Komoru odlikuje bogata tradicija i stvaralačka energija

Irina TomićHotel BudvaUspjeh u turizmu nije kratkoročna priča

TurističkiposleniciUnaprijeditidestinacijski menadžment

Mr Nikola VulićDigitalizuj.meBiznis mora biti na Facebooku i Twitteru

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LI

Bro

j 11

N

ovem

bar 2

015. Vojo Banović,

predsjednik Skupštine PKCG

Komoru odlikuje bogata tradicija i

stvaralačkaenergija

IMPR

ESU

M

8 Vojo Banović, predsjednik Skupštine Privredne komore Crne GoreKomoru odlikuje bogata tradicija i stvaralačka energija

Broj 11Novembar 2015.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić i Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/mul-timedija/glasnik

Vojo Banovic, President of the Assembly of the CEMRich tradition and creative energy characterize the Chamber

Irina Tomic, director of Hotel BudvaSuccess in tourism permeated with emotions

Mr Nikola Vulic, co-owner of the portal Digitalizuj.meSocial Networks Aimed at Improving Business Operations

ADRIATinn ProjectThrough innovations to greater competitiveness

Excellent SME project of CEMSuccess leads to the market recognition

11

36

50

59

63

4

Broj 11 Novembar 2015.

Svečana sjednica Odbora za kvalitet

Obilježen Svjetski dan

kvaliteta

Irina Tomić,direktorica Hotela BudvaUspješan turizam jeprotkan emocijom

Crna Gora - BangladešBiznismeni dvije zemljezainteresovani za saradnju

Mr Nikola Vulić,Digitalizuj.meDruštvene mreže u funkciji unapređenja poslovanja

ADRIATinn projekatInovacijama do većekonkurentnosti

Excellent SMEIsticanjem uspjeha do prepoznatljivosti na tržištu

32

42

28

48

56

62

5


Listajući Glasnik...

2005.Smanjen uvoz

Za sedam mjeseci 2005. godine uvoz hrane smanjen je za 21 miliona eura. Manje smo uvozili meso i prerađevine i to za 3,9 miliona eura, voće i povće za pet miliona, dok je uvoz ribe smanjen je za 35 odsto. Smanjen je i uvoz i stočne hrane i to tri miliona eura.

Pozitivni trendovi zabilježeni su i u oblasti drvoprerađivačke industrije jer je uvoz niži 3,6 miliona eura.

Zoran Vukčević, direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća kaže da su smanje-nju uvozne zavisnosti u sektorima hrane i drvne industrije doprinijeli projekti koje realizuje ova direkcija i koji doprinose povećanju konkurentske sposobnosti domaćih preduzeća, pi-sao je Glasnik.

2009.Dobri poslovni rezultati Plantaža »13. jul«

Kompanija Plantaže«13. jul« u 2009. godini investirala je preko 6,5 miliona eura u ra-zvoj i, uprkos ekonomskoj krizi, ostvarila izuzetno dobre poslovne rezultate. Izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš kazala je da je te godine ubrano 19 miliona kilogra-

ma vinskog i dva miliona kg stonog grožđa.

- Podigli smo nove zasade vinograda površine 144 hektara, a vrijednost te investicije iznosi-la je 3,5 miliona eura, rekla je Maraš.

Kompanija je investirala i u novu, savremenu opremu, kao i proširivanje kapaciteta vinskog podruma i to tri miliona eura.

Poslovna politika Plantaža u narednom periodu temeljiće se na osvajanju novih tržišta, teh-nologije i znanja, pisao je Glasnik 2009. godine.

6


Konstituisana Skupština Privredne komore

Vojo BanovićpredsjednikPred Crnom Gorom su obaveze koje nameću integracioni procesi u EU i NATO što otvara nove prostore za djelovanje Privredne komore i cjelokupne poslovne zajednice, kazao je novi predsjednik Skupštine.

Skupština Privredne komore Crne Gore konstituisana je u novom sazivu 11. novembra 2015. godine. Usvojen je Poslov-nik o radu i verifikovani su mandati 47 članova Skupštine.

Za predsjednika Skupštine Privredne komore jednoglasno je iza-bran Vojo Banović, izvršni direktor kompanije Jadroagent Bar, dok će njegov zamjenik u narednom četvorogodišnjem mandatu biti Luka Jovanović, direktor Termoelektrane Pljevlja.

Skupština je izabrala članove Upravnog odbora Privredne komore.

Odlučeno je o prestanku važenja pravilnika koji se odnose na Spoljnotrgovinsku arbitražu i Stalni izbrani sud pri Privrednoj ko-mori. Skupština je donijela Arbitražna pravila pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore. Usvojena i Arbitražna pravila Komisije Ujedinjenih Nacija za međunarodno trgovinsko

pravo (UNCITRAL) pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne.

Članovi Skupštine

Od 47 članova Skupštine njih 34 izabrali su odbori udruženja na svojim nedavno održanim konstitutivnim sjednicama. Predsje-dnici odbora udruženja su, shodno Statutu Komore, po automatiz-mu, članovi Skupštine.

- Izborima u Privrednoj komori, koji su sprovedeni u skladu sa Od-lukom Skupštine od 27. marta 2015. izabrano je 350 predstavnika privrede u 13 odbora udruženja. Kada se zna da je u grupacijama još 95 privrednika, a u koordinacionim odborima njih 108, znači da

7


Zetatrans, Vladan Vučelić, Vodovod i kanalizacija Podgorica, Haris Krupa, Čistoća Pljevlja, Nedeljka Orlandić, Komunalne djelatnosti Bar, Đorđe Medin, Komunalno Budva.

Banović predsjednik Skupštine

Novi predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović, iz-vršni direktor kompanije Jadroagent Bar, dugogodišnji je ugledni privrednik koji je i do sada bio angažovan u organima i drugim oblicima rada Komore. Sve ga to preporučuje da motiviše privre-dnike u radu na unapređenju poslovnog ambijenta te tako dopri-nesu razvoju ekonomije Crne Gore.

- Privredna komora Crne Gore je uvijek bila mjesto gdje su pri-vrednici rješavali aktuelna poslovna pitanja, a posljednjih godina opravdano ima sve veći značaj, jer kroz partnerstvo sa Vladom značajno doprinosi stvaranju povoljnog biznis ambijenta. Kako su pred Crnom Gorom obaveze koje nameću integracioni procesi u EU i NATO to otvara i nove prostore za djelovanje Privredne komo-re i cjelokupne poslovne zajednice – rekao je Banović.

Upravni odbor

Na predlog predsjednika Privredne komore Mijuškovića, u Upravni odbor ove institucije su izabrani: Željko Andrić, Institut „Dr Simo Milošević“, Dragan Bokan, Voli Trade, Žarko Burić, Normal-Com-pany, Tomislav Čelebić, „Čelebić“, Sanja Ćalasan, Industrija piva i sokova „Trebjesa“, Milovan Đuričković, Aerodromi Crne Gore, Hil-mija Franca, „Meso- Promet“, Vlastimir Golubović, „Veletex“, Đorđi-je Goranović, IM „Goranović“, Katarina Kažanegra, Hotelska grupa „Budvanska rivijera“, Srđan Kovačević, Elektroprivreda Crne Gore, Milan Martinović, Pošta Crne Gore, Slobo Pajović, Luka Bar, Slavo-ljub Popadić, Rudnik uglja Pljevlja, dr Radenko Purić, Akcionarsko društvo za osiguranje „Lovćen“, Milenko Radmilović, Lovćenin-vest, Darko Radunović, Prva banka Crne Gore, Pavle Radulović, Ju-gopetrol, Milija Zeković, Crnogorski Telekom i Vojin Žugić.

Predsjednik Komore je po funkciji predsjednik Upravnog odbora .

Arbitraža

Skupština Komore stavila je van snage pravilnike koji se odnose na Spoljnotrgovinsku arbitražu i Stalni izbrani sud i usvojila pravi-la po kojima će raditi jedinstveni Arbitražni sud pri ovoj instituciji.

Potpredsjednik PKCG Stanko Zloković je objasnio da je ove godine prvi put donesen Zakon o Arbitraži kao načinu rješavanja poslov-nih sporova.

- Ovi pravilnici omogućavaju da se na efikasan način u Privrednoj komori rješavaju sporovi domaćih i inostranih pravnih i fizičkih subjekata. Da bi Arbitraža pred Komorom bila konkurentna, u od-nosu na okruženje, predvidjeli smo da arbitražni postupci ne traju duže od šest mjeseci. Odlučili smo da se Arbitražni postupci mogu voditi i UNCITRAL pravilima kako bi izašli u susret stranim kom-panijama.

Predsjednik Mijušković je kazao da se Komora iz godine u godi-nu trudi da približi privrednicima prednosti Arbitraže te da je ona inicirala i uz pomoć eksperata izradila Predlog zakona koji je ove godine usvojen.

je u organima Komore sve zajedno više od 550 predstavnika cijele privrede koji će u narednom četvorogodišnjem periodu zastupati njene interese – kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, koji je vodio konstitutivnu sjednicu Skupštine.

On je naglasio da snagu i autoritet Komore čine relevantni pred-stavnici cijele privrede prenoseći iskustva iz prakse o poslovnom ambijentu koja ova institucija predočava donosiocima odluka. Ocijenio je da je Stručna služba Komore izuzetno jaka i predstavlja kvalitetnu logistiku privrednicima.

Članovi Skupštine su Luka Jovanović, EPCG AD – Termoelektra-na Pljevlja, Dragan Laketić, Crnogorski elektroprenosni sistem, Igor Popović, EPCG-FC Distribucija, Dragan Nikolić, Jugopetrol, dr Miraš Đurović, Institut za crnu metalurgiju, Vladimir Živković, Daido metal, Dragan Mijović, Uniprom KAP, Milovan Gojković, ŠIK „Polimlje“, Rajko Dragaš, Vektra Jakić, Jovan Jovetić, Montkarton, dr Milutin Đuranović, Šimšić Montmilk, Zorka Šljukić, Mljekara Srna, Mitar Jokić, Nikšićki Mlin, Nedeljko Čović, Bonesa, dr Deda Đelović, Luka Bar, Vladan Lalatović, Lalatović Travel, Milivoje Pa-vićević, Montecargo, Jovan Kaluđerović, Zrnožit, Milan Božović, Mermer, Safet Pupović, Čelebić, Mile Gujić, Normal Company, Stevan Karadaglić, Kastex, Risto Drekalović, Kips, Ivan Karadžić, Merkator CG, Sreten Radonjić, Samms, Dragan Ivančević, Queen Management, Zoran Mrdak, JP Nacionalni parkovi Crne Gore, Gani Resulbegović, Real estate & CO, Nikola Milić, Talija Company, dr Rajko Bujković, Jadranski sajam, Marko Škrelja, Giovanni Trade, Radoman Burić, Ralex, Radomir Vulaš, Osvit, Mladen Rabrenović, Zapad banka, Manolina Bašović, Atlas banka, Relja Đurović, Erste banka, Amir Nurković, Komisija za hartije od vrijednosti, Aleksan-dar Radulović, Montex – Elektronika, Tarik Zaimović, Bild Studio, Aleksandar Prelević, Jugodata, Radovan Radulović, Montenomaks Control & Logistics, Vojo Banović, Jadroagent, Darko Globarević,

8


Vojo Banović, predsjednik Skupštine Privredne komore Crne Gore

Komoru odlikuje bogata tradicija i stvaralačka energija

9


Integrativni procesi koji nose brojne izazove prilagođavanja privrede, iznalaženje načina da se dođe do jeftinijih finansija, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, poboljšanje infrastrukture u najširem smislu te riječi neizostavan su dio aktivnosti Komore sada i u narednom periodu.

Vojo Banović, izvršni direktor Jadroagenta iz Bara, izabran je za predsjednika Skupštine Privredne komore Crne Gore 11. novembra 2015. godine. Riječ je o uglednom privredniku

koji je radio u turizmu kao pomoćnik direktora HTP Korali Bar i sekretar turističke organizacije te opštine, a koji je od 1998. godine na čelnoj funkciji Jadroagenta- Međunarodne pomorske i saob-raćajne agencije.

Aktivno je bio uključen u rad organa i drugih oblika organizovanja u Komori kao član odbora udruženja pomorske privrede, saobraća-ja i špeditera, zatim Upravnog odbora Komore u prethodnom man-datu, te zamjenik predsjednika Skupštine Komore u mandatnom periodu 2007-2011. Kao predstavnik Komore bio je i član Savjeta Radiotelevizije Crne Gore.

Glasnik: Nedavno ste izabrani za predsjednika Skupštine Privre-dne komore Crne Gore. Uz naše čestitke za izbor na ovu značajnu funkciju i pitanje - koje aktivnosti smatrate da treba da budu u fo-kusu rada Komore u narednom perodu?

V. Banović: Zahvaljujem na vašim čestitkama povodom izbora na ovu, za jednog privrednika veoma važnu poziciju. Izbor za preds-jednika Skupštine Privredne komore Crne Gore doživljavam kao posebnu čast koju su mi ukazali kolege privrednici, birajući me da budem prvi među jednakima u najvišem organu izuzetno uspje-šne privredne asocijacije, koja okuplja i zastupa interese privrede već skoro čitav vijek.

Istovremeno sam svjestan da sam time preuzeo veliku odgovor-nost koju ova pozicija nosi, kako u smislu opravdavanja povjerenja uvaženih kolega koji su me predložili i birali, tako i činjenice da ću naredne četiri godine zajedno sa njima utvrđivati pravce dje-lovanja i aktivnosti naše Komore, koji se procjenjuju kao nužni za poboljšavanje poslovnog ambijenta i unapređenje nacionalne eko-nomije, pred kojom su brojni izazovi.

U vezi sa postizanjem ciljeva koje sam naveo, smatram da mi u Komori treba da nastavimo sa započetim aktivnostima, usmjere-nim na prepoznavanje i sublimiranje svih prepreka sa kojima se privreda susrijeće, te da uz preporuke i sugestije donosiocima od-luka na svim nivoima, nastojimo da se one otklanjaju. Ti poslovi najčešće iziskuju vrijeme, budući da podrazumijevanju izmjene seta zakonskih rješenja, ali smatram da moramo pokazati istraj-nost i strpljenje na tom poslu. Nekada to bude potpuno u skladu sa očekivanjima privrede, nekada, uz prihvatljiva obrazloženja, ne, a nažalost ima i situacija kada očekivani ishod neopravdano izo-stane zarad određenih političkih ili drugih neprihvatljivih razloga i nerazumijevanja.

Promocija privrede inostranim partnerima koja se realizuje kao redovna aktivnost Privredne komore privlači interesovanje pri-vrednika. Smatram da je, takođe, to dio poslova koji predstavlja prioritet u radu Komore. Svaki novi susret prilika je za poslovnu saradnju i to je dragocjeno za sve koji su u biznisu. Ovi rezultati mogu biti vidljivi brzo, ili, pak, tek nakon dužeg protoka vremena,

ali dokazano uspješan način na koji to Komora sa drugim komo-rama iz inostranstva radi je model kakav se primjenjuje svugdje u Evropi, a i šire.

Brojne nove usluge, koje se uvode u široku lepezu djelatnosti Ko-more, uz dobru marketinšku promociju, od značaja su za nas u privredi.

Zahvaljujući Privrednoj komori, dostupne su nam potpuno bespla-tne brojne edukativne aktivnosti i mi iz privrede to treba još više da koristimo da bismo unapređivali kadrove koji rade u našim kompanijama, a i znanje nas menadžera. Kada govorim o obrazo-vanju, trudiću se da maksimalno pomognem nastojanjima anga-žovanih u Komori u namjeri da se bolje povežu obrazovni sektor i privreda. Tu je potrebna puna uključenost svih nas iz prakse, jer očekivana veza tržišta rada i obrazovanja u suprotnom ne može funkcionisati.

Integrativni procesi koji nose brojne izazove prilagođavanja pri-vrede, iznalaženje načina da se dođe do povoljnijih finansija, sma-njenje spoljnotrgovinskog deficita, poboljšanje infrastrukture u najširem smislu te riječi i dr. neizostavan su dio aktivnosti Komore sada i u narednom periodu.

Glasnik: Dobro poznajete djelatnost Privredne komore jer aktivno učestvujete u radu najstarije i najbrojnije institucije crnogorskih privrednika. Što biste rekli o Komori, njenom višedecenijskom tra-janju i budućnosti?

V. Banović: Već dugi niz godina aktivan sam u Komori, kako kroz rad granskih odbora udruženja, koordinacionih odbora, Upravnog odbora i Skupštine i poznati su mi uloženi napori zarad ostvarenja ciljeva koje kroz programske aktivnosti privreda sebi postavlja.

Kao što sam već naveo, ponosan sam na činjenicu da sam predsje-dnik Skupštine asocijacije koja je od 1928. godine, kada je osnova-na, išla uzlaznom putanjom, ne mijenjajući svoje dobro postavlje-ne osnove, a modernizujući se u mjeri koja je istovremeno nužna i adekvatna određenom društvenom i ekonomskom trenutku.

Jačanje industrije je uslov rasta

Glasnik: Hoće li u našoj državi zaživjeti veći broj industrij-skih projekata, koje forsiraju i privrede razvijenih država, i koji bi, uz turizam i poljoprivredu, omogućili brži razvoj?

V. Banović: Smatram da do toga mora doći, ukoliko želimo da ostvarimo planirani ekonomski rast. Otvaranje proizvo-dnih pogona u vidu malih i srednjih preduzeća kroz poslov-ne zone koje nude stimulativne uslove za pokretanje bizni-sa, moralo bi se realizovati.

10


Čista i uspravna tradicija i stvaralačka energija treba i dalje da nas drži okupljene u namjeri da budemo privreda koja može nositi sve promjene, izazove, stvarajući jaku nacionalnu ekonomiju kao ga-ranta ukupnog rasta i razvoja.

Iskazujem iskreno poštovanje utemeljivačima Komore i svim ka-snijim generacijama, jer su, i u veoma zahtjevnim vremenima, uspijevali odgovoriti izazovima koji su se pred njih stavljali.

Takođe, ovim putem prenosim i nepodijeljeno mišljenje kolega pri-vrednika da Privredna komora danas predstavlja savremenu i na-prednu stručnu instituciju, koja je na osmišljen i mudar način za svoju nadogradnju, kao i domaće i međunarodno pozicioniranje, koristila vrijednosti stvorene kroz duge godine njenog postojanja. Budući da smo mi u Crnoj Gori skloni a priori potiranju prošlosti, navedena činjenica zavređuje da bude istaknuta.

Glasnik: Već ste rekli da je Privredna komora mjesto dogovora privrednika, zalaže se da zahtjevi biznisa budu uvaženi od strane donosioca odluka, a ona je i odredište uspostavljanja međusobnih i poslovnih veza sa inostranim partnerima i dr. Po vašem mišljenju, u ovom vremenu, kojim segmentima rada Komora treba da poklo-ni najveću pažnju i zašto?

V. Banović: Posredstvom Komore na dnevnoj osnovi privreda ostvaruje komunikaciju sa upravama na lokalnom i državnom nivou. Naime, kada god se prepozna smetnja u poslovanju, koja ima tendenciju da postane problem širih razmjera, u mogućnosti smo da odmah reagujemo. Zahvaljujući toj dobroj vezi, više puta smo uspjeli da preduprijedimo neke situacije koje su mogle imati velike negativne posljedice.

Takođe, u najvećem broju skupova koji se organizuju u Komori, kako tematskih, tako i onih na nivou granskih privrednih udru-ženja, učestvuju predstavnici državne administracije, koji dobijaju direktne informacije o konkretnim pitanjima. Tako, se recimo, sa Upravom carina sastanci održavaju jednom mjesečno, a ishodi tih sastanaka pokazuju da je riječ o više nego dobrom modelu.

Važno da reći i da je Privredna komora uključena u rad brojnih Vla-dinih tijela, savjeta i slično, zahvaljujući čemu imamo priliku da pratimo procese koji se odvijaju.

Glasnik: Kako vidite relaciju Komora - država kao i Komora - međunarodne privredne asocijacije?

V. Banović: Dugo sam aktivan u Komori, kao što ste to već i konsta-tovali, te mogu tvrditi da je relacija Komora-država na izuzetno vi-sokom nivou. Dio smo državno privrednih delegacija koje predvo-di ili prima Predsjednik Crne Gore, po potrebi participiramo u radu radnih tijela Skupštine, a saradnju sa Vladom sam već elaborirao.

Takođe, svake godine Komora organizuje godišnji sastanak privre-dnika sa Predsjednikom Vlade. Riječ je o višesatnim konstruktiv-nim i konkretnim razgovorima, koji su već tradicionalni i visoko su respektovani od strane i premijera i privrednika. S obzirom da se održavaju krajem kalendarske godine ovi sastanci su prilika da se na bazi istraživanja koje radi Komora, te objedinjavanja velikog broja redovnih i tematskih, granskih i drugih skupova u Komori sagleda situacija u privredi i daju smjernice i preporuke Vladi za ekonomsku politiku.

Što se tiče odnosa Komore i međunarodnih privrednih asocijacija, tome se svakako poklanja dužna pažnja i nema sumnje da je on na izuzetno visokom nivou.

Glasnik: Komora je promoter naše privrede u inostranstvu. Već ste se osvrnuli i na ovu temu, ipak, da li želite još nešto da prokomen-tarišete?

V. Banović: Prepoznajući poslovne prilike u svakom novom susre-tu, veoma držim do učešća moje kompanije u poslovnim delegaci-jama koje Komora organizuje. Prednosti ovog seta aktivnosti sam ranije iznio. Ovdje želim još da dodam da je Komora ovim povodi-ma izuzetan promoter i državnih projekata i ukupnog ambijenta, što vjerujem biva prepoznato i cijenjeno kao takvo.

Treba imati na umu da Privredna komora ovakve skupove radi u saradnji sa drugim inostranim komorama, što privrednika-uče-snika čini sigurnim da sa druge strane imate brižljivo odabranog i provjerenog partnera za poslovni razgovor.

Glasnik: Po profesiji ste ekonomista, imate bogato iskustvo u bi-znisu, što znači da ste itekako kompetentni da ocijenite ekonomi-ju Crne Gore i njene očekivane trendove?

V. Banović: Nema sumnje da je 2006. godina bila izuzetno važna prekretnica za Crnu Goru u svakom, a naravno i u ekonomskom smislu. Stope rasta su bile izuzetno visoke sve do izbijanja svjet-ske ekonomske krize, koja je na žalost uzdrmala ekonomiju na globalnom nivou. Zahvaljujući tom značajnom rastu, kod nas su se ovi udari osjetili kasnije, ali svakako osjetili. Nakon recesije, mi smo ponovo u zoni rasta, a cijenim potrebnim naglasiti da inte-resovanje investitora za ulaganje u Crnu Goru takođe raste. Nova ulaganja uz naglašeno važne infrastrukturne projekte koji se već realizuju, predstavljaju zamajac i za očekivati je da brojna mala i srednja preduzeća u tom lancu nađu sebi adekvatno mjesto.

Često pominjani javni dug, koji je blizu granice kriterijuma iz Ma-strihta, predstavlja potencijalnu bojazan, ali sasvim je realno bilo zaduživanje države za gradnju auto-puta i siguran sam da su u projekcijama od strane Vlade koje su rađene po ovom pitanju mi-nimizirane mogućnosti da stvari krenu u neželjenom smjeru.

Problem niske pokrivenosti uvoza izvozom koji je jedna od nagla-šenijih karakteristika naše ekonomije nije mali, ali njime se treba sistematski baviti. Ubijeđen sam da treba veću pažnju posvetiti povećanju „skrivenog izvoza”, kako bi ovaj jaz ublažavali.

Naravno, nepostojanje institucije koja može finansijski pratiti zahtjev razvoja privrede, predstavlja pitanje koje već duži period mi u Komori stavljamo pred Vladu. Naše kompanije na raspola-ganju imaju sredstva značajno skuplja nego njihova konkurencija u Evropi, pa i u region. To koči i razvoj i povećanje nivoa konku-rentnosti, a uz nagomilana međusobna dugovanja nerijetko guši kompaniju.

Glasnik: Poslovna 2015. je za nama? Šta nam donosi naredna go-dina?

V. Banović: U narednoj godini se svakako moramo baviti svim onim što sam nabrojao kao nedostacima naše ekonomije i po-slovnog ambijenta u prethodnom pitanju. Uz to, dugo pominjane izmjene Zakona o radu, baš kao i izmjene sistema obrazovanja ostaju prioritetni izazovi.

Naravno uz započete i planirane projekte, date projekcije rasta su više nego realne.

11


Vojo Banovic,President of the Assembly of the CEM

Rich tradition and creative energy characterize the Chamber

Integration processes, which bring a number of challenges regarding the adapting of the economy, finding ways to get to the cheaper finance, reducing the trade deficit, improving infrastructure in the broadest sense of the word, are an integral part of the Chamber’s activities now and will be in the forthcoming period.

12


Mr. Vojo Banovic, executive director of Jadroagent from Bar, was elected President of the Assembly of the Cham-ber of Economy of Montenegro (CEM) on November 11,

2015. He is a respectable entrepreneur who has worked in the tou-rism industry as assistant director of HTC Korali Bar and secretary of tourism organization of Bar. Since 1998, he has been a head of Jadroagent-international maritime and transport agency.

He has been actively involved in the activities of bodies and other forms of organization in the Chamber as a member of the As-sociation Board of the maritime economy, transport and freight forwarders, as well as the Managing Board of the Chamber in the previous term. Mr. Banovic was also a Vice-President of the As-sembly during 2007-2011. As a representative of the CEM, he was a member of the Council of Radio and Television of Montenegro.

Glasnik: You have recently been elected President of the CEM As-sembly. Congratulations on your election to this important positi-on. In Your opinion, which activities should the CEM focus on in the following period?

V. Banovic: I'm grateful for the congratulations on the occasion of the elections to this, for a businessman, very important position. I am much honored that my colleges-entrepreneurs have elected me the President of the CEM Assembly, choosing me to be the first among equals in the highest body of a very successful trade asso-ciation, which brings together and represents the interests of the economy for almost a century.

At the same time, I am aware that I am assuming great responsibi-lity which this position carries, both in terms of justifying the trust of distinguished colleagues who nominated and elected me, and the fact that next four years we will determine courses of actions and activities of our Chamber, which are necessary to improve the business environment and promote national economy which is facing many challenges.

Regarding the achievement of the goals I have listed, I think that we in the Chamber should continue with the initiated activities, aimed at identifying and summarizing of all obstacles which the economy encounters with. We should also try to remove these ob-stacles with recommendations and suggestions to decision ma-kers at all levels. These activities usually take time, since they in-volve changes to the set of legal solutions, but I think that we need to show persistency and patience in this business.

Sometimes it is completely in line with the expectations of the economy, but sometimes with acceptable explanations, it is not. Unfortunately, there are situations when the expected outcome is not achieved, without good reason, for the sake of certain political or other unacceptable reasons and lack of understanding.

Promotion of the economy to foreign partners, which is realized as a regular activity of the Chamber of Economy of Montenegro, attracts interest of entrepreneurs. I think it is also a part of the ac-tivities which is identified as priority in the work of the CEM. Each new meeting is an opportunity for business cooperation and it is valuable for those who are in business. These results can be seen quickly, or after some time. The way according to which the CEM cooperates with other chambers in this field has proven to be su-ccessful and is a model applied anywhere in Europe and beyond.

A number of new services, which are introduced in a wide array of the CEM activities, with a good marketing promotion, are impor-

tant for us in economy.

Thanks to the Chamber of Economy of Montenegro, a large num-ber of completely free educational activities are available to us and we, the representatives of the economy, need to use them more in order to improve our knowledge as well as knowledge of emplo-yees who work in our companies. When I talk about education, I will try to do my best to help the CEM efforts to create a better link between education sector and the economy. All of us need to be involved in this activity. Otherwise, the expected network between the labor market and education will not work.

Integration processes, which bring a number of challenges re-garding the adapting of the economy, finding ways to get to the cheaper finance, reducing the trade deficit, improving infrastruc-ture in the broadest sense of the word, are an integral part of the Chamber's activities now and will be in the forthcoming period.

Glasnik: You are quite familiar with the activities of the Chamber of Economy since you have been actively participating in the work of the oldest and largest institution of Montenegrin entrepreneurs. What would you say about the CEM, its decades-long existence and future?

V. Banovic: For many years I have been participating in the Cham-ber activities, through the work of sectoral association boards, co-ordination boards, the Managing Board and the Assembly, and I am aware of the efforts which are made in order to meet the objectives which the economy sets itself through the program activities.

As I have already said, I am proud of the fact that I am the Presi-dent of the Assembly of the Association, which has been moving upward since its establishment in 1928, without changing its well laid basics, but modernizing itself in a way which is at the same time necessary and appropriate to the particular social and eco-nomic moment.

Rich tradition and creative energy should continue to keep us uni-ted with the aim of becoming the economy which can handle all the changes, challenges, thus creating a strong national economy as a guarantor of the overall growth and development.

I express my sincere respect to the founders of the Association and all next generations, since they managed to respond to the challenges ahead of them in very demanding times.

Also, I would like to share an undivided opinion of fellow busines-smen that the Chamber of Economy of Montenegro represents a modern and advanced professional institution today, which used values created over the years of its existence in a designed and wise way for its upgrade. Since we in Montenegro tend a priori to suppress the past, the abovementioned fact deserves to be highli-ghted.

Glasnik: You've already said that the Chamber of Economy of Montenegro is a place where businessmen reach agreements, it advocates that business demands are respected by decision ma-kers, and it is also the place of the establishment of the business relations with foreign partners etc. In Your opinion, at this time, which segments does the Chamber need to focus on the most and why?

V. Banovic: Through the Chamber, the economy communicates with the authorities at the local and state level on a daily basis. Namely, whenever the obstacle in business which tends to be a

13


problem broader scale is identified, we are able to react immedi-ately. Thanks to this good relationship, we have succeeded many times in preventing a situation which could cause major negative consequences.

Also, the representatives of state administration, who receive direct information about specific issues, participate in the great number of events in the Chamber, both thematic and on the level of branch business associations. For example, meetings with Cu-stom Administration are held once a month and the outcomes of these meetings show that it is more than a good model.

It is important to say that the Chamber of Economy of Montenegro is involved in the activities of numerous Government bodies, co-uncils etc., thanks to which we have the opportunity to follow the ongoing processes.

Glasnik: What is your perception of the relation Chamber-State as well as Chamber-international economic association?

V. Banovic: I have been participating in the activities in the Cham-ber for a long time, as you have already noted. Therefore, I can claim that the relation chamber-state is at a very high level. We, entrepreneurs, are a part of the state economic delegation headed or hosted by the President of Montenegro. If necessary, we parti-cipate in the activities of the working bodies of the Parliament of Montenegro. I have already elaborated the cooperation with the Government.

Also, every year the Chamber organizes the annual meeting of businessmen with the President of the Government. These seve-ral-hours long, constructive and concrete conversations have al-ready become traditional and highly respected by both the prime minister and businessmen. Being taken place at the end of the calendar year, these meetings serve as an opportunity to examine situation in the economy and provide guidelines and recommen-dations to the Government for economic policy on the basis of re-search conducted by the Chamber and uniting a large number of regular and thematic, sectoral and other meetings.

With respect to relations between the Chamber and the internati-onal economic associations, a lot of attention has been paid to it and there is no doubt it is at a very high level.

Glasnik: The Chamber is a promoter of our economy abroad. You have already commented on this topic, though, is there anything else you would like to add?

V. Banovic: Recognizing the business opportunities in every new meeting, I care much about my company's participation in busi-ness delegations organized by the Chamber. I listed the advan-tages of this set of activities before. I want to add here that the Chamber on these occasions is an outstanding promoter of state projects and the overall environment as well, which I believe is be-ing recognized and appreciated as such. It should be borne in mind that the Chamber of Economy organizes this kind of gatherings in cooperation with other international chambers, which provide security to the businessman-participant that there is carefully se-lected and experienced partner for business conversation on the other side.

Glasnik: You are an economist by profession, have a rich experi-ence in business, which means that you are indeed competent to evaluate the economy of Montenegro and its expected trends?

V. Banovic: It is beyond doubt that the year 2006 was an extremely important turning point for Montenegro in each, and of course in economic terms as well. Growth rates were extremely high until the outbreak of the global economic crisis, which unfortunate-ly shattered economy on global level. Thanks to this significant growth, these strikes were felt later in our country, but it certainly felt. Following the recession, we are again in the area of growth, and I think it is necessary to emphasize that the investors are be-coming more interested in investing in Montenegro. New invest-ments with emphasis on important infrastructure projects, which have already been implemented, are the driving force and it is expected that many small and medium-sized enterprises in this chain find itself an adequately place.

Frequently mentioned public debt, which is near the limit of the Maastricht criteria, is a potential concern, but the government bor-rowing for the construction of the highway is quite realistic and I am sure that the projections of the Government made in this re-spect minimize opportunities for things to go in an undesirable di-rection. The problem of low coverage of imports by exports, which is one of the more distinct characteristic of our economy, is not small, but it has to be systematically addressed. I am convinced that greater attention should be given to increasing the »hidden export« in order to ease this gap.

Of course, the absence of financial institutions which can follow the request for economic development is an issue which we in the CEM have put before the Government for a long time. Our compa-nies at the disposal have significantly more loans than their com-petitors in Europe and in the region. This hinders the development and increase of the level of competitiveness, and with the accu-mulated mutual debts it often stifles a company.

Glasnik: Business 2015 is behind us? What will the forthcoming year bring to us?

V. Banovic: Next year we certainly have to deal with all deficien-cies of our economy and business environment I have listed in the previous question. In addition, long-mentioned amendments to the Labour Law, as well as changes to the system of education remain priority challenges.

Of course with the started and planned projects, the given growth projections are more than realistic.

Strengthening of industry isprecondition for growth

Glasnik: Will a number of industrial projects, imposed by the economies of developed countries be launched in our coun-try and which would, along with tourism and agriculture, enable faster development?

V. Banovic: I think this must happen if we want to achieve the planned economic growth. Opening of production faci-lities in the form of small and medium enterprises through business zones, which offer stimulating conditions for start business, needs to be realized.

14


Komoravijesti

Ambasador Močnik u Privrednojkomori

Ambasador Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik posjetio je Privrednu komoru Crne Gore i razgovarao sa njenim predsjedni-kom Velimirom Mijuškovićem.

Sastanak je bio prilika da se sagovornici osvrnu na ekonomske prilike u Crnoj Gori i Sloveniji, te bilateralne ekonomske odno-se dvije zemlje. Budući da statistika bilježi pad u robnoj razmjeni između Crne Gore i Slovenije, na sastanku je bilo riječi o mo-dalitetima koje treba primijeniti da bi ove brojke bile drugačije, jer je širok spektar ra-dnji koje se mogu preduzeti da bi se taj cilj postigao.

Na sastanku je bilo riječi i o nedavno po-tpisanom Memorandumu o razumijeva-nju Crne Gore, Slovenije i Turske, koji ima za cilj ispitavanje mogućnosti zajedničke saradnje u oblasti hidroenergije u Crnoj Gori, naročito mogućnosti za sprovođenje projekta hidroelektrana na Morači, kao i na drugim sličnim projektima u Crnoj Gori. Uvažavajući iskustvo slovenačkih kompa-nija u ovoj oblasti, kao i potencijale kojima Crna Gora raspolaže, za očekivati je veoma pozitivne rezultate.

Predsjednik smatra da trebamo na svim ni-voima biti aktivni da se na što adekvatniji način mogućnosti koje nude posloven zone u crnogorskim opštinama predstave uspje-šnim slovenačkim kompanijama koje su zainteresovane za ulaganja.

Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana, koji je sonovan Sporazumom Predsjednika Komora, a koji je potpisala i Komora Slovenije, sa cilj i realizacije pro-jekata kojima bi se pospješila regionalan saradnja, bio je jena od tema današnjeg susreta.

Komunikacija i saradnja Privredne komore Crne Gore i Ambasade Slovenije u Podgori-ci treba da se nastave u duhu već usposta-vljene dosadašnje višegodišnje komuni-kacije i uspješno realizovanih zajedničkih aktivnosti, uz stalnu težnju ka poboljšanju, a zarad dobrobiti ekonomija dvije zemlje,

saglasili su se sagovornici.

Odbor udruženja komunalne privrede

Odbor udruženja komunalne privrede Pri-vredne komore Crne Gore razmotrio je na sjednici održanoj 19. novembra 2015. Pro-gram rada za 2016. godinu.

Ocijenjeno je da je riječ o kvalitetno urađe-nom dokumentu koji će biti nadograđen konkretnim predlozima članova Odbora koji su iznijeti na sjednici.

Predsjednik Odbora Vladan Vučelić naja-vio je da će već u decembru biti raspravlja-no o prioritetnim temama iz sfere komu-nalne privrede. Riječ je o Predlogu zakona o komunalnim djelatnostima koji čeka na usvajanje u Skupštini Crne Gore, kao i o rje-šavanju problema komunalnog mulja što je pitanje od izuzetnog značaja za primorske opštine. Biće razmotren odnos Regional-nog vodovoda i primorskih opština, ali i Za-kon o vodi za ljudsku upotrebu koji se prvi put donosi u Crnoj Gori. Na tu sjednicu biće pozvani predstavnici resornih ministarsta-va, Skupštine Crne Gore, opština i eksperti koji će članovima Odbora dati odgovore na nedoumice u vezi sa pomenutom proble-matikom.

Potpredsjednik Komore Stanko Zloković kao jednu od tema za naredne sjednice kandidovao je kako da komunalna predu-zeća dođu do sredstava iz predpristupnih fondova EU, odnosno otklone ograničenja koja su posljedica njihove registracije.

Kreirati zajednički turistički proizvod

Radni sastanak predstavnika udruženja za turizam privrednih komora Srbije i Crne Gore, na temu unapređenja međusobne saradnje u oblasti turizma, održan je 24. novembra 2015. u Beogradu. Sastanak u Privrednoj komori Srbije organizovan je na inicijativu Ambasade Crne Gore.

Učesnici su bili Vule Tomašević, savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, Dragan Purko Ivančević, predsjednik Odbora udru-ženja turizma i ugostiteljstva Privredne ko-

more Crne Gore, Luka Bulatović, turistička agencija „Explorer”, Anka Vojvodić, direk-torica Predstavništva PKCG u Beogradu, Sanja Marković, sekretar OU turizma i ugo-stiteljstva PKCG, kao i Srđan Dživdžanović, generalni sekretar Asocijacije turističkih agencija Srbije-ATAS i predsjednik Gru-pacije turističkih agencija u Udruženju za turizam PKS, Tonči Hulić, predstavnik tu-rističke agencije Euroturs iz Niša, Dragan Gligorijević, predsjednik Međunarodnog centra za razvoj turizma i ugostiteljstva--SACEN, Dragana Šabić, sekretar Udruže-nja za turizam PKS, te Vedrana Dragićević, samostalni stručni saradnik u tom udruže-nju.

Razmatrani su razni aspekti saradnje, sa posebnim akcentom na oblasti zdravstve-nog turizma i formiranja zajedničkog turističkog proizvoda koji će biti predsta-vljen kroz organizovani nastup ka trećim zemljama. Posebno treba promovisati zaštićena prirodna te kulturna dobra kao prepoznatljive i jedinstvene atrakcije naše dvije države, a potrebno je upoznavanje sa mjerama podsticaja razvoju receptivnog turizma u obje zemlje. Razgovarano je o pi-tanjima od interesa za unapređenje među-sobne saradnje, koja se odnose na specifič-nosti platnog prometa prilikom realizacije turističkih putovanja, usklađenost viznog režima prema trećim zemljama, posebno ka udaljenim destinacijama, upoznavanje sa međudržavnim sporazumom o zdra-vstvenom osiguranju.

Učesnici su definisali smjernice i pravce dalje saradnje, te donijeli sljedeće zaključ-ke:

- Do kraja januara 2016.g, koordinirati ak-tivnosti i formirati predlog zajedničkog tu-rističkog proizvoda, koji bi bio namijenjen kako zemljama EU tako i trećim tržištima, a bazirao bi se na prirodnim bogatstvima poput nacionalnih parkova, zimskom-ak-tivnom turizmu, kulturno-istorijskom na-sljeđu…

- Početkom februara 2016.godine u hotelu „The Queen of Montenegro” održati radni sastanak predstavnika udruženja za turi-zam privrednih komora Srbije i Crne Gore, na kojem će se finalizovati zajednički turi-stički proizvod.

15


- Organizovati Forum privrednih komo-ra Srbije i Crne Gore koji će se održati 19.02.2016.godine, za vrijeme Međunaro-dnog sajma turizma u Beogradu, a na kojem će se prezentovati konkretni rezultati zaje-dničkih aktivnosti, promovisati zajednič-ki turistički proizvod i najaviti saradnja u oblasti zdravstvenog turizma.

Dokumentarni poslovi i dokumentarni akreditivi

Privredna komora Crne Gore 25. novembra 2015. godine organizovala je seminar na temu: „Dokumentarni poslovi i dokumen-tarni akreditivi – Studije slučaja“. Predavač je bila Cvijeta Anđelković koja je 32 godine član Komisije za bankarsku tehniku i pra-ksu Međunarodne trgovinske komore.

U radu seminara učestvovala su stručna lica koja se bave dokumentarnim poslovi-ma, posebno dokumentarnim akreditivima u bankama, spoljnotrgovinskim firmama i drugim institucijama. Imali su priliku da u komunikaciji sa predavačem rješavaju pro-bleme sa kojima se susrijeću u praksi, što im je od pomoći u budućem radu.

Po riječima Cvijete Anđelković danas se u međunarodnom trgovinskom poslovanju događa jako mnogo prevarnih radnji, a je-dini način zaštite je dobro upoznati instru-ment koji se nudi klijentu. Bankarska ko-misija u Parizu predočava da je najvažnije zaštiti se kvalitetnim dokumentima i oda-brati dobar mehanizam.

- Klijentima treba ponuditi onaj instrument koji će im obezbijediti da će mu plaćanje biti izvršeno, a ako je uvoznik da će dobiti ono što je poručio i u kvalitetu i kvantitetu. Samo su dokumenta ta kojima se može za-štititi, znači neophodno je dobro ih pozna-vati i rukovati njima - kazala je ona.

Anđelković je je navela primjer šta se može desiti ukoliko se uvoznik nije dobro zaštitio dokumentima - nedavno se dogodilo da je beogradska firma poručila konce iz Kine, a dobila pijesak u vrećama.

- Vašim bankarima sam predočila koje sve mehanizme mogu da kupe. Ako klijent želi da se zaštiti od rizika neplaćanja mora da

bira skuplji mehanizam. Ukoliko mu pak, prioritet nije da se štiti od rizika neplaća-nja, može da koristi jeftinije mehanizme: in caso, doznaku - to je jeftinije, ali je rizik veći. Banke u Crnoj Gori su veoma dobro imformisane o svemu što se događa u svi-jetu, čak i o najnovijim mehanizmima, za-hvaljujući naravno i aktivnoj ulozi Privre-dne komore - njenog Odbora za bankarstvo - naglasila je ona.

Rasprava o Nacrtu zakona o turizmu

Nacrt novog zakona o turizmu predstavljen je na okruglom stolu organizovanom u Pri-vrednoj komori Crne Gore 26. novembra 2015. godine.

To je bio prvi skup u okviru javne rasprave o ovom aktu, koja će trajati 40 dana, a ini-cijativa za njegovo održavanje potekla je sa nedavne sjednice Odbora turizma i ugosti-teljstva Privredne komore.

Okruglim stolom je moderirao predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, Nacrt za-kona je prezentovala generalna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde Olivera Brajović, a govorili su, među osta-lima, predstavnici Ministarstva turizma i ugostiteljstva državni sekretar za turizam Predrag Jelušić i koautor Nacrta, savjetnik u ministarstvu, Božo Vučeković, zatim pro-fesor na Fakultetu za biznis i turizam Rade Ratković, pomoćnik direktora Javnog pre-duzeća za upravljanje morskim dobrom Rajko Malović, te privrednici Goran Čolović iz agencije Gorbis, Diki Kažanegra iz agen-cije ADRIA DMC d.o.o, Luka Bulatović iz agencije Explorer, Milonja Blagojević, vla-snik etno sela „Montenegro“, Nikola Milić iz hotelske grupacije Casa del Mare, i drugi.

U konstruktivnom dijalogu, vođenom da bi se predloženi tekst unaprijedio u skladu sa potrebama privrede, rečeno je da je cilj au-tora bilo kreiranje razvojnog i primjenljivog akta, usaglašenog sa standardima i mjeri-lima Evropske unije, koji pruža snažnu po-dršku razvoju visoko kvalitetnog turizma u Crnoj Gori.

Tekst zakona potencira održivi razvoj u ovoj oblasti, usklađen sa zaštitom životne sredine i njenih resursa, a uz smanjenje uticaja na klimatske promjene, poštova-njem načela low-carbon ekonomije. Jedna od novina je uspostavljanje centralnog turističkog registra, jedinstvene elektron-ske evidencije podataka i njihovu razmje-nu. Bliže se definišu pojmovi turističkih zona, oglašavanja i rad vodiča, agencija...

Odredbe koje uređuju putne aranžmane, istaknuto je na skupu, napisane su u sara-dnji sa evropskim ekspertima i potpuno su usaglašene sa EU direktivom koja reguliše ovu oblast. Zakon, između ostalog, prvi put prepoznaje mješovite hotele i mješovite rizorte u Crnoj Gori, uređuje pitanje buke u ugostiteljskim objektima, te potencira standarde kao mjerila kvaliteta usluga koje pružaju. Ove i brojne druge izmjene u od-nosu na postojeći Zakon o turizmu odredi-le su Ministarstvo ka pisanju novog akta, umjesto ka mijenjanju i dopuni postojećeg. Naredne godine crnogorsko zakonoda-vstvo očekuje usaglašavanje sa Direktivom o uslugama EU, što će vjerovatno inicirati donošenje posebnih zakona o turizmu i ugostiteljstvu.

Ocijenjeno je da je gradnja rezidentnih objekata u turističkim oblastima jedan od najvećih problema koji treba zakonski rije-šiti. Turistički poslenici su zato pozvani da se uključe i u javnu raspravu o Nacrtu za-kona o uređenju prostora, koja je nedavno počela.

Tokom diskusije je potencirana i potreba dodatnog uređenja djelatnosti organizova-nja izleta, gdje je potrebno standardizovati ponudu potencirajući kvalitet, kao I reguli-sanje odvijanja izletničkih usluga u medju-narodnim putničkim lukama

Privrednici su ukazali i da bi uvođenje ka-tegorije difuznog integralnog hotela u za-kon doprinijelo standardizovanju ponude u privatnom smještaju. Podsticajne mjere su neophodne ali smatramo da je potrebno da se vodi računa i o postojećim objektima koji svoje obaveze izmiruju u potpunosti. rekli su predstavnici turističke privrede.

Turistički privrednici su svoje konkretne primjedbe i sudestije na pojedine odred-be Nacrta zakona dostavili predlagaču na uvid.

Na kraju je ocijenjeno da je ovo bio samo prvi susret privrednika sa Nacrtom zakona o turizmu, te da je neophodno da oni budu aktivni u daljem toku javne rasprave, kako bi se došlo do kvalitetnog teksta koji će do-prinijeti razvoju ovog sektora u Crnoj Gori.

16


U Evropskoj uniji i okruženju ne postoji praksa obilježavanja proizvoda na ovaj način.

Označavanje robe Brajevim pismom, koje propisuje Zakon o zaštiti po-trošača, je tehnički neizvodljivo,

poskupljuje poslovanje i predstavljaće zna-čajnu biznis barijeru, rečeno na sjednici Odbora Udruženja trgovine u proširenom sastavu, koja je održana 4. novembra 2015. godine.

Privrednici koji posluju u sektoru trgo-vine, proizvodnje robe široke potrošnje i prehrambene industrije, naglašavaju da u Evropskoj uniji, kao ni u drugim zemljama, ne postoje direktive, odnonso propisi ni praksa koji predviđaju obavezu da podaci u obavještenju o robi moraju biti odštampani na odgovarajućem znakovnom jeziku koji koriste slabovide osobe, osim za lijekove i to isključivo za naziv lijeka Brajevim pi-smom.

U radu sjednice je učestvovao Jovo Ra-brenović, direktor Direktorata za zaštitu potrošača i nacionalno brendiranje, koji je informisao privrednike o aktivnostima Ministarstva ekonomije u dijelu izmjene Zakona o zaštiti potrošača koji je propisao obavezu pomenutog označavanja.

Zakon o zaštiti potrošača usvojen je janu-ara 2014. godine, a njegova primjena poče-la je šest mjeseci kasnije. Ovim Zakonom odnosnom članom 7 bila je propisana oba-veza deklarisanja svih proizvoda na pismu za slabovide osobe. Zbog nemogućnosti primjene ovakvih odredbi pristupilo se iz-mjeni Zakona o zaštiti potrošača.

vog usvajanja, do početka primjene kako bi se uskladilo poslovanje. Istakao je da je obaveza informisanja potrošača o svojstvi-ma i karakteristika proizvoda već defini-sana Zakonom o zaštiti potrošača, što čini nepotrebnim i izlišnim da se deklaracije rade i na Brajevom pismu. Prema njegovim riječima, potrebno je organizovati sastanak sa predstavnicima Saveza slijepih i slabo-vidih osoba da bi im se ukazalo na teškoće koje će se javiti u primjeni ovog pravilni-ka. Prisutne je informisao i o reakcijama dobaljača iz regije i njihovih diplomatskih predstavnika, koji su istakli nemogućnost deklarisanja roba, čime se dovodi u pitanje realizacija već ugovorenih poslovnih aran-žmana.

Aleksandra Čizmović i Natalija Milić iz Pi-vare Trebjesa istakle su da u cijelom među-narodnom sistemu kojem ova kompanija pripada ne postoji praksa ovakvog obilježa-vanja proizvoda.

- Ne vidimo način na koji bismo mogli da ispoštujemo ovaj zakon, kako zbog ogro-mne proizvodnje naših jedinica piva tako i uvoza iz pivara koje su u našem sistemu. Mi jednostavno nemamo mašinu koja bi izrađivale takve deklaracije, a sve i da po-stoje tehničke pretpostavke to bi iziskivalo upošljavanje još 120 ljudi – navela je Milić.

Milovan Bulatović, Neregelia, istakao je da na pojedine proizvode, zbog njihove veli-čine, nije ni moguće staviti stikere sa de-klaracijom na Brajevom pismu, koje, prema njegovim riječima nije fleksibilno u smislu

Trgovina

Deklarisanje robe Brajevim pismom tehnički neizvodljivo

Izmjenama spornog člana 7 predviđeno je da se podzakonskim aktom precizno de-finiše koji proizvodi moraju biti označeni odnosno deklarisani na jeziku za slabovide osobe i u kojim objektima se tako označeni proizvodi moraju izlagati. Privrednoj ko-mori Crne Gore dostavljena je informacija o postupku izrade Pravilnika o listi proizvo-da i objekata u/na kojima se ističu obavje-štenja na Brajevom pismu. Zatraženo je da Komora definiše listu proizvoda i objekata koji će biti označavani na jeziku za slabo-vide osobe.

- Bilo je predloga da u potpunosti izbrišemo član Zakona koji propisuje obavezu ova-kvog obilježavanja proizvoda ali to nije u skladu sa pravima koja se odnose na slabo-vide osobe. Zato uz pomoć privrede želimo putem pravilnika da napravimo rješenje koje je održivo u praksi, odredimo koji će se proizvodi ovako obilježavati, u kojim pakovanjima, u prodajnim objektima koje površine će biti istaknuti i slično – rekao je Rabrenović.

Rukovodilac Sektora za opšte i pravne po-slove Privredne komore Aleksandar Mitro-vić ukazao je da je ovakav propis teško pri-mjenljiv u praksi iz tehničkih i poslovnih razloga. Istakao je da direktive EU i propisi zemalja regije, ne predviđaju ovu obave-zu, što može izazvati značajne probleme u poslovanju, jer se 90% roba uvozi iz EU i regije. U krajnjem ukoliko bi se i usvojio ovakav dokument, privreda očekuje od-ređivanje prelaznog perioda nakon njego-

17


veličine fonta i slično. On se založio da pri-vrednici po grupama proizvoda identifikuju one kod kojih je neophodno da budu ozna-čeni na ovaj način.

Milutin Đuranović, predsjednik Odbora po-ljoprivrede i prehrambene industrije, upo-zorio je da ovaj propis ne smije da bude bi-znis barijera, te da mljekarski sektor nema mogućnosti da ovako obilježava proizvode.

- Bolje je rješenje da u okviru trgovina budu određeni zaposleni koji će pomagati oso-bama sa hendikepom tokom kupovine, ali i to da ne bude imperativ već diskreciono pravo privrednih subjekata, što bi za njih bila konkurentska prednost – rekao je Đu-ranović.

Obilježavati proizvode na ovaj način u na-šim magacinima ili radnjama je nemoguće, zbog ogromnog broja artikala, smatra Zo-ran Kojičić iz Volija.

I za Mirjanu Nikčević iz Tehnomaxa je pri-mjena ovog pravilnika „nemoguća misija“. Njena kompanija je kontaktirala Samsung, Philips, Sony koji, prema njenim riječima, nijesu zainteresovani da mijenjaju dekla-racije zbog malog tržišta kao što je crno-gorsko. Ona je upitala ko će da kontroliše primjenu novog pravilinika pošto, smatra, inspekcija nema kapacitete za to.

- Početkom primjene ovog pravilnika na-stali bi veliki problemi, ne samo za privre-du. Značajne troškove imali bismo ne samo mi već i država jer je potrebno edukovati

mašina i uređaja.

- Pripremni radovi na autoputu vjerovatno su uticali na porast uvoza, dok pad izvoza zabrinjava – rekla je Drakić.

Prema riječima predsjednika Odbora Ka-radaglića, zabrinjava diskrepanca između rasta prometa u trgovini i pada zarada.

- Trgovina čini 11,7 odsto BDP-a i 21 odsto od ukupnog broja zaposlenih je u ovom sektoru. Rast prometa praćen padom zara-da u trgovini vjerovatno znači da se marže smanjuju, odnosno da je za isti profit potre-ban mnogo veći obim prodaje – rekao je on.

Ocijenjeno je da je potrebno nastaviti aktiv-nosti usmjerene na suzbijanje nelagalnog poslovanja posebno u dijelu neprijavljiva-nja zaposlenih i neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djela-tnosti, te u slučaju izbjegavanja prijavlji-vanja prihoda. Odbor traži i intenziviranje aktivnosti na izmjeni postojećih i donoše-nju novih zakonskih i podzakonskih akata u cilju unapređenja uslova za poslovanje.

Odbor je usvojio Program rada za 2016. godinu. U fokusu aktivnosti Udruženja tr-govine biće unapređenje poslovnog ambi-jenta (kroz pripremu informacija i praćenje privrednih kretanja od značaja za sektor, aktivnosti na praćenju i unapređenju za-konske regulative iz ove oblasti i saradnju sa nadležnima), zatim uvođenje sistema kvaliteta, promocija, edukativne aktivnosti, poslovni forumi.

inspektore da nauče Brajevo pismo – rekla je Nikčević.

Predsjednik Odbora trgovine Stevan Kara-daglić sumirao je stavove privrednika.

- Bez obzira na humanu dimenziju propisa, riječ je o presedanu kakvog nema u Evropi i svijetu. Tehnička ograničenja, visoka cije-na označavanja, potreba za zapošljavanjem novih radnika, njihova edukacija, sve su to teškoće u primjeni ovog pravilnika. Suviše smo malo tržište da bi neko drugi radio to za nas. Zašto bismo onda mi bili prva ze-mlja koja bi uvela ovakvo označavanje pro-izvoda –pitao je on.

Odbor je razmotrio informaciju o poslova-nju u sektoru trgovine u periodu januar--septembar 2015, koju je predstavila sekre-tarka Nina Drakić.

Prema raspoloživim podacima, zaključno sa avgustom, promet u maloprodaji je izno-sio 815,7 miliona eura što je rast od 3,8 odsto u odnosu na uporedni period prethodne go-dine. Sektor trgovine je zapošljavao 36.539 ljudi, što je rast od 1,5 odsto. Od januara do septembra ostvarena je ukupna robna raz-mjena u iznosu 1.601,7 miliona eura što je rast 1,8 odsto. Izvezeno je robe za 218,8 mili-ona (pad 8,6 odsto), dok je vrijednost uvoza 1.383 miliona eura (rast 3,7 odsto). Trgovin-ski deficit je 1.164,2 miliona eura, a pokrive-nost uvoza izvozom iznosi 15,8 odsto. Crna Gora najviše izvozi aluminijum, mineralna ulja i goriva, drvo i proizvode od njega, dok je najveći uvoz mineralnih ulja i goriva,

18


Špediteri

Monopol šteti pretovaru teretaUklanjanje monopola na području barske luke riješilo bi komunikacione i operativne probleme špeditera.

U cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i povećanja konkurentnosti logističkog pravca preko barske luke, po-trebno je privrednim društvima omogućiti da biraju opera-

tera pretovara tereta, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja špeditera, održanoj 24. novembra 2015.

Razmatran je i usvojen Program rada Odbora za 2016. godinu. Predstavnici Uprave carina prezentovali su novine u vezi Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema i ovlašćenog privrednog subjekta. Preduzeće Amplitudo D.O.O. predstavilo je softverska rje-šenja koja će unaprijediti elektronsku komunikaciju sa Upravom carina.

Ekskluzivna prava i konkurencija

Značaj teme – konkurentnost barske luke nakon restrukturiranja i privatizacije, prepoznali su Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Lučka uprava, Agencija za zaštitu konkurencije, Uprava carina i Luka Bar A.D., i aktivno učestvovali u radu sjednice, dok su pred-stavnici Port of Adria, u pisanoj formi, saopštili da nijesu adresa za razgovor na ovu temu.

Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore, saopštila je da se o ovoj temi raspravljalo na dvije sjednice Odbora špeditera u prethodnoj godini. Na prvoj sjednici špediteri su prezentovali po-teškoće sa kojima se suočavaju prilikom obavljanja djelatnosti u akvatorijumu luke Bar, dok su na drugu sjednicu bili pozvani pred-stavnici Luke Bar A.D. i KTGT/Port of Adria A.D. da se u konstruk-tivnom dijalogu pokušaju pronaći rješenja na dobrobit svih strana. Pozivu za učešće u radu sjednice i tada se odazvala samo Luka Bar A.D. Privredna komora, kao asocijacija koja objedinjuje i zastupa interese svih privrednih subjekata, organizacijom ovog sastanka, i narednih na ovu temu, nastavlja aktivnosti u cilju ostvarivanja jednog od osnovnih zadataka – unapređenje poslovnog ambijenta.

Aleksandar Adamović, predstavnik PGS MONTENEGRO D.O.O, saopštio je da su špediteri i agenti imali velika očekivanje nakon privatizacije KTGT-a A.D, misleći da će po prvi put imati pravo iz-bora, te da je ukinut državni monopol na pružanje usluga preto-vara. Danas, dvije godine kasnije, može se konstatovati da je pri-vatizacijom KTGT/Port of Adria A.D. državni monopol zamijenjen privatnim, što je ugrozilo poslovanje mnogih špedicija i agenata.

- Da li imamo uporište u zakonu da se izborimo da nemamo mo-nopol, jer bi to riješilo i komunikacione i operativne probleme - upitao je Adamović.

Podsjetimo, Vladinim Programom restrukturiranja od 1. oktobra 2009. godine, iz sastava A.D. Luka Bar izdvojeno je, među ostalima, preduzeće Kontejnerski terminal i generalni tereti (KTGT). Namje-ra je bila da se poboljša i ubrza pretovar roba, poveća ulaganje u

mehanizaciju i informacioni sistem, pojača konkurencija, time i kvalitet, a cijene učine konkurentnijim i stabilnijim. Kompanija KTGT je ubrzo privatizovana, i dobila koncesiju na 10 godina, odno-sno ekskluzivna prava, između ostalog, na utovar i istovar kontej-nera i generalnih tereta. Jedan od prvih poslovnih poteza KTGT-a bilo je ukidanje cjenovnih boniteta korisnicima usluga, što je za pojedina preduzeća predstavljalo rast cijena od 50%, pa i više.

Hasan Kolar iz Jadroagenta i Branislav Zenović iz Zenšpeda, sa-opštili su da se ukidanje boniteta, odnosno dogovorenih cijena, odnosilo i na već uskladištene robe, a iznijeli su određene pritužbe na način tumačenja Tarife, te da je u pojedinim slučajevima KTGT/Port of Adria A.D. davao deset puta skuplju ponudu od Luke Bar A.D. za pretovar iste vrste tereta, a posao je morao biti odrađen pre-ko KTGT/Port of Adria A.D. Ponude za određeni posao se čekaju i po deset dana, a često znaju biti nepotpune i zahtijevaju se doatna pojašnjenja.

- Ko je nadležan za tumačenje Tarife - upitao je Zenović, ukazujući na činjenicu da Lučka uprava odobrava Tarifu, ali da mu je prezen-tovan stav da samo KTGT/Port of Adria A.D. ima pravo tumačenja. Dodao je da je postavljanje ograde otežalo i poskupilo poslovanje špediterima, a dešavalo se da se usmenim putem zabrani poslo-vanje na području KTGT/Port of Adria A.D. ukoliko firma kasni sa plaćanjem novčanih obaveza dva do tri dana.

Dragutin Niković, predstavnik Luke Bar A.D. saopštio je da je i ova kompanija registrovana za obavljanje djelatnosti “manipulacija te-retom”, što podrazumijeva pretovar tereta sa brodova i na brodove, te da tu djelatnost obavlja na osnovu Ugovora sa JP Morsko dobro i Aneksa čiji je potpisnik Lučka uprava. Njihove cijene usluga su sada niže i do 60% za pretovar u odnosu na KTGT/Port of Adria A.D. Luka Bar je izrazila spremnost da se bavi pretovarom i skladi-štenjem kontejnera i generalnih tereta po zahtjevima privrede, ali do realizacije ovih poslova nije došlo zbog bojazni da bi to značilo kršenje odredbi koncesionog ugovora između A.D. KTGT/Port of Adria i Lučke uprave.

Mladen Lučić, direktor Lučke Uprave, kazao je da Port of Adria po-štuje koncesioni ugovor, a da će nakon tri godine njihovog rada moći da se definitivno odrede o tome da li su u potpunosti realizo-vali socijalni program, planirane investicije i drugo. Kazao je da je sa privatizacijom KTGT evidentan porast prometa.

Miloš Andrović, ekspert ALA projekta, kazao je da je država dodi-jelila ekskluzivna prava KTGT-u zbog postizanja bolje cijene prili-kom privatizacije.

- Tu nije prodavan privredni subjekt nego ekskluzivan biznis i tu je početak problema. Međutim to eksluzivno pravo treba da prođe kroz ocjenu da li može da ograniči konkurenciju – rekao jeAndro-vić.

19


Miljan Šestović, sekretar Odbora udruženje špeditera, saopštio je da špediteri, niti Komora, ne žele da dovode u pitanje razloge za odluku Vlade da dodijeli ekskluzivna prava preduzeću KTGT/Port of Adria A.D. na pretovar kontejnera i generalnih tereta, na period od 10 godina. U Ugovoru o koncesiji između KTGT/Port of Adria A.D. i Lučke uprave, precizno je rečeno da se ekskluzivna prava dodjeljuju u skladu sa Zakonom o zaštiti konkurencije.

- Da li se ekskluzivna prava koriste u skladu sa ovim zakonom, odnosno da li ste dobili zahtjev za pojedinačno izuzeće, koje je propisano članovima 9 i 12, a ukoliko niste da li bi to značilo da je Luka Bar A.D. imala pravo da obavlja pretovar kontejnera - upitao je Šestović predstavnike Agencije za zaštitu konkurencije.

Predstavnici Agencije za zaštitu konkurencije kazali su da nijesu primili niti jedan zahtjev za pojedinačno izuzeće ali da to ne im-plicira automatski odgovor da je Luka Bar A.D. u tom slučaju mogla vršiti pretovar kontejnera.

- Pitanje je veoma kompleksno i nije samo u domenu Zakona o zaštiti konkurencije, već i zakona o stranim ulaganjima i Ugovora o koncesiji, te nijesmo u mogućnosti precizno odgovoriti - kazao je Miloš Andrović. S druge strane, on je dodao da ne može da pretpo-stavi ko, kojim aktom i po kojem osnovu bi mogao zabraniti Luci Bar A.D. da obavlja pretovar kontejnera, obzirom da imaju važeći Ugovor o koncesiji za obavljanje ove djelatnosti.

Članovi Odbora su konstatovali da je u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i povećanja konkurentnosti logističkog prav-ca preko barske luke, potrebno privrednim društvima omogućiti da biraju operatera, odnosno da se i Luci Bar A.D. dozvoli da obavlja poslove za koje ima sve potrebne resurse. Konkurencija bi uticala na cijene i kvalitet usluga te povećanje protoka roba kroz barsku luku koja je u 2014. godini pretovarila 39.036 teu, što je 6,007 teu više nego 2013. godine ali i blizu tri puta manje od pretovara kon-tejnera u Luci Drač.

- Mi tražimo ukidanje monopola da bi špediteri mogli da biraju par-tnera za lučke usluge. Insistiraćemo na rješavanju ovog problema i očekujemo od nadležnih da obezbijede povoljan biznis ambijent – decidan je bio predsjednik Odbora Radovan Radulović, zaključu-jući raspravu po ovoj tački dnevnog reda.

Efikasnija elektronska razmjena podataka sa Upravom carina

Predstavnice Uprave carina Tatjana Vujisić i Bojana Prelević prezentovale su Novi kompjuterizovani tranzitni sistem (NCTS) i projekat Ovlašćeni privredni subjekti, koji će, uz primjenu novih propisa omogućiti privrednicima brže sprovođenje carinskih po-stupaka, smanjenje troškova, kao i bolju saradnju sa carinskom službom.

Pristupanje Konvenciji o zajedničkom tranzitu je od velikog zna-čaja u procesu evropskih integracija, jer će omogućiti brže kretanje robe, smanjenje operativnih troškova i nadzor kretanja pošiljki i sprečavanja zloupotrebe. Takođe, važno je naglasiti da svaka ze-mlja kandidat mora da ratifikuje Konvenciju o zajedničkom tran-zitnom postupku pred pristupanje EU. Sprovođenje ove konvenci-je obično počinje prije ovog datuma. Preduslov za ratifikaciju ove konvencije je priprema za implementaciju funkcionalnosti Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS).

Više puta u prethodnoj godini špediteri su ukazivali na visoke ci-jene provajderskih usluga za elektronsku razmjenu podataka sa Upravom carina. Razlog za visoke cijene bio je taj što je postojalo samo jedno preduzeće koje je pružalo ove usluge.

Na inicijativu Odbora, a prepoznajući potrebe privrednika, Kompa-nija Amplitudo D.O.O. proteklih godinu dana razvijala je softver za komunikaciju sa Upravom carina. Nenad Novović, direktor ovog preduzeća, predstavio je njihove mogućnosti za obavljanje provaj-derskih usluga za elektronsku komunikaciju sa Upravom carina. Ukazao je na niz unapređenja u odnosu na trenutno stanje. Pored dodatnih softverskih funkcionalnosti špediterima je najiteresan-tnija novina web apliciranja, odnosno mogućnosti pristupa sa bilo koje lokacije koja ima internet pristup, što znači da se deklaracije ne moraju slati samo iz kancelarije, kao što je slučaj sada.

- Trenutno smo u završnoj fazi testiranja softvera sa Upravom ca-rina i očekujemo da ćemo tokom sljedeće sedmice moći da ponu-dimo naše usluge na tržištu - saopštio je Novović.

20


Mala i srednja preduzeća i preduzetnici

Predstavljene biznis zone Podgorice

Biznis zone u Podgorici počeće sa radom najvjerovatnije 1. januara 2016, dok se očekuje da prve investicije privuku do kraja te godine. Ovo je rečeno na sjednici Odbora malih

i srednjih preduzeća i preduzetnika Privredne komore Crne Gore, održanoj 18. novembra 2015. godine, tokom rasprave o razvoju po-slovne infrastrukture u skladu sa potrebama MSP i prezentacije biznis zona na području Glavnog grada.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Rajko Bujković, a prisu-stvovali su i predstavnici ministarstava ekonomije i finansija, Di-rekcije za razvoj MSP i Glavnog grada.

Sekretar Odbora Veselin Dragićević je kazao da je Vlada Crne Gore, na sjednici od 10. septembra 2015, donijela Uredbu o biznis zonama. Na osnovu najbolje evropske i regionalne prakse pripre-mljen je model osnivanja i upravljanja biznis zonama, koji pred-stavlja jedinstven, savremen i napredan način za sistemski razvoj, upravljanje i finansiranje biznis zona, a koji je prethodno testiran u praksi sličnih ili naprednijih ekonomskih sistema. Primjenom odredbi definisanih Uredbom, između ostalog, značajno se utiče i na povećanje zaposlenosti, unapređenje poslovne infrastruktu-re, podsticanje razvoja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, privlačenje novih investicija, kao i na ravnomjeran razvoj svih je-dinica lokalne samouprave u Crnoj Gori.

Pomoćnik sekretara za razvoj preduzetništva mr Vladimir Paviće-vić kazao je da, u namjeri da stvori ambijent koji će intezivirati investicionu aktivnost u Podgorici, gradska uprava priprema nacrt odluke o utvrđivanju biznis zona na ovom području i podsticajima za veću zaposlenost, koji bi uskoro trebalo da se nađe na javnoj raspravi. On najavljuje da bi Skupština Glavnog grada o predlogu pomenute odluke trebalo da se izjasni do kraja godine.

Ovom odlukom utvrđuju se biznis zone na području Podgorice, vrste djelatnosti koje se tamo mogu obavljati, uslovi, poreske i ad-ministrativne olakšice i druga pitanja od značaja za podsticaj in-vesticija i veće zaposlenosti u glavnom gradu.

- Naše biznis zone se nalaze na samo tri kilometra od centra grada i isto toliko od Aerodroma Podgorica; na 45 km od Luke Bar i samo nekoliko stotina metara od budućeg autoputa, a kroz same zone prolazi željeznicka pruga – rekao je Pavićević.

Gradska uprava priprema nacrt odluke o utvrđivanju biznis zona na ovom području i podsticajima za veću zaposlenost, koji bi uskoro trebalo da se nađe na javnoj raspravi.

Riječ je o Agroindustrijskoj zoni površine 43,39 hektara, zatim Ser-visno-skladišnoj zoni od 151,26 hektara te Industrijskoj zoni A na 219,05 hektara.

Prema riječima predstavnika Sekretarijata, u ovim zonama privre-dni subjekti mogu obavljati sljedeće djelatnosti: poljoprivredu, šu-marstvo, ribarstvo, malu agroprivredu i trgovinu, preradu mlijeka i mliječnih proizvoda, mlinsko pekarsku industriju, proizvodnju keksa i konditorskih proizvoda, preradu voća i povrća, proizvodnju alkohola i bezalakoholnih pića i drugo.

U ovim zonama, među ostalima, naći će se objekti prerađivačke industrije, skladišta i hladnjače, saobraćajna logistika, izložbeno--prodajni saloni, robno-distributivni centri ali i hoteli visoke ka-tegorije.

- Glavni grad investitorima u ovim zonama nudi davanje zemljišta u zakup na period do 30 godina bez naknade, oslobađanje obave-ze plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog ze-mljišta pod uslovom da investitor o svom trošku izvrši komunalno opremanje lokacije, zatim od naknade za korišćenje opštinskih puteva na teritoriji biznis zona, kao i od plaćanja poreza na nepo-kretnosti na pet godina - istakao je Pavićević.

Pravo na olakšice koje uređuje ova odluka, imaju privredni subjekti koji u roku od tri mjeseca od dana početka obavljanja djelatnosti u biznis zoni zasnuju radni odnos na neodređeno vrijeme sa od-govarajućim brojem lica, sa evidencije nezaposlenih u Glavnom gradu.

- Za mala i srednja preduzeća najinteresantnija je Agroindustrij-ska zona. Postoje predlozi da jedna od njih bude proglašena zonom od nacionalnog interesa pa bi namjera tada bila da se tu dovede neka od renomiranih svjetskih kompanija – kazao je Pavićević.

Privrednici su između ostalog ocijenili da davanje zemljišta u za-kup na 30 godina nedovoljno motiviše na ulaganje u biznis na tom području, već bi radije da se ostavi mogućnost njegove kupovine, slično praksi razvijenih zemalja. Interesovalo ih je ko će upravljati biznis zonama – Glavni grad ili posebno preduzeće formirano u tu svrhu, na šta je rečeno da će to biti u nadležnosti gradske uprave.

Predstavnik Podgorice je pozvao mala i srednja preduzeća da uče-

21


stvuju u javnoj raspravi kako bi se na osnovu njihovih sugestija tekst odluke unaprijedio.

Načelnik Direkcije za investicije u Ministarstvu ekonomije Boris Rebić kazao je da je u Crnoj Gori osam biznis zona i da se vrijedno radi na njihovom razvoju. Završen je akcioni menadžerski plan za pet opština na sjeveru zemlje, gdje će iz državnog budžeta biti opredijeljena sredstva za njihovo opremanje.

Ivan Radulović iz Ministarstva finansija informisao je privrednike da je pokrenut portal Bezbarijera.me gdje zainteresovani mogu da prijave barijere sa kojima se srijeću prilikom započinjanja i vođe-nja biznisa.

Odbor je razmotrio i informaciju o poslovnom ambijentu u sektoru malih i srednjih preduzeća, koju je predstavio sekretar Dragićević.

Mala i srednja preduzeća čine 99% ukupnog broja preduzeća u Cr-noj Gori, učestvuju sa oko 67% u ukupnoj zaposlenosti i čine 60% BDP i, u značajnoj mjeri, doprinose privrednom rastu i razvoju i konkurentnosti ekonomije, novom zapošljavanju, a važan su fak-tor i u procesu evropskih integracija.

Značaj malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori dobro ilustruje i po-datak da ova preduzeća stvaraju 72% ukupnog prometa i 64% uku-pne dodatne vrijednosti.

Sektor MSP, pokazuje tendenciju rasta, posmatrano po broju pre-duzeća i broju zaposlenih. Broj MSP u Crnoj Gori, u 2014. godini, prema podacima Poreske uprave, iznosio je 23.895 i, u odnosu na 2013. godinu, povećan je za 11,33%. Istovremeno, povećan je i broj zaposlenih u MSP, koji je, u odnosu na 2013. godinu, veći za 10,47%, i iznosio je 148.685.

Crna Gora je umjereno pripremljena za preduzetničke i industrij-ske politike EU. Određeni napredak je ostvaren u ovoj oblasti. Međutim, nedostatak administrativnih kapaciteta, zajedno sa usi-tnjenim strategijama, nastavlja da ometa efikasnost preduzeća i instrumente industrijske politike. U narednoj godini, potrebno je da Crna Gora usvoji i počne sprovođenje politike industrijske kon-kurentnosti, jača nefinansijsku i finansijsku podršku javnog sekto-ra za mala i srednja preduzeća i administrativne kapacitete vlasti.

Među preporukama za unapređenje ambijenta za poslovanje MSP su: finansijska podrška za programe podsticanja domaće proizvo-dnje koja kompenzuje uvoznu zavisnost i za izvozne programe; rješavanje problema sive ekonomije - smanjenje fiskalnih opte-rećenja po osnovu rada, povećanje fleksibilnosti radnog zako-nodavstva, smanjenje i pojednostavljenje administrativnih pro-cedura koje prate poslovanje, zaštita od nelojalne konkurencije i dampinga; formiranje i aktiviranje biznis zona - konkretne ponude za MSP u vezi poslovanja biznis zona i olakšica za mali i srednji bi-znis; problem narušenih dužničko-povjerilačkih odnosa rješavati korišćenjem iskustava zemalja EU i regiona. Potrebno je donijeti izmjene Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u smislu usaglašavanja sa Direktivom 2011/7/EU o borbi protiv kašnjenja u plaćanjima u komercijalnim transakcijama; unaprijediti saradnju obrazovnog i privrednog sistema na polju znanja i vještina u obla-sti deficitarnih zanimanja radi angažovanja u što većem broju do-maće radne snage i smanjenja „uvoza” radne snage sa strane, te promovisati Fond za stipendiranje, donirajući sredstva za stipen-diranje mladih koji upisuju deficitarna zanimanja.

Odbor je donio i Program rada za 2016. godinu.

22


Poljoprivreda i prehrambena industrija

Kupovinom domaće hrane ublažavamo deficit

Potrošnju domaćih proizvoda promovišu svezemlje u okruženju i Evropska unija.

Odbor Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Pri-vredne komore Crne Gore razmotrio je, na drugoj sjednici u novom sazivu održanoj 2. novembra 2015, informacije o

privrednim kretanjima u ovoj oblasti za period januar-septembar ove godine, kao i o statusu pregovora u poglavljima 11,12 i 13 - pol-joprivreda, bezbjednost hrane i ribarstvo – u procesu pridruživanja EU. Usvojen je Program rada Odbora za 2016. godinu.

Predstavljajući Informaciju o privrednim kretanjima u agraru, se-kretarka Odbora Lidija Rmuš navela je da se na osnovu ostvare-nih rezultata u proizvodnji u 2015. očekuje tendencija rasta uče-šća agroindustrije u BDP-u, u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosilo 9,71 odsto. Vrijednost otkupa poljoprivrednih proizvoda tokom devet mjeseci 2015. godine je 23,7 miliona eura, što je rast od 12,9 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine. Otkupljeno je 18,7 litara mlijeka, a karakteristično je da raste udio ekstra klase ovog proizvoda, koji sada iznosi 26,5 odsto. Ratarske kulture koje su u sistemu podrške su na 3105,5 ha, što je više za 4,5%, zatim po-vrtarske zauzimaju 449,6 ha,što je dvaput više nego u 2014. Deset je novih hektara vinograda, a 50 voćnjaka. Novih stabala maslina je 1.605, dok je 290 revitalizovano.

- Ove godine je zabilježen rekordan rod breskvi i nektarina od 1.340 tona, što je rast 22 odsto. Ovo je jedna od najboljih godina i za gro-

žđe, te gotovo sve od ubranih 19,7 miliona kilograma može da se iskoristi za proizvodnju vrhunskih vina – rekla je Rmuš.

Proizvodnja jaja je u porastu, a uvoz je smanjen za 12%. Stvaraju se uslovi da domaća proizvodnja zadovoljava potrebe crnogorskih potrošača.

U toku su nove investicije u proizvodnju jaja, mlijeka, stočne hrane što sve može uticati na smanjenje deficita.

Kroz MIDAS je realizovano 612 ugovora, u vrijednosti 12 miliona eura, u toku je konkurs za finansiranje projekata iz ADMAS-a (Abu Dabi fond) u vrijednosti od 50 miliona dolara a početkom oktobra potpisan je 291 ugovor u vrijednosti 10 miliona eura iz programa IPARD LIKE (pet miliona je grant podrška). Usvojeno je 12 zakona koji uređuju poslovanje u agraru, među kojima je najznačajniji Za-kon o bezbjednosti hrane.

Za devet mjeseci je prehrambena industrija zabilježila pad od 25 odsto. Što se robne razmjene tiče izvoz je iznosio 39,7 mil miliona eura, što je pad 42%, dok je uvoz bio 355,6 miliona eura, što je tri odsto manje u odnosu na uporedni period. Ukupna robna razmje-na iznosila je 395,3 miliona eura (pad devet odsto), a pokrivenost uvoza izvozom 11,1 odsto.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović, Šimšić Montmilk, ocije-

23


nio je da je sektor agrara izdržljiv u uslovima krize, jer se zasniva uglavnom na porodičnim gazdinstvima sa velikom produktivno-šću. Smatra da proizvodnju i promet domaćih poljoprivrednih pro-izvoda treba zakonski zaštiti od uvoznih po uzoru na rješenja iz Zakona o strancima, prema kojima se ne može zaposliti stranac ukoliko za taj posao postoji ponuda domaće radne snage. Dakle, ne možemo uvoziti poljoprivredne proizvode ukoliko postoji nereali-zovana ponuda domaćih proizvođača. Potrošnju domaćih proizvo-da, naglasio je on, promovišu sve zemlje u okruženju i Evropska unija. Sa ovim stavom su se saglasili članovi Odbora.

- Treba da otvorimo malo domaće tržište za domaće proizvode – kazao je Ivan Mijušković, Interproduct Cetinje. On se založio i za iznalaženje novih instrumenata kojima će se garantovati naplata potraživanja.

Nada Medenica iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja izrazila je zabrinutost da će rekordan rod breskve značajnim dijelom propa-sti zbog nedostatka prerađivačkih kapaciteta u Crnoj Gori. Razuv-jerila ju je predstavnica Plantaža Rajka Pejović koja je navela da je većina roda ovog voća realizovana na tržištu dok je samo manji dio prerađen u rakiju.

Ocijenjeno je da se u agroindustriji produktivnost unapređuje, ali da bez većih investicija ona ne može izdržati konkurenciju pri otvaranju tržišta EU, niti se može odgovoriti njenim zahtjevnim standardima. Razvoj prehrambene industrije pospješuje razvoj primarne poljoprivrede i ima pozitivne efekte na razvoj pratećih privrednih grana (proizvodnju ambalaže i opreme, transport, razne usluge, turizam, trgovinu, servise i sl.).

Problemi sa kojima se suočava ovaj sektor su narušeni dužničko povjerilački odnosi; neefikasnost pokrenutih postupaka za naplatu potraživanja; neadekvatna finansijska podrška banaka; nedovolj-na zastupljenost domaćih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu; nedovoljna povezanost sa turizmom; Zakon o porezu na kafu...

Odbor smatra da je neophodno: izmijeniti Zakon o rokovima iz-mirenja novčanih obaveza, kao i zakonska rješenja za registraciju preduzeća; olakšati pristup kreditnim sredstvima -snižavanje ka-matnih stopa, duži rokovi povraćaja, duži grejs periodi naročito za projekte iz oblasti proizvodnje hrane; kroz povećanje asortimana, uštede u troškovima, obezbjeđenje povoljnijih finansijskih sred-stava, bolji marketinški nastup povećati konkurentnost proizvoda; stalna obuka proizvođača hrane u cilju ispunjavanja uslova koje Evropska Unija propisuje, kako bi privredni subjekti bili spremni da koriste sredstva EU; povezivanje poljoprivrede i turizma kroz veću zastupljenost domaćih proizvoda u ugostiteljskim objektima; uključivanje predstavnika privrednih subjekata prilikom izrade zakonskih propisa koji direktno utiču na njihovo poslovanje; poja-čati kontrolu rada subjekata koji se nelegalno bave proizvodnjom hrane.

Na sjednici je konstatovano da je u relativno kratkom periodu Crna Gora uspjela da ispuni sva mjerila Evropske komisije za otvaranje poglavlja 11, 12 i 13 , tako da se u idućoj godini može očekivati poče-tak pregovora u ovim oblastima.

Privrednici su tražili da se svim proizvođačima iz ove oblasti koji ispunjavaju standarde EU dodijeli izvozni broj kako bi proizvode mogli da plasiraju na to tržište.

Šumarstvo, drvna industrija, grafičkai izdavačka djelatnost

Prerada,a ne izvoz sirovine

Administrativnim mjerama potrebno je demotivisati izvo-znike oblovine iz Crne Gore koju treba prerađivati u finalne ili poluproizvode, ocijenjeno je na sjednici Odbora Udruže-

nja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, 27. novembra 2015. godine.

Privrednici su mišljenja da treba iznaći mehanizam da se iz sis-tema koncesija isključe svi koji se u kontitnuitetu bave izvozom sirovina, a da se potencira prerada drveta.

Odbor je razmotrio poslovanje u ovoj oblasti za devet mjeseci, Pre-dlog plana davanja koncesija za korišćenje šuma u 2016. godini, Informaciju o realizaciji plana sanacije u šumama degradiranim šumskim požarima s predlogom daljih mjera. Usvojen je Program rada za 2016. godinu.

U radu sjednice učestovali su predstavnici resornog ministarstva, Fitosanitarne i uprava za šume te carine.

Gordana Fuštić iz Fitosanitarne uprave upozorila je Odbor da je na području Lastve grbaljske primijećen izuzetno štetan organi-zam – azijska strižibuba koja napada listopadno drveće. Na ovoj lokaciji je organizovana sanitarna sječa zaraženog drveća. Pozvala je predstavnike šumarstva i drvoprerade da obavijeste ovu institu-

24


ciju ukoliko primijete ovog insekta i na drugim područjima kako bi se šume zaštitile. Iako nema jasnih dokaza kako je strižibuba došla u Crnu Goru, Fuštić je istakla rizik koje pri međunarodnom pro-mjetu pakovanje robe u drvenu ambalažu. Ona je naglasila da drvo koje posječeno zbog infestacije ovi insektom kao i preventivno ne smije biti korišćeno ni u kakve svrhe.

Privrednici Vukoman Marić, Javor International, Goran Živković, Lancer, predsjednik Odbora Milovan Gojković, iz ŠIK Polimlje, Lju-bo Lalić, Obzovik i Vuksan Radonjić, Trudbenik istakli su problem kašnjenja ili nevraćanja akcize na ulja, mineralna ulja i goriva. Oni smatraju da su problemi počeli kada je Uprava carina preuzela ovaj posao, a uz poštovanje rokova i smanjenje formalizma, kao jedan od načina njihovog rješavanja predlažu da se daju veće ingerencije lokalnim carinskim ispostavama.

- Privrednicima se u skladu sa Zakonom novac mora vratiti. Po uzoru dobrog modela saradnje špeditera i Uprave carina, koje je rezultiralo ostvarenjem njihovih ciljeva, ovo pitanje ćemo kandi-dovati na Danu otvorenih vrata sa tom institucijom – kazala po-tpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović.

Poslovanje za devet mjeseci

Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna proizvodnja drvne mase tokom devet mjeseci 2015. iznosila je 248.719m3, što je za 4,6% više u odnosu na isti period prošle godine. Od toga je četi-nara 184.661m3 a lišćara 64.058m3, rekao je sekretar Odbora Goran Popović.

Najveća proizvodnja ostvarena je u šumskom području Pljevlja, koja je za 68% veća u odnosu na devet mjeseci 2014. godine, zbog povećanja proizvodnje u kompaniji Vektra Jakić.

Na osnovu podataka spoljnotrgovinske razmjene za devet mjeseci 2015. godine, uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 90,38 milona eura, što je 6,9 % ukupnog uvoza. Najveći je bio uvoz namještaja, u iznosu od 45,86 miliona eura. Uvoz novin-ske hartije i kartona za pisanje i štampanje, sirovina za toaletnu hartiju i sl. iznosio je 6,8 miliona eura.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosio je 24,57 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 20,55 mil. eura, a uvezeno 16,94 miliona eura. Najviše je izvezeno rezane građe u vrijednosti od 12,86 miliona, što je u odnosu na devet mjeseci 2014. više za 23,65%.

Plan davanja koncesija za korišćenje šuma u 2016. godini

Pripremljen je Plan davanja koncesija za korišćenje oko 230.000 kubika šuma u područnim jedinicama Pljevlja, Berane, Petnjica, Žabljak, Kolašin, Plužine, Podgorica, Danilovgrad, Mojkovac, Nikšid i Rožaje, koje će biti dodijeljene na pet, sedam i 10 godina.

- Probaćemo da se dužina koncesije veže za realne investicije, bi-znis planove i proizvodnju i finalnoj i polufinalnoj preradi što je u cilju razvoja ove privredne grane – rekao je načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš.

Mirsad Nurković, direktor Uprave za šume, smatra da je u cilju ra-zvoja ove djelatnosti neophodno da preduzeća više ulažu u edu-kaciju kadrova i razvoj kapaciteta jer su to glavne poluge jačanja

njihove konkurentnosti a ne koncesije koje dobijaju od države.

Razmotren je i Plan sanacije šuma degradiranih požarima u 2012. godini kojima je bilo zahvaćeno skoro 7 % ukupne površine šum-skih područja u Crnoj Gori.

Realizacija Plana sanacije se odvija kroz dvije faze: sječu opoža-renih stabala i njihovog uklanjanja sa požarišta, i pošumljavanje opožarenih površina, na kojima nije došlo do prirodnog podmlađi-vanja (predviđeno je pošumljavanje 539 ha).

S obzirom na to da je i dalje više od 50% opožarene drvne mase ostalo neiskorišćeno, stručne službe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, odnosno Uprave za šume su procijenile dalju opravdanost prodaje opožarene drvne mase umanjenog kvaliteta. Procjena je da oko 25% opožarenog drveta može biti predmet auk-cijske prodaje, te da postoji zainteresovanost privatnog sektora za njegovo korišćenje, pa Ministarstvo predlaže obnavljanje javnog poziva.

U cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i poboljšanja stanja u ovim djelatnostima, Odbor ukazuje da je potrebno:

- da se raspoloživi dozvoljeni godišnji sječivi etat, ukupna bruto drvna masa koja je predviđena za korišćenje u 2016. godini ma-ksimalno iskoristi, čime se stvaraju uslovi za povećanje obima proizvodnje u repro lancu šumarstva i drvne industrije, a time i ostvarivanje prihoda koji su planirani Programom gazdovanja.

- uraditi na vrijeme šumsko privredne osnove u šumskim podru-čjima gdje su istekle, uraditi analizu i ocjenu postojećeg stanja i stepena uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdo-vanja kojom bi se obezbijedio i bio poznat predviđeni obim sječa za duži period, a korisnici šuma imali uvid sa čime raspolažu u narednom periodu i realno uskladili svoje planove.

- u pozivima za postupak javne nabavke predvidjeti stručno teh-ničku i kadrovsku osposobljenost ponuđača, odnosno unijeti do-zvoljene specifičnosti koje otvaraju mogućnosti i daju prednost domaćim proizvodnim preduzećima za učešće na tenderima;

Dosadašnjim kriterijumima za raspodjelu sirovine nije definisana njena “maksimalna zapremina” koja se može dodijeliti na preradu proizvodnim preduzećima u odnosu na broj zaposlenih radnika i raspoložive tehničko-tehnološke kapacitete. Stoga je potrebno re-definisati Pravilnik o uslovima, kriterijumima i podkriterijumima, koje treba da ispunjavaju pravna lica za dobijanje prava na godi-šnje i dugoročno korišćenje šuma. Podaci o realizovanom robnom prometu Crne Gore sa inostranstvom pokazuju da se iz godine u godinu povećava izvoz sirovine, a domaći proizvođači nemaju in-put za preradu. U cilju rješavanja ovog problema, predlaže se:

- da se kao izjava o porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda od Uprave za šume, kako za državne tako i za privatne šume;

-da se primijeni potpisani Ugovor o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica, Član 3, stav 5., kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacitetima koncesionara na te-ritoriji Crne Gore.

- započeti proces sertifikacije šuma po FSC standardima, koji po-tvrđuju da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gaz-dovanjem šumama, i dokazuje da nije bilo nekontrolisane eksploa-tacije. Sa sertifikacijom šuma pomaže se domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište.

25


ICT

Stanje na tržištu širokopojasnog

interneta

Sjednica Odbora udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore održana je 23. no-vembra 2015. godine. Razmotreno je stanje na tržištu široko-

pojasnog pristupa internetu u Crnoj Gori, prezentovani su portal E-uprave kao i Informacija o poslovnom ambijentu - ICT sektora u periodu januar – oktobar 2015, kao i Program rada Odbora za 2016.

Šezdeset i devet odsto fiksnog široko pojasnog pristupa interne-tu čini ADSL, slijede optika sa 15,16 odsto, Wimax sa 5,28 odsto i kablovski distributivni sistem sa 6,32 odsto. Dostupnost usluge ADSL-a je na 99,8 odsto priključaka fiksne telefonije Crnogorskog Telekoma. Najveća penetracija fiksnog širokopojasnog pristupa je u primorskoj regiji, najmanja na sjeveru. U Budvi ona iznosi 116 odsto, dok je u Šavniku svega šest odsto.

Da bi se unaprijedilo stanje na tržištu širokopojasnog pristupa in-ternetu u Crnoj Gori, prema riječima Ivone Marić iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, potrebno je: da prostorno planski dokumenti sadrže preporuke za gradnju optič-kih pristupnih mreža; da se promijeni način gradnje instalacija u stambenim i poslovnim objektima; pređe na IMS; pospiješi za-jedničko korišćenje elektronske komunikacione infrastruktu-re; omogući korišćenje potrebnog radio-frekvencijskog spektra; praćenje kvaliteta usluga pristupa internetu; dalje smanjenje ci-jena širokopojasnog pristupa internetu kroz pospješivanje konku-rencije; regulatorna kontrola cijena SMP operatora na maloprodaj-nom tržištu pristupa internetu.

Ona je najavila da će Crnogorski Telekom u decembru smanjiti usluge širokopojasnog pristupa internetu za 15 odsto, te da će ci-jene ubuduće dodatno padati sa poboljšanjem konkurentske po-nude.

Direktor Direktorata za razvoj elektronske uprave Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije Stevan Ljumović pred-stavio je portal eUprava.

- Riječ je o modernom načinu komunikacije između građana i pri-vrede sa jedne te države sa druge strane. Cilj je da se korisnicima pruži brz servis uz doprinos većoj efikasnosti državne administra-

cije – kazao je Ljumović.

Ovaj portal je jedinstvena tačka pristupa za servise svih državnih organa, koji su dostupni 24 sata dnevno, i štedi kako vrijeme tako i novac. Nažalost, državni organi još u potpunosti ne sprovode Za-kon o eUpravi, ali su napravljeni veliki iskoraci u tom pravcu, te se očekuje dodatno poboljšanje situacije tokom 2016. Portal eUprava ima pet nivoa servisa – davanje informacija, jednosmjerna inte-rakcija (dostupnost formulara), dvosmjerna komunikacija (podno-šenje zahtjeva), transakcija (potpuna obrada predmeta) i personal-nizaciju (proaktivno pružanje usluga).

Predstavnica istog ministarstva Vesna Simonović predstavila je funkcionisanja ovog portala na primjeru servisa Programa struč-nog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem.

U Informaciji o poslovnom ambijentu u ICT sektoru za period ja-nuar – oktobar 2015, između ostalog se navodi da u izvještaju Sv-jetskog ekonomskog foruma za prvi kvartal ove godine u ocjeni dostupnosti telekomunikacione infrastrukture za ICT Crna Gora zauzima visoku 34 od 143 poziciju. Bolju poziciju, u odnosu na pre-thodni izvještajni period, bilježi i na listi dostupnosti po cijenama usluga: mobilna telefonija 91. mjesto, a pristup internetu 84. Crna Gora je vodeća zemlja u regionu po usklađenosti pravne legislative u oblasti ICT-a sa međunarodnim standardima.

Tarik Zaimović, Bild Studio, istakao je da našoj zemlji nedostaje adekvatna analiza ICT tržišta pa je pozvao kolege iz Odbora da je zajedno izrade, jer bi to mnogo olakšalo poslovanje. Ocijenio je da naša zemlja nije u Evropi prepoznata kao ICT društvo, pa brojne poslove u Evropi umjesto naših programera dobijaju firme iz Bo-sne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. On zato predlaže zajednički nastup domaćih firmi na projektima EU, što će doprinijeti njihovoj konkurentnosti i rastu izvoza.

Vladan Tabaš, Čikom, inicirao je da se radi jačanja IT sektora u okviru Odbora ponovo formira grupacija za ovu oblast.

Odboru je predstavljena inicijativa za precizno pojašnjenje odredbi Zakona o porezu na dobit pravnih lica u kontekstu tretmana uvoza softverskih proizvoda.

26


Turizam i ugostiteljstvo

Unaprijediti destinacijski menadžment

Turistički poslenici nemaju ništa protiv privremenih objeka-ta kao dijela ponude, ali je neophodno da ispunjavaju urba-nističko tehničke uslove koji korespondiraju sa kvalitetom

Crne Gore kao mediteranske destinacije, ocijenjeno na sjednici Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore održanoj 9.novembra 2015.

Odbor, u čijem radu su učestvovali predstavnici Ministarstva od-rživog razvoja i turizma, Nacionalne turističke organizacije, JP Morsko dobro, Unije poslodavaca Crne Gore i Crnogorskog turi-stičkog udruženja, pružio je sugestije na Plan privremenih obje-kata u zoni morskog dobra za period 2016-2018, kao i Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o stranacima. Inicirano je formira-nje Koordinacionog Odbora za zdravstveni turizam, a najavljen je Okrugli sto na temu „Predlog izmjena i dopuna Zakona o turizmu”, sa predstavnicima turističke privrede i MORT-a. Predstavljeni su rezultati u sektoru turizma za prvih devet mjeseci ove godine, sa posebnim fokusom na minulu ljetnju turističku sezonu.

Privremeni objekti

Predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević je, govoreći o privre-menim objekatima, ocijenio da su oni i ove sezone stvorili ružnu sliku i devastirali prostor crnogorskog primorja. Poseban problem su objekti bez sanitarnog čvora i vode koji prodaju hranu.

- Ambicija je da dođemo do održivog rješenja kojim će se oslobo-diti prostori urbanih jezgara, hotelskih kapaciteta, šetališta, plaža i sl. od djelatnosti koje tamo ne pripadaju. Nemamo ništa protiv privremenih objekata, ali imamo kontra trotoarskog turizma, va-šarišta i buke koji devalviraju kvalitet turističke ponude Crne Gore i stvaraju nelojalnu konkurenciju – rekao je Ivančević.

Ambicija je doći do održivog rješenjakojim će se osloboditi prostori urbanih jezgara, hotelskih kapaciteta, šetališta, plaža i slični od djelatnosti koje tamo ne pripadaju.

Prema njegovim riječima, u ovim objektima uglavnom rade nere-zidenti, sa čime se saglasio predsjednik CTU Žarko Radulović, oci-jenjujući da se putem njih novac odliva iz Crne Gore.

- Glavni generator sive ekonomije su privremeni objekti. Malo njih ima fiskalne kase jer za to nemaju obavezu, pošto prijavljuju prihod do 18.000 eura i plaćaju paušalno porez. Predlažem da se to ukine i da svi moraju da izdaju fiskalne blokove. Fiskalizacija će destimulisati zakupce privremenih objekata. Samo u Budvi je zaposleno u ovim objektima 3.600 ljudi, od čega su 90 odsto ne-rezidenti, koji niti su prijavljeni niti su plaćali doprinos na plate – rekao je Radulović, ocjenjujući da je vrijeme priče na ovu temu možda prošlo, već da treba pisati krivične prijave protiv, kako je kazao, nesavjesnih pojedinaca.

Zamjenik direktora JP Morsko dobro Rajko Malović kazao je da je najvažnije u ovoj oblasti ukloniti nelegalne privremene objekte. Njegovo preduzeće će dostaviti nadležnima spisak svih objekata koji posluju na teritoriji kojom oni gazduju.

Suvlasnik hotelskog kompleksa “Queen of Montenegro” Branko Diki Kažanegra podsjetio je da se, po definiciji, privremenim objek-timanadomješta ponuda koje nema u ugostiteljskim kapacitetima, što kod nas nije slučaj, već se njima stvara nelojalna konkurencija.

- Na ovaj način mi smanjujemo cijenu turističkog proizvoda, desti-mulišemo investitore, a stimulišemo one koji rade na crno – rekao je on.

Direktorica Hotela “Budva” Irina Tomić kazala je da su privreme-ni objekti dio priče o destinacijskom menadžmentu, koja počinje time kako želimo da Crnu Goru percipiraju u inostranstvu.

- Povoljnu percepciju naše turističke destinacije nećemo postići bukom i privremenim objektima gdje im nije mjesto, naročito ako želite da turizam doprinosi sa 30 odsto BDP-u. Treba najprije kre-nuti od lokacije privremenih objekata. Da li oni smiju biti na pla-žama ili u starim gradovima? Dalje, valja poraditi na njihovoj regi-straciji, pa stoga apsolutno podržavam predloge koji idu u smjeru njihove fiskalizacije – kazala je ona.

Državni sekretar za turizam Predrag Jelušić ocijenio da su disku-sije u Komori pokazale da je nenamjensko upravljanje destinaci-jom prepoznato kao slabost u prethodnom periodu i da predstavlja kontra reklamu turističke ponude Crne Gore. Ministarstvo će do kraja novembra završiti trogodišnji Plan privremenih objeka-ta, kako bi od 1. maja naredne godine bila zaokružena sva admi-nistrativna procedura u vezi sa njima. On je kazao da se Radna grupa koja pravi ovaj Plan rukovodi između ostalog time da je u gradskim i zonama Morskog dobra, već opterećenim privremenim objektima, neophodno maksimalno ograničiti postavljanje novih. Potrebno je u što većoj mjeri izvršiti tipizaciju i grupisanje privre-menih sadržaja i objekata te ukloniti one koje su u zahvatu studije lokacije Morskog dobra za 2016. godinu.

- Na lokacijama u neposrednoj blizini hotela sa četiri i pet zvjet-dica ne predviđati postavljanje privremenih objekata koji svojom djelatnošću ugrožavaju njihovo funkcionisanje. Montažni objek-ti za ugostiteljsku namjenu koji se postavljaju na kupalištima u gradskim zonama moraju imati status plažnog bara, čime se eli-miniše mogućnost organizovanja restorana, kafea, ili noćnih klu-bova na ovim lokacijama. Ovo se posebno odnosi na lokacije koje su u neposrednoj blizini hotela sa četiri i pet zvjezdica – kazao je između ostalog Jelušić.

27


Direktorica Nacionalne turističke organi-zacije Željka Radak Kukavičić smatra da su i pored svih zamjerki crnogorske plaže resurs prepoznat u svijetu koji se iz godine u godinu unapređuje.

- Moramo pristupiti integralnom planiranju prostora. Treba vidjeti koje su to djelatnosti koje nedostaju u našoj ponudi i odobravati samo privremene objekte koji ih nadopu-njuju, odnosno koje će tako doprinijeti kva-litetu ponude – rekla je ona.

Prema njenim riječima, samo striktna pri-mjena zakona i stalne kontrole mogu do-prinijeti otklanjanju problema sa privreme-nim objektima.

- Moramo standardizovati našu turističku ponudu. Jedino je kvalitet nešto što nas može preporučiti dalekim tržištima u uslo-vima jake konkurencije. Moramo najprije kreirati turistički proizvod, zatim ga objedi-niti pa onda promovisati – kazala je Željka Radak Kukavičić.

Inicijativa PKCG, UP i CTU

Odbor je razmotrio Inicijativu koju su pre-dložile Privredna komora, Unija posloda-vaca i Crnogorsko turističko udruženje za izmjene i dopune Zakona o stranacima.

Zaključeno je da je Zakon koji je u primje-ni od 1. novembra neophodno mijenjati jer predstavlja biznis barijeru, te da je nužno da u tome učestvuju predstavnici privrede.

- Potrebno je napisati jasan Zakon koji će da liberalizuje protok radne snage i stimu-liše otvaranje stranih kompanija u Crnoj Gori – kazao je Žarko Radulović.

Nakon sagledavanja pokazatelja o poslova-nju u oblasti turizma u periodu januar-av-gust 2014. godine može se konstatovati da su ponovljeni nedostaci iz prethodnog pe-rioda kao što su: nepravilnosti na plažama, nelegalno izdavanje i kvalitet smještaja, prodaja izleta na šetalištu, buka, nelegalan rad ugostiteljskih objekata, neizdavanje fi-skalnih računa, loša komunalna i lokalna infrastruktura. I dalje je veoma izražena sezonalnost, nedostatak smještajnih kapa-citeta visokih kategorija, (odnos ostvarenih noćenja u kolektivnom i u individualnom smještaju je 28%:72%), visoka koncentracija turista iz malog broja zemalja.

Zdravstveni turizam i ostalo

Na sjednici je podržana inicijativa za for-miranje Odbora za zdravstveni turizam pri Privrednoj komori Crne Gore. Izvršni direk-tor Klastera zdravstvenog turizma Vlatko Stijepović govorio je o uspješnim aktivno-stima tog udruženja.

- Crna Gora je prepoznata kao destinacija zdravstvenog turizma i raduje me što mogu da najavim da ćemo sljedeće godine biti domaćini najvećeg samita iz ove oblasti u Regionu – rekao je on.

Na kraju je Odbor upoznat sa inicijativom koja je pokrenuta iz crnogorske Ambasade u Beogradu za unapređenje saradnje u tu-rizmu sa Srbijom. S tim u vezi predviđeno je da će odbori za turizam dvije privredne komore tijesno sarađivati kroz niz aktiv-nosti na ovom pitanju krajem ove i tokom naredne godine.

Sa tim se saglasio predsjednik Odbora Ivančević.

- Ako ostane ovakav Zakon to će biti metak u čelo turističkoj sezoni 2016. – rekao je on. Prilikom izrade izmjene i dopune Zakona o stranacima, neophodno je uključiti pred-stavnike turističke privrede – zaključio je.

Rezultati u turizmu

Prema podacima MONSTAT-a, Crnu Goru je tokom devet mjeseci ove godine posjetilo 1.613.384turista, što predstavlja povećanje od 13%, a ostvareno je 10.647.509 noćenja, 16% više u odnosu na isti period 2014. Broj dolazaka stranih turista je veći za 15,8%, a ostvarenih noćenja za 19,8%. Najviše noće-nja bilo je gostiju iz Srbije 28%, Rusije 27%, Bosne i Hercegovine 9%, Ukrajine 5%, Nje-mačke 3%, Poljske 3%,Kosova 2%, Bjelorusi-je 2%, Francuske 2% i Italije 2%.

Trend pada zabilježen je kod domaćih tu-rista, gdje je broj dolazaka niži za 11%, a ostvarenih noćenja za 24%, pri čemu je prosječna dužina njihovog boravka u po-smatranom periodu 6,18 dana, veća od pro-šlogodišnjih 5,76.

Crna Gora ima nepovoljnu strukturu smje-štajnih kapaciteta - dominira individualni smještaj (74%).

U sektoru usluga smještaja i ishrane pros-ječna bruto zarada u posmatranom perio-du, iznosi 611€ i bilježi rast od 6% u odnosu na isti period prethodne godine. Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u sektoru usluga smještaja i ishrane iznosile su 409€ i bilježe rast od 6%.

28


Poslovni forum Crna Gora - Bangladeš

Biznismeni dvije zemlje zainteresovani za saradnju

Forum privrednika naše zemlje i Bangladeša organizovan je u 20. novembra 2015. godine. Tom prilikom je potpisan Spo-razum o saradnji između Privredne komore i Globalnog eko-

nomskog foruma, nevladine institucije koja je od Ekonomsko-so-cijalnog savjeta UN dobila status konsultanta za razvoj i politiku na polju ekonomije, a aktivna je u 104 države svijeta.

- Nadam se da će aktivnosti ove značajne konsultantske organi-zacije, koja ima ulogu u ekonomskom razvoju i povezivanju svih zemalja UN, doprinijeti boljem upoznavanju sa mogućnostima sa-radnje sa članicama Svjetske trgovinske organizacije i drugim – kazao je potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić

Govoreći o saradnji sa Bangladešom, on je podsjetio da je riječ o veoma udaljenoj zemlji što je jedan ključnih razloga nedovoljno razvijenih odnosa. Robna razmjena Crne Gore sa tom državom iz-nosi svega 0,3 do 0,4 odsto od ukupne trgovine sa inostranstvom. Ipak, podsjeća Saveljić, Bangladeš je bitna karika u lancu globalne ekonomije, jedan od najvećih izvoznika odjeće i obuće u svijetu.

- Uvjeren sam da će crnogorski i privrednici iz Bangladeša pokre-nuti inicijative ka stvaranju uslova za razvoj ekonomske saradnje. Crna Gora je, zbog odličnog ambijenta za investiranje, dobra ula-zna tačka inostranim kompanijama za šira tržišta CEFTA-e i EU. U ovom slučaju, ona može da bude dobra hab destinacija za robu iz Bangledaša namijenjenu regionalnom i tržištu EU – rekao je Save-ljić. Predstavljajući aktivnosti Komore, Saveljić je poručio da je ova institucija uvijek otvorena za privrednike iz Bangladeša, te da će nastojati da ih poveže sa potencijalnim partnerima iz Crne Gore.

Predsjednik Globalnog ekonomskog foruma Enayet Karim, koji je predvodio delegaciju iz Bangladeša, pojasnio je da su u fokusu

poslovanja te specijalizovane konsultantske organizacije UN kako male i zemlje u razvoju, tako i razvijene svjetske ekonomije. Pred-stavio je Bangladeš kao zemlju sa 160 miliona stanovnika koja ne samo da je jedna od najvećih svjetskih izvoznica odjeće i obuće (procjenjuje se da će do 2021. postati lider, sa učešćem na global-nom tržištu od 45 odsto), već i odlična investiciona destinacija sa 15 ekskluzivnih izvoznih zona lišenih barijera za strana ulaganja, što potvrđuju brojne međunarodne kompanije koje tamo posluju u sektorima industrije, telekomunikacija, električne energije i turiz-mu, a zainteresovane su i za ekspolataciju prirodnog gasa i nafte. Bangladeš odlikuje i razvijena saobraćajna infrastruktura, luke i aerodromi, te povezanost sa tržištima velikih susjeda, među koji-ma su Indija, Kina, i Nepal. Turizam u ovoj zemlji cvjeta, naglašava Karim, ali i poljoprivreda te IT sektor.

- Brojni poslovni ljudi iz Bangladeša su zainteresovani da sarađu-ju sa privrednicima širom svijeta, a iskazali su interesovanje da dođu i u Crnu Goru, te uspostave bilateralne odnose kako bi se proširile mogućnosti za ekonomsko povezivanje. Međutim, osim bilateralnih odnosa privrednika, naše dvije zemlje moraju uspo-staviti diplomatsku i saradnju između komora, da bi smo mogli da ozbiljnije pristupimo razgovorima o investicijama – rekao je Ka-rim, dodajući da su već informisani o potencijalu za saradnju sa crnogorskim sektorom šumarstva. On je pozvao naše privrednike da posjete Bangladeš i ispitaju mogućnosti za poslovanje na tom tržištu.

Proizvode i usluge, kao i investicione potencijale Bangladeša do-datno je prezentovao Ivan Gomez, izvršni direktor Globalnog eko-nomskog foruma.

Na kraju foruma uslijedili su bilateralni razgovori privrednika.

29


Energetska efikasnost i zaštita životne sredine

Predstavljen Predlog zakona o biocidnim proizvodima

Zakon o biocidnim proizvodima, čiji je Predlog razmotrio Odbor za energet-sku efikasnost i zaštitu životne sredi-

ne Privredne komore Crne Gore na sjednici održanoj 6. novembra 2015, prvi put se do-nosi zbog rizika koji su povezani sa upotre-bom biocida pa njihovo stavljanje u promet i korišćenje mora biti pod posebnim regu-latornim režimom. Biocid je supstanca ili smješa čija je namjena da uništi, spriječi djelovanje, učini bezopasnim ili kontroliše nepoželjne organizme.

Prema riječima Jelene Kovačević iz Direk-torata za zaštitu životne sredine, cilj je da se obezbijedi da se u promet stavljaju samo biocidni proizvodi koji su dovoljno efikasni da unište nepoželjne organizme, a da ne predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje i životnu sredinu.

Agencija za zaštitu životne sredine može dozvoliti stavljanje u promet i upotrebu biocida koji ne ispunjavaju uslove za dobi-janje dozvole, za ograničenu i kontrolisanu upotrebu, ako je to neophodno zbog opa-snosti po javno zdravlje, zdravlje životinja ili životnu sredinu i ako se štetni organi-zam ne može suzbiti drugim sredstvima. Ona može izdati i privremenu ovakvu do-zvolu u slučaju neočekivane pojave štetnog organizma, a koji ne može biti suzbijen bio-cidima za koje je izdata dozvola.

Zakon o biocidnim proizvodima biće u primjeni od 1. januara 2017. godine. Pod-zakonski akti za sprovođenje ovog zakona biće donijeti roku od 18 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Predviđen je prelazni period od godinu, tokom kojeg

privrednici mogu uskladiti poslovanje sa ovim zakonom.

Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Ilija Radović kazao je da je zakon dobar. Međutim, on smatra da je potrebno ojačati kadrovske potencijale Agencije da bi ga ona sprovodila, odnosno formirati komisiju sačinjenu od ekperata koji bi joj pomogli u tome. On je predložio da zakon reguliše i biocide kojima je istekao rok upo-trebe.

Predstavnik Crnogorskog centra energet-ske efikasnosti Novo Govedarica, prezen-tujući Odboru Studiju „Solarna energija u sektoru turizma u Crnoj Gori“, istakao je da je njen cilj analiza primjene solarnih kolektora za sanitarnu toplu vodu (STV) u našoj zemlji. To je u skladu sa četiri glavna zahtjeva Evropske energetske politike koji treba da budu ispunjeni do 2020. godine: smanjenje emisije gasova staklene bašte za 20%; povećanje energetske efikasnosti za 20%; povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20%; povećanje udjela biogoriva u saobraćaju na 10%.

- Ukupna potreba za energijom za pripremu tople vode u hotelskom sektoru je 50,6 GWh godišnje. Uvođenjem solarnih kolektora za sanitarnu toplu vodu godišnje se dobije 37 GWh toplotne energije, što je 70 odsto od ukupnih potreba. To vodi smanjenju ener-getskog deficita, nižoj potrošnji električne energije i lož-ulja, te smanjenju emisije ugljen-dioksida za 0,2 miliona tona godi-šnje – rekao je on. Prema njegovim riječi-ma, ukoliko bi se cio hotelski sektor odlučio za uvođenje solarnih kolektora, ulaganje bi

iznosilo 33 miliona eura. Hotel sa 100 kre-veta za ovu investiciju treba da izdvoji oko 70.000 eura. Cijena po krevetu iznosi 500 do 1.000 eura, odnosno 500 do 1.000 eura po kvadratnom metru panela.

- Riječ je o isplativom sistemu za hotele preko 20 kreveta. Najveća korist od solar-nih sistema za STV je ljeti kada je i najveći deficit. Riječ je o 37 GWh ušteda, energetski efikasnom rješenju koje je održivo i ekolo-ško. Hotelijeri su na potezu – potrebno je naručiti energetski pregled objekta, a struč-na lica će dati predloge sistema. Potrebno je, uz povoljne kredite banaka, i eventualnu pomoć države, pokrenuti investicioni ci-klus u ovom smjeru – kazao je Govedarica.

Zaključuje da hoteli čine tek 16,8% ukupnih smještajnih kapaciteta, pa je sljedeći cilj uvođenje energetski efikasnih rješenja u privatne apartmane.

Predsjednik Odbora Mladen Bajković, is-takao je da će investitori u hotelski sektor teško biti motivisani na uvođenje solar-nih sistema, kada im se utrošak električne energije obranučava po veoma povoljnoj cijeni, a takođe je instaliranje ovakvih plo-ča prepoznato i kao estetski problem.

- Neophodno je državnim mjerama, po uzo-ru na Evropsku uniju, stimulisati investi-tore da instaliraju solarne sisteme da bi u Crnoj Gori bio ostvaren cilj, a to je zelena potrošnja energije – rekao je Bajković.

Prema riječima potpredsjednika Privredne komore Stanka Zlokovića, biznis sektoru nedostaje edukacija o značaju ovih pitanja.

- Ukoliko bi izrada elaborata o energetskoj efikasnosti i troškovi pregleda objekata bili pokriveni iz donacija to bi bio podsticaj većoj implementaciji solarne energije u Cr-noj Gori, ne samo u sektoru turizma – sma-tra on. Predložio je da Komora na osnovu inputa iz opština koje podstiču energetsku efikasnost, napravi analizu putem koje bi se najbolje prakse prenijele na ostale lokal-ne samouprave.

Generalna direktorica Direktorata za živo-tnu sredinu Ivana Vojinović je kazala da je Crna Gora tek na početku donošenja legi-slative usklađene sa EU koja reguliše ovu oblast. Podsjetila je da je u Uniji usposta-vljen sistem trgovine emisijama CO2, koji će uskoro i Crna Gora morati da primijeni i da u sistem uključi velike kompanije poput KAP-a, Željezare, TE Pljevlja, Pivare Trebje-sa i Vektre Jakić.

Odbor je usvojio Program rada za 2016.

30


Građevinarstvo i industrija građevinskog materijala

Razvojne projekte realizovati crnogorskim materijalima

Odbor udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala usvojio je 26. novembra 2015. Pro-

gram rada za narednu godinu, koncipiran u skladu sa sistemom upravljanja kvalite-tom, ciljevima i podciljevima koji proisti-ču iz politike kvaliteta. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milan Božović.

Sekretar Odbora Boro Rakčević istakao je da su u Programu data najvažnija pitanja i zadaci kojima će se Udruženje baviti u na-rednoj godini. Program će se dopunjavati u toku godine aktuelnim pitanjima i zadaci-ma, koji proizilaze iz tekućih aktivnosti na ostvarivanju utvrđene ekonomske politike u oblasti građevinarstva i industrije građe-vinskog materijala , potreba i interesa čla-nova Udruženja.

Odbor Udruženja će tokom 2016. pratiti sprovođenje mjera iz oblasti građevinar-stva, davati primjedbe, mišljenja i predloga za poboljšanja. Sagledavaće kvantitativne i kvalitativne efekte realizacije mjera Eko-nomske politike za 2016. godinu. Pratiće i analizirati privredna kretanja i predlagati mjere za unapređenje poslovanja predu-zeća iz ove oblasti, prikupljati podatke i izraditi informacije o problemima u poslo-vanju preduzeća te o tekućim privrednim kretanjima. Odbor će davati mišljenja o predlozima zakona i drugih propisa iz obla-sti građevinarstva, kreditno-monetarne politike i njihovog uticaja na poslovanje preduzeća.

Posebna pažnja će se, između ostalog, po-svetiti donošenju ili izmjenama zakona koji će bitno poboljšati poslovanje predu-

Poseban fokus na zakonu o uređenju prostora.

izilaze iz Zakona o zapošljavanju stranaca i ističe značaj reforme srednjeg obrazovanja u pravcu jačanja stručnog osposobljavanja domaćeg kadra i njegove konkurentnosti u susret EU integracijama. Privrednici će, kaže, pomoći u realizaciji reformskih pro-grama obrazovanja.

Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković je podsjetio da se ova institucija odavno zalaže za dualno obrazovanje, po uzoru na Austriju i Njemačku koje imaju najnižu nezaposlenost u Evropi. Privredna komora podržava izmjene Zakona o sre-dnjem obrazovanju,što je preduslov da ka-dar koji izlazi iz ovih škola bude obučen za svoj posao. On je međutim ukazao da je po-trebna veća podrška privrednika stručnom osposobljavanju kadrova i programima koji se već realizuju u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje. Privredna komora se zalaže za što veće zapošljavanje domaćeg kadra, ali i da razumije zahtjeve poslodavaca da ih administrativno ne treba ograničavati pri angažovanju stranaca za deficitarna zanimanja.

Rukovodilac Sektora za opšte i pravne po-slove Privredne komore Aleksandar Mitro-vić upoznao je članove Odbora o planira-nim izmjenama Zakona o strancima, kao i sa unaprijeđenim rješenjima usklađenim sa EU regulativom iz novog teksta zakona o javnim nabavkama.

Žarko Glušica, Neckom, smatra da bi Odbor u narednom periodu trebalo da se izbori za smanjenje taksi za komunalno opremanje prostora.

zeća iz građevinskih djelatnosti, zatim aktivnostima implementacije projekta IPA 2010 „Dostizanje najvišeg bezbjedonosnog i tehničkog kvaliteta crnogorske gradnje”, kao i praćenju prijedloga „Strategije razvoja građevinarstva u Crnoj Gori do 2020 godi-ne“.

U fokusu interesovanja članova Odbora na sjednicama biće učešće građevinskog sek-tora u kreiranju predloga za zakon o radu te za izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu; praćenje izrade Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata; projekti EU za podršku sektoru građevinarstva; kapitalne investicije, a posebno projekat autoputa Bar-Boljare; jačanje konkurentnosti građe-vinske operative; formiranje adekvatne strukture radne snage u oblasti građevi-narstva; tehnička regulativa u građevi-narstvu; preporuke za rješavane problema likvidnosti; plan pretvaranja neformalnih naselja u formalna i regularizacija obje-kata sa posebnim akcentom na seizmičke izazove; ostvarivanje stalnog kontakta i posjete preduzećima iz ove oblasti u cilju unapređenja proizvodnje i rješavanju pro-blema, pravovremeno zakazivanje sjednica Odbora udruženja.

Dženita Ćirlija, Cerovo, predložila je Odboru da razmotri i Zakon o javnim nabavkama i učestvuje u raspravama na tu temu.

Miodrag Vučetić, Fidija, smatra da Odbor mora definisati jedintveni stav za javnu ra-spravu o Nacrtu zakona o uređenju prosto-ra, da bi se dala najbolja rješenja kojim bi njegov sadržaj bio unaprijeđen. Takođe, za-laže za eliminasanje orgraničenja koja pro-

31


Na temu „Položaj domaćih koncesionara u građevinarstvu“ govorio je predsjednik Od-bora Milan Božović. On smatra da je potreb-no uticati na državu da prilikom projekto-vanja Direkcija za javne radove potencira učešće domaćih proizvođača građevinskog materijala. To je smatra, jedini način da se zaštiti domaća indsutrija u ovoj oblasti od konkurencije iz inostranstva. Očekuje i da se privrednicima koji uredno izmiruju oba-veze prema državi po osnovu korišćenja koncesija vrati dio akciza za gorivo.

Na istom fonu govorio je Laketa Đuro-vić, iz preduzeća Šišković Danilovgrad, ocjenjujući da crnogorski materijali, prije svega kamen, po kvalitetu ne zaostaju za uvoznim te da je dobar prilog ovome to što Normal Company njime gradi luksuzni ho-tel Hilton u Podgorici.

Predrag Vujisić, Spila Bar, ukazao je na problem velikog uvoza kamena iz Kine koji je slabijeg kvaliteta od domaćeg. On se za-laže za formiranje udruženja firmi koje se bave eksploatacijom i preradom ukrasnog kamena u pravcu zaštite njihovih interesa.

Slavica Božović, iz kompanije „Krušo“, uka-zala je da su 2010. godine sa Ministarstvom ekonomije sklopila dva ugovora o koncesiji

kojim bi se omogućilo izdavanje urbani-stičko-tehničkih uslova za koncesionara na osnovu Prostornog plana Crne Gore – kazala je Božović.

Predsjednik Božović je naglasio da je po-trebno obavezati Odbor da sa Privrednom komorom djeluje prema institucijama sis-tema i pokuša, iz sjednice u sjednicu, o ovoj temi da raspravlja i prati šta je urađeno.

- Založio bih se za takav jedan pristup koji će, mislim dati rezultate. Moramo se potru-diti da se čuje naš glas, inače nas na tržištu nadvladaše uvozni materijali i mi nestaje-mo. Sami sebe ćemo da ugušimo i nećemo biti konkurentni. Sve države rade na tome da zaštite proizvode, svoju privredu. Mi-slim da je formiranje dodatnog udruženja koje će štititi građevinare bespotrebno, jer je Privredna komora toliko jaka da može autoritetom i stručnošću da pruži doprinos rješavanju aktuelnih pitanja. To je pokazao i autoput od Bara prema Boljaru, jer je upra-vo odavde sa ovog Odbora potekla incijati-va da bar 30 odsto radova izvodi domaća operativa, ona je ugledala svjetlo dana i o njoj se govori kao o pozitivnom primjeru – rekao je Božović.

za eksploataciju mineralne sirovine teh-ničko-građevinskog kamena na ležištima „Kruševice I“» i „Kruševice II“ u opštini Her-cegNovi. Nakon završetka istražnih radova koji su trajali manje od godinu, koncesio-nar nije mogao pristupiti eksploataciji mi-neralne sirovine zbog nemogućnosti dobi-janja urbanističko-tehničkih uslova, a koji se izdaju na osnovu prostornog plana op-štine. Koncesionar je od Ministarstva dobio odgovor da se UT uslovi ne mogu izdati jer prostorni plan opštine nije usaglašen sa prostornim planom Crne Gore, te da ležišta nijesu ucrtana u prostorni plan opštine. Op-ština i pored zakonske obaveze na usagla-šavanje prostornih planova, kaže Božović, nije izvršila svoju zakonsku obavezu zbog čega pored koncesionara ogromnu štetu trpe i ona sama jer joj pripada 70% konce-sione naknade, kao i država kojoj pripada 30% koncesione naknade.

- Shodno navedenom, predlažem da se, po uzoru na hidroelektrane i vjetroelektrane na prostorima na kojima takođe nije usa-glašena planska dokumentacija, Privredna komora posredstvom rada ovog odbora, za-loži kod Ministarstva ekonomije i Ministar-stva održivog razvoja i turizma da iniciraju kod Vlade Crne Gore donošenje zaključka

32


Irina Tomić, direktorica Hotela Budva

Uspješan turizam je protkan emocijom

U turizmu se sve brzo mijenja i ugostitelji moraju biti domišljati da privuku goste, te probude ono najbitnije, a to su emocije.

33


Turisti iz razvijenih zemalja su najzastupljeniji gosti u Hote-lu Budva. Cilj nam je da ojačamo poslovni segment kako bi osigurali popunjenost u svim periodima. Najbolji je kongre-

sni gost tako da je završetak naše kongresne dvorane preduslov unapređenja ovog segmenta turističke podude. Nacionalna i de-mografska slika gostiju u Hotelu Budva je izrazito diversifikova-na pa se dešava se da imamo istovremeno grupe iz pet različitih zemalja. Mislim da je to neprocjenjivo bogatstvo i za zaposlene, jer imaju priliku da uče o navikama i tradicijama ljudi iz cijeloga svijeta, kaže za Glasnik Irina Tomić, direktorica Hotela Budva.

Glasnik: Nakon više od decenije rada u hrvatskom hotelijerstvu sada ste direktorica Hotela Budva. Šta Vas je motivisalo da se opredijelite za rad u turizmu naše države?

I. Tomić: Nisam uopće puno razmišljala, iako se radilo o velikoj životnoj promjeni. Odluka je bila vrlo brza, emotivna i vođena po-slovnim strastima. Mislim da sam znala da želim ovdje ostati onaj tren kada sam prvi put kročila u Hotel Budvu. Stalno govorim da

sam se zaljubila u hotel, kao i prekrasnu prirodu koja nas okružu-je, a nisam ostala ravnodušna niti dok sam proučavala statističke podatke i vidjela da Budva nosi preko 50% noćenja u Crnoj Gori.

Vidim da je ovdje jedan neotkriveni potencijal, i uz sve što se tre-nutno dešava na svjetskom tržištu, adrenalin i motivacija koje os-jećam se svakodnevno povećavaju.

Bila sam apsolutno oduševljena hotelom, kako je uklopljen u oko-linu, detaljima, mladim osobljem te razgovorom sa vlasnikom, i zajedničkom željom da Hotel Budva postane sinonim za izvrsnost u Crnoj Gori.

Glasnik: Postigli ste značajne rezultate u ovoj sezoni. Gosti iz raz-vijenih evropskih država tražili su mjesto više u Hotelu Budva koji, inače, ima 80 soba i radi cijele godine. Ugostili ste turiste iz Italije, skandinavskih zemalja, Francuske, Hrvatske... Saopštite više detalja.

I. Tomić: Nacionalna i demografska slika gostiju u Hotelu Budva

34


je izrazito diversificirana. Najsretnija sam kada uđem u restoran, a u jednom trenutku na večeri sjede grupe iz pet različitih zemalja. Mislim da je to neprocjenjivo bogatstvo i za zaposlenike, jer imaju prilike učiti o navikama i tradicijama ljudi iz cijeloga svijeta.

Mogu napomenuti da su se dogodile velike promjene u tržištima koja su dominirala prijašnjih godina, jer se sada otvaramo i prila-gođavamo nekim novim tržištima. Postaje jasno vidljivo koliko je logistika važna, odnosno infrastruktura u ovom slučaju, te koliko je bitno da sva uključena tijela budu sinkronizirana (mislim na le-tove, na cijene, na PR i marketing u tim zemljama).

Isto tako se tržišne skupine mijenjaju od mjeseca do mjeseca. Za-visno o tome jesmo li u glavnoj sezoni, ili pred i post sezoni mije-njaju se i one osnovne podjele, te ja jasno vidljiva razlika između turističko-odmorišnog segmenta i onog poslovnog. Samim time mijenja se i omjer individualnog i grupnog segmenta.

Cilj nam je svakako ojačati poslovni segment, kako bi osigurali po-punjenost u svime periodima, jer nije isplativo oslanjati se samo na turističko-odmorišni segment. Poznata je činjenica da ja najbo-lji gost onaj kongresni gost tako da jedva čekam da završimo našu kongresnu dvoranu.

Sada nakon prve godine rada imamo jasnu sliku koji segment je najzastupljeniji u kojem periodu, tko su najbolji potrošači, koliko se dugo gosti iz određenih zemalja zadržavaju i što je kome najbi-tnije, a mi smo tu na odreagiramo i našu ponudu prilagodimo kako bi odgovorili na njihove potrebe, ali i maksimizirali profit hotela.

Glasnik: Da li ste zadovoljni i finansijskim učinkom sezone 2015?

I. Tomić: Ovo je bila jedna vrlo zanimljiva, ali i hektična sezona. Osobno nikad nisam do kraja zadovoljna, baš zato jer znam kojom brzinom se stvari danas mijenjaju i koliko moraju biti domišljati ugostitelji kako bi privukli goste, te probudili ono najbitnije, a to su emocije.

Svojim zaposlenicima stalno govorim da mi u hotelu možemo sve, uz naravno odgovarajuću financijsku kompenzaciju. Ukoliko gostu ne ponudimo, ne možemo niti očekivati da će konzumirati. Često mislimo da jedan euro povećanja ili snižavanje cijene nije bitan, ali svi moramo biti svjesni da je 365 dana u igri, i ako

imamo sve sobe svaki dan pune onda to više nije samo jedan euro. Isto tako jako važnu ulogu imaju dodatni sadržaji, kao i concierge kojim se pruži individualna usluga svakom gostu.

Glasnik: Ko su Vam bili najbrojniji gosti - turisti iz razvijenih ze-malja, regiona ili domaći?

I. Tomić: U hotelu Budva su najzastupljeniji gosti iz razvijenih ze-malja, ali ne smijemo zanemariti ni region. Postoji velika razlika također u individualnom segmentu te u onom grupnom, odnosno koje nacionalnosti dominiraju u kojoj skupini. Ukupno gledajući, rusko tržište koje je prije dominiralo, sada se u potpunosti izjedna-čilo sa gostima iz Velike Britanije. U stopu ih prate gosti iz Italije, Francuske, Turske, Njemačke. U grupnom segmentu samo Kina i Hong Kong nose 10% od ukupnog broja noćenja. Kako sam napo-menula, region nam je također jako važan, te sam jako zadovoljna sa posjetama iz Slovenije, Srbije i Hrvatske, te naravno Albanije. Pozitivan rast imamo iz Belgije, Finske, Švedske, Norveške, Švi-carske, Holandije, a vidimo i neke zanimljive brojke iz Australije, Azerbejdžana, Irske, Kanade i SAD-a.

Glasnik: Za sljedeću godinu imate ugovore sa Fincima, Dancima, Belgijom... Kakva su očekivanja - hoće li turistička 2016. biti uspje-šnija od ovogodišnje?

I. Tomić: Iako sam uvijek optimistična, trenutno je situacija na tr-žištu jako nepredvidiva. Turistička kretanja više nisu vođena in-dividualnim preferencama, već jako puno faktora utječe na odabir destinacije. Sigurnost je danas postala nepredvidiva. A ujedno je i glavni motivator za putovanja. Smatram da je Crna Gora još uvijek jedna od sigurnijih destinacija.

S obzirom na trenutno stanje bukinga, predviđanja su jako dobra. Veliki turoperateri pokazuju sve veći interes za Crnu Goru, ugova-raju se charteri koji kreću već od marta pa do oktobra čime može-mo svi skupa imati dulju sezonu. Sadašnju geopolitičku situaciju bi svakako trebali okrenuti u svoju korist.

Glasnik: Hotel Budva sve više se prepoznaje, po nekim posebno-stima, između ostalog, i po organskoj hrani, na čemu, s razlogom, posebno insistirate.

I. Tomić: Hotel Budva želi biti lider na tržištu, a to ćemo postići samo ako budemo izvrsni u onome što radimo, i imamo konstantu u kvaliteti. Želimo biti pioniri na našem području, a time potaknuti i druge da se okrenu onome što nam je dostupno i što predstavlja našu tradiciju. Tako ćemo utjecati pozitivno i na lokalnu ekono-miju. Mogim gostima je organska hrana apsolutni luksuz, a ova-ko gostima pružamo još veću vrijednost za njihov novac. Nama je ustvari tako i olakšano raditi, jer predstavljamo naše sezonske jelovnike za svako godišnje doba, te koristimo namirnice koje su nam na raspolaganju baš tada.

Glasnik: Kažete da je u turizmu posebno važno planiranje. Obja-snite.

I. Tomić: Kao i u svakom poslu, i ovdje je jako važan pozitivan fi-

35


nancijski ishod, te kontrola, kako radnika tako i troškova. Istraživa-nje, analiza, planiranje, postavljanje ciljeva te strategije kako doći do tih ciljeva oslanjajući se na sve nama dostupne resurse je nešto što želim usaditi svim zaposlenicima hotela. Kaže se da je vrag u detaljima, pogotovo u našem poslu gdje sve treba biti besprijekor-no. Treba krenuti od same prodaje soba – u kojem periodu prodati što i po kojoj cijeni, a naravno znati zašto smo to učinili. To je prvi korak. Planiranje operativnih procesa, raspodjela radne snage po odjelima ovisno o zauzeću, planiranje jelovnika radi boljeg nabav-nog procesa, sve su to stvari koje direktno utječu na troškove.

Glasnik: Predstavite Vašu priču o destinacijskom menadžmentu, koja, kažete, počinje time kako želimo da Crnu Goru percipiraju u inostranstvu.

I. Tomić: U samom startu imamo ime zemlje Montenegro koje za-ista zvuči atraktivno i lako je pamtljivo. Zbog već etabliranih po-stojećih destinacija samo ime zemlje ima luksuzne konotacije i asocira nas na nešto elitno i posebno. Destinacijski menadžment je jako opsežna priča, i po meni uključuje svaku osobu koja je na neki način uključena u turizam, uključuje i onu bakicu koja pro-daje masllinovo ulje, i komunalno koje svaki dan rano ujutro či-sti naše ulice. Kako se mi odnosimo prema našoj destinaciji, tako će se i turisti odnositi prema njoj. Destinacije kojima se pravilno upravlja u principu generiraju velike prihode, stvaraju nova radna mjesta, razvijaju pozitivnu klimu za ulaganja i inovacije, dugoroč-no postaju dobra mjesta za život i rad te su stabilan izvor bruto nacionalnog prihoda.

Glasnik: Šta je neophodno uraditi da bi crnogorski turizam funk-cionisao u »punom kapacitetu« jer imamo velike potencijale nije-smo iskoristili, ali i ne male probleme koje treba riješiti?

I. Tomić: Mislim da se jako puno radi da crnogorski turizam funk-cionira u punom kapacitetu. Svaki dan sam sa ljudima koji jako vole svoj posao i koji se trude što bolje predstaviti svoju destinaci-ju, hotel, agenciju. Ali isto tako se susreću sa mnogim problemima kako ste rekli. Nezamislivo je raditi ovaj posao bez ljubavi, ali treba početi od osnova. Od samog zakona o turizmu u koji je neophodno uključiti struku i ljude koji su svakodnevno na terenu. Zakoni tre-baju biti decidirani, čisti i jasni, jednostavni i lako primjenjivi, te se svakako trebaju kontrolirati.

Trebamo imati viziju i strategiju. Uspjeh u turizmu nije kratkoroč-na priča, već dugi i temeljit proces, ali sa dugoročnim rezultatima. Itekako postoji potencijal da se razvijamo u više smjerova, od na-utičkog turizma, kongresnog, zimskog, masovnog ljetnog turizma, zdravstvenog i elitnog. Tako ćemo postići da Crna Gora postane cjelogodišnja destinacija.

Glasnik: Nedavno ste saopštili jednu interesantnu činjenicu. Nije rijedak slučaj da su u Vašem hotelu skuplje sobe s pogledom na park nego na more, jer se na plaži nalaze mnogobrojni kiosci i štandovi kojima tu nikako nije mjesto. Kako da se izborimo sa ta-kvim »sadržajima« koji mnogo kvare sliku našeg turizma?

I. Tomić: Kada god sam trebala donijeti važne poslovne odluke, uzimala sam dvije stvari u obzir, ljude i financije, te sam ih poku-šavala dovesti u balans. Vođena istim i ovdje, mislim da su stvari vrlo jednostavne. Što želimo od tih objekata, tko ima koristi, kako pridonose crnogorskom turizmu i što dugoročno postižemo. Sa financijskog aspekta, država bi itekako mogla profitirati ako se situacija sredi. Sa ljudskog aspekta, turistima koji i jesu glavni ak-teri ovdje će sigurno biti puno draže gledati u prekrasno mora i planinu nego u limene objekte. Mi se jako namučimo da tog gosta dovedemo u naš grad, a on se na kraju razočara zbog neke banalne stvari, njima apsolutno apstraktne. i tada smo samo sebi srozali ugled.

Ovo jako utječe na sliku našeg hotela. Ispada da gubimo posao radi nekog objekta koji gostima ne može niti sanitarni čvor osigurati, a da ne pričam o uvjetima pripreme toga što nude. Mi hoteli o puno više stvari moramo voditi brigu da bi iz kuhinje “izbacili isti takav” hamburger. Svi procesi moraju biti standardizirani, certificirani, troškovi su nam puno veći, inspekcije su puno rigoroznije.

Još jedan od problema je buka. Buka koja je zaista postala opasna po zdravlje. Teško se svaki dan nositi sa prigovorima gostiju po-kušavajući kompenzirati na trošak hotela njihove neprospavane noći. Budva je mnogo više od ovakve party destinacije. Po meni, opet pitanje destinacijskog managementa – koga privlačimo, koja je kupovna moć tih turista, koliko se zadržavaju u destinaciji te kako se odnose prema destinaciji.

Glasnik: Napravite paralelu: crnogorski - hrvatski turizam.

I. Tomić: Turizam po definiciji ima isti cilj u svim destinacijama, gdje god bili. Turisti će biti jednaki i u Hrvatskoj i u Crnog Gori, odnosno htjeti će doživjeti destinaciju, probati autohtona jela, upo-znati lokalne običaje i tradicije, istražiti prirodu. Ono što je mene iznenadilo ovdje je jako izražena sezonalnost, te jako velika razli-ka u cijeni u glavnoj sezoni i post sezoni. Velike napore trebamo svi uložiti s obzirom da je turizam najvažnija industrijska grana u Crnog Gori i nosi skoro 30% BDPa.

Čini mi se da se treba promijeniti svijest kod apsolutno svih. Jako je senzitivna stvar kada državni proračun uvelike ovisi o uspjehu turizma. Problemu se treba pristupiti sustavno, treba krenuti od edukaticije i prakse, moramo promijeniti sustav vrijednosti i usa-diti u svijest da je čovjek nosilac uspjeha u turizmu.

36


Irina Tomic, director of Hotel Budva

Success in tourism permeated withemotions

37


A majority of guests in hotel Budva come from developed co-untries. Our goal is to strengthen the business segment, in order to ensure occupancy in all periods. It is a well-known

fact that the best guest is the conference guest, so I can hardly wait to finish our conference hall. National and demographic ima-ge of guests at the Hotel Budva is highly diversified. Sometimes we also have groups from five different countries. I think it is priceless experience for employees as well, because they have the oppor-tunity to learn about the habits and traditions of people from all over the world, said Ms. Irina Tomic, director of Hotel Budva in an interview for Glasnik.

Glasnik: After more than a decade of work in hospitality industry in Croatia, You have become a director of Hotel Budva. Why has motivated You to work in tourism industry in our country?

I. Tomic: I have not thought much at all, even though it was a big life change. The decision was made very quickly, it was emotional and passion-driven for business. I think I knew I would stay here the minute I walked in the hotel for the first time. I always say that I fell in love with the hotel as well as beautiful nature around us. I was not indifferent even when I studied statistical data and saw that more than 50% of overnight stays in Montenegro was recor-ded in Budva.

I see that an undiscovered potential lies here, and with everything that is currently happening in the world market, I am becoming more enthusiastic and motivated day after day. I was absolutely delighted with the hotel, the way it is fitted into the environment, details, young staff, then a conversation I had with the owner, and common desire to make Hotel Budva a synonym of excellence in Montenegro.

Glasnik: You have achieved significant results this season. The guests from developed countries demanded a room more at Hotel Budva which, otherwise, has 80 rooms and is opened all year ro-und. You welcomed tourists from Italy, Scandinavia, France, Croa-tian... Could you tell us more details?

I. Tomic: National and demographic image of guests in Hotel Bud-va is extremely diversified. I am extremely happy when I walk into the restaurant and groups from five different countries are having dinner. I think it is priceless for employees as well, because they have the opportunity to learn about the habits and traditions of people from all over the world.

I might mention the markets which dominated in previous years have gone through some major changes, given that now we are open and adapt to some new markets. It becomes clearly evident how important logistics is, or infrastructure in this case, and how important it is that all bodies involved are synchronized (the fli-ghts, the costs, the PR and marketing in these countries).

Also, the market groups are changing month after month. Depen-ding on whether we are in the peak season, or pre- and post-se-ason, the basic divisions are being changed as well, and the dif-ference between tourist and holiday segment and the business one is becoming more obvious. Thereby the ratio of individual and group segments varies.

Our aim is to strengthen the business segment, in order to ensure occupancy rate throughout the year, since it is not profitable to rely only on the tourist and holiday segment. It is well-known that the best guest is the congress guest, so I am looking forward to finis-

hing our conference hall.

Now, after the first year of business operation, we have a clear pic-ture which segment is well represented in a period, which custo-mers are the best, how long guests from certain countries stay and what they want the most. Therefore, we are here to react and adapt our offer in order to respond to their needs, but also to increase the profit of the hotel to the utmost degree.

Glasnik: Are you satisfied with the financial results this season as well?

I. Tomic: This was a very interesting, but also hectic season. Per-sonally, I am never completely satisfied, just because I know how quickly things are changing today, and how clever hotel managers must be to attract visitors, and arouse the most important - the emotions.

I keep telling my employees that we in the hotel can do everything, with adequate financial compensation of course. If we do not pro-vide an offer to the guest, we cannot expect that he will take it up. We often think it is not important if the price is increased or lowered by one euro. But we must be aware that 365 days are at stake, so if all rooms are occupied every day, then we are not tal-king about one euro anymore. Also, the additional facilities play an important role as well as concierge which provide individual service to each guest.

Glasnik: Where did most tourists come from - developed countries, region or our country?

I. Tomic: In Hotel Budva the most guests came from developed co-untries, but we must not ignore the region. There is also a big dif-ference in the individual segment, the group or which nationality dominated a group. Overall, the Russian market, which previously dominated, is now on the same level as guests from Great Britain. They are closely followed by guests from Italy, France, Turkey, Ger-many. Regarding the group segment, China and Hong Kong have a share of 10% of the total number of overnight stays.

As I have already mentioned, our region is also very important, and I'm very pleased with the figures from Slovenia, Serbia and Croatia, and of course Albania. We recorded positive growth from Belgium, Finland, Sweden, Norway, Switzerland, the Netherlands, and we see some interesting numbers from Australia, Azerbaijan, Ireland, Canada and the USA.

Glasnik: For the next year you have arrangements with the Finns, Danes, Belgium... Do you expect that tourist season 2016 will be more successful than this year?

I. Tomic: Even though I am always optimistic, the current situati-on on the market is very unpredictable. Trends in tourism are no longer followed by individual preferences, but a lot of factors influ-ence the choice of destination. Security has become unpredictable today and it is also the main motivator for travelling. I think that Montenegro is still one of the safer destinations. Concerning the current booking, forecasts are very good. Large tour operators are becoming more interested in Montenegro, arrange charters which start from March, so we all together have a longer season until Oc-tober. The current geopolitical situation should certainly be turned to one’s own advantage.

Glasnik: Hotel Budva is becoming more recognized by some par-ticularities, among others, the organic food, which you insist on

38


for a reason.

I. Tomic: We want Hotel Budva to be a leader in the market. We will reach this goal if we are excellent in what we do, and have constant quality. We want to be pioneers in our area, and thus en-courage others to turn to what is available to us and represents our tradition. So, we will have a good effect on the local economy. Organic food is absolute luxury for many guests, and in that way we offer more valuable product to our guests for their money. It is actually easier for us to work in this way, because we present our menus for every season, and we use the food which has been available to us at the time.

Glasnik: You say that making plans is very important in tourism industry. Could you give us an explanation?

I. Tomic: As in every business, positive financial result is extreme-ly important here as well, then control of both the workers and the expenditure. Research, analysis, planning, goal setting then stra-tegies to reach those goals by relying on all resources available to us is something I want to all employees of the hotel to focus on. It is said “the devil is in the details”, especially in our business where everything has to be perfect. We should begin with the sale of rooms - when and at what price to sell, and of course know why we did it. This is the first step. Planning operational processes, the distribution of the workforce by departments depending on occu-pancy, planning menu in order to improve purchasing process di-rectly affect the cost.

Glasnik: Can you tell us more details about destination manage-ment, which, as you say, begins with how we would like Montene-gro to be perceived abroad?

I. Tomic: In the very beginning, we have the name of the country Montenegro, which really sounds attractive and easily memorable. Due to already established destinations, the name of the country itself has the luxury connotations and reminds us of something elite and special. Destination management is a very comprehensi-ve story. In my opinion it includes every person who is somehow involved in tourism, such as an old lady who sells olive oil, and uti-lity company which cleans our streets every morning. The tourist will treat our destination the same way we do.

Destinations, which are properly managed, in principle generate considerable revenues, create new jobs, develop a positive climate for investments and innovations, become good places to live and work in a long term and are a stable source of gross national in-come.

Glasnik: What needs to be done so that Montenegrin tourism ope-rate in the “full capacity“, because we have great used potentials, but not small problems to be solved as well?

I. Tomic: I think that a lot of work needs to be done so that Mon-tenegrin tourism operates at full capacity. Every day I spend with people who really love their jobs and who try to present their de-stination, hotel, agency in the best possible way. But at the same time they are facing with many problems as you have said. We ca-nnot imagine doing this job without love, but it should begin with the basics - the Law on tourism itself in which it is necessary to include the profession and people who are in the field every day. Laws need to be definite, clear, simple and easily applicable, and certainly should be controlled.

We need to have a vision and strategy. The success of the tourism

industry is not a short story, but a long and thorough process with long-term results. There is certainly a potential for development in many directions, from nautical tourism, congress tourism, winter tourism, mass summer tourism, health and the elite. That way, we will achieve that Montenegro becomes a year-round destination.

Glasnik: You have recently said an interesting fact. Very often, the rooms with a view of the park are more expensive than those with a view of sea in Your hotel, because there are numerous kiosks and stands at the beaches which do not belong there. How can we deal with such “facilities” which distort the image of our tourism so much?

I. Tomic: Whenever I had to make important business decision, I took two things into consideration, people and finances, and then I tried to achieve a balance. Driven by the same principle here, I think things are very simple. What do we want from these facili-ties, who benefits from them, how do they contribute to Montene-grin tourism and what do we achieve in the long term? From the financial aspect, the country would greatly benefit if the situati-on sorted out. Taking a human aspect into consideration, tourists who are the main actors will surely prefer to watch the wonderful sea and mountain than tin facilities. We are working very hard to bring guests to our city, and eventually he/she is disappointed due to some trivial things, absolutely abstract to them. And then we destroy our reputation.

This really affects the image of our hotel. It turns out that we are losing business due to some facilities which cannot provide gue-sts with toilet blocks, not to mention the conditions of preparation of food they are offering. We in the hotel have to take care about a lot of things in order to »make that same« hamburger in our kit-chen. All processes must be standardized, certified, our costs are much higher, inspections are much more rigorous.

Noise is also one of the problems, noise which really became harm-ful to one’s health. It is very hard to deal with the guests’ compla-ints every day trying to compensate their sleepless nights at the expense of the hotel. Budva is much more than this kind of party destination. In my opinion, there is again a question of destination management – whom we attract, the purchasing power of these tourists, how long they stay in and how they treat the destination.

Glasnik: Can you draw a parallel: tourism in Montenegro vs Cro-atia.

I. Tomic: By definition, tourism industry has the same goal in each destination, wherever you are. Tourists will want the same in both Croatia and Montenegro. They want to experience a destination, try the local dishes, learn more about the local customs and tradi-tions, explore nature.

I was very surprised with high seasonality here, then a very big difference in price in the main season and post-season. We should make great efforts since tourism is the most important branch of industry in Montenegro and records nearly 30% of GDP.

It seems to me that we should change the awareness of absolutely everyone. It is a very delicate matter when the state budget largely depends on the success of tourism. The problem should be approa-ched systematically. We should begin with education and practice, change the system of values and have in mind that a man is the holder of success in tourism industry.

39


Dragan Bokan, vlasnik i generalni direktor kompanije Voli

Dvije decenijeuspješnog

poslovanja

Kako biste ocijenili ambijent za poslovanje u Crnoj Gori?

D. Bokan: Karakteristika crnogorskog tržišta je njegova otvo- re-nost. To pruža veće šanse za onog ko je uspio na vrijeme da se po-zicionira i izbori sa konkurencijom. Ujedno, to stvara prilično su-rov ambijent za manja i slabije konkurentna preduzeća. Inostrani trgovački lanci i proizvodi iz okruženja imaju mnogo lakši pristup i mnogo se lakše pozicioniraju kod nas nego što je to slučaj kada su u pitanju naša roba i uluge u okruženju. Primjera ima mnogo, navešću samo jedan - Plantaže. Ne treba trošiti riječi kada je odnos cijene i kvaliteta u pitanju, snaga brenda i ostalo što karakteriše dobar izvozni proizvod. Ipak, količina koja se plasira i proda nije na nivou njihovih kapaciteta. S druge strane, veliki broj proizvoda koji se uvoze i plasiraju na naše tržište značajno su ispod nivoa kvali-teta naših proizvoda. Kada je trgovina u pitanju, regionalni lanci se razvijaju na krilima svoje proizvodnje, jačaju konkurentnost plasirajući proizvode iz zemlje iz koje dolaze, što sa domaćim nije slučaj.

Šta su prednosti Crne Gore kao investicione destinacije, a šta su mane?

D. Bokan: Crna Gora predstavlja odličnu priliku za investitore, gla-dano iz ugla prirodnih potencijala i geografske pozicije Prednost je u potencijalima koji još nisu iskorišćeni i komercijalizovani, a nedostatke vidim u komplikovanim procedurama koje iziskuju mnogo vremena i nisam siguran da su uvijek efektivne. Kroz nove investicije stvara se dodatna mogućnost za trgovinu i plasman do-maćih proizvoda, tako da u narednom periodu moramo za to biti spremni.

Regionalno širenje crnogorskih kompanija bilo bi jednostavnije da imaju proizvodnju. Smatram da je roba proizvedena u Crnoj Gori kvalitetnija nego uvozna.

Kakvi su potencijali za saradnju kompanija iz Srbije i Crne Gore i uopšte u regionu?

D. Bokan: Srbija dobro koristi te kapacitete. Rizikujem da zvučim preoštro, ali crnogorske firme nemaju moć da se u toj mjeri kvali-tetno pozicioniraju. Smatram da je roba proizvedena u Crnoj Gori kvalitetnija negoli ista koja se uvozi. Pritom niz analiza prilikom uvoza u Srbiju, značajno usložnjava distribuciju.

Da li postoje prepreke u investiranju u zemlje u okruženju?

D. Bokan: Kao što sam već pomenuo, naše tržište je otvorenije za firme iz okruženja nego što je to slučaj u obrnutom smjeru. Govo-reći iz ugla trgovca, da imamo jaku proizvodnju i to regionalno ši-renje bi bilo jednostavnije. Zemlje u okruženju ipak više štite svoja tržišta od konkurencije koja dolazi sa strane.

Da li privreda, a posebno trgovina, ima problem sa likvidnošću?

D. Bokan: Da, ta situacija se iz dana u dan zaoštrava. Razlog je u nedostatku vizije razvoja. Sve je više firmi koje imaju problem sa kreditima, reprogamiraju, prihvataju veće kamate i dovode firme u bankrot. Kako u regionu, tako i u Crnoj Gori zadnjih nekoliko godi-na postoji trend filtriranja firmi koje imaju budućnost. Mislim da je taj proces pri kraju, bez obzira na to što će mali procenat njih ostati, jer je to podložno promjenama, ali upravo preko ugrožavanja likvi-dnosti dolazi do situacije da pojedine firme gube korak sa svojom konkurencijom. To mogu reći i za trgovinu i za proizvodnju, jer teret koji su donijeli loši potezi iz perioda finansijskog buma još uvijek traje.

40


EU: Crnoj Gori 324 miliona eura

Ukupna finansijska podrška Evropske uni-je Crnoj Gori u periodu od prošle do 2020. godine iznosiće 324 miliona eura, saopšte-no je iz Delegacije EU u Podgorici.

- EU će kao podršku reformama u Crnoj Gori za period od prošle do 2020. godine opredijeliti sredstva u indikativnom iznosu od 270,5 miliona eura kroz IPA 2 okvir za obezbjeđivanje pretpristupne pomoći - na-vodi se u saopštenju.

Iz Delegacije EU su kazali da je predviđeno da se u projekte iz oblasti poljoprivrede i ru-ralnog razvoja uloži 52 miliona eura, koliko je predviđeno i za oblast vladavine prava i zaštite temeljnih ljudskih prava.

- Nešto manje, odnosno 47 miliona eura opredijeljeno je za projekte iz oblasti de-mokratije i upravljanja, za prekograničnu saradnju 40 miliona, dok je za životnu sre-dinu i klimatske akcije predviđeno 38 mili-ona eura - navodi se u saopštenju.

Projekti iz oblasti saobraćaja mogu biti fi-nansirani sa 32 miliona eura u navedenom periodu.

EU će u projekte u oblasti konkurentnosti i inovacija uložiti 21 milion eura, a na one iz oblasti obrazovanja, zapošljavanja i socijal-nih politika sedam miliona više.

Za instrument za civilno društvo opredije-ljeno je 14 miliona eura.

EU je u periodu od 2007. do 2013. godine izdvojila je 235 miliona eura za Crnu Goru kroz Instrument za pretpristupnu pomoć. Podrška EU Crnoj Gori je od 1996. do 2006. godine, kroz CARDS program, iznosila 277 miliona eura, piše Mina-business.

Niksen preuzeo farmu svinja u Spužu

Kompanija Niksen trejd sa Njeguša preuze-la je farmu svinja u Spužu. Vlasnik Niksen trejda, Dragan Čavor, najavljuje da će od naredne sedmice početi pripremu farme za proizvodnju, prenosi Radio Crne Gore.

Nakon farme koka u Martinićima, u kojoj

je obnovljena prizvodnja i fabrike stočne hrane, još jedno poljoprivredno preduzeće u danilovgradskoj opštini čekaju bolji dani. Farmu svinja u Spužu koja ne radi tri go-dine naredne sedmice prezima kompanija Niksen trejd sa Cetinja, koja dvije decenije proizvodi njegušku pršutu.

Vlasnik Niksen trejda, Dragan Čavor, kaže da su uz pomoć Investiciono-razvojnog fonda priveli kraju preuzimanje farme.

»To će se destiti u toku sljedeće nedjelje, tako da ćemo gazdovanjem te farme napra-viti još jedan autohtoni prozvod. To je nje-guški pršut i komplet program njeguških proizvoda: kobasica, vrat, pečenica...Na far-mi ćemo gajiti domaću svinju - imaćemo svoja prasilišta, svoje krmače. S tim autho-tnim prozvodom izaći ćemo na tržište Crne Gore, ali i van«, kazao je Čavor.

Dodaje da će ovu zimu iskoristiti za reno-viranje, opremanje i modernizaciju farme. »Farma je u dosta dobrom stanju, kapacite-ti su hiljadu krmača i do 10 hiljada tovnih svinja«, kazao je Čavor. Najavljuje da će farma zaposliti desetak radnika iz Danilo-vgrada, prenosi Radio Crne Gore.

BMJ industries bi da zaposli do 70 radnika u Duvanskom kombinatu

Na tenderu za privatizaciju, odnosno doka-pitalizaciju Novog duvanskog kombinata ponudili smo ulaganja od 20 miliona eura, od čega ćemo u prvoj godini, ukoliko naša ponuda bude prihvaćena, uložiti 12 milio-na, najavio je u razgovoru za Dan vlasnik kompanije BMJ industries FZ LLC Ahmad Bkairat.

Ostatak od osam miliona, kako je planira-no, biće uložen u naredne dvije godine.

Bkairat je istakao da će u narednom peri-odu odlučiti da li će graditi novu fabriku, ili će kupiti već spremno zemljište i halu, kako bi što prije počeli sa proizvodnjom.

- Nove mašine ne možemo da instaliramo u postojeće pogone, a sam proces monti-ranja traje između 60 i 90 dana, pa bi nam u tom slučaju bolje odgovarala hala koja je već spremna, kako bi se što prije počelo sa

proizvodnjom. Oko kupovine hale još pre-govaramo i ne mogu da otkrivam detalje, osim da se ona nalazi u industrijskoj zoni u Podgorici. Gradnja fabrike bi mogla da po-traje godinu do godinu i po, a nama se ne isplati da čekamo toliko, jer sa postojećim mašinama u Duvanskom kombinatu, koje su stare, ne možemo da radimo - rekao je on.

Bkairat je istakao da čeka odgovor Tender-ske komisije koja treba da ocijeni validnost ponude, a nakon toga će uslijediti pregovori sa Vladom oko preuzimanja starih mašina, proizvodnje i ostalih detalja, ali, kako je ka-zao, neće postavljati dodatne, jer im uslovi tendera odgovaraju.

Zbog novih mašina, koje su automatske, biće im potreban manji broj radnika.

- U prvoj godini smo planirali da uposlimo između 55 do 70 radnika, ali još uvijek ne znamo tačan broj, a nakon toga bismo taj broj povećavali svake godine. Vidjećemo da li će moći da se radi u dvije smjene, kako bi u NDKP prešao veći broj radnika - rekao je on.

Bkairat je najavio da će ovih DKP obići stručnjaci iz njegove fabrike, kako bi utvr-dili u kakvom su stanju postojeće mašine.

U planu je, kako je kazao, i povećanje proi-zvodnje duvana.

Javorak izvozi 90 odsto proizvodnje

U nikšićkom drvoprerađivačkom predu-zeću Javorak, u kome je stečaj okončan 1. juna i počela realizacija plana reorganiza-cije, uposleno je oko 100 radnika, a 90 odsto proizvodnje se izvozi na inostrano tržište.

Vlasnik Javorka Branko Mićković saop-štio je da sve to ukazuje na novi početak te fabrike i da je već sada ostvaren veliki napredak.

- Kroz kapiju Javorka danas ulazi 100 radni-ka, izvozi se 90 odsto proizvodnje, a samo deset odsto plasira na domaće tržište. Taj trend će se nastaviti i u buduće. U narednoj godini planiramo da preradimo 30 hiljada kubika, što će, kao i ostali naši planovi, biti uslovljeno obezbjeđenjem koncesija na

Crna Goravijesti

41


drvnu građu - kazao je Mićković.

Prema njegovim riječima, ukoliko dobiju neophodnu koncesionz podršku od države, uspjeh Javorka sigurno neće izostati.

- Ukoliko bude po planu već naredne godine možemo računati na novih 50 radnih mje-sta. Javorak danas izvozi na tržište Evrop-ske unije, Egipta, Dubaia i Rusije. Gledano brojkama poslovni učinak u prethodnom mjesecu ostvaren je sa 250 hiljada eura - rekao je Mićković i ukazao da je najvažnije što u fabrici radi pogon finalne prerade.

Skoro 15 hiljada dozvola za rad stranaca

Ministarstvo rada i socijalnog staranja predložilo je godišnju kvotu dozvola za pri-vremeni boravak i rad stranaca u narednoj godini u iznosu od 14,79 hiljada i tri hilja-de koji će biti na raspolaganju za kapitalne projekte od značaja za Crnu Goru.

Ministarka rada i socijalnog staranja Zori-ca Kovačević kazala je da je kvota predlo-žena na osnovu broja kada je bila najbolja turistička sezona, odnosno njih 14,6 hiljada, pri čemu su naknadno prihvaćene sugesti-je pojedinih ministarstava, usljed čega je ukupna kvota povećana.

- Takođe imamo i tri hiljade dozvola za ka-pitalne projekte koji ne ulaze u kvotu, što su projekti od značaja za Crnu Goru koji će se od naredne godine raditi - rekla je Kovače-vić na sjednici Socijalnog savjeta na kojoj je razmatran Predlog odluke o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni bo-ravak i rad stranaca u narednoj godini.

Ona je navela da postoji potreba da se ne-koliko članova Zakona o strancima izmije-ni i dopuni do kraja godine, imajući u vidu da se moraju brisati dva člana da bi kvote po zanimanjima mogle startovati od 1. ja-nuara naredne godine.

Kovačević je rekla da je bila obaveza po za-konu da Vlada donese kvotu, na šta su svi dali saglasnost, ali to ne znači da Vlada ne može da ih izmijeni, ako bude potrebe za tim.

- Radićemo na tome da sve koji odbiju po-sao u Crnoj Gori skinemo sa Biroa i onemo-gućimo da primaju dio socijalnih davanja. Svjesni smo da jedna dio neće da radi, a jedan dio je u sivoj ekonomiji, pri čemu sada treba vidjeti kako da ih prevedemo iz neformalnog u formalni sektor - navela je Kovačević.

Ona je rekla da od 1. januara neće biti po-trebna potvrda sa Biroa rada, pri čemu će na jednom šalteru postojati mogućnost da se podnese zahtjev.

- Borićemo se da obučimo i prekvalifikuje-mo ljude i nudimo poslodavcima kvalite-tnu radnu snagu i ponudimo posao onima koji hoće da rade - poručila je Kovačević.

Radovi na osam novih zgrada

Kompanija „Luštica Development“ počela je pripremne radove na izgradnji turističkih objekata faze „F” apartmanskog tipa u kom-pleksu Luštica Bay. Predviđena je izgradnja osam objekata sa 45 stambenih jedinica.

- Gradnja će biti nastavljena u skladu sa standardima koje smo primijenili i u pre-thodnom periodu, tokom izgradnje prvih 10 objekata sa 70 apartmana koji su predati vlasnicima. Očekujemo da objekti budu za-vršeni do kraja sljedeće godine - objasnio je Nabil Michel, direktor izgradnje u Luštica Development.

Odobrena je sljedeća faza projektovanja i dizajna hotela Promenada, prvog u kom-pleksu, imajući u vidu da još traju prego-vori sa nekoliko međunarodno priznatih hotelskih brendova u vezi sa upravljanjem hotelom.

- Bez obzira na činjenicu da još traju pre-govori sa brendom koji će preuzeti upra-vljanje hotelom, odlučili smo da ubrzamo stvari tako što ćemo početi sa pripremama za dalje projektovanje i dizajn hotela, kako bismo obezbijedili kontinuitet i jednostav-nije uklapanje zahtjeva budućeg hotelskog operatora u idejno rješenje. Očekujemo da u narednim sedmicama bude predat naš zatjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za prvi hotel - saopšteno je iz kom-

panije.

Američki arhitekta Aaron Gentry i kom-panija „TVS Design“ iz Atlante u američkoj saveznoj državi Džordžija, pobjednici su međunarodnog konkursa za izbor arhitek-tonsko-urbanističkog riješenja tzv. Prome-nada hotela, prvog od sedam hotela koji će se graditi u sklopu budućeg turističkog gra-da nadomak Tivta.

Luštica Development je odgovorna i za izgradnju kompletne infrastrukture obu-hvaćene projektom Luštica Bay, do ugovo-rom definisanih tačaka pripajanja na javnu infrastrukturu.

Agroglob kupio spuški mlin

Preduzeće Agroglob iz Novog Sada, koje je većinski vlasnik Nikšićkog mlina, kupilo i Mlin Jastreb iz Spuža.

Mlin Jastreb je bio vlasništvo Heta asset resolution leasing Podgorica.

Izvršni direktor Nikšićkog mlina, Mitar Jo-kić, kazao je Pobjedi da će u prvoj fazi biti otvoren centar za trgovinu žitaricama, iz kojeg bi se proizvodi izvozili u Albaniju i preko Luke Bar na druga tržišta.

Centar bi bio “ispomoć” u poslovanju Fa-brici stočne hrane u Spužu, koju je nedav-no kupio Nikšićki mlin, takođe vlasništvo Agrogloba.

Rekonstrukcija Fabrike stočne hrane je u toku i krajem godine bi trebalo da počne da radi. U drugoj fazi predviđena je rekon-strukcija i stavljanje u upotrebu spuškog mlina, pekare, tri silosa kapaciteta 30 hi-ljada tona žita i drugog magacinskog pro-stora.

Na taj način će novi vlasnik oživjeti spušku firmu, koja nije radila posljednjih pet godi-na i zaokružiti proizvodnouslužnu cjelinu koju čine Nikšićki mlin, Fabrika stočne hrane, Mlin Jastreb i Centar za trgovinu žitaricama.

Ta cjelina će, prema riječima Jokića, biti strateški važna za opštine Danilovgrad i Nikšić, ali i ukupnu ekonomiju Crne Gore.

42


Svečana sjednica Odbora za kvalitet Privredne komore

Obilježen Svjetski dan kvaliteta

Svjetski dan kvaliteta obilježen je u našoj zemlji 10. put i to svečanom sjednicom Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore, 12. novembra 2015. godine.

Tim povodom su predstavljene kompanije koje prednjače u po-slovanju po sistemu kvaliteta – Mezon iz Danilovgrada, Nimont iz Bara, te Luka Kotor. Izlaganje na temu „Obuke i znanje u funkciji poboljšavanja“ imao je prof. dr Zdravko Krivokapić iz Centra za kvalitet Mašinskog fakulteta.

Osnovni cilj Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore, pre-ma riječima njegovog predsjednika mr Danila Radomana jeste razvoj pristupa kvalitetu na takav način da se obezbijedi porast nivoa kvaliteta i bezbijednosti proizvoda i usluga, podrži proizvo-dnja i pospiješi izvoz. Služba za kvalitet Privredne komore koja je logistička podrška Odboru, aktivno prati sva kretanja i novosti iz ove oblasti u svijetu i služi da svim članicama Komore i zaintere-sovanim stranama pruži neophodne i tačne informacije, posebno organizacijama koje se prvi put susrijeću sa donošenjem odluka o implementaciji standarda i sertifikaciji.

On je ukazao na značaj toga što je u okviru Instituta za standardi-zaciju Crne Gore formirano nacionalno sertifikaciono tijelo SETI.me koje sve poslove iz oblasti sertifikacije obavlja samostalno, kompetentno, kvalitetno, pravovremeno i što je najvažnije sa cr-

Predstavljene kompanije koje prednjače u poslovanju po sistemu kvaliteta – Mezon iz Danilovgrada, Nimont iz Bara, te Luka Kotor.

nogroskim kadrovskim potencijalima.

- Cilj je da iskoristimo naša znanja i iskustva, te zaokružimo ovaj kompleksan i stručan proces tako da se ne mala novčana sredstva potrebna za implementaciju kvaliteta ne odlivaju, nego da ostanu u Crnoj Gori – rekao je Radoman.

Odbor za kvalitet Privredne komore Crne Gore, u skladu sa usvoje-nim aktivnostima, otvoren je za saradnju sa svim privrednim, po-slovnim i drugim subjektima iz države Crne Gore i država iz bližeg i šireg okruženja.

Predstavnica Mezona iz Danilovgrada, Marija Kovačević, kazala je da je ovu kompaniju od osnivanja vodio poslovni kredo – odgo-voran timski rad, kvalitet usluga i proizvoda, poštovanje usvojene dinamike izvođenja radova, te zadovoljstvo klijenata na prvom mjestu.

- Dobijanje sve većih i složenijih projekata zahtijevalo je bolju unutrašnju organizaciju i proširenje postojećih kapaciteta, kao i povećanje broja zaposlenih. Implementacijom standarda ISO 9001, razvili smo procedure rada, podijelili organizaciju na više sektora, a poseban značaj smo posvetili obukama – rekla je Kovačević.

Svi zaposleni prolaze kroz interne i eksterne obuke, a razlog je konstantno uvođenje novih tehnologija i opreme kako u proizvo-

43


dnji tako i u razvoju softwerskih paketa neophodnih za praćenje velikih projekata. Kako se crnogorsko tržište infrastrukturnih projekata u energetici mijenjalo tako se i Mezon prilagođavao. Iz godine u godinu projekti su bili sve složeniji, zahtjevniji i obimni-ji, a pored povećanja broja zaposlenih to se odrazilo i na sve veći finansijski obrt.

U portfelju poslovnih aktivnosti Mezona su elektrifikacija ruralnih oblasti, izgradnja dalekovoda, javne rasvjete i svjetlosne signali-zacije, projektovanje i izgradnja baznih stanica za mobilne opera-tere. Uspostavili su poslovnu saradnju sa više renomiranih evrop-skih kompanija.

O poslovanju kompanije Nimont iz Bara, najvećem crnogorskom izvozniku kamena, govorila je Snežana Pekić. Najveći dio kame-nog agregata izvezli su na tržište Sjeverne Italije za industrijske gigante Colacem i Fassa Bortolo.

- Do sada je izvezeno preko četiri miliona tona kamena isključi-vo na tržište EU. Implementacija QMS-a (Sistem menadžmenta kvalitetom) i usaglašavanje proizvoda sa EN standardima nam je omogućila isplativost proizvodnje i ovakav izvoz. U toku 2016. godine očekujemo povećanje izvoza za 25% i isti nastavak rasta u 2017 – rekla je ona.

Kvalitet kamena otvorio je ovoj kompaniji vrata izvozu SANDENIT proizvoda.Očekivano povećanje prodaje Sandenit proizvoda izno-si 20% u prvoj godini implementacije tj. za 30% u toku druge godine implementacije QMS-a.

Prednosti uvođenja sistema upravljanja kvalitetom i usaglašava-nja proizvoda su, prema njenim riječima, povećan ugled kompa-nije.

- QMS sistem i usaglašenost proizvoda su kupcima bili garant da naša proizvodnja i rukovodstvo vodi računa o čitavom procesu. Kvalitet kamena usaglašen sa EN standardima predstavio nas je kao stabilnog i pouzdanog partnera i za druge proizvode i usluge. Sve to nam je obezbijedilo podršku EBRD – kazala je ona.

U Luci Kotor, prema riječima njenog predstavnika Pavla Popovića, integrisani sistem menadžmenta (IMS) zasnovan je na znanju i stalnoj obuci.

- Obuka i osposobljavanje zaposlenih su radni zadatak u Luci Ko-tor. Kvalitet ne može biti na višem nivou od nivoa osposobljenosti zaposlenih koji treba da ga ostvare – rekao je Popović.

Programi obuke u Luci Kotor su usklađeni sa procesom unapređe-nja IMS-a, a akcenat je na definisanju individualnih i grupnih kom-petencija potrebnih za realizaciju ciljeva Kompanije. Menadžment ove luke je zasnovan na principima liderstva i savremenog upra-vljanja, procesnog i sistemskog pristupa, stalnim poboljšavanjima, donošenju odluka na bazi činjenica, te uspostavljanju partnerskih odnosa sa isporučiocima.

U fokusu izlaganja prof. dr Zdravka Krivokapića, na temu „Obuke i znanje u funkciji poboljšavanja“, bila je revizija standarda ISO 9001 i 14001 iz 2015. godine.

- Preduzeća sertifikovana prema ranijim revizijama ovih standar-da moraju preći na nove verzije do septembra 2018. Vodeća serti-fikaciona tijela će u septembru 2016. prekinuti sertifikaciju prema starim revizijama. Od ovog septembra se može sertifikovati prema reviziji iz 2015. Ove revizije standarda upućuju jedno veliko pitanje: da li možemo po istom modelu obuke koju smo imali do sada da

završimo posao i dobijemo ono što je najvažnije suštinski zaslu-žen sertifikat ili u tom dijelu treba da se dese odgovarajuće promje-ne – rekao je Krivokapić.

Danas se nude brojne obuke, naglasio je on, ali je najvažnije da to što se nauči bude vrednovano. Obuke se sprovode zbog održivosti kompanija, jer je najteže održati sposobnost koju imate.

Koncepcijom standarda je napravljen dobar preduslov za njegovu integraciju. Stožer sistema je liderstvo, zasnovano na povjerenju, poštovanju i pravičnosti, a po prvi put se u svim standardima sis-tema menadžmenta mora da se upravlja rizicima, za što je najbolji način primjena standarda ISO 31000.

- Prvi put se u standardu pominje riječ „znanje“. Insistira se da ima-te dokaze kako to znanje organizacije napreduje i kako ga zadržati. Dakle riječ je o pretakanju znanja u intelektualni kapital organiza-cije. Jedino znanjem možemo biti konkurentni – rekao je profesor.

On je podsjetio na krilaticu da dobra igra više zavisi od dobrih pra-vila nego igrača. Naglašava da je potrebno uspostaviti pravila od-nosno crnogorske registre konsultanata i obuka za kvalitet.

- Ako to ne uradimo onda ćemo i dalje imati „vukove“ koji su vođeni isključivo novcem, a ne pružaju znanje koje možemo samostalno primjeniti u susret implementacije revidiranih standarda – rekao je Krivokapić.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, smatra da je najbolje kada su pravila igre uređena ali i kada su igrači dobri, kao što su to na Odboru predstavljene firme. S tim u vezi, ona je in-formisala poslenike kvaliteta da je Komora, uz pomoć konsultanta COFACE, nedavno pokrenula projekat SME Excellent – predsta-vljanja najboljih preduzeća, čiji je cilj unapređenje boniteta.

- Prednosti projekta su prezentovanje kompanija dobrog bonite-ta, brže uspostavljanje kontakata sa internacionalnim poslovnim partnerima i ulazak u sistem SME Excelllent u kojem su recimo u Sloveniji 806 kompanija, a u Srbiji nešto više od 600. U sistemu su i preduzeća iz Makedonije, Češke, Slovačke, Hrvatske, Velike Brita-nije, a broj zemalja koji na isti način ocjenjuju bonitet se sve više povećava – rekla je Filipović.

Prema njenim riječima, najmanje jednom godišnje biće organizo-vani susreti preduzeća – nosilaca znaka SME Excellent. Takođe, firma COFACE će za nosioce ovog znaka organizovati besplatne seminare, a takođe će procjenjivati bonitet kompanija sa kojima oni žele da uspostave parterstva.

Profesor emeritus dr Milan J. Perović je kazao da tri predstavljene kompanije ulivaju optimizam što se poslovanja po standardima kvaliteta tiče, međutim, ističe da situacija na terenu nije na zavi-dnom nivou. Naime, mali broj firmi ima ovakve rezultate, dok su brojne one koje ništa ne rade na planu kvaliteta, pa ih je potrebno motivisati da se uključe u ove procese.

- Kvalitet je obuka. Kompanije koje ne sprovode obuku na kraju će propasti. Tu nije riječ o bilo kakvoj obuci već o onoj zasnovanoj na zahtjevima korisnika i zainteresovanih strana kao i dostignućima konkurencije. Na tim obukama leže poboljšanja, inovacije i budući patenti. To je potrebno implementirati u Crnoj Gori da bi se spasila od lošeg kvaliteta proizvoda i usluga – rekao je Perović.

U raspravi su učestvovali i direktori Instituta za standardizaciju Miodrag Perović, Akreditacionog tijela Ranko Nikolić, Luke Kotor Vasilije Kusovac i drugi.

44


EBRD

Crna Gora će imati najveći regionalni ekonomski rast

omogućava kontinuirano iako sporo, približavanje po nivoima do-hotka onim razvijenim ekonomijama«, navodi se u izvještaju.

Ekonomije u Jugoistočnoj Evropi takođe imaju koristi od QE u Evropi, slabijeg eura i niže cijene nafte. Očekuje se generalno da se rast nastavi u 2015. godini i da se održava u 2016. Međutim, kada je u pitanju grčka ekonomija, očekuje se da se smanji i ove i sljedeće godine.

Ekonomska situacija u istočnoj Evropi i na Kavkazu se u 2015.go-dini pogoršala, pod uticajem prelivanja recesija u Rusiji i dublje recesije u Ukrajini i Bjelorusiji.

Međutim, očekuje se da će Ukrajina ponovo pokazati rast 2016. go-dine. Privreda možda dotakne dno polovinom godine i onda bude na putu postepenog oporavka. Program MMF-a u Ukrajini i dalje ide planiranim tokom.

Očekuje se da rast u Turskoj ostane uglavnom nepromijenjen na tri odsto u 2015. i 2.8 odsto u 2016., znatno ispod dugoročnog poten-cijala zemlje. Slaba domaća potražnja može biti djelimično nado-knađena poboljšanjem izvoza, jer oporavak u eurozoni podržava izvoz, dok slabija domaća tražnja i niže cijene roba, smanjuju uvoz.

U Rusiji se očekuje da će se proizvodnja smanjiti za 4.2 odsto u 2015. i 1.2 odsto u 2016., kako potrošnja i realni dohoci budu padali zbog znatno niže cijene nafte, koje ujedinjuje strukturne probleme i efekte ekonomskih sankcija.

Očekuje se da će se recesija smanjiti u 2016. Kako se ekonomija bude prilagođavala nižim cijenama nafte a povećana potrošnja vlade daje dodatni stimulans.

U centralnoj Aziji se očekuje da će rast značajno usporiti u 2015-16. u poređenju sa 2014. zbog nižih cijena roba i jakih ekonomskih veza regiona sa Rusijom.

U regionu južnog i istočnog Mediterana, prognoze su revidirane za Egipat zbog jakih investicija. U Tunisu su izgledi rasta oslabljeni zbog pogoršanja domaćih uslova dok se regionalni problemi bez-bjednosti odnose na Jordan. Očekuje se da snažan poljoprivredni učinak podigne rast u Maroku na 4.9 odsto u 2015. Uočeno je uspo-ravanje rasta 3.8 odsto u 2016. godini.

Novi Izvještaj Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD poka-zao je da crnogorska ekonomija brzo raste, te da se očekuje da će, povezan sa velikim projektom autoputa koji finan-

siraju Kinezi, tokom 2016. godine BDP ostvariti rast od četiri osto, najveći u jugoistočnoj Evropi.

EBRD je saopštila da se ekonomski rast Crne Gore ubrzava na tri odsto u 2015. godini, nakon razočaravajućih rezultata u 2014.

Sektor turizma je, ocjenjuju u Banci, imao dobar učinak u 2015. go-dini, kompenzujući pad u broju ruskih turista velikim brojem pos-jetilaca iz regiona.

Međutim, glavni problem Crne Gore leži na fiskalnoj strani koji po-tiče od porasta nivoa javnog duga.

Generalno, izgledi za ekonomije u zemljama u kojima EBRD inve-stira, ostaju podijeljeni, sa zemljama dalje prema istoku koje su op-terećene ruskom recesijom i oslabljenim cijenama nafte i drugih roba.

Prema najnovijem Izvještaju EBRD-a za regionalne ekonomske perspektive, u regionu u cjelini se očekuje da će se rast usporiti na samo 0.2 odsto ove godine, u odnosu na 1.8 odsto u 2014. godini. Umjeren rast od 1.6 odsto očekuje se u 2016. godini.

U izvještaju se kao rizik navodi i oštriji od očekivanog usporavanja u Kini, većeg od očekivanog povećanja kamatnih stopa u SAD-u, političke nestabilnosti i geopolitičke tenzije i neravnomjerna im-plementacija programa za spašavanje Grčke ekonomije.

U izveštaju se navodi da kriza izbjeglica koja je oštro intenzivirana u 2015. godini utiče na ekonomiju u velikom broju zemalja.

Među zemljama koje su u tom smislu u »prvim redovima«, proce-njuje se da će Turska biti domaćin nekoliko miliona izbjeglica, dok u Jordanu oni čine gotovo petinu stanovništva.

Posmatrano po regionima, EBRD Izveštaj vidi relativno jaku per-spektivu u centralnoj Evropi i baltičkim zemljama, uz pomoć kvantitativnog popuštanja u eurozoni QE)i nižih cijena robe, čime se obezbjeđuje prostor za lakše monetarne uslove u regionu.

“Očekivana prosječna stopa rasta od oko 3 odsto u 2015. i 2016.

45


Projekti

Investicija u Portonovi premašiće

pola milijarde eura

Azmont Investments će, uz najavlje-nu saradnju sa One & Only bren-dom, u projekat Portonovi investi-

rati više od pola milijarde eura, izjavio je za Portal Analitika zamjenik izvršnog direk-tora kompanije Azmont Investments Ra-shad Rasullu. “Rad na rizortu se stalno raz-vija i mijenja, a promjene koje pravimo su sa ciljem da on bude što bolji i po najvećim standardima. Sve promjene i postojeći plan gradnje zahtijevaju uvećanu investiciju. Veće investicije su moguće ukoliko uvi-dimo potrebu za tim, a sve to kako bismo postigli naš cilj – da sagradimo jedinstveni Portonovi rizort koji pretenduje da postavi najveće standarde kvaliteta ne samo u re-gionu već i u svijetu”, naglasio je Rasulu. On je podvukao da radovi na projektu Portono-vi idu u skladu sa planiranom dinamikom i da Azmont Investments ne želi da pravi kompromis nauštrb kvaliteta.

Na pitanje Portala Analitika - Zašto se ka-sni sa gradnjom luksuznog kompleksa Portonovi na prostoru bivše vojne kasarne u Kumboru i kada očekujete da bi projekat mogao biti završen, Rasullu kaže da radovi idu po planiranoj dinamici.

- Dajemo sve od sebe da Portonovi što prije zaživi. Ipak, ne želimo da pravimo kom-promis nauštrb kvaliteta. Uprkos mnogim glasinama, sve ide kako smo planirali i zadovoljni smo dosadašnjim napretkom. Radovi na marini napreduju i već je osam odsto šipovanja završeno. Do danas, i 81 odsto zemljanih radova je urađeno. Beton-ska konstrukcija za prve četiri zgrade u dijelu ”Lower Village” (Donje selo) takođe je urađena. Pored ovoga, glavni izvođač radova, iskusna italijanska kompanija Piz-zarotti & C. S.P.A, unijeće novu dinamiku u izgradnju jedinstvenog rizorta Portonovi, ocjenjuje Rasullu.

Takođe on ističe da će Portonovi biti otva-ran u fazama, te da će prvi život ovdje po-

mentsa.

Po riječima izvršnog direktora Portonovi je projekat specifičan zbog mnogo čega – je-dan je razlog veoma važan, a to je činjenica da je ovaj projekat značajan za Azmont ali i lokalnu zajednicu i Vladu.

- Zbog ovoga, sarađujemo, dijelimo znanja. Sarađujemo sa Vladom i njenim instituci-jama i vjerujem da su pred nama zajednič-ke inicijative i programi koji će dodatno po-moći da Crnu Goru pozicioniramo na mapi visokoluksuznih destinacija. S ponosom ističemo da će Portonovi biti jedinstven i da će gosti iz inostranstva i Crne Gore moći da iskuse nešto sasvim drugačije. Kako bi ovo postigli, Vlada Crne Gore i opština Her-ceg Novi nam dosta pomažu, a naš odnos je zasnovan na istinskom partnerstvu, sma-tra on.

Rasullu kaže da je trening centar kao što je Azmont akademija ima dvije svrhe. Najpri-je, uspostavljen je kao dio socijalnog pro-grama našeg ugovora o dugoročnom zaku-pu. Dalje, namjera je da im napravi najbolju vezu do budućeg poslodavaca. Azmont In-vestments nije građevinska kompanija, naš fokus kao investitora jeste upravo ulaganje. Dali smo sve od sebe kako bismo podržali rad Akademije i trening procesa, ali na zapošljavanje utiču i drugi igrači na tržištu rada. Sada smo u procesu pregovo-ra sa relevantnim državnim institucijama kako bismo oblikovali rad Akademije u bu-dućnosti.

Azmont je planirao da osnuje banku, a Ra-sulu navodi da su sada u fazi prikupljanja dokumenta potrebna za prijavu za licencu. Uporedo, radimo na strategiji banke za na-rednih nekoliko godina, koristeći bogato iskustvo naših investitora. Kada dobijemo licencu Centralne banke Crne Gore moći ćemo da damo i više informacija o našim planovima u bankarskom sektoru, piše Portal Analitika.

četi za manje od dvije godine. Marina, kao i rezidencijalni dio sa javnim površinama će dočekati goste u sezoni 2017. U među-vremenu, intenzivni radovi na pripremi terena za prvi One&Only rizort u Evropi se privode kraju. Ovo znači da će izgradnja One& Only-ija uskoro početi, a završetak radova i funkcionisanje očekujem već u sezoni 2018.

Rasulu kaže da su njihove investicije do sada uvećane više nego dva puta, i iznose 137,450,000 eura (od dolaska na tržište u septembru 2013. godine do oktobra 2015. godine). Podsjećanja radi, planirana inve-sticija za period od četiri godine (do 2016. godine) je 52,000,000 eura, odnosno za period od osam godina (do 2020. godine) 258,000,000 eura. Ovo je samo finansijska strana naših ulaganja. Ubrzo nakon ula-ska na tržište, najavili smo saradnju sa One&Only koji će biti prvi u Evropi. Ovim naša investicija prelazi pola milijarde eura. Rad na rizortu se stalno razvija i mijenja, a promjene koje pravimo su sa ciljem da on bude što bolji i po najvećim standardima. Sve promjene i postojeći plan gradnje zah-tijevaju ovu uvećanu investiciju. Veće in-vesticije su moguće ukoliko uvidimo potre-bu za tim, a sve to kako bismo postigli naš cilj – da sagradimo jedinstveni Portonovi rizort koji pretenduje da postavi najveće standarde kvaliteta ne samo u regionu već i u svijetu.

- Radimo u veoma dinamičnoj industriji gdje ništa nije uklesano u kamenu. Kako radovi napreduju, normalno je da mijenjate određene stvari, a kao investitor pratimo dinamiku jer je u našem najboljem interesu da sve bude završeno što prije. Kolege prije nas su uradile veoma dobar posao planiran za pripremnu fazu projekta. Od ove godine, ovdje su direktni predstavnici investitora koji su zaduženi za kako ovaj, tako i druge projekte na kojima će raditi naša kompani-ja, riječi su čelnog čovjeka Azmont Invest-

46


Javne konsultacije u Privrednoj komori

Nacrt strategije razvojasistema javnih nabavki

Privrednici su na javnim konsulta-cijama o Nacrtu strategije razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori

za period 2016. – 2020. godina pozvali na-ručioce u ovim postupcima da usklade ten-dersku dokumentaciju sa mogućnostima malih i srednjih preduzeća da bi domaće firme dobijale što više poslova.

Skup je održan 13. novembra 2015. godine u organizaciji Privredne komore Crne Gore, Mreže za afirmaciju nevladinog sektora i Uprave za javne nabavke.

Moderirao je Aleksandar Mitrović, ruko-vodilac Sektora za pravne i opšte poslove Privredne komore Crne Gore, koji je najavio da će na skupu biti predstavljeni elementi strategije i akcionog plana za sistem jav-nih nabavki. Izrazio je očekivanje da će učesnici – predstavnici ponuđača i naru-čilaca ukazati na to šta treba modifikovati, unaprijediti i eventualno na drugačiji način riješiti u ovim dokumentima kako bi se po-boljšao sistem javnih nabavki u narednom periodu. Po njegovim riječima, evidentno je da je neophodno redukovati dokumentaci-ju i povećati efikasnost u ovim postupcima i na taj način relaksirati privrednike od komplikovanih administrativnih procedu-ra.

Prema riječima Mersada Mujevića, direk-

Neophodno je redukovati dokumentaciju i povećati efikasnost u postupcima javnih nabavki i tako relaksirati privrednike od komplikovanih administrativnih procedura.

regulatornih promjena, zatim ojačanje pristupa javnim finansijama, povećanje transparentnosti, efikasnosti i poboljšanje protoka informacija, praćenje aktuelnih trendova (zelene nabavke, društveno od-govorne nabavke, inovativne nabavke, ele-ktronske nabavke, podrška MSP i dr), dalji razvoj ljudskog kapitala koji je uključen u javnu nabavku i harmonizacija u skladu sa direktivama EU – pojasnio je Mujević.

Od regulatornog razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori za period 2016-2020 očekuje se da obezbijedi naručiocima da sprovode nabavke uz minimalne admini-strativne napore istovremeno obezbjeđu-jući najbolju vrijednost za novac i adekva-tne performanse nabavljene robe, usluga i izvedenih radova, i obezbjeđivanje tran-sparentnosti i integriteta procesa. Cilj je i povećanje lakoće pristupa privrednih su-bjekata na tržištu javnih nabavki, obezbje-đujući im fer i ravnopravan tretman i pro-movisanje konkurencije koja se zasniva na kvalitetu i cijeni.

Rezultati koji treba da se postignu u nave-denom periodu su izrada novog zakona o javnim nabavkama koji u potpunosti odgo-vara pravnoj tekovini EU do prvog kvartala 2017. godine, odgovarajućih podzakonskih akata, te puna puna harmonizacija sa dru-gim zakonima i regulatornim aktima do

tora Uprave za javne nabavke, efikasan sistem javnih nabavki je neophodan za ostvarivanje ciljeva slobodnog tržišta i obezbjeđivanje uslova tržišnog nadmeta-nja. Sistem javnih nabavki počiva na nače-lima transparentnosti, jednakog tretmana, slobodi tržišnog nadmetanja i nediskrimi-naciji.

- Tokom proteklih godina dobro upravljanje javnim nabavkama postalo je ključna odre-dnica dobrog upravljanja i napretka države. Njegov značaj za društveni i ekonomski ra-zvoj odražava se u činjenici da vrijednost javnih nabavki čini značajan udio u dru-štvenom bruto proizvodu svake zemlje (od 10-20 %) –kazao je Mujević.

Crnogorski propisi iz oblasti javnih nabav-ki moraju se uskladiti sa paketom novih direktiva koje je Evropska komisija objavila u maju 2014. godine. Države članice su u obavezi da prenesu direktive u roku od dvi-je godine - do maja 2016. godine. Strategi-ja razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori za period 2016. – 2020. nastala je kao rezultat analize o tome kako se praksa jav-ne nabavke sprovodi u zemlji i sa relevan-tnim iskustvom iz drugih zemalja.

- Ključni ciljevi ove Strategije su pobolj-šanje sistema javne nabavke kroz stalno nadgledanje i sprovođenje neophodnih

47


kraja iste godine.

- Elektronske javne nabavke su ključni izazov koji će unaprijediti transparentnost njihovih postupaka. Do kraja trajanja strategije u planu je da se, uz pomoć instrumenata za predpristupnu pomoć u vrijednosti od 1,6 miliona eura, zaokruži sistem elektronskih jav-nih nabavki – kazala je šefica Radne grupe za izradu Strategije Sandra Škatarić.

Prema njenim riječima, obaveza je Vlade da formira koordinacio-na tijela za sprovođenje strategije koja bi polugodišnje obavješta-vala izvršnu vlast o realizaciji aktivnosti u oblasti javnih nabavki.

Prema riječima Vuka Maraša, predstavnika MANS-a, javne nabav-ke su jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja jer se na njih godi-šnje utroši i 300 miliona eura.

- Ultimativni cilj je da obezbijedimo jednostavnije, efikasne i eko-nomične javne nabavke, ali i jednake uslove za učešće privrednika u tim poslovima, naročito crnogorskih malih i srednjih preduzeća – rekao je Maraš.

U fokusu njegove diskusije bila je korupcija u javnim nabavkama. Prema njegovim riječima, 13 odsto sredstava EU za javne nabavke završi u korupciji, dok je u Crnoj Gori, tvrdi, to brojka od 40 miliona eura.

Maraš naglašava da je potrebna veća samostalnost službenika za javne nabavke, a da je preduslov tome njihova dodatna edukaci-ja. Neophodno bi bilo formirati savjetodavno tijelo koje bi davalo mišljenje ponuđačima i naručiocima o primjeni i sprovođenju Zakona o javnim nabavkama i podzakonskih akata, kako bi se olakašalo sprovođenje propisa iz ove oblasti. Potrebno je povećati broj inspektora za javne nabavke i jačati kapacitete ove inspek-cije kako bi mogla da adekvatno kontroliše ove postupke. Takođe

je potrebno unaprijediti kapacitete Državne komisije za kontrolu javnih nabavki.

Daniel Iverson, viši ekspert međunarodne organizacije Sigma koja godinama učestvuje u aktivnostima Crne Gore na unapređenju sistema javnih nabavki, kazao je da je strategija vrlo značajan do-kument koji ne samo da predstavlja pregled situacije već i ukazuje na slabe i jake strane sistema, te na metode i resurse za postizanje ciljeva. On je istakao da EU posebno cijene organizovanje javnih rasprava pa je zahvalio Privrednoj komori, MANS-u i Upravi za jav-ne nabavke na ovom skupu, a Radnoj grupi je čestitao uspješan završetak prve faze u kreiranju strategije.

- Siguran sam da će konačni dokument na kvalitetan način urediti sistem javnih nabavki – kazao je Iverson.

Privrednici su tokom rasprave ukazali na postojanje barijera u po-stupcima javnih nabavki koje otežavaju njihovo učešće i posku-pljuju ponude. Put ka njihovom otklanjanju je između ostalog bolja međuinstitucionalna povezanost (između Poreske uprave, Privre-dnog suda i drugih) i uvođenje elektronskih javnih nabavki. Čuli su se predlozi da se u postupcima izjednače uslovi za ponuđače i naručioce. Oni očekuju da će novi zakon urediti pitanje javnih nabavki ali su pozvali i na dosljednu primjenu postojećeg. Između ostalog, kao jedno od rješenja koje će privrednicima pojednostaviti proceduru jeste uvođenje One stop shopa – jedinstvenog šaltera za sva dokumenta potrebna u ovim postupcima.

Privrednici su u mogućnosti da do 20. novembra 2015. u pisanoj formi dostave komentare radnoj grupi za izradu strategije, a Pri-vredna komora će u susret njenoj implementaciji organizovati još skupova na ovu temu.

48


Nije pitanje treba li kompanije da budu na društvenim mrežama ili ne. To se mora uraditi kad-tad.

Društvene mreže su danas nezaobi-lazan kanal komunikacije za pre-duzeća. Broj preduzeća koja su pri-

sutna na društvenim mrežama porastao je za skoro 50 odsto samo posljednje godine, rečeno je na seminaru „Društvene mreže u funkciji unapređenja poslovanja“, koji je Privredna komora 30. septembra 2015. go-dine organizovala u saradnji sa Sekreta-rijatom za razvoj preduzetništva Glavnog grada.

Sagovornik Glasnika je predavač na ovom skupu mr Nikola Vulić sa Ekonomskog fa-kulteta, suosnivač portala Digitalizuj.me.

Glasnik: Koja je uloga društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, LinkedIna i dru-gih u unapređenju poslovanja kompanije?

N. Vulić: Biznis se prije svega usmjerava na ljude i na komunikaciju sa njima. Društve-ne mreže služe kao platforma koja omo-gućava komunikaciju sa mnogo većim bro-jem ljudi nego što je to nekad bilo moguće, i to za mnogo kraće vrijeme, ali i dobijanje povratne informacije šta je to što oni hoće. Sa jedne strane to je jako dobro, jer daje prostor koji ranije nijeste imali, a sa druge strane stvara mnogo veću obavezu za pre-duzeće jer su kupci svjesni su da imaju veći izbor, da mogu da traže više, da mogu da komuniciraju sa vama i ukoliko im ne izla-zite u susret oni će se opredijeliti za drugog.

Glasnik: U kojoj mjeri je to prepoznato u Crnoj Gori?

N. Vulić: Čitav region, pa i Crna Gora, ka-sni sa prihvatanjem novih stvari, pa je tako i u ovoj oblasti. Pa ipak na je Balkanu već dostignuto dvocifreno ulaganje u internet oglašavanje. Iako je riječ o nivou 50 odsto nižem od evropskog prosjeka, to je najbrže rastući način oglašavanja, čiju važnost po-slovna zajednica sve više prepoznaje.

U Crnoj Gori, procjenjuje se, od 420.00 do 450.000 ljudi koristi Internet, a na Face-booku ima oko 280.000 naloga. To je skoro polovina države, odnosno, zvanično face-book penetracija iznosi 46 odsto. Znači, možete, teorijski, ukoliko uložite određena sredstva u reklamiranje, da komunicirate sa više od 200.000 ljudi preko ove mreže. Kompanije sve više prepoznaju da je odnos između uloženih sredstava u oglašavanje putem društvenih mreža i efekata koji se time dobiju značajno veći od reklamiranja na televiziji i taj odnos iznosi od nekoliko desetina do nekoliko stotina puta u korist Facebooka, Twittera i drugih.

Glasnik: Koliko crnogorske firme prepo-

49


Mr Nikola Vulić, suvlasnik portala Digitalizuj.me

Društvene mreže u funkciji unapređenja poslovanja

znaju značaj društvenih mreža za poslovanje?

N. Vulić: Moramo u vezi sa tim napraviti dvije kategorizacije: u jednoj su firme prisutne na društvenim mrežama i one koje to ni-jesu. U drugoj su kompanije prisutne na društvenim mrežama na pravi, profesionalan način i druge koje to doživljavaju kao usputan posao. Ako posmatrate velika preduzeća u Crnoj Gori, ona su ma-nje više na društvenim mrežama i trude se da taj posao kvalitetno rade. Neka su u tome manje, neka više uspješna, ali sva imaju pro-fesionalce koji se time bave.

Pivara Trebjesa je trenutno jedna od firmi koja ima najjaču i najpo-zitivniju kampanju na društvenim medijima i uvela je za tu namje-nu potpuno novi vid zaposlenja -community menagment. Riječ je o upravljanju nalozima na društvenim mrežama.

Sad već postoji i nekoliko kompanija kao što je Me net koje mogu za vaš račun da upravljaju nalozima na društvenim mrežama. To je kompletno novi biznis sektor stvaran prethodnih nekoliko godi-na, koji će ubuduće biti nezaobilazan.

Što se tiče malih preduzeća, situacija je takva da, ukoliko posluju u sektorima gdje je konkurencija veća, više su prisutna na društve-nim mrežama, bez obzira da li je riječ o proizvodnim ili uslužnim firmama. To je dokaz da to postaje izuzetno važno, kao obavezan segment poslovanja i da ona preduzeća koja imaju veću konku-renciju i moraju više da se potrude da dođu do kupca, više i prepo-znaju tu priču.

Glasnik: Koje su karakteristike dobrog oglasa na društvenim mre-žama?

N. Vulić: Suština priče je shvatiti da društvene mreže nijesu je-dnosmjerna komunikacija, tako da je najbolja reklama koja za cilj odnosno rezultat ima uključivanje ljudi. Reklama na društvenim mrežama nije kao reklama na televiziji koju pogledate, da vam pruži neke informacije koje vi zapamtite ili ne. Dobro osmišljena reklamna kampanja na internetu treba da dovede do toga da se vaš potencijalni potrošač uključi u nju. Recimo objavljivanje neke fotografije uz vaš hashtag (fraza koja uz znak # upućuje na temu oglasa, prim. Glasnika) treba da postigne da oni koji vide oglas ko-mentarišu vaš proizvod ili daju predloge o tome kako bi trebalo da se kako da se ponudi nešto novo itd. Pokazalo se da što su ljudi više uključeni u sami proces to će biti više zainteresovani za vaš biznis.

Uspješnost kampanje na društvenim mrežama se ne mjeri brojem pratilaca ili brojem lajkova (izraz sviđanja) na stranici. Pogrešno je da zaposliti osobu ili firmu da se u vaše ime bavi community ma-nagementom i da joj zadate cilj da vaša stranica za mjesec dana stekne 1000 lajkova. Prvo, lajkovi se kupuju, besmisleni su i to ne

služi ničemu, a drugo da li je neko kliknuo jedno dugme je nebitno. Uspješnost treba da se mjeri u kojoj mjeri vaši potrošači komuni-ciraju sa vama i uključuju se u ono što vi radite i o čemu pričate.

Glasnik: U kojoj mjeri je našim kompanijama isplativo ulagati u oglašavanje na društvenim mrežama?

N. Vulić: Na seminaru u Komori sam govorio o prinosu na investi-cije u oglašavanje na društvenim mrežama. To je malo delikatna tema, jer se ovaj prinos u praksi mjeri time što ako toga nema ljudi će početi da vas napuštaju. Znači ovo nije ona varijanta reklame u koju ulažete u reklamu da bi dobili nove kupce. Vi ovdje mnogo više ulažete da ih ne bi gubili. Na primjer, ako posmatrate rezultate Crnogorskog Telekoma prije i nakon što su se pojavili na društve-nim mrežama, vidjećete da ocjena njihove prosječne usluge raste. Ona ne raste što je usluga postala toliko objektivno bolja koliko zbog toga što su neke stvari bolje iskomunicirane pa ih ljudi po-smatraju na drugačiji način. Nikšićko pivo je posljednjih godina najveći broj svojih kampanja pokrenulo putem društvenih mreža. Rezultati su nešto bolji nego što su bili ranije, nijesu to sad neke nevjerovatne razlike, ali im je marketing budžet mnogo manji. Znači imate kampanju koja se više vidi, na koju ljudi bolje reaguju, a manje vas košta nego što je nekad bio slučaj. Dakle, glavni prinos na investicije u ovakvu vrstu komounikacije je relevantnost. Ako to radite ljudi će htjeti da komuniciraju sa vama i da kupuju vaše proizvode. Ako to ne radite, posebno mlađe generacije, populacija ispod 30 godina koja u Crnoj Gori koristi Facebook u 87 odsto slu-čajeva, naći će nekog drugog.

Glasnik: Koji je savjet privrednicima? Da li je neophodno za njiho-vo poslovanje da se uključe u svijet društvenih mreža?

N. Vulić: Nije pitanje treba li biti na društvenim mrežama ili ne. To se mora uraditi kad-tad. Ukoliko kompanije to ne urade trpjeće od-ređene konsekvence. U praksi imate dvije mogućnosti: da zaposli-te osobu koja će to da radi kao stalan posao ili (ukoliko to nijeste u mogućnosti) da angažujete firmu ili pojedinca koji će to da rade za vas. Kao što imate sopstvenog računovođu ili unajmite Agenciju za knjigovodstvo, tako možete da riješite i ovo pitanje u zavisnosti od vaših potreba. To neće apslolitno biti neki veliki troškovi, ali je to nešto što se mora, samo je pitanje hoćete li ući na vrijeme i imati benefite od toga ili ćete ući kasno i trpjeti posljedice.

Najbolji način da ljudi o svemu tome razmišljaju jeste da prihvate da je to samo još jedan način komunikacije kao što su novine, tv, radio, itd. Kao što izjutra uzmemo Pobjedu i pročitamo, tako danas sve više prvo uzmemo telefon da vidimo što ima novo. Pošto to postaje prirodna reakcija čovjeka, onda vaš biznis mora da bude tamo. Jer, tamo će se pričati o vama htjeli vi to ili ne. Zato je mnogo bolje da budete dio tog razgovora, nego da vas nema.

50


Mr Nikola Vulic, co-owner of the portal Digitalizuj.me

Social Networks Aimed at Improving Business Operations

Social networks today are an unavoidable communication channel for companies. The number of enterprises present on social networks increased for almost 50 per cent only in

the last year - this has been said at the seminar “Social Networks Aimed at Improving Business Operations”, which was organized on 30 September 2015 by the Chamber of Economy in cooperation with the Secretariat for Entrepreneurial Development of the Ca-pital.

The interviewee of Glasnik is the lecturer at this seminar, MA Ni-kola Vulic, from the Faculty of Economy, who is also the co-foun-der of the portal Digitalizuj.me.

Glasnik: What is the role of social networks like Facebook, Twitter, LinkedIn and others in the improvement of the companies’ busi-ness operations?

N. Vulic: Business is primarily directed at people and communi-cation with them. Social networks serve as a platform which fa-cilitates communication with a far greater number of people than it was the case in the past and within a much shorter period of time. However, people also want to obtain feedback information. On the one hand, this is very good because it gives the companies the space they did not have before. On the other hand, it imposes a much bigger obligation for the state because the buyers are aware that they have greater choice, that they can ask for more, that they can communicate with you and that they can opt for someone else if you do not meet their demands.

Glasnik:To what extent is this recognized in Montenegro?

N. Vulic: The whole region, including Montenegro, is late with accepting novelties, and this holds for this particular issue, as well. Still, internet advertising has already reached a two digit number in the Balkans. Although we have been talking of a level 50 per cent lower than the European average, this is the fastest growing method of advertising, which has been increasingly recognized by the business community.

It is not an issue if the companies should be on social networks or not. It has to be done sooner or later.

There are estimates that there are between 420,000 and 450,000 internet users in Montenegro and 280,000 Facebook accounts. This is almost one half of the state, i.e. officially Facebook penetra-tion is 46 per cent. Therefore, theoretically speaking, if you invest certain means in advertising, you can communicate with more than 200,000 people through this network. The companies inc-reasingly recognize that the ratio between the funds invested in advertising through social networks and the effects received from it is significantly higher than from advertising on TV and this ra-tio goes even up to several hundred times in favour of Facebook, Twitter and other.

Glasnik: How well do Montenegrin enterprises recognize the si-gnificance of social networks for business operations?

N. Vulic: We have to distinguish two categorizations in this re-spect: one category being the companies present on social net-works and those which are not present, the other category being the companies present on social networks in the right, professio-nal way as opposed to those which see it as a side activity. If you take a look at big companies in Montenegro, they are more or less on social networks and they try to do a good job. Some are less and some are more successful in it but they all have professionals hired to perform these activities.

The Brewery Trebjesa is currently one of the companies with the strongest and most positive campaign on social media and for this purpose it has introduced a completely new type of job – commu-nity management. It refers to the management of the accounts on social networks.

There are already several companies, such as Me net, which can manage on your behalf your account on social networks. This is a completely new business sector created in the past several years and it will be indispensable in the future.

When it comes to small enterprises, the situation is such that, if they are active in the sectors with higher competition, they are

51


more present on social networks regardless if they are engaged in production or services. This is a proof that this is getting an extre-mely important segment of business operations and that those enterprises with higher competition which have to try harder to reach the buyers are also those which better understand this story.

Glasnik: What are the characteristics of a good advertisement on social networks?

N. Vulic: It is essential to understand that social networks do not imply one-way communication and that the best advertisement one can have is the one which results in the involvement of people. The advertisement on social networks is not like a TV advertise-ment which you see, which offers you some pieces of information which you may or may not remember. A well-designed advertising campaign on the internet should make your customers involved in it. For example, publishing a photo along with your hashtag should motivate those who see your advertisement to comment on your product or give suggestions what novelties should be in-troduced, etc. It has turned out that the more people get involved in this process, the more they will be interested in your business.

The success of the campaign is not measured by the number of followers or likes on a page. It would be wrong to hire a person or a company to do community management on your behalf and give him/her the task to achieve 1,000 likes in one month. Firstly, likes are purchased and they do not serve for anything. And secondly, clicking on one button does not mean much. Success should be measured by how much your customers communicate with you and get involved in the thing you do and talk about.

Glasnik: How profitable is it for our companies to invest in adverti-sing on social networks?

N. Vulic: At the seminar at the Chamber I talked about the return on investments in the advertising on social networks. It is a sligh-tly delicate topic because this return in practice means that if it is not there people will start leaving you. Therefore, it means that this is not the type of advertising where you invest in advertising in order to attract new customers. Here you invest much more in order not to lose them. For example, if you take a look at the results of the Montenegrin Telekom before and after their appearance on social networks, you will see that the evaluation of their average

service has been on the rise. It does not rise because their servi-ce has objectively improved but because some things have been better communicated and they are now perceived differently in public. In the recent years the Niksic Brewery has started the ma-jority of its campaigns via social networks. Their results are so-mewhat better than they used to be before. They have not achie-ved some unbelievable changes but still their marketing has been reduced significantly. So, you have a much better visible campa-ign, to which people react better and which costs you less than it was the case before. Therefore, the main return of investments in this type of communication is relevance. If you do this, people will want to communicate with you and to purchase your products. If you do not do that, they will find someone else. This especially re-fers to younger generations, the population below 30 which uses Facebook in Montenegro in 87 per cent of the cases.

Glasnik: What would be your piece of advice to entrepreneurs? Is it necessary for their business operations to get involved in the world of social networks?

N. Vulic: It is not an issue if you should be on social networks or not. Sooner or later it has to be done. If the companies do not do this, they will suffer certain consequences. In practice you have two options: to hire a person who will do it as a permanent job or (if you cannot do this) to engage a company or an individual to do this on your behalf. It is the same example as with accounting – you either have an accountant at your company or you hire an ac-counting agency. These are ways how you can solve this problem, depending on your needs. It will absolutely not present some big expenditure. It is something that has to be done and it is only a question if you will start on time and have benefits from it or you will start late and suffer consequences.

The best way to think about it is to accept that it is only one more way of communication, such as newspapers, TV, radio, etc. The same way as we buy Pobjeda in the morning and read it, thus to-day we take our mobile phones to read the news. Given the fact that this has become our natural reaction, this means your busi-ness has to be there. Anyway, whether you want it or not, you will be spoken of there and that is why it is much better to be a part of this conversation than to be excluded from it.

52


Regionvijesti

Turizam oporavio hrvatsku ekonomiju

Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, BDP je u toj zemlji porastao u trećem tromjesečju za 2,8 posto, što je više od svih očekivanja.

Najveći pozitivan doprinos ostvaren je ra-stom izvoza usluga, prvenstveno turistič-kih.

Vlada je saopštila da je to pokazatelj defini-tivnog izlaska iz ekonomske krize.

Ovo je četvrto tromjesečje kako hrvatski BDP raste. Stopa je od 2009. do početka posljednjeg tromjesečja prošle godine, bila stalno ispod nule, s izuzetkom drugog i trećeg kvartala 2011. godine.

Četvrto tromjesečje 2014. godine označilo je početak pozitivnog niza, kada je BDP po-rastao za 0,2 posto.

U prvom tromjesečju ove godine stopa BDP-a je dostigla 0,5 posto, da bi u drugom BDP počeo progresivno rasti, prvo stopom od 1,2 posto, a zatim 2,8 posto za razdoblje od juna do septembra tekuće godine.

TAP je projekat vijeka za Balkan

Transjadranski gasovod je jedna od najbo-ljih prilika, pa i projekat vijeka za čitavu re-giju, ocijenio je albanski predsjednik Bujar Nishani.

- Hitno je potrebna diversifikacija izvora gasa za čitavu Evropu. Što je više prilika i izvora, to je veća sigurnost i kapaciteti za ekonomski razvoj. Projekat TAP je jako dobra alternativa za diversifikaciju izvo-ra gasa Evrope i regije. Nažalost, Albanija nema razvijenu mrežu snabdijevanja ga-som za interne potrebe, ali vjerujem da će projekat TAP, koji ima dobru bazu u Alba-

a u sklopu ponude je bila i drniška tvornica kvasine, vinogradi i poslovni prostor i skla-dište u Velikoj Gorici, Vukovaru, Rijeci i Za-dru. Oštrc je tako postao vlasnik zaštićenog brenda Pipi te ostalih brendova čija je vrije-dnost procijenjena na osam miliona kuna.

Novi vlasnik Dalmacijavina nakon kupovi-ne najavio je da će vinariju preseliti u Drniš, a proizvodnju “Pipija” u Grude.

BH Airlines u stečaju do kraja godine?

Proces gašenja kompanije BH Airlines mo-gao bi biti okončan do kraja godine, prenosi Klix.ba.

- Nadam se da će se sve završiti do kraja 2015, jer nam je svima došlo do grla. Neki ljudi su već otišli iz firme, neki su našli dru-ge firme, a neki su otišli vani - rekao je Elvis Žiga, predsjednik Sindikata kompanije.

Žiga je dodao da dio radnika odlazi da radi na Međunarodni aerodrom Sarajevo, dok će drugi dio otići na biro nakon isplate nov-čanih potraživanja.

- Nakon toga firma odlazi u stečaj, barem je takav plan ukoliko se nešto ne promijeni - pojasnio je Žiga istaknuvši da je 27 ljudi već bilo na pregovorima sa čelnicima Međuna-rodnog aerodroma Sarajevo, te da brzina procesa prijema sada zavisi od njih.

- Ostali, njih 50-tak, čekaju isplatu potraži-vanja, a kada će to biti, zajedno sa stečaj-nim postupkom, zavisi od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine koja će imenovati ste-čajnog upravnika - rekao je Žiga.

Takođe, lizing kompanija HETA pristupiće prodaji aviona, jer je ona njihov vlasnik. Prije dvije godine vrijednost aviona je pro-cijenjena na osam miliona dolara, a danas dug BH Airlinesaprema HETA-i iznosi više od 20 miliona konvertibilnih maraka (10

niji, doprinjeti ne samo gasifikaciji Albanije nego je i dobra prilika za puštanje protoka kroz Crnu Goru, BiH, Srbiju pa i Hrvatsku i Sloveniju. Zatim bi se i dio Srednje Evrope pored interesa povezivanja sa Italijom mo-gao povezati sa Zapadnim Balkanom - na-veo je Nishani.

Istakao je kako vjeruje da kroz diversifi-kaciju navedenih izvora raste i sigurnost Evrope u cjelosti.

- I samom Balkanu su potrebni ovi izvori. Imajući u vidu da će Balkan biti važna plat-forma ove alternative, očekuje se da će pa-žnja Evrope usmjerena na Balkan porasti i u kontekstu sigurnosti i ekonomske sara-dnje između EU i regije - ocijenio je alban-ski predsjednik.

Pokrenuta prodaja tri Zastavine fabrike

Agencija za privatizaciju Srbije objavila je danas poziv za prikupljanje pisama o za-interesovanosti za učešće u nadmetanju za kupovinu tri Zastavine fabrike - Zastava kamiona i Zastava automobila u Kragujev-cu i Zastava specijalnih automobila u Som-boru.

Rok za dostavljanje pisama zainteresova-nih kupaca je 4. novembar.

Fabrike iz sastava Zastava grupe su u re-strukturiranju i ako ne dobiju novog vlasni-ka ići će u stečaj.

U Zastava kamionima su ostala 242 radni-ka, u Zastava automobilima tri, a u Zastava specijalnim vozilima četiri radnika.

Dalmacija vino se gasi za novog vlasnika

Dalmacijavino gasi pogon, a nešto manje od 300 radnika, od decembra će biti na Za-vodu za zapošljavanje.

- Tačno je da će se pogon za punjenje uga-siti, a trgovine zatvoriti. Odluku o tome je donio Odbor povjerenika. To radimo kako bi kupac, kompanija “Oštrc”, u roku od dvije sedmice mogla da uplati 70 miliona kuna, za koliko je Dalmacijavino kupljeno - kazao je stečajni upravnik Perica Mitrović.

Dalmacijavino je nakon dvije godine i 11 pokušaja, prodano ove godine za 70,5 mili-juna kuna. Osim 67.000 kvadratnih metara skladišno-proizvodnog prostora u Sjever-noj luci prodana je i vinarija u Jelsi i Sta-rom Gradu te zemljište u Vrbanju na Hvaru,

53


miliona eura).

Ukupan dug kompanije veći je od 35 milio-na konvertibilnih maraka.

Poraslo povjerenje u Sloveniji

Poslovno poverenje u Sloveniji poraslo je u oktobru pošto je dva mjeseca bilo u padu i to 0,2 odsto na mjesečnom i 3,9 odsto na godišnjem nivou.

Indeks poslovnog poverenja trenutno izno-si 6,1 poena, deset poena iznad dugoročnog prosjeka, saopštio je Zavod za statistiku u Ljubljani, prenosi B92.

Na mjesečnom nivou, indikatori poverenja porasli su u prerađivačkom sektoru 0,9 po-ena, uslužnom 0,6 poena i građevinskom 0,2 poena, dok su potrošači i maloprodavci bili pesimistični pa su podindeksi u te dvije oblasti pali jedan odnosno 0,4 poena.

Formira se Balkanski klaster zdravstvenog turizma

Balkanski klaster zdravstvenog turizma, koji će biti registrovan u Briselu, a čije će sjedište i kancelarija biti u Podgorici, pro-movisaće regionalni razvoj u području zdravlja i turizma.

Balkanski klaster zdravstvenog turizma će biti nevladina i neprofitna mreža pre-duzeća različitih privrednih sektora koja je osnovana radi ostvarivanja ciljeva u podru-čju zdravstvenog, velnes i spa turizma.

Formiranje prvog Balkanskog klastera zdravstvenog turizma dogovoreno je pri-likom radne posjete delegacija Klastera zdravstvenog turizma Crne Gore, Klasteru medicinskog turizma Rumunije prošle sed-mice.

- Posjeta je podrazumijevala učešće na Fo-rumu zdravstvenog turizma održanom u Bukureštu na kojem je i prezentovan rad Klastera zdravstvenog turizma Crne Gore - navodi se u saopštenju.

U sklopu programa posjete, kako se dodaje,

članovi crnogorske delegacije imali su pri-liku da se upoznaju sa radom desetak naj-većih bolnica i klinika u Bukureštu i osta-lim gradovima Rumunije, koje su članice Klastera medicinskog turizma Rumunije.

Posjeta je krunisala i zaokružila inicijativu oba klastera u vezi formiranja prvog Bal-kanskog klastera zdravstvenog turizma.

- Buduće članice Klastera zdravstvenog turizma razmjenjivaće informacije o aktiv-nostima i temama od zajedničkog intere-sa te organizovati zajedničke akcije poput raznih konferencija, radionica, studijskih putovanja, sajmova i sličnih događaja - na-vodi se u saopštenju.

U planu je i zajednička prijava za progra-me i projekte Evropske unije (EU), a preko formirane kancelarije u Podgorici biće omogućeno promovisanje investicija i po-vezivanje partnera u oblasti investicija u zdravstvenom turizmu.

- Zainteresovanost za članstvo u Balkan-skom klasteru zdravstvenog turizma pored osnivača klastera Rumunije i Crne Gore iskazali su i klasteri zdravstvenog turizma Hrvatske, Srbije i Bugarske - zaključuje se u saopštenju.

U BiH 81 odsto automobila polovno

U protekloj godini u Bosni i Hercegovini registrirano je 647.883 vozila starijih od 10 godina, što iznosi ukupno 81 posto od uku-pnog broja registrovanih automobila.

Prodaja vozila mjerena brojem registro-vanih novih automobila smatra se jednim od pokazatelja ekonomskog zdravlja jedne zemlje.

Na primjer, prosječna starost automobila u Evropskoj uniji iznosi 8,6 godina, a u BiH skoro 19 godina. Sve je počelo 2011. i izmje-nom Odluke o zabrani uvoza u BiH putnič-kih motornih vozila starijih od sedam godi-na. Naime, Izmjenom je dozvoljeno uvoziti vozila starija od sedam godina i od tada se broj uvezenih polovnih automobila kon-stantno povećavao.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje Bo-

sne i Hercegovine iznijeli su podatak da je 2010. godine u tu zemlju uvezeno 33.375 po-lovnih automobila ukupne vrijednosti 390 miliona konvertibilnih maraka. Četiri godi-ne kasnije taj broj se više nego udvostručio. Naime, 2014. uvezena su 67.444 polovna vozila vrijednosti čak 526 miliona KM.

Drugim riječima, u Bosni je danas na jedno novo vozilo 8,6 polovnih.

Hrvatska uvodi porez na kapitalnu dobit

Hrvatska naredne godine uvodi porez na kapitalnu dobit po stopi od 12 odsto, odno-sno oporezivanje zarade od trgovine akci-jama.

Prema mišljenju učesnika na tržištu ta no-vina nije dobrodošla, jer će odbiti ulaganja investitora, piše Večernji list.

- Očekujemo da će to poresko opterećenje imati negativan uticaj na tržište kapitala zbog nepovoljnog načina obračuna, prijave i plaćanja samog poreza za koji smatramo da nije primjeren našem tržištu, a i eko-nomski je neefikasno - smatra predsjednik uprave Zagrebačke berze (ZSE) Ivana Gažić.

Ona je ocijenila da će posebno biti obeshra-breni mali investitori koji su, kako je nave-la, značajan generator likvidnosti, a upravo se na njih računalo kod najavljenih privati-zacionih procesa.

- Svaka promjena u poreskom smislu utiče na sve aktere na tržištu, posebno na strane investitore koji uvijek naglašavaju stabil-nost poreskog sistema kao važan činilac pri donošenju odluke o tome gdje investi-rati - dodala je Gažić.

Ona je saopštila da su dva ključna proble-ma u tehnici obračuna poreza na kapitalnu dobit. Prvi što će svaka stvorena dobit mo-rati da se prijavi Poreskoj upravi u roku od sedam dana, pa bi male ulagače koji trguju, na primjer, i dva puta mjesečno, takva pra-ksa mogla odbiti.

Oporezivanja neće biti ako je riječ o ulaga-nju dužem od tri godine.

54


Triglav grupa

Više premijeosiguranja na crnogorskomtržištu

Najveći rast premije od 30% postigli u Srbiji.

Triglav grupa, vodeća osiguravajuća i finansijska grupa u Slo-veniji i u jadranskom regionu, uprkos otežanim prilikama na tržištu osiguranja, u prvih devet mjeseci ove godine po-

slovala je sa uspjehom.

U odnosu na prošlu godinu, ostvaren je rast od 4% fakturisane bru-to premije osiguranja, što iznosi 718,3 miliona eura.

- To je posljedica realizacije zacrtane strategije, koja donosi razvoj poslovanja u segmentu penzijskih i zdravstvenih osiguranja te jačanje položaja u jadranskom regionu. Triglav grupa, koja se i u 2015. godini koncentriše na osnovnu djelatnost - osiguranje, prvih je devet mjeseci ove godine završila sa 94,9 miliona eura dobiti prije oporezivanja, što je za 6% više nego u istom periodu lani. Po-boljšan je i kombinovani koeficijent, koji je iznosio 91,7%. Lovćen osiguranje AD, koje je dio Triglav grupe, je u prvih devet mjeseci 2015. zadržalo vodeći položaj na crnogorskom tržištu i skupilo za 9 % više premije nego u istom periodu prošle godine (22,4 miliona eura premije) - ističu iz Triglav grupe.

Kako se navodi u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika, u Sloveniji je Zavarovalnica Triglavu odnosu na prvih devet mje-seci lani fakturisala otprilike istu visinu bruto premije osiguranja (463,2 miliona eura). Premija Triglav Zdravstvene zavarovalnice bila je viša za jedan odsto. U ostalih pet država jadranskog regi-ona, na kome posluje Triglav grupa, sva su zavisna osiguravajuća društva povećala premiju u poređenju s istim periodom lani. Naj-veći rast premije osiguranja i to od 30% realizovan je na srpskom tržištu, dok je u Makedoniji premija viša za 14%, u Crnoj Gori je za

9%, te u Hrvatskoj za 7%. Na tržištu Bosne i Hercegovine sara-jevsko osiguravajuće društvo ostvarilo je rast premija od

9%, a osiguranje u Banjaluci od 8%.

Kako ističu iz Triglav grupe, prvih devet mjeseci 2015. godine u ukupnoj strukturi ostvarene bruto premije tr-žišta, Lovćen osiguranje AD održava vodeću poziciju sa tržišnim učešćem od 37,6%, dok je u strukturi bru-to premije neživotnih osiguranja udio društva 44,5%. Lovćen životna osiguranja AD u prvih devet mjeseci ove godine ostavarila su udio od 10% od bruto premije

tržišta životnih osiguranja.

- Posebno nas ohrabruje činjenica da je trend rasta premije ostvarene putem internih zastupnika nasta-vljen i u prvih devet mjeseci 2015. godine. Društvo je

ostvarilo rast fakturisane premije kod kasko osigu-ranja motornih vozila za 13,6% istovremeno poveća-

vajući broj tako realizovanih polisa za 19%. Na kraju, želim istaći da je jasno, kada se ima u vidu

da je ukupno tržište kasko osiguranja motornih vozila raslo za 8%, da je

rast prodaje u Lovćen osigu-ranju bitno uticao na ukupan

rast ovog osiguranja, jer je i tržišno učešće kod kasko

osiguranja motornih vozi-la poraslo sa 45% na 48%

u prvih devet mjeseci 2015. godine - rekao je

izvršni direktor Lo-vćen osiguranja AD,

prof. dr Radenko Purić.

55


Indeks prosperiteta

CrnaGora

druga u regionu

Britanski institut Legatum objavio je najnoviji Indeks prosperiteta za 2015. godinu kojim se ocjenjuju ra-

zvoj i napredak u 142 zemlje svijeta. Crna Gora je na 60. mjestu. Od zemalja regiona, ispred Crne Gore je samo Hrvatska, koja se nalazi na 53. mjestu.

Makedonija je na 65. mjestu, Srbija je na 73, Albanija na 83, a Bosna i Hercegovina na 86. mjestu.

Norvežani su sedmu godinu zaredom na vrhu liste. Nakon Norveške slijede Švaj-carska i Danska, dok su na dnu liste Haiti,

Avganistan i Srednjoafrička Republika.

Od zemalja šireg regiona najbolje je rangi-rana Slovenija, koja se nalazi na 25. mje-stu, a prati je Slovačka koja se nalazi na 35. mjestu. Mađarska je 45, Grčka 49, Ru-munija 50, a Bugarska je na 51. mjestu po prosperitetu.

Indeks prosperiteta se koristi kao pouzdan izvor u naučnim istraživanjima o razvoju i ekonomskom progresu koji postižu ze-mlje.

Opsežna studija britanskog instituta „Le-

gatum” pruža jedinstven uvid u stepen prosperiteta zemalja svijeta kao i ekonom-ske i socijalne promjene širom svijeta.

Indeks uzima u obzir 142 zemlje, što pred-stavlja više od 96 posto svjetske populacije i 99 posto globalnog bruto domaćeg proi-zvoda (BDP).

Rezultati istraživanja su prikupljeni na osnovu varijabli o prosperitetu zemlje kao što su ekonomija, preduzetništvo, upra-vljanje, obrazovanje, lične slobode, zdra-vstvo, bezbjednost i društveni kapital.

56


ADRIATinn projekat

Inovacijama do veće konkurentnostiPrivredna komora Crne Gore realizuje mentorski program za sedam crnogorskih preduzeća kojima su, spram potreba, dodijeljeni mentori iz oblasti energetske efikasnosti, marketinga, IT tehnologija i sistema menadžmenta kvalitetom.

Privredna komora Crne Gore jedan je od partnera u implementaciji projek-ta „Jadranska mreža za unapređenje

istraživačkog razvoja i inovacija u pravcu stvaranja novih politika za održavanje kon-kurentnosti i tehnološkog kapaciteta malih i srednjih preduzeća” – ADRIATinn, koji ko-finansira Evropska unija kroz IPA Adriatik program.

Cilj projekta je povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u jadranskoj oblasti kroz uvođenje inovacija, koje su jedan od ključnih faktora održivog rasta. Finansijske i operativne mogućnosti MSP u tim procesima su ograničene, pa je pro-jektom predviđena podrška kroz različite institucije–partnere koji u osam zemalja Jadrana rade na njegovoj realizaciji. Riječ je o privrednim komorama - pronalaženje mentora i umrežavanje; institutima za is-traživanje i razvoj/univerzitetima - kreira-nje i proizvodnja inovativnih proizvoda ili usluga; vladama - izrada politika i strategi-ja koje pružaju podršku sektorskim inova-cijama i umrežavanju.

Privredna komora Crne Gore realizuje mentorski program za sedam crnogorskih preduzeća kojima su, spram potreba, dodi-jeljeni mentori iz oblasti energetske efika-snosti, marketinga, IT tehnologija i sistema menadžmenta kvalitetom.

Kroz mentoring, Komora besplatno pru-ža savjetodavne i poslovne usluga u cilju razvoja preduzeća, kroz nastojanje da se prevaziđu problemi i pronađu najpovoljnija rješenja za buduće poslovanje.

O ovoj temi za Glasnik govore Milica Dako-vić, E3 Consulting i Danilo Radoman, Luka

Bar, mentor u ovom projektu za oblast sis-tema upravljanja kvalitetom.

E3 Consulting

Jedna od crnogorskih kompanija koja uče-stvuje u ADRIATinn mentoringu je E3 con-sulting. Ona se bavi ekonomskim istraži-vanjima i analizom, kao i konsultantskim uslugama iz oblasti energetike i održivog razvoja. Inače, E3 consulting je osnovan 2009. i od tada je, zahvaljujući razvijenoj mreži domaćih i međunarodnih eksperata, učestvovao u brojnim investicionim pro-jektima. Kroz ADRIAtinn projekat predu-zeće je prošlo kroz proces implementacije i sertifikacije sistema menadžmenta kva-litetom ISO 9001:2008 za oblast „Pružanje usluga konsaltinga u oblasti energetike, zaštite životne sredine i ekonomije”.

Glasnik: Koji je bio Vaš motiv za učešće na ADRIATinn projektu?

M. Daković: Jedan od osnovnih motiva za učešće na projektu ogledao se kroz činje-nicu da preduzeće ima viziju izlaska na međunarodno tržište koje, priznaćemo, iz-iskuje oštrija pravila igre i veću konkuren-ciju. U tom dijelu smo smatrali da upravo uvođenjem i primjenom standarda kvalite-ta u oblasti biznis konsaltinga u energetici i zaštiti životne sredine pravimo još jedan bitan iskorak i stvaramo uslove neophodne za izlazak na novo tržište koje otvara nove biznis šanse. Stoga je projekat ADRIATinn bio prilika da budemo korak bliže svojoj viziji.

Sa druge strane, uvijek smo otvoreni da uzmemeo učešće u projektima koji su fi-

nansirani od strane Evropske unije i osta-lih donatora. U ovoj fazi pristupa Crne Gore jako je važno da se crnogorska preduzeća upoznaju sa metodologijom aplikacije, im-plementacijom i izvještavanjem po zahtje-vima Evropske unije. Po našem viđenju, ova će znanja crnogorskim preduzećima koja žele da kandiduju svoje projekte za evropske fondove u budućnosti biti veoma dragocjena.

Glasnik: Koliko Vas je ADRIATinn mento-ring prilibližio ostvarenju poslovnih cilje-va?

M. Daković: Mentoring program u okvi-ru projekta ADRIATinn bio je jedinstvena prilika da se bliže upoznamo sa ne samo procedurom, već načinom sprovođenja standarda kvaliteta u preduzeću. Naš tim je uspješno prošao cjelokupan proces pripre-me neophodne za uvođenje standarda kroz mentorski program, što je osnova za dalje samostalno praćenje sistema kvaliteta i njegovu uspješnu primjenu.

Kao mali tim koji ima ambiciju da u bu-dućnosti značajno proširi svoje kapacitete bili smo maksimalno uključeni u proces QMS implementacije. Veoma smo zado-voljni profesionalizmom mentora kojeg nam je Privredna komore Crne Gore dodi-jelila, posebno jer je cijena te vrste usluga na tržištu veoma visoka a mi smo je dobili besplatno

Glasnik: Kakva su Vaša iskustva sa kori-šćenjem podsticajnih sredstava za razvoj poslovanja (fondovi, vlada, Evropska banka za obnovu i razvoj, EU fondovi)?

M. Daković: Smatram da svi programi koji isključivo za cilj imaju razvoj biznis ideja i

57


ADRIATin projekat, kako bih svoje znanje i iskustvo nesebično prenio na zaintereso-vana preduzeća.

Sistem menadžmenta kvalitetom predsta-vlja alat u rukama menadžmenta za iden-tifikaciju, uspostavljanje, kontrolu i razvoj poslovnih procesa, upravljanje tim proce-sima korišćenjem PDCA ciklusa i stalno praćenje rizika koji mogu da dovedu do problema u odvijanju procesa, te da se pre-ventivno djeluje

ADRIATin projekat mi je obezbijedio da moje veliko iskustvo iz oblasti sistema me-nadžmenta kvalitetom, kako teorijsko, tako i praktično, u saradnji sa menadžmentom pomenutog preduzeća, primijenim u pra-ksi, dajući lični doprinos efikasnosti i efek-tivnosti njegovog poslovanja.

Glasnik: Kakve benefite imaju preduzeća koja implementiraju standarde sistema menadžmenta kvaliteta?

D. Radoman: Međunarodna zajednica i Evropska unija prepoznaju sistem mena-džmenta kvalitetom kao jedan od predu-slova za nesmetano uključivanje u među-narodne i evropske integracione tokove i osnovu za obezbjeđivanje slobodnog kreta-nja roba i usluga.

Benefiti preduzeća ili ustanova koja su uve-la i sertifikovala svoj sistem menadžmen-ta kvalitetom su svakako veliki i mogu se ogledati u internim i eksternim koristima. Interne koristi preduzeća ili ustanove koja je implementirala i sertifikovala svoj sis-tem menadžmenta kvalitetom mogu biti bolja i efikasnija dokumentacija, povećava-nje svijesti zaposlenih o značaju kvaliteta, poboljšana interna komunikacija, rast efi-

preduzetničkog duha, kroz stvaranje uslo-va za podsticaj razvoja malih i srednjih preduzeća predstavljaju šansu koju treba iskoristiti. Ujedno sam mišljenja da biznis sektor još uvijek nije dovoljno upoznat sa mogućnostima i prevashodno metodolo-gijom apliciranja za EU fondove što bi se u budućem periodu moglo dodatno razvijati upravo u saradnji sa Privrednom Komorom Crne Gore.

Svoje mjesto vidimo u programima čiji je cilj razvoj inovativnog poslovanja, zaštita životne sredine, energetika ali i projekti koji imaju za cilj pomoć ženama u biznisu. Prepoznajem taj preduzetnički potencijal žena svuda oko sebe – u svojoj kompaniji, među svojim poslovnim saradnicama, kod studentske populacije i mislim da je dobro što se neki tradicionalni obrasci iz korijena mijenjaju.

Glasnik: Kakva su očekivanja od sertifika-cije i kako će doprinijeti konkurentnosti Vašeg preduzeća?

M. Daković: Smatram da je implementacija standarda kvaliteta u oblasti biznis konsal-tinga korak koji ukazuje na posvećenost i ozbiljnost poslovanja. Ujedno predstavlja konkurentsku prednost, a lično smatram i uslov za učešće na međunarodnoj utakmi-ci.

Mislim da je jačanje svijesti o značaju usva-janja međunarodnih standarda veoma va-žno za crnogorske kompanije posebno ako znamo da se za organizacije koje su imple-mentirale Sistem menadžmenta kvalite-tom pokazalo da su tokom godina ostvarile bolje poslovanje, poboljšale performanse i profitabilnost. Primenom principa i zahte-

va ovog standarda u mnogome se olakšava poslovanje zahvaljujući jasnom definisa-nju odgovornosti. Vlasnici preduzeća čije se poslovanje ubrzano širi a broj zaposle-nih povećava u jednom momentu osjeća-ju da ih je sopstveno preduzeće “preraslo”. Sistem menadžemnta kvalitetom, ukoliko se blagovremeno implementira, djeluje preventivno na ove pojave. To je, mislim, njegova najvažnija korist.

Veliki benefiti

Mentor E3 consultingu za oblast QMS-a je mr Danilo Radoman, profesionalno an-gažovan kao menadžer sistema kvaliteta u Luci Bar. Radoman, inače predsjednik Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore, bio je spreman da dugogodišnje isku-stvo u ovoj oblasti podijeli sa crnogorskim kompanijama koje su iskazale potrebu za implementacijom sistema menadžementa kvalitetom i učestvovao na ADRIATinn pro-jektu. Proces sertifikacije u E3 consulting-u je zaokružen tokom novembra i izvjesno je da će se dodijela sertifikata od strane SGS-a realizovati do kraja godine.

Glasnik: Koji je bio Vaš motiv da se prijavite za učešće na ADRIATinn projektu?

D. Radoman: Dugogodišnji rad na imple-mentaciji, održavanju, razvoju i unapređe-nju sistema menadžmenta kvalitetom u poslovnom sistemu „Luka Bar” AD, stalno i permanentno usavršavanje i dostizanje nivoa LA-vodećeg ocjenjivača sistema menadžmenta kvalitetom, pisanje struč-nih radova iz prakse na domaćim i među-narodmim seminarima i savjetovanjuma motivisalo me da se aktivno uključim u

58


kasnosti i bezbjednosti i smanjivanje troškova i rizika poslovanja. Eksterne koristi preduzeća ili ustanove koja je implementirala i sertifikovala svoj sistem menadžmenta kvalitetom mogu biti nivo postignutog kvaliteta, povećanje zadovoljstva korisnika i ostalih zainteresovanih strana, sticanje konkurentske prednosti (proi-zvodi ili usluge su u skladu sastandardima) i olakšana tehnološka saradnja.

Glasnik: Koji su još fondovi, osim EU, namijenjeni preduzećima za implementaciju međunarodnih standarda?

D. Radoman: Finansijska pomoć preduzećima ili ustanovama za implemenaciju i sertifikaciju sistema menadžmenta ima višestru-ku korist za njih, korisnike proizvoda i usluga, ostale zaintereso-vane, užu i širu društvenu zajednicu. Mnoga preduzeća su na ovaj način uredila svoje poslovanje, postala konkurentna i profitabilna sa tendencijom razvoja novih proizvoda.

Ovdje je važno pomenuti Ministarstvo ekonomije i Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), institucije koje su ove godine naročito aktivne u podršci i podsticanju preduzeća da, koristeći sredstava za refundaciju troškova, završe proces implementacije međunarodnih standarda.

Ministarstvo ekonomije u Vladi Crne Gore kroz „Program poveća-nja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja” refundira tro-škove akreditacije, implemantacije, sertifikacije ili resertifikacije preduzeća ili ustanova iz Crne Gore. Mala privredna društva mogu ostvariti pravo na refundaciju ili sufinansiranje u visni do 70% opravdanih troškova, a srednja privredna društva do 60% opravda-nih troškova. Preostali dio troškova, privredna društva su obave-zna da finansiraju iz svojih sredstava.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prepoznala je koristi preduzeća za znanja potrebna za uvođenje i sertifikaciju sistema menadžmenta kvalitetom u skladu sa ISO standardima. Njihova pomoć uglavnom podrazumijeva angažovanje domaćih kvalifiko-vanih konsultanata, a projekti traju od tri do dvanaest mjeseci. Na-kon uspješno realizovanog projekta EBRD refundira dio troškova u rasponu od 25-75% troškova za konsultantske usluge.

Glasnik: Kakve aktivnosti Privredna komora preduzima na razvoju kvaliteta u crnogorskoj poslovnoj zajednici?

D. Radoman: Glavne aktivnosti Privredne komore na ovom polju realizuju se radom Odbora za kvalitet Privredne komore čiji sam predsjednik. Odbor je sastavljen od predstavnika privrede i infra-strukture kvaliteta u Crnoj Gori i broji 25 članova.

Najznačajnije programske aktivnosti Odbora usmjerene su na obavještavanje, savjetovanje i pružanje stručne pomoći crnogor-skim privrednicima u oblasti standardizacije i sertifikacije, zatim na organizaciju obuka i osposobljavanja iz oblasti kvaliteta, kao i na povezivanje sa institucijama sistema koje su nadležne za rje-šavanje pitanja iz područja standardizacije, akreditacije i metrolo-gije, kako bi se omogućilo što kvalitetnije zastupanje, usklađiva-nje i zaštita interesa crnogorske privrede. Afirmacijom uspješnih crnogroskih preduzeća koja su svoje poslovanje uskladila prema standardima kvaliteta Odbor ukazuje se na provjerene obrasce razvoja i osvajanja domaćeg i inostranih tržišta. Odbor prati tren-dove sertifikacije u Crnoj Gori, a uvođenjem registra konsultanata nastoji da definiše normative stručnosti profesionalaca za sisteme kvaliteta.

Projekat je su�nansiran od strane Evropske unije,Instrument za pretpristupnu pomoć

59


ADRIATinn Project

Through innovations to greater competitivenessThe Chamber of Economy of Montenegro is realizing mentorship program for seven Montenegrin enterprises, which, in line with the needs, have been assigned the mentors, engaged in energy efficiency, marketing, IT technologies and quality management system.

The Chamber of Economy of Montenegro is one of the par-tners in implementation of the project “Adriatic Network for Advancing Research Development and Innovation towards

the Creation of new Policies for Sustainable Competiveness and Technological Capacity of SMEs” – ADRIATinn, co-funded by the European Union through IPA Adriatic program.

The project is aimed at increasing competitiveness of small and medium-sized enterprises in the Adriatic area through the intro-duction of innovations, as one of the key factors of sustainable growth. Financial and operational opportunities of SMEs in these processes are limited. Therefore, the project envisages the support through various institutions – partners which work on its imple-mentation in eight Adriatic countries. These are the chambers of economy - identification of the mentors and networking; research and development institutes/universities – creation and producti-on of innovative products or services; governments – creation of policies and strategies which provide support to sector innovati-ons and networking.

The Chamber of Economy of Montenegro is realizing mentorship program for seven Montenegrin companies, which, in line with the needs, have been assigned the mentors, engaged in energy effici-ency, marketing, IT technologies and quality management system.

Through mentoring, the Chamber of Economy of Montenegro pro-vides consulting and business services aimed at development of an enterprise in order to overcome the problems and find the best solutions for future business operations.

Ms. Milica Dakovic, E3 Consulting and Mr. Danilo Radoman, men-tor in the project in the area of quality management system speak on this topic for Glasnik.

E3 Consulting

One of the Montenegrin enterprises which participate in the ADRI-ATinn mentoring program is E3 consulting. It is engaged in econo-mic research and analysis, as well as providing consulting servi-ces in the field of energy sector and sustainable growth. Anyway, E3 consulting was established in 2009 and, thanks to the develo-ped network of domestic and international experts, since then it has participated in numerous investment projects. Through ADRI-Atinn project, the enterprise has gone through the implementation and certification process of the quality management system ISO 9001:2008 „Providing consulting services in the field of energy, en-vironment protection and economy”.

Glasnik: What was your motive to participate in the ADRIATinn programme?

D. Radoman: One of the primary motives for participating in the project reflects in the fact that the enterprise has a vision to enter the international market, which, we must admit, requires stricter rules and greater competitiveness. In this part, through the intro-duction and application of quality standards in the area of busi-ness consulting in energy and environmental protection we belie-ve that we are making another important step forward and create the conditions necessary for entering a new market which opens up new business opportunities. Therefore, the project ADRIATinn provides an opportunity to be one step closer to our vision.

On the other hand, we are always open to take part in the projects funded by the European Union and other donors. At this stage of the accession of Montenegro, it is very important that Montene-grin companies learn about the methodology of the application,

60


implementation and reporting in line with the requirements of the European Union. In our view, this knowledge will be very valuable to Montenegrin enterprises which want to nominate their projects for the European funds in future.

Glasnik: To what extent has the ADRIATinn mentoring got You clo-ser to the meeting your business goals?

D. Radoman: Mentoring program within the ADRIATinn project was a unique opportunity to learn more not just about the proce-dure, but the manner of implementing the standard quality in the enterprise as well. Our team has successfully completed the ove-rall preparation process necessary for introducing the standards through mentorship program, which is the basis for independent monitoring of the quality system and its successful implementa-tion.

As a small team, which has an ambition to expand its capacities significantly in future, we were involved in the QMS implemen-tation process to the utmost degree. We are very satisfied with professionalism of the mentor who has been assigned to us by the Chamber of Economy of Montenegro, especially because the price of this type of service at the market is very high, and we got it for free.

Glasnik: Can you share your experiences concerning the incen-tives for business development (funds, governments, European Bank for Reconstruction and Development, the EU funds)?

D. Radoman: I believe that all programs whose sole goal is to de-velop business ideas and entrepreneurial spirit, through creating conditions for encouragement of small and medium-sized en-terprises represent an opportunity which should be taken. I also believe that business sector has not been sufficiently familiarized with the possibilities and primarily the methodology of applying for EU funds, which could be further developed in the forthcoming period precisely in cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro.

We see our chance in programs aimed at the development of inno-vative business, environmental protection, energy sector as well as projects whose goal is to help women in business. I recognize the entrepreneurial potential of women everywhere - in my com-pany, among my business associates, the student population and I think it is good that some traditional patterns are radically chan-ging.

Glasnik: What do you expect from certification? How will it contri-bute to the competitiveness of your enterprise?

D. Radoman: I think that implementation of the quality standards in business consulting is a step which indicates the commitment and seriousness of business operations. At the same time, it repre-sents a competitive advantage and I personally believe that is a prerequisite for participation in an international match.

I believe that raising awareness about the importance of adopting international standards is very important for Montenegrin enter-prises especially if we know that organizations which implemen-ted the quality management system achieved better business re-sults, improved performance and profitability over the years. The application of the principles and requirements of this standard has greatly simplified the operations thanks to a clear definition of responsibilities. Owners of the enterprises, whose business opera-tions are rapidly expanding and the number of employees is incre-

asing, feel that their own company »has outgrown« at some point. If it is implemented in time, the quality management system acts preventively on this phenomenon. In my opinion, it is their most important benefit.

Great benefits

The mentor of E3 consulting in the field of QMS is MA Danilo Rado-man, professionally engaged as a quality system manager at Luka Bar. Mr. Radoman, also the chairman of the Board for Quality of the Chamber of Economy of Montenegro, was willing to share his long experience with Montenegrin enterprises, which has expres-sed the need to implement the quality management system. He has also participated in the ADRIATInn project. The certification process in E3 consulting was rounded up in November and it is very likely that SGS will award certificates by the end of the year.

Glasnik: What was Your motive to apply for participation in the ADRIATinn project?

D. Radoman: Many years of work on the implementation, mainte-nance, development and improvement of the quality management system in business system of “Luka Bar”, continuous trainings and achieving the LA level – leading appraiser of the quality manage-ment system, writing professional studies based on the practice at national and international seminars and consultations, motivated me to actively get involved in the ADRIATin project in order to pass on my knowledge and experience unselfishly to the interested en-terprises.

The quality management system is a tool in the hands of manage-ment for identifying, establishing, controlling and developing bu-siness processes, managing those processes by using PDCA cycle and constant monitoring of risks which can cause problems in the processes and acting in a preventive manner.

In cooperation with the management of the abovementioned company, ADRIATin project has given me the opportunity to put my great theoretical and practical experience in the field of the quality management system into practice thus giving the perso-nal contribution to the efficiency and effectiveness of its business operations.

Glasnik: What are the benefits which the enterprises may receive with the implementation of the MQS standards?

D. Radoman: The international community and the European Uni-on recognize the quality management system as one of the pre-requisites to become a part of international and European integra-tion processes without obstacles and the basis for ensuring the free movement of goods and services.

The benefits of enterprises or institutions which have introduced and certified its quality management system are certainly great and they may be internal and external. Internal benefits of the enterprise or institution which has implemented and certified its quality management system are better and more efficient docu-mentation, raised awareness of employees about the importance of quality, improved internal communication, increase of efficien-cy and safety and reduction of costs and business risks. External benefits of the company or institution which has implemented and certified its quality management system include the level of quality achieved, increasing the customer’s satisfaction and other

61


stakeholders, gaining a competitive advantage (products or ser-vices are in line with the standards) and facilitated technological cooperation.

Glasnik: Except the EU, which funds are also intended for the en-terprises to implement international standards?

D. Radoman: Financial assistance to the enterprises or institutions to implement and certify management systems offer multiple be-nefits to them, users of products and services, other stakeholders, local and wider community. Many enterprises regulated their bu-siness operations in this way, became more competitive and profi-table which tend to develop new products.

It is important to mention the Ministry of Economy and the Euro-pean Bank for Reconstruction and Development (EBRD), instituti-ons which this year are being particularly active in supporting and encouraging companies to complete the process of implementati-on of international standards, using the funds for reimbursement.

Through “The program of increasing regional and local competi-tiveness through harmonization with the requirements of inter-national standards of business« the Ministry of Economy in the Government of Montenegro refunds the accreditation, implemen-tations, certification or recertification of enterprises or institutions from Montenegro. The small enterprises are entitled to refund or co-fund up to 70% of eligible costs, and medium-sized companies up to 60% of eligible costs. The remaining part of the costs, compa-nies are bound to finance from its own funds.

The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) has recognized the benefits of the company for the knowledge ne-eded to introduce and certify the quality management system in line with ISO standards. Their assistance mainly involves hiring local qualified consultants and the projects last three to twelve months. Following the successful implementation of the project, EBRD refunds 25-75% of the costs for consulting services.

Glasnik: What kind of activities does the Chamber of Economy of Montenegro undertake regarding the development of quality in the Montenegrin business community?

D. Radoman: The main activities of the Chamber of Economy of Montenegro in this field are realized through the work of the Bo-ard for Quality which I chair. The Board consists of representatives from the economy and quality infrastructure in Montenegro and has 25 members.

The most significant program activities of the Board are aimed at informing, consulting and providing professional assistance to Montenegrin businessmen in the area of standardization and cer-tification, then the organization of training and qualification in the field of quality, as well as connecting with the public institutions responsible for resolving issues related to standardization, accre-ditation and metrology, in order to provide better representation, coordination and protection of the interests of the Montenegrin economy. Through the affirmation of the Montenegrin success-ful enterprises, whose business operations are harmonized with quality standards, the Board points to the proven patterns of deve-lopment and winning local and foreign markets. The Committee monitors certification trends in Montenegro, and tries to define norms of expertise of professionals in quality system through the introduction of the register of consultants.

62


Projekat Excellent SME Privredne komore Crne Gore

Isticanjem uspjeha do prepoznatljivosti

na tržištuDo sada su 43 crnogorska preduzeća

pozitivno ocijenjena u procesu evaluacije za sticanje ovog sertifikata, a 34 su

nosioci znaka.

Isticanje uspješnih privrednih subjekata, te njihovo povezivanje sa takvim preduzećima u Crnoj Gori i inostranstvu, osnovni je cilj nove usluge Privredne komore Crne Gore Excellent SME,

koju realizuje sa agencijom COFACE, specijalizovanom za oblast osiguranja potraživanja.

Ova aktivnost Komore usmjerena je ka efektuiranju kvaliteta koji posjeduju dobri privredni subjekti. Uspješna srednja, mala i mikro preduzeća u Crnoj Gori se prijavljuju za sertifikat „Excellent SME”, sa željom da postanu prepoznatljiva na širem tržištu, kao i da se smanji rizik poslovanja. Do sada su 43 crnogorska preduzeća po-zitivno ocijenjena u procesu evaluacije za sticanje sertifikata, a 34 su već nosioci ovog znaka.

Sertifikat se izdaje ako preduzeće zadovoljava definisane kriteriju-me, koje po međunarodno priznatoj metodologiji obrađuje COFA-CE, i važi godinu dana, ukoliko u međuvremenu bonitet preduzeća ne padne ispod propisane ocjene.

Glavni benefiti za nosioce sertifikata su jasno označen dobar bo-nitet preduzeća i veća kredibilnost u očima stranki i poslovnih partnera. Osim toga, učešće u ovom međunarodnom projektu omogućava umrežavanje kompanija koje su nosioci sertifikata, besplatnu procjenu rizika ulaganja na inostranom tržištu, olakši-ce prilikom prikupljanja tenderske dokumentacije, veću vidljivost kompanije na sajtu Privredne komore i druge povoljnosti.

Projekat se realizuje i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Rumuniji, Ita-liji, Bugarskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, a obavještenja o svim nosiocima sertifikata u ovim zemljama nalaze se na sajtu www.excellentsme.com. Sve je veće interesovanje za uključivanje u ovaj „klub uspješnih”, tako da se i druge zemlje pripremaju da postanu dio projekta. Jednom godišnje sastajaće se nosioci nosi-oci ovog znaka, čime će preduzeća iz Crne Gore imati mogućnost neposrednog povezivanja sa najboljim kompanijama u zemljama koje su u ovom projektu.

U okviru saradnje Privredne komore sa francuskom kompanijom specijalizovanom za oblast osiguranja potraživanja - COFACE, koja je razvila mrežu u više od 200 zemalja svijeta, biće realizovane i edukacije, kao i podrška prilikom organizovanja poslovnih foruma crnogorskih privrednika sa inostranim.

U Privrednoj komori Crne Gore je u septembru organizovan se-minar na temu: „Naplata potraživanja i analiza finansijskih izvje-štaja”. Kroz primjere iz poslovne prakse, ukazano je na značaj i važnost provjere poslovnih partnera kroz modele analize finansi-jskih izveštaja, a privrednicima su predstavljeni modeli uspješne vansudske i sudske naplate potraživanja, koji su u skladu sa EU principima.

U najavi je novi seminar koji će biti posvećen finansijskim rizici-ma. Privredni subjekti, nosioci sertifikata „Excellent SME” u Crnoj Gori, biće pozvani da predlože teme edukacija koje će doprinijeti rasvjetljavanju izazova i nalaženju rješenja za izvrsno poslovanje.

63


Excellent SME project of CEM

Success leads to the market recognition

So far 43 Montenegrin enterprises have been rated positively in the evaluation process for obtaining this certificate, and 17 are the trademark holders.

Recognizing successful business entities, then their connection with the similar Montenegrin and international enterprises is the main objective of the Excellent SME project, which is implemen-ted by the Chamber of Economy of Montenegro in cooperation with COFACE agency specialized in trade credit insurance.

This activity of the Chamber is aimed at raising the quality of su-ccessful business entities. Successful medium, small and micro enterprises in Montenegro apply for the certificate “Excellent SME”, in order to become recognized in the wider market and re-duce business risk. So far 43 Montenegrin enterprises have been rated positively in the evaluation process for obtaining this certifi-cate, and 34 are the trademark holders.

The certificate is issued if an enterprise meets the defined crite-ria, which is processed by COFACE in line with the internationally recognized methodology. It is valid for a year unless the credit-worthiness of the enterprise does not fall below the issued rate in a meantime.

The main benefits for the certificate holders are clearly verified good standing of an enterprise and greater credibility through the eyes of customers and business partners. Moreover, the participa-tion in this international project provides networking of the com-panies which are the holders of certificate, free risk assessment of investments in the foreign market, incentives in collecting tender documentation, greater visibility of an enterprise at the website of the Chamber of Economy of Montenegro and other benefits.

The project is implemented in Slovenia, Serbia, Macedonia, Roma-nia, Italy, Bulgaria, Hungary, Slovakia and Croatia, and information about all certificate holders in these countries may be found at the website www.excellentsme.com. There is a growing interest in jo-ining “the club of the successful”. Therefore, other countries are preparing to become a part of the project. The holders of this tra-demark will have annual meetings, and thus the enterprises from Montenegro will have the opportunity to connect directly with the best companies in the countries involved in this project.

The cooperation between the Chamber of Economy of Montenegro and French company specialized in trade credit insurance – CO-FACE, which has developed the network in more than 200 coun-tries includes organizing the trainings and support in organizing the business forum of the Montenegrin and foreign entrepreneurs.

The seminar on “Recovery of outstanding debts and analysis of financial statements” was organized in the Chamber of Economy of Montenegro in September. Introducing the business practices, the significance and importance of the evaluation of business par-tners throughout the models of analysis of financial statements were stressed. The models of successful extrajudicial and judicial recovery of debts, which are in line with EU principles, were pre-sented to the entrepreneurs.

A new seminar on financial risks will be held soon. Economic enti-ties, holders of the »Excellent SME« certificate in Montenegro will be invited to propose topics for training which will contribute to solving the challenges and finding solutions for excellent busi-ness operations.

So far 43 Montenegrin enterprises have been rated positively in the evaluation process for obtaining this certificate, and 34 are the trademark holders.

64


Svijetvijesti

Barselona ostvarila rekordne prihode

Španski prvoligaš Barselona prošle je godi-ne ostvarila rekordne prihode od 608 milio-na eura, uz neto dobit od 15 miliona.

- Ostvarili smo rekordne prihode, ali uz pad dobiti. Važno je da klub ostvaruje profit i ne bilježi gubitke. Finansijska situacija je više nego solidna - rekla je podpresjednica za-dužena za finansije Susana Monje.

Dodala je kako je katalonski velikan na do-brom putu prema milijardi eura prihoda. Porastao je i ukupni dug Katalonaca sa 287 na 328 miliona eura.

- Zbog sjajne sezone i trostruke krune igra-čima su isplaćeni veći bonusi. Više nego obično je potrošeno i zbog Fifine zabrane kupovine igrača - dodala je Monje.

U Barceloni predviđaju da će na kraju ove sezone prihod kluba biti 633 miliona eura i da će profit porasti na 20 miliona eura.

Jeftina nafta potopila privredu Kuvajta

Ekonomija Kuvajta je prošle godine poto-nula prvi put od 2010. kao rezultat global-nog pada cijena nafte, saopštila je Kuvajt-ska centralna banka.

Bruto domaći proizvod (BDP) je u 2014. pao 1,6 odsto, najvećim dijelom zbog pada cije-na nafte, navodi banka u svom godišnjem izvještaju, a prenosi agencija Frans pres.

Analitičari već duže vrijeme upozoravaju na uticaj koji pojeftinjenje nafte ima na zemlje koje su zavisne od izvoza tog ener-genta, a Kuvajt, kao i druge zalivske zemlje, ima problema da diversifikuje ekonomiju da bi nadoknadio gubitke izazvane padom cijena nafte za više od 50 odsto u poslje-dnjih godinu dana.

Centralna banka navodi da je BDP ne ra-čunajući naftu prošle godine porastao 2,1 odsto.

Ekonomija Kuvajta još uvijek se oporavlja od velikog pada od 7,1 odsto iz 2009. i 2,4 odsto iz 2010. Kuvajt je četvrta po veličini

zalivska ekonomija, iza Saudijske Arabi-je, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara i dnevno proizvodi oko 2,8 miliona barela nafte.

Ortega iz Zare bogatiji od Gatesa

Vlasnik Zare, Amancio Ortega, pretekao je Billa Gatesa, vlasnika Microsofta i dugo-godišnjeg lidera liste najbogatijih ljudi u svijetu, koju objavljuje američki poslovni magazin Forbes.

Ortega, možda ne još tako poznat širokoj javnosti kao Zara, koja djeluje u sklopu te-kstilnog giganta Inditex koji je u vlasništvu tog Španca, godinama se polako primicao vrhu ljestvice najbogatijih ljudi na svijetu, a procjenjuje se danjegovo bogatstvo vrijedi 71,83 milijarde dolara.

Inditex ima više od 6,6 hiljada trgovina u skoro 90 zemalja, a u tom holdingu su osim Zare, Zare Home i Zare Kids i Pull & Bear, Bershka, Stradivarius, Uterqüe, Massimo Dutti, Tempe i Oysho, prenosi SEEbiz.

Ortega važi za jednog od najzanimljivijih biznismena na svijetu.

Njegovo najveće bogatstvo leži, međutim, u brojnim nekretninama širom svijeta - u Londonu, Čikagu, San Franciscu i Njujorku, a kupio je i najviši neboder u Španiji, Torre Picasso u Madridu, za 536 miliona USD, kao i The Epic Residences & Hotel u Majamiju.

Viza objedinjava poslovanje

Američka kompanija u oblasti elektron-skog plaćanja Viza otkupljuje svoju bivšu podružnicu Viza Evropu u okviru ugovora

vrijednog 21,2 milijarde eura.

Ovaj ugovor, koji su odobrili upravni odbo-ri obije kompanije, biće realizovan u dvije faze, pri čemu će za početak biti uplaćeno 16,5 milijardi eura, a ostatak od 4,7 milijardi eura četiri godine po finalizovanju ugovora, saopšteno je iz Vize, a prenosi Frans pres.

Kompanija Viza Evropa, koja je, kako izvje-štava njujorška agencija “Blumberg”, u vlasništvu preko 3.000 evropskih banaka, osnovana je 2004. godine, a punu nezavi-snost od udruženja Viza internešnel servi-sa stekla je u oktobru 2007. godine kada je Viza Inc izašla na Njujoršku berzu.

- Veoma smo uzbuđeni zbog objedinjavanja Vize u jedinstvenu globalnu kompaniju sa tehnologijom i uslugama bez premca - izja-vio je izvršni direktor Viza Inc, Čarls Skarf, i dodao da će ovaj sporazum biti od koristi za finansijske institucije, vlasnike kartica, zaposlene i akcionare, prenosi Frans pres.

Volkswagen: Prvi gubitak u 20 godina

Njemački automobilski proizvođač Vol-kswagen (VW) zbog skandala oko mani-pulisanja vrijednostima izduvnih gasova za treće ovogodišnje tromjesečje očekuje gubitak od 3,5 milijardi eura, prvi u poslje-dnjih 20 godina.

Šef koncerna VW, Matthias Mueller, rekao je da prve posljedice sadašnje situacije do-laze na vidjelo dana, aludirajući time na skandal oko manipuliranja nižih vrijedno-sti štetnih tvari u izduvnim gasovima, koji je izbio na svjetlo dana u septembru, pre-nosi SEEbiz.

- Učinićemo sve što je u našoj moći kako bi povjerili povjerenja kupaca - rekao je Mu-

65


eller na konferenciji za novinare u upravi koncerna u Volfsburgu.

Skandal oko izduvnih gasova kompaniju je dosad koštao 6,7 milijardi eura, što se uglavnom odnosi na troškove popravki koje je koncern na sopstveni trošak prisi-ljen da sprovede na automobilima sa mani-pulisanim motorima.

Međutim, neki stručnjaci procjenjuju da bi šteta po koncern dugoročno mogla biti mnogo veća, a procjene se kreću od 20 do 80 milijardi eura.

Tržište dionica reagovalo je pozitivno na današnju objavu iz Volfsburga, pri čemu je cijena dionice VW-a porasla više od deset odsto, što analitičaru povezuju s olakša-njem ulagača koji su očekivali još veći gu-bitak tog koncerna u trećem tromjesečju.

Švedska izbacuje novac iz upotrebe?

Švedska pretenduje da bude prva zemlja na svijetu koja je građane gurnula u eksperi-ment izbacivanja novca.

Švedska je prva u Evropi uvela novčanice u službenu upotrebu, a sada je na putu da prva u svijetu izbaci novac iz upotrebe, pre-nosi Tanjug.

Odluka švedskih banaka da zabrane plaća-nje gotovinom, kao i ukidanje bankomata u ruralnim predjelima, izazvalo je ogorčenje građana.

Banke prijavljuju policiji građene koji ne poštuju njihova pravila i koriste se velikim količinama gotovine.

Prema pisanju medija, Švedska bi uskoro

mogla potpuno da zabrani plaćanja gotovi-nom, jer nastoji da uvede plaćanje isključi-vo elektronskim putem.

Manje novca znači i manje oružanih pljač-ki. Manje novca u opticaju ujedno je i po-moć državnoj blagajni, jer se porezi utaje znatno lakše ako se usluge i roba plaćaju bez elektronskog traga. Zbog svega toga banke u toj zemlji policiji prijavljuju građa-ne koji koriste velike količine gotovine, jer sumnjaju da je riječ o teroristima ili krimi-nalcima.

Ponašanje banaka izazvalo je veliko ogor-čenje kod starijih Šveđana, jer su u rural-nim krajevima uklonjeni bankomati. Ima građana koji su nezadovoljni, jer smatraju da u slučaju finansijske krize neće moći da povuku novac iz banaka, što znači da mo-raju da ga ili troše ili ostave bankama na raspolaganju.

Grčka: Prihodi od turizma 10,4 milijarde eura

Strani turisti su od početka godine, zaključ-no sa avgustom, potrošili u Grčkoj 10,4 mi-lijarde eura, od čega skoro trećinu samo u tom mjesecu, pokazuju podaci Banke Grč-ke.

Na godišnjem nivou, prihodi od turizma su u tom periodu porasli 7,1 odsto, a Britanci su prvi put prestigli Njemce u potrošnji.

Turisti iz Britanije su u Grčkoj potrošili 1,48 milijardi eura, 33,5 odsto više na godišnjem nivou, a za isto toliko porasla je potrošnja Amerikanaca, koji su u Grčkoj ostavili 618,8 miliona EZR, prenosi Tanjug.

Njemci su potrošili 10,2 odsto više, odnosno 1,43 milijarde eura, a Francuzi četiri odsto više, odnosno 898,3 miliona eura. Rusi su, sa druge strane, u Grčkoj ostavili 68 odsto manje novca u odnosu na isti period prošle godine, 281,9 miliona eura.

Broj turističkih dolazaka je za osam mjese-ci porastao 10,6 odsto na blizu 17 miliona, uz najveći rast broja dolazaka iz Sjdinjenih Američkih Država (SAD) 35,7 odsto, Velike Britanije 24,9 odsto i Njemačke 22,5 odsto), a najveći pad dolazaka je bio iz Rusije 61,6 odsto.

Samo u avgustu, broj dolazaka porastao je 2,8 odsto na godišnjem nivou na blizu pet miliona.

Prema procjenama grčkog Ministarstva turizma i Asocijacije grčkih turističkih pre-duzeća, broj turista će ove godine premašiti

26 miliona, a prihodi od turizma dostići će 14,5 milijardi eura.

Snažniji tempo rasta u eurozoni

Privreda eurozone je u 2015. beležila korist od više faktora, zbog čega će na kraju godi-ne ostvari rast od 1,6 odsto, ocenjuje kon-sultantska kuća “Ernst i Jang”.

Ti faktori su snažan dolar, niske cijene naf-te, program kupovine obveznica koji je po-krenula Evropska centralna banka i tekuće reforme u nekim zemljama.

Nakon turbulencija iz 2012/13. i stabilizaci-je iz 2014, eurozona je ove godine bilježila nešto snažniji tempo rasta, navodi se u izvještaju EY objavljenom na sajtu kompa-nije.

Najviši privredni rast u eurozoni ove godi-ne imaće Irska (4,9 odsto), a najniži Finska, čija će privreda potonuti 0,4 odsto. U 2016. najbolji rezultat ponovo će zabilježiti Irska (takođe 4,9 odsto), a najslabiji Grčka, sa pa-dom bruto domaćeg proizvoda od 2,9 odsto.

EY prognozira da je privredni rast eurozone u trećem kvartalu iznosio 0,5 odsto, nakon 0,4 odsto iz prethodna tri mjeseca, dok za cijelu 2015. prognozira rast od 1,6 odsto, a za 2016. 1,8 odsto u svijetlu jačanja poslovnog povjerenja i investicija.

Rast bi potom trebalo da se stabilizuje na 1,7 odsto u 2017. i da nešto oslabi, na 1,5 odsto u prosjeku u godinama nakon 2017, kada izblijedi uticaj niskih cijena energe-nata i slabog eura.

Domaća potrošnja će u 2015. porasti 1,7 od-sto, što je najsnažniji tempo od 2007, da bi potom usporila na 1,4 odsto u 2016. i 1,3 od-sto u 2017.

Sistemski rizici sa kojima se suočava eu-rozona, fiskalna kriza i deflacija, ublaženi su, a nedavni sporazum između eurozone i Grčke o novoj pomoći toj zemlji pokazuje da su zemlje spremne na kompromis, na-vodi EY.

66


U 10 godina u Evropskoj uniji poljoprivredom se prestao baviti svaki četvrti farmer, najnoviji su podaci Eurostata, vezanih za strukturu europske poljoprivrede. U 2013. u EU je, naime,

bilo 10,8 miliona farmi, gotovo tri miliona ili 27% manje nego 2003., dok je broj obrađenih poljoprivrednih hektara ostao gotovo isti – 174,6 miliona, pet ha više po farmi. Hrvatska, koja je u EU ušla u drugoj polovini 2013., te je godine imala 157,4 hilljade farmera, koji su obrađivali 1,57 miliona hektara, 10 ha po farmi, dok podataka Eurostata za nas iz 2003. nema.

Farma u najam

DZS međutim govori o 448.532 gospodarstva u 2003. i obrađenih 1,07miliona ha ili 2,6 ha po farmeru. No dok je u EU,uprkos padu broja farmi i stagnaciji obradivih hektara, proizvodnja rasla, u Hr-vatskoj je sve to vrijeme, i uprkos povećanju obradivih površina usistemu, rastao uvoz hrane budući da vlastitom proizvodnjom pokrivaju tek 45% vlastitih potreba. Branko Bobetić, direktor GIU Croatistočara, kaže kako se i u Hrvatskoj, kao u ostatku EU, do-gađalo restrukturiranje i okrupnjavanje farmi, koje na žalost ne prati i ukupna proizvodnja. Holandija je, npr. elitna zemlja po proi-zvodnji mlijeka, a kako bi takvu situaciju i održala, farme se tamo, odustanu li farmeri od posla, ne zatvaraju kao u Hrvatskoj i stoka ne upućuje na klanje.

Eurostat

U deset godina u EU je propao svaki četvrti farmer

Broj obradivih hektara stagnira na oko 174,6 miliona, no po farmi je veći za pet hektara.

Upravo suprotno. Postoje brokeri koji se bave kupoprodajama far-mi ili njihovim davanjem u podnajam, a da to funkcioniše i drugdje u EU, vidi se i po strukturi prijavljenih troškova kaže Bobetić.

Prema riječima predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Ma-tije Brlošića, u Hrvatskoj je 2003. bilo oko 60.000 mliječnih farmi, 2013. oko 16 hiljada, a danas manje od 10 hiljada, što govori da smo sigurno u europskom »trendu«. S druge strane, s proizvodnjom mlijeka, manjom za oko 150 milijuna litara nego 2009., vratili smo se u 2003., a drastično pada i proizvodnja svinja. I velike farme su u problemima i puno će ih se još ugasiti jer, otkako smo na potpora-ma EU, na njivama raste sve više korova, a sve je manje kontrola, tvrdi Brlošić.

Glavni menadžeri starci

Statistike Eurostata govore kako najveći broj hektara po farmeru ima Češka

Statistike Eurostata govore kako najveći broj hektara po farmeru ima Češka (133 ha), dok Francuska i Španija drže gotovo 30% svih obradivih hektara u EU. Ipak, problem je gotovo kod svih isti - go-tovo 3,5 miliona (31,1% farmi) vode ljudi stariji od 65 godina – u Hr-vatskoj 33,3% – dok je onih mlađih od 35 samo 6% (u RH 4%). Zbog toga se u novom programu ruralnog razvoja do 2020. nudi sve više benefita za mlade, kazao je Bobetić, piše Večernji list.

67


Švajcarski TAG Heuer – 155 godina na vrhu industrije satova

Sport, glamur i satovi su uvijek išli zajedno, a jedan od brendo-va koji najbolje simbolizuje tu povezanost je švajcarski TAG Heuer. Najpoznatiji po omiljenom satu Stevea McQueena,

Monacu, TAG Heuerovi satovi su dizajnirani kao kombinacija spor-ta i glamura, snage i ljepote namijenjene ljudima jakog karaktera koji kroče kroz život sa jasnom idejom što žele postići u životu. A kada se uzme u obzir da su prestiž, izrada, avangardna tehnologi-ja i apsolutna pouzdanost četiri riječi koje najbolje karakteriziraju brand Tag Heuer, nije ni čudo da je brend u samom vrhu industrije satova već 155 godina…

Savršeno mjerenje brzine je bio cilj i osnivača, Edouarda Heuera koji je 1860. godine u St. Imieru osnovao kompaniju Heuer, a njihov prvi uspjeh na tom području je stigao 1916. godine kada je proi-zveden Micrograph, odnosno prva štoperica s preciznošću do 1/100 sekunde. Heuer je gotovo 50 godina kasnije otišao i korak dalje, predstavivši Microtimer, prvu štopericu s preciznošću od 1/1000 sekundi! Ta preciznost, ali i inovacije jer je malo poznato da je He-uer proizveo prvo vodootporno kućište za džepne satove, doveli su do toga da Heuer postane sve zainteresovaniji za auto-moto sport, u kojem se sve vrti oko brzine i preciznosti, ali vjerojatno ni oni sami nisu očekivali da će ih proslaviti prvi vodootporni sat s kva-dratnim kućištem – Monaco. Neobični, ali i muževni sat predsta-vljen 1969. godine, privukao je pažnju legendarnog glumca Stevea McQueena koji ga nije skidao s ruke, pa ni na trkama 24 sata Le Mansa! McQueen, koji je tada imao status božanstva je lansirao Heuera u sam vrh. Model Monaco se počeo prodavati kao lud, ali još više i Carrera, model predstavljen pet godina prije Monaca, pa će Carrera postati najprodavaniji model u povijesti Heuera, piše PoslovniPuls.

Sasvim očekivano, Heuer i automobilizam su postali nerazdvojni partneri pa je tijekom godina TAG Heuer sponzorirao momčadi Ferrari i McLaren u Formuli 1, a njihovi ambasadori su bili i pro-slavljeni vozači Ayrton Senna, Kimi Raikkonen, Fernando Alonso i Lewis Hamilton.

Heuer je nakon što su Monaco i Carrera stekli ikonski status toli-ko narastao da više nije mogao pratiti potraživanja, pa ga je 1985. godine kupio luksemburški holding Techniques d’Avant Garde, pa odatle danas nam poznato ime TAG Heuer. Danas je ovaj brend u vlasništvu francuskog konglomerata LVMH, a novi vlasnik je po-većao manufakturne kapacitete, jer TAG Heuer nije proizvodio sve djelove za svoje satove već je pomno birao partnere. Ta praksa se nastavlja i danas, ali su veći kapaciteti omogućili da TAG Heuer svojim djelovima snabdijeva i sestrinske brendove Zenith i Hu-blot. Ujedno je nedavno novi vlasnik donio odluku da se smanji proizvodnja najskupljih modela, a poveća onih iz nižeg i srednjeg cjenovnog razreda.

Cijene Tag Heuerovih modela modela Monaco i Carrera kreću od 30.000 kn pa sve do čak 140.000 kn, dok su nešto niže cijene mo-dela Formula 1, čija je startna cijena oko 12.000 kn, te Aquaracer sa startnom cijenom od oko 19.000 kn.

Iako je na spomen TAG Heuer prva asocijacija sport, kvalitetna iz-rada i atraktivni dizajn su privukli mnoge muškarce širom svijeta da ga nose, a među brojnim poznatim ličnostima koji nisu mogli odoljeti njegovim čarima su osim Stevea McQuena, Leonardo Di-Caprio, Brad Pitt, Cristiano Ronaldo, Tiger Woods…

68


The Economist

Prijeti treći nastavak dužničke krizne trilogije

69


Nakon krize na američkom tržištu nekretnina i evropske dužničke krize, globalnoj ekonomiji prijeti novi, treći na-stavak dužničke krize, koji će zahvatiti dio zemalja u ra-

zvoju, piše britanski poslovni nedjeljnik The Economist. Prošlo je gotovo 10 godina otkako je pukao balon na američkom tržištu nekretnina. Prošlo je šest godina otkako je insolventnost Grčke izazvala evropsku dužničku krizu. Ono što povezuje te epizode je rapidan rast dugova, nakon čega je uslijedilo pucanje balona, piše taj ugledni nedjeljnik u tekstu pod naslovom »Beskrajna priča«.

Treći nastavak dužničke hronike upravo se razotkriva. Ovoga puta u zemljama u razvoju. Investitori su već smanjili svoju imovinu u tim zemljama, no puna agonija usporavanja rasta tih ekonomija tek slijedi.

Dužničke krize u siromašnijim zemljama nisu ništa novo. Na neki način ova će biti manje dramatična od bankrota i udara na kurseve kakvi su zabilježeni u krizama 1980.-ih i 1990.-ih godina. Naime, danas većina zemalja u razvoju ima fleksibilnije kurseve, veće re-zerve i manji udio duga u stranim valutama. Uprkos tome, prasak će naštetiti rastu tih ekonomija više nego što mnogi očekuju, piše The Economist.

Previše zaduživanja prebrzo

U sva tri nastavka ove dužničke trilogije ciklus počinje odlivom kapitala preko granica, izazivajući pad kamatnih stopa i povećan rast kreditiranja. U Americi, odredištu globalne štednje, ponajviše iz Azije, to se prelilo u krizu drugorazrednih vrijednosti nekretni-na s razarajućim rezultatima. U eurozoni su, pak, štedljivi Nijemci pomogli naduvavanju cijena nekretnina u Irskoj i prevelikoj javnoj potrošnji Grčke.

A kada su se baloni u bogatim zemljama pukli, povukavši kama-tne stope na najniže nivoe u povijesti, tok kapitala je promijenio je smjer. Novac se odlijevao iz bogatih u siromašnije zemlje. Bio je to dobar smjer, no izazvao je novu pijanku: previše zaduživanja prebrzo, a puno kredita uzele su kompanije za financiranje nerazu-mnih projekata ili kupovanje skupe imovine.

Rezultat - dugovi u zemljama u razvoju skočili su sa 150 posto bru-to domaćeg proizvoda 2009. godine na 195 posto. Korporativni du-govi skočili su, pak, sa manje od 50 posto BDP-a u 2008. godini na gotovo 75 posto.

No, sada se taj uzlet bliži kraju. Usporavanje rasta kineske privre-de i niske cijene sirovina zamračili su izglede, dok će visok kurs dolara i približavanje povećanja kamata u SAD-u smanjiti priliv jeftinog kapitala.

Račun stiže na naplatu. Neki dužnički ciklusi završavaju krizom i recesijom, što se vidjelo u debaklu na američkom tržištu nekretni-na i u agoniji eurozone. Drugi završavaju usporavanjem rasta eko-nomije jer zajmoprimci prestaju trošiti, dok kreditori traže načine da se pokriju, piše The Economist.

Razmjeri kreditnog buma u zemljama u razvoju pokazuju da će otrežnjenje biti bolno. U zemljama u kojima je zaduženost priva-

Investitori su već smanjili svoju imovinu u zemljama u razvoju, no puna agonija usporavanja rasta tih ekonomija tek slijedi.

tnog sektora porasla za više od 20 posto BDP-a, tempo rasta BDP-a usporava se za tri postotna boda u tri godine nakon što je krediti-ranje dosegnulo vrhunac.

No, kolike će biti štete zavisiće i od lokalnih faktora, npr. o tome koliko su se prilagodili kursevi valuta, a u osnovi se većina zemalja u razvoju može podijeliti u tri grupe.

Tri grupe ugroženih

U prvoj su grupi zemlje u kojima će nakon kreditnog buma usli-jediti duži mamurluk, ali ne i infarkt. U toj grupi su Južna Koreja, Singapur, kao i Kina. Te zemlje imaju i dalje snažno oružje za zašti-tu od odliva kapitala, kao i veliki višak na tekućem računu. Vlasti u tim zemljama imaju sredstva za pomaganje prezaduženima i ne pokazuju volju da dopuste njihov bankrot.

No, skrivanje problema ispod tepiha neće previše pomoći. Kompa-nije koje bi trebale propasti vršiće pritisak na bilan banaka, a pri-tisak će vršiti i preveliki kapaciteti u određenim sektorima. Sve to usporit će rast ekonomija, ali ne bi trebalo doći do značajnije krize.

U drugoj grupi su rizičnije zemlje koje nemaju ista sredstva za podršku prezaduženim kompanijama i nemaju snažniju odbranu od odliva kapitala, a od većih ekonomija u tu grupu ulaze Brazil i Turska, koje imaju deficite na tekućem računu i velike dugove u stranoj valuti.

Treća grupa, u kojoj su među ostalim Indija, Argentina i Rusija, obuhvata zemlje u razvoju koje će ili izbjeći ozbiljnije probleme ili su ih već prošle.

Ako se zanemare neke svijetle tačke, sve ostalo najavljuje još je-dnu blijedu godinu za globalnu privredu. Međunarodni monetarni fond, doduše, očekuje iduće godine ubrzanje rasta ekonomija u ra-zvoju, no lekcije iz prošlih dužničkih ciklusa sugerišu da je vjero-vatnije usporavanje rasta.

A slabost zemalja u razvoju, koje čine više od polovine globalne ekonomije, ima danas znatno veći uticaj nego prije. Slabiji rast u tim zemljama znači udar na zarade multinacionalnih kompani-ja i tokove kapitala izvoznika. Niske cijene sirovina pomažu,npr. zemljama uvoznicama nafte, ali vrše snažan pritisak na zaduženi rudarski sektor.

Četvrti nastavak dužničke krize?

Evropska otvorena ekonomija najviše je izložena slabljenju potra-žnje u zemljama u razvoju, zbog čega se očekuje dalje labavljenje monetarne politike Evropske središnje banke. No, dilema američ-kih vlasti oko politike više je akutna.

Razlika između monetarne politike SAD-a i ostatka svijeta izvršiće pritisak na jačanje dolara, što će naštetiti američkim izvoznicima i njihovim zaradama. A valovi kapitala mogli bi ponovno potraži-ti američke potrošače, koji su skloni zaduživanju. U tom slučaju, svjetske dužničke krize mogle bi završiti upravo tamo odakle su i krenule, zaključuje The Economist.

70


Analiza

Uberizacija ekonomije uništiće milioneradnih mjesta

Dolazak novih internet kompanija na privrednu scenu, kao što su Uber, Blablakar ili Airbnb, potresa tradicionalnu eko-nomiju i može dovesti do otpuštanja miliona zaposlenih,

izjavio je francuski publicista Bruno Tebul za pariski dnevnik Fi-garo.

Bruno Tebul i Tijeri Pikar u knjizi »Uberizacija = urušena ekono-mija«, predviđaju da će do 2025. biti ugašeno 3,5 miliona radnih mjesta zbog informatizovanja ekonomije, odnosno zbog, kako kažu, uberizacije poslovanja.

- Uberizacija je skorašnji fenomen, čija je direktna inspiracija ka-liforinijska tehnološka firma Uber. To je neologizam koji može da se koristi kako bi se opisala startap djelatnost kroz numeričku platformu, koja omogućava povezivanje preduzeća i klijenata«, objašnjava Tebul, koautor djela »Uberizacija = urušena ekonomi-ja«.

U početku, cilj startap preduzeća je bio da se prodrma tradicional-na, uređena regularna ekonomija.

Tako je Uber prodrmao tradicionalno tržište taksista, kao i Bla-blakar - najveća platforma za dijeljenje prevoza u Evropi, zatim SNCF - francuski servis za prodaju autobuskih, voznih i avion-skih karata, ili internet sajt Testamento koji nudi pravne savjete

71


notara u Francuskoj, turistička platforma Airbnb za rezervaciju smještaja...

Bijes taksista i loš bilans hotelijerskih grupacija odlično ilustruju nemoć tradicionalne ekonomije da se bori sa novim vidom ekono-mije, navodi Tebul.

Preduzeća poput Er Fransa, Danonea ili EDF-a, moraju da podsti-ču zaposlene da se usavršavaju kako bi što više udovoljili klijenti-ma. Takva preduzeća moraju da uoče u ovom svijetu informatike koje to usluge traže njihovi klijenti, i kad ih otkrije - da ih dobro naplati.

Danas snaga jednog preduzeća nije samo u jednostavnom nago-milavanju bogatstva, već u nematerijalizovanom kapitalu (ljudski kapital, socijalni kapital, inovacije, naučna istraživanja).

Na pitanje da li »uberizacija« ekonomije ugožava tradicionalni način zapošljavanja, francuski publicista odgovara da ona već po-gađa sektor uslužnih djelatnosti, dok su neke profesije pošteđe-ne, kao što su građevinari, inženjeri, jer je digitalna arhitektura suviše skupa.

Prema previđanju dvojice autora pomenute knjige, do 2025. go-dine 42 do 47 odsto sadašnjih poslova neće obavljati ljudi - već roboti. Prije svega, biće ugroženi bankari, notari, računovođe.

Najveći gubitnici biće manje kvalifikovana radna snaga, dok će uska elita viskokvalifikovanih u naučnom i tehnološkom sektoru biti najveći dobitnici.

- Uberizacija je odgovor na pružanje usluga u svakom trenutku, na svakom mjestu, po najnižoj cijeni. Ona je rezultat naše hiper-konekcije i naše hiperpotrošnje«, predočava Tebul.

Osim što podiže produktivnost, uberizacija bi, smatra on, mo-gla u državne kase da slije 30 miljardi evra prihoda godišnje i da podstakne dodatne privatne investicije, ali pod uslovom da vlade preduzmu sve moguće mjere da se njihove ekonomije i društva prilagode takvim »potresima«.

S tačke gledišta potrošača, ovakva evolucija tržišta rada je pro-gres, ali iz ugla zaposlenih ona predstavlja nazadovanje.

S jedne strane, radnoj snazi nudi se više mogućnosti, ali to sa so-bom nosi i više rizika a manje socijalne zaštite.

- Na vladama je da se prilogode novoj ekonomiji kako bi što boje riješile probleme sa kojima ćemo se sve više suočavati, kao što je pitanje otpuštanja radnika zbog automatizacije, ili način plaćanja radne snage koji rade u Uber sistemu«, zaključuje Tebul, prenosi Biznis.ba.

72


Institut za istraživanje javnih politika

Evropi prijeti trajna visoka nezaposlenost

Sugerisano je da bi evropske zemlje trebalo da se ugledaju na Njemačku, koja uspijeva da održi visok nivo vještina zaposlenih i visoku stopu produktivnosti.

Najgora posljedica recesije za Evropu je da bi neke pojave mogle postati trajne, upozorava lijevo orijentisani britanski Institut za istraživanje javnih politika (Institute for Public

Policy Research – IPPR).

U najnovijem izvještaju Institut upozorava na visoku stopu neza-poslenosti i podzaposlenosti širom Evrope te navodi da je vjerova-tnoćada ove pojave postanu trajne “duboko uznemirujuća“, prenosi BBC. Stopa nezaposlenosti u Evropi dostigla je 19 posto, a stopa podzaposlenosti pet posto.

Stopa podzaposlenosti je mjera tržišta rada koja pokazuje koliko se učinkovito radna snaga koristi s obzirom na vještinu, iskustvo i raspoloživost za rad. Rad koji se smatra podzaposlenošću obuhva-ta visokoobrazovane radnike koji obavljaju slabo plaćene poslove, vješte radnike koji rade na slabo plaćenim radnim mjestima i ra-dnike koji rade djelmično radno vrijeme, a htjeli bi da rade puno radno vrijeme. U odnosu na stopu nezaposlenosti razlike je u tome što je riječ o ljudima koji rade, ali ne rade punim radnim kapaci-tetom.

Britanski glavni problem je niska produktivnost, naglašava IPPR.

Službena stopa nezaposlenosti za 28 članice Evropske unije pre-ma podacima za septembar iznosi 9,3 posto, što je blagi pad u po-ređenju s 9,4 posto u avgustu. Ako posmatramo eurozonu, prosječ-na stopa nezaposlenosti u septembru iznosi 10,8 posto naprema 10,9 posto u avgustu.

Institut navodi da su nezaposleni radnici posljedica globalizacije i

tehnološkog napretka koji je uslovio promjene u vještinama i zna-njima koje poslodavci traže od radnika.

U izvještaju se sugeriše da bi evropske zemlje trebalo da se ugleda-ju na Njemačku, koja uspijeva da održi visok nivo vještina zaposle-nih i visoku stopu produktivnosti.

Najveća evropska ekonomija u prosjeku investira u istraživanje i razvoj 50 posto više od ostalih.

U izvještaju se takođe navodi da je u Britaniji praktična obuka ra-dnika od 2008. smanjena za četiri postotna poena, što je najveći pad među članicama Unije.

IPPR pozdravlja vladin program stručnog usavršavanja radnika kojem je cilj da tri miliona radnika stekne nove radne vještine.

Institut takođe poziva ministra finansija Georga Osbornea da odu-stane od novih rezova u budžetu vezanih uz obrazovanje, bez obzi-ra je li riječ o mladima ili odraslima.

- U Ujedinjenom Kraljevstvu zadatak političara je da osiguraju in-vesticije u razvoj vještina koje su potrebne da ostanemo konku-rentni na globalnom tržištu“, rekla je glavna ekonomska analiti-čarka IPPR-a Catherine Colebrook.

- Uznemirujuće je da je učestvovanje odraslih u obrazovanju i osposobljavanju u Britaniji od 2008. palo više nego u ijednoj drugoj zemlji, dok istovremeno u većini evropskih zemalja raste. Investi-cije u vještine i znanja zemlje trebale bi biti prioritet za ministra“, zaključuje Colebrook.

73


Poljoprivreda, prve decenije dvadesetog vijeka

Najviše gajeni kukuruz i pšenicaCrna Gora je tridesetih godina prošlog vijeka imala malo

obradivog zemljišta, koje je bilo razbacano, usitnjeno i do-brim dijelom neplodno - posebno u južnim krajevima. Si-

tno, neracionalno gazdinstvo, nepodesno za primjenu mašina i za veću podjelu rada nije pružalo uslove za intenzivniju poljoprivre-dnu proizvodnju.

U takvim uslovima dvije glavne poljoprivredne grane - zemljora-dnja i stočarstvo imale su ekstenzivan karakter. Zahvaljujući bo-gatstvu šuma i pašnjaka uspješno se razvijalo ekstenzivno stočar-stvo dok ratarstvo nije moglo da podmiri egzistencijalne potrebe poljoprivrednog stanovništva. Seljak je pokušavao da proizvede sve što treba za ishranu porodice, bez obzira da li tlo i klima odgo-varaju gajenju poljoprivrednih kultura.

Izrazit primjer neracionalnog korišćenja oraničnog zemljišta bila je Boka Kotorska gdje su 1932. godine na ukupnim zasijanim obra-divim površinama od 2000 ha najzastupljenije bile kukuruz i pše-nica i to na 1672 hektara. Ukupan prinos žitarica iznosio je 25.746 metrčkih centi, a za ishranu jednog stanovnika bilo je potrebno 332 kg žitarica godišnje. Dakle, proizvodnja je bila nedovoljna pa ih je godišnje trebalo uvesti oko 10.000 000 kilograma.

Interesantno je da je Crna Gora imala najniži prinos žitarica u Jugoslaviji, izuzev prosa, čiji su prinosi kod nas bili veći. Najviše kukuruza proizvedeno je u Andrijevici i Beranama, a pšenice u Bi-

jelom Polju, Beranama i Baru. Prinos žitarica nije podmirivao ni 50 odsto domaćih potreba, a uzroci su loš kvalitet zemljišta i ne-primjenjivanje agrotehničkih mjera. Pšenica, kukuruz, raž i ovas uglavnom su gajene u podgoričkoj, nikšićkoj, barskoj, bjelopoljskoj, pljevaljskoj, beranskoj, ulcinjskoj i rožajskoj opštini.

U Crnoj Gori 1939. godine nedostajalo je 80.000 tona žitarica, a naj-više su gajeni kukuruz i pšenica. Imali smo proizvodnju žitarica po stanovniku 107 kg, a Jugoslavija 510 kg.

Kod nas je najmanje gajeno industrijsko bilje: lan, konopja, duvan, pamuk i buhač i to površini 852 hektara.

Od 1936. godine naglo je poraslo interesovanje za proizvodnju du-vana, otkupljene su 352 tone, a bilo je 2940 uzgajivača. Četiri godi-ne kasnije proizvodnja dostiže 1405 tona, a broj proizvođača 7682. U uslovima nezaposlenosti, ekstenzivne poljoprivrede, bez meha-nizacije, navodnjavanja i upotrebe hemijskih sredstava, kao i ne-razvijenog tržišta poljoprivrednih proizvoda, duvan je, u uslovima povećanih cijena, predstavljao vrlo konkurentnu kulturu.

Pamuk je gajen u podgoričkom srezu, a 1939. godine posijan je na šest hektara. Prosječan rod pamuka po hektaru iznosio je 3,3 me-tričke cente i bio je veći od jugoslovenskog (2,2 mc).

(Izvor: dr Branislav Marović, »Ekonomska istorija Crne Gore« II tom, Podgorica 2008. godine)

74


Luštica Bay je žila kucavica crnogorskog primorja i jedan od najambicioznijih projekata u crnogorskom turizmu, ocijenio je izvršni direktor Luštica Development Darren Gibson.

Kako je saopšteno iz te kompanije, članovi delegacije šangajskog distrikta Jiading posjetili su Luštica Bay, u okviru dvodnevne uz-vratne posjete Tivtu, tokom koje su sa Opštinom potpisali pismo o namjeri o prijateljstvu i saradnji.

Menadžment kompanije Luštica Development, koja će u novi turi-stički centar na Jadranu investirati 1,1 milijardu eura, predstavio je kineskoj delegaciji Master plan budućeg kompleksa.

Kako su naveli, Luštica Bay će imati sa sedam hotela, dvije marine, profesionalni golf teren sa 18 rupa, više od hiljadu stanova, 500 vila kao i sportske sadržaje, i druge objekte neophodne za funkcionisa-nje grada kao otvorene i dostupne zajednici tokom cijele godine.

- Luštica Bay je žila kucavica crnogorskog primorja, jedan od na-jambicioznijih projekata u crnogorskom turizmu i među najvećim greenfield investicijama u ovom dijelu Evrope. Naš projekat daje novi impuls investicionom ambijentu Crne Gore kao jednoj od naj-brže rastućih turističkih destinacija u jugoistočnoj Evropi - rekao je Gibson.

Kineska delegacija je posebno bila zainteresovana za pitanja zele-ne ekonomije, infrastrukture i energetske efikasnosti.

Projekt menadžer u Luštica Development Robert Perry podsjetio je da se tokom planiranja i gradnje Luštica Bay poštuju najviši eko-loški standardi.

- Održivost čini srž planiranja i razvoja projekta. Master plan Lu-štica Bay prije tri godine je dobio Nagradu izuzetnosti u oblasti planiranja i dizajna, koju dodjeljuje Američko društvo pejzažnih arhitekata (ASLA). Inspiracija je pronađena u tradicionalnoj arhi-tekturi crnogorskog primorja - rekao je Peri.

7. AVGUST PodgoricaADRIATIC SBS TivatAUTO KREŠO PodgoricaBARANKA EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ BarDEKOR IVA NikšićDMD DELTA PodgoricaDONATOR PodgoricaENTEXT PodgoricaEXPO COMMERCE KotorGLOSARIJ PodgoricaHAPPY DOG NikšićJET DIRECT PodgoricaKATUNJANIN Herceg NoviKUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN PodgoricaLIKAPROM PodgoricaMATKOM NikšićMATINO COMPANY Bijelo PoljeMONTCARON PodgoricaMONTEFISH TivatNIKOLIC 4S KotorNOVA ENERGIJA PodgoricaOPREMA PodgoricaRALEX RRB PodgoricaSINCOMMERCE PodgoricaSJEVER MONT PodgoricaTAGOR PodgoricaTARA - AEROSPACE AND DEFENCE PROD-UCTS MojkovacTELEMONT PodgoricaTRING PodgoricaTEMASO NikšićVERITAS Bijelo PoljeW&R DYNAMIC COMPANY LIMITED KotorZRNOŽIT Cetinje

Luštica Bay

Žila kucavica crnogorskog primorja

7. AVGUST PodgoricaADRIATIC SBS TivatAUTO KREŠO PodgoricaBARANKA EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ BarDEKOR IVA NikšićDMD DELTA PodgoricaDONATOR PodgoricaENTEXT PodgoricaEXPO COMMERCE KotorGLOSARIJ PodgoricaHAPPY DOG NikšićJET DIRECT PodgoricaKATUNJANIN Herceg NoviKUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN PodgoricaLIKAPROM PodgoricaMATKOM NikšićMATINO COMPANY Bijelo PoljeMONTCARON PodgoricaMONTEFISH TivatNIKOLIC 4S KotorNOVA ENERGIJA PodgoricaOPREMA PodgoricaRALEX RRB PodgoricaSINCOMMERCE PodgoricaSJEVER MONT PodgoricaTAGOR PodgoricaTARA - AEROSPACE AND DEFENCE PROD-UCTS MojkovacTELEMONT PodgoricaTRING PodgoricaTEMASO NikšićVERITAS Bijelo PoljeW&R DYNAMIC COMPANY LIMITED KotorZRNOŽIT Cetinje

Documents

Komoru odlikuje bogata tradicija i stvaralačka energija