of 92 /92
Vodiè knjižnice zadarske županije

knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Vodiè

knjižnice zadarske županije

Page 2: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog
Page 3: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog
Page 4: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Izdavač:Društvo knjižničara Zadar

Za izdavača:prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić

Uredništvo:Mirisa Katić Mladen Masar Mirta Matošić Helena Novak Penga Renata OštarićNada Radman Marijana Senkić-KlapanLjiljana Ugrinić

Glavna urednica: Mirisa Katić

Fotografije: Tomislav Vrsaljko, Miljenko Domijan, Mladen Masar, Domagoj Kralj, fotoarhive Gradske knjižnice Zadar, Društva knjižničara Zadar i Znanstvene knjižnice Zadar

Recenzent:prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević

Prijevod Sažetka na engleski jezik: Željka Aleksić

Lektura i korektura:Jadranka Delaš

Oblikovanje i prijelom:Mladen Masar

Tisak: Zrinski d.d., Čakovec

Naklada: 300 kom.

CIP-Katalogizacija u publikacijiZnanstvena knjižnica Zadar UDK 026/027(497.5-35 Zadar)(036)

KNJIŽNICE Zadarske županije : vodič /<glavna urednica Mirisa Katić ; fotografije Tomislav Vr-saljko ... <et al.> ; prijevod sažetka na engleski jezik Željka Aleksić>. - Zadar : Društvo knjižničara Zadar, 2013. - 90 str. : ilustr. u bojama ; 23 cm

Bibliografija. - Summary.

ISBN 978-953-57494-0-0

140525063

Page 5: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Zadar, 2013.

Vodiè

knjižnice zadarske županije

Page 6: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

4

Page 7: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

5

Sadržaj

79121718262830323436384041424445464854566264656768697071727476828889

Uvodna napomenaPredgovorKnjižnica Samostana sv. FraneKnjižnica Franjevačkog samostana u Karinu Znanstvena knjižnica ZadarKnjižnica Državnog arhiva u ZadruKnjižnica Samostana sv. MihovilaKnjižnica Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću (Preko)Knjižnica Samostana benediktinki sv. MarijeKnjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije i Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnostiKnjižnica Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u ZadruKnjižnica Arheološkog muzeja ZadarKnjižnica Muzeja antičkog staklaKnjižnica Narodnog muzeja ZadarKnjižnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u ZadruStručna knjižnica Opće bolnice ZadarStručna knjižnica Psihijatrijske bolnice UgljanKnjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u ZadruSveučilišna knjižnica ZadarMreža narodnih knjižnica Zadarske županijeGradska knjižnica ZadarGradska knjižnica BenkovacGradska knjižnica Biograd n/mKnjižnica i čitaonica GračacOpćinska knjižnica Šime Šugar Ivanov KolanKnjižnica i čitaonica NovigradKnjižnica i čitaonica Narodnog sveučilišta u ObrovcuGradska knjižnica PagKnjižnica Jurja Barakovića RažanacHrvatska knjižnica i čitaonica SaliŠkolske knjižnice Knjižnice osnovnih školaKnjižnice srednjih školaSažetakSummary: Guide to Libraries in the Zadar County

Page 8: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

6

Page 9: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

7

Ova edicija ima za cilj pružiti čitateljima osnovne podatke o jav-nim knjižnicama u Zadarskoj županiji (adresa, podatak o osoba-ma zaduženim za rad knjižnice, telefoni i drugi kontaktni bro-jevi itd.). Osim tih osnovnih podataka u ovom će Vodiču čitatelj naći i podatke o povijesti knjižnice, o njezinu radu, fondovima, izdavačkoj djelatnosti, specijalnim zbirkama te manifestacijama koje knjižnica organizira (predstavljanja knjiga, likovne izložbe, koncerti, predavanja i sl.). Iz podataka koji se nalaze u ovoj pu-blikaciji čitatelj će dobiti dobar uvid u sadašnje stanje tih knjižni-ca, no kako vrijeme bude prolazilo ti će podaci izgubiti uporabnu vrijednost pa će publikacija postati sve više dokument vremena u kojem je objelodanjena. Već sada se može, na temelju podata-ka koji se u njoj nalaze, usporediti sadašnje stanje tih knjižnica sa stanjem od prije nekoliko desetljeća, kada je dr. Pavao Galić objelodanio svoju poznatu sintezu Povijest zadarskih knjižnica tiskanu 1969. godine. Stoga će sadašnji čitatelj koristiti ovaj Vodič kao izvor korisnih obavijesti sve dotle dok te obavijesti budu upo-rabljive, a budući povjesničar će u njemu naći pouzdani izvor za rekonstrukciju povijesnog razvitka, ne samo pojedinih knjižnica, već i knjižničarstva u Zadarskoj županiji općenito. Posebno raduje činjenica, koju će čitatelj lako ustvrditi, da su u Zadarskoj župa-niji tijekom protekla dva – tri desetljeća osnovane mnoge nove knjižnice (od narodnih je dovoljno spomenuti nove knjižnice u Gračacu, Kolanu, Novigradu, Pagu, Ražancu, Salima i dr., da su osnovane mnoge knjižnice u okviru zadarskog Sveučilišta), da su neke od njih osnovale svoje ogranke, a posebno treba upozoriti na važnu činjenicu da najveći dio tih knjižnica vode danas knjižni-čarski stručnjaci koji su stekli svoje knjižničarsko obrazovanje u samome Zadru, na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Upravo rad tih visokoobrazovanih knjižničara jamči visoku kvalitetu svih knjižničarskih poslova u knjižnicama Zadarske žu-panije, kao i daljnju modernizaciju poslovanja, pa stoga i budući njihov napredak.

prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević

Uvodna napomena

Page 10: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

8

Page 11: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

9

Izdavanjem ovog Vodiča nakon upornog i strpljivog rada Društvo knjižničara Zadar ostvarilo je jedan od svojih značajnijih ciljeva. Stjecajem okolnosti to je bilo moguće provesti tek nakon uključiva-nja svih voditelja knjižnica u Zadarskoj županiji, djelatnika matič-nih službi i vrijednih članova uredništva. Svaka objava vodiča kroz knjižnice i knjižničnu djelatnost na određenom prostoru ima za cilj zainteresiranoj javnosti ponuditi ne samo popis i sažeti opis svih knjižnica, već i ukazati na tradiciju, raznovrsne i zanimljive sadržaje te podastrijeti vrijedne praktične obavijesti. O knjižnicama su pisali i pišu ugledni knjižničari, povjesničari, književnici i svi oni koji drže da je o bogatom naslijeđu o kojemu stoljećima skrbe vrijedno obavijestiti javnost. Njihove dnevne ak-tivnosti danas, uz novine, bilježe radio i televizija, mrežni izvori, a knjižnični se proizvodi i usluge sve češće nude i komentiraju na društvenim mrežama. Budući da su knjižnice zrcala svoje sredine, njihov razvoj odražava i stupanj brige za kulturu i odnos zajednice spram građana, pa se iz podataka predstavljenih u mnogim ranijim radovima kao i iz ovog Vodiča može iščitavati i prošlost Grada i njegove okolice (danas Županije). Pripremljeni podaci koje objavljujemo u ovoj publikaciji znakovi-to ukazuju na ulogu knjižnica u javnom i kulturnom životu Grada Zadra i Županije kroz različita razdoblja: od prvih težnji da se pri-kuplja i organizira građa u samostanskim i privatnim knjižnicama, vremena u kojemu se budi i jača nacionalna svijest pa knjižnice – čitaonice postaju važna okupljališta i oslonac opismenjavanju, do današnjeg vremena snažnih promjena u društvu – društveno-političkih, kulturnih, ekonomskih i tehnoloških. Društvo knjižničara Zadar, koje je nakladnik ovog Vodiča, djeluje od 1949. godine. Mnogi su njegovi članovi pridonosili aktivnostima Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) i Međunarodnog save-za knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Brojne su aktivnosti Društva zabilježene u Vjesniku bibliotekara Hrvatske i drugim iz-danjima HKD-a, mjesno objavljenim monografijama i javnim gla-silima.Svjesno važnosti dokumentiranja i obznanjivanja podataka o dje-lovanju knjižnica na svome području, Društvo predstavlja Vodič sa željom da ukaže na njihovu bogatu prošlost i današnji potencijal. Želja nam je također bila okupiti na jednom projektu djelatnike iz svih knjižnica i Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Za-dru koji obrazuje buduće knjižnične stručnjake, kako bismo uka-zali na važnost djelatne suradnje među svima. Nadam se da će iskustva u radu na pripremi i objavi ovog Vodiča biti poticaj za mnoge druge zajedničke pothvate.

prof. dr. sc. Tatjana Aparac-JelušićPredsjednica Društva knjižničara Zadar

Predgovor

Page 12: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

N

Gradska knjižnica

Zadar

Sveučilište (Novi kampus)

1

8

23

12

13

14

14

15

4

10

11

5

7

9

6

1. Knjižnica Samostana sv. Frane (str. 12.) 2. Znanstvena knjižnica Zadar (str. 18.) 3. Knjižnica Državnog arhiva u Zadru (str. 26.) 4. Knjižnica Samostana sv. Mihovila (str. 28.) 5. Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije (str. 32.) 6. Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije i Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti (str. 34.) 7. Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” (str. 36.) 8. Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar (str. 38.) 9. Knjižnica Muzeja antičkog stakla (str. 40.)10. Knjižnica Narodnog muzeja Zadar (str. 41.)11. Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (str. 42.)12. Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar (str. 44.)13. Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru (str. 46.)14. Sveučilišna knjižnica Zadar (str. 48.)15. Gradska knjižnica Zadar (str. 56.)

Page 13: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

N

Gradska knjižnica

Zadar

Sveučilište (Novi kampus)

1

8

23

12

13

14

14

15

4

10

11

5

7

9

6

1. Knjižnica Samostana sv. Frane (str. 12.) 2. Znanstvena knjižnica Zadar (str. 18.) 3. Knjižnica Državnog arhiva u Zadru (str. 26.) 4. Knjižnica Samostana sv. Mihovila (str. 28.) 5. Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije (str. 32.) 6. Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije i Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti (str. 34.) 7. Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” (str. 36.) 8. Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar (str. 38.) 9. Knjižnica Muzeja antičkog stakla (str. 40.)10. Knjižnica Narodnog muzeja Zadar (str. 41.)11. Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (str. 42.)12. Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar (str. 44.)13. Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru (str. 46.)14. Sveučilišna knjižnica Zadar (str. 48.)15. Gradska knjižnica Zadar (str. 56.)

11

Page 14: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

12

Osnutak Samostana sv. Frane vezuje se uz dola-

zak franjevaca na jadransku obalu 1212. godine. Mnogo-brojni diplomatički dokumen-ti od 13. st. nadalje svjedoče o tijesnoj povezanosti kulturne povijesti Zadra uz franjevački red, a o važnosti toga Samo-stana u vjerskom, ali i u svje-tovnom životu Zadra svjedoči i činjenica što je upravo u nje-govoj sakristiji godine 1358. bio potpisan znameniti Zadarski mir između hrvatsko-ugar-skog vladara Ludovika Velikog i Mlečana. Samostan sv. Frane bio je sjedištem raznih studija, najprije teološkog, čiji se poče-tak datira oko godine 1260. To je utjecalo na osnivanje Knjiž-nice, najvjerojatnije već u 13. stoljeću, u kojoj je pohranjeno mnoštvo dokumenata, ruko-pisa i tiskanih knjiga koje svo-jom sadržajnom raznolikošću svjedoče o širini franjevačkog duha i imaju iznimnu vrijed-nost u kontekstu hrvatske kul-turne baštine. Budući da je u Samostanu sv. Frane od 13. stoljeća bila razvi-jena nastavna aktivnost, knjige koje se ondje nalaze bile su ko-rištene u izobrazbi te stoga za-hvaćaju sva područja znanosti: teologiju, filozofiju, retoriku, lingvistiku, književnost, povi-jest, geografiju, prirodne zna-nosti, geometriju, glazbu i sl. Književna djela predstavljaju gotovo svi najvažniji pisci svih razdoblja, tiskani u velikom broju tiskara iz gotovo svih

Knjižnica Samostana sv. Frane u Zadru

Trg sv. Frane 1, 23000 Zadar tel. 250-468fax 250-136

[email protected]

voditelj knjižnice: Fra Tomislav Ćurić

knjižnično gradivo se koristi samo u knjižnici uz prethodnu najavu

Ugljanski poliptih,

rad Dujma Vučkovića,

15. st., detalj

Knjižnica Samostana sv. Frane

Page 15: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

europskih gradova. U Knjiž-nici se nalazi velik broj rječni-ka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog itd.), a izuzetno su vrijedni i prijevodi teoloških tekstova na hrvatski jezik, od kojih valja istaknuti prijevod Svetog Pisma Matije Petra Ka-tančića ili Kratko skupgliegne chiudoredne, illiti morale bo-goslovicze ... Marka Dobretića. Uz to, u Knjižnici je velik broj knjiga iz područja kanonskog prava, te i prvo takvo djelo na hrvatskom jeziku (Zakon czar-kovni). Izuzetno je zanimljivo izdanje djela Marka Marulića, ali i zbirka djela hrvatskih au-tora u cijelosti. Inventariziranje cijelog fonda dat će jasniji uvid u bogatstvo i rijetkost fonda ove Knjižnice. Cjelokupan fond procijenjen je na 60.000 jedi-nica građe, no točne podatke o veličini i vrijednosti fonda moći će se dobiti tek nakon inventarizacije. U Knjižnici se uz bogatu zbirku novije gra-đe, koja uključuje i referentnu zbirku, čuva i zbirka Francis-cana, osobne zbirke uglednih pripadnika franjevačkog reda, npr. fra Atanazija Matanića, te zbirka periodike. Prema dosa-dašnjim podacima, u Knjižnici se nalazi oko 10.000 jedinica knjižnične građe koja pripada zbirci stare i rijetke građe (gra-đa tiskana od 1455. do 1835.).Neki od najvažnijih kulturnih spomenika koji se čuvaju u

Missale Franciscanum Venecija, 1757.

13

Page 16: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

14

Knjižnici Samostana jesu: tekst iz godine 1355. u kojem su sadržana predavanja četiriju područja kvadrivija, aritmetike, geometrije, astronomije i glazbe; zbirka srednjovjekovnih iluminiranih ko-rala koja je najbogatija franjevačka zbirka te vrste u Hrvatskoj; bule papâ, povelje raznih vladara i druge razne srednjovjekovne listine pisane na pergameni. Izuzetno je vrijedna zbirka rukopisa te zbirka od 120 inkunabula, velik je broj izuzet-no rijetkih primjeraka tiskanih knjiga iz 16. i 17. stoljeća, te mnogobrojnih klasičnih, moralnih, teoloških i prirodnoznastvenih djela. Nakon preuređenja Knjižnica bi trebala djelo-vati kao informacijsko središte koje će korisni-cima svojih usluga omogućiti slobodan pristup svim svojim zbirkama, kao i mrežno dostupnim

izvorima te postati temeljem budućeg znanstve-noistraživačkoga rada, koje će promicati svijest o kulturnom naslijeđu franjevačke zajednice, ra-zvijati kulturne navike te stvarati uvjete za osobni stvaralački izričaj članova zajednice, obrazovno djelovanje i duhovnu izobrazbu vjernika.Zbog izloženosti Knjižnice ratnim nedaćama i ostalim nepogodama, vrijedna je građa ugro-žena, a znatan broj primjeraka toliko oštećen da zahtijeva hitnu restauraciju. Knjižnica je za-tvorena za javnost, a korisnici su članovi franje-vačkog reda i ostali zainteresirani uz prethodnu najavu.

Tomislav Ćurić i Marijana Tomić

Bogorodica Navještenja, rad drvorezbara iz Toskane, poč. 15. st.

Ugljanski poliptih,

rad Dujma Vučkovića,

15. st.

Literatura: P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Druš-tvo bibliotekara Hrvatske, 1969.Š. Jurić. Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Zadar : Društvo bibliotekara ; Zagreb : Nacionalna i sveuči-lišna biblioteka, 1985.

Page 17: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

15

Page 18: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

16

Page 19: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

17

U zadarskom zaleđu, na ušću ri-jeke Karišnice u more, nalazi

se Franjevački samostan svete Ma-rije Bezgrješne u Karinu. Osnovan je u 15. stoljeću, a obnovljen 1740. godine, od kada datiraju i najstariji arhivski dokumenti. Velika zaslu-ga u obnovi samostana pripada fra Marijanu Lekušiću, autoru Proto-kola samostana Djevice Bezgrešnog Začeća u Karinu u Liburniji, po-znatijeg pod naslovom Lekušićeva kronika, pisanog od 1734. do 1740. godine. Samostan je djelovao ne-prekidno sve do početka Domovin-skog rata, a razoren je 1993. godine, iako je od 1964. godine bio upisan u Registar kulturnih dobara Repu-blike Hrvatske. Nakon potpune ob-nove Samostan je ponovno otvoren 2006. godine. Kako su knjige oduvijek bile dio samostanskog inventara, pretpo-stavlja se da i početci samostanske knjižnice sežu u 15. stoljeće. U njoj je bilo rijetkih i starih knjiga, najvi-še iz teologije, povijesti i filozofije. Godine 1963. Josip Ante Soldo opi-sao je i objavio građu iz samostan-skog arhiva, a u dodatku je popisao 27 rukopisa (najstariji iz 1640. go-dine) i 5 inkunabula (u 11 svezaka) iz samostanske knjižnice. Prema fra Stanku Bačiću, koji je do 1991. godine vodio i Knjižnicu, u njoj je bilo oko 3.300 knjiga i periodike, a među njima 33 knjige iz 16. stolje-ća. Dio knjiga je uništen i izgubljen u Domovinskom ratu, a one koje su kasnije pronađene u Benkov-cu, Karinu i Kninu prenesene su u Franjevački samostan na Visovcu. Među tim knjigama nisu inkuna-bule, knjige iz 16. stoljeća te većina arhivskih spisa i kodeksa, periodika i neke druge rijetkosti. Sačuvano je oko dvije trećine manje vrijednog knjižničnog fonda i Lekušićeva kronika, a za ostalom građom se još traga. Pronađene knjige se nalaze u Samostanu, ali Knjižnica još nije obnovljena ni dostupna korisnici-ma.

Knjižnica Franjevačkog samostana sv. Marije Bezgrješne u Karinu

23252 Karin tel. 687 613

www.franjevci-split.hr

odgovorna osoba: fra Mladen Kovačević

knjižnica nije dostupna korisnicima

Knjižnica Franjevačkog samostana u Karinu

Page 20: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Znanstvena knjižnica Zadar

U zgradi austrijske vojarne iz 1845. godine, koja se pruža uz bedeme i lučicu Foša, smještena

je Znanstvena knjižnica Zadar, općeznanstvena knjižnica otvorenog tipa. Ona posjeduje literaturu iz svih područja ljudskog znanja pa je jednako zanimljiva učenicima i stu-dentima kao i znanstvenim djelatnicima. Po vri-jednosti i veličini knjižničnog fonda svrstava se u sam vrh hrvatskih knjižnica.Osnovana je 1855. godine pod nazivom Biblioteca Comunale Paravia prema prvom donatoru i osni-vaču, sveučilišnom profesoru Pietru Alessandru Paraviji (1797.-1857.), rodom Zadraninu. Po nje-govoj želji Gradska općina namijenila je Knjižnici prostor u Gradskoj loži na središnjem gradskom trgu. Prve je godine fond Knjižnice sadržavao 18.000 svezaka knjižnične građe koja se prema Pravilniku (koji je u Knjižnici sačuvan u izvornom obliku) koristila samo u Knjižnici.Osim građe koju je darovao Paravia, dio građe ku-pljen je sredstvima zadarske općine ili je pristigao darovima pojedinih zadarskih obitelji. Tako je do Drugoga svjetskog rata knjižnični fond obogaćen s više privatnih zbirki knjiga poznatih zadarskih obi-telji. Fond Knjižnice rastao je iz godine u godinu pa tako 1913. godine broji 39.946 svezaka, a 1932. godine oko 60.000 jedinica knjižnične građe.

Znanstvena knjižnica Zadar

Ante Kuzmanića 3, 23000 Zadar

tel. 211-365, 214-911posudba: 214-892

nabava, CIP služba 214-902fax 312-129

[email protected]

ravnatelj: mr. sc. Miro Grubić

radno vrijeme: pon – pet: 7:00 – 21:00

uredi: 7:00 – 14:45, sub: 7:00 – 13:00ljetno radno vrijeme (srpanj – kolovoz)

pon – pet: 7:00 – 14:30

18

Page 21: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

19

Biblioteka Comunale Paravia djelovala je u prosto-ru Gradske lože sve do 1938. godine kada je pre-seljena u namjenski izgrađeno krilo nove zgrade Općine. Fond Knjižnice bio bi i bogatiji da se u vrijeme talijanske uprave nije vodila restriktivna politika u nabavi građe tiskane na hrvatskom je-ziku. Tako do završetka Drugoga svjetskog rata Knjižnica nije imala najveće i najstarije hrvatske i zadarske novine: Narodni list, Katoličku Dalma-ciju, Hrvatsku krunu, Hrvatsku, Zviezdu, Iskru, Lovor i dr. Godine 1941. talijanska uprava odnosi u Italiju, “na sigurno”, 5.095 jedinica najvrjednije knjižnič-ne građe, među kojima sve inkunabule, rukopise, pergamene, dio rijetkih knjiga (Judita iz 1521.) i

novine (Kraglski Dalmatin 1806.-1810.). Odnesena građa ostala je u Italiji sve do 1961. godine, kada je temeljem mirovnog ugovora između Italije i Jugo-slavije vraćena. U vrijeme strahovitih razaranja Za-dra od 1943. do 1944. godine zamro je cjelokupan javni život u gradu te je i Knjižnica prestala s radom. Nakon saniranih oštećenja u novim okolnostima i u novim društveno-političkim uvjetima, Knjižni-ca je 14. listopada 1945. godine ponovo otvorena pod nazivom Narodna biblioteka. U njoj je, pored Naučnog odjela koji se sastojao od fonda Paravije, osnovan i Posudbeni odjel sa skromnim fondom od 992 sveska knjiga koji se ubrzano razvijao za-hvaljujući brojnim knjigama prikupljenim u grad-skim ruševinama. Početkom 1949. godine Naučni

Gradska loža, prvo sjedište Knjižnice

Page 22: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

odjel i Posudbeni odjel Narodne biblioteke prera-staju u dvije samostalne ustanove. Naučni odjel postaje Naučna biblioteka koja, između ostalog, zadržava cjelokupan fond Bibliotece Comunale Paravia, a od posudbenog odjela nastaje Gradska knjižnica Zadar. Naučna biblioteka je 1949. godine po-čela dobivati obve-zni primjerak svih tiskovina s pod-ručja Hrvatske. Fond je obogatila i privatnim knjiž-nicama uvaženih građana, knjižni-cama raznih dru-štava i škola, te knjižnicama uki-nutih sudova u Obrovcu, Tisnu, Kistanjama itd. S fondom od preko 120.000 svezaka knjižnične gra-đe Knjižnica više nije mogla ostati u postojećem prostoru. Otvaranjem Filozofskog fakulteta u Za-dru i sve većim brojem studenata kojima prostor čitaonice postaje pretijesan, gradske vlasti donose odluku o preseljenju Naučne biblioteke u prosto-re bivše austrijske vojarne. Knjižnica je otvorena 1972. godine u novouređenom prostoru u kojemu ostaje do danas.

Uspostavom suverene Republike Hrvatske Na-učna biblioteka mijenja naziv u Znanstvena knjižnica. Tijekom Domovinskog rata Knjižni-ca dijeli sudbinu svoga Grada. Dvaput je izrav-no pogođena, u listopadu 1991. i u svibnju 1992.,

Kodeks Horae Beatae Mariae Virginis, 16. st.

Isprava hrvat-sko-ugarskog kralja Bele IV. iz 1243. godine

kada su stradale radne prostorije i dio spre-mišta, ali nasreću samo dvjestotinjak svezaka knjižnične građe. Uništena je i kompletna ra-čunalna oprema, što je odložilo započetu elek-troničku obradu fonda. Usprkos neposrednoj ratnoj opasnosti i oštećenjima zgrade, Knjižni-ca je tijekom cijeloga Domovinskog rata bila na usluzi korisnicima. Godine 1995. dodijeljena joj je nagrada Grada Zadra za “zapažene uspjehe na polju znanosti i kulture”.

20

Page 23: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Nicolai Visscher,Atlas minor, 17.

st.

Isprava zadarskog nadbiskupa Lam-pridija iz 1174.

godine

U slojevitosti problema tijekom povijesti Knjižnice dominira problem prostora te tako veći smještajni ka-paciteti postaju preduvjet kvalitetnom nastavku rada i djelovanja. Od 1949. godine knjižnični fond ubrzano raste, naj-više zahvaljujući obveznom primjerku (75% prilje-va novih naslova). Grad Zadar, koji ima osnivačka i vlasnička prava nad Knjižnicom, redovito dostavlja značajna sredstva za ciljanu nabavu građe. Prosječno se godišnje kupi oko 2.000 svezaka. Knjižnični fond obogaćuje se i darovima pojedinaca i ustanova koji u Knjižnici vide mjesto trajnog čuvanja i zaštite građe. Danas je u Knjižnici oko 500.000 svezaka monograf-skih publikacija te oko 12.000 naslova periodike u 82.000 godišta. Posebnu važnost ima stara dalmatinska periodika: Almanacco di Zara (1806.-1816.), Kraglski Dalmatin – Il Regio Dalmata (1806.-1810.), Bollettino Dalma-ta (1807.), bilten Sôk izvadjen iz naredbenih kgniga Vojske od Dalmaczie (1809.), Gazzetta di Zara (1832.-1850.), Zora Dalmatinska (1844.-1849.), Osservatore Dalmato (1849.-1866.), Srpsko-dalmatinski magazin (1854.-1873.), Glasnik dalmatinski (1849.-1866.), Na-rodni list-Il Nazionale (od 1862.), Il Dalmata (1866.-1916.), Vuk (1885.), Lovor (1905.) itd. Rijetka, iznimno vrijedna građa najvećim je dijelom registrirana kao kulturno dobro Republike Hrvatske.Posebnu vrijednost fonda Znanstvene knjižnice predstavljaju specijalne zbirke:

21

Page 24: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Zbirka pergamena (372 jedinice) važna je i po sadržaju i po vreme-nu nastanka; najstarija, Lampri-dijeva pergamena potječe iz 12., a najmlađa iz 19. stoljeća. Zbirka inkunabula ima 34 je-dinice, a sve su tiskane u Italiji između 1475. i 1498. godine. S obzirom na sadržaj inkunabule su grčki i rimski klasici, djela rimskih papa, crkvenih otaca ili kršćanskih pisaca, te djela povi-jesno-filozofskog sadržaja. Zbirka rukopisa (1.140 jedinica) predstavlja nezaobilazan izvor za proučavanje Zadra i Dalma-cije (npr. Spisi zadarske kance-larije = Libri Consiliorum Co-munitatis Jadrae nastali između 1442. i 1806. godine). Zbirka rijetkosti (1.460 jedini-ca) sadrži djela autora 16. st. iz skoro svih većih gradova na na-šoj jadranskoj obali. Splićanin Marko Marulić zastupljen je u Knjižnici s 12 djela, od kojih je najznačajnije prvo izdanje Ju-dite iz 1521. godine, sačuvano u

Hrvatskoj u samo 2 primjerka. U Knjižnici se čuva i Vila Slovinka Jurja Barakovića, ti-skana u Mlecima 1682. godine, te dva izdanja njegove Jarule iz 1701. i 1702. godine. Poseb-no je dragocjena zbirka tiskanih statuta dal-matinskih gradova: Zadra, Šibenika, Trogira, Brača, Hvara i Korčule.Zbirka zemljopisnih karata i atlasa sadrži oko 2.600 jedinica građe. Najvažnija su dje-la čuvenih europskih kartografa od 16. do 18. stoljeća (Mercator, Ortelius, Coronelli, Ho-

Zemljopisna karta Zarae et Sebenici descriptio, oko 1575. godine

22

Page 25: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

mann, Seutter). Izdvajamo kar-tu Zarae et Sebenici descriptio iz atlasa Theatrum orbis terrarum, A. Orteliusa oko 1575., te Plan obrambene utvrde Zadra oko 1595. godine. Zbirka muzikalija ima 4.196 je-dinica, zbirka magistarskih i doktorskih disertacija oko 300 naslova, fototeka 2.398 fotogra-fija s oko 700 negativa na staklu.Knjižnica ima preko 60.000 oglasa iz mletačke, prve austrij-ske, francuske i druge austrijske vladavine, te iz kasnijeg vre-mena. U fondu se nalazi i oko 30.000 razglednica. Zavičajna zbirka Dalmatika sa-drži oko 20.000 svezaka knjiga tiskanih do 1980. godine. U Dal-matici se nalaze djela objavljena na prostoru od Raba do Boke kotorske, djela koja govore o Dalmaciji i djela dalmatinskih autora. Osnovni zadaci Knjižnice (pri-kupljanje, obrada, pohrana i čuvanje te davanje na korištenje

Riva nuova, 1896. godina, najstarija razglednica u Knjižnici

knjižničnog fonda) realiziraju se kroz odjele: Odjel rada s ko-risnicima (vanjska i unutarnja posudba), Odjel nabave i obra-de monografskih publikacija, Odjel nabave i obrade serijskih publikacija (unutar kojih se obrađuje i građa iz specijalnih zbirki), Služba za pohranu i za-štitu knjižnične građe i Zajed-ničke službe. Od 1949. godine u knjigovežnici Knjižnice obav-lja se kurativna zaštita: uvez i popravak knjižnične građe kao i kartografski poslovi. Cjelo-kupan knjižnični fond (osim

referentne zbirke u čitaonici i stručne knjižničarske zbirke) smješten je u spremištu, u za-tvorenom pristupu.Knjižničnu građu aktivno ko-risti preko 3.000 korisnika, kojima je na raspolaganju i čitaonica s oko 100 sjedećih mjesta i bogatom referentnom zbirkom. Korisnicima su cje-lodnevno na raspolaganju ra-čunala s pristupom internetu, a korisnicima s vlastitim računa-lom omogućen je bežični pri-stup internetu. Knjižnica bilje-ži oko 40.000 posjeta godišnje.

23

Page 26: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Od 1962. do 2002. Knjižnica je obavljala matičnu službu za knjižnicu Filozofskog fakulteta, te specijal-ne i spomeničke knjižnice na zadarskom području.Građa se obrađuje prema nacionalnom pravil-niku i IFLA-inim standardima, a ostručavanje se od 1974. godine obavlja prema srednjim tablicama UDK klasifikacije. Od 2000. godine Knjižnica je umrežena u knjiž-nično informacijski sustav CROLIST i izrađuje svoju računalnu bibliografsku bazu u koju je une-sena cjelokupna periodika i 130.000 zapisa mono-grafskih publikacija. Za građu koja još nije elek-tronički obrađena korisnicima su na raspolaganju različite vrste kartičnih kataloga. Knjižnica ima razgranatu međuknjižničnu po-sudbu s knjižnicama u zemlji i inozemstvu. S namjerom da korisniku pruži kvalitetniji i lakši pristup staroj i rijetkoj građi, a da istovremeno za-štiti izvornik, Knjižnica je 2010. godine započela projekt digitalizacije pod nazivom DIKAZ (Digi-talna knjižnica Zadar) čiji je cilj predstaviti djela od iznimne važnosti za istraživanje povijesti i kul-ture zadarske regije, a time i Hrvatske u cjelini. U Knjižnici se provodi edukacija korisnika za sa-mostalno pretraživanje kataloga i baza podataka. Dio studenata Odjela za informacijske znanosti zadarskog Sveučilišta redovito obavlja stručnu praksu u Znanstvenoj knjižnici. Knjižnica izrađuje CIP zapise za izdavače s pod-ručja Zadarske županije. Na web stranici Znan-stvene knjižnice dostupna je baza podataka knji-ga u tisku u Republici Hrvatskoj. U sklopu Odjela rada s korisnicima u prosincu 2010. godine otvorena je Čitaonica prilagođena osobama s invaliditetom. U toj se Čitaonici pro-vodi edukacija slijepih i slabovidnih korisnika za rad na računalu, a na zahtjev se vrši prilagodba tiskanih publikacija u formate čitljive slijepim i slabovidnim osobama. U tijeku je i provedba pro-jekta Talking Books koji se odnosi na uključivanje slijepih i slabovidnih osoba u svakodnevne aktiv-nosti. Bespovratna sredstva za projekt odobrila je EU unutar IPA prekograničnog programa surad-nje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Radi upoznavanja javnosti s knjižničnim fondovima i uslugama, ali i u svrhu predstavljanja izdavačke produkcije, znanstvenog i umjetničkog rada lokal-nih i ostalih autora, u Izložbenoj dvorani samostal-no ili u suradnji s drugim institucijama ili pojedinci-ma organiziraju se predstavljanja knjiga, predavanja i izložbe. Prateći takve izložbe Knjižnica je izdala veći broj kataloga koji su vrijedni tiskani izvori po-dataka o njezinoj bogatoj knjižničnoj građi. Znanstvena knjižnica je 1994. godine priredila prvu izložbu zadarskih izdanja objavljenih od

Spremište Znanstvene knjižnice

Kartični katalozi

24

Page 27: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

25

1991. do 1994. godine pod nazivom “Godine rata – godine rada”. Bio je to začetak manifestacije koja je postala tradicionalna i koja se u okviru proslave Dana Grada Zadra održava svakog mjeseca stu-denog pod naslovom “Izdavaštvo na zadarskom području”. Rezultat bogate izdavačke djelatnosti sadržan je u dvjema knjigama objavljenim 2005. i 2012. godine. U Knjižnici se svake godine, u Mje-

secu hrvatske knjige organizira “Tjedan otvorenih vrata ZKZD” koji uključuje niz događanja (preda-vanja, organizirane posjete, opraštanje zakasni-na) kojima se nastoji približiti Knjižnicu sadaš-njim i potencijalnim novim korisnicima.

Marijana Senkić-Klapan

Literatura o Knjižnici (izbor)Monografske publikacije: G. Praga. La Biblioteca comunale Paravia di Zara. Zara, Tip. San Marco! di G. Manni, 1937.G. Ferrari-Cupilli. Per la inaugurazione della Biblioteca comunale Paravia di Zara nel XVIII agosto MDCCCL-VII. Zara : La direzione della Biblioteca, 1857.V. Maštrović. Stoljeće djelovanja Naučne biblioteke u Zadru. Zadar : Naučna biblioteka, 1956.P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske, 1969.Š. Jurić. Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Zadar : Društvo bibliotekara, Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1985. Članci: P. Galić. Treći kongres bibliotekara Jugoslavije u Zadru i 100-godišnjica rada zadarske Naučne biblioteke. Za-darska revija 5, 2 (1956), str. 142. V. Maštrović. Naučna biblioteka u Zadru. Zadar : geo-grafija, ekonomija, saobraćaj, povijest, kultura : zbor-nik. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1964., str. 695-700.P. Galić. Zadarska Naučna biblioteka u novim prostori-jama. VBH, 17,3-4(1971), str. 204-205. M. Katić. Izdanja Naučne biblioteke u Zadru. VBH, 31,1-4(1988), str. 255-257. M. Katić. Štete od bombardiranja u Znanstvenoj knjiž-nici u Zadru 1991. godine. VBH, 35,3-4(1992), str. 94-97. M. Bukvić. Zlato i srebro babilonsko. Vijenac, 7,146(če-tvrtak, 7.10.1999.), str. 23.Ž. Aleksić. Znanstvena knjižnica Zadar = (Wissen-schaftliche Bibliothek Zadar).Handbuch deutscher historischer Buchbestaende in Europa. Zuerich ; New York : Olms-Weidmann, 2001., str. 142-146.

Knjižno blago Znanstvene knjižnice: Katalog partizanske štampe Dalmacije u fondu Nauč-ne biblioteke u Zadru. Zadar : Naučna biblioteka, 1984.Katalog zadarskih oglasa iz 1944. i 1945. godine . Za-dar : Naučna biblioteka, 1985.Katalog inkunabula u fondu Naučne biblioteke u Za-dru. Zadar : Naučna biblioteka, 1986.Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću . Zadar : Nauč-na biblioteka, 1987.Katalog Vuk u fondu Naučne biblioteke u Zadru. Za-dar, Naučna biblioteka, 1987. Katalog knjiga i periodike zadarskih tiskara do 1817. godine . Zadar : Naučna biblioteka, 1988.Katalog zemljopisnih karata i atlasa do 1900. godine. Zadar, Naučna biblioteka, 1989.J. Delaš. Izdavaštvo na zadarskom području : 1991.-2005. : bibliografija. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2005.Katalog knjiga tiskanih u 17. stoljeću. Zadar : Znan-stvena knjižnica, 2005. Knj. 1 : 1601.-1650.Hrvatski putopis : djela hrvatskih putopisaca : katalog izložbe. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2007.Djela francuskih gramatičara XVII. i XVIII. stoljeća … : ka-talog = Les oeuvres des grammairiens francais des XVIIe et XVIIIe siecles ... : catalogue. Zadar : Znanstvena knjiž-nica, 2009.Zadar u stranim putopisima : katalog izložbe. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2009.Stoljeće zadarskog zdravstva u knjigama Znanstvene knjižnice : 1806.-1906. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2010.Zadarska županija u Domovinskom ratu : iz fonda Znan-stvene knjižnice. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2011.J. Delaš, I. Župić-Baždarić. Izdavaštvo na zadarskom području : 2006.-2010. Zadar : Znanstvena knjižnica, 2012.

Čitaonica prilagođena osobama s invaliditetom

Page 28: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

26

U jugoistočnom krilu bivše austrijske vojarne nalazi se Državni arhiv u Zadru i njegova

Knjižnica. Arhiv je osnovan 23. rujna 1624. godi-ne, a Knjižnicu je osnovalo Dalmatinsko namje-sništvo krajem 1894. godine od zbirki knjiga koje su se nalazile u vladinim uredima. Već 1895. ova je priručna knjižnica Namjesništva dobila pravo na obvezni primjerak svih tiskovina iz Dalmacije što je evidentirano do 1915. godine. To pravo je ob-novljeno nakon Drugog svjetskog rata, a kasnije je suženo na obvezno dostavljanje svih publika-cija tiskanih na temelju građe Državnog arhiva u Zadru. Prema izvješćima arhivista i knjižničara Heinricha Böttnera, koji je u Knjižnici radio od osnutka do 1943. godine, knjižnični fond je do Drugog svjetskog rata sadržavao 14.640 naslova knjiga, brošura, rukopisa i periodike. Knjižnica je bila potpuno uređena prema važećim knjižni-čarskim standardima: imala je pravilnik o radu, knjige inventara, abecedni i stručni katalog te bi-bliografiju radova koji se odnose na Dalmaciju, a svi poslovi su se evidentirali. Po dolasku talijanske uprave Knjižnica je pripojena Arhivu. U Knjižnici je ostala sačuvana glavnina starog fon-da, nadopunjenog novijim izdanjima iz povijesti, pomoćnih povijesnih znanosti, zemljopisa, prava, gospodarstva i politike, tako da se knjižnični fond sastoji od 50.000 svezaka knjiga, brošura, ruko-pisa, časopisa i novina. Među njima su rijetkosti: dvije inkunbule, 58 knjiga iz 16. stoljeća, prvotisci statuta dalmatinskih gradova od 16. do 18. stoljeća (od kojih je najstariji Zadarski statut iz 1564. godi-

Knjižnica Državnog arhiva u Zadru

R. Boškovića bb., 23000 Zadartel. 211-530fax 214-908

[email protected]

voditeljica: Mirisa Katić

radno vrijeme za korisnike: 8:30 – 14 sati srijedom: 8:30 – 18:30 sati

Knjižnica Državnog arhiva u Zadru

Abecedni kata-log Knjižnice od 1895. do 1955.

godine

Page 29: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

27

ne), putopisi po Dalmaciji domaćih i stranih au-tora, pregledi povijesti Dalmacije, izdanja Matice dalmatinske, brojna djela tiskana u Zadru i osta-lim dalmatinskim gradovima u 19. i 20. stoljeću, nekoliko starih atlasa i velika zbirka od nekoliko stotina naslova najstarijih zadarskih i hrvatskih novina i časopisa. Najveći dio knjižnične građe je na hrvatskom, talijanskom ili njemačkom jeziku, a nešto manji na latinskom, francuskom te nekim drugim europskim jezicima. Knjižnica ima inven-tarne knjige, kataloge na listićima i elektronički katalog. Kako Arhiv surađuje s brojnim srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu uspostavljena je razmjena publikacija i s tim ustanovama. Ova Knjižnica je danas jedna od triju najvećih arhiv-skih knjižnica u Hrvatskoj i nezaobilazan je izvor za istraživanje povijesti Dalmacije. Mirisa Katić

Koriolan Cipiko. Petri Mocenici impe-ratoris gesta. Venezia, 1477.

Desno: rukopisne bilješke Marka Marulića u istoj knjizi

Literatura:P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske, 1969.Š. Jurić. Inkunabule u zadarskim knjižnicama. Zadar: Društvo bibliotekara, Zagreb: Nacionalna i sveučiliš-na biblioteka, 1985. P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar: Historijski arhiv, Stolni kaptol, 1989.M. Katić. Knjižnica Državnog arhiva = (Bibliothek des Staatsarchivs). Handbuch deutscher historischer Buchbestände in Europa. Zürich ; New York : Olms-Weidmann, 2001., 138-142.M. Katić. Knjižnica Državnog arhiva u Zadru : od Na-mjesničke do specijalne arhivske knjižnice. Arhivski vjesnik, 53/2010., 111-136.

Page 30: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Knjižnica Samostana sv. Mihovila u Zadru

Mihe Klaića 11, 23000 Zadartel. 350-020fax 350-030

[email protected]

odgovorna osoba: fra Antun Badurina

knjižnica je dostupna samo uz prethodnu najavu

Crkva i Samostan sv. Mihovila pripadaju Pro-vinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša sa

sjedištem u Zagrebu (do 1920. godine Samostan je bio sjedište Provincije). Osnovan je 1439. godine uz Crkvu sv. Ivana u varošu Sv. Martina na Relji, a zbog turskih provala napušten je i srušen, kao i či-tava varoš, 1537. godine. Redovnici su za nadokna-du dobili novu lokaciju unutar gradskih zidina u Foši. Za francuske okupacije Crkva i Samostan su 1806. godine oduzeti redovnicima, a dodijeljena im je Crkva sv. Mihovila, pored koje je izgrađen novi, današnji Samostan 1818. godine.Knjižnica Samostana postoji od 16. stoljeća, a vje-ruje se da su franjevci, u prvom samostanu, po-kraj Crkve sv. Ivana, imali i skriptorij, u kojemu su prepisivali glagoljske knjige i za druge svećenike glagoljaše. Seobe i novi počeci uzrokovali su i gu-bitke knjiga. Znamo pouzdano da je o. Karlo Radić (1710.-1766.), za svoga boravka u Zadru, počeo sabi-rati knjižno blago, “i uredi mnogobrojne rukopise, razne kodekse i svakovrsne knjige, osobito glagol-ske ... sve što je bilo važno u jedno sakupi i sastavi posebni imenik...” U svemu “sedamdeset i četiri dragocjena rukopisa i mnogo tiskanih i rukopisnih Misala i Časoslova”. Ta zbirka je izgubljena počet-kom 19. stoljeća. Dio knjižnog fonda bio je 1920. godine prenesen u Samostan Sv. Pavla na Školjiću i vraćen nakon Drugog svjetskog rata. Knjižnica je, prigodom bombardiranja Zadra, bila izložena

Knjižnica Samostana sv. Mihovila

Sv. Jeronim, vitraj, rad Zdravka Tišljara i Mate Ljubičića

Zbirka Patrologia. Series latina i Series graeco-

latina

28

Page 31: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

vremenskim nepogodama i devastaciji. Kako su talijanski redovnici otišli u Italiju, a hrvatski još nisu došli, prazan Samostan bio je izložen pljački pa su tada neke knjige uništene, oštećene ili odne-sene. Samostan je 1949. godine predao 200 knjiga iz 17. i 18. stoljeća Znanstvenoj knjižnici u Zadru, a 1968. je dio školskih knjiga i beletristike prenesen u novotvorenu gimnaziju trećoredaca u Odri kraj Zagreba. Sadašnju Knjižnicu uredio je o. Nikola Gregov od 1974. do 1978. godine. Stručni katalog je izrađen prema UDK sustavu, a abecedni prema ISBD(M). Stariji fond (od 17. stoljeća do 1850.) sadrži 2.990 svezaka, a novi fond (od 1851.) ima 7.880 svezaka. Na periodiku otpada 1.550 svezaka. Ukupno se u Knjižnici nalazi 12.240 svezaka, a prevladavaju pu-blikacije crkvenog sadržaja. Sačuvan je stari Inven-tar Knjižnice (do početka 20. stoljeća) koji sadrži popis od 2.100 naslova. Knjige su uglavnom sačuva-ne, a na njima se vide tragovi prethodnih vlasnika, najviše samostana. Trideset tri najstarije knjige po-tječu iz 16. stoljeća. Najvrjednije djelo u Knjižnici je Patrologia - Series latina i Series graeco-latina. U tri zadnja desetljeća Knjižnica je uvećala svoj fond za

Erazmo Roter-damski (Desideri-us). In Evangelivm Marci Paraphra-sis. Basileae, 1524.

Glagoljski misali

više tisuća knjiga i svezaka časopisa koji nisu kata-logizirani. Nastojanje je omela dugotrajna obnova Samostana. Danas se u Knjižnici nalazi oko 20.000 svezaka među kojima prevladavaju publikacije cr-kvenog sadržaja. Knjige se nabavljaju najviše ostav-štinama redovnika, darovima prijatelja (don Joso Felicinović, o. Pavao Badurina) i kupnjom.

Antun Badurina

Literatura:P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Druš-tvo bibliotekara Hrvatske, 1969.P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću. Zadar : Historijski arhiv, Stolni kaptol, 1989.N. Gregov. Školovanje u Provinciji franjevaca trećo-redaca glagoljaša. Zagreb : Provincijalat franjevaca trećoredaca, 1990.

29

Page 32: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

30

Knjižnica Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću (Preko)

23273 Preko tel. 286-455

odgovorna osoba: o. Božo Sučić

knjižnično gradivo se koristi uz prethodnu najavu

U neposrednoj blizini Preka na otoku Ugljanu, na otočiću Školjiću, franjevci trećoredci žive

od 1446. godine. Samostan je jedno vrijeme služio i kao lazaret za oboljele od kuge, a sredinom 20. stoljeća u njemu je djelovala hrvatska Franjevačka gimnazija s pravom javnosti. Samostanska knjiž-nica spominje se u drugoj polovici 15. stoljeća, a na temelju bilježaka u jednome od četiriju primje-raka Kašićeva Rituala iz 1640. godine vidi se da je Knjižnica bila sređena krajem 17. stoljeća. U njoj ima nekoliko djela iz 16. stoljeća, dok ih iz 17. i 18. st. ima nekoliko desetaka, što je znak da su se knji-ge skupljale i čuvale u Samostanu, ali se nisu po-pisivale. Postoji samo pomoćni katalog (inventar) Knjižnice Samostana sv. Pavla na Školjiću u koje-mu je upisano 1.985 knjižničnih jedinica. Uređenje Knjižnice započeo je 1925. godine o. Šime Vladović, kada je uveden novi raspored ormara, si-gnatura i katalog. U sređivanju Knjižnice do Dru-gog svjetskog rata sudjelovali su i učenici Gimna-zije, a od 1953. godine ponovno o. Šime Vladović. Od 1975. godine o Knjižnici se skrbi o. Nikola Gre-gov, koji je izradio dva kataloga, abecedni i stručni. Prema knjizi inventara, ova Knjižnica danas ima ukupno 4.654 naslova u 7.092 sveska knjiga i pe-riodike, a posjeduje i knjige tiskane glagoljicom. U sastavu Knjižnice su i ostatci knjižnice bivše Fra-njevačke gimnazije.

Literatura: P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Druš-tvo bibliotekara Hrvatske, 1969.P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. sto-ljeću. Zadar : Historijski arhiv, Stolni kaptol, 1989. N. Gregov. Školovanje u Provinciji franjevaca trećo-redaca glagoljaša. Zagreb : Provincijalat franjevaca trećoredaca, 1990.

Knjižnica Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću (Preko)

Page 33: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

31

Page 34: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marije

Knjižnica Samostana benediktinki sv. Marijeu Zadru

Madijevaca 10, 23000 Zadartel. 254-820 fax 254-838

[email protected]

odgovorna osoba: M. Benedikta Perinčić

knjižnično gradivo se koristi uz prethodnu najavu

Samostan benediktinki svete Marije u Zadru osnovala je zadarska plemkinja Čika 1066. go-

dine u vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Kroz svoju dugu povijest benediktinke su uspjele sačuvati veliko duhovno i kulturno blago. Pored velikog broja zlatnih i srebrnih predmeta sakralne namjene, relikvija i umjetnina sačuvana je i zbirka starih listina u kojima se spominju hrvatski kraljevi od 11. stoljeća, te spisi koji se odnose na Samostan. Od njih je najpoznatiji Zadarski kartular Samosta-na svete Marije iz 12. stoljeća. Nije sačuvan nijedan stariji inventar ili bilo kakav popis knjiga u Samostanu. Znamo samo da su svi benediktinski samostani imali zbirke knjiga, pa i knjižnice. Knjige su se koristile u liturgijske svrhe, ali su se u benediktinskim samostanima i prepisiva-le, ukrašavale i čuvale. Neki stari, vrijedni kodeksi koji su nekada pripadali ovom Samostanu danas se čuvaju u drugim knjižnicama. Tako se dva liturgij-ska kodeksa iz 11. st. nalaze u Knjižnici Bodleiana u Oxfordu, a druga dva, iz 12. i 13. st., u Budimpe-šti. Benediktinke su u samostanu imale djevojačku školu ili zavod u kojemu su radile kao učiteljice, a za takav rad sigurno im je trebala i priručna knjižnica. Sve što su imale, osim općeg inventara, stradalo je u požaru za vrijeme Drugog svjetskog rata. Redovnice su u obnovljeni Samostan preselile 1970. godine. Tada su sa sobom donijele i manji broj sa-čuvanih ili poklonjenih knjiga. Zbirku polako po-punjavaju, tako da danas broji oko 7.000 svezaka knjiga i periodike. Među njima je 31 djelo iz 16. st. i nekoliko stotina naslova iz 17. i 18. stoljeća, a osta-lo su novija izdanja. U Samostanu je pohranjena i veća zbirka fotografija.

M. Benedikta Perinčić

Literatura:P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske, Zagreb 1969.P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stolje-ću. Zadar: Historijski arhiv u Zadru, Stolni kaptol, 1989.

32

Page 35: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

33

Page 36: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije

Trg opatice Čike 1, 23000 Zadartel. 250-456fax 250-517

[email protected]

odgovorna osoba: dr. sc. Pavao Kero

knjižnično gradivo se koristi uz prethodnu najavu

Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije i Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti

Knjižnica Stolnog kaptola je jedna od najstari-jih zadarskih knjižnica. O njenom postanku

u srednjem vijeku ne možemo govoriti, premda je sigurno da je tada ugledni Prvostolni kaptol imao svoju zbirku knjiga, koja je vjerojatno propala 1418. godine, kada je požar uništio i Arhiv Nadbiskup-ske kurije i Kaptola. No, to se moglo dogoditi i nešto ranije, 1394. godine, jer suvremenik Pavao Pavlović piše: “Die martis penultimo septembris, iam hora mediae noctis, conbusta fuit Canonica Sanctae Anastasiae.” U kasnijim vremenima nije postojala knjižnica Kaptola jer je ne spominju za-darski povjesničari.Knjižnica zadarskog Prvostolnog kaptola osnova-na je 1874. godine zaslugom kanonika Ivana Gura-ta koji je zadarskom Kaptolu oporučno ostavio sve

34

Page 37: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

35

Knjižnica Stalne izložbe crkvene umjetnosti

Trg opatice Čike 1, 23000 Zadartel. 211-545

[email protected]

odgovorna osoba: dr. sc. Pavao Kero

knjižnično gradivo se koristi uz prethodnu najavu

svoje knjige i rukopise, više od tri tisuće svezaka. Njegove su knjige bile temelj knjižnici Prvostolnog (sada Stolnog) kaptola. Međutim, Guratov pri-mjer nije imao značajnijih sljedbenika, iako C. F. Bianchi naziva Knjižnicu predragocjenom i prebo-gatom. Knjižnica se nalazila u zgradi Kaptola koja je izgrađena 1885. godine, a drveni namještaj je izrađen baš za te knjige. Nakon Drugog svjetskog rata obavljena je revizija knjižničnog fonda, no knjige su i dalje ostale u oštećenoj zgradi i vlažnom prostoru, pa je stanje iz godine u godinu bivalo sve gore. Knjižnica nije imala ni knjižničara pa su 1982. godine knjige prenesene u Nadbiskupsku palaču.Danas Knjižnica Stolnog kaptola sv. Stošije ima oko 3.500 svezaka, a dodamo li tome još oko 400 neobrađenih djela, ukupan broj iznosi oko 4.000

Pored pročelja Crkve sv. Marije ulazi se u prostore Stalne izložbe crkvene umjetnosti osnovane 1967. godine. Iste godine osnovana je i Knjižnica SICU koja je zamišljena kao priručna knjižnica za struč-no osoblje Izložbe. U Knjižnici se nalazi oko 870 svezaka od čega 132 sveska periodike. Ima samo inventarnu knjigu.

svezaka, od čega 3 inkunabule i 104 djela tiskana u 16. stoljeću, 130 rukopisa i 361 svezak periodike.Postoji inventarna knjiga i autorsko kazalo na kra-ju te knjige. Za knjige tiskane u 16. st. objavljen je Katalog knjiga tiskanih u XVI. stoljeću, Zadar, 1989.

Pavao Kero

LiteraturaP. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Druš-tvo bibliotekara Hrvatske, 1969.P. Galić, B. Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. sto-ljeću. Zadar : Historijski arhiv, Stolni kaptol, 1989.

Iz čitaonice Knjižnice Stolnog kaptola i Stalne izložbe crkvene umjetnosti

Page 38: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Knjižnica Sjemeništa Zmajević

U kompleksu zgrada Zadarske nad-biskupije, nalazi se Knjižnica Nad-

biskupskog sjemeništa Zmajević. Ime je dobila po zadarskom nadbiskupu Vicku Zmajeviću (1670.-1745.), koji je omogućio kvalitetnije školovanje svećenika glago-ljaša u Sjemeništu osnovanom 1748. go-dine. O ovoj Knjižnici je pisala Eva Bezić koja je njezinu povijest, od osnutka do 1962. godine, podijelila na četiri razdo-blja. Knjižnicu je 1832. godine osnovao tadašnji rektor Bogoslovije Giovanni Mischiato i od tada neprekidno djeluje. Jedno vrijeme je bila u sastavu Knjižnice Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeni-šta. U razdoblju od 1939. do 1941. godine na sređivanju Knjižnice radio je knjižni-čar Romano Jeričević uz pomoć Andrije Nikolića. Nakon Drugog svjetskog rata i obnavljanja Sjemeništa obnovljena je i Knjižnica. Prvi poslijeratni knjižničar bio je Marijan Grgić, a nakon njega slije-di Marija Grgić. Zaslužni su za obradu i katalogizaciju fonda. Od 1993. Nadbiskupska klasična gimna-zija s pravom javnosti djeluje po novom

Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u Zadru

Trg sv. Stošije 2, 23000 Zadar tel. 250-456fax 250-517

[email protected]

odgovorna osoba: don Čedomir Šupraha

knjižnica nije dostupna korisnicima

Carlo Federico Bi-anchi. Memoriale, rukopis, 1865.

36

Page 39: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

ustroju pa se odvajaju dijelovi knjižničnog fon-da za potrebe nastave od starijega u kojemu su Knjižnica Zmajević i Knjižnica Nadbiskupskog sjemeništa (Biblioteca del seminario arcivesco-vile). Nakon premještanja u obnovljeni prostor kompletan fond se počinje inventarizirati i ka-talogizirati. Za razvoj ove Knjižnice važne su vri-jedne donacije. Prvi je Misciato darovao svoju knjižnicu, nakon njega kanonik Mate Vučić, pa zadarski povjesničar Carlo Federico Bianchi, po-vjesničar Miho Barada, Petar Dujam Munzani, Mate Garković, Josip Bobić, Ivan Pulišić, Dinko Beritić, Roman Lukin i drugi. Premda je sastav-ljen od raznih darova, knjižnični fond predstavlja danas homogenu cjelinu: to je specijalna znan-stveno-teološka knjižnica u kojoj se nalaze i djela iz opće povijesti, filozofije, prava i djela važna za povijest Zadra i Dalmacije. U fondu je oko 10.000 svezaka inventarizirane građe u kojoj su četiri in-kunabule, rukopisi I. Tanzlingera-Zanottija, djela

C. F. Bianchija i veliki broj knjiga objavljenih od 16. do 18. stoljeća. Većinu fonda čine knjige iz 19. i 20. stoljeća, a u bogatom fondu periodike nala-zimo Kraglski Dalmatin, te važniju stručnu perio-diku kao što je Kršćanska škola, Katolički tjednik, Nedjelja, Život, Bogoslovska smotra, La Dalmazia cattolica, Praedica Verbum itd.

Pavao Kero

Literatura.P. Galić. Povijest zadarskih knjižnica. Zagreb : Druš-tvo bibliotekara Hrvatske, 1969.E. Bezić. Biblioteka Zmajević : razvoj i uređenje knjiž-nice Sjemeništa “Zmajević” u Zadru, rukopis, 1962.

37

Page 40: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar

Božidara Petranovića bb, 23000 Zadar tel. 254-622

[email protected]

voditeljica: Marina Maruna

radno vrijeme: pon – pet: 7:00 – 15:00

Osnivanjem Arheološkog muzeja 1832. godi-ne vjerojatno je započelo i skupljanje knji-

ga, ali se jezgra prave arheološke knjižnice stvara njegovim preseljenjem u Crkvu sv. Donata 1880. godine. Uprava Muzeja i dio radnih prostorija, kao i spremište s Knjižnicom, bili su smješteni u dijelu zgrade na sjeverozapadnoj strani Zelenog trga. Razaranjem Zadra u Drugom svjetskom ratu zgrada je porušena, a u nastalom požaru iz-gorjela je sva dokumentacija i Knjižnica. Nakon rata Knjižnica je bila smještena u kući Schönfeld na Kolovarama, koja je postala sjedište uprave Muzeja i sabirno središte za knjige koje su se skupljale po ruševinama u gradu. Godine 1947. uprava se preselila u prizemne prostorije Nad-biskupske palače, gdje je ostala do 1954. godine, kada se Muzej u cjelini preselio u prostorije biv-šeg Zavoda sv. Dimitrija, današnjeg Sveučilišta. Muzej će u tom prostoru ostati do 1972. godine, kada se seli u novu zgradu uz Stalnu izložbu cr-kvene umjetnosti, a Knjižnica u njoj ostaje do 1986. godine, kada se seli u prostore nekadašnjeg Samostana sv. Nikole, gdje se i danas nalazi.Glavninu fonda u obnovljenoj Knjižnici Arheo-loškog muzeja Zadar činile su stručne knjige iza-brane iz tzv. “sabirnog centra”, te darovane knjige iz raznih arheoloških i njima srodnih institucija (osobito HAZU u Zagrebu, Akademije iz Ljublja-

Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar38

Page 41: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

ne i Beograda, Zemaljskog muzeja u Sarajevu i dr.).Izdavanje “Diadore”, glasila Arheološkog muze-ja, znatno je pridonijelo povećanju fonda Knjiž-nice jer je time Knjižnici omogućena razmjena vlastitog izdanja s izdanjima mnogih knjižnica u zemlji i inozemstvu. Knjižnica iz tog perioda posjeduje knjige inventara te abecedni katalog. Knjižnica Arheološkog muzeja Zadar danas ima oko 30.000 različitih svezaka knjižnične građe. Fond je podijeljen u dvije osnovne zbirke: zbirku knjiga (oko 11.000 sv.) i zbirku periodike (176 do-maćih i 677 stranih naslova), a zasebne su zbir-ke, koje su i fizički izdvojene, zbirka starih knjiga (tiskane od 1501. do 1850. godine), te zbirka sepa-rata. Građa je uglavnom iz područja arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti, a tek u manjoj mjeri iz područja religije, književnosti i dr. Gra-đa se nabavlja isključivo razmjenom publikacija sa srodnim institucijama u gradu, državi i ino-zemstvu, a tek mali broj naslova u Knjižnicu pri-stigne kupnjom, darom ili vlastitom izdavačkom djelatnošću. Sva novopristigla građa kompjutor-ski je obrađena u knjižničnom programu Crolist. Time je omogućeno pretraživanje knjižničnog fonda u Skupnom katalogu umreženih knjižnica Zadarske županije. Korisnici Knjižnice u prvom su redu članovi matične ustanove, ali se njezi-

nim uslugama koriste i drugi građani, npr. pro-fesori i studenti Sveučilišta u Zadru za potrebe znanstveno-istraživačkog rada, studija i sl.

Marina Maruna

39

Page 42: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

40

Knjižnica Muzeja antičkog stakla

Knjižnica Muzeja antičkog stakla

Poljana Zemaljskog odbora 1, 23000 Zadartel. 363-836fax 363-834

[email protected]

voditeljica: Gorica Lovrić

radno vrijeme za korisnike: ponedjeljak – petak: 9:00 – 15:00

Muzej antičkog stakla osnovan je 2009. godine. Knjižnica Muzeja osnovana je 2011. godine

od građe koja se prikupljala od osnutka Muzeja, a u studenom 2011. godine upisana je u Upisnik knjižnica pri Ministarstvu kulture RH kao specijal-na knjižnica. Od kraja 2011. godine građa se može pretraživati u mrežnom katalogu Crolist. Knjižnica se nalazi na drugom katu Muzeja antičkog stakla. Područja koja knjižnični fond svojim najvećim dijelom pokriva odnose se na arheologiju, umjet-nost i povijest, a posebna pozornost posvećuje se izgradnji zbirke građe o antičkom staklu, kojega u Hrvatskoj ima jako malo. Osim omeđenih i peri-odičkih publikacija u fondu se nalaze i brojni se-parati. Početkom 2012. godine u fondu se nalazilo 700 svezaka omeđenih publikacija te 420 svezaka periodičkih publikacija. Knjižnica je namijenjena djelatnicima Muzeja za njihov stručni i istraživački rad, dok je vanjskim korisnicima građa dostupna za korištenje unutar prostorija Knjižnice. Do stu-denog 2011. godine Knjižnica nije imala stručnog djelatnika, tako da je trenutno u prvom planu stručna i formalna obrada građe. Knjižnica ima dobru suradnju sa srodnim institucijama u Hr-vatskoj i inozemstvu s kojima se redovito razmje-njuju publikacije, a to je jedan od glavnih načina nabave knjižnične građe. Muzej antičkog stakla izdaje časopis Asseria, kao i brojne kataloge izložbi te multimedijalna izdanja. Muzej je dostupan na svojoj mrežnoj stranici i na Facebooku na kojima se redovito obavještava o najnovijim aktivnostima i događanjima u Muzeju. Posebnost ove Knjižnice je u tome što se osobita pozornost posvećuje priku-pljanju knjižnične građe vezane za antičko staklo.

Gorica Lovrić

Palača Cosmacendi

Page 43: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

41

Na Narodnom trgu, u pro-storima Gradske straže,

smješten je jedan dio Knjižnice Narodnog muzeja. Knjižnica Narodnog muzeja ima četiri knjižnična ogranka: Etnološki odjel, Galerija umjetnina, Mu-zej grada Zadra i Prirodoslovni odjel.Svaki knjižnični ogranak ima svoju inventarnu knjigu, a knjižničnu djelatnost objedi-njuje ured knjižničara. Galerija umjetnina i Prirodoslovni odjel imaju evidentirani računalni unos. Dio fonda nije inventari-ziran, a u tijeku je revizija knjiž-nične građe u suradnji sa Sveu-čilišnom knjižnicom u Zadru. Knjižnica broji 10.705 inven-tariziranih knjižnih jedinica. Fond ogranka Odjela narodne revolucije pripojen je 1992. go-dine ogranku Odjela Muzeja grada Zadra. Veliki broj časo-pisa s tematikom vezanom za fotografiju posjeduje ogranak Galerije umjetnina. Bogati fond knjiga iz područja etno-logije posjeduje ogranak Etno-loškog odjela, a ogranak Priro-doslovnog odjela ima vrijednu referentnu zbirku iz područja prirodoslovlja. Knjižnica ima uspostavljenu razmjenu sa srodnim ustanovama i surađu-je s ostalim specijalnim knjiž-nicama u Zadru. Fondom Knjižnice koriste se i vanjski suradnici, organizatori gostujućih izložbi, profesori, studenti i drugi. Knjižnica su-djeluje u kulturno animacij-skim djelatnostima Muzeja, od organiziranja izložbene prodaje muzejskih izdanja do sudjelovanja u predstavljanju publikacija, a Gradska loža je kao izložbeni paviljon Narod-nog muzeja poznata kao mje-sto predstavljanja raznih publi-kacija.

Tomislav Blažević

Knjižnica Narodnog muzeja Zadar

Knjižnica Narodnog muzeja u Zadru

Narodni trg, 23000 Zadar tel. 211-198fax 251-044

[email protected] www.nmz.hr

voditelj: Tomislav Blažević

radno vrijeme za korisnike: ponedjeljak – petak: 8:00 – 15:00

Gradska stražaPalača Cosmacendi

Page 44: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru

Knjižnica Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

u Zadru

Obala kneza Trpimira 8, 23000 Zadartel. 331-095

[email protected]://info.hazu.hr/zavod_za_povijesne_

znanosti_u_zadru

odgovorna osoba: Ljiljana Ugrinić

radno vrijeme za korisnike:ponedjeljak – petak: 8:30 – 14:30

Palača Tamino42

Page 45: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, smješten u palači Tamino,

osnovan je kao Institut JAZU 3. srpnja 1954.godine. Svrha osnutka Zavoda bila je istraživanje prošlo-sti južne Hrvatske, osobito Zadra i njegove okolice. Godinu dana kasnije osnovana je Knjižnica i tada je evidentirano 1.200 naslova. Današnje stanje fonda iznosi preko 30.000 svezaka knjiga, časopisa i novi-na. Najviše je naslova iz povijesne struke, arheolo-gije, pomorstva, prava, gospodarstva i književnosti. Posebno je vrijedna zbirka strane periodike.Prvih dvadeset godina Knjižnicu je vodila knjižničar-ka Mirjana Maršan, poslije nje kratko vrijeme Davor Aras, pa Tereza Ganza-Aras. Njezinim prijelazom u znanstvene djelatnike poslove u Knjižnici obavlja-li su po potrebi i ostali djelatnici Zavoda. Od 1980. do 1998. poslove knjižničara djelomično je obavljala administratorica Dragojla Dukić. Od 1999. godine do danas u Knjižnici je zaposlena jedna diplomira-na knjižničarka. Tijekom godina Zavod je mijenjao nazive i djelatnost istraživanja (ekonomske znanosti, pomorstvo, povijesne znanosti). Ta činjenica se odra-zila na raznolikost knjižničnog fonda. Do 1999. godine u knjigu inventara je upisano 8.504 naslova. Tada se prešlo na vođenje dviju zasebnih knjiga, za monografske publikacije i za periodiku. Od 2000. godine građa se obrađuje u računalnom progra-mu ISIS-u. Godine 2002. Knjižnica je dobila dio ostav-štine osobne knjižnice Vjekoslava Maštrovića, jednog od osnivatelja i upravitelja Zavoda. Zbirka je obrađe-na, posebno smještena, te dostupna korisnicima.U Knjižnici postoji i mali arhiv, fototeka i mikro-filmoteka. Građa se nabavlja kupnjom, darom i za-mjenom za godišnjak Radovi koji se šalje na adrese 300 ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu. Zbirka ome-đenih publikacija nalazi se na prvom katu, gdje je i čitaonica s referentnom građom kao što su: rječnici, leksikoni, enciklopedije i drugi priručnici. U drugom prostoru smještena je strana i domaća periodika. Stalno su izložena sva izdanja časopisa Radovi, Po-sebna izdanja te monografije serije Djela. Knjižnica je zatvorenog tipa, specijalna i namijenjena djelatni-cima Zavoda, pa je i dio fonda dislociran po sobama znanstvenih djelatnika. Ponekad se njezinim fon-dom, u čitaonici, posluže i vanjski suradnici, studen-ti i profesori.

Ljiljana Ugrinić

Literatura50. godišnjica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru : (1954. – 2004.), 1–29. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 46/2004. str.25-26.Pola stoljeća Zavoda za povijesne znanosti u Zadru (1954.-2004.), Zagreb - Zadar, 2006.

43

Page 46: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar

Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar

Bože Peričića 5, 23000 Zadar tel. 315-677 (lokal 270)

fax 312-724 (za Stručnu knjižnicu)[email protected]

www.bolnica-zadar.hr

voditelj: Robert Nezirović

radno vrijeme: pon – pet: 7:00-15:00

Opća bolnica Zadar osnovana je 1887. godi-ne kao Pokrajinska bolnica za Dalmaci-

ju. Stručna knjižnica Opće bolnice osnovana je 1946. godine, a početni fond činile su knjige pro-nađene u ruševinama stana dr. Armanda Sala. Od 1947. godine Knjižnica je počela primati na dar prve strane časopise, dok prve knjige i časo-pise počinje kupovati godinu dana kasnije. Od 1955. godine prima 16 stranih časopisa. Knjižni-ca je 1969. godine smještena u prostoriju u kojoj se do tada nalazila oficina bolničke ljekarne. U tom prostoru ostala je do siječnja 1984. godine kada je preseljena u prostoriju šefa RTG-službe. Od 1977. godine sređuje se knjižnični fond, a u razdoblju od 1990. do 1994. godine Knjižnica je smještena u tri prostorije. U jednoj je računalo s priključkom na internet za pretraživanje knjiž-nične građe u bazi Index Medicus, te prostorom za najnoviju pristiglu periodiku, a treća prostori-ja je radni prostor knjižničara s dijelom knjiga i starijom periodikom. Knjižnica ima knjigu inventara i abecedni kata-log, a fond ima 4.327 knjiga i oko 270 naslova ča-sopisa. Korisnici imaju na raspolaganju dva raču-nala, na kojima su evidentirani svi članci (sažetci) iz baze Index Medicus od 1966. godine do danas, i fotokopirni stroj. U Stručnoj knjižnici rade dva djelatnika, a Knjižnicom se koriste liječnici Opće bolnice, medicinske sestre, te u manjoj mjeri stu-denti medicine i učenici Medicinske škole.

Robert Nezirović

44

Page 47: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice Ugljan

Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice Ugljan

Otočkih dragovoljaca 42, 23275 Ugljantel. 208-284fax 288-183

[email protected]

voditeljica: Irena Radaković

radno vrijeme: pon – pet: 8:00-16:00

Na otoku Ugljanu u mjestu Ugljanu (oko 1.300 stanovnika), nalazi se Psihijatrijska bolni-

ca osnovana 1955. godine. Tijekom 1956. godine uređena je i Stručna knjižnica Bolnice. O nabavci knjiga brinuo se upravitelj Bolnice, a Marko Jukić odvojio je stručnu građu od one namijenjene bo-lesnicima (beletristika) i vodio Knjižnicu. Zbirku namijenjenu bolesnicima vodili su terapeuti. Od 1973. godine stručnu zbirku od 542 naslo-va preuzela je Zlata Derossi i izradila abecedni katalog. Obrađeni su i časopisi koje Bolnica pri-ma od 1958. godine. Od 1983. do 1996. godine u Knjižnici je radila Maja Maljković-Lukin, a od 1997. godine djelatnica koja i danas vodi Knjižni-cu. Osim knjižničara, u radu Knjižnice pomagali su i bolesnici u sklopu radne terapije. U to vrijeme tiskan je prvi broj bolesničkog lista “PUB”. Časopisi koji se nalaze u Knjižnici usko su specijalizirani, vezani za područje psihijatri-je, psihologije, neurologije, socijalne medicine, alkoholizma i sl. Stručnom osoblju dostavljaju se razni tematski prijevodi iz stranih časopisa, pre-težito s engleskog jezika. U Knjižnici se nalazi ukupno 5.960 naslova (stručna knjižnica 3.127, beletristika 2.833) i 48 naslova časopisa, a pretplaćena je na domaće i strane stručne časopise. Knjižnica je dragocjen izvor podataka medicinskim djelatnicima za pri-premanje stručnih radova i daljnje stručno usa-vršavanje.

Irena Radaković

45

Page 48: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru

Knjižnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru

Ilije Smiljanića 3, 23000 Zadartel. 211-129fax 224-067

[email protected]

odgovorna osoba: mr. sc. Anastazija Magaš

knjižnica nije dostupna vanjskim korisnicima

Prikupljanje knjižnične gra-đe i osnutak Knjižnice u

sastavu Konzervatorskog odje-la u Zadru, vezani su uz osni-vanje Konzervatorskog ureda u Zadru 1954. godine. Tijekom desetljeća, knjižnični fond je profiliran za potrebe konzer-vatorske djelatnosti, pa danas obuhvaća konzervatorsko-re-stauratorsku literaturu, speci-jalizirane i opće priručnike iz područja povijesti umjetnosti, povijesti, arheologije, etnolo-gije, arhitekture i urbanizma, domaće i strane monografije, enciklopedije i leksikone, peri-odične publikacije, a posjeduje i skromnu hemeroteku – zbir-ku članaka tematski vezanih uz rad Konzervatorskog odjela u Zadru. Za sada je Knjižnica zatvorenog tipa i služi isključivo za potrebe konzervatora.

46

Page 49: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Dvorište roma-ničke palače Grisogono-Vovo dovršeno u 16. st.

47

Page 50: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Sveučilišna knjižnica u Zadru djeluje u okviru matične ustanove, Sveučilišta u Zadru, kao po-

sebna ustrojbena jedinica sa svrhom djelotvornog i cjelovitog osiguranja uvjeta za realizaciju znan-stveno-istraživačke, nastavne i obrazovne djelat-nosti. U skladu sa Strategijom razvitka znanosti Sveučilišta u Zadru i primjereno potrebama stu-dija i znanstveno-istraživačke djelatnosti koja se odvija na sveučilišnim odjelima i centrima razvija se i knjižnični fond i knjižnične usluge. Knjižnične usluge i aktivnosti primarno su usmjerene prema potrebama studenata i znanstveno-nastavnog osoblja Sveučilišta. Najveći broj korisnika dolazi iz redova studenata – do 5800, zatim znanstveno-nastavnog osoblja i zaposlenika Sveučilišta – do 515 godišnje.Sveučilišna knjižnica u Zadru osigurava pristup svim dostupnim izvorima informacija relevan-tnim za zajednicu Sveučilišta u Zadru te pruža knjižnične usluge za potporu istraživanja, nastave, učenja i potreba sveučilišne zajednice, što i oprav-dava njezin česti sinonim - informacijsko središte Sveučilišta. Osim toga, razvija knjižničarsku stru-ku i vještine, a svojim djelovanjem potiče različito-sti u gledištima, mišljenjima i idejama. Čuvanjem i davanjem na korištenje svih znanstvenih i struč-nih radova djelatnika Sveučilišta u Zadru doprino-si znanstvenom i kulturnom naslijeđu.Knjižnica je osnovana u jesen 1956. godine kada je s radom započeo i Filozofski fakultet u Zadru. Počet-kom 1961. godine na mjesto knjižničarke, a od 1974. godine voditeljice Knjižnice dolazi Mirjana Šokota i na tom mjestu ostaje do umirovljenja 1995. Tije-kom ovog razdoblja uspostavila je temelje današnje Knjižnice i osposobila niz novih knjižničara. Knjižnica u osnutku nije posjedovala niti jedne je-dine knjige, ali rasla je s Fakultetom. Najveći dio fonda formirao se kupnjom, ali i razmjenom te ot-kupom i donacijama privatnih zbirki. Usporedo s formiranjem Središnje knjižnice formi-rali su se i ogranci od kojih se po sadržaju i broju knjiga i pripadajućoj čitaonici odmah izdvojila Sla-vistička knjižnica, te uz nju Talijanistička knjižnica. Za postavljanje osnova Talijanističke knjižnice za-služan je akademik Žarko Muljačić koji je usposta-vio i razmjene publikacija s mnogim izdavačima u svojoj i drugim strukama.Otkup 1957. godine zbirke prof. dr. Marijana Tkal-čića (1896.-1956.), filozofa, estetičara i pedagoga, bio je prvi otkup jedne privatne zbirke. Zbirka dr. Tkalčića sadrži oko 700 svezaka iz područja filo-zofije, povijesti filozofije, logike, psihologije, etike, estetike, sociologije i pedagogije. Iduće, 1958. godi-

Sveučilišna knjižnica Zadar

Sveučilišna knjižnica Zadar

Obala kralja Petra Krešimira IV br. 2, 23000 Zadar

voditeljica Knjižnice: Mirta Matošić

Kontakt i radno vrijeme: Središnja knjižnica

200-566 (voditeljica Knjižnice)345-048 (Odjel periodike)

fax 200-690 [email protected]

www.unizd.hr/knjiznicapon – pet: 8:00 – 19:30 sati

Slavistička knjižnica200-538

pon – pet: 8:00 – 19:30 sati

Talijanistička knjižnica200-511

pon – pet: 8:00 – 12:00 sati

Knjižnica Odsjeka za francuske studije200-549

pon – pet: 12:30 – 16:00 sati

Knjižnica na Novom kampusu345-048

pon – pet: 8:00 – 19:30 sati

Knjižnica Odjela za nastavničke studije (Gospić)

053 665-343 pon – čet: 9:00 – 18:00, pet: 9:00 – 15:00

48

Page 51: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Zgrada Sveučilišta u Zadru – Stari kampus

Čitaonica Središnje knjižnice

49

Page 52: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

ne, knjižnični je fond uvećan za 255 doniranih sve-zaka uglavnom slavističke literature iz naslijeđa dr. Petra Skoka. Ova donacija je u cijelosti smještena u Slavističku knjižnicu. Filozofski fakultet otkupio je 1963. privatnu zbirku dr. Ivana Grgića koja sadrži oko 639 svezaka raznolike historiografske literatu-re, zatim 1967. klasičnu zbirku akademika Nikole Majnarića s preko 2.000 svezaka knjiga, časopisa i muzikalija.Knjižnica je, prva u ovom dijelu Europe, počela primjenjivati Pravilnik i priručnik za izradbu abe-cednih kataloga Eve Verone, čak i prije njegova objavljivanja 1970. godine, kao prvog nacionalnog pravilnika usklađenog s pravilima IFLA-e. To je bilo moguće zahvaljujući znanju koje je Eva Verona prenijela našim kolegicama u Zadru na poslijedi-plomskom studiju Pomoćne povijesne znanosti, usmjerenje Bibliotekarstvo. Izrada stručnog kataloga počela je 1957., predmet-noga 1982. godine, a prve predmetne odrednice biralo se u skladu s projektima i znanstveno-istra-živačkim radom na Filozofskom fakultetu u Za-dru. Već 70-ih godina pokazalo se da će Knjižnica brzinom rasta fonda i povećanjem broja korisnika uskoro prerasti namijenjeni joj prostor na trećem katu, pa se početkom 1982. preselila u dio današnjih prostora. Nakon što se Arheološki muzej iselio iz zgrade Filozofskog fakulteta, dio njegovih prostori-ja preuređen je u tada suvremeno opremljenu čita-onicu s 80 sjedećih mjesta te je 16. listopada 1986., na tridesetu obljetnicu djelovanja zadarskog Filo-zofskog fakulteta, predana Knjižnici na uporabu. Rusistička zbirka dr. Nikolaja Preobraženskog do-nirana je 1971., a većina od 490 svezaka pripala je Slavističkoj knjižnici. Akademik Žarko Muljačić 1983. donirao je vrijednu zbiru od 848 svezaka knji-ga, 280 separata i 985 svezaka časopisa. Donacija je kao izdvojena zbirka smještena u spremištu Sre-dišnje knjižnice. Filozofski fakultet otkupio je 1986. privatnu zbirku prof. dr. Vojmira Vinje sa 158 sve-zaka knjiga iz područja lingvistike na francuskom jeziku, dio su fonda Sveučilišne knjižnice, a dostu-pne su na Odjelu za francuski jezik i književnost. U vrijeme Domovinskog rata 1991.-1995. Knjižnica je za korisnike bila otvorena koliko i zgrada Fakul-teta. Radila je i čitaonica, djelatnici su obrađivali građu, polagali stručne ispite, obavljala se razmje-na publikacija. Fond Knjižnice je, iz sigurnosnih razloga, bio djelomično premješten.

Dio fonda Sveučilišne knjižnice čini i 1997. godi-ne otkupljena privatna zbirka akademika Duje Rendića-Miočevića, koja sadrži oko 5.000 svezaka raznolike arheološke literature, a smještena je na Odsjeku za arheologiju. Branimir Donat donirao je 2003. oko 300 knjiga iz svoje osobne knjižnice, uglavnom djela iz hrvatske književnosti i hrvatske književne povijesti te ruske književnosti i smješte-na je u Slavističkoj knjižnici. Fondacija Sabre do-nirala je 2003. oko 3.000 knjiga iz povijesti, soci-ologije, politologije, informatike, filozofije, prava, povijesti i teorije književnosti, niz djela i priručni-ka iz američke i engleske književnosti itd. Fonda-cija Sabre je donirala 2011. godine i 600 naslova iz sestrinstva, psihologije i ekonomije. Knjižnični fond je obogaćen 2008. donacijom pri-vatne zbirke dr. Pavla Tekavčića koja sadrži 1084 sveska knjiga i časopisa iz područja književnosti, jezikoslovlja, povijesti i teorije književnosti te kri-tičku literaturu. Kao zasebna zbirka smještena je u Talijanističkoj knjižnici, a na njenom uređenju sudjelovali su i studenti Odjela za knjižničarstvo. Odjelu za povijest umjetnosti je Sofija Petricioli 2010. darovala privatnu zbirku akademika Ive Pe-triciolija iz područja povijesti umjetnosti, arheo-logije i nacionalne povijesti. Donacija je dio fonda Sveučilišne knjižnice, a dostupna je na Odjelu za povijest umjetnosti.Sveučilišna knjižnica Salzburg (Austrija) donirala je 2010. godine oko 3.700 knjiga Odjelu za francu-ske i iberoromanske studije. Rad na bogaćenju fonda pratila su događanja unu-tar knjižničarske profesije i sukladno tome osu-vremenjivanje rada uvođenjem novih knjižničnih odjela i službi, zapošljavanjem novih djelatnika, a nadasve uvođenjem novih usluga za korisnike. Na-kon preseljenja Odjela za geografiju, Odjela za kul-

50

Page 53: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

turu i turizam i Stručnog odjela za izobrazbu učite-lja i odgojitelja predškolske djece na Novi kampus i Knjižnica je 2001. godine na toj lokaciji, slijedeći potrebe korisnika, otvorila ogranak koji sadrži gra-đu uglavnom iz područja informacijskih znanosti, komunikologije, geografije, pedagogije, a od ne-davno i ekonomije i managementa te sestrinstva. Knjižnično poslovanje se bitno promijenilo 2002. godine uvođenjem računalne obrade i posudbe uz pomoć integriranog knjižničnog programa CRO-LIST. Računalni katalog izrađujemo na temelju Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih ka-taloga Eve Verone i UNIMARC-a (međunarodne norme za strojno čitljivo katalogiziranje). Knjige, časopise te ostalu knjižnu i neknjižnu građu Knjižnica nabavlja kupnjom, zamjenom i darom. Knjižnični fond, koji danas prelazi preko 122.000 svezaka (monografija i periodike), prvenstveno služi potrebama dodiplomskih i poslijediplom-skih studija na Sveučilištu, kao i znanstveno-istra-živačkom radu. Uz oko 97.000 svezaka domaćih i stranih monografija (priručnici, udžbenici, en-ciklopedije i leksikoni, rječnici i drugo), te oko 25.000 svezaka periodičnih publikacija, Knjižnica posjeduje i oko 600 svezaka rukopisne zbirke - magistarske i doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Zadru, odnosno Sveučili-štu u Zadru te Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U fondu Knjižnice nalazi se 760 domaćih i 700 stra-nih naslova časopisa, od čega je tekućih domaćih naslova oko 183, a stranih 180.Knjižnični fond smješten je najvećim dijelom u spremištu Središnje knjižnice, te u ostalim odjel-nim knjižnicama, a izgrađuje se prema potrebama studija. Fondom je obuhvaćena literatura iz pod-ručja anglistike, antropologije, arheologije, ekono-mije, filologije, filozofije, geografije, germanistike,

informacijskih znanosti, klasične filologije, medici-ne, pedagogije, poljodjelstva, pomorstva, povijesti umjetnosti, povijesti, prometa, psihologije, roma-nistike, slavistike, sociologije, turizma te će rasti i razvijati se sukladno razvoju znanstvenih i istra-živačkih djelatnosti Sveučilišta u Zadru i sukladno potrebama svih korisnika Sveučilišne knjižnice.U knjižničnom fondu nalaze se privatne zbirke poznatih znanstvenika koje su otkupljene ili do-bivene na dar. Tako naš fond sadrži dio zbirke aka-demika Petra Skoka, Žarka Muljačića i Nikole Maj-narića, te dr. Ivana Grgića, dr. Marijana Tkalčića, dr. Nikolaja Fjodoroviča Preobraženskog, dr. Duje Rendića-Miočevića, dr. Ive Petriciolija i drugih.Dio fonda čine i vrijedne donacije: ISIP-a, Sabre fondacije, Američkog veleposlanstva, Austrijskog kulturnog centra, British Councila, Sveučilišne knjižnice Salzburg i drugih inozemnih donatora.Korisnici mogu pristupiti i velikom broju elektro-ničkih izvora informacija, online baza podataka (bibliografskih, citatnih i s cjelovitim tekstom), te većem broju elektroničkih časopisa. Iz ponude online baza podataka, prema značaju i popularno-sti među našim korisnicima, izdvajamo sljedeće: EBSCOHost, OVID i Web of Science.Fond Slavističke knjižnice iznosi oko 30.000 knji-ga. U fondu se nalazi brojna uglavnom slavistička literatura iz područja književnosti, jezikoslovlja, stilistike, povijesti i teorije književnosti te kritička literatura. Talijanističku knjižnicu čini fond od 5.000 naslova iz područja književnosti, jezikoslovlja, povijesti i teorije književnosti te kritička literatura, a nedav-no je Knjižnica obogaćena donacijom od oko 1.000 knjiga dr. Pavla Tekavčića. Knjižnica Odsjeka za francuske studije ima više od 2.000 naslova iz francuske književnosti te oko 600 naslova književne kritike, antologija, izbora tek-stova, biografija itd. U maloj čitaonici dostupno je i oko 60 rječnika i enciklopedija (Larousse, Ro-bert, Hachette). U profesorskim kabinetima na-lazi se specijalistička literatura iz opće i francuske lingvistike, povijesti jezika, romanistike, semanti-ke, sintakse, morfologije, fonetike, sociolingvisti-ke i semiologije. Većina fonda Knjižnice na Novom kampusu sadr-ži građu iz područja informacijskih znanosti, ko-munikologije, geografije, pedagogije, ekonomije i medicine. Sve knjige smještene su prema stručnim

51

Page 54: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

područjima i izložene u otvore-nom pristupu, tako da korisnik može i bez pomoći knjižničara doći do željene građe. U 2011. godini Sveučilišnoj knjižnici u Zadru pridružila se i Knjižnica Odjela za nastavnič-ke studije koja djeluje u sasta-vu Odjela od njegova osnivanja 1963. godine kada je u Gospi-ću, kao nasljednica učiteljske škole, osnovana Pedagoška akademija. Prostor Knjižnice podijeljen je na posudbeni dio i čitaonicu, a knjige su smješte-ne prema stručnim područjima i izložene u otvorenom pristu-pu. U skladu sa svojim temelj-nim zadaćama Knjižnica gradi svoj fond na temelju ispitne, znanstvene i stručne literature, te referentne zbirke. Ukupni fond Knjižnice iznosi 11.512 sve-zaka knjiga (8.174 naslova), 957 naslova časopisa (u pretplati 27 tekućih naslova). Sveučilišna knjižnica je organi-zirala rad kroz nekoliko odjela.

Zadaće Odjela za nabavu i izgradnju zbirki su izrada i provođenje nabavne politike Knjižnice koja uključuje su-stavno prikupljanje knjižne i neknjižne građe kupnjom, razmjenom i darom te priku-pljanje izdanja Sveučilišta. U Odjelu se prikupljaju i analizi-raju zahtjevi korisnika u svezi s knjižničnom građom, koor-dinira se nabava za sve ogranke Sveučilišne knjižnice, eviden-tira se i inventarizira pristigla građa, izrađuju se bilteni pri-nova, procjenjuje se kvaliteta fonda i obavlja se njegovo pro-čišćavanje, provodi se revizija i otpis građe. Ovaj Odjel također vrši razmjenu izdanja sveučiliš-nih monografija s drugim usta-novama te izgrađuje digitalnu zbirku Sveučilišne knjižnice. Odjel za obradu građe obavlja obradu svih vrsta publikacija (monografskih, periodičkih, kartografskih, elektroničkih, itd.), izradu bibliografskih i

normativnih zapisa prema na-cionalnim i međunarodnim knjižničnim standardima, te kooperativnu katalogizaciju. Također obavlja redakture i kontrole elektroničkog katalo-ga, sadržajnu analizu knjižnič-ne građe za potrebe klasifikaci-je i predmetnu obradu. Zadaće pododjela Obrade pe-riodike su nabava, reklamacija, inventarizacija, kontinuacija i katalogizacija periodike kao i izrada analitike, te uspostavlja-nje, evidentiranje i vođenje raz-mjene periodičkih izdanja Sveu-čilišta s drugim ustanovama.Odjel za rad s korisnicima, čije su sastavnice Odjel informacijske službe i međuknjižnične posud-be i Odjel posudbe, osigurava korisnicima dostupnost tiskanim i digitalnim zbirkama Sveučiliš-ne knjižnice te zbirkama drugih knjižnica u zemlji i inozemstvu kroz knjižničnu i međuknjižnič-nu posudbu, omogućava korište-nja izvora informacija u prosto-

Dolje i desno: detalji arhitekton-sko-urbanističkog projekta nove

Sveučilišne knjižnice

52

Page 55: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

rijama Sveučilišne knjižnice te pribavlja i pruža opće, znanstve-ne i stručne informacije. Djelatnici Odjela priprema-ju i provode različite oblike knjižnične edukacije u cilju informacijskog obrazovanja i osposobljavanja korisnika za samostalno korištenje usluga Knjižnice, pomažu pri pretraži-vanju stranih i domaćih znan-stvenih baza podataka, uređuju mrežne stranice Knjižnice, pri-premaju promotivne programe te organiziraju i izrađuju profil za selektivnu diseminaciju in-formacija. Osnovna je uloga Odjela za održavanje knjižničnog ra-čunalnog sustava održavanje softvera za knjižnično poslova-nje, mrežnih stranica, digital-nog repozitorija, informatičke opreme te elektroničkih alata za učenje na daljinu. Zadaće ovog Odjela su planiranje, ra-zvoj i implementacija računal-nih aplikacija za unaprjeđenje knjižničnog poslovanja kao i

informatička podrška i obu-ka svih djelatnika i korisnika knjižnice. Sveučilišna knjižnica ima četiri čitaonice, što u Središnjoj knjiž-nici, što u ograncima. Čitaonica Središnje knjižnice raspolaže s 80 sjedećih mjesta i 8 računala sa slobodnim pristupom internetu. U ogranku, knjižnici Novog kampusa korisnici se mogu služiti referentnom zbirkom u čitaonici s 18 sjedećih mjesta. Postoji još i informatička čita-onica s 10 računala i slobodnim pristupom internetu. U ogranku Slavistička knjižnica nalazi se čitaonica koja može pri-miti 40 korisnika, a Talijanistič-koj knjižnici pripada mala čitao-nica s 10 sjedećih mjesta.Djelatnici Sveučilišne knjižnice aktivno sudjeluju u svim većim događanjima u organizaciji Sveu-čilišta, od obilježavanja godišnji-ca, obljetnica, pa do organizacije predavanja i edukacije korisnika.Fond Sveučilišne knjižnice ra-ste, usluge su sve brojnije, a broj

korisnika se povećava iz godine u godinu te se ukazuje potreba za većim, suvremenijim prosto-rom. Nakon što je u ljeto 2009. izabrano idejno rješenje za novu zgradu Sveučilišne knjižnice, s radošću i nestrpljenjem očeku-jemo njegovu realizaciju.

Renata Oštarić i Mirta Matošić

Literatura: P. Galić. Povijest zadarskih knjiž-nica. Zagreb: Društvo bibliotekara Hrvatske, 1969. M. Paljetak. Razvoj knjižnog fon-da. Dvadeset godina Filozofskog fakulteta u Zadru : 1956 - 1976. Zadar. Filozofski fakultet, 1976. 135-138. P. Galić. Mirjana Šokota, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1995, (38), 1-4, 127-128.R. Oštarić, M. Matošić. Sveučiliš-na knjižnica. Sveučilište u Zadru : o desetoj obljetnici obnove. Zadar. Sveučilište, 2012. 427-432.

53

Page 56: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

54

Mreža narodnih knjižnica Zadarske županije

Zadar

Pag

Kolan

Obrovac

Gračac

Sali Biograd

Benkovac

Novigrad

Ražanac

Kali

Page 57: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

55

Na području Zadarske županije djeluje ukupno jedanaest narodnih knjižnica. Uz Gradsku knjiž-nicu Zadar, kao županijsku matičnu ustanovu za narodne knjižnice, djeluju još četiri gradske i šest općinskih narodnih knjižnica. Mrežu knjiž-ničnih usluga dodatno upotpunjuju knjižnični ogranci Arbanasi, Bili brig, Crno i Ploča, knjiž-nični stacionar na otocima Silbi i Olibu i biblio-bus Gradske knjižnice Zadar. Područje Zadarske županije administrativno je podijeljeno na trideset i četiri jedinice lokalne samouprave, šest gradova i dvadeset i osam op-ćina. Uz spomenutih jedanaest jedinica u kojima djeluju narodne knjižnice, knjižnične usluge do-stupne su putem pokretne knjižnice - bibliobusa u još jedanaest općina Zadarske županije. Među njima su i neka ruralna naselja na administra-tivnom području gradova Benkovca i Obrovca te Općine Gračac čijim je stanovnicima zbog udaljenosti ili prometne izoliranosti otežano ko-rištenje lokalne narodne knjižnice. U općinama i gradovima koja obilazi, bibliobus ima ukupno trideset i četiri stajališta, koja su organizirana pored mjesne ili područne škole, odnosno mje-snog središta (blizu crkve, dućana, tržnice i sl.). S druge strane, čak dvanaest jedinica lokalne sa-mouprave na svom području nema nikakav orga-nizirani oblik narodne knjižnice. Među njima je šest otočnih općina i jedan grad (Nin). Podatci o postojećoj mreži narodnih knjižnica mogu se iskazati i kroz podatke o dostupnosti knjižničnih usluga stanovnicima Zadarske župa-nije, iz čega proizlazi da su od ukupno 170.398 stanovnika Zadarske županije usluge narodnih knjižnica i bibliobusa dostupne za 139.123 sta-novnika (82 %), dok 31.275 stanovnika (18 %) nema mogućnosti korištenja knjižničnih usluga na svom području. Problem slabo razvijene mreže knjižničnih usluga posebno je izražen u zapadnom dijelu Zadarske županije i na otocima. Taj problem na području manjih i udaljenijih otoka Gradska knjižnica Zadar u posljednje vrijeme nastoji pre-vladati modelom knjižničnih stacionara Među-

tim, ovaj model primjenjiv je na manja, slabije nastanjena (otočna) mjesta, dok su općinska i gradska središta zakonom obvezna organizirati narodnu knjižnicu.Narodne knjižnice Zadarske županije, na dan 31. prosinca 2011. godine, raspolagale su s ukupno 4.253 m2 prostora. U njihovim fondovima nala-zilo se ukupno 405.326 svezaka knjiga, što izno-si 2,4 knjige po stanovniku. K tome, knjižnični fond činilo je i 25.939 jedinica neknjižne građe (multimedijalna građa, igračke, muzikalije, kar-te i elektronička građa) što je 0,15 jedinica po stanovniku. Vrlo je neujednačena zastupljenost ove građe po knjižnicama, što se može vidjeti iz prikaza svake pojedine knjižnice.U narodne knjižnice Zadarske županije u 2011. godini bilo je učlanjeno 19.141 korisnika ili 11,23 % stanovnika. Sve narodne knjižnice u Zadar-skoj županiji koriste računalni program Crolist i umrežene su u Skupni katalog knjižnica Zadar-ske županije. U ovom Vodiču su narodne knjižnice predstav-ljene kroz osnovne podatke o njihovom prosto-ru, fondu, korisnicima i programima. te pripada-jućim standardima, a u uvodu je kratki povijesni prikaz svake suvremene narodne knjižnice.

Uvodni tekst i tekstove o narodnim knjižnicama napisale Nada Radman i Martina Dragija Ivano-vić (osim teksta o Gradskoj knjižnici Zadar).

http://www.zadarska-zupanija.hr/opci_zupanija.pdf (30. 03. 2012.)http://www.zadarska-zupanija.hr/index.php/o-zupaniji (30. 03. 2012.)Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00, NN 69/09)Standardi za narodne knjižnice u RH (NN 58/99)

Page 58: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Gradska knjižnica Zadar

Stjepana Radića 11b, 23000 Zadar tel. 301-100, 301-103, fax 315-857

[email protected]

ravnatelj: mr. sc. Ivan Pehar

radno vrijeme: pon – pet: 8:00 – 19:30, sub: 8:00 – 13:00

Ogranak Bili brig

Put Pudarice 15: tel. 327-629 radno vrijeme (Bili brig):pon – pet: 8:00 – 19:00

prva subota u mjesecu: 8:00 –13:00

Ogranak ArbanasiNadbiskupa Vicka Zmajevića 12a:

tel.301-973

Ogranak CrnoCrno 145: tel. 274-091

Ogranak PločaPut Ploča bb: tel. 342-199

radno vrijeme (Arbanasi, Crno, Ploča):pon, sri, pet: 8:00 – 15:00,

uto i čet: 12:00 – 19:00,prva subota u mjesecu: 8:00 – 13:00

Bibliobus: 098 230-635

Gradska knjižnica Zadar

Gradska knjižnica Zadar otvorila je svoja vrata korisnicima u siječnju 1949. godine u prostoru

Kneževe palače na Poluotoku u dramatičnim, da-nas teško pojmljivim, okolnostima Zadra poruše-nog bombardiranjem u Drugom svjetskom ratu. U rad je krenula s ravnateljem i jednim djelatnikom, a Zadar je tada brojio oko 9.000 stanovnika. Do preuređenja 1978.-1980. godine Knjižnica djeluje u svega 200 m2 prostora. Tada se površi-na Knjižnice udvostručuje, a uvodi se i nekoliko novina u poslovanju i uslugama za korisnike. Naj-

važnija su uvođenje otvorenog pristupa knjigama za korisnike Knjižnice, otvorenje zasebnog dječ-jeg odjela i uvođenje cjelodnevnog radnog vreme-na. U to vrijeme počinje se i s organizacijom knji-ževnih susreta. Knjižnica se tijekom osamdesetih godina privremeno širi ograncima u Kalima na otoku Ugljanu i gradskom predjelu Ričine. Nažalost, početkom Domovinskog rata 1991. godi-ne Gradska knjižnica Zadar biva pogođena s osam projektila od kojih su eksplodirala četiri nanijevši veliku štetu zgradi Kneževe palače. Na sreću nije došlo do požara pa je veći dio knjižnog fonda sa-čuvan. Zid pročelja odvojio se od ostatka zgrade, a nastala pukotina proširila se do te mjere da je kroz nju bilo moguće vidjeti prolaznike na Kalelargi. Zgrada je učvršćena unutarnjom i vanjskom kon-strukcijom sastavljenom od drvenih greda. U takvim uvjetima Knjižnica je nastavila poslova-nje s uvjerenjem da se može sačuvati veza izme-đu knjige i čitatelja, tj. da se preko knjiga uvelike

Gradska loža, prvo sjedište Knjižnice

56

Page 59: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

može održavati moral svih uzra-sta tadašnjih 7.000 članova. Tre-ćina starijih djelatnika Knjižnice je umirovljena, a zapošljava se novi mlađi kadar koji se usmje-rava na stručno usavršavanje. Od 1994. godine Knjižnica prvi put ima preko 20 zaposlenih. Knjižnica djeluje u Kneževoj pa-lači do kraja 1998. godine, kada se seli s Poluotoka, a od 1999. djeluje u prostoru u Ulici Stje-pana Radića. Radi se o bivšem vojnom objektu, trokrilnoj pri-zemnoj zgradi (građenoj izme-đu dva svjetska rata za časnički klub, u sklopu kompleksa tali-janskih vojarni). Do Domovin-skog rata zgrada je bila u krugu topničkog školskog centra bivše JNA. Projektirana je nenametlji-vo i neutralno, pa je prenamjena za potrebe knjižnice bila jedno-stavnija. U tome je sudjelovalo dvadesetak stručnjaka različitih profila, koji su pridonijeli tome da Gradska knjižnica Zadar ubr-zo postane hrvatskim modelom pučkog knjižničarstva na prije-lazu stoljeća.Adaptacijom zgrade i poveziva-

Dječji odjel, otvoren 1953. godine

Desno: Kneževa palača poduprta skelama (90-ih

godina 20.st)Dolje: Kneževa palača, listopad 1991.

57

Page 60: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

njem dvaju bočnih krila osta-kljenim transparentnim paviljo-nom dobiven je dodatni prostor koji je staklenim hodnikom po-vezan s kafeterijom li.bar. Na taj način oblikovano je unutarnje dvorište pogodno za ljetnu ka-vanu i druge aktivnosti na otvo-renome. Hortikulturna rješenja okoliša s obiljem zelenila stvara-ju ugodan i svježi ambijent. Unutrašnje uređenje Knjižnice

je nenametljivo i funkcionalno i premda je svaki dio prostora opremljen specifičnom opre-mom i namještajem, ukupni dojam odaje cjelovito oblikovnu zamisao. Teško je uspoređivati sva do-sadašnja razdoblja poslovanja Gradske knjižnice Zadar u ra-zličitim društvenim prilikama, od obnove poratnog Zadra pe-desetih, razvoja grada do kraja osamdesetih godina dvadesetog stoljeća do Domovinskog rata i ponovnog zadarskog uzleta na-kon milenijske smjene. Zadar-ska Gradska knjižnica je uvijek bila odraz društvene sredine, ali je od uspostave hrvatske države doživjela temeljitu reorganiza-ciju anticipirajući duh novog vremena. Gradska knjižnica Zadar ispu-njava svoju zadaću središnje posudbene gradske knjižnice djelujući na lokacijama u Uli-ci Stjepana Radića, gradskim četvrtima Bili brig (od 1992.), Ploča, Crno (od 2007.), Arba-

nasi (od 2008.) i bibliobusu (od 2006.). Zadar danas (2012.) broji oko 70.000 stanovnika, a Gradska knjižnica sa svoja 44 djelatni-ka svojim uslugama opslužuje dvadesetak tisuća korisnika na središnjoj lokaciji, ograncima i bibliobusu. Usluge Gradske knjižnice broj-ne su: pored posudbe knjiga, glazbe, filma i multimedijalne građe ona djeluje i kao središte zajednice pomažući organi-zaciju mnogobrojnih udruga građana i sudjelujući u brojnim međuinistitucionalnim pro-jektima. U posljednjih desetak godina Knjižnica je na taj način poslužila, poduprla, najavila i zabilježila nekoliko tisuća do-gađanja (predavanja, recitala, izložbi fotografija, plakata i umjetničkih slika, predstavlja-nja brojnih knjiga i časopisa, seminara, koncerata, sastana-ka, godišnjih skupština, tribina, tečajeva, projekcija dokumen-tarnih, igranih i animiniranih

Naslovnica monografije o Gradskoj knjižnici Zadar, objavljene 2009. god.

Zgrada u Ul. S. Radića, sjedište

Gradske knjižnice Zadar od 1999.

godine.

58

Page 61: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

filmova, probi, igrokaza, lut-karskih predstava, izložbi knji-ga i slikovnica iz fonda, izložbi dječjih radova, plesnih točki, ekoloških tribina, tečajeva itd.), zbog čega se, držimo opravda-no, smatra središtem zajednice u kojoj se nalazi. Podatci poput popisa događanja objavljivani u godišnjim izvješćima Knjižnice od 2002. do 2008. rječito govo-re o zadarskom životu zadnjih desetak godina. Neminovno je da se dogodio i obrnuti utjecaj – utjecaj Knjižnice na zajednicu. U novom prostoru novi su i ci-jeli odjeli poput Studijske čita-onice, Dječjeg odjela, Zavičajne zbirke i Glazbene zbirke s mo-gućnošću korištenja i posudbe glazbene građe. Uz aktualan fond konvencional-ne građe na hrvatskom, engle-skom, njemačkom i talijanskom jeziku Odjel za odrasle ponudio je i nekonvencionalnu građu i korištenje računala. Spome-nimo na ovome mjestu da je Gradska knjižnica Zadar prva u

potpunosti automatizirana hr-vatska pučka knjižnica i da ima web-stranicu s pretraživim ka-talogom od 1996. godine. Javno dostupna besplatna računala za korištenje interneta za korisni-ke uvedena su 1997. godine. U Igraonici Dječjeg odjela omo-gućen je kreativan rad djece u prisutnosti roditelja kako bi za-jedno provodili vrijeme uz igru i knjigu. Osim toga, u Kutak za roditelje izdvojena je literatura o odgoju djece namijenjena rodi-teljima, odgajateljima i drugima koji se bave djecom. Uvedene su i radionice za djecu do treće go-dine sa ciljem socijalizacije djece i roditelja.Gradska knjižnica Zadar sjedište je zajedničkoga virtualnoga ka-taloga knjižnica Zadarske župa-nije od 2003. kada je samostal-no krenula u projekt izgradnje i održavanja Skupnog kataloga knjižnica Zadarske županije u cilju postizanja boljeg učin-ka, funkcionalnosti, kontrole kvalitete i financijske uštede u zajednici. Katalog sačinjavaju udruženi katalozi narodnih,

školskih i specijalnih knjižnica. Projekt umrežavanja trenutno uključuje dvadesetak knjižnica, a poslužio je kao model za druge županije. Među najzaslužnijima za iz-gradnju računalne mreže knjiž-nica, ali i za izgradnju i uređenje “pravih” knjižnica opipljivih u prostoru je Županijska matič-na službe za narodne i školske knjižnice ili jednostavno “Matič-na služba” Gradske knjižnice Za-dar potpomognuta ravnateljem i djelatnicima Službe obrade. Godine nakon preseljenja Knjižnice (1999. godine) pred-stavljaju najuspješnije godine u cjelokupnoj povijesti Gradske knjižnice Zadar, a Knjižnicu čine najisplativijom zadarskom poslijeratnom društvenom in-vesticijom. Knjižnica se od početka pozici-onirala kao čimbenik i promica-telj urbanog identiteta i auten-tičan iskorak našega grada u 21. stoljeće. Iskorak “preko mosta”, iz već tijesnog okvira povijesne jezgre Poluotoka, jedan je od prvih znakova ponovnog razvo-ja Zadra nakon Domovinskog rata.

Bibliobus Gradske knjižnice Zadar,

kupljen i opremljen 2006. godine, predpristupnim sredstvima EU

59

Page 62: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

Knjižnica se u poslovanju povodi za defini-ranom Izjavom o poslanju. U duhu te Izjave Knjižnica organizira aktivnosti u području cjeloživotnog učenja, poticanja čitanja, senzi-bilizacije za probleme zajednice, brige o bašti-ni. U ovom se kontekstu ističu programi kao Morski utorak, Projekt Perpetuum (dostava knjiga na kućne adrese, besplatne instrukcije za učenike slabijeg imovinskog stanja, raču-nalno opismenjavanje umirovljenika, itd.), Projekt Delmata. Knjižnica ne bi mogla sve nabrojane i druge aktivnosti realizirati samo sa zaposlenim ka-drom. Srećom, u posljednje vrijeme velik je in-teres građana za volontiranje u Knjižnici. Tre-nutno je u Knjižnici angažirano preko pedeset volontera na različitim aktivnostima korisnim za zajednicu. U posljednjih petnaestak godina Gradska knjižnica Zadar postala je uzor mnogim hr-vatskim knjižnicama, a među europskim se smatra primjerom dobre prakse. Gradska knjižnica Zadar profilirala se kao ak-tivna i prepoznatljiva zadarska kulturna insti-tucija, prisutna u medijskom i stručnom pro-storu Hrvatske. Prigodom obilježavanja Dana hrvatskih knjiž-nica (11.11.) Hrvatsko knjižničarsko društvo do-dijelilo je priznanje Knjižnica godine Gradskoj knjižnici Zadar. U obrazloženju Društva stoji: “Gradsku knjižnicu Zadar odlikuje kvaliteta djelovanja kojom se svrstala među najznačaj-nije narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Njezine usluge i programi rada u potpunosti su okrenuti zajednici u kojoj knjižnica djelu-je, inovativni i usmjereni koliko na trenutač-ne potrebe knjižnične zajednice, toliko i na budućnost. Gradska knjižnica Zadar svojim programima obrazovanja korisnika za različi-te zahtjeve i potrebe, odgojnom i kulturnom djelatnošću te ustrajnošću održavanja visoke razine djelatnosti i javne vidljivosti, partici-piranja i inkluzije u prostoru grada i sredine, postavlja uzoran model knjižnice u zajednici i kao takva, po jednoglasnom mišljenju Povje-renstva, kao prvi dobitnik priznanja “Knjižni-ca godine” predstavlja najbolji izbor, temelj i standard za buduća dodjeljivanja priznanja “Knjižnica godine”. (Iz obrazloženja Hrvatskog knjižničarskog društva. Prema: http://www.hkdrustvo.hr/hr/novosti/odabrana_novost/508/ (28.12.2012.)

Mladen Masar

Neki od “brandova” koji su Gradskoj knjižnici Zadar donijeli prepoznatljivost proteklih desetak godina:

a

Permanentno obrazovanje kroz razmjenu znanja u Gradskoj knjižnici Zadar

KLUBovi ČITATELJA

Digitalizacijski projekt

Zadarčita

60

Page 63: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

61

Knj

ižni

cag

od

ine

Gra

dska

knjiž

nica

Zad

ar2012

11. s

tud

enog

a –

Dan

hrv

atsk

ih k

njiž

nica

01

23

45

67

89

1011

1213

1415

1617

1819

20

Trenutak dodjele priznanja Knjižni-ca godine, Grad-ska knjižnica Za-dar 11.11.2012. Predsjednica HKD-a Marijana Mišetić i ravnatelj Gradske knjižnice Zadar, Ivan Pehar

Lijevo: Priznanje HKD-a “Knjižnica godine” (rad dizajnera Aljoše Brajdića)

Desno: dočitnica (straničnik, bo-

okmarker) s mo-tivom vizualnog

rješenja “Knjižni-ca godine”

Dolje: Mnoštvo okupljeno na sre-dišnjoj svečanosti Dana hrvatskih knjižnica u Zadru 11. studenoga 2012. godine

Page 64: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

U ravnokotarskom središtu Benkovcu, s 11.015 stanovnika, Knjižnicu je osnovao Grad

Benkovac 1947. godine. Nosila je naziv Narodna knjižnica i čitaonica, a djelovala je kao ustanova u sastavu Narodnog sveučilišta Benkovac. Za vri-jeme Domovinskog rata knjižnična zgrada i fond su pretrpjeli znatna oštećenja. Odmah nakon oslobođenja Benkovca iz zatečenog fonda izlu-čene su neoštećene knjige, koje su potom - u su-radnji s Matičnom službom za narodne i školske knjižnice Zadarske županije - stručno obrađene. Knjižnica je ponovno počela raditi 1996. godine, ali kao ustanova pri Gradu Benkovcu. Odlukom Gradskog vijeća Benkovca od 23. ožujka 1999. g. osnovana je samostalna ustanova Gradska knjiž-nica Benkovac. Privremeno je bila smještena u nacionaliziranoj kući, neprimjerenom prostoru od svega 92 m². Godine 2005. Knjižnica je uselila u lijepu novouređenu zgradu u središtu Benkov-ca veličine 600 m2 čiju su adaptaciju financirali Grad Benkovac, Zadarska županija i Ministar-stvo kulture RH. Svečanim otvorenjem nove zgrade, ministar kulture Božo Biškupić označio je početak obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2005. godine.Knjižnica u potpunosti udovoljava propisima Standarda za narodne knjižnice u RH po veli-čini prostora, organizaciji knjižničnih sadržaja i opremljenosti knjižničnim namještajem i teh-

Gradska knjižnica Benkovac

Gradska knjižnica Benkovac

Šetalište kneza Branimira 46 23420 Benkovac

tel. 681-182fax 681-182

[email protected]

ravnatelj: Mile Marić

radno vrijeme: pon – pet: 07:30 – 19:00

sub: 08:00 – 12:00

62

Page 65: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

ničkom opremom te spada u red suvremenijih narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj. U prizemlju zgrade nalaze se glazbeni odjel, dječji odjel, računalna učionica i multimedijalna dvo-rana, na katu su studijska čitaonica, čitaonica dnevnog i tjednog tiska, odjel za odrasle i odjel za predškolski uzrast, a u potkrovlju zgrade je spremište za knjige i radni prostor za stručno osoblje. Korisnici Knjižnice su stanovnici šireg područja grada Benkovca. U 2011. g. Knjižnica je imala 719 članova među kojima je bilo podjednako djece (333) i odraslih (376) korisnika. Posjeduje vrlo kvalitetan raznovrstan knjižnični fond s ukupno 55.165 knjižničnih jedinica. Najbrojnije su knji-ge (53.420 svezaka), dok neknjižni fond sadrži 1.745 jedinica. Knjižnica ima zavičajnu zbirku u kojoj se trenutno nalazi 50 naslova, uglavnom knjižnih. Korisnicima je ponuđeno 12 naslova dnevnih i tjednih novina, te časopisa. Poslovanje je automatizirano. U Knjižnici radi pet stručnih osoba, od kojih su 4 dipl. knjižničara (uključuju-ći i ravnatelja) i 1 pomoćni knjižničar.Gradska knjižnica Benkovac provodi raznovrsne animacijske aktivnosti za djecu i odrasle. Prese-ljenjem u novi prostor postala je nezaobilazna institucija u oblikovanju kulturnog života šireg područja grada Benkovca. Knjižnica redovito priređuje književne susrete, likovne izložbe,

sudjeluje u emisijama benkovačkog radija, sura-đuje s osnovnim i srednjim školama te s drugim ustanovama, kulturnim društvima i udrugama s benkovačkog područja. Od programa namije-njenih određenoj korisničkoj populaciji poseb-no su dobro prihvaćeni programi za branitelje: predstavljanja knjiga, predavanja i izložbe s te-matikom Domovinskog rata.

63

Page 66: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

64

Gradska knjižnica Biograd n/m

Gradska knjižnica Biograd na Moru

Šetalište kneza Branimira 5223210 Biograd na Moru

tel. 386-487fax 386-487

[email protected]

ravnateljica: Jelka Sipina

radno vrijeme: pon, sri, pet: 8:00 – 15:00

uto, čet: 14:00 – 20:00sub: 8:00 – 13:00

U Biogradu na Moru, gradu s 5.528 stanovnika, Gradska knjižnica je osnovana 1964. godine u

sastavu Narodnog sveučilišta. Do 1978. godine dje-lovala je u vlažnom prostoru od 25 m2, kada se seli u veći prostor od 120 m2 u kojemu je i danas. Sredi-nom 80-ih godina prostor je postao tijesan i zapo-čelo se s prvim improvizacijama, a veće ulaganje u prostor izvršeno je 2000./2001. godine. Uređuje se prostor čitaonice, sanira vlaga te postavljaju raču-nala za korisnike. Problem nedostatka prostora i dalje je najveći problem ove Knjižnice. Godine 2007. Knjižnica se odvaja od Pučkog otvorenog učilišta Biograd n/m i postaje samo-stalna javna ustanova.Uz stanovnike grada Biograda n/m, Knjižnici gravitiraju i stanovnici okolnih mjesta (Pakošta-ne, Sv. Filip i Jakov, Turanj, Sv. Petar, Vrana otoč-na mjesta Tkon, Pašman, Kraj, Neviđane i dr.). Knjižnični fond čini 33.341 svezak knjiga, a za-stupljene su sve vrste literature: beletristika, znanstvena i popularno-znanstvena literatura, literatura za djecu i priručna literatura. Korisni-cima je dostupno 17 naslova novina i časopisa. Zavičajna zbirka je u nastajanju i broji 52 naslo-va. U 2011. godini Knjižnica je imala 811 članova među kojima je odraslih korisnika 535, a djece i mladih do 18 godina 276. Knjižnično poslovanje je u potpunosti automatizirano pa Knjižnica ima i cjelovit, mrežno dostupan katalog. U Knjižnici rade tri stručne osobe, od kojih su 2 dipl. knjiž-ničara i 1 pomoćni knjižničar.Knjižnica aktivno surađuje sa svim odgojno-obrazovnim institucijama u gradu i s Radiom Biograd n/m. Posebnu pažnju posvećuje promi-canju čitanja. U Knjižnici djeluje Klub čitatelja za mlade 15 plus, a Knjižnica sudjeluje u manife-staciji Zadar čita kao njezin nositelj na biograd-skom području, redovito priređuje književne susrete, edukativna predavanja i sl. Različitim kulturnim programima Knjižnica obilježava važ-nije datume tijekom godine. Posebno bogat kul-turni program Knjižnica priređuje tijekom Mje-seca hrvatske knjige, a jedan od tradicionalnih događaja povodom ove manifestacije je i orga-nizirani dolazak učenika prvih razreda osnovne škole i njihovo besplatno učlanjenje u Knjižnicu.

Page 67: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

65

Knjižnica i čitaonica Gračac

Knjižnica i čitaonica Gračac

Nikole Tesle 44 23440 Gračac

tel. 775-003fax 775-004

[email protected]

ravnatelj: Božidar Drobac

zimsko radno vrijeme: pon, sri, pet: 08:00 – 15:00 sati

uto: 12:00 – 19:00 sati prve dvije subote u mjesecu:

08:00 – 13:00 satiljetno radno vrijeme:

pon-pet: 8:00 -14:00 sati; 18:00-20:00 sati

Lička općina Gračac ima 5.033 stanovnika, a Knjižnica i čitaonica Gračac osnovana je 1980.

godine pri Centru za kulturu Gračac; s radom je započela 1983. godine. Nakon Domovinskog rata Knjižnica i čitaonica Gračac postaje samostalna ustanova. Obnovljena je 2001. godine, opremljen je prostor, nabavljena knjižnična građa i zaposlen jedan diplomirani knjižničar, sve uz financijsku pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zadarske županije i Općine Gračac, te stručnu po-moć Gradske knjižnice Zadar. U jedinstvenom knjižničnom prostoru od 160 m² organizirani su odjeli za djecu i odrasle korisnike te prostor za čitaonicu. Knjižnica ima razvijenu suradnju s Veleposlanstvom SAD-a u RH zahva-ljujući kojoj je ostvarila brojne donacije u opre-mi, knjigama i različitim kulturnim sadržajima. Knjižnični fond sadrži 14.321 knjižničnu jedinicu od kojih se pretežit dio odnosi na knjižnu građu, 14.165 svezaka. U Knjižnici su dostupni časopisi za djecu Modra lasta i Smib. Zavičajna zbirka trenut-no ima 43 knjige, a obuhvaća građu koja s različi-tih aspekata govori o životu u Lici, njezinim zna-menitim osobama ili autorima s ličkoga područja. U 2011. godini Knjižnica je imala 253 člana od ko-jih je najviše djece i mladih do 18 godina (157), dok je odraslih članova bilo 96. U tijeku je unos knjižnične građe u elektronski katalog nakon čega se planira potpuna automatizacija knjižnič-nog poslovanja. Uz ravnatelja (VSS) u Knjižnici radi samo 1 stručna osoba (pomoćna knjižničar-ka).Knjižnica i čitaonica Gračac jedina je narodna knjižnica u ličkom dijelu Zadarske županije. U njoj se redovito priređuju književni susreti i popularna predavanja, obilježavaju se značaj-nije godišnjice, posebno one koje su vezane uz lokalnu povijest (npr. sportske manifestacije u spomen na Marijana Matijevića). Veliku pažnju posvećuje aktivnostima promicanja čitanja pri čemu aktivno surađuje sa svim odgojno-obra-zovnim institucijama u Općini. Tijekom ma-nifestacije Mjesec hrvatske knjige priređuju se brojna događanja, uglavnom za školsku djecu. Posljednjih godina Knjižnica se pridružila ma-nifestaciji promicanja čitanja, Zadar čita, kao nositeljica čitalačkih aktivnosti na svom po-dručju.

Page 68: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

66

Općina Kali ima 1.656 stanovnika, a Knjižni-ca u Kalima osnovana je šezdesetih godina

prošlog stoljeća. Godine 1983. prostor Knjižni-ce je uređen i moderno opremljen. Od 1987. do 1997. godine djeluje u sastavu Gradske knjižnice Zadar kao njezina područna knjižnica, a do osni-vanja Narodne knjižnice Kali kao samostalne kulturne ustanove 2002. godine, djelovala je pri Općini Kali.Knjižnica je smještena na katu zgrade neka-dašnjeg Doma kulture pa je pristup starijim osobama i osobama s invaliditetom otežan. U jedinstvenom knjižničnom prostoru od 80 m² organizirani su odjeli za djecu i odrasle korisnike te prostor za čitanje, dok spremišni prostor dijeli s Ogrankom Matice hrvatske Kali. Zbog nedo-statka prostora fond nije pregledno raspoređen. Prostor je u skladu s propisima Standarda* u po-gledu opremljenosti knjižničnim namještajem i tehničkom opremom. Narodna knjižnica Kali jedina je narodna knjiž-nica na otocima Ugljanu i Pašmanu, stoga Knjiž-nicu koriste i stanovnici drugih otočnih mjesta. U 2011. godini u Knjižnicu je bilo upisano 205 korisnika među kojima su pretežno djeca i mla-di do 18 godina (132 korisnika), dok je odraslih korisnika bilo 73. Knjižnica posjeduje 17.165 sve-zaka knjiga i 72 jedinice neknjižne građe*. Kori-snicima su ponuđena 3 naslova tekuće periodi-ke: Zadarska smotra, Drvo znanja i Maslina. U Knjižnici radi 1 stručna osoba na poslovima dipl. knjižničara, koja je i ravnateljica ustanove.Knjižnica surađuje s mjesnim dječjim vrtićem i osnovnom školom, dok programe za odrasle ko-risnike, popularna predavanja, izložbe i književ-ne susrete priređuje u suradnji s udrugom Kualj-ska žena i Ogrankom Matice hrvatske Kali.

Narodna Knjižnica Kali

Narodna knjižnica Kali

Trg Marnjiva 23 23272 Kali

tel./ [email protected]

ravnateljica: Duška Kolega

radno vrijeme: pon-čet: 13:30-19:30;

pet: 8:00-14:00;prva subota u mjesecu: 8:00-12:00

(srpanj i kolovoz: pon-čet: 08:00-12:00 i 18:00-20:00, pet: 08:00-14:00 sati)

Page 69: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

67

Općinska knjižnica Šime Šugar Ivanov Kolan

Općinska knjižnica “Šime Šugar Ivanov” Kolan

Bartula Kašića 10, 23 251 KOLAN

tel. 698-023fax 698-024

[email protected]

v.d. ravnateljica: Ana Gligora

radno vrijeme: pon, sri, čet, pet: 07:00-15:00 sati

uto: 15:00-19:00 satiprva subota u mjesecu: 09:00-13:00 sati

Samo dvije godine od osnutka Općine Kolan, 2002. godine, mlada je Općina, od 821 stanov-

nika, donijela odluku o osnivanju Knjižnice. Ure-đen je prostor u zgradi stare škole koji je potom opremljen knjižničnim namještajem. Tijekom osnivačkog razdoblja Općina je redovito surađiva-la s Matičnom službom Gradske knjižnice Zadar čiji su djelatnici odabrali i obradili inicijalni fond buduće knjižnice. U listopadu 2007. godine sveča-no je otvorena Općinska knjižnica u Kolanu koja je dobila ime po pjesniku Šimi Šugaru Ivanovu.Knjižnica djeluje u malome jedinstvenom prosto-ru od 56 m² u kojemu su smješteni svi knjižnični sadržaji i bogata oprema s 10 računala s pristu-pom internetu za korisnike. S obzirom da se radi o mlađoj narodnoj knjižnici, fond od 4.890 sve-zaka knjiga i 96 jedinica neknjižne građe može se smatrati bogatim, a tu je i zavičajna zbirka od 84 naslova. Neki od njih su Rječnik kolanjskog govora i Toponimija otoka Paga (kolanjskog autora Ivana Oštarića), zatim Radovan i Ljudmila, Duhovna oporuka, Vila Hrvatica (kolanjskog pučkog pjesni-ka Berta Krešimira Balabanića) i dr. Korisnicima su dostupni časopisi (Vijenac, Kozarski i ovčarski list, Meridijan te PC-chip). Knjižnica ima elektron-ski katalog, a u pripremi je prijelaz na potpuno au-tomatizirano knjižnično poslovanje.Članstvo u Knjižnici i sve knjižnične usluge su be-splatne, što je rijedak primjer u domaćoj knjižni-čarskoj praksi. Knjižnica je u 2011. godini imala 180 članova, od kojih je 78 djece i mladih do 18 godina te 102 odrasle osobe. U Knjižnici radi 1 osoba na poslovima dipl. knjižničara i ravnatelja.Knjižnica je u kratkom vremenu postala mjesno kulturno središte. Zajednici se nametnula kao ustanova s jakom animacijskom komponentom organizirajući niz događanja kao što su: zimsko druženje mještana na kojemu stariji članovi mla-đima pričaju priče i događaje iz prošlosti Kolana, informatički tečajevi za starije osobe, uključivanje korisnika u izgradnju zavičajne zbirke i pripreme za izdavanje monografije Kolana. Knjižnica je ta-kođer i sudionik u organizaciji Prvog prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida – Kolan 2011., Petog državnog natjecanja u striži ovaca, pripremi i snimanju dokumentarnog filma Kolanjci, Šestih dana hrvatskih sireva i dr.

Page 70: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

68

Knjižnica i čitaonica Novigrad

Knjižnica i čitaonica Novigrad

Stjepana Radića bb, 23 312 Novigrad

tel. 375-093fax 375-093

[email protected]

ravnateljica: Jagoda Ivčić

radno vrijeme: pon-čet: 13:00-19:00

uto, sri, pet: 8:00-14:00prva i treća subota u mjesecu:

8:00-12:00

Knjižnica i čitaonica Novigrad smještena je u samom središtu mjesta (2.373 stanovnika),

u zgradi koja je podignuta u drugoj polovici 19. stoljeća. Nakon Domovinskog rata u prizemlju obnovljene zgrade otvoren je Poštanski ured, a Knjižnica je svečano otvorena 29. lipnja 2007. godine. Po veličini prostora, opremljenosti knjižničnim namještajem i tehničkom opremom udovoljava uvjetima koje propisuju Standardi*. U jedinstvenom prostoru od 168 m² organizirani su knjižnični odjeli za djecu i odrasle korisnike te prostor za čitanje.Knjižnični fond sadrži 7.772 jedinice knjižnične građe, od kojih su najbrojnije knjige (7.270 sve-zaka), a preostali fond čini neknjižna građa (502 jedinice). Knjižnica je počela izgrađivati i zavi-čajnu zbirku okupljajući građu koja se svojim sadržajem odnosi na područje općine Novigrad i vezana je uz naselja Novigrad, Pridragu i Pa-ljuv. Važniji naslovi su: monografija Knjižnice i čitaonice u Novigradu, autora Jadrana Anzulovi-ća i Jagode Ivčić te periodične publikacije Nov-ski litopis i Pridraški glasnik. U Knjižnici su i 22 naslova tekuće periodike, ima mrežno dostupan katalog, a planira se skori prelazak na potpuno automatizirano poslovanje. U 2011. godini Knjižnica je imala 336 članova, među kojima je 180 korisnika odrasle dobi, a 156 korisnika su djeca i mladi do 18 godina. U Knjiž-nicu se učlanjuju i turisti koji su njezini redoviti korisnici ljeti. U Knjižnici radi jedna osoba na svim stručnim poslovima. Knjižnica je aktivna u oblikovanju kulturnog ži-vota Novigrada, njegovanju lokalne tradicijske i kulturne baštine, surađuje s Etnografskom zbir-kom Novigrad, s OŠ Novigrad, TZO Novigrad, udrugama i volonterima. Knjižnica priređuje književne i čitateljske programe (Klub čitatelja i čitateljica Knjižnice, Pričaonica za djecu i drugo) te kreativne i likovne radionice, među kojima valja izdvojiti Novigradsku likovnu i književnu radionicu NORA. Redovito sudjeluje u manife-staciji Zadar čita i obilježavanju Mjeseca hrvat-ske knjige te u organizaciji važnijih kulturnih događanja u mjestu: Novigradskog kulturnog ljeta, Novigradskih ljetnih jazz večeri, Božićnog koncerta, Malih maškara i dr.

Page 71: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

69

Knjižnica i čitaonica Narodnog sveučilišta u Obrovcu

Pučko otvoreno učilište ObrovacKnjižnica i čitaonica

Ulica Ivane Brlić Mažuranić 623450 Obrovac

[email protected]./ fax. 689-140

ravnateljica: Marina Brkić

radno vrijeme: pon, sri, pet: 8:00-15:00

uto, čet: 14:00-19:00 prve dvije subote u mjesecu: 9:00-13:00

U Obrovcu, gradu sa 4.333 stanovnika, Grad-ska knjižnica i čitaonica je osnovana 1964.

godine kao ustanova u sastavu Narodnog sveuči-lišta Obrovac. Do 1986. godine bila je smještena u staroj gradskoj jezgri, a onda je preseljena u no-voizgrađenu zgradu Doma kulture gdje se nalazi i danas. Za vrijeme Domovinskog rata prostor i knjižnična građa su devastirani, a zahvaljujući angažmanu Gradske knjižnice Zadar na sređi-vanju knjižnične građe, te brojnim donacijama knjiga i opreme iz Hrvatske i inozemstva, Knjiž-nica je ponovno otvorena u ožujku 1996. godine. Po veličini prostora i opremljenosti namještajem i tehničkom opremom, Knjižnica udovoljava propisima Standarda*. Smještena je u prizemlju na prostoru od 247 m². Knjižnični sadržaji za djecu i odrasle organizirani su u zasebnim, ali međusobno povezanim prostorima, kao i pro-stor za studijski rad u kojemu je smještena boga-ta priručna građa i zavičajna zbirka s 84 naslova. Neki od važnijih su: Velebit Ante Pelivana, kata-log izložbe Zrmanja – skrivena ljepotica, Četve-rokuka Marije Vrkić-Žuvanić, Bukovica – narod-ni život i običaji Vladimira Ardalića, Bukovica i Ravni kotari – vodič kroz kulturnu baštinu itd. Knjižnični fond čini ukupno 22.816 svezaka knji-ga, 156 jedinica neknjižne građe* i 10 naslova te-kuće periodike kao što su: Hrvatsko slovo, Ljepo-ta i zdravlje, Meridijani, Modra lasta, Teen, Drvo znanja i Zadarski list.Knjižnica i čitaonica Obrovac je jedina narodna knjižnica na području Zadarske županije koja je u sastavu druge ustanove, što loše utječe na nje-zino poslovanje. Od 164 člana, najbrojniji kori-snici Knjižnice su školska djeca i mladi do 18 go-dina, njih 122. Osim ravnateljice u Knjižnici radi i jedna pomoćna knjižničarka.Tijekom godine, osobito za vrijeme Mjeseca hr-vatske knjige, priređuju se kazališne predstave, predstavljanja knjiga i susreti s književnicima. Različiti čitalački programi koje Knjižnica pro-vodi usmjereni su uglavnom na mlađu korisnič-ku skupinu. Knjižnica sudjeluje u manifestaciji poticanja čitanja Zadar čita u sklopu koje je nositelj pro-grama na obrovačkom području, u manifestaciji Obrovačko kulturno ljeto, surađuje s kulturno-obrazovnim institucijama u Obrovcu i mjestima koja mu gravitiraju.

Page 72: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

70

Gradska knjižnica Pag

Gradska knjižnica Pag

Od špitala 1, 23290 Pagtel. 611-054 fax 600-096

[email protected]

v.d. ravnatelj: Marin Gavranović

radno vrijeme: pon-pet: 8:00-19:00

subotom: 8:00-13:00

U Pagu, gradu s 3.950 stanovnika, Gradska knjižnica osnovana je 15. siječnja 1981. godi-

ne pri SIZ-u kulture, a od 2005. godine Knjižnica djeluje kao samostalna ustanova. Najprije se na-lazila u prostoru od 50 m2, da bi početkom 2000. godine preselila na novu lokaciju u kojoj se nala-zi i danas. Preseljenje u novi prostor za Knjižnicu nije značilo i konačno rješenje prostornih pro-blema. Svi knjižnični sadržaji smješteni su u je-dinstvenom prostoru od 100 m² u kojemu nema mogućnosti za pregledan raspored i dostupnost knjižničnog fonda, kao ni mogućnosti formira-nja knjižničnih odjela prema dobnoj strukturi korisnika.Knjižnica ima cjeloviti mrežno dostupan kata-log, a u tijeku je prelazak na potpuno automa-tizirano knjižnično poslovanje. Glavninu fon-da od 27.200 knjižničnih jedinica čine knjige (27.168 svezaka), a sustavno se izgrađuje i za-vičajna zbirka, koja trenutno broji 163 naslova. Korisnici Knjižnice su stanovnici grada Paga i susjednih mjesta Povljane, Vlašića, Dinjiške i drugih. U 2011. godini Knjižnica je imala 591 učlanjenog korisnika, od toga 324 odrasla kori-snika te 267 djece i mladih do 18 godina starosti. U Knjižnici rade dvije stručne osobe: pomoćna knjižničarka i dipl. knjižničarka, koja je i ravna-teljica ustanove.Grad Pag je kulturno-povijesno i turističko sre-dište istoimenog otoka, a Knjižnica surađuje s ustanovama kao što su dječji vrtić, osnovna i srednja škola i druge. Knjižnica se ističe u pro-moviranju radova lokalnih autora i kulturne baštine Paga. Pri tome posebnu pažnju posve-ćuje radu s djecom te ih kroz formu edukativnih radionica upoznaje sa znamenitostima grada i otoka Paga. Ipak, zbog prostornih ograničenja Knjižnici su smanjene mogućnosti priređivanja pratećih kulturnih programa za koje ova sredina ima velikog potencijala.

Page 73: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

71

Knjižnica Jurja Barakovića Ražanac

Knjižnica Jurja Barakovića Ražanac

23248 Ražanac bb tel. 651-457fax 651-457

[email protected]

ravnateljica: Meri Hilje

radno vrijeme: pon, sri, pet: 8:00-14:00

uto, čet: 14:00-20:00prva i treća subota: 8:00-12:00

Općina Ražanac ima 2.900 stanovnika, a Knjižnica Jurja Barakovića otvorena je 2.

studenoga 2007. godine. Smještena je u središtu mjesta, u prizemlju obnovljene zgrade Doma kulture. Knjižnični prostor veličine 250 m² sadr-žajno je koncipiran prema dobnoj strukturi ko-risnika (igraonica, odjel za djecu i mlade, odjel za odrasle, studijska čitaonica i čitaonica tiska), te opremljen suvremenom opremom. Pri plani-ranju i opremanju prostora vodilo se računa o njegovoj fleksibilnosti i sadržajnoj prilagodbi za različita događanja (predavanja, radionice i slič-no). Knjižnični fond ima 5.734 knjižnične jedinice, od kojih je 5.112 svezaka knjiga i 622 jedinice ne-knjižne građe*. Knjižnica je odmah započela s izgradnjom zavičajne zbirke, koja za sada broji 72 naslova. Prikupljena građa odnosi se na djela koja se svojim sadržajem referiraju na ražanački kraj, poput povijesnih i geografskih prikaza op-ćinskih mjesta Ražanac i Radovin, te djela autora koji potječu iz ovoga kraja. U Knjižnici je i 20 na-slova časopisa, tjednih i dnevnih novina, među kojima su Meridijani, Drvo znanja, Maslina, Ma-slinar, Bug i dr. Od ukupno 370 učlanjenih korisnika u 2011. go-dini, najviše je bilo djece i mladih do 18 godina (218), dok je odraslih korisnika bilo 152. U Knjiž-nici radi jedna stručna osoba na poslovima dipl. knjižničara, koja je i ravnateljica ustanove. Najbrojniji korisnici Knjižnice su djeca predškol-ske i školske dobi pa je većina knjižničnih aktiv-nosti usmjerena i prilagođena njima. Posebno su posjećene ljetne radionice kada u mjestu boravi veliki broj domaćih gostiju. Od programa nami-jenjenih odraslim korisnicima prevladavaju sa-držaji s lokalnom baštinskom tematikom za koje mještani pokazuju i najviše interesa. Knjižnica surađuje s osnovnom školom i mjesnim KUD-om, a u realizaciji spomenutih sadržaja sudjeluju i volonteri.

Page 74: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

72

Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali

Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali

Obala Petra Lorinija bb, 23281 Sali, Dugi otok

tel. [email protected]

ravnatelj: Ante Mihić

radno vrijeme: jesensko i zimsko:

pon: 9:00-13:00, uto-pet: 9:00-13:00 i 18-20; sub: 10-13 i 18-20, ned: 18-20

proljetno i ljetno:pon-pet: 9:00-13:00 i 20:00-22:00; sub: 10:00-13:00, ned: 20:00-22:00

Općina Sali na Dugom otoku ima 1.688 sta-novnika, a Hrvatska knjižnica i čitaonica

Sali osnovana je 1905. godine. Knjižnica je u to doba bila stjecište i glavni inicijator kulturnih događanja. Nakon Drugog svjetskog rata radila je povremeno, djelatnici su bili volonteri, a neko vrijeme djelovala je u sklopu Osnovne škole u Salima. U travnju 2000. godine osnovana je sa-mostalna ustanova Hrvatska knjižnica i čitaoni-ca Sali. Smještena je na obali, u samom središtu mjesta, u prostoru od svega 46 m². Osim u pro-storu Knjižnice, brojni se knjižnični sadržaji rea-liziraju ispred Knjižnice, na Rivi, koja je, osobito za ljetnih mjeseci, središte društvenog života mjesta.Zbog malog prostora nije moguće organizirati knjižnične odjele, ali prostor je kreativno uređen i predstavlja ugodno mjesto za boravak. Osim bogate tehničke opreme, Knjižnica ima pianino, teleskop, stroj za šivanje te razne druge krea-tivne poticaje za sve dobne skupine. Članstvo u

Knjižnici za stanovnike Dugog otoka je besplatno. U 2011. godini bilo je učlanjeno 190 korisnika, među ko-jima 112 odraslih i 78 djece i mladih do 18 godina starosti. Pored redovitih članova, ljeti se broj korisnika vidno poveća. Posebnost Knjižnice je radno vrije-me – u jeku turističke sezone otvo-rena je sve dane u tjednu do kasnih noćnih sati. Knjižnica ima fond od 13.170 svezaka knjiga, među kojima je 78 naslova zavičajnog karaktera. U Knjižnici radi jedna osoba na po-slovima knjižničara/ravnatelja usta-nove. Iako Knjižnica djeluje u malom pro-storu njezin utjecaj na zajednicu je velik. Ona je središnje mjesto promi-

canja kulture cijeloga Dugog otoka. Tijekom go-dine Knjižnica ima izuzetno bogatu programsku produkciju: književne i filmske večeri, glazbene programe, predavanja, izložbe i drugo. U potpu-nosti je uklopljena u život mjesta pa gotovo da nema društvenog događaja u kojemu Knjižnica ne sudjeluje.

Page 75: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

73

Page 76: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

74

Zadar

Pag

Obrovac

Gračac

knjižnice osnovnih škola

SaliBiograd

Galovac

NovigradPridraga

Lišane Ostrovičke

Benkovac

Posedarje

Ražanac

Nin

KaliPreko

Poličnik

Zemunik

knjižnice srednjih škola

Privlaka

Starigrad

Jasenice

Bibinje

Škabrnja

Sukošan

Neviđane

Sv.Filip i Jakov

Polača

PakoštaneStankovci

Školske knjižnice

Gradska knjižnica Zadar obavlja ulogu župa-nijske matične knjižnice za narodne i škol-

ske knjižnice Zadarske županije. “Osnovna za-daća matične djelatnosti je obavljanje stručnog nadzora te organiziranje i razvoj mreže knjižnica u Republici Hrvatskoj, unapređivanje stručno-ga rada u knjižnicama na načelima suvremene knjižnične teorije i prakse a radi što kvalitetni-jeg obavljanja knjižnične djelatnosti u znanosti, obrazovanju, kulturi i društvu općenito”1.Stručni nadzor nad radom narodnih i školskih knjižnica u Zadarskoj županiji te savjetodavnu i stručnu pomoć u radu obavlja Matična služba Zadarske županije, koja u suradnji s Centrom

za stalno stručno usavršavanje pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu provodi i za-sebne oblike stručnog usavršavanja. Matična služba za školske knjižnice ostvaruje i suradnju sa županijskim stručnim vijećima za knjižničare osnovnih i srednjih škola.Školska knjižnica predstavlja “osnovu svake du-goročne strategije razvoja pismenosti, obrazova-nja, pružanja informacija, gospodarskog, druš-tvenog i kulturnog razvoja” (…) te je “sastavni dio obrazovnog procesa”2, a kao “organizirana zbirka knjižne i neknjižne građe kroz djelatnost knjiž-ničnog osoblja nabavlja, obrađuje, čuva i daje na upotrebu građu radi zadovoljavanja obrazovnih,

Page 77: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

75

više preuzimaju ulogu školskih knjižnica te uče-nike osnovnih i srednjih škola opskrbljuju po-trebnom lektirom i literaturom za čitanje u slo-bodno vrijeme. U Zadarskoj županiji djeluje 78 područnih škola: Gradu Zadru administrativno pripada 17 škola, a ostalima je osnivač Zadarska županija. Knjižničnu građu za učenike područ-nih škola uglavnom dostavljaju knjižnice matič-nih škola, bilo dolaskom knjižničara u područnu školu, bilo dostavom preko nastavnika, što je kroz razrednu posudbu najčešći oblik pružanja temeljnih knjižničnih usluga. Bibliobus Gradske knjižnice Zadar u dvotjednim ciklusima osigura-va posudbu knjižnične građe za 10 matičnih i 17 područnih škola na području Zadarske županije. U tijeku je i postupan, višegodišnji proces auto-matizacije poslovanja svih školskih knjižnica u integriranom knjižničnom programu CROLIST. Trenutno su 24 knjižnice instalirale taj knjiž-nični softver te preuzimaju kataložne zapise u lokalne baze unutar Skupnih kataloga knjižnica osnovnih i srednjih škola Zadarske županije.Kao knjižnice u sastavu, školske knjižnice ostva-ruju bogatu odgojno-obrazovnu i kulturnu dje-latnost, osobito na području promicanja čitalač-kih navika učenika, pri čemu se programi često provode suradnjom školskih i narodnih knjižni-ca u lokalnoj zajednici.

Helena Novak Penga

kulturnih, informacijskih i stručnih potreba korisnika i permanentnog obrazovanja”.3 Pre-ma Standardu za školske knjižnice, rad školske knjižnice definira se kroz tri osnovne djelatnosti: neposrednu odgojno-obrazovnu, stručnu knjiž-ničarsku te kulturnu i javnu djelatnost. U Zadarskoj županiji djeluje ukupno 37 osnov-nih škola, 21 srednja škola i 1 srednjoškolski dom. Od toga se na području Grada Zadra nalazi 10 osnovnih i 16 srednjih škola te 1 srednjoškolski đački dom. Izvan Zadra djeluje 27 osnovnih i 5 srednjih škola. Službeno je upisano 36 osnov-noškolskih i 19 srednjoškolskih knjižnica te knjižnica Srednjoškolskog đačkog doma u Za-dru, dok Privatna osnovna škola “Nova” u Za-dru, Zadarska privatna gimnazija s pravom jav-nosti te Glazbena škola Blagoja Berse u Zadru imaju neformalne zbirke knjižnične građe.Broj, stručna sprema i stručno knjižničarsko obrazovanje djelatnika u školskim knjižnicama Zadarske županije pokazuju znatan napredak u odnosu na istraživanje kojeg su zaključno s 1999. g. provele Veronika Čelić-Tica i Mira Zovko4. Većina knjižničara ima visoku stručnu spremu (profesori i/ili diplomirani knjižničari). Od 66 djelatnika zaposlenih u školskim knjižnicama polovica djelatnika (35) ima odgovarajuću struč-nu knjižničarsku naobrazbu (položen stručni ispit za dipl. knjižničara, odnosno završen studij knjižničarstva), dok je svega 5 djelatnika s višom stručnom spremom. Dvadeset šest knjižnica radi puno radno vrijeme (40 sati tjedno), 3 knjižnice više od pola radnog vremena (25-30 sati tjedno), 23 knjižnice pola radnog vremena (20 sati tjed-no), te 7 knjižnica manje od pola radnog vreme-na (3-20 sati tjedno).Školske knjižnice u Zadarskoj županiji ne zado-voljavaju Standard za školske knjižnice u pogle-du veličine prostora knjižnica, opreme i nabave knjižničnog fonda. U Zadarskoj županiji čak 40 školskih knjižnica (28 osnovnoškolskih i 12 sred-njoškolskih knjižnica) veličinom prostora ne za-dovoljava minimalnih 60 m² knjižničnog prosto-ra kako propisuje Državni pedagoški standard5. Zbog nedostatnog financiranja nabave knjižnič-ne građe u periodu od 2008. do 2012. godine škol-ske knjižnice u Zadarskoj županiji nisu mogle obavljati svoju temeljnu djelatnost, uslijed čega narodne knjižnice u lokalnim zajednicama sve

Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. Narodne novine, 43 (2001.), 1246-1250.UNESCO-v Manifest za školske knjižnice. HKD Novosti, 13 (1999.), 25.Standard za školske knjižnice. Narodne novine, 34 (2000.), 1138-1142.V. Čelić-Tica; M. Zovko. Školske knjižnice danas : kritične točke školskog knjižničarstva. Zagreb : Mini-starstvo prosvjete i športa : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2000., 141Državni pedagoški standard osnovnoškolskog susta-va odgoja i obrazovanja. Narodne novine, 63 (2008.), Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/339618.html (13.3.2012.)

1 2 3 4 5

Page 78: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

76

adresa:

tel.:

Asje Petričić 723000 Zadar 335-162

ZADAR, OŠ Šimuna Kožičića Benje

adresa:

tel.:

Bribirski prilaz 2

23000 Zadar

321-397

ZADAR, OŠ Bartula Kašića

Knjižnice osnovnih škola

adresa:

tel.:

Jurja Barakovića 123000 Zadar 328-031

ZADAR, OŠ Zadarski otoci

adresa:

tel.:

Rine Aras 323000 Zadar 300-262

ZADAR, OŠ Stanovi

adresa:

tel.:

Put Šimunova 423000 Zadar 309-011

ZADAR, OŠ Šime Budinića

Page 79: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

77

adresa:

tel.:

Trg Gospe Loretske 3

23000 Zadar

224-807

ZADAR, OŠ Krune Krstića

adresa:

tel.:

Trg Petra Preradovića 1

23000 Zadar 316-814

ZADAR, OŠ Petra Preradovića

adresa:

tel.:

Ivana Lucića 4723000 Zadar 241-649

ZADAR, OŠ Smiljevac

adresa:

tel.:

Ivana Meštrovića 3

23000 Zadar 333-945

ZADAR, OŠ Voštarnica

adresa:

tel.:

Splitska 123000 Zadar 337-732

ZADAR, Privatna OŠ Nova

adresa:

tel.:

Mala ulica bb

23207 Sv. Filip i Jakov

388-609

SV. FILIP I JAKOV, OŠ Sv. Filip i Jakov

Page 80: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

78

adresa:

tel.:

Butka Kurjakovića 723312 Novigrad 375-600

NOVIGRAD, OŠ Novigrad

adresa:

tel.:

Donji Zemunik 2023222 Zemunik 351-007

ZEMUNIK, OŠ Zemunik

adresa:

tel.:

Put Marinovca bb

23223 Škabrnja

637-701

ŠKABRNJA, OŠ Vladimira Nazora

adresa:

tel.:

Neviđane bb

23264 Neviđane

269-600

NEVIĐANE, OŠ Vladimira Nazora

adresa:

tel.:

Jurja Barakovića 2423232 Nin 265-429

NIN, OŠ Petra Zoranića

adresa:

tel.:

Sukošan 8923206 Sukošan 393-155

SUKOŠAN, OŠ Sukošan

adresa:

tel.:

Gumlo 3b23205 Bibinje

261-161

BIBINJE, OŠ Stjepana Radića

Page 81: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

79

adresa:

tel.:

Bana Jelačića 123211 Pakoštane 381-042

PAKOŠTANE, OŠ Pakoštane

adresa:

tel.:

Ražanac 3

23248 Ražanac

651-441

RAŽANAC, OŠ Jurja Barakovića

adresa:

tel.:

Polača 14723243 Polača

662-166

POLAČA, OŠ Franka Lisice

adresa:

tel.:

Poličnik 1323241 Poličnik354-463

POLIČNIK, OŠ Poličnik

adresa:

tel.:

Privlaka 3923233 Privlaka 367-367

PRIVLAKA, OŠ Privlaka

adresa:

tel.:

Trg Stjepana Radića 823226 Pridraga 669-452

PRIDRAGA, OŠ Braće Radić

Page 82: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

80

adresa:

tel.:

Lišane Ostrovičke bb23420 Lišane Ostrovičke 661-128

LIŠANE OSTROVIČKE, OŠ Ivana Gorana Kovačića

adresa:

tel.:

Školska 1223440 Gračac773-084

GRAČAC, OŠ Nikole Tesle

adresa:

tel.:

Antuna Mihanovića 21b

23420 Benkovac681-112

BENKOVAC, OŠ Benkovac

adresa:

tel.:

B. J. Jelačića 13

23450 Obrovac

689-059

OBROVAC, OŠ Obrovac

adresa:

tel.:

Dr. Franje Tuđmana 27

23210 Biograd n/m

383-030

BIOGRAD, OŠ Biograd

Page 83: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

81

adresa:

tel.:

Športska 323242 Posedarje

266-733

POSEDARJE, OŠ Braće Ribar

adresa:

tel.:

Put svetog Mihovila 123273 Preko 286-106

PREKO, OŠ Valentina Klarinaadresa:

tel.:

Ante Starčevića 6

23250 Pag600-017

PAG, OŠ Jurja Dalmatinca

adresa:

tel.:

Svete Marije bb

23281 Sali 377-556

SALI, OŠ Petra Lorinija

adresa:

tel.:

Franje Tuđmana 3023244 Starigrad-Paklenica359-197

STARIGRAD-PAKLENICA OŠ Starigrad

adresa:

tel.:

Stankovci

380-458

STANKOVCI, OŠ Petra Zoranića

adresa:

tel.:

Jasenice

655-621

JASENICE, OŠ Petra Zoranića

adresa:

tel.:

Galovac

392-386

GALOVAC, OŠ Ivana Burčula

Detaljniji adresar školskih knjižnica možete naći ovdje [ http://www.gkzd.hr/?q=hr/maticna_sluzba ]

Page 84: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

82

adresa:

tel.:

Antuna Gustava Matoša 40

23000 Zadar

331-022

ZADAR, Ekonomsko-birotehnička

i trgovačka škola

Knjižnice srednjih škola

adresa:

tel.:

Antuna Gustava Matoša 4023000 Zadar 335-295

ZADAR, Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola

adresa:

tel.:

Perivoj Vladimira Nazora 323000 Zadar 317-051

ZADAR, Gimnazija Jurja Barakovića

adresa:

tel.:

Perivoj Vladimira Nazora 3/II

23000 Zadar

317-064

ZADAR, Gimnazija Vladimira Nazora

Page 85: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

83

adresa:

tel.:

Dr. Franje Tuđmana b.b.23000 Zadar 213-750

ZADAR, Medicinska škola Ante Kuzmanića

adresa:

tel.:

Ivana Mažuranića 3223000 Zadar 236-319

ZADAR, Obrtnička škola Gojka Matuline

adresa:

tel.:

Nikole Tesle 9c23000 Zadar 239-490

ZADAR, Strukovna škola Vice Vlatkovića

Page 86: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

84

adresa:

tel.:

Kraljskog Dalmatina 4

23000 Zadar

301-566

ZADAR, Zadarska privatna

gimnazija s pravom javnosti

adresa:

tel.:

Perivoj Vladimira Nazora 3/III23000 Zadar 212-228

ZADAR, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna

adresa:

tel.:

Nikole Tesle 9c23000 Zadar 239-490

ZADAR, Tehnička škola

Page 87: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

85

adresa:

tel.:

Dr. Franje Tuđmana b.b.

23000 Zadar

300-085

ZADAR, Poljoprivredna, prehrambena

i veterinarska škola Stanka Ožanića

adresa:

tel.:

Obala kneza Trpimira 26

23000 Zadar

331-007

ZADAR, Gimnazija Frane Petrića

adresa:

tel.:

Perivoj Vladimira Nazora 3

23000 Zadar

213-746

ZADAR, Prirodoslovno-grafička škola

adresa:

tel.:

Obala kneza Branimira b.b.

23000 Zadar 224-840

ZADAR, Srednjoškolski đački dom

Page 88: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

86

adresa:

tel.:

Obala hrvatskog časnika

Senada Župana bb

23450 Obrovac

689-515

OBROVAC, SŠ Obrovac

adresa:

tel.:

Jerolima Vidulića 223000 Zadar 253-805

ZADAR, Klasična gimnazija Ivana Pavla II.

adresa:

tel.:

Ante Kuzmanića 1

23000 Zadar

315-600

ZADAR, Pomorska škola

adresa:

tel.:

Dr. Franje Tuđmana 24e23000 Zadar 319-127

ZADAR, Glazbena škola Blagoja Berse

Page 89: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

87

adresa:

tel.:

Školska ulica 823440 Gračac 773-870

GRAČAC, SŠ Gračac

adresa:

tel.:

Ante Starčevića 923250 Pag611-720

PAG, SŠ Bartula Kašića

adresa:

tel.:

Augusta Šenoe 2923210 Biograd n/m 383-278

BIOGRAD, SŠ Biograd na Moruadresa:

tel.:

Antuna Mihanovića 1923420 Benkovac 681-606

BENKOVAC, SŠ Kneza Branimira

Detaljniji adresar školskih knjižnica možete naći ovdje [ http://www.gkzd.hr/?q=hr/maticna_sluzba ]

Page 90: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

88

U ovom Vodiču prikazane su sve javne knjižnice koje djeluju u Zadarskoj županiji kao samostalne ili knjižnice u sastavu drugih ustanova. Najviše prostora posvećeno je ve-likim knjižnicama kao što su Znanstvena, Sveučilišna i Gradska, a one najmanje pred-stavljene su samo u adresaru. Za svaku knjižnicu navedeni su kontakti, adresa, radno vrijeme, djelatnici, povijest knjižnice, fondova i zbirki, odjeli i službe, rad s korisnici-ma, kulturno-animacijske djelatnosti te posebnosti po kojima je prepoznatljiva. Početci knjižnične djelatnosti na području Zadarske županije mogu se pratiti od srednjeg vijeka. Najstariji spisi zadarskih samostana, sačuvani u Državnom arhivu u Zadru, datiraju iz 10. stoljeća, a najpoznatija srednjovjekovna knjižnica bila je knjiž-nica i skriptorij Benediktinskog samostana sv. Krševana, koja je stradala u Drugom svjetskom ratu. Najbolje sačuvana stara knjižnica pripada Samostanu sv. Frane Asiš-kog iz 13. stoljeća.Znanstvena knjižnica Zadar, osnovana 1855. godine, najveća je i građom najbogatija knjižnica u Županiji i jedna od najvažnijih knjižnica u Hrvatskoj. Svojom zavičajnom zbirkom Dalmatika i brojnim specijalnim zbirkama ona je nezaobilazan izvor za pro-učavanje povijesti Zadra i Dalmacije. Od 1949. godine ova Knjižnica prima hrvatski obvezni primjerak.Sveučilišna knjižnica djeluje u okviru matične ustanove, Sveučilišta u Zadru, kao po-sebna ustrojbena jedinica sa svrhom djelotvornog i cjelovitog osiguranja uvjeta za rea-lizaciju znanstveno-istraživačke, nastavne i obrazovne djelatnosti Sveučilišta. Specijalne knjižnice u Zadarskoj županiji djeluju u sastavu crkvenih i kulturnih usta-nova, arhiva, muzeja, zavoda i bolnica. Od osam crkvenih knjižnica pet je samo-stanskih u Zadru i okolici (knjižnice Samostana sv. Frane u Zadru, Samostana sv. Mihovila u Zadru, Samostana benediktinki sv. Marije u Zadru, Franjevačkog samo-stana u Karinu i Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću kod Preka), a preostale tri su knjižnice Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u Zadru, Stolnog kaptola sv. Stošije i Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. Osim Knjižnice Državnog arhiva u Zadru, prikazane su tri muzejske: Arheološkog muzeja Zadar, Narodnog muzeja Zadar i Muzeja antičkog stakla, te dvije knjižnice zavoda: Knjižnica Zavoda za povi-jesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i knjižnica Kon-zervatorskog odjela Ministarstva kulture u Zadru. U Vodiču su i dvije medicinske knjižnice: Stručna knjižnica Opće bolnice Zadar i Stručna knjižnica Psihijatrijske bolnice Ugljan. Gradska knjižnica Zadar je središnja županijska narodna knjižnica, dobitnica, prve hrvatske nagrade za najbolju knjižnicu u 2012. godini, koja je dobro poznata i u inozemstvu. Mrežu knjižničnih usluga Gradske knjižnice upotpunjuju knjižnični ogranci Arbanasi, Bili Brig, Crno i Ploča, knjižnični stacionar na otocima Silbi i Oli-bu i bibliobus Gradske knjižnice. Bibliobus osigurava posudbu knjižnične građe i za 10 matičnih i 17 područnih škola na području Zadarske županije. Od deset drugih narodnih knjižnica četiri su gradske: Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac i Pag, a šest općinske: Gračac, Kali, Kolan, Novigrad, Ražanac i Sali. U Zadarskoj županiji ima ukupno 36 osnovnoškolskih i 19 srednjoškolskih knjižnica te knjižnica Srednjoš-kolskog đačkog doma u Zadru. Kao knjižnice u sastavu, školske knjižnice ostvaruju bogatu odgojno-obrazovnu i kulturnu djelatnost, radeći osobito na promicanju čita-lačkih navika učenika, pa se zato njihovi programi često provode u suradnji s narod-nim i drugim knjižnicama lokalne zajednice.

Mirisa Katić

Sažetak

Page 91: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

89

Guide to Libraries in the Zadar County This Guide provides information on all public libraries in the Zadar County including in-dependent libraries as well as libraries within other institutions. Special attention is giv-en to the largest libraries: Zadar Research Library, University Library of Zadar and Zadar Public Library. Information on the smaller libraries is given in the directory. The Guide offers a variety of information on each library including contacts, addresses, working hours, employees, history, holdings and collections, departments and offices, customer services, cultural and entertainment activities and distinctive features that characterise a certain library. The beginnings of library activities in the Zadar County can be traced back to the Mid-dle Ages. The oldest manuscripts from Zadar monasteries, kept in the State Archives in Zadar, originate from the 10th century. The best known medieval library was the library and scriptorium of the Benedictine monastery of St Grisogonus which was destroyed in World War II. The best preserved old library belongs to the 13th century Monastery of St Francis of Assisi. Zadar’s Research Library, founded in 1855, is the largest and collection-wise richest li-brary in the Zadar County. It is also one of the most important libraries in Croatia which has been receiving a legal deposit copy of every Croatian publication since 1949. Its re-gional collection Dalmatika and numerous special collections represent an essential source for studying the history of Zadar and Dalmatia. The University Library is a special organizational unit of the University of Zadar which aims to ensure the conditions required for the realisation of the University’s agenda con-cerning research, teaching and other educational activities.Special libraries in the Zadar County belong to the church, the state archives, museums, academic and cultural institutions and hospitals. There are eight church libraries out of which five are monastery or convent libraries in Zadar and its surrounding areas (librar-ies of the St Francis and St Michael monasteries in Zadar, St Mary’s Benedictine Convent in Zadar, libraries of the Franciscan monastery in Karin and the Monastery of St Paul the Hermit on the islet of Školjić near Preko). The three other church libraries in Zadar are the libraries of the Archdiocesan Seminary Zmajević, the Cathedral Chapter of Canons of St Anastasia, and the Permanent Exhibition of Church Art. Together with informa-tion about the Library of the State Archives in Zadar, the Guide contains information on three museum libraries of the Archaeological Museum Zadar, National Museum Zadar and Museum of Ancient Glass in Zadar, as well as the libraries of the Institute for His-torical Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts in Zadar and the Conser-vation Department of the Ministry of Culture in Zadar. Two medical libraries are also represented in this Guide: the Medical Library of the General Hospital Zadar and the Medical Library of the Psychiatric Hospital Ugljan. The Zadar Public Library is the central public library in the County. It was awarded the first Croatian prize for the best library in 2012 and is well known abroad. Its library net-work spreads to four branch libraries in the city districts of Arbanasi, Bili Brig, Crno and Ploča. It also includes two library collections on the islands of Silba and Olib as well as a mobile library. The mobile library also offers library items to ten main and seventeen branch schools in the Zadar County. The ten other public libraries in the County include four town libraries in Benkovac, Biograd na Moru, Obrovac and Pag, and six municipal public libraries in Gračac, Kali, Kolan, Novigrad, Ražanac and Sali. In addition, there are 36 elementary school libraries and 19 secondary school libraries in the Zadar County, as well as the Secondary Pupils’ Hall of Residence library in Zadar. School libraries carry out a rich array of educational and cultural activities especially towards the encourage-ment of pupils’ reading habits. Their programs are often carried out in cooperation with public and other libraries in the local community.

Translated by Željka Aleksić

Summary

Page 92: knjižnice zadarske županije Vodiè - dkz.hr · PDF fileka i gramatika mnogih jezika (hrvatskog, odnosno ilirskog, latinskog, talijanskog, njemač-kog, engleskog, francuskog, hebrejskog

ISBN 978-953-57494-0-0

cijena: 100 kn

Društvo knjižničara Zadar, koje je nakladnik ovog Vodiča djeluje od 1949. go-dine. Mnogi su njegovi članovi pridonosili aktivnostima Hrvatskoga knjižni-čarskog društva (HKD) i Međunarodne federacije knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Brojne su aktivnosti Društva zabilježene u Vjesniku biblio-tekara Hrvatske i drugim izdanjima HKD-a, mjesno objavljenim monografi-jama i javnim glasilima.Svjesno važnosti dokumentiranja i obznanjivanja podataka o djelovanju knjižnica na svome području, Društvo predstavlja Vodič sa željom da ukaže na njihovu bogatu prošlost i današnji potencijal. Želja nam je također bila okupiti na jednom projektu djelatnike iz svih knjižnica i Odjela za informacij-ske znanosti Sveučilišta u Zadru koji obrazuje buduće knjižnične stručnjake, kako bismo ukazali na važnost djelatne suradnje među svima.

prof. dr. sc. Tatjana Aparac-JelušićPredsjednica Društva knjižničara Zadar