Click here to load reader

Komuniciranje organa

  • View
    238

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Komuniciranje organa

  • 1

    Savez opina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine

    Komuniciranje organa uprave i stranaka kod odluivanja u upravnim stvarima i praktini primjeri upravnih i drugih akata

    Sarajevo, Decembar, 2011.

    Prirunik izraen u okviru implementacije projekta Razvoj kapaciteta opinskih Saveza (CDMA), koji implementira Meunarodna ko-operativna agencija asocijacije holandskih opina (VNG-International), u saradnji sa Savezom opina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine (SOGFBiH) i Savezom optina i gradova Republike Srpske (SOGRS), a koji je finansiran od strane vedske meunarodne agencije za razvoj i saradnju (Sida).

  • 2

    Izdavanje/urednitvo Autor / urednik Mensur Hadimusi, Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklaenost sa propisima Evropske unije, Pomonik Direktora Saradnici: amil Osmanagi, menader projekta, VNG-International Selma Fiek, vii saradnik za pravna pitanja, SOGFBiH Lektor Grafiki dizajn .. Izdava Projekat CDMA, (SOGFBiH, Sida, VNG-international) Za izdavaa Erik Boven, voditelj tima, VNG-International Vesna Travljanin, direktor, SOGFBiH

  • 3

    Komuniciranje organa uprave i stranaka kod odluivanja u upravnim

    stvarima i praktini primjeri upravnih i drugih akata

    Prije upuivanja na odnose i institute u postupku komunikacije organa uprave i stranaka u upravnom postupku, potrebno je ukazati na pojam odnosno izraz organ i stranke u upravnom postupku, jer je to osnov komuniciranja i ostvarivanja prava i obaveza u upravnom postupku. Pod organom koji vodi postupak odnosno rjeava u upravnim stvarima, u smislu Zakona o upravnom postupku, podrazumijevaju se organi uprave i upravne organizacije, javna poduzea i drugi gospodarski subjekti kada u obavljanju javnih ovlasti koje su im povjerene zakonom ili propisom gradskog odnosno opinskog vijea rjeavaju u upravnim stvarima. Stranka u upravnom postupku moe biti samo fizika i pravna osoba, po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv kojih se vodi postupak odnosno koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da uestvuje u postupku. Organi uprave i poslovne jedinice poduzea (gospodarskih drutava), grupa osoba i sl., koji nemaju svojstvo pravne osobe, mogu biti stranke u postupku ako mogu biti nositelji prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. Stranka moe biti i sindikalna organizacija ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes slubenika i namjetenika u organima uprave kao i zaposlenika u gospodarskom subjektu ili drugoj pravnoj osobi. Ako su organi vlasti (tuitelj, pravobranitelj i dr.) zakonom ovlateni da u upravnom postupku zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih ovlasti prava i obaveze stranke. U okviru komuniciranja organa i stranaka u upravnom postupku potrebno je razlikovati akte koje stranke upuuju organu, a to su zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, albe, prigovori (molbe) i akti koje organi dostavljaju strankama (poziv, rjeenja, zakljuci i drugi slubeni akti). Podnesci se po pravilu predaju neposredno ili alju pismeno potom ili se usmeno saoptavaju na zapisnik kod organa, a kratka i hitna saoptenja mogu se davati i telefonski ako je to po prirodi stvari mogue. Svaki podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Ovo osnovno pravilo u pogledu sadraja podnesaka odnosi se naroito na oznaenje organa kojem se upuuje

  • 4

    predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomonik ako ga ima, kao i ime i prezime i boravite (adresa) podnosioca zastupnika ili punomonika. Podnesak, u pravilu, potpisuje vlastoruno podnosilac. Izuzetno, podnesak umjesto njega moe potpisati, njegov brani drug, jedan od roditelja, sin ili ki ili advokat koji je po ovlatenju stranke sastavio podnesak. Sva ova lica duna su na podnesku potpisati svoje ime i staviti svoju adresu. Podnesak koji je sastavljen, u smislu izloenih pravila, smatra se da je uredan podnesak. Kada podnesku nedostaje neki od predvienih elemenata u pogledu sadraja ili tome slino, tada se susreemo sa neurednim podneskom. Ovisno od prirode elemenata koji nedostaju podnesku, predvieno je i odgovarajue postupanje organa sa takvim podnescima, to e se posebno obraditi. Podnesci se, u pravilu, predaju neposredno ili se alju pismeno potom ili se usmeno saoptavaju na zapisnik, a mogu se, ako nema zapreke u propisima, izjavljivati telegrafski. Kratka i hitna saoptenja mogu se davati i telefonski, ako to priroda stvari omoguuje. Pravilo je da se podnesci predaju organu nadlenom za njihov prijem. Prema tome, to nisu uvijek oni organi koji su i nadleni za njihovo rjeavanje to zavisi od organizacionog propisa politiko-teritorijalne jedinice. Tako npr. u nekim optinama podneske za sve optinske organe uprave primaju slube za zajednike poslove tih organa, prijemne kancelarije ili druge sline slube. Isto tako pravilo je da se podnesci mogu predavati svakog radnog dana u toku radnog vremena. Meutim, za one podneske koji nisu skopani sa rokom ili nisu hitni, moe se odrediti vrijeme njihove predaje, koje je organ odnosno sluba nadlena za prijem duna objaviti na vidnom mjestu u svojim prostorijama. Organ nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog saoptenja, duan je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmena saoptenja. Slubeno lice koje prima podneske duno je da na usmeno traenje podnosioca potvrdi prijem podneska. Potvrdu potpisuje radnik koji je podnesak primio. U pogledu postupanja sa podnescima za ije rjeavanje nije nadlean organ kojem se predaju odnosno upuuju, treba razlikovati dvije situacije. Prva situacija se javlja kada organ neposredno prima podneske od stranaka, bilo pismene podneske ili primanje podnesaka saoptenja na zapisnik. U ovom sluaju slubeno lice je duno upozoriti podnosioca da organ nije nadlean za prijem podneska i uputie ga da nadlenom organu podnese podnesak. Ako podnosilac i pored upozorenja zahtjeva da se njegov podnesak primi, slubeno lice je duno da ga primi, ali e organ donijeti

  • 5

    zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti bez obzira na okolnost to zna koji je organ nadlean za prijem podneska, tj. ne upuuje primljeni podnesak nadlenom organu. Druga je situacija sa podnescima koje primi nenadleni organ putem pote. Ako se nesumnjivo zna koji je organ nadlean za prijem, poslae podnesak takvom organu odnosno sudu bez odlaganja i o tome e obavijestiti stranku, ukoliko organ koji je primio podnesak ne moe da utvrdi koji je organ nadlean za rad po podnesku, donijee bez odlaganja zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti. Protiv zakljuka o odbacivanju podneska doputena je posebna alba. Prema tome, u sluaju kada stranka insistira na prijemu podneska od nenadlenog organa i pored upozorenja slubenog lica, slijedi zakljuak o odbacivanju podneska zbog nenadlenosti, iako organu moe biti poznato koji je organ nadlean za prijem podneska, to predstavlja u izvjesnom smislu jednu vrstu sankcije, jer stranka gubi na vremenu i dovodi se u situaciju da ponovo predaje podnesak, ali sada nadlenom organu, ili da izjavljuje albu na zakljuak o odbacivanju podneska. Podnesak moe imati razne nedostatke, kako u pogledu forme, tako i u vezi sa sadrinom. Nedostaci koji ne sprjeavaju postupanje po podnesku, niti ga ine nerazumljivim ili nepotpunim ne uklanjaju se u ovoj fazi postupka, ve naknadno, ako to bude potrebno. I u sluaju kada se utvrdi postojanje takvih formalnih nedostataka koji onemoguavaju dalje preduzimanje radnji u postupku, ili kada je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, to ne mogu biti razlozi za odbacivanje podneska, ve je organ duan nastojati da se uoeni nedostaci uklone od strane podnosioca u odreenom roku. Kada podnosilac podneska ukloni nedostatke u odreenom roku, tada se smatra da je podnesak bio uredan od vremena podnoenja. Ako podnosilac ne postupi tako, pa se ponovo utvrdi da se po podnesku ne moe postupiti, smatra se da podnesak nije ni podnesen. O tome organ donosi zakljuak protiv kojeg se moe izjaviti posebna alba. Na ovu posljedicu organ je duan upozoriti stranku ve u pozivu za ispravku podneska. Nedostaci u podnesku mogu biti razne prirode. Najee su sluajevi kada se stranka neprecizno izjanjava u zahtjevu o pravu koje eli ostvariti odnosno kada je podnesak nerazumljiv. Osim toga, do donoenja zakljuka o utvrivanju da podnesak nije podnesen, moe doi i u sluaju kada se ne moe utvrditi identitet lica koje je telegrafskim putem ili telefonskim saoptenjem podnijelo podnesak. U pravilu, svaki podnesak sadri jedan zahtjev. Postoji mogunost da jedan podnesak sadri i vie razliitih zahtjeva koji se po prirodi stvari,

  • 6

    moraju rjeavati odvojeno. Kada podnesak sadri dva ili vie takvih zahtjeva, organ koji primi podnesak duan je uzeti u rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean. U pogledu zahtjeva za ije rjeavanje nije nadlean, organ koji je primio podnesak postupie u smislu optih pravila o prijemu podneska za koji nije nadlean tj. poslae zahtjev za koji nije nadlean bez odlaganja nadlenom organu, odnosno sudu i o tome obavijestiti stranku. Ako ne moe da utvrdi nadlenost drugog organa, donijee bez odlaganja zakljuak o odbacivanju dijela podneska u kojem je izloen zahtjev za koji nije nadlean. Zakljuak e dostaviti stranci protiv kojeg je doputena posebna alba.

    Slubene osobe nadlenih organa esto u svakodnevnom komuniciranju odreenim podnescima daju naziv molba, pa tako stranke neke od podnesaka oznaavaju kao molba, iako je ova vrsta podnesaka zanemarljivo mala u upravnom postupku, jer su gotovo svi akti nominirani na nain da su to zahtjev, prijedlog, prijava, alba, prigovor, a molbe (zamolnice) koje organi upuuju jedan drugom za obavljanje neke upravne