KNJIŽEVNOST STAROG ISTOKA

Najprije je postojala usmena kultura Bez obzira na civilizaciju pojavljuju se

zajedničke teme: mitovima se pokušavalo objasniti postanak svijeta i pojave koje čovjek ne razumije, javlja se kult zagrobnog života i sl.

Djela se udaljavaju od svakodnevnog govora, postaju ritmična i formulaična, na taj se način moglo razviti epsko pjesništvo

Pojava pisma u 3. stoljeću dovodi do postupnog prijelaza na pismenu kulturu

Najstariji tekstovi bliski književnošću3. i 2. tisućljeće prije KristaVjerojatno nastali iz religijskih pobudaNjihova se struktura i jezična organizacija udaljuje od

govora i približava umjetničkom oblikovanju.Neka od djela

- ‘’Razgovor razočarana čovjeka i njegove duše’’-(dijalog o smislu življenja), - ‘’Pouka mudrosti’’(priipisuje se državniku Ptahotepu),- ‘’Pjesme s rijeke’’( zbornik ljubavne poezije), - ‘’Himna Nilu’’, - ‘’Himna Atonu,bogu Sunca( pripisuje se faraonu Ehnatonu)

STAROEGIPATSKA KNJIŽEVNOST

Ep o Gilgamešu – Najstariji ep svjetske književnosti ( 1700.g.pr.Kr.)Tema je Gilgameševa potraga za besmrtnošćuPisan je klinastim pismom,zapisan na akadskom jezikuNastao je povezivanjem pojedinačnih pjesama u cjelinuUočljiva je primjena sredstava retardacije radnje

primjerice ponavljanja, formulaičnih opisa,umetnutih priča i dr.

Završetak epa donosi pouku : iako čovjek mora urijeti, on može biti i stvaratelj.

Ep je poseban jer se u njemu mijenja karakter glavnog junaka.

Ep je u 19.st pronađen u knjižnici kralja Asurbanipala.

BABILONSKO-ASIRSKA KNJIŽEVNOST(MEZOPOTAMIJA)

Sadržajno se može podijeliti u dvije cjeline:

1. dio (1.-7. pločica) Vanjski svijet. Pripovijedanje o Gilgameševom vladanju Urukom, uslišena molba da se od gline napravi Enkidu. Enkidu i Gilgameš se bore, no kasnije postaju prijatelji. Na kraju Enkidu umire.

2.dio(8.-12.pločica) Unutarnji svijet, odnos čovjeka prema samome sebi. Gilgameš traga za vječnim životom. Dolazi do Utnapištima koji mu priča o velikom potopu. Zatim mu Enkiduova sjena govoi kako je smrt završetak. Gilgameš se vraća u Uruk i umire.

KNJIŽEVNOST SREDNJEG ISTOKA(INDIJSKA KNJIŽEVNOST)Zapisana je na sanskrtu,starom

indoeuropskom jeziku

U Indijsku književnost ubrajamo: - Vede,

- Mahabharatu, - Ramajanu - Pančantantru.

Vede ( svete knjige)Tekstovi su dugo prenošeni usmenom predajom.

Svećenička kasta brahmana je imala dužnost da tekstove uče napamet, te ih predavaju budućim naraštajima.

To je najstariji zbornik staroindijskih tekstova.

Obrednog je karaktera u stihu i prozi.

Tekstovi su vjerojatno nastajali u 2. i 1. tisućljeću pr. Kr.Sastoje se od četiriju zbirki, od kojih je najvažnija

Rgveda.

Velika pjesma(ep) o plemenu Bharata

Nastalo u rasponu od 4.stpr.Kr. Do 4.st.pos.Kr.

Tema je borba za vlast između bliskih rođaka Pandava i Kaurava, pripadnika plemena Bharata.

Sastoji se od 18 knjiga i dodataka, sadržaj u cjelinku povezuju sukovi Pandava i Kaurava.

Opsegom je 20 puta veća od Ilijade i Odiseje zajedno

Mahabharata

Bhagavadita (Pjesma uzvišenog) – jedan od najljepših dijelova epa. Opisuje razgovor junaka i boga Krišne prije bitke.

U djelu se očituju sve jezične faze od vedskoga jezika do klasičnoga sanskrta.

Pojavljuju se i različite vrste poezije : epska sa svojom didaktičnošću,ali i lirska s iznošenjem osobnih doživljaja.

Djelo je sastavljeno od 100 000 šloka.

Šloka je strofa od četiri osmerca.

Junački ep o životu kralja Rame

Nastala u usmenoj književnosti, a verzija teksta je nastala između 5.st.pr.Kr. i 2.st.pos.Kr.

Pojavljuju se mnogi slikoviti fantastični motivi,čudovišta i duhovi.

Sastoji se od 7 knjiga, pretpostavlja se da se 1. i 7. knjiga najkasnije nastale.

Ramajana ( Ramini podvizi)

SADRŽAJ RAMAJANE :

SADRŽAJ: Kralj Rama i Sita žive skladno, ali zbog obećanja njegova oca, Rama mora biti prognan na neko vrijeme. U progonstvu mu se pridružuje žena Sita. Oni se bore s fantastičnim bićima i svladavaju prepreke, te ostaju dosljedni do kraja i svojiim su vrlinama uzor danapnjim Indijcima.

Zbirka poučnih priča i basni. Priče su u prozi i ispričane su jednostavnim jezikom.Na kraju se nalazi pouka u stihovima.

Nastala je oko 3. stoljeća pos.Kr.Bila je namijenjena dvorskoj sredini, ali je i bila popularna u svim društvenim slojevima.

Matija Antun Reljković je preveo basne s francuskog jezika. Basne se u tom prijevodu zovu ‘’basnama Pilpajevim’’.

Izvorni se tekst nije sačuvao. Zahvaljujući prijevodu na perzijski, arapski i grčki jezik proširila se na Afriku, Aziju i Europu.

Pančatantra (Pet knjiga)

Sastavio ju je mudri brahman Višnušarman, na zahtjev kralja Amarašaktija.

Kralj je želio svoje ne odviše pametne sinove pripremiti za preuzimanje vlasti.

Sadržaj Pančatantre1. knjiga – Razdvajanje prijatelja

(prijateljstvo lava i bivola,šakal unosi razdor)

2.knjiga – Stjecanje prijatelja (sloga donosi spas)

3.knjiga – Vrane i sove4.knjiga – Gubitak stečenoga

( ismijava se ulazak u posao s lukavijim od sebe.

5knjiga – Nepromišljeno djelovanje ( osuđuju se nagli i nepromišljeni potezi)

Bibliju čine 73 knjige nastale između 1300.g.pr.Kr. I 100g.pos.Kr. Dijeli se na Stari i Novi Zavjet. Granicu podjele čini rođenje Isusa Krista.

HEBREJSKA KNJIŽEVNOST – BIBLIJA

STARI ZAVJET(46 knjiga)Sinijski savez Boga s izabranim

narodom

NOVI ZAVJET (27 knjiga)Krist ostvaruje novi savez Boga

s čovjekom

Petoknjižje(posvećeno Mojsiju),Povijesne knjige,Psalmi(tradicija veže ime kralja Davida),Mudrosne knjige(kralj Salomon) i Proročke knjige

Evanđelja,Djela apostolska,Poslanice apostola Pavla, Katoličke poslanice, Otkrivenje ( Apokalipsa)

Jezik: većinom hebrejski;najstariji dijelovi pisani aramejskim jezikom

Jezik : grčki jezik

Vrijeme: od 13. st.pr.Kr. do rođenja Isusa Krista

Vrijeme: prvo stoljeće poslije Krista

Tekstovi su se najprije prenosili usmenom predajom, počeli su se zapisivati oko 7.st.pr.Kr.

Tematski se u Starom zavjetu prati židovska povijest od njezinih početaka do potpadanja pod kulturni utjecaj gelenističkih država.

STARI ZAVJET

Prvi i temeljni dio Biblije, u njemu je zapisana religijski shvaćena povijest Izraelaca.

Na početku mu je postanak svijeta i počeci ljudskoga roda, a na kraju pripreme izabranoga naroda za ulazak u Obećanu zemlju.

Sastoji se od Knjige postanka, Knjige izlaska, Levitskog zakonika, Knjige brojeva i Ponovljenog zakona.

PETOKNJIŽJE( Nauk ili Tora)

Knjiga postanka – bavi se općeljudskim pitanjima podrijetla i čovjekove sudbine, odnosom dobra i zla. Opisuje postanak svijeta i čovječanstva, povijest izabranoga naroda, sve do Josipove smrti.Čine je mitovi iz narodne predaje. Najpoznatiji biblijski motivi – voće sa stabla,zmija,Adam i Eva, Kain i Abel, Noa, Abraham i dr.

Knjiga izlaska – bavi se oslobođenjem i izlaskom izabranoga natoda iz egipatskoga ropstva pod Mojsijevim vodstvom; uključuje i savez na Sinaju. Od izraelskih plemena se stvara jedan narod.Biblijski motivi – zemlja kojom teče med i mlijeko, mana koja pada s neba kao Božji dar, deset zapovijedi Božjih i dr.

Levitski zakonik – donosi tekstove koji pokazuju židovstvo kao religiju i obrede povetane s njom.

Knjiga brojeva – pokazuje daljnju povijest Izraelaca i njihov put kroz pustinju. Isprepliću se povijesna zbivanja sa zakonskim propisima.

Ponovljeni zakon – bavi se obnovljenim savezom s Jahvom i prikazom zakonskih propisa. Završava Mojsijevom smrću.

Mogu se dijeliti u tri dijela:1. izraelska povijest od osvajanja Palestine do

babilonskoga sužanjstva( Jošua, Suci,Ruta,Samuel,Kraljevi)

2. od početaka do obnove židovske zajednice iza babilonskoga sužanjstva ( Ljetopisi,Ezra i Nehemija)

3. pojedinačna događanja od 7. do 5. st.pr.Kr. (Tobija,Judita,Estera) i o događajima iz 2.st.pr.Kr. (Prva i druga knjiga o Makabejcima)

POVIJESNE KNJIGE

U njoj se veliča židovska religija i domoljublje, a obrana domovine je poistovjećena s obranom života i vjere.Jedan je od najdramatskijih biblijskih opisa.

Izvorni je tekst pisan aramejskim ili hebrejskim jezikom, ali je sačuvan samo u grčkome prijevodu. Knjiga je pisana u Palestini, u vrijeme grčke vladavine.

Judita je udovica koja živi u Betuliji, gradu koji opsjeda vojskovođa Holoferno. Ostavši bez vode, stanovništvo je očajno i želi se predati.Svećenici odlučuju čekati Božju pomoć još 5 dana, Judita ih uvjerava da ucjenom neće ništa postići. Ona odlazi u neprijateljski tabor, napije Holoferna, te mu odrubi glavu uz Abrinu pomoć.

Judita

Zbirka religiozne lirike. Sastoje se od 150 biblijskih molitava i obrednih pjesama. Po obliku su verseti( omanji zasebni stavci od 2 do 3 retka u većemu tekstu). Zadnji psalam svake knjige završava hvalom Jahvi ( doksa).

Psaltir – knjiga koja sadrži psalme raspoređena po njihovu redosljedu u Bibliji.

Pjevali su se uz pratnju glazbala sa strunom, a uglavnom su povezani s bogoslužjem.

Nastali su u razdoblju od 11.st.pr.Kr. do 4.st.pr.Kr., najveći dio je nastao za vrijeme babilonskoga sužanjstva.

PSALMI

Dijele se u tri skupine koje se međusobno miješaju:

Sadržaj Oblik

Himne ili hvalospjevi

Poziv na slavljenje Boga i njegovih čudesa

• početak: poziv na hvalu boga•Gl.dio: zahvale Bogu – čudesa koja su Božje djelo i Božje djelovanje u ljudskoj povijesti

Tužbalice Obraćanje Jahvi za pomoć u nevolji.Mogu biti u ime naroda i individualne.

• početak: zaziv Božje pomoći• gl.dio: molitelj iznosi nevolju pred Jahvom, a zatim izražava pouzdanje u Jahvino milosrđe.

Zahvalnice Vrlo bliski himnama, zahvalnice naroda ili pojedinaca Bogu

• početak: uvodna najava zahvale•Gl.dio:

Mudrosna se književnost se razvijala na kraljevskim dvorima. Temelji se na tradiciji i životnom iskustvu. Najčešće se šrenosi mudrim izrekama.

Sastavljene su od 6 zasebnih knjiga: Knjiga o Jobu, Mudre izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga Mudrosti i Knjiga Sirahova.

Knjiga o Jobu je jedan od najljepših i najpotresnijih dijelova Biblije. Tema joj je trpljenje pravednika kojega Bog iskušava.

MUDROSNE KNJIGE

Nastala je u 4.st.pr.Kr. Smatra se najljepšom ljubavnom poezijom staroga Istoka.

Sastavljena je od nekoliko dijelova: Proslov( Čežnja za zaručnikom), Pjesma prva(Prvi susret),Pjesma druga(Uzajamna ljubav raste),Pjesma treća(Zaručnicu dovode zaručniku),Pjesma četvrta(Zaručničina ljubav na kušnji),Pjesma peta(Pristalost i radosti zaručnice) i Pobjeda i trajnost ljubavi.

Uvrštavanjem u kontekst Biblije, to je religiozna pjesma u kojoj se veliča ljubav nebeskoga zaručnika( SZ Jahve, NZ Krist) i njegova naroda ( SZ Izraelaca, NZ Crkve)

•Pjesma nad pjesmama

Knjige nastale nakon sklapanja novoga saveza,tj. poslije smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Kršćani ih smatraju Božjom riječju i one su im putokaz za način života.

Dijeli se na Evanđelja, Djela apostolska (povijesne knjige), Poslanice apostola Pavla ,Katoličke poslanice (poučne knjige), Otkrivenje ili Apokalipsa ( proročke knjige)

NOVI ZAVJET

Život i djelo Isusa Krista koji utemeljuje zajedništvo Boga i čovjeka. O tome svjedoče 4 evanđelista : Matej,Marko,Luka i Ivan.

Matejevo evanđelje – opisuje život prvekršćanske zajednice. U središtu je odnos Starog i Novog zavjeta, a Krist je prikazan kao obećani Mesija.

Evanđelja( blagovijest,radosna vijest)

Markovo evanđelje – Kristovo kretanje i djela, priče apostola Petra. Po stilu je bliže narodnome pripovijedanju. Napisano za rimsku kršćansku zajednicu.

Lukino evanđelje – opisivanje iz perspektive vjernika koji zna da je Krist uskrsnuo.

SINOPTIČKA EVANĐELJA – slična evanđelja

Ivanovo evanđelje – napisano posljednje, potkraj 1. st. Naziva se >>duhovno evanđelja<<. Evanđelje je puno simbola. Neki simboli za Krista su Zaručnik, Pastir, Kruh, Svjetlo, Janje, Vrata

Po stilu se može zaključiti da su djelo autora koji je pisao Lukino evanđelje.

Nastavak su evanđelja i svjedoče o djelima apostola Petra i Pavla nakon Isusova uskrsnuća. Obuhvaćaju vrijeme od Kristova uskrsnuća do Pavlova dolaska u Rim 61.godine.

Djela apostolska

Poslanice apostola PavlaUpućene su zajednicama

( Rimljanima,Korićanima i dr.). Iz Male je Azije došao u Europu i osnovao prve kršćanske zajednice. U dva navrata je bio u zatvoru, a pretpostavlja se da je i pogubljen.

Najčitanija je i najprevođenija knjiga u povijesti književnosti. ( preko 2000 jezika)

Spomenik povijesti čovječanstva – unošenjem Biblije u grčko-rimski svijet ona ulazi u temelje europske kulture i civilizacije.Biblijski likovi i motivi su ušli u umjetničku baštinu.

Najvažniji prijevodi BiblijeSEPTUAGINTA (Prijevod Sedamdesetorice) – prijevod

SZ s hebrejskoga na grčki jezik, 3. – 2. st.pr.Kr.VULGATA – Biblija u cijelosti prevedena na latinski

jezik( sv.Jeronim).Hrvatski prijevodi: Bartol Kašić 1630., Matija Petar

Katančić – 1. tiskani potpuni prijevod Biblije na hrv. jezik

BIBLIJA (kulturološko značenje)

Poslanice upravljene zajednici vjernika u cjelini.

Katoličke poslanice

Otkrivenje ili Apokalipsa(grč.)Najmlađa biblijska knjiga, napisana potkraj 1.st. Pisac

je Ivan. Predstavlja završetak Biblije:donosi viziju novoga

svijeta. Napisano je u formi posebne knjiž. Vrste u kojoj e

miješaju značajke apokaliptičkoga i proročkoga teksta.Vizije budućnosti iznose se u slikama,brojevima i

simbolimakoje je potrebno ‘’dešifrirati’’. Česti su citati iz SZ.