Kolektivni Rad Za Islam

'Ve ina zabluda se ukorijenila u srcima masa zbog fanati nog nastupaneznalica sljedbenika istine. Oni su istinu prikazivali na zbunjuju i i

provokativan na in. Slabe protivnike su s potcjenjivanjem i podrugljivo ugledali. Iz nutrine tih protivnika su usplahireno provrili motivi inata i

konflikta, a u srcima su im se ukorijenila ni tavna uvjerenja. Ulema jeostala nemo na pred tim uvjerenjima, iako su ona, o ito, bila neta na"

Imam Ebu Ishak e atibi u „Kitabu-I-I'atisamu“

KOLEKTIVNI RAD ZAISLAM

Prednosti i manjkavosti

Copyright of Geowebtech, Inc. Http://www.geowebtech.com

Naslov originala

Ei-amelul-d ema'ijju -Mehasinuhu ve d evanibun-naksi fihi

Autordr. Abdul-Vehhab b. Lutf ed-Dejlemi

Prijevodprof. Emir Demir

Recenzijaprof. Ahmed D inoviprof. Nesib Kari ik

Lekturaprof. Mirzeta Ljubovi

Kakanj, 1423./2002, god. tira 1000 kom.C!P - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine061.234:297]ed-DEJLEMI, Ibn-LutfKolektivni rad za islam : prednosti i manjkavosti ; [prijevod EmirDemir]. - Kakanj: Demir Emir, 2002. - 73 str.;21 cmPrijevod djeia: El-'ameiul-d ema'ijju mehasinuhu ve d evanibun-naksi fihiCOBISS/BiH- SD 11045126


Predgovor recenzije

Allah, Subhanehu ve Te'ala, ka e: "I reci: 'Trudite se/ Allah eva trud vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici.' (Suretut-Tevbe, 105)

Poslanik, s.a.v.s., ka e: «Djela se cijene prema namjerama, asvakom ovjeku pripada ono to je i namjeravao.»

U svjetlu ovih velikih rije i gledamo na sve postupke, pa i na ovoizvanredno korisno djelo za nas. Islam je Allahova vjera, a ko to spozna,uvjerit e se da jedino Onaj Koji je stvorio Ijude mo e postaviti ispravnapravila opho enja koja ne naru avaju prava ni jednog pojedinca kaoosnovnog faktora dru tvenosti, a zatim i u e kolektivnosti.

Iz predstavljenog teksta se jasno vidi da je ova knjiga ploddugogodi nje prakse i svestranog iskustva autora. Nemogu e bi je bilonapisati isklju ivo na osnovu teoretskog znanja.

Autor nije ubirao iskustva u na oj sredini, ali su principikolektivnog djelovanja u islamu, uz sve popratne pozitivnosti inegativnosti, trajni i univerzalni za svako vrijeme i prostor.

Knjige sli ne tematike u savremenom poimanju, kod nas, uistinu,nisu uveliko dostupne. Razlog je, vjerovatno, u tome to isuvi e malorazmi ljamo o ovoj problematici.

U stalnoj smo potrebi za saradnjom, kako bi trud i potencijali bilipravilnije usmjereni. Ovom knjigom mogu se uveliko okoristiti svi oni ijese djelovanje temelji na kolektivnosti.

U va im rukama je knjiga koju su, vjerovatno, mnogi od nas dugopri eljkivali. Ne samo da je preporu ujemo, ve i smatramo da je svakomonom koji se bavi da'vetskim anga manom nu no poznavati temeljekolektivnosti u islamu, uz sve dobre i lo e manifeste. To je ovdje, doista,slikovito i na privla an na in predstavljeno.

Zato molimo Allaha Uzvi enog da ova knjiga na e mjesta u srcimasvih onih koji na putu islama nesebi no rtvuju svoj trud.

Recenzija


Predgovor

Zahvata pripada samo Allahu/ od Njega pomo i oprost tra imo,Njemu se utje emo od zla nas samih i na ih lo ih djela. Koga Allah uputiniko ga u zabludu ne e odvesti, a koga On u zabludu odvede, niko gane e uputiti.

Svjedo im da nema drugog boga osim Allaha i svjedo im da jeMuhammed ^ Njegov rob i Poslanik.

"O vjernici, bojte se Allaha onako kako Ga se treba bojati iumirite samo kao muslimani"

"O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas od jednogovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih mnoge

mu karce i ene rasijao. I Allaha se bojte - s imenom ijim jednidruge molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalnonad vama bdi."

"O vjernici bojte se Allaha i govorite samo istinu, On e vas zava a dobra djela nagraditi i grijehe vam va e oprostiti. A onaj ko seAllahu / Poslaniku Njegovu bude pokora vao - posti i e ono to budeelio."

Odlu io sam izdati ovu knjigu nakon to sam je predstavioizvjesnom broju poznatih islamskih aktivista (misionara). elio sam odnjih dobiti koju sugestiju, bilo u pogledu izdavanja knjige ili unutra njihdodataka s kojima bi bila potpunija. Nisu prema meni krtarili, Allah ihnajljep e nagradio. Davali su mi vrijedna mi ljenja koja sam, uglavnom,prihvatio i na osnovu njih korigirao neke stavove.

Nisam se pomagao ni jednom knjigom sli ne tematike, kako nebih pao pod utjecaj drugih. elja mi je da ova knjiga bude skup savjetakoji potje u iz svakodnevne problematike. To je, sigurno, korisnije isvrsishodnije.

Odlu io sam izdati ovu bro uru iz dva razloga:Prvi: Pobojao sam se da mi ne do e smrt, ije ro te zna samo

Uzvi eni Allah, a da ovu knjigu ne uputim svojoj bra i anga iranoj upozivu na Allahov put, to bi zna ilo da sam do sada od njih krio znanje.

Drugi: Uvidio sam da poziv u Allahovu vjeru nije pod monopolomizvjesne grupacije u odre enom vremenu i prostoru. Budu e generacijesu, tako er, u potrebi za usmjeravanjem i osvje ivanjem kako ne bido ivjele neda e u kojima se mi danas nalazimo.Allaha moiim za iskrenost, uspjeh i pravi nost, a On ih je Mo an namapodariti.dr. Abdul-Vehhab b. Lutf ed-Dejlemi17/12/1410. god. po H.9/7/1990. godine


UVOD

Moje dugogodi nje kolektivno anga iranje u da'vetu (islamskommisionarskom pozivu) izrodilo je plodovima koje sam sakupljao izprakti nih aktivnosti na terenu. Zato je bilo neophodno, kako bih ispunioemanet i posavjetovao trudbenike u ovoj oblasti, da zabilje im svojepostignu e koje e, mo da, osvijetliti put, ispraviti gre ke i dati novevidike svakome ko je sebi da'vet uzeo za pravac ivota. Svejedno je da lise radi o prakti arima, koji su veliki dio ivota proveli u ovomanga manu, ili o omladini koja je tek na po etku duge staze.

Oni koji ire istinu ne bi trebali osje ati tegobu u tom pozivu, jerisklju ivost i slije enje strasti nisu specifi nosti onih koji na svojimple ima nose poziv u Allahovu vjeru. Zapravo, oni su najpre i da primesavjete, jer na tom putu tragaju za svakim sredstvom koje bi moglo bitiuspje no u ostvarenju samozadatih ciljeva, tj. u pozivu i uputi ljudi, teizvr enju obaveze nare ivanja dobra i odvra anja od zla.

Treba razlikovati savjet koji potje e od bri nog savjetodavca odsavjeta onoga koji svojom netrpeljivo u i predbacivanjem eli drugeocrniti. Isiam nare uje iskreno me usobno savjetovanje svojihsljedbenika:

"Tako Mi vremena, - ovjek, doista, gubi, samo ne oni kojivjeruju i dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu preporu uju ikoji jedni drugima preporu uju strpljenje." (Suretul-Asr, 1-3)

U hadisu stoji: "Vjera je iskren odnos.' Rekosmo: 'Prema kome,Allahov Poslani e?' Re e: "Prema Allahu, Njegovoj Knjizi, NjegovomPoslaniku, vo ama ljudi i ostalim muslimanima."1

Od D erira b. Abdullaha el-Bed elija, r.a., prenosi se da je rekao:"Dao sam prisegu Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na klanjanje namaza,davanje zekata i odanost prema svakom muslimanu."2

Niko ne smije prizivati sopstvenu savr enost ili nepogrje ivost.Nepogrje ivi smo onoliko koliko nas Allah od pogre ki sa uva.

1 Prenosi Muslim od Temima ed-Darija.2 Muttefekun alejhi.


Postojanje izvjesnih gre aka ne treba zasjeniti svijetle ta kehistorije pozivanja u Allahovu vjeru.

U ljubav ovjeka prema da'vetu se ne ubraja obmanjivanje ljudikurtoazijom i utnja o vidljivim gre kama, jer to nije manifest iskreneljubavi. U hadisu se prenosi: "Vjernik je ogledalo vjerniku."3

Ogledalo, samo po sebi, ne skriva ni ljepotu ni mahane onoga kose u njemu ogleda. Tako i vjernik prema vjerniku treba postupati uizno enju nedostataka. vrsto e nastojati da ih ukloni, a ne da iska ezlobu i ocrni brata muslimana. Odabrao sam da naslov ove knjige bude:Kolektivni rad za islam, Prednosti i manjkavosti.

Dao sam prednost pozitivnim stranama kako bi one same, radiuspjeha, da'veta i ostvarenja ciljeva, iznjedrile va nost kolektivnogdjelovanja, te da bi se znalo da je cilj polemike o negativnim stranamausmjeravanje i uputa. Kada se upotpune ovi normativi i nestanenegativnosti u udru enju (d ema'atu), njegovom vodstvu i pojedincima,lanovi udru enja e postati vr i, ja i, otporniji i sposobniji pri

suo enju sa novonastalim preprekama. Tada e do i do lak eg ostvarenjaciljeva u najkra im vremenskim razmacima. italac e saznati da se svenegativnosti, ili ve ina njih, vra aju na pojedince u udru enju koji sezbog nepotpunog odgoja, nemo i i slabosti imana ne mogu suo iti saisku enjima, suzdr ati se pred materijalnim izazovima i si. Postojenegativnosti iji su razlog vodstvo, ali i drugi faktori koje emo pojasnitiizlaganjem teksta ove knjige.

Moiim Uzvi enog Ailaha da ovo moje djelo u ini iskrenim radiNjegova Lica, da mu otvori srca Svojih robova i u ini ga korisnim i meni injima na dunjaluku i Ahiretu, On je Dostojan hvale i veli anja. Amin!

ZA TO UDRU ENJA, ZAJEDNICE, ORGANIZACIJE, D EMA'ATI?

Islamska udru enja i zajednice savremenog doba (u dana njojformi) nisu postojale kod prethodnika na eg ummeta, tj. nisu postojalaislamska udru enja s posebnim sistemom i preciznim programom pokojem postupaju i njegovih se granica pridr avaju. Ali, mnogo se stvarinanovo na lo pred muslimanima nametnuv i im da krenu putemudru ivanja i osnivanja posebnih zajednica. Islamski vladar, u ve inislu ajeva, preuzimao je du nost poziva u Allahovu vjeru. Svojim binamjesnicima nare ivao vjersku edukaciju stanovni tva, to je bila jednaod zada a namjesni tva. Historija ummeta precizno bilje i da su u enjaciulagali veliki trud u da'vetu, irenju znanja, osvje ivanju masa,savjetovanju vladara, te obavljanju du nosti kontrole. U dru tvu su imali

3 Prenosi Ebu Davud sa hasen senedom.


posebnu poziciju s obzirom da su, upravo, oni od vode ih ljudi koje Allahspominje u Svojoj knjizi sljede im rije ima:

"O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku ipredstavnicima va im. A ako se u ne emu ne sla ete, obratite seAllahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam jebolje i za vas rje enje ljep e." (Suretun-Nisa1, 59)

Me utim, vladari su kasnije svoje du nosti zapostavili, Me unjima se ra irilo neznanje, a vrijednost nauke i u enjaka je umanjivana,Napustili su za titu vjere, sprovo enje erijatskih kazni i borbu naAllahovom putu. Interes za irenjem erijatskih nauka im je oslabio ilipotpuno i ezao. Po eli su suditi po zakonima koje Allah nije objavio, aneprijatelji islama su preuzeli upravljanje nad muslimanima preko tihvlastodr aca. U muslimanskim dru tvima su se pojavili pokreti oponiranjaislamu (kao poznate nevjerni ke stranke danas). Glavni cilj im je bioborba protiv islama i onih koji ga se pridr avaju. eljeli su nametnutiateizam, danas poznat kao sekularizam. Razgrabili su se za vlast i po eliuni tavati ovosvjetska dobra varaju i ljude ve dugo uzvikivanimparolama (kao sloboda, jednakost i demokratija), od kojih su ljudi dobilisamo la na obe anja i ivot ispunjen stalnim te ko ama. Mnoge sinoveislama su ovi destruktivni elementi za ummet potakli na razmi ljanje oputevima kojima se mo e za tititi i o uvati islam i erijat, iriti znanje,

ivjeti duh zalaganja na Allahovom putu, o ivjeti poziv za uzimanjeerijata zakonom, povratiti odanost Allahu, Njegovu Poslaniku,

s.a.v.s., i vjernicima. Tada se javila ideja o udru ivanju i postepeno sepo ela razvijati sve dok udru ivanje nije dobilo dana nji oblik.

Za to mnogobrojna udru enja i zajednice?

Prema Aliahovom zakonu stvaranja ljudi se razlikuju u znanju,idejama, ambicijama i pravcima. Posljedica toga su mnogobrojnezajednice, udru enja i organizacije. Interes svih je za tita, o uvanje iodbrana vjere. I pored toga to je objektivno postojala mogu nost zaujedinjenje, zajedni ko razmatranje programa i kretanje jedinstvenim


pravcem, kojim se ostvaruje eljeni cilj, razli ita uvjerenja i vizije onajuspje nijim metodima za tite vjere, u inile su da svaka zajednica, naputu ka kona nom cilju, uzme razli ito upori te.

Zato su, s obzirom na raznolikost u predstavi prioriteta islamskogda'vetskog anga mana, nastala mnogobrojna udru enja i zajednice.

-Jedni su rekli da se treba ograni iti na ispravljanje akideta(islamskog vjerovanja - credo) i prakticiranje sunneta.

-Drugi su rekli da ljude iz grijeha i zaslijepljenosti dunjalukomtreba prevesti u d amije kako bi osjetili slast ibadeta, o istili svoje du e ipokajali se Allahu, s.v.t.

-Tre i su rekli da vide po etak puta u uzimanju vlasti. Nakon togabi postepeno rje avali pitanja islama, jer reforma mo e dociramo putemvlasti.

etvrti su rekli da su dana nji vladari nevjernici i da ih jedu nost svrgnuti i preuzeti vlast.

-Peti su rekli da treba konstantno pozivati u cjelokupan islam,savjetovati vlastodr ce, zagovarati odanost prema muslimanima iodricanje od nemuslimana, boriti se protiv raznolikih frakcija kojepredvode zavjere protiv islama (i to planskim i prikladnim metodama),

ivjeti povjerenje u islam kod zalutalih muslimana i premamogu nostima nare ivati dobro a zabranjivati zlo.

Uspjeh udru enja, zajednica i organizacija

Ovi organizirani tipovi aktivnosti su na terenu do ivjeli uspjeh,jer su se na njihov poziv odazvali mnogi muslimani, a posebno omladinakoja arom gori za islamom. Jedna od najve ih koristi ovih udru enja jeza tita omladine od stranputica kojima su mnogi krenuli, tj. predali su sestrastima, bezna u, stalnim sumnji enjima i priklju ili se antiislamskimfrakcijama.

Negativnosti postojanja mnogobrojnih udru enja, zajednica,ema'ata i organizacija

Nema sumnje da mno tvo ovako organiziranih tipova rada ima isvojih negativnosti. Navest u neke:

1. Dolazi do slabljenja poziva u vjeru, jer se poziv odvija s vi ezasebnih programa ime se trud i potencijali cjepkaju. Omladina sepo ne sumnji avo pitati: «Koja organizacija zastupa istinu?» Nekeomladince su te sumnje, uistinu, potpuno zbunile.

2. Razli itost ovih grupacija u vizijama prioriteta islamskogda'vetskog anga mana neke podsti e na netrpeljivost. To pove avarazdor i neprijatelju daje pogodnu priliku da iskoristi ovakve razmirice.


3. Javlja se, tako er, slabost u odgoju. Svako udru enje imane to to drugo nema. Ograni avanje na odre eni vid aktivnosti omladinuli ava aktivnosti koje se obavljaju u ostalim udru enjima. Tako odgoj,zbog ograni enih aktivnosti jednog udru enja, ostane nepotpun. Nekeorganizacije imaju pogre ne predstave i pravila koja sputavaju dolazakdo cilja. Kada bi se nastojanja ujedinila do lo bi do konsolidacije, lijepogme usobnog opho enja, razmjenjivanja iskustava, te uklanjanjanjanegativnosti i pogre nih vizija.

4. Pojedini omladinci su toliko zaneseni svojim udru enjem da,bez znanja i potpunog shvatanja vjere, smatraju da je njihovo udru enjejedino ispravno, a ne jedno od ispravnih. Ponekad osu uju druge da suskrenuli s pravog puta. Na ovakve neutemeljene manifeste mora se o troupozoriti. Potrebno je pojasniti erijatska pravila o progla avanju drugihnevjernicima ili grje nicima, a to se mo e u initi samo s vrstimdokazima: „Vjerniku je haram ivot, imetak i ast drugog vjernika.“ovjek u islam ulazi na vi e razli itih na ina, ali iz islama mo e izi i samo

kroz naju e prolaze.Poslanik, s.a.v.s., kritikovao je Usamu b. Zejda, r.a., zbqg

ubistva jednog mnogobo ca poznatog po nasilju nad muslimanima. Kad gaje u borbi priklije tio sabljom, mnogobo ac je izgovorio rije i: "La ilaheillallah!" Me utim, Usama nije primio njegov isfam, ve ga je ubio.Poslanik, s.a.v.s., mu je rekao: " ta initi s tim rije ima vLa ilaheillallah' kada do u na Sudnji dan?"

Ovo pravilo emo jo detaljnije pojasniti. Mo emo zaklju iti da sudjela koja izvode iz islama precizirana i da zahtijevaju odre enemanifeste.

Utemeljenost organiziranja i udru ivanja

Niko nema pravo predstavljati ovakav vid udru ivanja erijatskizabranjenim, jer je on radi poziva ka istini, za titi istine, saradnji udobru i bogobojaznosti, sticanju znanja i si. Izvjesne pogre ke, kojeudru eni pojedinci naprave, nisu povod za zabranu udru ivanja. Obavezaje gre ke korigirati, predstave rasvijetiliti, vladanje popraviti, vratiti sedokazom utvr enoj istini, te izbjegavati pritom svaku vrstu pristrasnosti ili nih prohtjeva.

Neka od ovih udru enja unutra nji ustroj odr avaju na principuposebnih zakletvi ili ugovora koji garantiraju ve u discipliniranost iprisnost pojedinaca. Time se eie izbje i razmirice i razila enja. Za oveugovore, sa erijatskog stanovi ta, nema smetnje.4 Zabranjena je jedino

4 Poslanik, s.a.v.s., ka e: "Muslimani se ravnaju prema me usobno postavljenim usiovima,osim uslova koji dozvoli zabranjeno ili zabrani dozvoljeno" (Prenosi se u Sunenima) Sejhul-


zakletva na hilafet unutar udru enja, jer se ona isklju ivo daje kada semuslimani konsolidiraju i kada je budu i halifa u prilici da zasnujeislamsku dr avu uz prakticiranje islamskog zakona, za titu podanika odzia, uspostavljanje islamskog sudstva i izvr avanje drugih du nostihalifata.5

Ugovor ili zakletva kod dana njih udru enja nije ovog tipa, negoje to parcijalni sporazum o radu za isiam ( npr. ugovor za ulaganje trudau pozivu ljudi u Allahovu vjeru).

Poslanik, s.a.v.s., uzimao je djelomi ne zakletve od svojihashaba iz elje da tako potvrdi njihov rad i aktivnost. EVO nekih primjera:

1. Zakletva zadovoljstva pod drvetom. - Od D abira b.Abdullaha, r.a., i drugih ashaba prenosi se da su rekli: "Dali smo zakletvuAllahovom Poslaniku, s.a.v.s., da ne emo bje ati." U nekim predajamastoji: "Dali smo zakletvu na smrt."6

Ashabi su bje anje sa bojnog polja smatrali velikim grijehom.Uzvi eni Allah u suri El-Enfal upozorava na bje anje. Ova sura jeobjavljena neposredno poslije Bitke na Bedru, druge godine po Hid ri.Ugovor na Hudejbijji je bio este godine. Zakletva je, iz tog razloga, bilaradi potvrde nebje anja.

2. Zakletva ashaba Poslaniku, s.a.v.s., sli na onoj koju su davaleene. Prenosi Ubade b. Es-Samit, r.a.,: "Zakleli smo se Allahovom

Poslaniku, s.a.v.s.,da Allahu ne emo nikoga ravnim smatrati, da ne emokrasti, blud initi, ubijati one koje je Allah zabranio, osim s pravom, dane emo otimati itd."7

Ova zakletva, kako poja njava Ibn-Had er u Fethul-Bariju, bila jeposlije oslobo enja Mekke, a zakletva na El-Akabi desila se drugimpovodom to emo kasnije spomenuti.

3. Zakletva na obavljanje Hid re (iseljenja). Imam Ahmed usvom Musnedu od El-Harisa b. Zijada es-Se'idija el-Ensarija prenosi da je

islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, spominje da kada musliman sam sebe obave e na doti nodjelo, ono mu postaje i erijatska obaveza. Kao npr. prisega Poslaniku, s.a.v.s., napokornost, prisega imamima (halifama) i me usobni ugovori ljudi na djela pokornosti Kojasu Allah, s.v.t., i Poslanik, s.a.v.s., naredili. (Pogl. Fetava Ibn Tejmijje, 11/89-90 i 29/245-246) (nap. prev.)5 Mada «el-beja'» u osnovi ozna ava ugovor, vi e se upotrebljava u smislu prisega koje sedaju halifama. Stoga, da ne bi do lo do nejasno a, najbolje bi ih bilo nazivati, upravo,ugovorima. Jedna od osnovnih razlika izme u prisege halifi i prisege na obavljanje djelapokornosti je to su prisege halifama obavezne svakom muslimanu, dok zakletve ili ugovoriovoga tipa nisu obavezni osim onome ko ih s zadovoljstvom prihvati. Zato je dozvoljeno daovi ugovori ili zakletve na djela pokornosti budu vremenski ograni eni. (Pogl. El-Umde, 156str.; Abdulkadir b. Abdulaziz) (nap. prev.)6 Prenose El-Buhari i Muslim.7 Prenose El-Buhari i Muslim.


do ao Poslaniku, s.a.v.s., tokom bitke na Hendeku, a Poslanik, s.a.v.s.,je uzimao zakletvu na Hid ru.8

4. Od najpoznatijih djelomi nih zakletvi je ona u kojoj je tra enoda pojedini ashabi nikoga ni ta ne mole. - Od Avfa b. Malika el-E e'ija,r.a., prenosi se da je rekao: "Bilo nas je kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,devetero, ili osmero, ili sedmero.' On re e: 'Ho ete li se zakletiAllahovom Poslaniku?', - a ve smo se nedavno bili zakleli.9 Rekosmo:'Zakleli smo ti se, Allahov Poslani e.' On re e: 'Ho ete li se zakletiAllahovom Poslaniku?' Pru ili smo ruke i rekli: 'Zaklinjemo ti se, AllahovPoslani e, ali na to emo ti se ponovo zakleti?' Re e: 'Da ete obo avatiAllaha i nikoga Mu ravnim smatrati, obavljati pet propisanih namaza,pokoravati se (zatim je tiho izgovorio neku rije ) i da ni ta ljude ne etemoliti!' Vidio sam neke od njih kako im bi s deve spadne, a ne bi nikogazamolili da im ga doda.“- re e Avf b. Malik.10

5. Druga zakletva na El-Akabi koja se desila prije Hid re. ZaPoslanikom, s.a.v.s. bila je potraga, ashabi u Mekki su bili potla eni, aHid ra jo nije bila po ela. Na to ukazuju rije i Uzvi enog:

"/ sjetite se kad vas je bilo malo, kad ste na Zemlji bilipotla eni, - bojali ste se da vas ljudi ne pohvataju, pa vam je Onskloni te dao i Svojom pomo i vas pomogao i plijenom vas opskrbioda biste bili zahvalni." (Suretul-Enfal, 26)

Od D abira b. Abdullaha el-Ensarija, r.a., prenosi se: "Rekosmo:'Allahov Poslani e, na to ti se zaklinjemo?' Re e: 'Zakunite mi se naposlu nost i pokornost u radu i lijenosti, na tro enje u te ko ama iizobilju, na nare ivanje dobra i odvra anje od zla, da ete govoriti u imeAllaha bez osvrta na tu e kritike, da ete mi pomo i kada vam do em uJesrib (Medinu) i da ete me za tititi kao to titite sebe, svojesupru nike i djecu, a za to vam pripada D ennet."11

Ashabi su jedni od drugih uzimali zakletve u pojedinim pitanjimaislama. Ibn-Had er ka e: "Prenosi Sejf u El-Futuhu sa svojim lancemprenosilaca da je Ikrime, r.a., pozvao: 'Ko mi daje zakletvu na smrt?'Izme u etiri stotine ostalih muslimana zakleli su se njegov amid a El-Haris i Dirar b. El-Ezver. Ikrime je bio zapovjednik jednog eskadrona za

8 Fethul-Bari, 1/66-67.9 Na hilafet.10 Musned imama Ahmeda, 3/429. 1' Prenose El-Bejheki i Ahmed.11 Prenose El-Bejheki i Ahmed.


vrijeme Omerova, r.a., hiiafeta i to petnaeste godine (po H.). Svi suubijeni osim Dirara."12

Navedeni dokazi potvr uju dozvoljenost uzimanja zakletvi iliugovora za neka djela u islamu. Mi ljenja koja govore da su ove vrstezakletvi neispravne i nedozvoljene nemaju vjersku utemeljenost.

NU NOST KOLEKTIVNOG DJELOVANJA

Muslimanu je du nost pomo i Allahovu vjeru, u potpunostiobavljati propise islama, odvratiti nasrtaje na islam i, u svakom smislurije i, o ivjeti borbu na Njegovom putu. Ako ovjek kao jedinka usada njem vremenu nije sposoban ostvariti zadati cilj, jer su individualninapori u opiranju sistematskom kolektivnom djelovanju neprijateljaislama nedostatni, onda mu je du nost da tra i sebi sli ne, ispravne ibogobojazne ljude koji ljubomorno uvaju Allahovu vjeru i sara uju uostvarivanju velikih ciljeva. Poznato pravilo metodologije islamskog prava(usu!ui-fiqh) ka e: Ono bez ega se obaveza ne mo e upotpuniti i onopostaje obaveza. Dana nji neprijatelji islama su se usavr ili u borbi protivsvega to je islamsko. Oni kontroli u sve ljudske i materijalnepotencijale, a to prije nije biio poznato. Saznanje o ovoj injenici nala eformiranje dostatnih snaga za za titu islama i muslimana.Dokle god postoje mnogobrojni vidovi udru ivanja ljude ne emoprimoravati na priklju ivanje odre enoj zajednici. U protivnom, to bi biogest naklonosti odre enom udru enju ili organizaciji uzrokovan razli itimpobudama. Svakako, pojedincu je du nost prou iti sva postoje audru enja dok mu se srce ne smiri s odre enim. U svakom slu aju, istinaposlije najboljih generacija islama, nije svedena na jedno udru enje,organizaciju ili d ema'at. Svako udru enje ima ne to od istine i dobra todruga nemaju. Dva ili vi e udru enja mogu zajedni ki estvovati u dobru.Nije dozvoljeno, iz netrpeljivosti i zlobe, negirati dobro kod bilo kojegudru enja ili nijekati vrijednost lanova samo zato to pripadajuodre enim udru enjima. Ako je neko islamsko udru enje nemarno premaodre enim domenima istine i dobra, du nost mu je ulo iti trud danadoknadi propu teno. Ako opet iz nemara zaka u, tek su onda grijesni.Spomenut emo nekoliko dokaza koji govore da se pod zajednicom, kojuje du nost slijediti, misli na onu koja zastupa istinu, pa makar ovjek isam bio:

Imam Et-Tirmizi, na kraju poglavlja o obaveznosti slije enjazajednice,u spominje: " uo sam El-D avuda b. Mu'aza kako govori: ' uosam Alijja b. Hasana da ka e: 'Upitao sam Abdullaha b. El-Mubareka: 'Koje zajednica (d ema'at)?' Re e: 'Ebu Bekr i Omer.' Neko doda: 'Ebu Bekr i

12 El-lsabe fi gajris-sahabe.


Omer su umrli.' Re e: Taj i taj.' Reko e: 'Umro je.' 'Onda je Ebu Hamzaes-Sukkeri13 zajednica.' - odgovori on."14

enjak Ibnul-Kajjim u djelu Igasetul-lehefan ka e: "Ima liljep eg govora od govora Ebu Muhammeda Abdurrahmana b. Ismaila,poznatog kao Ebu Same, u knjizi El-Havadis vel-bide': 'Naredba oslije enju zajednice podrazumijeva slije enje istine i njenih zagovara a,pa makar oni koji je slijede bili malobrojni a ostali mnogobrojni. Istina jeono na emu je bila prva zajednica muslimana u doba Vjerovjesnika l injegovih ashaba. Ne gleda se u mno tvo novatora koji su se kasnijepojavili. Amr b. Mejmun el-Evdi ka e: 'Bio sam sa Mu'azomu Jemenu inisam ga napustio dok nije ukopan u Samu. Poslije sam bio uznaju enijeg ovjeka, Abdullaha b. Mes'uda i uo sam ga kako govori:'Pridr avajte se zajednice, jer je Allahova Ruka nad zajednicom.' Zatim,uo sam ga jednog dana kako govori: 'Bit e vam nadre eni vladari koji e

odga ati namaz. Vi klanjajte namaz u propisanom vremenu, jer je namazstroga obaveza. Onda, klanjajte sa njima i to e vam biti nafila.' Rekoh:'Ashabi Muhammedovi, ne znam o emu nam pri ate!? Re e: 'Na tamisli ?' Rekoh: 'Nare uje nam zajednicu i podsti na nju, a onda ka :'Klanjaj zasebno namaz, jer je on obaveza, a onda zajedni ki klanjaj i toti je nafila!?' Re e: '0 Amre b. Mejmune,mislio sam da si naju eniji uovome gradu. Zna li ti ta je zajednica?' Rekoh: 'Ne.' Re e: 'Mnogi ljudinapusti e zajednicu. Zajednica je ono to je saglasno s istinom, pa makari sam bio."

U drugoj verziji stoji: "On me udari po natkoljenici i re e: 'Te koti se, mnogi ljudi napusti e zajednicu, a zajednica je ono to je saglasnos pokornosti Allahu, s.v.t.,!"

Nu'ajm b. Hamad ka e: "To zna i: 'Kada se zajednica iskvaripridr avaj se onoga ega se pridr avala prije nego se iskvariia, pa makar isam bio. Onda si ti sam zajednica."15

U hadisu: "Neprestano e skupina iz mog ummeta pomagatiistinu", koji se prenosi u oba Sahiha s razli itim tekstovima, daje se opisPobjedni ke skupine: "bori se radi istine", "poma e istinu", "pokoravaneprijatelja dok ne do e Allahovo obe anje", "bore se nadomak Damaskai u njegovoj okolici", "bore se nadomak Kudsa i u njegovoj okolici".16

Imam En-Nevevi, u Komentaru Sahihu-Muslima, o ovom hadisuka e: "Ka em: 'Mogu e je da se pod spomenutom skupinom misli narazli ite vrste vjernika: hrabre borce, u enjake u islamskom pravu,

enjake u hadisu, pobo njake, one koji nare uju dobro i zabranjuju zio

13 Muhammed ibn Mejmun el-Mirvezi (umro 167, god. po H.).14 Sunenut-Tirmizi, 4/468.15 Prenose El-Bejheki i Ibnul-Kajjim u Igasetul-lehfanu, 1/69-70.16 Pogledaj sve ove predaje u Fethul-Bariju, 13/294-295.


itd. Nije uslovljeno da budu zajedno. Mogu biti razmje teni u razli itimdijelovima Zemlje."

Hafiz Ibn-Had er, poslije navoda ovih En-Nevevijevih, rije i ka e:"Primjer za ovo, na to on (En-Nevevi) skre e pa nju, je hadis: 'Aliah eovome ummetu na po etku svakog stolje a poslati nekoga ko e mu vjerupreporoditi."17 U tuma enju ovog hadisa neki u enjaci su rekli da ne morana po etku svakog stolje a biti, isklju ivo, jedan ovjek. Sli no sespominje i o Pobjedni koj skupini. Ovo mi ljenje je jako. Uslovi koji supotrebni za preporod nisu u jednoj vrsti dobra, niti je uslovljeno da sesve odlike preporoda na u u jednoj osobi."18

Svrha zajedni tva

Svakom udru enju treba biti najva nije da njegovo vodstvo ilanovi imaju ispravne nakane, ciljeve i sredstva. Iskrenost mora biti

osnovni pokreta udru enja koje se isklju ivo koristi za postizanjeAllahova zadovoljstva. Putevi i sredstva odbrane i irenja islamskogpoziva moraju imati erijatsko utemeljenje. Ako su sredstva koja sekoriste erijatski opravdana, bez nepokornosti Allahu $£§, ondaudru enje mo e uspjeti, posti i dobro, povjerenje i nagradu kod AllahaJi. Potrebno je da udru enja, zajedno sa lanovima, znaju da nisu li enagre aka. Stoga je neophodno pratiti manjkavosti, propuste i gre ke kojese po ine. Gre ke je potrebno na vrijeme ispravljati, a svaku kritiku isavjet, bez obzira odakle dolazili, dobro razmotriti. Svakako, trebauzimati u obzir i stepen dobronamjernosti savjetodavaca. Ovo je kljuuspjeha i znak ispravnog usmjerenja.

Zajedni ko djelovanje bolje je od pojedina nog djelovanja

Kakvo god opravdanje iznosili za postojanje odre enog udru enjai koliko god bio dobar njegov program i usmjerenje, ujedinjenje svihislamskih udru enja u jednu veliku zajednicu je bolje, vrednije ikorisnije.

Mnogobrojna udru enja i organizacije, sa svim pozitivnostima, nemogu opravdati negativnosti koje se pojavljuju zbog nejedinstva.Razila enje je u erijatu poku eno, jer Uzvi eni ka e:

17 Prenose Ebu Davud (4291) i El-Hakim u El-Mustedreku (4/522)18 13/395.


"I ne budite kao oni koji su se razjedinili i u mi ljenjupodvojili kada su im ve jasni dokazi do li, - njih eka velika patnja."(Suretu Ali Imran, 105)

"Tebe se ni ta ne ti u oni koji su vjeru svoju raskomadali i ustranke se podijelili, Allah e se za njih pobrinuti. On e ih o onometo su radi/i obavijestiti." (Suretul-En'am, 159)

"Svi se vrsto Allahova u eta dr ite i nikako se nerazjedinjujte"(Suretu Ali Imran, 103)

"On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisao Nuhu i onoto objavljujemo tebi, i ono to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau;

"Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!" (Suretu ura,13)

Razila enje vodi u poku ene razmirice koje umanjuju snagumuslimana i uzrok su poraza pred neprijateljem. Uzvi eni ka e:


"/ pokoravajte se Allahu i Njegovu Poslaniku, i ne prepirite seda ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdr ljivi, jerAllah je, zaista, na strani izdr ljivih." (SuretuI-Enfal, 46)

Lo e posljedice razila enja su:1. Pojava smutnje.Ljudi ne znaju koje udru enje vi e zastupa istinu. Beskorisno ih je

uvjeravati da svi u potpunosti zastupaju istinu. Oni e tada re i: "Da susvi potpuno na istini, bili bi zajedno!" Kako onda opravdati razila enje?

2. Bojazan od pro irenja razdora medu sljedbenicimarazli itih udru enja.

Ako vo stva udru enja trenutno jedni prema drugima imaju lijepami ljenja, nije sigurno da se pripadnost udru enjima, nakon odre enogvremena, ne e pretvoriti u frakciona tvo. Uzrok tome mogu biti i nekegeneralne opre nosti, a to kod razumnih nije motiv za zlobu i mr nju.Ponekad pojedinci ili dio zanesenih omladinaca raznolikosti u inepovodom za razjedinjavanje. est uzrok tome su uba eni ljudi uudru enja. Oni namjerno stvaraju nered. A danas je takvih mnogo!

Udru enja tako mogu pasti na stepen me usobnog progla avanjanevjernicima i grje nicima, kao i me usobnog vrije anja bez opravdanograzloga. Udru enja i organizacije u ovu vrstu smutnje mogu uvu i i ostalemuslimane. Grije an je onaj ko poma e razjedinjenje i nesuglasice, temudro i uporno ne radi na pomirenju muslimana. Vo e udru enja iorganizacija su odgovorne na prvom mjestu. Bolji je onaj ko prvi ponudipomirenje.

3. Neprijatelji koriste razila enja i rascjepkanost muslimana. Torade na dva na ina:

a) Iskrivljavanje slike o islamu.Nastoje odvratiti ljude od Allahove vjere koriste i se primjerima

razila enja muslimana i irenjem zablude koja govori da je islam vjeranesuglasica. Muslimani razila enjem postaju smutnja. Tako er, mogu bitismutnja i za nemuslimane koje razjedinjenost i postupci pojedinihmuslimana spre avaju da prihvate islam kada im se ponudi.

b) Neka islamska udru enja privla e davanjem izvjesnepodr ke.

Oni to ne rade iz ljubavi prema islamu ili pomo i udru enjima,ve obmanute iskori tavaju za borbu protiv ostalih islamskih udru enja.Neki se prevare i odazovu izazovima iz uvjerenja da e vlast pomo iislam. Ovo je za nas muslimane najgori rezultat kojeg neprijatelji moguposti i s ciljem razjedinjavanja.


PREDNOSTI KOLEKTIVNOG DJELOVANJA

Izlo it emo pozitivnosti kolektivnog djelovanja. Posebno emoista i aktivnosti koje okupljaju sva udru enja u radu za islam. Kada bi setakvo djelovanje ostvarilo, nestalo bi nejedinstva.

Op enito re eno, kolektivni rad ima prednosti koje se ne mogupore i, jer trud pojedinca nikada nije jednak trudu zajednice.

Govorili smo o va nosti zajedni tva s navodima ashaba, r.a., opreciziranju onih koji se smatraju Zajednicom.

Ovdje emo, tako er, spomenuti nekoliko dokaza iz Sunneta onaredbi slije enja zajednice i zabrani nejedinstva:

1. Poznat je hadis Huzejfe, r.a., u kojem je Poslanik,s.a.v.s, oporu io: "Pridr avaj se zajednice muslimana i njihovog vo e."19

2. Hadis Ibn-Abbasa, r.a., u kojem Poslanik, s.a.v.s., ka e: "Kovidi kod svog vo e ne to to prezire, neka se strpi, jer onaj ko napustiZajednicu samo za jedan pedalj i umre, umro je paganskom smr u."20

3. Hadis Omera b. El-Hattaba, r.a., od Poslanika, s.a.v.s.,: "Kood vas eli da dobije najbolji dio D enneta neka se dr i zajednice. ejtanje s usamljenim ovjekom, a od dvojice je ve udaljeniji."21

4. Hadis Enesa b. Malika, r.a., u kome je Poslanik, s.a.v.s.,rekao: "Sinovi Israilovi su se razi li na sedamdeset i jednu skupinu, a mojummet e se razi i na sedamdeset i dvije skupine. Sve su u vatri osimjedne, a ona je Zajednica."22

5. Hadis Ebu Seida el-Hudrija, r.a., u kojem je Poslanik, s.a.v.s.,na Oprosnom had u rekao: "Allah osvijetlio lice ovjeka koji uje mojuizreku i shvati je. Mo da onaj koji nosi znanje prenese ga onom ko ebolje shvatiti. Tri stvari ne e na tetiti srcu ovjeka vjernika: Iskrenostprema Allahu u djelima, iskrenost i savjetovanje vo a muslimana ipridr avanje njihove zajednice. Njihova dova obuhvata njihovesljedbenike."23

Nu no je nazna iti da ni jednom od islamskih udru enja, kojapostoje danas, nije dozvoljeno prisvojiti naziv "udru enje muslimana".Ispravno je re i da su to "muslimanska udru enja". Prvo uvjerenje vodiprogla avanju ostalih muslimana nevjernicima (tekflr), to je, samo posebi, dovoljno da doti no udru enje odvede u propast. Du nost svakogudru enja prema ostalim je da vjeruje da su muslimani i da ih nije

19 Muttefekun alejhi.20 Muttefekun alejhi.21 Musned Ahmeda.22 Prenosi Ahmed, 3/145; i Ibn Mad e, 3993.23 Prenose El-Bezzar, Ibn Hibban i Ibn Mad e.


dozvoljeno optu iti za grije enje (fisq) i nevjerstvo (kufr), osim s vrstimerijatskim dokazom.

Svaki musliman mora znati svoje erijatske du nosti premaostaloj bra i muslimanima. Islam zabranjuje ivot, ast i imetak drugogmuslimana. 0 tome govore sljede i hadisi:

-"Musliman je drugom muslimanu zabranjen - njegov ivot, ast iimetak."24

-"Musliman je onaj od ijeg su jezika i ruku sa uvani drugimuslimani."25

-"Ko ka e svome bratu: '0, nevjerni e!“ 26, jedan od njih je,uistinu, na sebe navukao nevjerstvo." 27

-"Kada ovjek ka e: 'Propade narod!', on e prvi propasti."28

Musliman treba lijepo misliti o drugim muslimanima. Ne trebasam sebe hvaliti niti optu ivati za nemar. Kada kod brata vidi kakvupogre ku ili ru nu osobinu, du nost mu je, s ciljem dokazivanja iupu ivanja na istinu, posavjetovati ga na erijatski prikladan na in.

Ostvarenje principa solidarnosti

Muslimani jedino putem zajedni tva i solidarnosti mogu ostvaritiop e zahtjeve islama. Uzvi eni Allah im to nare uje u Svojoj Knjizi:

"Jedni drugima poma ite u dobro instvu i estitosti, a nesudjelujte u grijehu i neprijateljstvu." (Suretul-Maide, 2)

Kako ostvariti solidarnost ako smo nejedinstveni? Nejedinstvom sesprje ava rad po navedenom ajetu. Razila enje vodi u grijeh ineprijateljstvo. Razila enjem ejtan dobija otvorena vrata ka du amaljudi. To mu je daleko lak e ostvariti nego kada smo jedinstveni i kada seme usobno uva avamo.

24 Muttefekun alejhi. Ove rije i su dio velikog hadisa.25 Muttefekun alejhi. Hadis Ebu Hurejre.26 Kao i rije i kafire, munafi e itd.27 Muttefekun alejhi. Hadis Ibn Omera,28 Prenose Muslim, Ahmed i Ebu Davud.


ura (zajedni ko dogovaranje)

Pojedincu je te ko shvatiti neke injenice kada ih zasebnorazmatra. Njegova li na vi enja ga nekada odvedu u gre ke. Zajedni tvorje ava ovakve probleme. Grupna aktivnost pojedinaca, s razli itimnadarenostima, naukama i iskustvima, daleko je sigurnija za uvanje odgre ki i stranputica i bolji je motiv za dolazak do istine. Kada se obavekonsultacije o problemima za koje ne postoje erijatski tekstovi, i kadadu e budu isklju ivo te ile istini, bez pretenzija i pristrasnosti, tadazavlada me usobno uva avanje. U takvom okru enju nestanu isklju ivavi enja, a odabere se najispravnije i najbolje dokazom potkrijepljenorje enje. Ovako odabrano mi ljenje uva od grije enja, a i kod Allaha,s.v.t., je opravdano, jer je ulo en maksimalni trud koji se erijatomtra i. Uzvi eni ka e:

"Allah nikoga ne optere uje preko mogu nostinjegovih." (Suretul-Bekare, 286)

Predostro nost

Vrijeme u kojem ivimo muslimanima nala e da budu, vi e negoliikada, oprezniji i spremniji za suo avanje sa opasnostima koje ihokru uju, silama koje vode kampanju protiv njih i grupacijama koje suantislamskog raspolo enja. Kada bi se muslimani ujedinili, postali binepotcjenjiva snaga. Allah, Azze ve D elle, ka e:

"I protiv njih pripremite koliko god mo ete snage i konja zaboj, da biste time zapla ili Allahove i va e neprijatelje, i druge osimnjih – vi ih ne poznajete, Allah ih zna.“ (Suretul-Enfal, 60)

Snaga je shodna svakom vremenu u kome se ivi. Oru je koje sumuslimani koristili na po etku islama ni ta ne koristi u odnosu narazaraju e oru je koje danas postoji. Muslimani su grje ni ako su nemarniu obaveznoj pripremi za suprotstavljanje neprijateljima s onim to jedostatno za odupiranje njihovoj sili i oru ju.

Tako er, kada bi muslimani iza li danas sa jednim mi ljenjem,jednim pravcem, jednim programom, jednim vo stvom, jednimsistemom, sve bi to to bili putevi zbli avanja i zbijanaj redova. To im


daje snagu kojom e zastra iti Allahove neprijatelje. „...da biste timezapla ili Allahove i va e neprijatelje.“

Muslimanima nije skriveno da neprijatelji islama danas zajedni kiga aju iz jednog luka. Jedinstveni su po pitanju borbe protiv islama injegovih sljedbenika. Svakodnevno rade na usavr avanju novih sredstava imetoda kojima napadaju islam i muslimane. Slabe ih, razjedinjuju,iscrpljuju njihova prirodna blaga, ubacuju im sumnje u vjerovanje,udaljavaju ih od ispravna kodeksa i prave izazove smutnji kod njihoveomladine.

Od najopasnijih dana njih pojava su pojedinci koji mnogo govoreo islamu, u svojstvu njegovih za titnika i preporoditelja, a u isto vrijemeiskrivljuju njegove postavke i pravila. Oni iznose argumente kojizabranjuju dozvoljeno a dozvoljavaju zabranjeno. Koriste se pritomraznim prljavim i spletkaro kim metodima. Tako se ra aju sumnje, ja ajukorijeni smutnje, a muslimani dovode u nedoumice prema istini inahu kavaju se protiv uleme i daija.

Da li se mogu e oduprijeti ovom ni tavilu bez zajedni kog u amuslimana koje bi se ogledalo u ujedinjenju dana njih islamskihudru enja i poni tenju svih oblika nejedinstva i rascjepkanosti? Ovo jedu nost u svakom vremenu, a postala je jo ve a u posljednjimstolje ima.

Odgoj

Od pozitivnosti udru enja je i odgoj pojedinaca putem nadzora,za tite od smutnji i uvanja ispravnih uvjerenja. Naro ito se to odnosi naone omladince koje obuzmu smutnje i frakciona tvo. Oni ive unesvrsishodnom ivotu igre, razonode, zadovoljavanja strasti, beskorisnouni tavaju i najljep i dio svog ivota. Odgoj je, prema mojoj ocjeni,najva nija pozitivnost udru ivanja. Da nema ni jedne druge pozitivnosti,osim odgoja, ona bi bila dovoljna.

Primjetno je da je ve ina muslimanske omladine, koja djeluje iopstoji u krugu nekog od islamskih udru enja, moralno izgra ena vrstimodgojem, ispravnim akidetom i lijepim pona anjem. Pravila odricanja odnevjerstva i ljubavi prema vjeri kod njih su se duboko usadila. Udru enjeih je nau ilo da budu postojani. Ulilo im je ljubav prema islamu injegovoj odbrani. U inilo je od njih vrstu gra evinu i izbavilo ih izsredine koja samo zna za uni tenje potencijala i rasipanje, a od toga nikonema koristi. Udru enja su njihove sposobnosti i sklonosti razvila uraznim raspolo ivim konstruktivnim pravcima.


Istrajnost

Ako ovjek djeluje izvan zajednice, posebno u dana njojsituaciji, mo e izgubiti nadu u sutra nji boljitak. On odre eno vrijemeslijedi ispravan put i nailazi na isku enja, otpore, pote ko e iprovokacije. Na kraju, ipak, klone, povu e se i za ahuri od ljudi, jer nemo e na i onoga ko e ga podsta i na izdr ljivost i kontinuitet, tepreporu iti mu strpljivost u neda ama. Ovdje uvi amo va nost osobinakoje Allah pripisuje vjernicima:

"I koji jedni drugima istinu preporu uju i koji jedni drugimapreporu uju strpljenje."

ovjeka obuzmu slabost i nemar prema obavezama koje mu jeUzvi eni Allah postavio. Faktori slabosti koji ga okru uju su mnogobrojni.Tada je u potrebi za onim ko e ga podsjetiti na Allaha, obnoviti muinteresovanje i vrstu nakanu, te rastjerati mu oblake nemarnosti. Nemasumnje da je udru enje u okrilju kojeg obituje, u odnosu na ostalefaktore, najmo nije to u initi. Kontinuitet u da'vetu ponekada zaustavedrugi faktori, a naj i je uznemiravanje na koje nailazi svaki onaj kojiide putem vjerovjesnika i poslanika, a.s. Ukoliko ovjek nemastrpljenja, kojim bi se trebao okititi u ovakvim situacijama, po et eslabiti. Podno enje uvreda i uznemiravanja zahtijeva veliki sabur. Uovakvom stanju potreban mu je neko ko e ga posavjetovati strpljivo u,a to e, jedino, na i u krugu udru enja u kojem djeluje. Ovo se uistinui de ava. Naime, ima pojedinaca koji su nemarni u obavljanju du nostiili oslabe podnose i pote ko e i isku enja u radu. Ali, stalna stimulacija uvidu podsje anja i opomene, podsticaja na injenje dobra, pomo i uobavljanju zadataka da've, kao i lijepa rije , garantiraju istrajnostu izgradnji vrste li nosti. Osoba to posti e djelima pokornosti i ibadeta,te kontinuiranim pozivom ka Allahu, s.v.t., bez obzira na stanje koje jeokru uje.

Pojedinac u okviru zajednice nalazi sigurno uto te. Za ti en jeu slu aju uznemiravanja, a onaj izvan zajednice tu privilegiju ne e imati.Za tita pojedinaca, koji pozivaju u Allahovu vjeru, vid je pomaganja udobru i bogobojaznosti koje je Uzvi eni Allah oporu io Svojim robovima.Za tita od neistine, kojom se eli sputati pojedinac i u utkati glas istine,potpuno je erijatski opravdana. Prirodno je da se zastupnici neistinesofidari u i me usobno podr avaju u progonu zastupnika istine. Oni ire


smutnju i nered u dru tvima, ugnjetavaju vjernike, a istinu i pravevrijednosti dr e po strani. Ovo je neprijateljska te nja pred kojom se nesmije pokleknuti. Neistini se mora oduprijeti svakim dostupnim sredstvomda bi se poziv u Allahovu vjeru nesmetano odvijao i da bi se o ivjeladu nost nare ivanja dobra i odvra anja od zla.

NEGATIVNOSTI (MANJKAVOSTI)

Ovo su biie neke pozitivnosti kolektivnog djelovanja. One se nemogu pore i, niti njihova vrijednost umanjiti. Nisam ih sve naveo. Istakaosam detalje o pozitivnostima kako bi uo ili da negativnosti ne moguumanjiti njihovu vrijednost Nije nam cilj predstaviti samo manjkavosti,jer bi se time odvratilo od zajedni kog djelovanja. Zajedni ko djelovanjeje osnova od koje se ne smije odstupiti. Svaku negativnost u kolektivnomradu, sa svim postupcima, uzrocima i putevima lije enja, treba dobrouou iti kako bi se udru enje za titilo od ne eljenih pojava. utnja o ovimnegativnostima je vid prevare. Du nost ih je ista i s ciljem da nestanu ida se redovi udru enja u vrste.

Uvod

Nu no je ukazati na glavne uzroke manjkavosti. Kolektivni rad,sam po sebi, ne mo e biti uzrok negativnosti. Me utim, postoje drugifaktori negativnosti, a oni su, uglavnom, slabost imana i bogobojaznosti.Usavr ene odlike daije, kod svakog pojedinca, u ve ini slu ajeva, tite gaod postupaka o kojima emo govoriti. Korisno bi bilo izlo iti potrebneodlike kod da'ije. Pomanjkanje ovih svojstava je otvoren prolaz ejtanudo ljudske du e.

Mi prevashodno govorimo o negativnostima, jer je osoba od kojeone poteknu osnovna komponenta zajednice. Prema njegovim postupcimagleda se i na ostale u udru enju. Posljedice pozitivnih i negativnih inovanu no moraju imati utjecaja na kolektiv. S ovog stanovi ta, djelapojedinca su na ra un zajednice, a to zna i: Pojedinac, koji je vezan zaodre eno udru enje, mora se bojati Allaha i biti samokriti an, i u malim iu velikim postupcima. Treba biti lijep uzor, kako onima unutar udru enjatako i onima van njega. Ako uo i propuste prvo e sebe optu iti, a zatime drugima davati odgovaraju e savjete. Du an je strpiti se prema onometo prezire, umjesto da bude faktor naru avanja udru enja. Koliko god

propusti zajednice bili veliki, uvijek ih je manje nego pozitivnosti. To nasobavezuje da pre emo preko sitnica koje se esto nenamjernomanifestiraju.


Odlike dai'je (islamskog aktiviste)

Najva nije osobine koje se trebaju na i kod da'ije:

-iskrenost prema Allahu, s.v.t.,;-istinoljubivost prema Allahu, s.v.t., i prema Njegovim stvorenjima;-znanje:-stalni ibadet i spomen AIlaha, s.v.t., ( zikrullah);-pridr avanje na ela Kur'ana i sunneta;-prisnost istini, bez slije enja strasti i isklju ivosti;-skromnost, suzdr ljivost i estitost;-blagost, oprost i irokogrudnost;-strpljenje i postojanost;-lijep uzor;-milost i saosje ajnost;-potpuno pouzdanje u AIlaha, s.v.t.,;-izbjegavanje samoobmane;

enje du e od oholosti, zavisti, slijepog slije enja isamozadivljenosti mi ljenjem;-po rtvovanost za istinom;-izbjegavanje funkcija i vlasti;-prijezir samoisticanja.

Ovo su neke odlike koje da'ije trebaju posjedovati. Da'ija morakontinuirano obuzdavati svoj nefs (prohtjeve) da bi ove velike osobinena le svoje mjesto u njegovom pona anju i da bi nestalo ostalihnegativnosti. Potpunost ljudskog duha se posti e putem obuzdavanjaprohtjeva. Ako je rob iskren u toj te nji i eli uputu od Svoga Gospodara,sigurno e plod takvog odricanja na i u sre i, pomo i i uputi od Uzvi enogAIlaha.

"One koji se budu zbog Nas borili Mi emo, sigurno, putevima kojiNama vode uputiti; a Allah je zaista, na strani onih koji dobra djelaine." (Suretul-Ankebut, 69)

nA one koji su na pravom putu On e i dalje voditi i nadahnut e ihkako e se vatre sa uvati." (Suretu Muhammed, 17)


"Ispri at emo ti povijest njihovu - onako kako je bilo, To su bilimomci, vjerovali su u Gospodara svoga, a Mi smo im ubjeden je jovi e u vrstili. Osna ili smo bili njihova srca kad su se digli..."(SuretuI-Kehf, 13-14)

"A/lah je zaista na strani onih koji se AIlaha boje i grijeha klone i kojidobra djela ine." (Suretun-Nahl, 128)

Rezime:Ukoliko su ove odlike potpunije u jednom udru enju, ve e su

mogu nosti za spre avanje bolesti koje ga mogu oslabiti ili uni titi.Postoje i nedostaci u ovim odlikama su povod za nastanak pukotinaunutar udru enja. Slabost imana je temelj svih negativnosti. Podrobnijeemo navesti neke manjkavosti koje se pojavljuju kod pojedinaca u

kolektivnom djelovanju.

1. Ljubav za vodstvom

Pojedinac ponekad stremi za kakvom funkcijom ili polo ajemunutar udru enja. udnja za pozicijom ili ugledom mo e biti uro enasklonost. Kada ambiciozni ovjek, iako je to poku eno, iz pohlepezauzme kakvu ovosvjetsku poziciju, postane manje tetan i zao.Me utim, ako pohlepno te i za funkcijom ili pozicijom unutarudru enja, zasnovanog na principima bogobojaznosti, time ru i svijetlupro lost i otkriva neiskrene nakane svog priklju enja. Kona ni ciljzajednice je ibadet Allahu, s.v.t., i postizanje Njegovog zadovoljstva. Tajzadatak su obavljali i vjerovjesnici u vidu poziva u Allahovu vjeru i nemasumnje da je to pohvalno zalaganje. U vjerodostojnom hadisu kojiprenosi Ka'b b. Malik el-Ensari stoji da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Nidva gladna vuka, koja upadnu u stado ovaca, ne mogu po initi vi e teteod ovjeka koji tr i za imetkom i pozicijom (u vjeri)."29

29 Prenose Ahmed i Et-Tirmizi koji ka e da je hasen-sahih.


udnja za pozicijom ogleda se u te nji dolaska do visokogpolo aja unutar udru enja. Neki smatraju da osnovni cilj udru enja nijeibadet i da'vet, nego zarada i funkcija. ovjek ove injenice ne mo eshvatiti kada mu iman oslabi.

Tako er, udnja za pozicijom manifestira se tra enjemodre enog posla zastalno ili odre enih ovlasti za druge. Takvo poku enoposredovanje za druge nije radi njihove mo i i sposobnosti za doti niposao, ve radi naklonosti, rodbinske veze, spola i si. Nekima se ini daje udru enje dio nasljedstva i da ne mo e iznjedriti bolje i sposobnijekadrove od njih. Sve ovo je posljedica slabosti imana i zaborava naerijatske norme i pravila.

2. Naplata posla

ovjek esto gubi osje aj da je u udru enju ili zajednici.Zaboravi da udru enje nije dr ava koja ima velike materijalnepotencijale. Udru enja imaju ograni ene potencijale, a opstaju uz pomodonacija, dobrovoljnih davanja i lanarine. To je veoma skromno inedovoljno da pokrije sva materijalna potra ivanja udru enja (aktivnosti,da'vetski rad i nu ne potrebe lanova). Mogu se primijetiti pojedinci kakostalno potra uju isplatu i naknadu za aktivnosti. Kada se od njih zatra ida obave odre eni posao, ne ele ga obaviti, bili sposobni ili ne, sve dokim se ne isplate tro kovi, iako su realno u mogu nosti da ih sami podnesu.Oni zaboravljaju da je borba tijelom i imetkom zahtjev na e vjere. Da suim osje aji vjere i imana budni ne bi im bilo te ko tro iti na Allahovomputu, jer bi znali veli inu nagrade za imetak kojim se eli posti izadovoljstvo Gospodara svjetova. Tako bi o ivjeli ulaganje na Allahovomputu, pomo u postizanju pokornosti Allahu i dostavljanju vjere ljudima.Ukazivanje na dobro ukazatelja podi e na stepen onoga ko to dobro ini.Hadis Ebu Mes'uda el-Ensarija ka e: "Ko uka e na dobro, ima istu nagradukao i onaj ko to dobro u ini."30

Zato je onaj koji poma e svojim tijelom i imetkom pre i da budenagra en od onoga koji ukazuje na dobro.

3. Nelogi nost

Najve u nepravdu u ivotu ovjek sebi mo e nanijeti vezanjem zanavike pona anja koje ovladaju njegovim ivotom. On postane rob tihnavika, a iz njihovih okova se te ko spasiti.

Navike su u okviru erijatske pravne terminologije definisane kao«uljep avaju e stvari», za razliku od «nu nih» ili «obi nih potreba ».

30 Prenosi Muslim.


Danas se to naziva luksuzom, a ostavljanje luksuza ne nanosinikakvu tetu. Te ko je napustiti navike rasko i i izobilja, nakon to supreuzete od ivotne sredine. Navike su veliko optere enje ije posljedicenisu pohvalne. Koliko li smo vidjeli zarobljenika koji tro e svoje vrijeme,imetke i iscrpljuju tijela u zadovoljenju strasti?

Osoba sa navodnim ograni enim primanjima poti e nedoumiceonih koji upore uju njene materijalne mogu nosti i ogromne rashode.Materijalno stanje joj ne omogu ava velike izdatke koji esto dosti uvelike dnevne iznose. Takva osoba je uzor, a i isku enje onima kojeodgaja, jer se u nju i njen poziv postepen gubi povjerenje. Da 'ija semora uvati sumnjivih stvari, a posebno jasnih zabrana. Ako ih se na budeuvao, oni koje odgaja krenuti e njegovim putem i dozvoIiti sebi ono to

i on dozvoljava. Slijepo e ga slijediti u prohtjevima isumnji avim stvarima. Ovo je produkt ru nog uzora, a on je glavni razlogza smutnju. Da'ija mora biti povod za dobro, popravak stanja i ispravkugre aka.

Oni koji su isku ani navikama zapadaju u ogromne dugove.Nekada su prisiljeni prodati poku stvo da bi ostvarili vlastite elje iugasili plamen uzjarenih strasti. Od svega bi bili spa eni samo da surazumni.

Ova pojava se manifestira na razli ite na ine, jer postoje i drugenelogi nosti koje imaju negativan utjecaj na rad ovjeka unutarudru enja. Duboko urezane elje nefsa za rahatlukom i udovoljenjemstrasti, kada do u u nesuglasje sa obavezama i zadacima, navode nanemar.

U ovakvoj situaciji ovjek je prisiljen na i ispriku kojom od sebeotklanja ukor. Nekada sebi za shodno na e, kako bi udovoljio timeljama, a on je ne zaboravimo daija, olak ice za spajanje i izostajanje

iz zajedni kog namaza. On ivot ne podre uje erijatskim obavezama,ve navikama koje su zadobile posebnu formu. Njegov san, bu enje,odmor i zabava bi trebali biti sporedni u odnosu na zadate obaveze,radilo se o onome to su Ailah, s.v.t., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., narediliili o onome to je odre eno pristupanjem doti noj zajednici. Takve da'ijemoraju paziti na svoje aktivnosti i davati im prednost nad li nimambicijama. Mu'az b. D ebel, r.a., je rekao Ebu Nusau, r.a.,:. " to meneti e, ja sam aktivan, ali i spavam. Ono emu se nadam u snu nadam se i uaktivnosti." U drugoj verziji stoji: "Preispitujem se za san kao to sepreispitujem za aktivnost."31 (tj. tra im sevap u rahatluku kao to gatra im i u radu).

31 El-Buhari, Muslim, Ahmed i Ebu Davud.


Prema prethodno re enom uvidjet emo da su se neke da'ijena le u kontradiktornosti i to s dva aspekta:

1. Pokazuju privr enost, pokornost i odanost zajednici, a ujednoine djela suprotna islamskom pozivu. Njihove navike u ivotu dovele su

ih u prekr aje koji se kose sa ciljevima i zadacima, posebno, ako se znada udru enje ni od jednog pojedinca ne eli nedoli no pona anje.Udru enje od pojedinca tra i da se duhovno uzdigne na zadovoljavaju istepen, a to zahtijeva borbu protiv nefsa, enje du e, pokazivanjelijepog uzora i upotpunjenje muslimanske li nosti.

2. Svaki se pojedinac poziva na ljubav i blagonaklonost premabra i unutar udru enja. Ali, ovakva tvrdnja zahtijeva i dokaz! Gdje jedokaz za ovakvu ljubav onima koji tro e obilne imetke na luksuz, dok uisto vrijeme pojedinci unutar zajednice ne mogu sebi priu titi osnovneivotne potrebe? Za to ne obuzdaju svoje strasti i ne preusmjere vi ak

onima koji su u potrebi za osnovnim materijalnim segmentima ivota?Za to to ne u ine dokazom iskrene Ijubavi i blagonaklonosti prema bra iunutar zajednice? Podjela irnetka, koji je vi ak, odgajaju se na tro enjei dijeljenje saglasno zadovoljstvu Allaha, s.v.t. Umjesto rasipanja,rtvovanje imetka e im biti korisno, kao i njihovoj bra i, u bli oj ili

daljoj budu nosti. Podjelom vi ka obuzdavaju uzavrele strasti, iste du eod bolesti i lijep su uzor onima koje odgajaju. Oni su uzor i onima koji ihsmatraju preporoditeljima koji rtvuju ono to drugi ne ele rtvovati.

Da bi se ispravila ova manjkavost neophodno je da udru enjabudu odlu na prema nedoli nom pona anju. Upute moraju biti precizne,tako da borba protiv ru nih navika postane dio programa koji ne uzmi eniti se primiruje. S ispravnim uvjerenjima e se zauzeti polo aj u odnosuna ove negativnosti, a posebno se to odnosi na postupke osoba koje sebesmatraju misionarima Allahove, s.v.t., vjere.

Sa stalnim poku ajima i ulaganjem truda u odgoj, uz Allahovu,s.v.t., volju, sigurno dolazi eljeni efekat.

Potrebno je da udru enje zna izvore prihoda osoba koje tro eogromna sredstva u svrhe koje smo prethodno spomenuli, a u isto vrijemetvrde da su im primanja ograni ena. Tada bi se, uistinu, stalo u krajnedoumicama ostalih lanova udru enja. Kontrola i odgoj definitivnopresijecaju sve nagovje taje smutnje i zatvaraju prolaze ejtanu doljudskih du a.

4. Bojazan od kritikovanja

Aktivnost unutar udru enja ostvaruje se obavljanjemzadu enja s ciljem o uvanja solidarnosti. Uspjeh udru enja je usiovljenpovezano u i isticanjem odanosti pojedinaca. Nedostatak koji mo e


tetiti udru enje uzrokovan je, u ve ini slu ajeva, nepokorno u ineobavljanjem zadu enja. Pojedinac nekada obavlja du nosti samo izbojazni od kritike ili ru enja njegovog ugleda, a ne iz pokornosti, ljubaviili pribli avanja Allahu, s.v.t. Djelovanje je za njega postalo simbolpripadnosti udru enju. Bojazan od prijekora je znak neprivr enosti. Onna istovjetan na in obavlja i druge poslove. Na ovakve nije utjecaodugoro ni odgoj i oni ne tragaju za o enjem du e kroz kolektivni rad.Njihove su aktivnosti, zbog na ina na koji postupaju, izgubileblagoslov. Rade preko volje, bez ljubavi, interesovanja i po rtvovanosti.Djelovanje tako gubi smisao iskrenosti prema Allahu, s.v.t,. Vezaovakvih pojedinaca sa udru enjima postala je formalnost, a pripadnostudru enjima nesvrsishodna, ako ne, i vid poigravanja. Oni ne shvataju dakr e ugovor na koji su se obavezali, da na sebe nabacuju teret i zara ujugrijeh. Bilo bi bolje da svoje obaveze povuku nego da nastave pogre nodjelovati.

5. Netrpeljivost

Kada ovjek krene stranputicama, zbog razli itih du evnih imaterijalnih razloga ili imanske slabosti, on ne eli da mu se uputeoptu be za nesposobnost i nerad. Tada sebi tra i izlaz. Po inje tragati zanegativnostima i iznositi ih pred onima koji su slabi i odbojni premapojavama i postupcima unutar udru enja. Ove negativnosti u iniopravdanjem za nerad i nemar. Nije mu dovoljno to se predao slabosti,ve tu bolest, putem sa aptavanja i tajnih razgovora, iri me usvojim istomi ljenicima. Unutar udru enja se formira «lobi» kojipo inje naru avati poredak putem vrebanja gre aka i propusta.

Udru enje se po inje teretiti za gre ke koje oni ine, a u istovrijeme tvrde da su jedino oni sposobni sagledati i zalije iti probleme,iznijeti ispravna mi ljenja koja, navodno, udru enje ne mo e doku iti.Ovo se de ava kada slabost obuzme pojedine lanove i bude uzrok neradai destrukcije.


UZROCI KOLAPSA

Gubitnici su oni kojima odgoj, nakon ulaska u zajednicu, nijeiskorijenio bolesti srca i poku ene odgojne taloge.

Od najopasnijih bolesti su sljede e:

1. Odavanje ovosvjetskim njama

ovjek koji ambiciozno gleda na ovosvjetske izazove, sigurno,nai e na njih kroz djelovanje u krugu udru enja kojem pripada. Kadapro e odre eni vremenski period, on vidi da udru enje uzima a ni ta nedaje, jer se od pojedinca tra i da ula e svoj imetak, ivot i slobodnovrijeme na Allahovom, s.v.t., putu. Tada on ostvarenje svoje ambicije nevidi mogu im, pa postepeno po ne uzmicati iz odanosti tra i put kojimbi najlak e odbjegao.

2. Neodgovaraju e okru enje

Neki obi aji, koji u u u li nost ovjeka su bliskiji d ahilijjetunego islamu (npr. nacionalna i mezhebska isklju ivost). Udru enje trebabiti o eno od ovakvih pojava i ocjenjivati ih isklju ivo kroz erijatskapravila. Uzvi eni ka e:

"Najugledniji je kod Allaha onaj ko Ga se najvi e bojo Allah,uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ni ta." (Suretul-Hud urat, 13)

"O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku ipredstavnicima va im. A ako se u ne emu ne sla ete, obratite seA/iahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam jebolje i za vas rje enjeljep e."(Suretun-Nisa1, 59)


Pojedinac osjeti te ko u kada uvidi da udru enje ne uzima uobzir ono to on smatra va nim. Gotovo da ne mo e izdr ati i ivjeti utom okru enju. Tada po ne tra iti izlaz za povrat starim ambicijama. „Kose navikne na ru an miris, nema mira dok ga ponovno ne osjeti, a ko nane emu odraste - na tome i osijedi.“

3. Samozadivljenost mi ljenjem

Ovo je jedna od najopasnijih bolesti koja mo e sna i ovjeka.Ako se pojedinac ne pot ini mi ljenju udru enja, posebno ako udru enjedjeluje na principu sure, neprestano e ga optu ivati za nezrelost inesposobnost shvatanja koristi.

Zajedni ki rad ne e uspjeti ukoliko pojedincima ovladaju ru nenavike. Ljubav prema vlastitom mi ljenju je ljubav prema samom sebi.Ta ljubav predstavlja jednu vrstu obmane, jer samozaljubijeni ne mari zaideje drugih pojedinaca ili ak itavog udru enja. Upravo, ljubav premasvom egu ga tjera da druge omalova ava i potcjenjuje. Kada mi ljenjabudu suprotna prohtjevima i ambicijama samozadivljenih, oni po nuizmi ljati optu be za neispravno usmjerenje i nekompetentnu suruudru enja. Njihovo opravdanje za napu tanje zajedni tva je u izgovoruda udru enje nije na dovoljnom nivou koji zaslu uje lojalnost iuklju enje u zajedni ki rad.

Poslanik, s.a.v.s., obavje tava da e se pojaviti ru no svojstvo(samozadivljenost mi ljenjem) kada se ljudi iskvare. Ebu Sa'lebe el-Hu eni prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "...ve se dogovarajte odobru, a me usobno zlo sprije avajte. A kada vidi pobo nu krticu,slije enje strasti, davanje prednosti ovome svijetu i samozadivljenostmi ljenjem - uvaj se grije enja!"32

4. Pogre no shvatanje ciljeva zajednice

Ciljevi udru enja su popravka stanja, poziv u Allahovu vjeru,odvra anje napada na islam, odgoj lanova i ispravka pogre nih shvatanjaislama kod obi nih ljudi. Pored ovih, udru enje mo e sebi zadati jo nekeciljeve.

Nejasnost ovih ciljeva, zajedno sa neupu enosti u ostvarenja natom polju, navedu neke da optu e udru enje za nemo , posebno, ako jeono pro lo kroz dugi period djelovanja za islam. Takvi stalno iznosekritike i odbojni su prema stanju u udru enju.

Nekada znaju ciljeve udru enja, ali nisu spoznali njihovu veli inui va nost, niti su njima zadovoljni. Zato smatraju da je pobjeda daleko i

32 Prenose Et-Tirmizi i Ebu Davud, a Ibn Mad e ga je pre utio.


ure da uberu nedozrele plodove. Oni zaboravljaju da etapa u kojoj senalazimo mora biti potpuna da bi pre li u sljede u. Ovakvi postupci susuprotni Allahovim zakonima u prirodi i kosmosu. Izgradnja ispravneli nosti, na kojoj se zasniva ispravna zajednica, temelj je plemenitihte nji ijem ostvarenju urno ide svako udru enje. Kako ostvariti eljeonih koji «tr e pred rudu» i bezrazlo no ubrzavaju proces dolaska dorezultata prije upotpunjenja njihovih uzroka?

Ako promatra , vidjet da takve osobe samo znaju za kritike,optu be, averziju, nepra tanje i ru no mi ljenje o drugima, a njihovazalaganja i rezultati su gotovo neznatni.

5. Sa aptavanje

ovjek nekada zaboravi na erijatski na in savjetovanja. Kadakod svog brata vidi propust ili mahanu treba ga to prije posavjetovati iuputiti. To je gest iskrene ljubavi u ime Allaha, s.v.t.,.

Ovo zna enje je nekada odsutno od razmi ljanja pojedinca.Savjetovanje se pretvori u grije no sa aptavanje i ogovaranje udru enja ipojedinih lanova po opisima koje preziru. Sa aptavanje poma e irenjulo eg mi ljenja, pritje njuje osje anja, slabi duh i uzrokuje nepovjerenjei oklijevanje. Ljudi se esto sa aptavaju neistinom, a ponekad imaju ierijatsko opravdanje. Nekada pogre no protuma e ili ne znaju su tinu

problema. Kada bi osjetili te inu ovakvih i njima sli nih postupaka, ne biim mogli na i opravdanja. Slabost imana je razlog ovih moralnihodstupanja.

Ru ne pojave zajednici donose pote ko e i proizvode unutra njuneslogu. Me utim, te pojave imaju i pozitivnosti, jer se distanciraju lo iod dobrih. Ostanak lo ih, sa svim smutnjama i skrivenim uzrocima,udru enju donosi te ko e i umno ava odgovornosti i zadatke.

OSTALE MANJKAVOSTI

Postoje negativnosti koje do sada nisu spomenute, a udru enjemo e biti povod njihove pojave. One se de avaju bez volje zajednicezbog programa, na ina djelovanja iii ograni enih mogu nosti. Evo nekih:

1. Pad pred izazovima

Udru enje ponekad potakne lanove na obavljanje zadataka kojibivaju uzrokom njihova isticanja i ja ajanja veza s vla u, tako da nemogu odoljeti pred materijalnim izazovima, ljubavi prema poziciji isamoisticanju. Dr ava ih privu e ponudama u vidu imetka i pozicije. Onipokleknu daju i prednost ovodunjalu koj koristi nad odanosti udru enju.


Na alost, vanj tinom ostanu pri udru enju, eljelo to ono ili ne. Zato seudru enju po nu pripisivati manjkavosti i prednosti, i pored toga to suobmanuti udaljeni i isklju eni iz njegovog tijela.

Udru enje ovakve lanove ne treba prepustiti zamkama, vemora sa njima ostati u kontaktu uz punu pa nju i opomenu Allahom,s.v.t., Sudnjim danom i prihva enim du nostima. Treba poku ati da oja anjihov iman i da im prona e, u obavljanju njihovih funkcija, po teno idobro okru enje. Mo da se tako za tite od potpunog pada. Udru enjetime sebi nalazi ispriku pred Allahom, s.v.t,.

2. Pretjerana ljubav

Ovo je pojava koju neki lanovi udru enja ubrajaju u prednost. Ustvarnosti je negativna, a razlog za pogre nu procjenu je neutemeljenostove pojave na erijatskim osnovama. Pretjerana ljubav i odanost premaudru enju vode u nepovjerenje prema drugim muslimanima. Ovo jekrajnje opasno, jer islam op enito nare uje odanost svim muslimanima aodricanje od nemuslimana. Kada se odanost svede na isklju ivu lojalnostodre enoj grupaciji ili udru enju (tj. posebna odanost bude uzrok zanestanak op e odanosti), to li i d ahilijjetskoj isklju ivosti na koju islamstrogo upozorava. Kao da su oni izvan odre enog udru enja bez imana ilisu manjkavog vjerovanja!? Kao da neki ele re i: "Ko nije sa nama -on jeprotiv nas." Udru enje je du no obznaniti svojim lanovima me usobnedu nosti muslimana, ljubav i mr nju u ime Allaha, kako lahkoumnipojedinci ne bi nastradali.

3. Neostvarene aktivnosti

Ljubav prema islamu je kod ve ine obi nih ljudi velika, aposebice kod omladine ija srca gore arom i ljubavlju za vjerom. Takvise brzo odazovu udru enjima koja promovi u poziv i za titu Allahove,s.v.t., vjere. Oni zapa aju da na popri tu nema branitelja vjere, da suinteresi ljudi danas uglavnom materijalisti ki, da preovladava neznanje ida se ulema sama sebi posvetila. Tada pomisle da e njihovo uklju enje uudru enje, koje su odabrali, popuniti praznine u svim domenimadjelovanja.

Interesi i elje ljudi su raznolike. Neki se pripadnici udru enjazainteresiraju aktivnostima koja im odgovaraju (npr. odgojem, naukom,politikom i si.).

Udru enju je te ko na initi program, koji u potpunosti pokrivasve mogu e aktivnosti. Da bi prevazi lo tu te ko u, prema prioritetima,neke aktivnosti moraju biti izostavljene. To, bez sumnje, ne ispunjavanjasve elje. Zato su neki lanovi nezadovoljni i osje aju nelagodnost od


koje po nu patiti. Udru enje je nemo no odgojem i programom popunitiovu manjkavost. Nezadovoljni tada po nu pri ati protiv udru enja, jer gasmatraju nemarnim. Naro ito se to de ava kada saznaju da su ihpripadnici ostalih udru enja nadma ili u odre enim aktivnostima. To ihpotpuno demorali e, pa se nevoljno pokre u i djeluju. Osje aju da je ovamanjkavost glavni razlog razgradnje, nerada i neu a u aktivnostima.Udru enju se «prilijepi etiketa» za nesposobno izvr avanje du nosti.

Ova pojava zahtijeva od udru enja da dobro razmisli o putevimalije enja i da zatvori prolaze na koje ejtan ulazi. Mo da spomenutipojedinci budu istinu zastupali, jer tra e aktivnosti putem kojih moguusavr iti svoje li nosti. Mislim da se tim eljama mora odazvati, jer suovakve li nosti bolje od onih lijenih i nezainteresiranih. Zadovoljne su isa minimalnim uslovima unutar zajednice radi ostvarenja aktivnostikoje smatraju prioritetnim. Povratni rezultat aktivnosti nije samonjihov, ve na prvom mjestu pripada udru enju.

Ako udru enje ne usmjeri pa nju ovoj problematici takvipojedinci ne e dugo izdr ati, jer e ste i osje aj da se udru enje za njihne brine i da ono nije to od kojeg su o ekivali da im ostvari eljeno.Postojanje vi e udru enja na terenu tjera ih da prelaze iz jednog u drugoi da tra e «ono pravo» koje e im pomo i u ostvarenju ivotnog sna.

Ovdje dolazi do izra aja solidarnost, bratstvo, iman, istota du a,ljubav prema me usobnom okori tavanju i zajedni koj korekciji stavovasvih islamskih udru enja. Svako udru enje ima ne to to drugo nema.Kada bi se solidarisali, lanovima razli itih zajednica bi biloomogu eno da zajedno sjednu i okoriste se znanjem i ste enimiskustvima. Ovakav postupak nije iznevjera odanosti, prevara ili skretanjes puta vlastite zajednice. Potencijali bi se tada uve ali, a svaki bipojedinac, bez obzira na udru enje iz kojeg potje e, mogao udovoljitielji za odre enom vrstom aktivnosti prema kojoj ima sklonosti. Tako bi

svi zajedni ki slu ili islamu, jer islam od muslimana tra i raznolikesposobnosti i nadarenosti. Aktivnosti su u islamu mnogobrojne, anjihovo ostvarenje zahtijeva udru eni trud i rad kojim se posti eAllahovo, s.v.t., zadovoljstvo.

Muslimani trebaju zajedni ki raditi na ostvarenju velikih ciljeva.Musliman ne treba biti egoisti an i pomisliti da je postizanje Allahovazadovoljstva ostvarivo samo na inom koji je on li no zacrtao. Sve dok sevodi polemika oko na ina djelovanja ili drugorazrednih pojedinosti, kojene naru avaju temelje, muslimani moraju biti zajedno,

Vaga kod Allaha je bogobojaznost. On ka e:


"Najugledniji je kod Allaha onaj ko Ga se najvi e boji."(Suretul-Hud urat, 13)

Bogobojazno u niko ne mo e upravljati. asni Kur'an na mnogimmjestima podrobno govori o bogobojaznim(muttekijama):

"Ellf Lam Mim, ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje,uputstvo je svima onima koji se budu AUaha bojali; onima koji unevidljivi svijet budu vjerovali i namaz obavljali i udjeljivali dio odonoga to im Mi budemo davali; i onima koji budu vjerovali u ono tose objavljuje tebi i u ono to je objavljeno prije tebe, i onima koji uonaj svijet budu vrsto vjerovali. Njima e Gospodar njihov na praviput ukazati I oni e ono to ele ostvariti." (Suretul-Bekare, 1-5)

"Nije estitost da okre ete svoja lica prema istoku i zapadu;estiti su oni koji vjeruju u AUaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u

knjige, i u vjero vjesnike, i koji od imetka, iako lm je drag, dajuro acima, i siro adi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, iprosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju izekatdaju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naro itooni koji su izdr ljivi u neima tini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su


iskreni vjernici, i oni se Allaha boje I ru nih postupaka klone."(Suretul-Bekare, 177)

"I nastojte da zaslu ite oprost Gospodara svoga i D ennetprostran kao nebesa I Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje,za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, kojisrd bu savla uju I ljudima pra taju - a Allah voli one koji dobra djelaine: iza one koji se, kada grijeh po ine ili kad se prema sebi

ogrije e, Allaha se sjete i oprost za grijehe svoje mole -a ko eoprostiti grijehe ako ne Allah? — / koji svjesno u grijehu ne ustraju."(Suretu Ali Imran, 133-135)

Ovo su neke odlike bogobojaznih navedene u Allahovoj Knjizi.Njima je Allah opisao Svoje iskrene robove. to su ove osobine obilnijebogobojaznost je ve a. Prave muttekije zna samo Allah, s.v.t,. On jeSvjedok djela Njegovih robova, njihove iskrenosti i istinoljubivosti. ZatoOn upozorava na samohvalu:

"Zato se ne hvali ite bezgrje no u svojom - On dobra znaonoga koji se grijeha kloni." (Suretun-Ned m,32)

"Zar ne vidi one koji sebe smatraju od grijeha istim?Me utim, Allah osloba a od grijeha onoga koga On ho e, i nikome sene e, ni koliko trun jedan, nepravda u initi."(Suretun-Nisa1, 49)


4. Problem programa

Nema sumnje da svako udru enje, koje dozvoli pristup onima kojimu se ele priklju iti i postati njegov dio, uz pridr avanje onoga to imono nala e, mora uzeti u okrilje ljude razli itih intelektualnih nivoa kojipostoje i u dru tvu.

S obzirom da udru enje slijedi odre eni program i njimeobavezuje svoje pripadnike, nai i e na velike probleme. Nau ni programkoji se generalno izlo i svim lanovima formira duboki jaz, jer udru enjeokuplja intelektualce, studente, radnike, Ijekare, in injere i si. Nivonjihovog intelekta, kao i nau ni stupnjevi, jasno se razlikuju. Da li jepojmljivo da program za jednog intelektualca i obi nog radnika budejedinstven? Ako udru enje to u ini nije dalo pravo svakom pojedincu.Objedinjenim programom ne e mo i zadovoljiti i okupiti sve spomenutekategorije.

Ako je program dostatan zadovoljiti potrebe odre enihintelektualnih grupa, nije dostatan zadovoljiti potrebe ostalih. Touzrokuje veliku prazninu, jer je program, s ovog stanovi ta, manjkav.Nekima e takav program dosaditi, pa e klonuti, biti nezainteresirani inepa ljivi. Osjetit e da uzalud tro e vrijeme i trud u beskorisne stvari.Pokornost e ih, mo da, podsta i da izvjesno vrijeme prate program, ali,zbog osje aja beskorisnosti, to ne e dugo trajati, Vjerovatno e uvidjetida je tro enje vremena u druge stvari korisnije i pre e. Tada moguizmisliti opravdanje za nepokornost, ali i e dalje gajiti simpatije iobavljati neke du nosti (npr. materijalne).

Udru enje mora lije iti ove propuste, jer je neophodno da krozsvoj program zadovolji sve intelektualne nivoe. Svaka jedinka iintelektualna kategorija ima svoje pravo. Rje avanje ove problematikeznak je nastojanja da svaki lan ostane potpuno odan i vrsto uvezan.Udru enje e izbjegavati svaku vrstu unutra njeg raskola ili ru nogodnosa. Kao to je i polo aj elementa u potpunoj gra evini vrst, tako ei udru enje nastojati da polo aj svakog pojedinca bude prirodan.Polaze i od Allahovih rije i: "Neka se po nekoliko njih iz svakezajednice njihove ...", koje obavezuju kolektiv nau nom nadgradnjom(fardi-kifaje), du nost je udru enju da odabere grupu koja e se posvetititra enju znanja. Oni e preuzeti erijatske oblike djelovanja (poputpodu avanja erijatskim znanostima, izdavanja pravnih rje enja, su enjau unutra njim sporovima i poziva u Allahovu vjeru uz erijatsko znanje).Tu ulaze i ostale komponente koje se ne mogu ostvariti bez irokogpoznavanja islamskih nauka. Udru enje ovakvim kadrovima popunjavapraznine nastale iz nemara prema nau nom metodu.


Ne vjerujemo da je udru enju ovo te ko ostvariti, jer je tominimalni uslov za potiskivanje manjkavosti o kojima smo prethodnogovorili.

5. Izme u dvije krajnosti: nemara i pretjerivanja

Pojedinci se razlikuju i pored toga to u radu za udru enjepokazuju odanost i tro e svoje vrijeme i trud. Oni nekada imaju gotovojednake potencijale kao i neke ustanove. Posve uju se danono nomdjelovanju, bez obzira da li se radilo o putovanju ili ne. Neki ostavestudiranje ili slu beni posao da bi se potpuno posvetili odre enimaktivnostima koje im odredi udru enje. Ponekad zapostave du nostiprema porodici i djeci, a esto i prema sebi budu nemarni.

Udru enje nalazi velike praznine, a za njihovo popunjavanjenema kadra. Onda ovim, ionako aktivnim pojedincima, na teret stavi idodatne obaveze. Oni izgube osje aj odanosti i privr enosti. Iz ovepojave proizilaze druge nu ne posljedice;

a) Nedovr avanje poslova.

Mnogo uporednih obaveza s obzirom na psihi ki pritisak,sku enost vremena i vanredan trud uzrokuju nedovr avanje poslova.ovjek ima ograni ene sposobnosti, a zadu enja preko tih granica

naru avaju Allahov zakon prirode. Rezultat poslova u ovakvimokolnostima je manjkav i brzo mu se izgubi svaki trag. Poka u semnogobrojni nedostaci zbog kojih uspjeh prividno traje. Mo da senegativnosti ukazu tek nakon izvjesnog vremena kada ih vi e nije mogu ezalije iti.

b) Opu tenost, zamor i iscrpljenost.

Pretjerivanja u radu i djelovanju ne garantiraju istrajnost.Neminovno e do i do opu tenosti, zamora i iscrpljenosti. Poslanik,s.a.v.s, upozorio je na ovakve postupke i pojasnio njihovu opre nostsvojoj praksi. Upozorio je i na lijenost i nerad i rekao da je bolje dr atise sredine bez pretjerivanja i zapostavljanja. Ovakvo postupanje jeenjatom pokudeno, a osobi koja pretjeruje ne treba dati podr ku. ta e

tek biti onda kada se obaveze umnogostru e i budu uzrok potpunenemo i?

Koliko god srca bila spremna i eljna za radom, neminovno e bitiisku ana zamorom koji uzrokuje povla enje i maiaksalost.

Ovdje je neophodno spomenuti nekoliko hadisa koji upozoravajuna pretjerivanje. Oni su svjetiljka s kojom kroz tamu kro imo i oni nas


spre avaju da skrenemo s puta koji nam je najbolji ovjek Muhammed,s.a.v.s., zacrtao.

-Ebu Hurejre , r.a., prenosi hadis u kojem je Poslanik, s.a.v.s.,rekao:"Za svako djelo treba aktivnost, a uz svaku aktivnost do u slabost

i lijenost. Ako onaj koji djeluje bude istrajan i bude te io ispravnostinadajte se njegovom uspjehu, a ako se na njega prstima bude upiralo(tako to bude pretjerivao u injenju odre enog djela, kako bi postaopoznat po ibadetu i zuhdu) ne uzimajte ga u obzir (tj. ne ra unajte da jedobar jer se pretvara)."33

-Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre , r.a.,ka e: "Ova vjera je lahka. Niko se ne e preopteretiti vjerom a da ga onane e nadvladati. Ispravno postupajte, zbli avajte se i obradujte!Pomozite se obavljanjem ibadeta ujutro i poslijepodne, kao i dijelomnave er."34

-U hadisu Abdullaha b. Amra b. Et-Asa, r.a., stoji:"Rekao mi je Ailahov Poslanik, s.a.v.s.,: 'Obavije ten sam da ti

uzastopno danju posti a no u klanja !' Rekoh: 'Dakako, AilahovPoslanice!' On re e: 'Ne ini to! Posti ali i prekidaj uzastopni post, spavajali i klanjaj. Tvoje tijelo ima kod tebe svoje pravo, tvoje oko ima kodtebe svoje pravo, tvoji gosti imaju kod tebe svoje pravo. Mo postiti tridana od svakog mjeseca. Za svako dobro ima deseterostruku nagradu, ato se ra una neprekidnim postom.' 'Ja sam se preopteretio, pa mi je biloote ano' - ka e Abduliah b. Amr."

U drugoj verziji istog hadisa stoji: " Kada sam ostario35 volio samda sam prihvatio olak icu Allahovog Vjerovjesnika, s.a.v.s.,"36

- Ai a, r.a., prenosi hadis u kojem stoji: " Kod mene je bila enaiz plemena Benu Esed, a u me uvremenu do e Poslanik, s.a.v.s., Re e:'Ko je ova?' Rekla sam: 'Ta i ta, ona no u ne spava.' Zatim je spomenulanjen no ni namaz. On re e: 'Ih, dr ite se stvari koje podnosite, Allahune e dosaditi dok vama ne dosadi, a najdra e djelo Mu je ono kojeovjek konstantno obavlja."37

-Preoptere enima se umno e te ko e ivota i nagomilajuproblemi i potrebe. Broj onih o kojima se materijalno brinu, kao to susupruga i djeca, postane velik. Nemo ni su da udovolje ovim potrebama,jer u mladosti nisu stekli ono to e ih u initi neovisnim u starosti i

33 Tekst hadisa je Ibn Hibbanov u njegovom Sahihu. Prenosi ga Et-Tirmizi i ka e da je hasen-sahih-garib. Komentar izme u zagrada je iz Tuhfetul-Ahvezija.

34 Muttefekun alejhi.35 Uvidjev i da mu je te ko obavljati ono na to se obavezao. (Fethul-Bari)36 Muttefekun alejhi.37 Muttefekun alejhi.


slabosti. Oni gledaju one koji ne djeluju kako se posve uju biznisu,trgovini i slu bi i kako su stekli bogatstvo na kojem se mo epozavidjeti. Udru enje optere enima nema mogu nosti skrbiti potomkeako oni kao skrbnici napuste ovaj svijet. Tada im ejtan pri e i uneseosje aje tuge i alosti zbog nemara prema sebi, eni i djeci. Ovakavpostupak im mo e poni titi nagradu za sva dobra djela koja su dugosticali. Tako sami sebi mogu nepravdu u initi. Mo da napuste da'vetskirad i ostave u redovima udru enja veliku prazninu koja se ne mo epopuniti drugim li nostima. Postupak ovakvih osoba inicira nedoumicekod ostalih lanova. Kada se saznaju uzroci njihove dekadencijepovjerenje se u njih izgubi. Udru enje ovakve pojave nije na vrijemelije ilo. Zapravo, mo da je ih je i uzrokovalo, jer je svoje aktivisteprekomjerno optere ivalo i nije uva avalo realne potencijale i okolnosti.

Na drugoj strani ima ljudi kojima je ovladao nemar premaudru enju. Njihovo obavljanje du nosti svedeno je na minimum ili jepotpuno zatajilo. Oni, s obzirom na poziv u Allahovu, s.v.t., vjeru,nemaju nikakva utjecaja na dru tvo, niti ikakva upliva me u ljudima.

6. Udru enje je sredstvo a ne cilj

esto se de ava da pojedinac ima ara za pozivom u Allahovuvjeru, iskrenu volju za borbu na Allahovom putu i nare ivanjem dobra iodvra anjem od zla. Sve ove osobine se mogu na i kod odre enih li nostiprije uvezivanja sa odre enim udru enjem. Osoba se ra alosti kada vidida sama na terenu poziva, nare uje i zabranjuje. Kada prona eistomi ljenike, koji istovjetno osje aju elju za pozivom u Allahovuvjeru, priklju e se odre enom udru enju. Udru enje im postane nada iutjeha i objeru ke se po nu zalagati za ostvarenje zajedni kog cilja.

Me utim, neki lanovi nakon ulaska u udru enje postupaju kao daje ono cilj a ne sredstvo. Zajednicu ili udru enje treba prihvatiti kaosredstvo za pokretanje, aktiviranje i svrsishodno djelovanje. Time sepove ava elan, aktivnost i ljubav prema ibadetu. U krugu udru enjaosoba ja a svoj iman, u i se lijepom opho enju i isti du u odnevaljai tina. Ovo su pozitivne posljedice koje pojedinac postigne krozzajedni ki rad. On uo ava da se, u okrilju zajedni tva, svakodnevno, uimanu, bogobojaznosti i znanju, uzdi e za jedan stepen.

Ovo je ispravno shvatanje citjeva udru enja. Ima onih koji se saodre enim udru enjem uvezu i postanu nemarni prema zadatomprogramu smatraju i da su samim priklju enjem ve postigli kona ni cilj.Oni napuste da'vetski anga man, zapuste ibadet i zanemare pro enjedu e, ime i sebi i udru enju ine zlo. Svakim danom su slabiji, vi epadaju u grije enje i spu taju se ispod duhovnih razina koje su dostigliodgojnim profilisanjem. Neophodno je da ovakvi sagledaju vlastito


stanje, da se boje Allaha, s.v.t., u postupcima prema sebi i udru enju.Ne smiju se predati faktorima koji ih spre avaju da postignu zadovoljstvoGospodara i ispune ono na to su zavjet dali.

7. Kriza potencijala

Kada se radi o okolnostima ivljenja, ve ina lanova jednogudru enja ima probleme. Udru enje nije uzrok tih problema, ali i poredtoga, pojedinac od njega tra i rje enje. On ne uva ava injenicu da jenjegova veza s udru enjem u osnovi da'vetskog karaktera, a ne vezapojedinca i dr ave. Zna da udru enje ima ograni ene potencijale i da jeu velikoj neugodnosti prilikom ovakvih zahtijeva, jer nema mogu nostiodgovoriti na potrebe, niti ih u to mo e uvjeriti. Pojedini e to iskoristitikao izgovor za nepovjerenje i rad po svom naho enju.

Udru enje se, tako er, susre e sa krizom u materijalnim iljudskim potencijalima, tj, krizom dostatnih snaga za popunu praznina usvim da'vetskim aktivnostima. Popuna praznina u aktivnostima zna i da seudru enje horizontalno iri - to mu umno ava potrebe i obaveze. Tadaje zadu eno da svojim odgojem i programom obuhvati svakog pojedinca.To predstavlja odgovornost, jer je popunjavanje praznine kadrovima, kaoto su nau ni i odgojni, uveliko ograni eno, Ponekad je, radi popune

praznina, prisiljeno povjeriti aktivnosti ne gledaju i na sposobnosti iobrazovanost odgovornih. Neobrazovani odgajatelj ili vo a nekeaktivnosti, pred pojedincima izgleda veoma siroma an u informacijama inije stru an za pravilno usmjeravanje i odgajanje. Na lanovima se tonegativno reflektira. Osoba se, po prirodi, podre uje, odgaja i slijedi onekoji su ve eg znanja, boljeg pona anja i ve ih sposobnosti za vo enje irje avanje problema. Tako se popunjava duhovna praznina i odaniuspinju na eljeni nivo. U suprotnom dolaze ne eljeni rezultati, jer kodpojedinaca opada nivo imana. Oni po nu potcjenjivati nestru ne aktivistei osje ati da udru enje eli da oni po svaku cijenu potro e vrijeme samoda bi bili vezani za njega.

Ovakav stil opho enja uzrokuje drugu posljedicu. Postoje ikadrovi unutar udru enja, da bi se popunila praznina, zadu e se radomizvan domena njihovih u ih specijalnosti. Postavi se odgovaraju i ovjekna neodgovaraju e mjesto. Njegovo djelovanje je beskorisno i trud seuzalud rasipa. Kada bi se trud pravilno usmjerio i kada bi se zadaleobaveze, shodne specijalnostima i sklonostima, mnogo bi korisnije bilo.Potencijali i saznanja bi se pro irili, a rezultati takvih nastojanja bikoristili ne samo udru enju, nego i muslimanima op enito.

8. Pretjerana tajnovitost


Islam je Allahova vjera kojom je On zadovoljan za sve Svojerobove. On ne e primiti drugu vjeru osim islama:

"A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, ne e mu bitiprimljena, i on e na onom svijetu nastradati." (Suretu Al Im ran, 85)

Islam je vjera koju ispovijedaju narodi islama. Za islam se zala u,brane ga i ne ele mu zamjenu. Iako je primjetan veliki nemar ovihnaroda u pogledu primjene, oni ipak gaje simpatije, ljubav i odanostislamu. Kada bi na li iskrene vo e, na putu borbe i odbrane vjere, brzo bise odazvali rtvuju i ivote i imetke. Islam je vjera vrijednosti. U islamune postoje injenice koje je sramota obznaniti ili njima pozivati, radilose o naredbi iii zabrani. Stoga, u islamu ne treba ni ta skrivati. Da'ijajedino putem otvorenosti postupa prema praksi Poslanika, s.a.v.s.,. Iakoneke okolnosti zahtijevaju skrivanje, one su veoma rijetke. Prema tome,pozivanje u Allahovu vjeru se zasniva na otvorenosti i kontaktu sa svimljudima, rje avanju njihovih problema, konstantnom su ivotu i isticanjulijepog uzora i dr. U pona anju u enih i pobo nih ogleda se islam u praksii djelu. Tako se ja a veza ljudi sa lanovima udru enja koji su za njihizvori te islama. Aktivisti zbog njihova neznanja sjede u d amijama ipou avaju ih erijatskim znanostima. Znanje e za ivjeti jedino ako seiri putem o ivljavanja nau nih krugova (halki) u d amijama. Allah,

s.v.t., smilovao se Omeru b. Abdul-Azizu , r.a., koji je napisao Ebu Bekrub. Hazmu: "Pogledaj to ima od hadisa Poslanika, s.a.v.s., i to zapisi. Jase bojim za nau na predavanja i bojim se nestanka u enjaka. Ne primase ni ta osim hadisa Vjerovjesnika, s.a.v.s.. Neka ire znanje, neka onikoji ne znaju sjede dok ne nau e, a znanje ne e nestati sve dok ne budesakrivano."38

Tajnovitost je sporedna, a opravdana je u specifi nimokolnostima. Za uju e je da se s vremenom razmi ljanja izokrenu itajnovitost po ne preovladavati u djelovanju i pozivanju, injeniceislama kod omladine se preina e. Oni pomisle da poziv u AIlahovu vjerunala e sa aptavanje i neotvoren govor. To je sasvim opre no metoduposlanika, a.s., i onih koji ih slijede.

Oni koji se islama pridr avaju i njime su kao vjerom zadovoljni,kao to je i Allah, s.v.t., njime zadovoljan, moraju biti ponosni.ovje anstvo je bez islama nesretno. Ako se udalji i okrene od njega,

zalutat e i do ivjet nesre e. Zato, svaka teorija, zakon, princip i metod

38 Prenosi ga El-Buhari kao mu'allek.


koji se ne uzimaju iz islama uzrok su pada i nestanka, ma koliko tezabludjele postavke dugo trajale.

Za to je, onda, nekima poni enje predstaviti islam kao poziv,sistem pona anja i praksu? Islam je vjera prirodne uro enosti, a neda aje u njegovom skrivanju od ljudi. Postoje negativnosti koje nisu dosadspomenute, a rezultat su pretjerane tajnovitosti. Evo nekih:

a) Uloga udru enja u vizijama obi nih ijudi postane nejasna. Kadase na u oni koji ire sumnji avosti i izmi ljaju neistine, radilo se oprogramu, pona anju, vodstvu ili ciljevima odre enog udru enja, glasinebrzo budu primljene zbog nepoznavanja realne slike o udru enju.Nejasnost neprestano okru uje udru enje. Ljudi nemaju dokaz kojim biga branili, kao to ni ono ne mo e samo sebe odbraniti, osim sotvoreno u i upoznavanjem sa svima. Izolovano i za ahureno udru enjese ne mo e odbraniti.

b) Pretjerana tajnovitost kod nekih pobu uje sumnje i lo e misli.Ljudi postavljaju pitanja: "Ako je tom i tom udru enju cilj pozivanje uAIlahovu vjeru, za tita i odbrana islama i popravljanje duhovnog stanjaIjudi, ta onda zna i ovoliko skrivanje i tajnovitost!?"

c) Skrivanje vodstva udru enja je, tako er, jedna odnegativnosti. Vo stvo je lijep uzor za lanove udru enja i ostale ljudeop enito. Kada se ljudi upoznaju sa vo ama i kod njih uvideistinoljubivost i iskrenost, poja a se povjerenje, ugled, vjera, te seodazovu na potrebe. Tako nestaju sve spletke i stave se preprekeneprijateljskim ambicijama, sumnji enjima i iskrivljenju predstave oudru enju.

d) Poziv u AIlahovu vjeru se zasniva na zajedni kom u u idostavljanju islama, podno enju posljedica i irenju vjere shodnomogu nostima koje je Allah dao. Ova zalaganja moraju biti imetkom itijelom, a ostvarit e se samo kada poziv bude javan i kada se bude znaloko su vo e. Tek tada se u vizijama ljudi zaokru uje potpuna i jasna slikao udru enju. Treba ista i da je islam Allahova vjera, a ne ne ije privatnovlasni tvo. Ni jedna organizacija ni zajednica nad ovom vjerom nemajuni najmanji monopol. Islam nije privilegija koju naslje ujuposebne elite ili kler. Za tita i odbrana islama su obaveza svakogmuslimana. Kada se ove injenice utemelje, ljudi e po eti zajedni ki

estvovati u irenju islamskog poziva, to bez sumnje umanjujepote ko e i napore. Udru enje tada nije samo na terenu, niti samopodnosi tro kove da'veta sa svojim ograni enim materijalnim i kadrovskimpotencijalima. Udru enje se ne e krajnje dr ati u tajnosti, pa da sepojave nedoumice oko stvari za koje nema smetnje da budu javne. Onikoji djeluju unutar udru enja ne e postupati kao to slu benici, izmaterijalnih pobuda, postupaju u dr avnim institucijama. Islamski


aktivista se prema udru enju mora ophoditi na principima pozivau AIlahovu vjeru.

e) Promovisanje udru enja u njegovom pravom svjetlu je jedanod najva nijih faktora koji mu daje naklonost ljudi, u vr uje vezeljubavi, prijaznosti i solidarnosti. Tako povjerenje postaje ve e, a sveoptu be i pekulacije zbog pretjerane tajnovitosti gube zna aj.

f) Ima okolnosti u kojima je udru enje potrebno da njegovisimpatizeri zauzmu konkretne stavove u pogledu za tite i odbraneislama. Oni ne e biti zainteresirani, ukoliko ne budu imaii povjerenja uvo e. ire mase ne mogu prepoznati vo e udru enja u specifi nimokolnostima kao to su krize. Zato je neophodno da pro e odre enivremenski period u kojem se udru enje treba sa ivjeti s masama. Tajperiod mora biti dovoljan za upoznavanje i pridobijanje povjerenja uispravnost udru enja kako bi se ljudi odazvali i dali podr ku kada bieljelo javno zastupati odre ene stavove. To nije mogu e posti i

putem tajnovitosti. Ne treba zanemariti zna aj simpatizeraudru enja i obra ati im se isklju ivo u neda ama. Simpatizeri e takoizgubiti na odgoju i osvje ivanju i biti rtve uvezenih ideja, nepravdekoja me u njima dominira, neznanja i propagande sredstavainformiranja koja iskrivljavaju stvarne injenice.

g) Pretjerana tajnovitost pojedince esto navede naprikrivanje i neprakticiranje islamske vanj tine u odje i i izgledu,kako ne bi bili svrstani u odre ene grupacije. Takvi se boje tu ih pri a onjihovoj pripadnosti odre enom udru enju ili organizaciji. Duhovni porazih natjera da podne mnoge erijatske prekr aje. Ovo je pobjedanaprijatelja islama koji putem svoje tendenciozne propagande protivda'ija i onih koji svojim izgledom izra avaju pripadnost islamu eleugasiti svaki vid javnog ispoljavanja islama. Musliman, prema njima,ne smije nositi muslimansku odje u i imati muslimanski izgled,muslimanka se ne smije obla iti prema propisima islama. Ljudi u svomivotu, prema elji neprijatelja, trebaju biti to udaljeniji od

prakticiranja islama, a to bli i izgledu zapadnjaka koji po svaku cijenunastoje iskriviti i zatrti islamsku li nost i ponos. Nema ni najmanjesumnje da odstupanje u vanj tini uzrokuje odstupanje u nutrini.

Ponos islamom i negiranje tendencioznih poziva nu nozahtijevaju da se oni koji se pridr avaju islama razlikuju u izgledu,odijevanju, pu tanju brade, pokrivanju ena, dokidanju d ahilijjetskihobi aja u ku ama i si. To je oblik prakti nog oponiranja neprijateljimaislama. Sve ni tavne tvrdnje e tada pasti, a u muslimanskom dru tvu enadvladati islamski obi aji u formi i vanj tini. Neki su pripadnici islamskihudru enja povu eni i skriveni. Opona anjem nevjernika u vanj tiniuzrokovat e da oni koji se pridr avaju naredbi o izgledu muslimanapostanu izuzeci u dru tvu. Zato e biti izlo eni izrugivanju, prijeziru i


provokacijama. Ovo je veoma ozbiljno i potrebno je skrenuti pa nju naove negativne posljedice kako bi mnogi preispitali svoje postupke i znalina in odupiranja neistini. Pobjeda istine se ne ostvaruje popu tanjem iizmicanjem, pa makar i za «jednu dlaku», ve ponosnim ispoljavanjemislama i protivljenjem neistini. Grijeh ne treba u initi sredstvomostvarenja pokornosti.

9. Ciljevi i potencijali

Kada roba prati Allahova uputa u ostvarenju zadataka koje je sebizacrtao, on ima smisla da postavi cilj koji odgovara raspolo ivimmogu nostima i potencijalima. Odredit e sebi vremenski period inapraviti pian koji e mu pomo i da umjereno koristi sredstva. Sabrati esve potencijale i sve precizno rasporediti, a povrh toga e tra iti pomood Allaha, s.v.t., i u Njega se uzdati.

Ovakvim postupkom trudbenik se prema ciljevima i sredstvima nepona a ma tala ki, jer ne zaboravlja na potencijale i sebi ne zadajeciljeve koji rasipaju vrijeme i trud. Neka udru enja, iz dobre namjere ielje da ostvare velike ciljeve, pogre no postupaju. Nekada gledaju

predaleko, a pred sobom ne vide skromna sredstva kojima raspola u. Naovakav na in udru enje ne dobija rezultat potro enog vremena, truda imaterijalnih sredstava, niti ostvaruje eljeni cilj. Bilo bi bolje da seostvarenje cilja raspodijeli na nekoliko etapa. Svoje postupke moratemeljiti na iskustvima kroz koja pro e, ali bez ponavljanja starihgre aka. elje za ostvarenjem dobra ne smiju udru enja u initibrzopletim i lahkoumnim. To mu, sigurno, ne e donijeti nikakvu korist.

10. Politi ki anga manPolitika39 ( ) ozna ava o uvanje koristi ljudi i zalaganje za

njihove interese uz uspostavljanje reda i blagostanja. Termin 'politika' uovom kontekstu koristi i Zakonodavac. U vjerodostojnoj predaji odEbu Hurejre, r.a., prenosi se da je Poslanik , s.a.v.s, rekao: "SinovimaIsrailovim su upravljali ( ) vjerovjesnici. Kada bi umro vjerovjesniknaslijedio bi ga drugi. Poslije mene nema vjerovjesnika, ali e bitinasljednici (halife) i bit e ih mnogo.' Reko e: ' ta nam nare uje ?' Re e:'Dajite prisegu jednom za drugim."40 U hadisu je naznaka da e se oni kojibudu vodili ljude poslije Poslanika, s.a.v.s., zvati halife. Od Esme bint EbiBekr, r.a., prenosi se da je rekla: "O enio me je Ez-Zubejr a nije imao niimetka, ni roba, ni ta drugo osim jednog konja. Ja sam hranila njegovog

39 Vje tina upravljanja dr avom, znanost o ciljevima dr ave i o najboljim sredstvima iputevima koji vode ostvarenju tih ciljeva. (Domovi - Ani - Klai , Rje nik stranih rije i)40 Muttefekun alejhi.


konja, obezbje ivala mu opskrbu i vodila brigu o njemu ( ) uhadisu D abira b. Abdullaha, r.a., stoji da je neki ovjek do aoVjerovjesniku, s.a.v.s., i rekao: "Imam ropkinju koja nam slu i i vodibrigu o nama ( ). Ja joj prilazim, ali ne bih volio da zatrudni.' Onre e: 'Ako eli prekini spolni odnos prije izlijevanja sjemena, a do i ejoj ono to je odre eno."42

Ovo zna enje politike koje spominje Zakonodavac poznato je uislamskom pravu kao « erijatska politika«. Ona je uokvirena u politiku saerijatskim normama da bi se nazna ilo da ima politika koje nisu

zasnovane na principima islama, nego na strastima, prijevari i zavjeri.Politika s ovim zna enjem ne postoji u Serijatu. Ona potvr uje danasmnogo ponavljanu parolu «Nema vjere u politici, niti politike u vjeri». Tozna i da je politika kojom se bave dana nji vlastodr ci daleko od vjere,jer ona u sebi nema ni pravednosti, ni istinoljubivosti ni po tivanja pravaummeta. U vjeri nema ovakve politike, jer vjera ne poziva uspletkarenje, prijevaru, obmanu, nepravdu i slije enje strasti. Islampoziva u politiku koja je ista od svega spomenutog. Prema tome,politika s prvim zna enjem (zalaganje za interese ljudi uzuspostavljanje rada i blagostanja) dio je vjere, jer su se vjerovjesnici,a.s., kako se spominje u prethodnom hadisu, zalagali za te interese.Vjerovjesnici su dostavlja i vjere i zakona od Ailaha, s.v.t..

'Politika' sa jezi kim zna enjem navodi se i u "El-Qamusu":"Upravljao sam podre enima - nare ivao sam im i zabranjivao( : ) ."

U arapskom jeziku rije politika sasvim je decidna. Zakonodavacje njenu upotrebu ograni io na uspostavu reda i blagostanja. Ostali jeupotrebljavaju op enito, radilo se o uspostvljanju reda ili irenju nereda.

Prema tome, jasno se vidi da je zanimanje politikom, u zna enjukoje Zakonodavac eli, vrsta ibadeta kojim se rob pribli ava svomeGospodaru. Oni koji ele da politiku u ine sopstvenim monopolom, aostale, koji se bave pozivom u Allahovu vjeru, udalje od politike,pripadaju skupini koja zagovara razdvajanje vjere od dr ave. Njihovkrajnji cilj je ovladavanje ljudima putem izazivanja strasti za materijom.Vjeru ele li iti njena prava na dominaciju u ivotu. Oni time prikrivajuodgovornost za svoje gre ke i dr e primat vlasti.

Ovdje shvatamo da je bavljenje politikom, sukladno ciljevimaerijata i interesima ljudi, u islamu utemeljeno i da je vrsta ibadeta. Oni

koji to negiraju pali su u kand e antiislamske propagande koja nastojiiskriviti postavke islama. Zbog neznanja o islamu u esnici su uudaljavanju i isklju enju vjere iz domena politike. Islam, po njima, ne

41 Prenosi Ahmed.42 Prenosi Ahmed.


treba prelaziti zidove d amija, dok bi drugi sudili, dominirali i upravljali.Ovo je belaj u kojem se danas nalazimo. Kamata, nepravda, mito,korupcija, irenje razvrata, ukidanje erijatskih kazni, nestanak op esigurnosti, dominacija nesposobnih, razgoli avanje, nedozvoljenomije anje spolova i sve ostale neda e, pro irile su se u muslimanskimdru tvima zbog oduzimanja prava vjere na dominaciju i superiornost usvim domenima ivota.

Politi ki anga man, pojedinca ili udru enja, na erijatskimosnovama ne treba naru avati druge aktivnosti. Politika ozna avaispravljanje i reformu putem u a u dr avnim aparatima. To nijemogu e ako udru enje ne bude dobilo aparate kojima mo e posti ipromjene, jer trud koji se ula e je neznatan i zaokuplja od drugihva nijih obaveza. Kada udru enje uo i da ne mo e utjecati, jer mu jedr ava dodijelila neva an resor, tada je potrebno da dobro razmotibudu e korake. Promjene po svaku cijenu, u okviru ograni enihmogu nosti i snaga, bit e na u trb va nijih obaveza, poput odgoja inau ne nadgradnje. Putem takvog politi kog anga mana udru enje neostvaruje eljeni cilj, niti vodi ra una o unutra njoj izgradnji, odgoju ilanovima. Svako udru enje mora imati politi kog u a koje e mu

obezbijediti za titu lanova i ustanova. Mora, prema mogu nostima iispravnom usmjerenju, imati utjecaja na politi ke odluke u kojimapreovladava pridobijanje koristi i odvra anje tete. Udru enje eneprestano savjetovati vlast, ukazivati na korist i op e interese ljudi.

Pretjerivanje u politi kom anga manu, prije sazrijevanja iprofilisanja adekvatnih potencijala, koji popunjavaju praznine unutar iizvan zajednice, vid je brzopletosti i ubiranja nedozrelih plodova.Udru enje se ovakvim anga manom baca u bespu e, raspar ava trud iotvara vrata djelovanja koje nije mogu e dosljedno obaviti. Dr avamo da pru i priliku udru enju da se politi ki anga ira, kako bi vo e ipojedince zaokupirala, a u isto vrijeme je, s obzirom na svoju veli inu,svjesna da tim anga manom ne e ni ta posti i. Zapravo, dr ava eudru enje odvratiti od prioriteta pravilne izgradnje redova koji bi ubudu nosti cijelom ummetu donosili korist i dobro.

11. Kvalitet prije kvaniteta

Udru enja i zajednice nisu savr ene ako imaju mnogobrojnolanstvo i simpatizere, jer na mnoge od njih se ne mo e ra unati.

Va nost pojedinca u zajednici se ogleda u njegovom znanju, sklonostima,potencijalima, idejama, odgoju i iskustvima kojima mo e doprinijeti ipomo i, kao i u popunjavanju manjkavosti i praznina u zajednici,izgradnji li nosti omladine i preuzimanju du nosti javnog poziva u vjeru.Oni moraju nau no predstaviti poziv u islam na simpozijima, politi kim


debatama i nau nim raspravama. Branit e islam uz isticanje njegovihprednosti i razbijanje nastalih nedoumica. Ovo je nemogu e ostvariti saograni enim brojem pojedinaca. ovjek ima ograni ene sposobnosti, anauka i spoznaja su se danas pro irile i razgranale. Islam je Allahovavjera koja obuhvata sve aspekte ivota. Ako postoji nedostatak onpotje e od ljudi koji nisu u potpunosti shvatili propise islama, odnosnoonih ija je volja presahla za pra enjem novih stvari i novonastalihdoga aja.

Udru enje se mora truditi da obezbijedi nau ne kadrove u svimdomenima i aktivnostima. Jedino e tako mo i pratiti savremenedoga aje i pokazati da je islam potpuna vjera, koja je sposobna da rije isvaku neda u koja ljude zadesi. Ista i e da je islam vjera svakogvremena i prostora. Time se opovrgava sekularisti ka kampanja kojaoptu uje islam i poziva e u isiam da su nemo ni rije iti problemeovje anstva u eri proizvodnje i tehnologije.

Ovdje je va no istaknuti da pomanjkanje nau nog kadra unutarudru enja uzrokuje negativnosti koje nisu do sada spomenute. Ispravnovo enje udru enja nala e ispravno planiranje i decidno mi ljenje, a to sene mo e ostvariti bez u a u enih i iskusnih. Kod pomanjkanja nau nihkadrova, zbog nezrela mi ljenja i slabog planiranja, zajednica mo eposrnuti i pasti u mnoge gre ke. Potrebno je znati da postupci udru enjatrebaju biti u skladu sa zahtjevima erijata. To zna i da sva mi ljenja, skojima se kre e u djelovanje, moraju pro i kroz ocjenu utemeljenosti uerijatu. Stoga je neophodno imati znanje o onome to Allah, s.v.t., i

Njegov Poslanik, s.a.v.s., zahtijevaju. Spoznaja dobra putem u enih,radilo se o erijatskom ili ovosvjetskom znanju, uz poznavanje koristi itete i davanje prioriteta manjoj teti nad ve om, postavke su na kojima

se grade sva pravila. Ako udru enje nema dovoljno nau nog kadra, koji jesposoban dati mi ljenja na osnovu iroke erijatske spoznaje, nijesa uvano od padanja u velike pogre ke. To se de ava zbog nejasne vizijeo novoprido lim problemima, nepoznavanja erijatskih propisa, padanjapred izazovima i demago kih nastojanja pojedinaca poznatih polukavosti i nametanju svojih li nosti. Iako se ovo esto dogodi iz lijepihnamjera, lijepe namjere, same po sebi, u ovim erijatskim pitanjima nisudovoljne.

12. Nejasnost

ovjek se po svojoj prirodi ne trudi i ne rtvuje, osim ako je upitanju jasni cilj za kojeg se ve e. On, prije ili kasnije, u tom cilju vidiostvarenje povratne koristi. Njegovo zalaganje bez ovih nakana smatra sebesciljnom igrom i neopravdanim tro enjem vremena i truda. Du evnimotivi su pokreta djelovanja, a to udru enje mora dobro znati. Ono


mora raditi na poja njavanju va nosti ciljeva, bili oni po etapama ili ne.Tako e motivi u du ama ostati jaki, a interes za djelovanjem e seodraziti u marljivosti i aktivnosti. Znakovi odanosti, proizi li iz volje zaradom i ljubavi prema udru enju, ne e biti iz kurtoazije. Svaki pojedinactreba, i u dobru i u zlu, biti odan. To je znak elana i irokogrudnostikojima se te i Allahovom Licu i Ahiretu.

Ako neki ne izvr avaju svoja zadu enja, ili ih izvr avaju po svomnaho enju, to je rezultat nejasne vizije o ciljevima zajednice. Nejasnostmo e biti opravdanje za nemar, a posljedica ove pojave je pretjeranatajnovitost, o emu smo ranije govorili. Od nje mo e oboljeti cijeloudru enje, tako da pred lanovima neke osnovne stvari ostanu utajene.

SAVJETI

1. Znanje o vjeri

Nosilac funkcije erijatskog karaktera, bila ona velika ili mala,unutar ili van zajednice, ne e uspjeti ako nema erijatsko znanje. Ono emu otvoriti vidike u djelovanju, ispraviti gre ke i navesti ga na dobro usvakom problemu koji se pred njim na e. Nema sumnje da nosiociaktivnosti unutar udru enja, koje se temelji na islamskim principima, kaoi nosioci svake odgovorne funkcije, moraju biti u eni u Allahovoj vjeri.Preuzimanje du nosti, prije nego to se stekne znanje, ovjeka vodi ugrijeh, jer svako izre eno mi ljenje, sud ili naredba trebaju biti saglasnisa jasnim erijatskim rje enjima. Samo je tada odgovornost pred Allahomista, posao plodonosan, a ovjek uspje an, cijenjen, po tovan i voljen

od strane onih kojima je nadre en u obavljanju aktivnosti.Neka je Aliah zadovoljan Omerom b. El-Hattabom, r.a., koji

ka e: "Steknite znanje prije nego postanete vo e."43 U drugoj verzijipredaje, od Temima ed-Darija, r.a., prenosi se: "Ljudi su se za vrijemeOmera b. Ei-Hattaba, r.a., po eli nadmetati u gradnji. Omer je rekao: '0skupino Arapa, dr ite se zemlje, nema islama bez zajednice, nemazajednice bez namjesni tva, nema namjesni tva bez pokornosti. Koganarod radi njegovog znanja postavi kao vode eg - to je lijep ivot i njemui njima. A koga narod postavi ne gledaju i na njegovo znanje - to jepropast i za njega i za njih."44

2. Nemojte se bojati za islam

43 Prenosi Ed-Darimi u svom Musnedu i El-Buhari kao muallek u Kitabul-llmu.44 Prenosi Ed-Darimi u Musnedu.


Islam je Allahova vjera. On garantira njeno o uvanje, pobjedu inadmo nad ostalim vjerama. Uzvi eni ka e:

"Oni ele da utrnu AIlahovo svjetlo ustima svojimf a Allah einiti da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima.

On po Poslaniku Svome alje uputstvo i vjeru istinitu da bi je uzdigaoiznad svih vjera, makar ne bilo pravo mnogobo cima."' (Suretus-Saff,8-9)

"Oni koji ne vjeruju tro e imanja svoja da bi od Allahova putaodvra ali. Oni e ih, sigurno, utro iti, zatim e, zbog toga, aliti i nakraju biti pobije eni. A oni koji ne budu vjerovali - u d ehennem ebiti potjerani." (Suretul-Enfal, 36)

"O vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadne, -pa,Allah e sigurno mjesto njih dovesti ljude koje On voli i koji Njegavole, prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite; onie se na Allahovu putu boriti / ne e se ni ijeg prijekora bojati. To je

Allahov dar, kome On daje kome ho e - a Allah je neizmjerno dobar izna sve." (Suretui-Maide, 54)


"A ako glave okrenete, On e vas drugim narodom zamijeniti,koji onda kao to ste vi ne e biti." (Suretu Muhammed, 38)

Poslanici, a.s., se nisu pribojavali za islam ni u jednoj bitki saneprijateljima, osim u Bitki na Bedru (prva vojna u islamu). Muslimanitada nisu bili dovoljno jaki, a neprijatelji iz reda mu rika, idova imunafika su im postavljali zamke. U ovakvom okru enju, punom straha,Poslanik M je govorio: "Bo e moj, ako uni ti ovu grupu nosilaca islamane biti obo avan na Zemlji!"45

Na drugim mjestima se to nije ponovilo, a kako bi se i ponovilo kada jeAllah Svome Vjerovjesniku II ispunio dato obe anje:

"Skup e sigurno pora en biti, a oni e se u bijegdati."(Suretul-Kamer, 45)

"I kad vam je Allah obe ao da e va a biti jedna od dvijeskupine, - a vi ste vi e voljeli da vam padne aka ona koja nije bilanaoru ana - Allah je htio da rije ima Svojim istinu utvrdi i nevjernikeu korijenu istrijebi, da istinu utvrdi i neistinu uni ti, makar to ne bilomnogobo cima po volji," (Suretui-Enfal, 7-8)

Koliko su samo neprijatelji poslije ove bitke od bijesa izludjeli!Koliko su spletki pravili islamu i koliko su se samo, u svako doba i nasvakom mjestu, protiv njega borili! Sva ta nastojanja su propala ineprijatelji su pora eni zahvaljuju i Allahu JE| Koji je elio i eli ovojvjeri vje nost, pa makar to nevjernici, pakosnici i sljedbenici strastiprezirali.

45 Prenose Muslim i Ahmed od Omera, r.a.,.


Zato svakom udru enju, koje je stasalo na temeljima pozivanja uAllahovu vjeru, ka emo: Nemojte se bojati za islam i ne mislite da jeostanak i opstanak islama zalo en va im ostankom i opstankom!

Neki se pri udarima, zabranama i nestanku vo a poboje za islam.Bojazan ih natjera da izmijene neke stavove i namjerno odbiju istinu podizgovorom o uvanja islama. Ovo je potpuno pogre no shvatanje ciljevaislama. Koliko je samo udru enja, zajednica i pokreta bilo izlo enonapadima i koliko je uglednih islamskih li nosti napustilo ovaj svijet aislam je opet opstao? Usvakom trenutku Allah JI u srcima ljudi nanovo o ivljava islam.Zahvaljuju i Uzvi enom Allahu uvijek postoji neko ko e preporoditiborbu za islam i ovom ummetu obnoviti pitanja vjere. Time nada upobjedu ove vjere ponovo za ivljava. Allah daje da se spletkeneprijatelja islama kao bumerang na njih vrate. Sretan je onaj muslimankoji rtvuje svoj imetak i ivot radi Allaha $i. Onaj ko se odreknezalaganja za islam sam sebe vodi u propast, a nagrada kod Allaha mupropada. Islam je pod Allahovom za titom i garancijom.

"A Allah ini ta ho e, ali ve ina ljudi ne zna." (Suretu Jusuf,21)

3. Vo ama

Odabrana skupina ashaba neprestano je pratila i dru ila se saAllahovim Poslanikom, s.a.v.s.,. Oni su preuzeli veliki dio njegovihosobina, upute, pona anja i sunneta. Oni su prethodnici koji su, skrajnjom ljubavlju i odricanjem na Allahovom putu, urno povjerovali unjega i njegove sljedbenike. Ulo ili su svoje ivote i imetke radi Allaha,s.v.t.,. Postali su tit i vrsti bedem islama. ivot Poslanika, s.a.v.s., bioje pun d ihada, ibadeta, zikra, zuhda, odricanja, suzdr ljivosti, da'veta,ukazivanja, su enja me u ljudima, pravde, oprosta, blagosti i drugihpohvalnih svojstava koja su se istakla u njegovom su ivotu sa ashabima,r.a., U pregovorima sa neprijateljima i u opho enju s vlastitomporodicom. Sve ove osobine su imale veliki utjecaj na odgoj onih okonjega, a posljedice tog utjecaja su se naro ito osjetile nakon smrtiVjerovjesnika, s.a.v.s.,. Ashabi, r.a., su preuzeli vodstvo i ponovo o ivjelisvestrano zalaganje za islam. Aliah je njihovim rukama iskorijenioneprijatelje i ugasio smutnju odmetni tva. Pronosili su pravdu, osvajali


dr ave i irili islam. Svojim su primjerima odgojno utjecali na generacijutabi'ina, neka je Allah, s.v.t., svima njima zadovoljan.

Iz ovih primjera uzimamo bitnu pouku: Lijep uzor ima posebnomjesto i va nost u odgoju. Dobar odgoj se ne e ostvariti bez su ivota saljudima. Vo e trebaju isticati svoje pohvalne osobine koje e ljudedojmiti i za kojima e se povesti. Putem spoznaje pohvalnih svojstava, odstrane vo a islamskog djelovanja, vrednote islama ostavljaju dubok tragu du ama ljudi.

Vo e moraju shvatiti veoma va nu injenicu, a uzor im je u tomeAllahov Poslanik, s.a.v.s.,. Neophodno je na initi rezervne opcije idostatne zamjene koje e preuzeti vodstvo zajednice kada oni napusteovaj svijet. Zamjene moraju imati odre ene osobine, tj. moraju imatiodlike i sklonosti za vo enje. To nije mogu e posti i, ako ne ulo e velikitrud u odabiru najsposobnijih iz redova udru enja koje e lijepo odgajatii izvesti na potrebni nivo imana, zalaganja, iskrenosti i istinoljubivosti.

U historiji islama nalazimo da ljudi poznaju i osjete pohvalneosobine, lijepo opho enje i poziv u istinu od strane vladara. Oni ih vodeka dobru i lijep su im uzor u pona anju i zalaganju. Izolovanost od ljudije osobina kraljeva, a ne da'ija.

Neprijatelji su do odre ene granice uspjeli iskriviti sliku uleme ida'ija kod obi nih ljudi. Razlog tome je pogre no prakticiranje islama

esto od strane uleme i da'ija) i izolovanost iskrenih.Predstavljanje islama ljudima ne treba svesti samo na rije i.

Ljudi slu aju mnoga izlaganja i predstavljene su im prednosti i vrijednostiislama. Pitamo se kada e do i vrijeme stvarnog prakticiranja islama kojeljudi poznaju samo iz historije Poslanika, s.a.v.s., ashaba, tabi'ina iostalih dobrih prethodnika?

4. Zajednica a ne pojedinci

Svaki pojedinac koji se eli priklju iti nekom udru enju mora bitizadovoljan njegovim programom kojeg nastoji ostvariti. Grije i onaj kojise priklju i nekom udru enju jer je u njemu vidio nekog ovjeka ije muse pona anje, znanje, hrabrost, ili druge istaknute pohvalne osobine,svi aju.

Nema sumnje da je ovakvo mjerilo spoznaje ispravnostiudru enja pogre no, kao to je pogre no i priklju ivanje na osnovu takvihmotiva. Da'ija iii osoba, koja je zadivila pojedinca, mo e napraviti gre kekoje se kose sa erijatom, bilo iz vlastitog id tihada ili injenjemzabrana. Od toga je sa uvan samo nepogrje ivi Poslanik, s.a.v.s.,. Tadapovodljivi izgubi pouzdanje u osobu za kojom se poveo i osudi,, ne samoda'iju zbog kojeg je u ao u udru enje, ve i cijelo udru enje, jer je


njegovo vezanje za udru enje i zadovoljstvo njime bilo putem vezanja izadovoljstva s odre enom osobom.

Zadovoljstvo udru enjem nije isto to i zadovoljstvo pojedincima.Treba gledati na program i cilj udru enja. Ako pojedinci, bili oni vo e ililanovi, pogrije e, ostali e se i dalje pridr avati ispravnog smjera. Ljudi

nisu mjerilo istine, nego je istina mjerilo po kojem se poznaju ljudi. Kakosu samo velike rije i koje se prenose od Alijje b. Ebi Taliba, r.a.,:«Spoznaj ljude kroz istinu, a ne istinu kroz ljude!»

Ljudi koji klonu na putu istine sami sebi tetu nanose, a nenanose je istini. Onaj ko hitro uri za zadovoljstvom Gospodara ne okre ese ni lijevo ni desno, ne pada pod utjecaj klonulih, niti ih kao uzor sebiuzima.

Dolazak do zadovoljstva Gospodara ne potra uje posredstvo.Najbolji posrednik ovjeka do njegova Gospodara jesu dobra djela.

Mnogi ljudi grije e kada donose sud o nekoj zajednici na osnovupogre nih postupaka koje po ine pojedinci. Kao da su oni postavljeni dabudu supervizori i uvari od stranputica i oma ki. Ovo je sasvim pogre nomjerilo. Gre ke pojedinaca u krugu svakog udru enja su shvatljive. Allah,s.v.t., ne bi otvorio vrata pokajanja Svojim robovima da nisu sklonigrije enju. Ru no je ustrajavati u pogre ci i ne biti samokriti an.

Neka je slava Onome Koji ne prekorava roba za grijeh u kojemrob nema u a, kojeg ne priznaje i koji nije uzrok njegove zablude.Uzvi eni ka e:

togod ko uradi, sebi uradi, i svaki grje nik e samo svojebreme nositi." (Suretul-En'am, 164)


ZAKLJU AK

Na kraju bih najvi e volio ponoviti savjet svim istinoljubivimislamskim udru enjima koja nastoje slu iti Allahovoj vjeri: Bojte seAltaha u pogledu ove vjere i ne ustrajavajte u razila enju i cjepkanju.Zajednice, udru enja, organizacije i d ema'ati su du ni shvatiti da islamne priznaje opre nosti i razila enje. Snaga je u zajedni tvu, a ne urazila enju.

Razila enje ne donosi dobro. Njemu se ejtan i ostali neprijateljiisiama raduju. Razila enjem, neprijatelji nalaze otvor kroz koji unosezavadu me u muslimane, iskrivljavaju predstave o islamu i poku avajuodvratiti ljude od Allahove vjere.

Istinoljubivost o ena od svake ovosvjetske ambicije, davanjeprednosti ve oj koristi za islam i odricanje od prohtjeva du e poni avajuejtana i neprijatelje spre avaju da do u do eljenog cilja. Srca se time

spajaju u ljubavi prema Allahu i pobjedi Njegove vjere, iskreni podsti una lijep odnos i sporazumijevanje u duhu imanske ljubavi i prijaznosti.

Ko nastoji do i do ovog pohvalnog cilja, pozivaju i na iskrenost iistinoljubivost, posti i e veliku nagradu. Onaj koji nastoji produbitirazdor i suprotstavljanje me u muslimanima, ko razgra uje zajednicu ijedinstvo, umjesto da poziva u zajedni tvo i solidarnost, grijeh ezaraditi.

Molim Allaha, s.v.t., da o isti srca od naslaga pakosti, mr nje ilo eg mi ljenja, da ih sjedini u ljubavi, pokornosti, pozivu na Njegov put iuzdizanju Njegove rije i. On je Mo an sve u initi i On je Za titnik upute iuspjeha. Amin!


Sadr aj

Predgovor recenzije...........................................Predgovor.........................................................UVOD...............................................................Za to udru enja, zajednice, organizacije,

ema'ati ?.......................................................Za to mnogobrojna udru enja i zajednice?..........Uspjeh udru enja, zajednica i organizacija..........IMegativnosti postojanja mnogobrojnih udru enja,zajednica, d ema'ata i organizacija......................Utemeijenost organiziranja i udru ivanja..............Nu nost kolektivnog djelovanja..........................Svrha zajedni tva..............................................Zajedni ko djelovanje bolje je od pojedina nogdjelovanja.........................................................PREDNOSTI KOLEKTIVNOG DJELOVANJA...........Ostvarenje principa solidarnosti................,.........Sura (zajedni ko dogovaranje)...........................Predostro nost..................................................Odgoj...............................................................Ustrajnost.........................................................NEGATIVNOSTI (MANJKAVOSTI)........................Uvod................................................................Odlike dai'je (islamskog aktiviste).......................Ljubav za vodstvom...........................................Naplata posla........,...........................................Nelogi nost.......................................................Bojazan od kritikovanja......................................Netrpeljivost.....................................................UZROCI PADA...................................................Odavanje ovosvjetskim njama.......................Neodgovaraju e okru enje.................................Samozadivljenost mi ljenjem.............................Pogre no shvatanje ciljeva zajednice.................. Sa aptavanje....................................................OSTALE MANJKAVOSTI..................................... Pad pred izazovima...........................................Pretjerana ljubav...............................................Neostvarene aktivnosti.......................................Problem programa............................................Izme u dvije krajnosti - nemara i pretjerivanja ...Udru enje je sredstvo a ne cilj...........................


Kriza potencijala................................................Pretjerana tajnovitost........................................Ciljevi i potencijali.............................................SAVJETI...........................................................Znanje o vjeri...................................................Nemojte se bojati za islam.................................Vo ama............................................................Zajednica a ne pojedinci....................................ZAKLJU AK........................,..............................Bilje ke............................................................Sadr aj.............................................................


Documents

Kolektivni Rad Za Islam