i osigurati fleksibilnost, brza

mobilizacija te koordinirana upotreba unutarnjih i vanjskih sredstava.

U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru trebat će uzeti u obzir pouke iz sadašnjeg

iskustva i isto tako predvidjeti buduće migracijske izazove.

9

Plan za dogovor o sveobuhvatnom paketu mjera za migracije do lipnja 2018.

Ostvaren je napredak Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u pogledu unutarnjih i vanjskih dimenzija

migracijske politike. No migracijski su izazovi i pritisci i dalje vrlo visoki. S obzirom na našu zajedničku

predanost povratku u schengenski sustav do ljeta 2018. i prelasku na sustav otporan na buduće krize, Komisija

poziva čelnike na dogovor o sljedećim elementima plana kojim bi se omogućilo postizanje dogovora o

sveobuhvatnom paketu do lipnja 2018.

Pojačati rad na reformi zajedničkog europskog sustava azila tako da se:

prijedlozi o Europskoj agenciji za azil i Eurodacu donesu do ožujka 2018.;

politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o Uredbi o kvalifikaciji postigne do kraja ožujka

2018.;

politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o Direktivi o uvjetima prihvata i okviru Unije za

preseljenje postigne do svibnja 2018.;

pregovarački mandat o Uredbi o postupcima azila postigne u Europskom parlamentu i Vijeću do

svibnja 2018.;

sporazum o pravoj ravnoteži između odgovornosti i solidarnosti trebalo bi postići na temelju sljedećih

koraka:

glavne odrednice za sporazum utvrđene su do travnja 2018.;

na sastanku čelnika EU-a u Sofiji u svibnju 2018. postignut je sporazum o pravoj ravnoteži

između odgovornosti i solidarnosti, koji je brzo prenesen u pregovarački mandat Vijeća o

Dublinskoj uredbi;

na sastanku Europskog vijeća u lipnju postignut je politički dogovor o sveobuhvatnoj reformi

zajedničkog europskog sustava azila.

Dovršiti izgradnju učinkovitog sustava upravljanja vanjskim granicama, ponajprije osiguravanjem da

države članice stave na raspolaganje sve stručnjake i opremu potrebne snagama za brzu reakciju europske

granične i obalne straže, kako bi one bile potpuno spremne za raspoređivanje do ožujka 2018.;

Osigurati punu funkcionalnost kapaciteta za vraćanje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu do

ožujka 2018. tako da se broj vraćenih migranata u operacijama organiziranima u suradnji s Agencijom

poveća za barem 20 % u usporedbi s istim razdobljem 2017., odnosno za 50 % do lipnja 2018. Na temelju

postojećih pozitivnih primjera operativnih aranžmana o ponovnom prihvatu nedavno uspostavljenih s trećim

zemljama (npr. Bangladeš) takve bi aranžmane ili sporazume o ponovnom prihvatu trebalo uspostaviti s još

tri partnerske zemlje do svibnja 2018.;

Osigurati dovoljan broj zakonitih putova u Europu. Od država članica zahtijeva se da preuzmu obvezu za

preseljenje do veljače 2018. najmanje 50 000 osoba kojima je potrebna zaštita, od čega bi se 50 % obveza

provelo do listopada 2018., a ostatak do svibnja 2019., među ostalim i mehanizmom za hitni tranzit iz Libije

Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice. Pokrenuti prve pilot-projekte za usklađivanje

ponuda zakonitih ekonomskih migracija za ključne zemlje partnere do svibnja 2018.;

Do lipnja 2018. postići politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o Direktivi o plavoj karti u

pogledu uvjeta ulaska i boravka visokokvalificiranih radnika iz trećih zemalja;

Pokrenuti različite aktivnosti u područjima vanjske migracijske politike. Osigurati potpunu i trajnu

provedbu Izjave EU-a i Turske. U partnerstvu s libijskim vlastima, Afričkom unijom i Međunarodnom

organizacijom za migracije podržati potpomognuti dobrovoljni povratak dodatnih 15 000 osoba iz Libije u

zemlje podrijetla te preseljenje najmanje 1 000 osoba iz Libije do veljače 2018. s pomoću mehanizma za

hitni tranzit Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice. Sve države članice trebale bi dati svoj

doprinos kako bi se do ožujka 2018. pokrio nedostatak sredstava u programskom dijelu za sjevernu Afriku

Uzajamnog fonda EU-a za Afriku u iznosu od 340 milijuna EUR;

Uzimajući u obzir zaključke sa sastanka na vrhu EU-a i Afričke unije, podržati rad radne skupine EU-a,

Afričke unije i Ujedinjenih naroda i ojačati strateško partnerstvo s Afrikom, među ostalim i brzom

provedbom svih komponenti plana vanjskih ulaganja EU-a. Prvi val projekata u okviru Europskog fonda

za održivi razvoj trebalo bi donijeti do svibnja 2018.

Za osiguranje mjerljivog napretka u svim različitim elementima tog plana svaka bi država članica trebala

imenovati posebnog izaslanika (šerpu) za migracije.

10

Dodatak 1. – Europski migracijski program: Trenutačno stanje u pogledu glavnih

prijedloga

DOSADAŠNJI NAPREDAK U POGLEDU GLAVNIH ZAKONODAVNIH DOKUMENATA U SKLADU S NJIHOVIM STATUSOM

Europska

komisija

Europski

parlament

Vijeće Europske unije

Donijeli Europski

parlament i Vijeće

Prijedlog Opis Status

Međunarodna zaštita: privremene mjere u korist Italije i Grčke

Odlukom se utvrđuje privremeni i izvanredni mehanizam premještanja osoba iz Italije i Grčke u druge države članice tijekom dvije godine.

svibanj 2015.

Jedinstveni vizni obrazac Uredbom se utvrđuje novi zajednički dizajn naljepnice

vize s modernijim sigurnosnim značajkama radi sprječavanja krivotvorenja.

lipanj 2015.

Međunarodna zaštita: privremene mjere u korist Italije, Grčke i Mađarske

Odlukom se uvode privremene mjere u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke kako bi im se pružila potpora u rješavanju izvanredne situacije nastale zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja u tim državama članicama.

rujan

2015.

Europska putna isprava za vraćanje

Uredbom se uspostavlja jedinstvena europska putna isprava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom.

prosinac

2015.

Europska komisija Europski parlament Vijeće Europske unije

Predstavljeni prijedlog Dogovoren pregovarački mandat ili donesen akt

Dogovoren pregovarački mandat ili donesen akt

Prijedlog koji će se predstaviti

Pregovarački mandat koji će biti dogovoren Pregovarački mandat koji će biti dogovoren

14

2

3

23

Od navedene 23 inicijative, Europski parlament i

Vijeće Europske unije donijeli su njih devet.

Otkako je Junckerova

Komisija preuzela

dužnost, Europska

komisija predstavila je

23 glavne

zakonodavne

inicijative.

Trenutačno se razmatra 14 zakonodavnih

inicijativa Komisije koje moraju donijeti Europski

parlament i Vijeće.

11

DOSADAŠNJI NAPREDAK U POGLEDU GLAVNIH ZAKONODAVNIH DOKUMENATA U SKLADU S NJIHOVIM STATUSOM

Europska

komisija

Europski parlament

Vijeće Europske unije

Donijeli Europski

parlament i Vijeće

Prijedlog Opis Status

Jačanje kontrola provjerom u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama

Uredbom se uvode obvezne sustavne provjere u relevantnim bazama podataka također i za državljane EU-a koji prelaze vanjske granice EU-a.

prosinac 2015.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

Uredbom se osniva Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu radi osiguranja učinkovite primjene čvrstih zajedničkih standarda upravljanja granicama i prema potrebi pružanja operativne potpore i intervencije u cilju brzog odgovora na nove krize na vanjskim granicama.

prosinac 2015.

Sustav ulaska/izlaska (pametne granice)

Sustavom će se registrirati ulazak i izlazak državljana trećih zemalja te olakšati nadziranje dopuštenih kratkotrajnih boravaka u EU-u. Sustavom će se modernizirati upravljanje vanjskim granicama poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti kontrola te otkrivanja krivotvorenih isprava i zlouporabe identiteta.

travanj 2016.

Azil: Dublinski sustav Cilj je prijedloga stvaranje poštenijeg, učinkovitijeg i održivijeg sustava raspodjele podnositelja zahtjeva za azil među državama članicama.

svibanj 2016.

studeni 2017.

Agencija za azil Prijedlogom će se osnovati punopravna Agencija Europske unije za azil sa znatno proširenim mandatom i zadacima, uključujući ovlasti za raspoređivanje timova za potporu u pitanjima azila i pružanje operativne i tehničke pomoći.

svibanj 2016.

prosinac 2017.

prosinac 2017.

Azil: Eurodac Cilj je prijedloga prilagodba i osnaživanje sustava

Eurodac radi olakšavanja vraćanja i borbe protiv nezakonitih migracija.

svibanj 2016.

lipanj 2017.

lipanj 2017.

Ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi zapošljavanja visokokvalificiranih radnika

(plava karta)

Ovaj prijedlog o zakonitim migracijama, poznat i kao program „plave karte”, Komisija je iznijela sredinom 2016.

lipanj 2016.

srpanj 2017.

srpanj 2017.

Jedinstveni obrazac boravišnih dozvola

Uredbom se uvode modernije sigurnosne značajke boravišnih dozvola radi poboljšanja onih postojećih.

lipanj 2016.

Uvjeti prihvata Prijedlogom se usklađuju uvjeti prihvata u cijelom EU-u.

srpanj 2016. svibanj 2017.

studeni 2017.

Ispunjavanje uvjeta za azil Prijedlogom se usklađuju standardi zaštite u EU-u i zaustavljaju sekundarna kretanja i pokušaji podnošenja višestrukih zahtjeva za azil.

srpanj 2016.

srpanj 2017.

srpanj 2017.

Postupak azila Prijedlogom se smanjuju razlike u stopama priznavanja, sprječavaju sekundarna kretanja i osiguravaju zajednička učinkovita postupovna jamstva za tražitelje azila.

srpanj 2016.

Okvir Unije za preseljenje

Komisija je ovaj prijedlog o načinu preseljenja osoba s priznatim izbjegličkim statusom s područja izvan EU-a, primjerice iz izbjegličkih kampova, iznijela u srpnju prošle godine.

srpanj 2016.

listopad 2017.

studeni 2017.

Europska komisija Europski parlament Vijeće Europske unije

Predstavljeni prijedlog Dogovoren pregovarački mandat ili donesen akt

Dogovoren pregovarački mandat ili donesen akt

Prijedlog koji će se predstaviti

Pregovarački mandat koji će biti dogovoren Pregovarački mandat koji će biti dogovoren

12

Europska

komisija

Europski parlament

Vijeće Europske unije

Donijeli Europski

parlament i Vijeće

Prijedlog Opis Status

Plan za vanjska ulaganja/Europski fond za održivi razvoj

O tom su prijedlogu suzakonodavci postigli brz politički dogovor u lipnju, nepunih godinu dana nakon što ga je Komisija predstavila u rujnu 2016. Cilj mu je omogućiti upotrebu sredstava EU-a za poticanje privatnih ulaganja u razvoj Afrike i drugih zemalja u susjedstvu EU-a.

rujan 2016

.

Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju

Prijedlogom će se uspostaviti automatizirani sustav sigurnosne provjere prije putovanja i provjere u pogledu nezakonitih migracija državljana trećih zemalja izuzetih od viznog režima. Državama članicama time će se zajamčiti potpunije informacije o državljanima trećih zemalja koji stižu u Europu.

studeni 2016.

listopad 2017.

lipanj 2017.

Uspostava, rad i upotreba Schengenskog informacijskog sustava u području:

• policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima

Komisija je u prosincu 2016. iznijela prijedloge za reviziju Schengenskog informacijskog sustava, posebno u cilju poboljšanja upravljanja granicama i migracijama.

prosinac 2016.

studeni 2017.

studeni 2017.

• graničnih kontrola

prosinac 2016.

• vraćanja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom

prosinac

2016.

Agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)

Prijedlogom se revidira Uredba o osnivanju agencije eu-LISA i jača njezin mandat u skladu s trenutačnim izazovima na razini EU-a u području slobode, sigurnosti i pravde. Konkretno, Agencija će odsad biti nadležna za razvoj i uvođenje tehničkih rješenja za interoperabilnost s informacijskim sustavima EU-a.

lipanj 2017.

Revizija pravila za privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica

Cilj je prijedloga izrada pravila za privremeno ponovno uvođenje nadzora granica u skladu s trenutačnim i budućim izazovima, a Komisija ga je predstavila u rujnu 2017.

rujan

2017.

Europska komisija Europski parlament Vijeće Europske unije

Predstavljeni prijedlog Dogovoren pregovarački mandat ili donesen akt

Dogovoren pregovarački mandat ili donesen akt

Prijedlog koji će se predstaviti

Pregovarački mandat koji će biti dogovoren Pregovarački mandat koji će biti dogovoren

13

Dodatak 2. – Uzajamni fond EU-a za Afriku

Preuzete obveze i doprinosi za Uzajamni fond EU-a za Afriku

Sredstva dodijeljena Uzajamnom fondu EU-a za Afriku trenutačno iznose 3,3 milijarde EUR: više od

2,9 milijardi EUR potječe iz Europskog fonda za razvoj (EDF) i financijskih instrumenata EU-a te

375 milijuna EUR od država članica EU-a i drugih donatora (Švicarska i Norveška), od čega je dosad

isplaćeno 315,1 milijun EUR. Države članice trebale bi pridonijeti više u skladu s preuzetim

obvezama iz studenoga 2015.

Preuzete obveze i doprinosi za Uzajamni fond EU-a za Afriku

(u milijunima EUR – stanje na dan 4. prosinca 2017.)

Država članica/pridružena država

Preuzete

obveze Primljeno

Austrija 6 6

Belgija 10 6

Bugarska 0,55 0,05

Hrvatska 0,2 0,2

Cipar

Češka 1,67 1,67

Danska 10 6

Estonija 1,45 1,45

Finska 5 5

Francuska 9 3

Njemačka 154 136

Grčka

Mađarska 0,7 0,7

Irska 6 1,2

Italija 102 102

Latvija 0,3 0,3

Litva 0,2 0,05

Luksemburg 3,1 3,1

Malta 0,25 0,1

Nizozemska 26,36 13,36

Poljska 8,13 8,13

Portugal 0,45 0,45

Rumunjska 0,1 0,1

Slovačka 1,6 0,6

Slovenija 0,05 0,05

Španjolska 9 3

Švedska 3 3

Ujedinjena Kraljevina 3 1,2

Norveška 8,78 8,78

Švicarska 4,1 3,6

Ukupan doprinos 375 315,1

Doprinos iz proračuna EU-a[1] 2 928,4

[1]Uključujući druge financijske instrumente EU-a, npr. Europski fond za razvoj.

14

Na dan 4. prosinca 2017. Operativni odbor Uzajamnog fonda EU-a za Afriku odobrio je 120

programa u trima regijama u ukupnom iznosu od otprilike 1 960,4 milijuna EUR. Dosad su

potpisana 194 ugovora s provoditeljima (86 u regiji Sahel/Čadsko jezero, 69 u državama Roga

Afrike, 16 na području sjeverne Afrike i 23 ugovora povezana sa zajedničkim projektima) ukupne vrijednosti od 1 352,2 milijuna EUR. Ukupno je isplaćeno 490,6 milijuna EUR.

Programski dio Odobreni iznos Ugovoreni iznos Isplaćeni iznos

Rog Afrike 665,0 430,3 146,6

sjeverna Afrika 293,6* 132,3 60,4

Sahel/Čadsko jezero 988,8* 787,0 282,9

zajednički projekti 13* 2,6 0,7

sveukupno 1 960,4* 1 352,2 490,6 *Zaokružene brojke

Programski dio za sjevernu Afriku Uzajamnog fonda EU-a za Afriku

Posebno je osjetan nedostatak sredstava u programskom dijelu za sjevernu Afriku Uzajamnog

fonda EU-a za Afriku, iako je riječ o jednom od najvažnijih programa za smanjenje tokova duž

srednjosredozemne rute. U sklopu programskog dijela za sjevernu Afriku Uzajamnog fonda EU-a za

Afriku dosad su odobreni programi u vrijednosti od 294 milijuna EUR, od čega su ugovorena

132 milijuna EUR. Potrebno je dodatno financiranje kako bi se pokrio utvrđeni nedostatak sredstava

u iznosu od 340 milijuna EUR, od čega je 110 milijuna EUR za hitne potrebe.

Nakon što je Komisija u srpnju pozvala na dodatne doprinose za programski dio za sjevernu Afriku,

Europsko vijeće na listopadskom je sastanku pozvalo države članice da osiguraju dostatno i

usmjereno financiranje. Na dan 4. prosinca preuzete obveze za ovaj programski dio iznosile su više

od 140 milijuna EUR:

DRŽAVA

DATUM POTPISIVANJA

POTVRDE O

PREUZIMANJU OBVEZE

ILI DOPRINOSU IZNOS

Austrija 13.10.2017. 3 000 000 Bugarska 29.11.2017. 100 000 Hrvatska 27.10.2017. 100 000 Češka 5.10.2017. 989 008 Danska 28.11.2017. 4 031 100 Estonija 6.7.2017. 1 000 000

Njemačka 10.11.2017. 3 000 000 29.11.2017. 100 000 000

Italija 20.7.2017. 10 000 000 Latvija 26.10.2017. 250 000 Litva 1.12.2017. 150 000 Nizozemska 22.11.2017. 10 000 000 Norveška 16.11.2017. 2 074 258 Poljska 8.11.2017. 7 080 746 Slovačka 24.11.2017. 1 000 000 UKUPNO 142 775 112

15

Napomena: Francuska i Španjolska obvezale su se na dodatni doprinos za Uzajamni fond EU-a za Afriku u

iznosu od po 6 milijuna EUR te Irska u iznosu od 3 milijuna EUR, bez navođenja programskog dijela.

16

Dodatak 3. – Europska granična i obalna straža

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, uspostavljena na prijedlog Komisije u

rekordnom roku u listopadu 2016. radi osiguravanja bolje zaštite zajedničkih vanjskih granica EU-a,

opremljena je za suočavanje s novim migracijskim i sigurnosnim izazovima.

Veliki nedostaci koče rad agencije

Prošle godine poduzeti su važni koraci za operacionalizaciju nove Agencije – među ostalim,

uspostavljene su snage za brzu reakciju za službenike graničnog nadzora i opremu. Unatoč

opetovanim pozivima državama članicama da ispune svoje obveze, i dalje postoje znatni nedostaci

koji koče rad snaga za brzu reakciju, posebno kada je riječ o tehničkoj opremi. U okviru tekućih

zajedničkih operacija (npr. u Grčkoj, Italiji i Bugarskoj) prisutni su slični problemi u smislu kroničnog

nedostatka raspoređenih službenika iz država članica.

PROCJENA NEDOSTATAKA U POGLEDU RASPOREĐENOSTI ZA SIJEČANJ 2018.

TRENUTAČNA RASPOREĐENOST

EUROPSKE GRANIČNE I OBALNE STRAŽE:

742 službenika u Grčkoj

137 službenika u

Bugarskoj

322 službenika u Italiji

91 službenik na

zapadnom Balkanu

79 službenika u

Španjolskoj

VIŠE OD 1 400 SLUŽBENIKA U CIJELOM EU-U

17

VRSTA OPREME JOŠ NEDOSTAJE (OPREMA – MJESEC)

53

33

78

U okviru snaga za brzu reakciju, koje čini 1 500 službenika, trenutačno nedostaje 206 službenika graničnog nadzora.

Trenutačno samo 14 država članica pridonosi pričuvi tehničke opreme za brzu reakciju,

zbog čega i dalje postoje znatni nedostaci.

14 DRŽAVA ČLANICA DOPRINOSITELJICA:

DRŽAVE ČLANICE POTREBAN

DOPRINOS

JOŠ NEDOSTAJE DRŽAVE ČLANICE

POTREBAN

DOPRINOS

JOŠ

NEDOSTAJE

AUSTRIJA 34 LATVIJA 30

BELGIJA 30 LITVA 39

BUGARSKA 40 LUKSEMBURG 8 1

HRVATSKA 65 MALTA 6

CIPAR 8 8 NIZOZEMSKA 50

ČEŠKA 20 NORVEŠKA 20 8

DANSKA 29 POLJSKA 100

ESTONIJA 18 PORTUGAL 47 42

FINSKA 30 RUMUNJSKA 75

FRANCUSKA 170 SLOVAČKA 35 31

NJEMAČKA 225 SLOVENIJA 35 3

GRČKA 50 ŠPANJOLSKA 111 111

MAĐARSKA 65 ŠVEDSKA 17

ISLAND* 2 2 ŠVICARSKA 16

ITALIJA 125

UKUPNO: 1 500 206

SNAGE ZA BRZU REAKCIJU

PRIČUVA OPREME ZA BRZU REAKCIJU

18

Dodatak 4. – Premještanje i preseljenje

Premještanje

Zahvaljujući EU-ovu programu premještanja pokrenutom prije dvije godine pružena je pomoć izbjeglicama koje započinju novi život te je osigurana bolja raspodjela odgovornosti među državama članicama.

PREMJEŠTANJA IZ ITALIJE I GRČKE

3 000

2 500

2 000

1 500

1 000

500

0

Budući da se otprilike 500 osoba koje ispunjavaju uvjete za premještanje još nalazi u Grčkoj te 2 350 osoba u Italiji, države članice hitno bi trebale premjestiti preostale osobe koje ispunjavaju uvjete. Komisija će i dalje pružati financijsku potporu državama članicama koje pojačaju svoje djelovanje u pogledu premještanja.

UKUPNO:

10 842 21 524

PREMJEŠTANJA IZ GRČKE PREMJEŠTANJA IZ ITALIJE

IT EL Ukupno (LISTOPAD 2015. – STUDENI 2017.)

listo

pad

stud

eni

pros

inac

sije

čanj

trav

anj

sv

ibanj

lip

an

j srp

anj

ko

lovo

z ru

jan

listo

pad

stud

eni

pros

inac

sije

čanj

velja

ča

ožuja

k

trav

anj

sv

ibanj

lip

an

j srp

anj

ko

lovo

z ru

jan

listo

pad

stud

eni

velja

ča

ož

uja

k

19

Preseljenje

Zahvaljujući dvama uspješnim programima EU-a za preseljenje od 2015. gotovo 26 000 najugroženijih izbjeglica pronašlo

je smještaj u nekoj od država članica EU-a, od toga 18 563 osoba u skladu sa zaključcima Vijeća od 20. srpnja 2015. Kako

se ti programi približavaju kraju, Komisija je u rujnu pokrenula novi program za preseljenje najmanje 50 000

najugroženijih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i koje bi države članice EU-a trebale prihvatiti do

listopada 2019. Za aktivnosti država članica povezane s preseljenjem u sljedeće dvije godine iz proračuna EU-a izdvojeno

je 500 milijuna EUR, odnosno 10 000 EUR po preseljenoj osobi.

Komisija je u srpnju 2016. predložila trajni okvir EU-a za preseljenje kako bi koordinirala europsko djelovanje u

dugoročnom razdoblju i uspostavila jedinstven postupak i zajedničke kriterije. Nakon donošenja okvir EU-a za preseljenje

zamijenit će trenutačne privremene programe preseljenja i humanitarnog prihvata.

Država članica Dosad preuzete

obveze

Država članica Dosad preuzete obveze Dosad preuzete obveze

Austrija 0 Latvija 0

Belgija 2 000 Litva 50

Bugarska 110 Luksemburg 200

Hrvatska 200 Malta 20

Cipar 69 Nizozemska 3 000

Češka 0 Poljska 0

Danska 0 Portugal 1 010

Estonija 80 Rumunjska 109

Finska 1 670 Slovačka 0

Francuska 10 200 Slovenija 40

Njemačka 0 Španjolska 2 250

Grčka 0 Švedska 8 750

Mađarska 0 Ujedinjena Kraljevina 7 800

Irska 1 200 UKUPNO 39 758

Italija 1 000

PRESELJENJE U SKLOPU SADAŠNJEG PROGRAMA EU-a

Ukupno od preuzetih obveza za

22 500

18 563 preseljene

osobe

OBVEZE PREUZETE U SKLOPU NOVOG PROGRAMA ZA PRESELJENJE

Ukupno od planiranih 50 000

39 758 dosad preuzetih obveza

20

Dodatak 5. – Plan za dogovor o sveobuhvatnom paketu mjera za migracije do lipnja

2018.

PLAN ZA DOGOVOR O SVEOBUHVATNOM PAKETU MJERA ZA MIGRACIJE DO LIPNJA 2018.

U 2018.

DO VELJAČE

✓ Države članice preuzimaju obveze za preseljenje najmanje 50 000 osoba kojima je potrebna zaštita, među ostalim i mehanizmom za hitni tranzit iz Libije Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice;

✓ podržati potpomognuti dobrovoljni povratak najmanje 15 000 osoba preko Međunarodne organizacije za migracije te preseljenje 1 000 osoba iz Libije mehanizmom za hitni tranzit Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice.

DO OŽUJKA

✓ Donijeti prijedloge o Europskoj agenciji za azil i Eurodacu;

✓ postići politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o Uredbi o kvalifikaciji;

✓ države članice stavljaju na raspolaganje sve stručnjake i opremu potrebne snagama za brzu reakciju europske granične i obalne straže kako bi one bile potpuno spremne za raspoređivanje;

✓ sve države članice daju svoj doprinos za pokrivanje nedostatka sredstava u programskom dijelu za sjevernu Afriku Uzajamnog fonda EU-a za Afriku u iznosu od 340 milijuna EUR;

✓ osigurati punu funkcionalnost kapaciteta za vraćanje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu.

DO TRAVNJA

✓ Utvrditi glavne odrednice za sporazum o pravoj ravnoteži između odgovornosti i solidarnosti.

DO SVIBNJA

✓ Postići politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća o Direktivi o uvjetima prihvata i okviru Unije za preseljenje;

✓ dobiti pregovarački mandat o Uredbi o postupcima azila u Europskom parlamentu i Vijeću;

✓ postići sporazum o pravoj ravnoteži između odgovornosti i solidarnosti na sastanku čelnika EU-a u Sofiji i

brzo ga prenijeti u pregovarački mandat Vijeća o Dublinskoj uredbi;

✓ donijeti prvi val projekata u okviru Europskog fonda za održivi razvoj;

✓ pokrenuti prve pilot-projekte za usklađivanje ponuda zakonitih ekonomskih migracija za ključne zemlje

partnere;

✓ povećati broj vraćenih migranata u operacijama organiziranima u suradnji s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu za najmanje 20 % u usporedbi s istim razdobljem u 2017.;

✓ postići dogovor o sporazumima o ponovnom prihvatu ili operativnim aranžmanima s još tri partnerske zemlje.

DO LIPNJA

✓ Na sastanku Europskog vijeća u lipnju postići politički dogovor o sveobuhvatnoj reformi zajedničkog europskog sustava azila;

✓ postići politički dogovor između Europskog parlamenta i Vijeća o Direktivi o plavoj karti;

✓ dodatno povećati broj vraćenih migranata u operacijama organiziranima u suradnji s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu za 50 % u odnosu na isto razdoblje 2017.

DO LISTOPADA

✓ Provesti 50 % obveza za preseljenje najmanje 50 000 osoba kojima je potrebna zaštita.

U 2019.

DO SVIBNJA

✓ Provesti preostalih 50 % obveza za preseljenje najmanje 50 000 osoba kojima je potrebna zaštita.

Izvor: Europska komisija