KNJIGA I – OPĆE ODREDBE I PRIPREMNI RADOVI

HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE

OPI TEHNIKI UVJETIZA RADOVE NA CESTAMA

KNJIGA I OPE ODREDBE I PRIPREMNI RADOVI

ZAGREB, PROSINAC 2001

Izradio: Koordinatori:

Institut Graevinarstva Hrvatske, Zagreb, Janka Rakue 1. Dr. sc. Petar ukan, dipl.ing.gra. Zdravko Tomljanovi, dipl.ing.gra. Ivan Banjad, dipl.ing.gra. Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra. Mijo Ere, dipl.ing.gra. Dr. sc. Branimir Babi, dipl.ing.gra.

Redakcija:

Recenzija:

0. Ope odredbe: Voditelj poglavlja: Ivan Banjad, dipl.ing.gra. Aleksej Duek, dipl.ing.gra. Suradnici: Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra. Ljerka Bueli, dipl.ing.gra. Mijo Ere, dipl.ing.gra. Vasja Simi, dipl. ing. gra. 1. Pripremni radovi: Voditelj poglavlja: Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra. Suradnici: Mijo Ere, dipl.ing.gra. Ranko Gradeak, dipl.ing.gra., dipl.ing.geod.

SADRAJ KNJIGE I

0. 1.

OPE ODREDBE PRIPREMNI RADOVI

0. POGLAVLJE

OPE ODREDBE

SADRAJ0-01 0-02 OPE NAPOMENE ..... 0-1 DEFINICIJE . 0-1 0-02.1 DEFINICIJE OPIH POJMOVA 0-1 0-02.2 DEFINICIJE VEZANE UZ RAZVRSTAVANJE CESTA . 0-5 0-02.3 DEFINICIJE VEZANE UZ GRADNJU CESTE 0-6 NORME ZA MATERIJALE, OPREMU I RADOVE .. 0-9 0-03.1 NORME I TEHNIKI PROPISI . 0-9 0-03.2 ALTERNATIVNI MATERIJALI I OPREMA 0-9 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA ... 0-9 0-04.1 IDEJNI PROJEKT ... 0-9 0-04.2 GLAVNI PROJEKT .... 0-9 0-04.3 IZVEDBENI PROJEKT 0-10 NAELNA DOZVOLA ZA GRAENJE . 0-10 IZVJETAJ O ISTRANIM RADOVIMA . 0-10 GRAEVNA DOZVOLA .. 0-11 DIREKTOR PROJEKTA .. 0-12 NADZORNI INENJER 0-12 IZVEDBENI PROJEKTI I RADIONIKI NACRTI . 0-13 DINAMIKI PLAN IZVOENJA RADOVA I POPIS MEHANIZACIJE . 0-13 IZMJENE PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA I PROMJENE KOLIINA .. 0-14 0-12.1 IZMJENA PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA 0-14 0-12.2 PROMJENA KOLIINA .. 0-14 DODATNI RADOVI .. 0-14 RADOVI KOJI NISU ODOBRENI .. 0-14 NAIN MJERENJA KOLIINA . 0-14 UVOENJE IZVOAA U POSAO ... 0-14 MATERIJALI I PROIZVODI ZA UGRADNJU . 0-15 USKLADITENJE I RUKOVANJE MATERIJALOM . 0-15 OSIGURANJE KAKVOE MATERIJALA, PROIZVODA I RADOVA 0-15 0-19.1 OPENITO 0-15 0-19.2 MATERIJALI, PROIZVODI I RADOVI .. 0-16 0-19.3 PROBNO OPTEREENJE ... 0-17 0-19.4 TROKOVI ... 0-17 OBJEKTI NA GRADILITU 0-17 0-20.1 OPENITO .... 0-17 0-20.2 MATERIJALI 0-17 0-20.3 PRIPREMA 0-18 0-20.4 ZGRADE NA GRADILITU 0-18

0-03 0-04

0-05 0-06 0-07 0-08 0-09 0-10 0-11 0-12 0-13 0-14 0-15 0-16 0-17 0-18 0-19

0-20

0-21 0-22 0-23

0-24 0-25 0-26 0-27 0-28 0-29 0-30 0-31 0-32 0-33 0-34 0-35

PRISTUPNE CESTE I PARKIRALITA . 0-18 KOMUNALNI PRIKLJUCI ... 0-18 0-20.6.1 Struja 0-18 0-20.6.2 Telefon . 0-18 0-20.6.3 Pitka voda, razvod i vodoinstalaterski radovi . 0-18 0-20.6.4 Kanalizacija . 0-18 0-20.6.5 Namjetaj i dodatna oprema 0-19 0-20.7 SVAKODNEVNO IENJE I UVANJE 0-19 0-20.8 ODRAVANJE 0-19 URED DIREKTORA PROJEKTA I NADZORNOG INENJERA . 0-19 OBJEKTI ZA LABORATORIJ, OSOBLJE INVESTITORA I NADZORNE INENJERE 0-20 GEODETSKA I LABORATORIJSKA OPREMA I POTREBNA RADNA SNAGA . 0-20 0-23.1 GEODETSKA OPREMA .. 0-20 0-23.2 LABORATORIJSKA OPREMA .. 0-20 0-23.3 OSIGURANJE POMONE RADNE SNAGE . 0-20 0-23.4 ODRAVANJE GEODETSKE I LABORATORIJSKE OPREME . 0-20 PRIVREMENI PROMETNI ZNAKOVI .. 0-21 KONTROLA PROMETA .. 0-21 ODRAVANJE POSTOJEIH CESTA, PJEAKIH I BICIKLISTIKIH STAZA .... 0-22 PRIVREMENO SKRETANJE PROMETA 0-23 KRIANJA S OSTALIM PROMETNICAMA 0-24 IZGRADNJA NA POLOVICI IRINE KOLNIKA CESTE .. 0-24 PRIVREMENE GRAEVINE .. 0-25 ODRAVANJE I ZATITA PROMETA . 0-25 GRANICE IZVLATENJA ... 0-26 TEHNIKI PREGLED .. 0-26 GRAEVNA INSPEKCIJA .. 0-27 TEHNIKA REGULATIVA 0-28 0-35.1 SUSTAV TEHNIKE REGULATIVE U REPUBLICI HRVATSKOJ ... 0-28 0-35.1.1 Zakon o gradnji (ZOG) 0-28 0-35.1.2 Popis posebnih zakona 0-29 0-35.2 POPIS TEHNIKIH PROPISA, HRVATSKIH NORMI I POSEBNIH PROPISA TEHNIKE NARAVI 0-30 0-35.2.1 Konstrukcija graevina - openito 0-30 0-35.2.2 Betonske konstrukcije i proizvodi ... 0-30 0-35.2.3 Metalne konstrukcije i proizvodi .... 0-33 0-35.2.4 Zidane konstrukcije i proizvodi za zidanje . 0-37 0-35.2.5 Drvene konstrukcije i proizvodi ...... 0-38 0-35.2.6 Geotehnika i temeljenje ... 0-39 0-35.2.7 Visokogradnja - graevine i proizvodi ... 0-40 0-35.2.8 Graevine i proizvodi iz podruja prometa i veza ... 0-43 0-35.2.9 Hidrograevine i proizvodi ...... 0-46 0-35.2.10 Akustika i zatita od buke ... 0-49 0-35.2.11 Grijanje, hlaenje i toplotna zatita 0-49 0-35.2.12 Protupoarna zatita .... 0-50 0-35.2.13 Oprema graevina i instalacija iz podruja

0-20.5 0-20.6

elektrotehnike i strojarstva ... 0-52 0-35.2.14 Zatita na radu ..... 0-56 0-35.2.15 Kakvoa ... 0-57 0-35.2.16 Ostali propisi ... 0-57

OPE ODREDBE

0

0. POGLAVLJE OPE ODREDBE0-01 OPE NAPOMENE U ovom 0. poglavlju OTU propisuju se ope odredbe za izvedbu radova te minimalni zahtjevi kakvoe za materijale, proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja radova. OTU su pisani na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU). Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis. Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt. 0-02 DEFINICIJE Pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navode se kako slijedi u tekstu. 0-02.1 DEFINICIJE OPIH POJMOVA Radi jedinstvenog tumaenja nekih opih pojmova i izraza, koji se primjenjuju u OTU, navode se njihove definicije: Javnu cestu (u smislu Zakona o javnim cestama) ine: cestovna graevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolnika konstrukcija, most, vijadukt, podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid, pothodnik i nathodnik), graevine za odvodnju ceste i proiavanje vode, zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste irine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje toke poprenog presjeka ceste, cestovno zemljite u povrini koju ine povrina zemljita na kojoj je izgraena cestovna graevina, povrina zemljinog pojasa te povrina zemljita na kojima su izgraeni objekti za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima predvieni projektom ceste (cestarske kue, stacionari, skladita, odlagalita, benzinske postaje, servisi, parkiralita, odmorita itd.), graevina na cestovnom zemljitu, stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila, prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu, prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa i oprema ceste (prometni znakovi, svjetlosni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji, instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne znake, detektori-brojai prometa, instalacije, ureaji i oprema u tunelima, oprema parkiralita, odmorita i slino), Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I Stranica 0-1

0 -

OPE ODREDBE graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia (snjegobrani, vjetrobrani, zatita od osulina i nanosa, zatitne i sigurnosne ograde, zatita od buke i drugih tetnih utjecaja na okoli i slino).

Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavanje naelne i graevinske dozvole, izrada izvedbenog projekta za potrebe gradnje te projekata za uklanjanje graevine. Gradnja je izvoenje pripremnih radova, graevnih radova (ukljuujui graevnozavrne i graevno-instalaterske radove), rekonstrukcija postojee graevine te ugradba i montaa opreme, gotovih graevnih elemenata i konstrukcija. Rekonstrukcija je izvoenje graevnih radova na postojeoj graevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojee graevine ako se tim radovima i mjerama utjee na bitne zahtjeve za graevinu (prema Zakonu o gradnji) ili svojstva spomenika kulture. Graevina (u smislu Zakona o gradnji) je stvar nastala gradnjom povezana s tlom koja se sastoji od graevnog dijela ili od graevnog dijela i ugraene opreme koji zajedno ine tehniko-tehnoloku cjelinu kao i samostalna postrojenja povezana s tlom koja se sastoje od ugraene opreme i ine tehniko-tehnoloku cjelinu. Graevni dio je izgraen od gradiva i graevnih proizvoda sa ili bez graevinskih instalacija. Oprema jesu ugraena postrojenja, ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugraeni proizvodi u sklopu tehnolokog procesa. Pripremni radovi jesu gradnja pomonih graevina privremenog znaaja i izvoenje drugih radova za potrebe organizacije gradilita i primjenu odgovarajue tehnologije gradnje. Odravanje graevine je praenje i ouvanje namjene graevine te poduzimanje mjera nunih za sigurnost i mehaniku otpornost i stabilnost graevine te za ivot i zdravlje ljudi. Uklanjanje graevine je ruenje ili demontaa graevine i odvoenje preostalog materijala, opreme i drugih elemenata. Graevni proizvodi su proizvodi koji su namijenjeni za trajnu ugradbu u graevinu, kao to su graevni materijali, predgotovljeni elementi, montani dijelovi i dr. Gradilite je prostor na kojemu se gradi graevina kao i ostali privremeno zauzeti prostori koji slue za gradnju. Privremena graevina je graevni objekt izgraen ili postavljen privremeno za potrebe gradilita, za primjenu odgovarajue tehnologije gradnje i sl. Investitor je pravna ili fizika osoba u ije se ime gradi graevina i koja je ugovorom o graenju sklopljenim s izvoaem naruila izvoenje radova koji su predmet tog ugovora. Projektant je osoba ovlatena za projektiranje sukladno ZOG-u i propisima donijetim na temelju tog zakona, a koja je imenovana za izradu projekta.

Stranica 0-2

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

OPE ODREDBE

0

Glavni projektant je osoba ovlatena za projektiranje sukladno ZOG-u i odgovorna je za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata, ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata ili projektnih ureda. Izvoa je pravna ili fizika osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti koja je ugovorom o graenju sklopljenim s investitorom prihvatila obvezu da izvede radove koji su predmet tog ugovora. Ugovor je pisani dogovor o graenju sa svim njegovim sastavnim dijelovima koji je sklopljen izmeu investitora i izvoaa. Radovi obuhvaaju sve pojedine radove koje treba izvesti prema ugovoru. Pothvat, meunarodnim jezikom projekt, skup je aktivnosti meusobno povezanih radi postizanja zadanih ciljeva. U vezi s predmetom ovih OTU, pod tim se pojmom razumijeva cestograevni projekt (priprema i/ili izgradnja dionice ceste ili cijelog pravca). Direktor projekta je osoba koju imenuje investitor da u njegovo ime prati realizaciju projekta. Nadzorni inenjer je osoba ovlatena za provedbu strunog nadzora gradnje sukladno ZOG-u i propisima donijetim na temelju tog zakona, koja je imenovana za provedbu strunog nadzora u ime investitora. Glavni inenjer gradilita (glavni voditelj gradnje) odnosno inenjer gradilita (voditelj gradnje) je odgovorna osoba izvoaa koja vodi gradnju odnosno pojedine radove. Revident je ovlateni arhitekt ili inenjer, sukladno ZOG-i i propisima donijetim na temelju tog zakona, koji moe obavljati kontrolu projekta i odgovoran je da projekt ili dio projekta za koji je obavljena kontrola zadovoljava zahtjeve iz ZOG-i. Vikovi radova su pozitivna odstupanja u koliinama pojedinih izvedenih radova u odnosu na ugovorene koliine. Manjkovi radova su negativna odstupanja u koliinama pojedinih izvedenih radova u odnosu na ugovorene koliine. Nepredvieni radovi su radovi koji nisu obuhvaeni ugovorom, ali ih je nuno izvesti radi dovrenja graevine koji je predmet ugovora. Naknadni radovi su oni radovi koji nisu ugovoreni, nisu nuni za dovrenje graevine, a investitor zahtijeva da se izvedu. Projekt sadri meusobno usklaene projekte pojedinih struka kojima se daje tehniko rjeenje javne ceste odnosno neke od njezinih sastavnih dijelova na razini razrade propisane zakonom. Svi pojedini projekti koji ine projekt javne ceste moraju biti meusobno usklaeni i tvoriti dijelove jedinstvene tehniko-tehnoloke cjeline. Graevni inspektor je ovlatena osoba koja nadzire rad sudionika u gradnji, odravanju, odnosno uklanjanju graevine za koju graevnu dozvolu, uporabnu dozvolu, odnosno dozvolu za uklanjanje izdaje Ministarstvo, upanijski ured odnosno ured Grada Zagreba, Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I Stranica 0-3

0

OPE ODREDBE te provodi nadzor kakvoe graevnih proizvoda, prema odredbama Zakona o gradnji i propisa donijetih na temelju toga zakona te drugih propisa ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Ovlateno tijelo je ispitna, nadzorna ili potvrdbena (certifikacijska) organizacija ovlatena prema ZOG-u ili akreditirana od DZNM-NSO.

0-02.2

DEFINICIJE VEZANE UZ RAZVRSTAVANJE CESTA U zakonskoj regulativi, zakonodavac pojedine pojmove definira na ovaj nain: Cesta je svaka javna cesta i nerazvrstana cesta na kojoj se obavlja promet. Javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe slobodno koristiti uz uvjete odreene Zakonom i koju je nadleno tijelo proglasilo javnom cestom. Javna cesta se ovisno o svojem drutvenom, prometnom i gospodarskom znaenju razvrstava u jednu od slijedee tri skupine: javne ceste koje povezuju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuju ga s mreom glavnih europskih cesta dravne ceste javne ceste koje povezuju podruje jedne ili vie upanija upanijske ceste javne ceste koje povezuju podruje grada i/ili opine lokalne ceste. Javne ceste razvrstavaju se na temelju mjerila koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Akt o razvrstavanju javnih cesta kojim se odreuju dravne, upanijske i lokalne ceste donosi Ministar pomorstva, prometa i veza i objavljuje se u Narodnim novinama. Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila, koja ima dva fiziki odvojena kolnika traka (zeleni pojas, zatitna ograda i sl.) za promet suprotnih smjerova s po najmanje dva prometna traka a s obzirom na konfiguraciju terena i po jedan trak za zaustavljanje vozila u nudi po svakom smjeru, a bez krianja s poprenim cestama i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini. Ukljuivanje, odnosno iskljuivanje, prometa na autocestu, odnosno s nje, mogue je samo posebno izgraenim trakovima za ubrzanje, odnosno usporenje, te rampama, kojima je omoguen siguran prometni tok i koji su kao i autocesta oznaeni propisanom prometnom signalizacijom. Cesta namijenjena iskjuivo za promet motornih vozila je javna cesta s najmanje dva prometna traka, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila i koja je kao takva oznaena propisanom prometnom signalizacijom. Nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkiralita, benzinskih crpki i sl.). Zemljana cesta je cesta bez izgraenog kolnika ili suvremenog kolnikog zastora, pa i kad na prikljuku javnoj cesti ima izgraen kolnik. Kolnik je dio cestovne povrine namijenjen u prvom redu za promet vozila. On obuhvaa vozne, preticajne, rubne, zaustavne i dodatne trakove. Kolniki trak je dio kolnika namijenjen za promet vozila u jednom smjeru i sadri jedan ili vie prometnih trakova.

Stranica 0-4


OPE ODREDBE

0

Prometni trak je dio kolnikog traka ija je irina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila koja se kreu raunskom brzinom u jednom smjeru. Rubni trakovi slue za sigurno obrubljivanje kolnika i za iscrtavanje horizontalne signalizacije, grade se s obje strane kolnika i predvieni su kao granini vizuelni elementi u funkciji sigurnosti prometa. Naselje je prostor na kojemu se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajui mu izgled ulice i ije su granice oznaene prometnim znakovima za obiljeavanje naseljenih mjesta. Vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim pokretnih stolaca bez motora za nemone osobe i djejih prijevoznih sredstava. Vozilo na motorni pogon je svako vozilo koje se pokree snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreu po tranicama. Motorno vozilo je takvo vozilo na motorni pogon kojem je osnovna namjena prijevoz osoba i stvari na cestama ili vua prikljunih vozila namijenjenih za prijevoz osoba i stvari (tegljai), osim mopeda i traktora, te motokultivatora i radnih strojeva. Osobni automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, koje osim sjedala za vozaa, ima najvie osam sjedala i ija nosivost ne prelazi 250 kg. Autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozaa, ima vie od osam sjedala. Teretni automobil je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz stvari. Nosivost je doputena masa tereta do koje se vozilo smije opteretiti prema deklaraciji proizvoaa vozila s obzirom na doputena optereenja nosivih sklopova. Masa vozila je masa praznog vozila s punim spremnikom goriva te obveznim priborom i opremom za vozilo. Ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, ukljuujui i masu osoba koje se nalaze u vozilu te masu prikljunog vozila s teretom ako je ono pridodano vunom vozilu. Najvea doputena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivou. Osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u vodoravnom poloaju kojim njegova osovina optereuje vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila. Prometno optereenje izraava se brojem prijelaza ekvivalentnih osovinskih optereenja u projektiranom razdoblju. DEFINICIJE VEZANE UZ GRADNJU CESTE Radi jedinstvenog tumaenja pojmova daju se definicije za pojedine dijelove konstrukcije ceste koje se primjenjuju u ovim Opim tehnikim uvjetima. Gdje god se u Opim tehnikim uvjetima pojavljuju ti izrazi treba ih tumaiti na ovaj nain. Sraslo tlo je onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja ceste ili kojeg drugog cestovnog objekta. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I Stranica 0-5

0-02.3

0

OPE ODREDBE

Temeljno tlo (ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno je tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete. Slabo temeljno tlo je onaj sloj koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete, pa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanja treba ili ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za namijenjenu funkciju. Humus je povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva. Posteljica je ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo tlo, odreene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima zadovoljavaju traene uvjete, tako da mogu bez tetnih posljedica primiti optereenje kolnike konstrukcije i prometno optereenje. Nasip je dio ceste izgraen od zemljanih, kamenih ili mijeanih materijala na temeljnom tlu (ureenom sraslom tlu). Stabilizirani sloj je sloj zemljanog ili drugog materijala u temeljnom tlu, nasipu ili posteljici koji je obraen uz dodatak nekog veziva, tako da mu je poboljana nosivost i otpornost prema hidrolokim i klimatskim utjecajima. Tlo se po potrebi moe poboljati i ispravkom granulometrijskog sastava (mehanika stabilizacija). Kolnika konstrukcija je sustav koji se sastoji od meusobno povezanih slojeva, i to: pokrovnog i veznog sloja, jednog ili vie nosivih slojeva, te sloja za zatitu od smrzavanja. Svrha joj je da preuzima optereenja od prometa i da ih prenosi i smanjuje do veliine naprezanja koja posteljica moe preuzeti. Na taj nain osigurava mehaniku otpornost i stabilnost ceste kao graevine, a korisnicima ceste omoguuje sigurnost i udobnost vonje. Po tipu kolnika konstrukcija moe biti savitljiva, kruta, ili kompozitna. Nosivi sloj je dio sustava slojeva kolnike konstrukcije izmeu posteljice i kolnikog zastora ili betonske ploe, a izgraen je od nevezanog zrnatog materijala ili materijala vezanog (stabiliziranog) odreenim vezivom. Zastor je gornji, zavrni dio kolnike konstrukcije, kojemu je povrina neposredno izloena prometnom optereenju. Asfaltni zastor radi se u jednom sloju ili u dva sloja. Betonski zastor predstavlja sama betonska ploa, ako se izrauje u jednom sloju ili je to gornji dio betonske ploe, ako se ona radi kao dvoslojna. Nakon ugradnje mora imati povrinska svojstva nuna za sigurno prometovanje (hvatljivost, ravnost, uoljivost, bunost, itd.). Izravnavajui sloj je sloj promjenljive debljine koji se nanosi na postojei sloj u svrhu postizanja nune ili projektirane debljine, i ravnosti slijedeih slojeva. Bankina je uvreni ili neuvreni boni dio krune ceste izmeu kolnika i ruba krune na obje strane kolnika. Osigurava bonu stabilnost kolnikoj konstrukciji. Bankina ne slui za promet ali se koristi za smjetaj prometne signalizacije i sigurnosne opreme. Na slici 0-02-1 shematski su prikazani konstrukcijski dijelovi (elementi) poprenog presjeka za: a) b) Stranica 0-6 ceste, i autoceste. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

OPE ODREDBE

0


Stranica 0-7

a) ceste

a) autoceste

0

OPE ODREDBE

Slika 0-02.1-1

Shematski prikaz poprenih presjeka

Stranica 0-8


OPE ODREDBE 0-03 0-03.1 NORME ZA MATERIJALE, OPREMU I RADOVE NORME I TEHNIKI PROPISI

0

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis. Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt. 0-03.2 ALTERNATIVNI MATERIJALI I OPREMA Izvoa moe predloiti alternativne materijale ili opremu od projektiranih i ugovorenih pod uvjetom da: a) b) c) posjeduju istu kakvou i svojstva, ili da su sline kakvoe i svojstava i u skladu s priznatim tehnikim pravilima (normama), te da ispunjavaju bitne zahtjeve za graevine prema ZOG-u.

Za predloeni alternativni materijal ili opremu izvoa e podnijeti dokumentaciju ukljuujui tehnike opise, nacrte i specifikacije kako bi dokazao da je alternativni izbor u skladu s ovom klauzulom. Usvajanje takvih alternativnih materijala ili opreme odobrava nadzorni inenjer na nain kako je definirano u 0-03.1. Sve dodatne trokove proizale iz uporabe alternativnih materijala ili opreme snosit e izvoa. 0-04 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Projektna dokumentacija obuhvaa idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt. Izvoa je duan, prije poetka radova, pregledati glavni projekt te ukazati investitoru na mogue pogreke u dokumentaciji. 0-04.1 IDEJNI PROJEKT Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se prikazuju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine i smjetaj u prostoru. Prikazuje se na osnovnoj dravnoj karti ili drugoj geodetskoj podlozi odgovarajueg mjerila. Sadri nacrte, tehniki opis, podatke o geotehnikim i drugim istranim radovima, te pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja (mehanike stabilnosti, zatite od poara, opskrbe vodom, ako je potrebno, odvodnje, prometnog rjeenja). Na temelju idejnog projekta izdaje se naelna dozvola za graenje. 0-04.2 GLAVNI PROJEKT Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine. Sastavni dio glavnog projekta je lokacijska dozvola s posebnim uvjetima graenja. Glavni projekt moe sadravati vie vrsta projekata: Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I Stranica 0-9

0

OPE ODREDBE

arhitektonski, graevinski, projekt instalacija, projekt ugradnje opreme, druge vrste projekata (kao geotehniki projekt, projekt temeljenja, projekt krajobraznog ureenja, projekt zatite od buke,).

Pojedini projekti u sastavu glavnog projekta sadre: nacrte, tehniki opis, procjenu trokova graenja, podatke o geotehnikim i drugim istranim radovima koji su posluili kao podloga za izradu projekta, proraun mehanike otpornosti i stabilnosti, hidraulikih, energetskih i fizikalnih svojstava kojima se dokazuje da je graevina projektirana u skladu sa ZOG-om, program kontrole i osiguranja kakvoe, situaciju graevine prikazanu na osnovnoj dravnoj karti, odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajueg mjerila, nain postupanja s otpadom, ako se radi o opasnom otpadu u skladu s propisom o postupanju s opasnim otpadom, posebne tehnike uvjete. Na temelju glavnog projekta izdaje se graevna dozvola. Izvoa preuzima od investitora jedan primjerak ovjerenog glavnog projekta, te jednu kopiju projekta koju su ovjerili projektant i glavni projektant. Vie kopija projekta naruuje izvoa o svom troku. Izvoa moe naruiti kopiju projekta, ili pojedinih dijelova projekta na odgovarajuem elektronskom mediju za pohranjivanje podataka. U sluaju spora, vrijedi ovjerena projektna dokumentacija. 0-04.3 IZVEDBENI PROJEKT Izvedbeni projekt je razrada tehnikog rjeenja graevine radi ispunjenja uvjeta odreenih glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. Sukladnost izvedbenog s glavnim projektom potvruje projektant glavnog projekta. 0-05 NAELNA DOZVOLA ZA GRAENJE Naelna dozvola odreuje dijelove graevine za koje e se, na zahtjev investitora, izdavati pojedine graevne dozvole. Na osnovi izdane naelne dozvole moe se zapoeti s pripremnim radovima, ali se ne moe zapoeti s izvoenjem radova na graevini. Sastavni dio naelne dozvole je ovjereni idejni projekt i lokacijska dozvola . 0-06 IZVJETAJ O ISTRANIM RADOVIMA Izvjetaj o istranim radovima (geotehnikim i drugim) slui kao podloga za izradu glavnog projekta. Opis provedenih istranih radova sastavni je dio tehnikog opisa glavnog projekta. Izvjetaj o provedenim istranim radovima nije sastavni dio dokumentacije na osnovi koje se izdaje graevna dozvola, osim ako posebnim propisom nije odreeno drugaije.

Stranica 0-10


OPE ODREDBE

0

Investitor predaje primjerak izvjetaja o istranim radovima izvoau i nadzornom inenjeru za praenje i kontrolu uvjeta izvoenja radova na trasi i objektima. Izvjetaj o istranim radovima ne sadri u potpunosti postojee uvjete na trasi koji se odnose na opis stijena i ostalog prirodnog materijala te na ostale informacije i tumaenja. Izvoa treba izvjetaj prouiti i donijeti vlastite zakljuke o prirodi materijala iskopa, stupnju i teini izrade, o odravanju iskopa i izvoenju drugih radova koji su uvjetovani geolokim obiljejima gradilita, te snositi punu odgovornost za njih. Za objekte za koje je Zakonom o gradnji predviena revizija glede mehanike otpornosti i stabilnosti, izvjetaj o istranim radovima pregledava ovlateni revident zajedno s ostalim dijelovima glavnog projekta koji su izraeni na temelju tog izvjetaja. Ako je glavnim projektom ili zahtjevom ovlatenog revidenta potrebno provesti prilikom graenja dodatne istrane radove, izvoa radova duan je naruiti njihovu izradu, te o tome sastaviti izvjetaj u okviru izvedbenog projekta. 0-07 GRAEVNA DOZVOLA Graevna dozvola je upravni akt koji je izdalo nadleno Ministarstvo ili nadleni ured dravne uprave, u skladu sa Zakonom o gradnji. Graevna dozvola izdaje se za cijelu graevinu ili za dijelove graevine, u skladu s izdanom naelnom dozvolom za graenje. Temeljem izdane graevne dozvole moe se pristupiti gradnji predmetne graevine ili dijela graevine, a u skladu s glavnim projektom koji je ovjerilo tijelo nadleno za izdavanje graevne dozvole. Graevnu dozvolu investitor predaje izvoditelju prilikom uvoenja u posao, zajedno s ovjerenim primjerkom glavnog projekta. Ako investitor tijekom gradnje namjerava na graevini uiniti izmjene ili dopune kojima se moe utjecati na bilo koji bitni zahtjev za graevinu, ili ako te izmjene nisu u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima, odnosno posebnim uvjetima, duan je ishoditi izmjenu ili dopunu graevne dozvole. U skladu sa Zakonom o gradnji bitni zahtjevi za graevinu odnose se na mehaniku otpornost i stabilnost, zatitu od poara, higijenu, zdravlje i zatitu okolia, sigurnost u koritenju, zatitu od buke te na utedu energije i toplinsku zatitu. Bitne promjene graevine s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost odnose se na promjene koje bi mogle izazvati ruenje graevine ili njezinog dijela, deformacije nedoputenog stupnja, oteenja graevnog dijela i opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, nerazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala, oteenja na okolnim graevinama, i ugroavanje stabilnosti tla na okolnom zemljitu. Ako su izmjene na graevini takve da nisu u skladu ni s lokacijskom dozvolom i posebnim uvjetima, investitor je duan ishoditi i novu lokacijsku dozvolu. Predloi li izvoa radova promjenu glavnog projekta na temelju kojeg je izdana graevna dozvola, zbog moguih uteda u projektu, a investitor takvu izmjenu prihvati, izvoa treba o svom troku izraditi ili naruiti izradu izmjene glavnog projekta, ishoditi potrebne suglasnosti i ishoditi izmjenu graevne dozvole. 0-08 DIREKTOR PROJEKTA Stranica 0-11


0

OPE ODREDBE

Direktor projekta je osoba koju imenuje investitor da se u njegovo ime brine o tome je li realizacija projekta u skladu s ugovorom. Direktor projekta prati realizaciju svih aktivnosti od ishoenja graevne dozvole i poetka graenja graevine, i tijekom graenja do zavretka svih radova i ishoenja uporabne dozvole. 0-09 NADZORNI INENJER Nadzorni inenjer je osoba ovlatena za provedbu strunog nadzora gradnje sukladno posebnom zakonu i propisima donijetima na temelju ZOG-a, koji se provodi uime investitora. U provedbi strunog nadzora dunost je nadzornog inenjera postupiti kako se navodi ovim tokama: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Utvrditi usklaenost iskolenja graevine s elaboratom o iskolenju i s glavnim projektom. Nadzirati gradnju tako da bude u skladu s graevnom dozvolom, Zakonom o gradnji i posebnim propisima. Nadzirati kakvou radova, ugraenih materijala, proizvoda i opreme tako da budu u skladu sa zahtjevima projekta, ali i dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima. Organizirati provedbu mjera u sluaju neispunjavanja uvjeta iz toke 2. Izvode li se zatitni i drugi radovi na zatienom spomeniku kulture, osigurava se struni nadzor prema posebnom zakonu. Nadzorni inenjer je duan pravodobno upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoi tijekom gradnje. Poslove strunog nadzora gradnje ne moe obavljati osoba koja je istodobno izvoa radova. Nadzorni inenjer duan je za tehniki pregled izraditi zavrni izvjetaj o izvedbi graevine sa svim dokazima da je graevina izvedena u skladu sa Zakonom o gradnji, lokacijskom dozvolom, graevnom dozvolom, projektom i mjerodavnim tehnikim pravilima. Izraditi izvjetaj o otklanjanju bitnih nedostataka koji su uoeni tehnikim pregledom. Nadzorni inenjer ima i druge dunosti i ovlasti koje su odreene ugovorom. Aktivno sudjeluje u izradi zavrnog obrauna. Nadzorni inenjer obavlja i druge dunosti navedene u ugovoru i ovim OTU te u skladu s najboljom praksom brine o zatiti ugovora i radova u interesu investitora.

9. 10. 11. 12.

0-10

Ako se na odreenoj graevini izvodi vie vrsta radova, struni nadzor provodi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke za te radove. U tom sluaju projektni ured imenuje glavnog nadzornog inenjera. Ako u provedbi strunog nadzora sudjeluje vie projektnih ureda, investitor odreuje projektni ured koji imenuje glavnog nadzornog inenjera koji je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora gradnje. IZVEDBENI PROJEKTI I RADIONIKI NACRTI Izvedbenim projektom graevine razrauje se tehniko rjeenje graevine (glavni projekt) radi ispunjenja uvjeta odreenih glavnim projektom ili se radi kao rezultat dodatnih istraivanja koje zahtijeva ovlateni revident prilikom kontrole glavnog projekta.

Stranica 0-12


OPE ODREDBE

0

Izvedbeni projekt i radioniki nacrti moraju biti izraeni u skladu s glavnim projektom, to potvruje glavni projektant i projektant. Izvedbeni projekt mora odobriti investitor ili nadzorni inenjer, a prema potrebi i revident. Izvedbeni projekt moe izraditi izvoa radova, neka druga tvrtka koja je ovlatena za projektiranje ili tvrtka koja je izradila glavni projekt. Izvoa e o svom troku osigurati izradu izvedbenog projekta i sve potrebne radionike nacrte kojima se razrauju detalji iz glavnog projekta nuni za proizvodnju sastavnih dijelova graevine. 0-11 DINAMIKI PLAN IZVOENJA RADOVA I POPIS MEHANIZACIJE Planovi izvoenja radova i popis mehanizacije su sastavni dijelovi projekta organizacije graenja (POG). Dinamiki plan izvoenja radova je detaljan prikaz trajanja pojedinih vrsta radova na gradilitu u stvarnom vremenu. Plan mora zadovoljiti sljedee zahtjeve: Plan se sastoji od odgovarajuih aktivnosti koje tono opisuju predloeni nain izvoenja svih radova od strane izvoaa, a obuhvaa i montau svih veih ureaja za gradnju i dobavu osnovnih materijala. Plan mora biti detaljno razraen da omogui nadzornom inenjeru usklaivanje njegovih aktivnosti, ukljuujui projektiranje i izradu izvedbenih nacrta zajedno s planom izvoenja radova. Plan mora sadravati i kalendar radnih dana. Trajanje svake aktivnosti izraeno je u planu u kalendarskim danima. Svaka aktivnost bit e detaljno opisana to omoguuje lako prepoznavanje pozivom na specifian dio radova i tono e prikazati lokaciju radova. Izvoa mora plan dati na odobrenje nadzornom inenjeru prije poetka radova. Izvoa mora potovati dinamiki plan izvoenja radova u cijelosti. Popis mehanizacije je detaljan ispis sve graevinske opreme, vozila i strojeva na gradilitu potrebnih za izvoenje radova prema dinamikom planu. Taj popis sadravat e datum dopreme, vrstu, veliinu, kapacitet, snagu i broj jedinica. Niti jedno vozilo, stroj ili dio opreme koji su na popisu, ne moe napustiti gradilite bez odobrenja nadzornog inenjera. Za svaku stavku opreme, vozilo ili stroj treba navesti marku, tip, proizvoaa, identifikacijski broj, godinu izrade, vlasnika, a za opremu treba navesti je li preraivana ili nije. Ovaj popis vodi se u graevnom dnevniku svaki dan. 0-12 0-12.1 IZMJENE PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA I PROMJENE KOLIINA IZMJENA PROJEKTA ILI VRSTE RADOVA Izmjena projekta ili vrste radova moe uslijediti: 1. ako se utvrdi da projektna rjeenja nisu odgovarajua uvjetima gradnje; Stranica 0-13


0 2. 3.

OPE ODREDBE na zahtijev investitora (uz suglasnost projektanta) koji predlae drugaije rjeenje to je dodatni zadatak; na zahtjev izvoaa (uz suglasnost investitora i projektanta) koji predlae isto kvalitetno ili bolje rjeenje uz istu cijenu, a izvoau pogodnije za izvedbu.

Ako izmjene projekta utjeu na svojstva bitna za graevinu, te je zbog toga potrebno ishoditi nove suglasnosti i/ili izmijeniti graevnu dozvolu, obveza je predlagatelja promjena da to i uini na svoj troak prije poetka radova. 0-12.2 PROMJENA KOLIINA Do promjene koliina moe doi ako se tijekom radova pojave neke nove spoznaje ili neki izvanredni i neoekivani dogaaji izazvani posebnim tekoama vezanim sa svojstvima zemljita, a to nije bilo mogue predvidjeti u glavnom projektu. 0-13 DODATNI RADOVI Dodatne radove izvoa e izvesti u potrebnom opsegu samo na zahtjev nadzornog inenjera. Izvoa e za njih dobiti naknadu u punom iznosu prema odobrenoj analizi cijena i uvjetima iz ugovora. 0-14 RADOVI KOJI NISU ODOBRENI To su radovi koji su izvedeni izvan granica zahvata ili mimo projekta, te drugi posebni radovi izvedeni bez pisanog odobrenja nadzornog inenjera. Radovi koji nisu odobreni idu na troak izvoaa. 0-15 NAIN MJERENJA KOLIINA Koliine za pojedine vrste radova mjere se u jedinicama mjere kako je to odreeno opisima stavaka Opih tehnikih uvjeta za pojedine radove. Ako u OTU ne postoji stavka za neke radove, onda se koliine mjere prema glavnom projektu, a potvruju prema stvarno izvedenim i dokazanim koliinama, ako ugovorom nije drugaije odreeno. 0-16 UVOENJE IZVOAA U POSAO Prilikom uvoenja izvoaa u posao, investitor mu predaje jedan primjerak ovjerenog glavnog projekta na temelju kojeg je izdana graevna dozvola te jednu kopiju projekta koju su ovjerili projektant i glavni projektant. Investitor predaje izvoau na terenu poligonske toke operativnog poligona, oznaene na propisani nain. Investitor predaje izvoau i visinske toke (privremene repere) postavljene du trase na priblinoj udaljenosti 500 m kao i kod svakog veeg objekta, a koje su oznaene na propisan nain. in i datum primopredaje upisuju se u graevni dnevnik. Investitor zapisniki predaje izvoau dokumentaciju koja se navodi u potpoglavlju 102.1, i drugo prema odredbama ugovora. 0-17 MATERIJALI I PROIZVODI ZA UGRADNJU Svi materijali i proizvodi bez obzira na vrstu i koliinu bit e odobreni ako zadovoljavaju odredbe ovih Opih tehnikih uvjeta te ako su proizvedeni prema vaeim normama i tehnikim propisima.

Stranica 0-14


OPE ODREDBE

0

Graevni proizvod moe se trajno ugraivati samo ako je dokazana njegova uporabljivost na nain propisan u ZOG-u i drugim posebnim propisima. Graevni proizvod je uporabljiv ako njegova svojstva udovoljavaju bitnim zahtjevima za graevinu, a odreena su tehnikim specifikacijama. Dokaz uporabivosti izvoa e predati nadzornom inenjeru u originalu. Uporabljivost graevnog proizvoda dokazuje se ocjenjivanjem sukladnosti graevnog proizvoda s tehnikim specifikacijama, a to se dokazuje originalnom potvrdom (certifikatom) sukladnosti ili izjavom proizvoaa o sukladnosti prema ZOG-u, i drugim posebnim propisima. Materijali koji odstupaju od projektom propisanih norma smiju se ugraivati ako zadovoljavaju potpoglavlje 0-03.2 ovih OTU. U tom sluaju izvoa e dostaviti jedan slog mjerodavnih tehnikih pravila nadzornom inenjeru najkasnije 90 dana prije poetka one faze radova na koje se pravila odnose. Nakon dovretka ugovorenih radova, ti dokumenti postaju vlasnitvo investitora. Svi potrebni materijali, proizvodi i oprema pribavit e se u Hrvatskoj, pod uvjetom da su u skladu sa zahtjevima iz ugovora, glavnog projekta ili tehnikih specifikacija. 0-18 USKLADITENJE I RUKOVANJE MATERIJALOM Uskladitenje materijala bit e u skladu s preporukama proizvoaa, odredbi odgovarajuih normi i ovih Opih tehnikih uvjeta. Pri uskladitenju ne smije doi do promjene fiziko-mehanikih svojstava materijala ili drugih bitnih svojstava materijala koji se zahtijevaju za njegovu ugradbu. Nain rukovanja materijalom odreen je odredbama ovih Opih tehnikih uvjeta ili preporukama proizvoaa. Materijali uskladiteni na gradilitu moraju imati valjan dokaz uporabljivosti uz prethodno odobrenje nadzornog inenjera. Kamioni i ostala vozila za prijevoz graevnog materijala moraju biti u ispravnom stanju, isti, ne smiju sadravati nikakve ostatke drugih materijala i moraju imati jaku i vrstu konstrukciju kako bi se sprijeio gubitak materijala tijekom prijevoza. eljezniki vagoni, bare itd. koji se koriste u prijevozu materijala kao to su agregati, cement, bitumenski materijali, itd. prije utovara moraju biti isti. 0-19 0-19.1 OSIGURANJE KAKVOE MATERIJALA, PROIZVODA I RADOVA OPENITO Osiguranje kakvoe podrazumijeva skup sustavno planiranih aktivnosti u svrhu postizanja propisanih svojstava materijala, proizvoda i radova sukladno zahtjevima ovih OTU, ime se ostvaruje propisana razina kakvoe graevine tijekom uporabe. Glavni projekt mora sadravati program kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK) prema ZOG-u. PKOK propisuje uvjete dokazivanja kakvoe materijala, proizvoda i radova te oblik dokumentacije potrebne za tehniki pregled. PKOK ovjerava nadzorni inenjer.


Stranica 0-15

0 0-19.2 MATERIJALI, PROIZVODI I RADOVI

OPE ODREDBE

Za sve materijale i proizvode o kojima ovisi ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevine izvoa je duan osigurati dokaz uporabljivosti prema ZOG-u ili drugim zakonima, npr. potvrdu (certifikat) prema naredbi o obvezatnom certificiranju (ZON). Tu dokaznu dokumentaciju u originalu, izvoa mora pravodobno dostaviti nadzornom inenjeru na odobrenje. Nadzorni inenjer ima pravo i dunost provjere dokaza uporabljivosti pomou kontrolnih ispitivanja, prema odredbama ovih OTU. Za materijale, proizvode i radove za koje nije utvren postupak dokazivanja uporabljivosti provode se ispitivanja prema odredbama ovih OTU (vidi slijedea poglavlja po podrujima). Ta ispitivanja obuhvaaju najmanje: prethodna ispitivanja (izvoa) kao dokaz uporabljivosti, vlastita ispitivanja proizvoaa (izvoaa) tijekom proizvodnje (tekua ispitivanja), kontrolna ispitivanja materijala, proizvoda i radova od strane investitora (nadzornog inenjera). Provode se na bazi izraenog programa ispitivanja uvaavajui; tekua ispitivanja, vizuelna zapaanja mjesta (uzoraka) ispitivanja, uz primjenu provjerenih statistikih metoda.

Vrsta i opseg svih ispitivanja utvrena su ovim OTU. Sva ispitivanja provodi ovlateni laboratorij (vidi definiciju ovlateno tijelo u potpoglavlju 0-02.1) ili laboratorij pod nadzorom ovlatenog tijela. Sve materijale, proizvode i radove mora odobriti nadzorni inenjer i ne mogu se mijenjati bez njegova odobrenja. Izvoa mora nadzornom inenjeru omoguiti nesmetan pristup proizvodnom pogonu i laboratoriju radi potrebnih provjera i/ili uzimanja uzoraka za kontrolna ispitivanja. Vrsta i opseg provjere kvalitete radova odreuju se prema podacima iz potpoglavlja 003.1 ovih OTU, a sadrani su u Programu kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK). Tim se programom propisuju postupci koje obvezno ovjerava nadzorni inenjer. Posebnu panju treba posvetiti kontroli radova o kojima ovisi ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu (mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u koritenju, zatita od poara i buke i dr.) te o pravodobnom ukljuivanju geodetskih mjerenja. U sluaju odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoe, nadzorni inenjer ima pravo zahtijevati dodatna ispitivanja i/ili sanaciju radova na teret Izvoaa radova. U sluaju bitnog odstupanja materijala, proizvoda i radova od propisane kakvoe, nadzorni inenjer e propisati otklanjanje tih radova i njihovu zamjenu s novim materijalima, proizvodima ili radovima koji su u skladu s propisanom kakvoom. Investitor e (nadzorni inenjer) provoditi kontrolna ispitivanja u skladu s odredbama OTU (vidi slijedea poglavlja po podrujima), ali i prema vlastitoj procjeni.

Stranica 0-16


OPE ODREDBE

0

Izvoa je duan u svakom trenutku omoguiti nadzornom inenjeru i/ili od njega ovlatenom tijelu provedbu kontrolnih ispitivanja, ukljuivo fiziko otkrivanje (skidanje) prethodno pokrivenih slojeva ili konstrukcija. 0-19.3 PROBNO OPTEREENJE Konstrukcije koje se moraju probno opteretiti navedene su u PKOK-u. Probno optereenje provodi ovlateno tijelo koja posjeduje prikladnu opremu, iskusne strune kadrove i odobrenje nadzornog inenjera. Rezultate probnog optereenja ovjerava nadzorni inenjer i oni su obvezni dio dokumentacije za tehniki pregled. 0-19.4 TROKOVI Prethodna i tekua ispitivanja provode se o troku izvoaa. Kontrolna ispitivanja i probna optereenja provode se o troku investitora. Za probno optereenje izvoa o svom troku osigurava potrebne skele, vozila s teretom, drugu potrebnu opremu i pomonu radnu snagu. 0-20 0-20.1 OBJEKTI NA GRADILITU OPENITO Izvoa e osigurati i/ili postaviti na gradilitu zgrade i ureaje za svoje potrebe i potrebe investitora na lokaciji koju odredi nadzorni inenjer, u skladu s projektom organizacije graenja (POG). Nakon to od nadzornog inenjera primi nalog za poetak radova, izvoa e odravati i servisirati sve postojee zgrade i ureaje na gradilitu, i to za sve vrijeme trajanja nadzora nad graevinskim radovima. Zgrade i ureaji na gradilitu, za potrebe investitora, sastoje se od glavnog ureda, laboratorija za kontrolna ispitivanja i zgrade za smjetaj osoblja. Svi navedeni objekti moraju imati svu potrebnu infrastrukturu kao to su struja, telefon, voda, pristupne ceste, parkiralita, odvodnja, kanalizacija itd., ako ugovorom o graenju nije drugaije odreeno. Nakon to je ugovor ispunjen, sve zgrade i objekti na gradilitu, raeni za potrebe investitora, zajedno s namjetajem, opremom i ureajima ostaju u vlasnitvu investitora. 0-20.2 MATERIJALI Svi upotrijebljeni materijali bit e oni koji su specificirani u POG-u, nacrtima i oni koje e odobriti nadzorni inenjer. 0-20.3 PRIPREMA Izvoa e osigurati, postaviti ili izgraditi zgrade za svoje potrebe i potrebe investitora u skladu s POG-om. Izvoa mora izvesti sva ienja, izravnavanja, zatrpavanja za ceste, temelje zgrada, parkiralita i izvesti odgovarajuu kanalizaciju, odvodnju gradilita prema uputi i odobrenju investitora na zemljitu koje mu je dodijeljeno.


Stranica 0-17

0 0-20.4 ZGRADE NA GRADILITU

OPE ODREDBE

Objekti, zgrade i barake na gradilitu moraju biti stabilne, uredne i svjee oliene s ureenim okoliem. Sve boje i nalii moraju biti postojani i ne smiju pokazivati oteenja ili izblijedjeti za vrijeme izgradnje. Nadzornom inenjeru treba dostaviti popis vrsta boja i nalia na odobrenje prije poetka radova. 0-20.5 PRISTUPNE CESTE I PARKIRALITA Postojee pristupne ceste i parkiralita trebaju biti izvedeni prema POG-u, uputama nadzornog inenjera ili zahtjevima iz ugovora. Pristupne ceste i parkiralita moraju se redovno odravati. Poslove odravanja obavlja izvoa. Trokovi odravanja su ukljueni u ukupnoj cijeni graenja, ako ugovorom o graenju nije drugaije odreeno. 0-20.6 0-20.6.1 KOMUNALNI PRIKLJUCI Struja Struja je izmjenina 220/240 V. Isporuuje se tijekom 24 sata dnevno i mora biti takova da zadovolji zahtjeve i potrebe sve opreme i ureaja. U pravilu se osigurava prikljuak na vanjsku javnu mreu, a ako to nije mogue izvoa e osigurati vlastiti izvor. Izvoa je odgovoran za odravanje sve postojee elektrine mree, ukljuivo generatore, razdjelne ploe, prekidae, ventilatore i klimatizacijske ureaje. 0-20.6.2 Telefon Doputen je vanjski spoj na mreu s lokalne centrale uz suglasnost HT-a, a izvoa e u vlastitoj reiji osigurati izvor energije. Izvoa snosi sve trokove koji proizau iz toga i postupat e u skladu sa svim propisima o sigurnosti. 0-20.6.3 Pitka voda, razvod i vodoinstalaterski radovi Izvoa e odravati postojei centralni spremnik vode i dovod pitke vode tijekom 24 sata u sve objekte na gradilitu. Tu je takoer obuhvaeno odravanje razvoda od centralnog spremnika do svih objekata na gradilitu, sanitarnog cjevovoda, spremnika hladne vode u objektima, ureaja i pribora, itd. 0-20.6.4 Kanalizacija Kanalizaciju u obliku septikih jama i odgovarajui cjevovod odrava izvoa tako da budu u dobrom i funkcionalnom stanju. 0-20.6.5 Namjetaj i dodatna oprema Isporuit e se i montirati namjetaj i dodatna oprema ili ureaji koji su navedeni u trokovniku i odobreni od nadzornog inenjera. 0-20.7 SVAKODNEVNO IENJE I UVANJE

Stranica 0-18


OPE ODREDBE Izvoa e osigurati svakodnevno ienje svih objekata na gradilitu. Izvoa e organizirati uvarsku slubu 24 sata dnevno u skladu sa Zakonom o gradnji. 0-20.8 ODRAVANJE

0

Izvoa odrava sve postojee objekte, zgrade i ureaje. Izvoa osigurava svu potrebnu radnu snagu, materijale, dijelove i zamjenu za sve ureaje i opremu. Obraun radova i plaanje Izrada, nabava, postava i odravanje zgrada, objekata, opreme, ureaja, vozila i infrastrukture za potrebe gradilita, direktora projekta, nadzornih inenjera ili investitora uraunani su u ukupnu cijenu graenja i nee se posebno obraunavati i plaati, osim ako ugovorom nije drugaije odreeno. Mogua zamjena materijala, ukljuujui namjetaj, ureaje, raunalni hardware, te vodu, struju, svu radnu snagu, alat i opremu, plaanje lokalnim institucijama te reijski i nepredvieni trokovi, takoer su troak izvoaa i ukljueni su u ukupnu cijenu graenja, ako ugovorom nije drukije odreeno. 0-21 URED DIREKTORA PROJEKTA I NADZORNOG INENJERA Izvoa e za potrebe direktora projekta i nadzornog inenjera osigurati ili izgraditi zgradu glavnog ureda (jednu zgradu). Veliina i lokacija je predviena Projektom organizacije graenja (POG). Zgrada glavnog ureda sastoji se najmanje od ureda direktora projekta, vee sobe za sastanke i kancelarije nadzornog inenjera. Zgrada treba imati svu potrebnu opremu i infrastrukturu kao to su struja, telefon/faks, voda, zahod, pristupne ceste, parkiralite, odvodnja, kanalizacija, itd., prema specifikaciji koju odobrava direktor projekta ili nadzorni inenjer. Izvoa e takoer, nakon to od nadzornog inenjera primi nalog za poetak radova, odravati i servisirati zgradu glavnog ureda, opremu i ureaje za sve vrijeme trajanja nadzora nad graevinskim radovima. Ako se to zahtijeva ugovorom, izvoa je duan za prijevoz direktora projekta i njegovog osoblja osigurati nove, sigurne putnike automobile za sve vrijeme trajanja ugovora. Vozila moraju biti registrirana u Republici Hrvatskoj. Izvoa e se brinuti za redovito odravanje vozila, za gorivo, ulje i rezervne dijelove. Ako bi se vozilo izgubilo, unitilo ili otetilo, izvoa treba osigurati drugo, koje zadovoljava iste zahtjeve. Vozilima koja su dodijeljena direktoru projekta on e se koristiti za sve vrijeme trajanja ugovora, a nakon toga vozila e se dodijeliti investitoru. OBJEKTI ZA LABORATORIJ, OSOBLJE INVESTITORA I NADZORNE INENJERE Zgrade na gradilitu za potrebe laboratorija za kontrolna ispitivanja, osoblja investitora i nadzornih inenjera moraju biti optimalne povrine da zadovolje opseg i vrstu radova prema nacrtima iz POG-a.

0-22


Stranica 0-19

0

OPE ODREDBE Sve zgrade i objekti moraju imati opremu i ureaje prema specifikaciji koju odobri nadzorni inenjer, ako ugovorom nije dugaije odreeno. Zgrade moraju imati svu potrebnu infrastrukturu kao to su struja, telefon/faks, voda, tu, zahod, pristupne ceste, parkiralite, odvodnja, kanalizacija itd.

0-23 0-23.1

GEODETSKA I LABORATORIJSKA OPREMA I POTREBNA RADNA SNAGA GEODETSKA OPREMA U roku mjesec dana nakon primitka naloga nadzornog inenjera za poetak radova, izvoa e dostaviti popis geodetske opreme koju e koristiti za svoje potrebe. Izvoa e osigurati potrebne pomone radnike za svoje potrebe i potrebe nadzornog inenjera. Nadzorni inenjer e osigurati geodetsku opremu za potrebe kontrolnih geodetskih mjerenja.

0-23.2

LABORATORIJSKA OPREMA U roku mjesec dana nakon primitka naloga nadzornog inenjera i odobrenog popisa laboratorijske opreme za poetak radova, izvoa e osigurati laboratorijsku opremu za vlastita ispitivanja materijala, proizvoda i radova. Izvoa koji nema vlastiti ovlateni laboratorij moe ugovorno angairati odgovarajui ovlateni laboratorij na svoj troak uz prethodno odobrenje nadzornog inenjera. Nadzorni inenjer e osigurati potrebnu laboratorijsku opremu za provedbu kontrolnih ispitivanja.

0-23.3

OSIGURANJE POMONE RADNE SNAGE Izvoa e osigurati pomonu radnu snagu kao pomo nadzornom inenjeru za kontrolna ispitivanja materijala, proizvoda, radova i geodetskih mjerenja za sve vrijeme trajanja ugovora, privremeno ili stalno bez posebne naplate.

0-23.4

ODRAVANJE GEODETSKE I LABORATORIJSKE OPREME Izvoa e svoju laboratorijsku i geodetsku opremu odravati, ukljuujui redovito servisiranje i kalibriranje gdje je to potrebno. Za servisiranje i kalibriranje laboratorijske i geodetske opreme za kontrolna ispitivanja odgovoran je nadzorni inenjer. Ako je zbog kvara oprema izvan funkcije ili nije kalibrirana u propisanom roku, treba zamijeniti tijekom 24 sata ili obustaviti izvoenje radova koji se kontroliraju predmetnom opremom. PRIVREMENI PROMETNI ZNAKOVI Opis rada U svrhu sigurnog i neometanog odvijanja prometa na mjestima pristupa gradilitu, gradilitem i svim pogonima koji se koriste u izvoenju radova, u okolici na koju gradilite u prometnom smislu utjee, na raskrijima s ostalim prometnicama te prometa

0-24

Stranica 0-20


OPE ODREDBE

0

skrenutog zbog izvoenja radova na graevini, izvoa e poduzeti potpune i dovoljne mjere i radnje. Izrada Izvoa je duan postaviti i odravati na gradilitu i na svim propisanim mjestima prometne znakove u potrebnom broju, obliku i s tehnikim obiljejima u skladu sa napredovanjem radova i zahtjevima zakonom mjerodavnih institucija. U pravilu bi trebali, vozila i strojevi ulaziti na gradilite i izlaziti iz njega u smjeru vonje prema naprijed. Gdje je to potrebno za vrijeme izvoenja radova, izvoa je duan nabaviti i odravati privremenu rasvjetu za ceste. Privremena rasvjeta mora pruati istu razinu svjetla kao i javna rasvjeta koju zamjenjuje. Privremena rasvjeta mora se nabaviti i odobriti prije uklanjanja postojee javne rasvjete. Samo gradilite, odnosno iskopi i prekopi bit e oznaeni i osvijetljeni uz prethodno odobrenje nadzornog inenjera. Obraun radova i plaanje Radovi se posebno ne obraunavaju i ne plaaju ve su ukljueni u ukupnu cijenu graenja. 0-25 KONTROLA PROMETA Opis rada U sluaju da radovi zahtijevaju posebnu regulaciju prometa, kao npr. raskrije s drugim prometnicama, izgradnja na polovini irine, naizmjenino odvijanje jednosmjernog prometa itd., na odreenoj duljini graevine ili na prilazima graevini odnosno gradilitu, a po odobrenju nadzornog inenjera, izvoa e osigurati sigurno odvijanje prometa uz osiguranje potrebne kontrole. Izrada Izvoa je duan, ako to radovi na graevini zahtijevaju, odravati siguran protok prometa u irini od najmanje 3 m za jednosmjerni promet. Na zahtjev nadzornog inenjera omoguit e svjetlosnu prometnu signalizaciju za kontrolu prometa na dotinoj dionici kao i sve dodatne potrebne prometne znakove, a u broju, obliku i tehnikim obiljejima u skladu sa zahtjevima zakonom mjerodavnih institucija. Svjetlosni prometni znakovi (semafori) bit e automatski, ali se na zahtjev ili po odobrenju nadzornog inenjera njima moe rukovati runo. Izvoa je duan osigurati sve to je potrebno za hitno servisiranje svjetlosnih prometnih znakova u svako doba. Najmanje 14 dana prije uspostave jednosmjernog prometa izvoa je duan nadzornom inenjeru dostaviti pisanu obavijest na odobrenje. U sluaju izvoenja radova na javnim cestama, izvoa je duan pribaviti suglasnost zakonom mjerodavnih institucija i po potrebi osigurati regulaciju prometa od strane Ministarstva unutarnjih poslova.


Stranica 0-21

0 Obraun radova i plaanje

OPE ODREDBE

Radovi se posebno ne obraunavaju i ne plaaju ve su ukljueni u ukupnu cijenu graenja. 0-26 ODRAVANJE POSTOJEIH CESTA, PJEAKIH I BICIKLISTIKIH STAZA Opis rada Odmah po preuzimanju gradilita, obveza izvoaa postaje odravanje postojeih cesta, pjeakih i biciklistikih staza prikljuenih gradilitu. Izrada Prije poetka izvoenja radova izvoa mora obaviti pregled stanja svih cesta, nogostupa i biciklistikih staza prikljuenih gradilitu. Nalazi pregleda moraju biti dostupni nadzornom inenjeru. Tamo gdje su u ugovoru definirane prilazne ceste, izvoa ne smije bez odobrenja nadzornog inenjera koristiti druge. Izvoa je duan osigurati odravanje postojeih cesta, pjeakih i biciklistikih staza koje se koriste kao pristupni putovi na gradilite, odnosno na koje u bilo kojem smislu negativno utjee izvoenje radova na graevini. Dunost je izvoaa na dotinim prometnicama osigurati siguran promet, odnosno stalno uklanjati sva mogua oteenja kojima bi se na bilo koji nain ugrozili ljudi ili prometala te utjecalo na bitne zahtjeve na postojee prometnice. Sve ceste kojima prolaze vozila izvoaa, podizvoaa i nabavljaa u gradnji moraju se dnevno odravati istima, bez blata, zemljanog ili drugog materijala od izvoenja radova. Ako drugaije ne stoji u ugovoru, izvoa mora nabaviti, odravati i upotrebljavati odgovarajuu opremu, ukljuujui mehanike istae za ceste tijekom trajanja radova na mjestima i na nain dogovoren s nadlenom upravom za ceste. Izvoa mora nabaviti, odravati i koristiti mehanike perilice na kotaima i visokotlane ureaje za pranje pomou crijeva na gradilitu i dodatnim lokacijama, shodno zahtjevu nadlene uprave za ceste. Svaki dio javne ceste koji je zatvoren zbog radova ne smije se ponovno otvoriti za promet dok se ne poduzmu odgovarajue sigurnosne i prometne mjere i dok nadzorni inenjer ne potvrdi da je cesta u stanju prikladnom za javno koritenje. Izvoa e po zavretku radova na gradilitu sve ceste, nogostupe i biciklistike staze, ukljuivo i sve dijelove sustava povrinske odvodnje, vratiti u stanje barem kakvo je bilo prije poetka radova. Izvoa je duan osigurati redovite preglede dotinih prometnica, te na zahtjev nadzornog inenjera, ako je to potrebno, postaviti privremeni zastor debljine po uputi nadzornog inenjera. Izvoa je duan neprestano odravati pristup za vatrogasne slube, hitnu pomo i ostale hitne slube te s njima odravati vezu u tom smislu.

Stranica 0-22


OPE ODREDBE

0

Izvoa mora neprestano odravati pristup za ovlatene predstavnike komunalnih slubi i dopustiti izvedbu hitnih zahvata na bilo kojem od komunalnih ili uslunih objekata unutar gradilita. Izvoa ne smije koristiti javna ili privatna prava prolaza za odlaganje ili skladitenje pogona ili materijala. Izvoa mora neprestano odravati dijelove javnih ili privatnih eksproprijacijskih podruja koja se trenutno ne koriste za izvoenje radova u istom, prohodnom i sigurnom stanju. Pri izvoenju radova izvoa mora voditi rauna o tome da je neprestano na sve posjede omoguen siguran pristup pjeacima, ukljuujui invalide. Metode gradnje i program radova ne smiju prijeiti pristup vozila posjedima. Sve mjere za sigurnost i voenje prometa uvjetovane radovima moraju biti u potpunoj funkciji prije nego izvoa zapone bilo kakve radove koji zahvaaju javnu cestu. Obraun radova i plaanje Radovi se posebno ne obraunavaju i ne plaaju ve su ukljueni u ukupnu cijenu graenja. 0-27 PRIVREMENO SKRETANJE PROMETA Opis rada Privremeno skretanje prometa bit e izvedeno na mjestima gdje graevina ili gradilite presijeca postojee ceste, postojea raskrija, pjeake ili biciklistike staze, odnosno njihove dijelove, a zbog sigurnosti ili opsega radova nije mogue uspostaviti zadovoljavajue odvijanje prometa. Izrada U sluaju da graevina utjee na odvijanje prometa u irem pojasu i na vei broj meusobno povezanih postojeih cesta, kao i u sluaju da se radi o magistralnim ili cestama vieg ranga, investitor je duan osigurati izradu projekta privremene regulacije prometa i ishoditi sve potrebne suglasnosti mjerodavnih institucija. U ostalim sluajevima izvoa je duan za privremeno skretanje prometa na javnim cestama ishoditi sve potrebne suglasnosti mjerodavnih institucija. Na mjestima gdje je projektom predvieno presijecanje postojeih nerazvrstanih cesta te pristupa susjednim objektima, izvoa je duan osigurati alternativna rjeenja i samo uz pisano odobrenje nadzornog inenjera. Pisana obavijest i prijedlog rjeenja dostavit e se nadzornom inenjeru 14 dana unaprijed radi njegova odobrenja. Izvoa je duan kvalitetno, u skladu s kategorijom prometnice i uz primjenu mjerodavnih standarda izvesti prometnice kojima e se privremeno odvijati promet, te osigurati sigurno odvijanje prometa tijekom izvoenja radova. Po zavretku radova izvoa je duan ukloniti privremene prometnice. Svi radovi i radnje moraju biti u skladu sa Zakonom o gradnji, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, Zakonom o javnim cestama te ostalim vaeim zakonima i propisima. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I Stranica 0-23

0

OPE ODREDBE

Obraun radova i plaanje Radovi se posebno ne obraunavaju i ne plaaju ve su ukljueni u ukupnu cijenu graenja. 0-28 KRIANJA S OSTALIM PROMETNICAMA Opis rada Na mjestima gdje graevina ili gradilite presijeca postojee ceste, postojea raskrija, pjeake ili biciklistike staze, odnosno njihove dijelove, izvoa ima obvezu osigurati sigurno odvijanje prometa i radova. Izrada Na mjestima gdje prema miljenju nadzornog inenjera skretanje prometa nije mogue ili potrebno, radovi e se izvoditi uz istodobno odvijanje prometa po postojeim prometnicama koje su presjeene gradilitem. Izvoa je duan ishoditi potrebne suglasnosti mjerodavnih institucija i osigurati sigurno odvijanje prometa kao i sigurnost zaposlenih na gradilitu. Podruje na kojem se izvode radovi mora fiziki biti odvojeno od podruja na kojem se odvija promet. Pismena obavijest i prijedlog rjeenja dostavit e se nadzornom inenjeru 14 dana unaprijed. Obraun radova i plaanje Radovi se posebno ne obraunavaju i ne plaaju ve su ukljueni u ukupnu cijenu graenja. 0-29 IZGRADNJA NA POLOVICI IRINE KOLNIKA CESTE Opis rada Tamo gdje prema miljenju nadzornog inenjera nije mogue skretanje prometa, radovi e se na postojeim javnim cestama izvoditi samo na polovici irine ceste. Izrada Izvoenje radova na polovici irine kolnika treba biti to je mogue vremenski krae uz primjenu svih mjera sigurnosti i zatite. Na objektima gdje se izvode radovi na polovici irine kolnika, radovi se moraju dovriti, a nasipi uz njih moraju biti napravljeni tako da na najmanje polovici pune irine kolnika je mogue odvijanje prometa prije poetka rada na drugoj polovici. Podruje na kojem se izvode radovi mora fiziki biti odvojeno od podruja na kojem se odvija promet. Pismena obavijest i prijedlog rjeenja dostavit e se nadzornom inenjeru 14 dana unaprijed. Stranica 0-24 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I

OPE ODREDBE

0

Obraun radova i plaanje Radovi se posebno ne obraunavaju i ne plaaju ve su ukljueni u ukupnu cijenu graenja. 0-30 PRIVREMENE GRAEVINE Opis rada Izvoa snosi odgovornost za projekt, specifikacije, izvoenje i kasnije uklanjanje svih privremenih graevina koje su potrebne za dovrenje graevine. Izrada Prije zapoinjanja radova na bilo kojem dijelu privremene graevine, izvoa je duan nadzornom inenjeru dostaviti projekt sa svim nacrtima i, ako se to trai, potrebnim proraunima za dotini dio privremene graevine. Na mjestima gdje privremena graevina neposredno dodiruje bilo koji dio stalne graevine, nacrti i prorauni moraju jasno prikazati odnos, ilustrirati redoslijed montae i prikazati optereenja i naprezanja na stalnu graevinu ili sa stalne graevine. Traeni projekt dostavit e se nadzornom inenjeru u razumnom roku prije namjeravanog poetka postavljanja ili izrade privremene graevine. U roku mora biti predvieno vrijeme potrebno za dostavu prijedloga za privremene graevine, reviziju i mogue promjene od strane nadzornog inenjera, ponovnu dostavu i daljnju reviziju od strane nadzornog inenjera, sve dok nadzorni inenjer ne odobri projekt privremene graevine. Dostava nacrta i prorauna u sklopu projekta privremene graevine nadzornom inenjeru ne oslobaa izvoaa odgovornosti ili obveze prema ugovoru u vezi s izvoenjem privremenih graevina. Obraun radova i plaanje Trokovi privremenih graevina smatrat e se, osim tamo gdje je to u ugovoru izriito navedeno, ukljuenima u cijenu radova na stalnoj graevini i nee se dodatno plaati za te radove. 0-31 ODRAVANJE I ZATITA PROMETA Izvoa je duan odravati otvorenim za promet sve postojee ceste tijekom izvoenja radova, odnosno da prema vaeim zakonskim odredbama i propisima skrene promet na obilaznicu. Izvoa e voditi brigu o tome da je u svakom trenutku osigurana sigurnost i udobnost stanara uz gradilite. Svaki propust izvoaa da obavi te radove ovlastit e nadzornog inenjera da ih izvede na teret izvoaa u punom iznosu, a taj e se iznos odbiti od iznosa koji dospijevaju izvoau prema ugovoru. Obraun rada i plaanje Radovi se posebno ne obraunavaju i ne plaaju ve su ukljueni u ukupnu cijenu graenja. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 KNJIGA I Stranica 0-25

0

OPE ODREDBE

0-32

GRANICE IZVLATENJA Izvlatenjem nekretnina, one postaje vlasnitvo investitora-korisnika izvlatenja. Potpunim izvlatenjem prestaju osim prava vlasnitva prijanjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini. Potpuno izvlatenje zemljita obuhvaa zgrade i druge graevinske objekte koji se na njemu nalaze. Plan izvlatenja investitor predaje izvoau radova uz obvezu vrenja svih aktivnosti gradnje unutar granica izvlatenja. Sve aktivnosti i trokovi izvoaa radova nastali van granica izvlatenja nisu obveza investitora, osim ako investitor ili nadzorni inenjer nije drugaije odredio. Susjedno zemljite koje je potrebito za smjetaj radnika, materijala, strojeva i drugoga radi izgradnje objekata ili izvoenja radova od dravnog interesa moe se privremeno uzeti u posjed. Privremeno uzimanje u posjed ukinut e se im prestane potreba zbog koje je odreeno, odnosno do zavretka radova na glavnom objektu. Odredbe Zakona o gradnji koje se odnose na izvlatenje nekretnina primjenjuju se i na privremeno uzimanje u posjed zemljita, ako pojedinim njegovim odredbama nije drugaije odreeno.

0-33

TEHNIKI PREGLED 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Tehnikim pregledom utvruje se je li graevina izgraena u skladu s graevnom dozvolom, odnosno lokacijskom dozvolom i tehnikim propisima za odreenu graevinu. Tehniki pregled obavlja povjerenstvo koje osniva tijelo graditeljstva. Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika povjerenstva i odreuje tijela i pravne osobe koje upuuju svog predstavnika kao lana povjerenstva. lanovi su povjerenstva struni djelatnici tijela graditeljstva i predstavnici onih tijela dravne uprave i pravnih osoba koja su izdala posebne uvjete i potvrde ili drugih tijela dravne uprave i pravnih osoba koje odredi tijelo graditeljstva. mjestu, danu i satu obavljanja tehnikog pregleda duno je tijelo graditeljstva obavijestiti investitora. Investitor je duan osigurati da tehnikom pregledu nazoe sudionici u gradnji. Tijelo graditeljstva duno je u zakonskom roku obaviti tehniki pregled graevine. obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i miljenje lanova povjerenstva o tome moe li se izgraena graevina koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvreni nedostaci ili se ne moe izdati uporabna dozvola. Predsjednik povjerenstva za tehniki pregled, odnosno struni djelatnik koji je obavio tehniki pregled, duan je nakon obavljenoga tehnikoga pregleda zapisnik dostaviti tijelu graditeljstva.

8.

0-34

GRAEVNA INSPEKCIJA Inspekcijski nadzor nad primjenom ZOG-a i drugih propisa koji ureuju graenje i postupanje s graevinama obavlja graevna inspekcija pri Ministarstvu - Uprava za inspekcijske poslove. Graevna inspekcija provodi nadzor nad radom investitora i ostalih sudionika u izgradnji. Nadzor se provodi glede primjene Zakona o gradnji, tehnikih propisa i norma. Inspekcijski nadzor u smislu ovog Pravilnika provodi vii graevni inspektor, graevni inspektor i graevni nadzornik tijekom gradnje, uklanjanja i odravanja graevine.

Stranica 0-26


OPE ODREDBE

0

Inspekcijski nadzor provodi se obavljanjem jednog ili vie inspekcijskih pregleda na graevini odnosno gradilitu i proizvodnim pogonima te drugih radnji u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Graevni inspektor je duan tijekom svake gradnje obaviti pregled graevine. Inspekcijski pregled moe obuhvatiti gradnju, uklanjanje odnosno odravanje cijele graevine ili njezinog dijela. Uestalost inspekcijskih pregleda odreuje inspektor ovisno o znaajkama graevine, odnosno radova. Kad inspekcijskim pregledom inspektor ili nadzornik utvrde da se pristupilo gradnji bez dozvole odnosno projekta, utvruju se samo injenice s obzirom na sudionike u gradnji i sigurnost gradnje. U prvom inspekcijskom pregledu inspektor utvruju injenice s obzirom na zakonitost gradnje, sudionike u gradnji, vrijeme poetka gradnje te stanje gradilita i gradnje. U svakom daljnjem inspekcijskom pregledu inspektor utvruju promjene u odnosu na utvrene injenice u prethodnom pregledu. Ako u odnosu na injenice inspektor utvrdi povredu ZOG-a i drugih propisa, poduzet e mjere radi: otklanjanja nepravilnosti, otklanjanja nedostataka, otklanjanja oteenosti, obustave daljnje gradnje, odnosno izvoenja pojedinih radova, uklanjanja graevine ili njezinog dijela ili uspostave prijanjega stanja, zatvaranja gradilita, hitnih mjera osiguranja do izvrenja naloga (evakuacija ljudi i materijalnih dobara, zatrpavanje temeljne jame, postavljanje podupiraa i sl.), Ako se povrijedi ZOG ili drugi propis inspektor i nadzornik podnose prekrajne prijave protiv odgovornih sudionika u gradnji, izvoa i nadzorni inenjer duni su inspekciji staviti na uvid svu dokumentaciju, prikazati im radove i pruiti punu pomo u obavljanju inspekcijskog nadzora.


Stranica 0-27

0 0-35 0-35.1 TEHNIKA REGULATIVA

OPE ODREDBE

SUSTAV TEHNIKE REGULATIVE U REPUBLICI HRVATSKOJ Openito Pod nazivom "tehnika regulativa" u graevinrstvu razumjeva se dio graevinske regulative kojim se ureuju tehnika pitanja tijekom projektiranja, graenja, proizvodnje graevinskih proizvoda, odravanja i ruenja graevina. U tu regulativu ubrajamo tehnike propise, norme i posebne propise tehnike naravi. U izgradnji se znatni broj tehnikih pitanja rjeava i autonomnom regulativom. U konkretnom sluaju to su npr. Opi (OTU) i posebni tehniki uvjeti (PTU) ugovora o graenju, Opi uvjeti ugovora o graenju (OUG), Posebni uvjeti ugovora o graenju (PUG) i dr. Svi sudionici u planiranju, projektiranju i izvoenju radova te odravanju cesta, objekata na cestama i opreme, duni su se pridravati vaeih zakona, propisa i pravilnika koji se odnose posredno ili neposredno na planiranje, projektiranje i izvoenje radova te odravanje cesta, graevina i opreme na cestama.

0-35.1.1 0-35.1.1.1

Zakon o gradnji (ZOG) Openito Zakon o gradnji (NN 52/99) i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o gradnji (NN 75/99, 117/01) je temeljni zakon kojim se ureuje projektiranje, gradnja i odravanje graevina. Primarna zadaa Zakona o gradnji je postizanje pouzdanosti graevina, odgovarajueg stupnja kakvoe, te graenja u skladu sa svim javnim i drugim interesima zatienim posebnim zakonima.

0-35.1.1.2

Propisi doneseni na temelju ZOG-a U nastavku daje se popis podzakonskih akata koji su doneseni temeljem ZOG-a i zakona koji su mu prethodili, a objavljeni su u Narodnim Novinama. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Pravilnik o kontroli projekata Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlatenja za kontrolu projekata Pravilnik o uvjetima, nainu i obrascu voenja graevinskog dnevnika Pravilnik o programu i nainu polaganja strunih ispita za obavljanje odreenih poslova u izgradnji objekata Pravilnik o nainu zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita odnosno graevine Pravilnik o slubenoj iskaznici graevinskog inspektora i graevinskog nadzornika Pravilnik o materijalno-tehnikim uvjetima za rad graevnih inspektora i nadzornika Pravilnik o nainu obavljanja inspekcijskog nadzora graevne inspekcije Pravilnik o sadraju izjave projektanta o usklaenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa Pravilnik o nostrifikaciji projekta 89/00 2/00, 89/00 6/00 23/89 49/95 44/95, 56/95 2/00 9/00 98/99 98/99

Stranica 0-28


OPE ODREDBE 11. Pravilnik o nainu voenja oevidnika o obavljenim inspekcijskim pregledima graevne inspekcije

0

1/98

0-35.1.2

Popis posebnih zakona U nastavku daje se popis posebnih zakona koji, u veoj mjeri, izravno ili neizravno utjeu na tehniku regulativu u gradnji i koji su temeljni zakoni za donoenje veine posebnih propisa tehnike naravi koji su objavljeni u Narodnim Novinama, a prikazani su u prilogu. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. Zakon o normizaciji Zakon o zatiti okolia Zakon o zatiti prirode Zakon o zatiti zraka Zakon o prostornom ureenju Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara Zakon o otpadu Zakon o zatiti od buke Zakon o umama Zakon o poljoprivrednom zemljitu Zakon o lovu Zakon o zatiti bilja Zakon o zatiti od ionizirajuih zraenja Zakon o zatiti od neizonizirajuih zraenja Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o sanitarnoj inspekciji Zakon o vodama Zakon o javnim cestama Zakon o prijevozu u cestovnom prometu Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o Hrvatskim eljeznicama Zakon o sigurnosti u eljeznikom prometu Zakon o zranim lukama Zakon o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima Zakon o prijevozu opasnih tvari Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima Zakon o zatiti od poara Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu Zakon o zatiti na radu Zakon o otrovima Zakon o trgovini Zakon o turistikoj djelatnosti Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti Zakon o veterinarstvu Zakon o rudarstvu Zakon o izvlatenju Zakon o preuzimanju Zakona o standardizaciji Zakon o geodetskoj izmjeri katastru zemljita 55/96 82/94, 128/99 30/94, 72/94 48/95 30/94, 68/98, 61/00 69/99 34/95 17/90 52/90, 5/91, 9/91 54/94, 48/95, 19/98, 105/99 10/94, 29/99, 14/01 10/94 27/99 105/99 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00 27/99 107/95 100/96, 76/98, 27/01 36/98 59/96 (pro. tekst) 53/94, 162/98 77/92 19/98 (Sl. list SFRJ br. 64/73*) 97/93 108/95 58/93 12/94 59/96, 94/96 27/99, 55/99 11/96, 75/99 8/96, 76/98 46/97, 68/98, 76/99 70/97 35/95 9/94 53/91 16/74 Stranica 0-29


0 39. Zakon o nabavi roba, usluga i ustupanju radova *- broj slubenog lista SFRJ 0-35.2 0-35.2.1 142/97

OPE ODREDBE

POPIS TEHNIKIH PROPISA, HRVATSKIH NORMI I POSEBNIH PROPISA TEHNIKE NARAVI Konstrukcija graevina - openito Tehniki propisi Pravilnik o tehnikim normativima za djelovanje nosivih graevinskih konstrukcija 2. Pravilnik o tehnikim normativima za odreivanje optereenja mostova 3. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima 4. Pravilnik o privremenim tehnikim propisima za graenje u seizmikim podrujima (samo za graevine niskogradnje) 5. Pravilnik o tehnikim normativima za seizmiko promatranje visokih brana 6. Pravilnik o tehnikim normativima za sanaciju, pojaanje, i rekonstrukciju objekata visokogradnje oteenih potresom, te za rekonstrukciju i revitalizaciju objekata visokogradnje *- broj slubenog lista SFRJ Norme 1. 2. 3. 4. 5. 6. Osnove projektiranja graevinsk konstrukcija Zatita od seizmikih djelovanja i vibracija Injektiranje objekata oteenih potresom Tehniki uvjeti Probno optereenje mostova Pouzdanost konstrukcija Mehanike vibracije uzrokovane prolaskom vlakova u eljeznikim tunelima HRN HRN ISO HRN HRN HRN ISO HRN ISO U.C7.001, 005, 010, 121, 122, 123 4866:99 U.J9.001 U.M1.046 8903:01 10815:00 1. 26/88* 1/91* 31/81*,49/82*, 29/83*, 20/88*, 52/90* 39/64* 6/88*

52/85*

0-35.2.2

Betonske konstrukcije i proizvodi Tehniki propisi 1. 2. 3. Pravilnik o tehnikim normativima za beton i armirani beton Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za prednapregnuti beton Pravilnik o tehnikim normativima za eline ice, ipke i uad za prednaprezanje konstrukcija 11/87* 51/71* 41/85*, 20/88*, 21/88*

Stranica 0-30


OPE ODREDBE Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje, proizvodnju i izvedbu konstrukcija od prefabriciranih elemenata i armiranog elijastog betona 5. Pravilnik o tehnikim normativima za beton i armirani beton spravljen s prirodnom i umjetnom lakoagregatnom ispunom 6. Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za projektiranje betonskih i armiranobetonskih konstrukcija u sredinama izloenim agresivnom djelovanju vode i tla 7. Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje, proizvodnju i izvedbu konstrukcija od prefabriciranih elemenata od nearmiranog i armiranog elijastog betona 8. Naredba o obveznom atestiranju betonskih kanalizacijskih cijevi duljih od jednog metra, NN 1/01 9. Naredba o obaveznom atestiranju cementa, NN 1/01 10. Naredba o obaveznom atestiranju dodataka betonu 11. Naredba o obaveznom atestiranju prefabriciranih elemenata od elijastog betona 12. Naredba o obaveznom atestiranju frakcioniranog kamenog agregata za asfalt i beton *- broj slubenog lista SFRJ Norme 1. Eurokod 2: Projektiranje i izvedba betonskih konstrukcija 1-4 dio; Opa pravila - Lakoagregatni beton; Uvjeti, svojstva, proizvodnja i potvrivanje sukladnosti Spregnute konstrukcije. elik-beton Projektiranje i gradnja visokih industrijskih dimnjaka od armiranog betona Hidrotehniki beton. Tehniki uvjeti za izradu i upotrebu Injektiranje Beton ENV 4.

0

6/81*, 14/89*

15/90*

32/70*

14/89*

34/85*, 34/85*, 67/86* 34/85* 34/85*, 14/89* 41/87*

1997-1-4 13670

EN HRN HRN HRN HRN HRN

206 U.Z1.010 U.C5.050 U.E3.010 U.M8.022, 025 U.J9.001 U.M1.012,014, 016, 019, 027,030, 034, 035, 036,037, 038, 039, 040,041, 042, 044, 045,050, 051, 052, 055,057, 090, 091. U.M8.030, 050, 052, 054, 056 Stranica 0-31

2. 3. 4. 5. 6.


0 7. Betonsko eljezo HRN

OPE ODREDBE C.B6.011,013 C.K6.020, 120, 121 U.M1.092 C.T3.095 C.K6.033, 034, 035, 036, 037 U.M1.091 U.M1.092 U.E3.050 B.C1.001,009, 011, 012, 013,014, 015, 018, B.C8.020, 021,022, 023, 024,025, 026, 027, 028,029, 050 1925:99, 1926:99, 1936:99, 12370:99, 12372:99 B.B0.001 B.B2.009, 010 B.B3.010, 045, 100 B.B8.001, 002,003, 004, 010, 012, 013, 015, 016, 017, 019, 029, 030, 031, 032, 034, 035, 036, 037, 038, 039, 040, 042, 043, 044 045, 047, 048, 049, 056, 057, 101, 102, 103, 104, 105, 120, 121 U.M4.020, 021, 022, 023, 024 U.M8.015 U.M9.010, 011, 012, 013, 014 U.N1.300, 302,303, 304, 305, 306, 308, 309, 310, 311, 312, 313, 315 U.N1.011 U.N1.020 U.N1.030 U.N1.100 U.N1.101, 111 12350-1; -2, -3, -4, -5, -6, -7 U.N1.201 U.N1.210, 210/1 U.N1.050, 051,052, 053, 054, U.N8.050 U.N1.250

8. 9. 10. 11. 12.

elici za prednaprezanje Zavarene armaturne mree Bi armatura Prefabricirani elementi od betona Cement

HRN HRN HRN HRN HRN

13.

Kamen i kameni agregat

HRN EN HRN

14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

Laki agregat za beton Zgura iz visokih pei Elementi od elijastog betona Puni blokovi od lakog betona uplji blokovi od lakog betona Blokovi od pepela uplji betonski blokovi za zidanje Betonski nadvratnici i nadprozornici Dodatak betonu Betonske stube Betonski crijep Betonske cijevi za kanalizaciju Armiranobetonski prozori

HRN HRN HRN HRN HRN HRN HRN HRN HRN EN HRN HRN HRN HRN

22. 23. 24. 25. Stranica 0-32


OPE ODREDBE Mort za injektiranje kablova Ploe od vlaknima pojaanog cementa Svojstva betona u konstrukcijama Ispitivanje betona HRN EN HRN ISO HRN EN

0 445:00, 446:00, 447:00 8335 12504:00 12350:00, -1:00 -2:00 -3:00 -4:00 -5:00 -6:00 -7:00 12390:00, -1:00 -2:00 -4:00 -5:99 -6:00 -7:00 -8:00

26.

0-35.2.3

Metalne konstrukcije i proizvodi Tehniki propisi 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Pravilnik o tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima spojeva za nosee eline konstrukcije Tehniki propisi o kvaliteti zavarenih spojeva za nosee eline konstrukcije Tehniki propisi za toleranciju mjera i oblika kod noseih elinih konstrukcija Tehniki propisi za lake eline graevine kod noseih elinih konstrukcija Tehniki propisi za pregled i ispitivanje noseih elinih konstrukcija Tehniki propisi za jednostavne konstrukcije zgrada kod noseih elinih konstrukcija Opi tehniki propisi za izradu predmeta i konstrukcija zavarivanjem Pravilnik o tehnikim propisima i djelovanju vjetra na nosee eline konstrukcije Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za zatitu elinih konstrukcija od korozije Pravilnik o tehnikim normativima za stabilne posude pod tlakom za ukapljene atmosferske plinove Pravilnik o tehnikim normativima za skijake vunice Pravilnik o tehnikim normativima za postavljanje stabilnih posuda za ukapljene atmosferske plinove Naredba o obaveznom atestiranju vijaka, matica i podloaka za spojeve nosivih elinih konstrukcija 61/86* 29/70* 41/64* 41/64* 6/65* 6/65* 6/65* 19/59* 41/64* 32/70* 9/86* 2/85* 39/88* 61/85*


Stranica 0-33

0 *- broj slubenog lista SFRJ Norme

OPE ODREDBE

NAPOMENA: Betonsko eljezo prikazano je u potpoglavlju 0-35.2.2 . 1. Stabilnost nosivih konstrukcija elinih HRN U.E7.010, 081,086, 091, 096, 101, 101/1, 106, 111, 116, 121, 131, 140, 145, 150 C.B0.002, 003,004 M.A1.120, 152, 153, 240, 400, 410 M.B0.010, 012, 045, 221, 240 M.B1.005, 006, 012, 023, 028, 029, 030, 066, 067, 068, 601, 629 M.B2.015, 030, 063, 064 U.H2.100 C.B5.021, 022, 023 C.B5.026 027 C.B6.013, 050, 051, 110 485-1:01 485-2:01 485-3:01 485-4:01 C.C3.020, 120, 220, C.C4.019, 020, 060, 120, 140, 160, C.C5.020, 120, 130, 131 C.H3.061 C.B3.131, 141 U.E7.131 U.E7.140, 145, 150 C.B2.500, 502 C.A1.040 041, 050, 051, 052, 053, 054, 055, 056, 057, 058, 059, 061, 061/1, 062, 063, 064, 068, 069, 070, 072, C.A7.080, 081, 082, 083 C.B0.506, 507, 508 83:99,

2. 3.

Oznaavanje elika Spojna sredstva i oblici

HRN HRN

4. 5. 6. 7. 8.

Proraun elinih konstrukcija nosaa antena eline cijevi - bez ava eline cijevi - sa avom elina ica Aluminij

HRN HRN HRN HRN HRN EN

9.

Aluminijski profili

HRN

10. 11. 12. 13. 14. 15.

Aluminijske ice i ipke za zavarivanje elini I nosai Leita i zglobovi elinih konstrukcija Spajanje elinih konstrukcija zakovicama, vijcima i zavarivanjem Konstrukcijski elici elik za vijke, zakovice i limove

HRN HRN HRN HRN HRN HRN

16. Stranica 0-34

Mehaniko ispitivanje metala

HRN ISO


OPE ODREDBE

0 140:99, 410:99 6507-1:99 10002-1:99 C.A4.005, 006,007, 008, 009,010, 011, 012, 014, 016, 033, 034, 035, 037, 038, 043, 045, 050, 051, 052, 053, 054, 055, 060, 061, 062, 063, 064, 065 107, 110, 123, 124, 125, 126, 128, 207, 216, 320, 321, 322 444:97 27963:99 C.A7.010, 011, 017, 080, 081, 082, 091, 092 7384:99, 7441:99 7539-1:99 7539-2:99 7539-3:99 7539-4:99 7539-5:99 7539-6:99 7539-7:99 8407:99 8565:99 9223:99 9224:99 9225:99 9226:99 9227:99 9400:99 9591:99 10062:99 11463:99 C.A5.005, 015, 021, 022, 023, 024, 026 030, 061, 062. C.A6.001, 005, 011, 020, 021, 022, 030, 031, 032, 033, 035, 050, 051, 052 C.T7.120 12068 12329 12330 12473 12495 12540 Stranica 0-35

HRN EN ISO HRN EN HRN

17.

Ispitivanje metala metodama bez razaranja

HRN EN HRN

18.

Ispitivanje korozije metala

HRN EN ISO

HRN ISO HRN EN ISO HRN ISO

HRN EN ISO HRN ISO HRN EN ISO HRN ISO HRN 19. Zatita od korozije metalnim prevlakama HRN

Katodna zatita

HRN EN


0

OPE ODREDBE 12696 12954 13174 7539-8 C.T7.106, 113 8501-1:99 8502-2:99 8502-1:99 8502-2:99 8502-3:99 8502-4:99 8502-6:99 8503-1:99 8503-2:99 8503-3:99 8503-4:99 8504-1:99 8504-2:99 8504-3:99 11124-1:99 11124-2:99 11124-3:99 11124-4:99 11125-1:99 11125-2:99 11125-3:99 11125-4:99 11125-5:99 11125-6:99 11125-7:99 11126-1:99 11126-3:99 11126-4:99 11126-5:99 11126-6:99 11126-7:99 11126-8:99 11127-1:99 11127-2:99 11127-3:99 11127-4:99 11127-5:99 11127-6:99 11127-7:99 12944-1:99 12944-2:99 12944-3:99 12944-5:99 12944-6:99 12944-7:99 12944-8:99 287-1:99, 287-2:99, 288-1:99, 288-2:99

20. 21.

Zatita od korozije galvanskim prevlakama Zatita od korozije premaznim sredstvima

HRN HRN ISO HRN ISO/TR HRN ISO

HRN EN ISO

HRN ISO HRN EN ISO

HRN ISO HRN EN ISO

22.

Procesi zavarivanja, Zavarivanje i slini postupci

HRN EN

Stranica 0-36


OPE ODREDBE

0 288-3:99, 288-4:99 288-6:99, 288-7:99 288-8:99 719:99, 729-1:99 729-2:99, 729-3:99 729-4:99 1011-1:99, 1011-3:99 1011-4:99 1043-2:00, 1044:00 1045:00 1418:00 1792:99 6947:99, 9013:99, 9692-2:99, 9956-11:99, 9956-10:01 9454-2:01 9455-6:01, 9455-10:01, 9455-13:01, 9455-15:01 9606-3:01, 9606-4:01, 9606-5:01 12187:99 13916:99 10882-2:01 12242-2:01 13918:01 14554-1:01 14554-2:01 14555:01 4063:01 43920:99 24063:99

HRN EN ISO

HRN CR HRN EN ISO

HRN EN 0-35.2.4 Zidane konstrukcije i proizvodi za zidanje Tehniki propisi Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za izvoenje zidova zgrada 2. Pravilnik o obaveznom atestiranju fasadnih opeka i glinenih blokova te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruenog rada ovlatene za atestiranje tih proizvoda *- broj slubenog lista SFRJ Norme 1. Mortovi HRN EN 1.

17/70* 24/90*

2.

Vapno

HRN

1015-1:00 -2:00, -3:00 -4:00, -6:00 -7:00, -10:00 -11:00, -15:00 -17:00, -19:00 B.C1.020, 021, 023, B.C8.040, 042 Stranica 0-37


0 3. Opeke, blokovi i ploe od gline Opeka od granulirane zgure visokih pei Kiselootporni kit za dimnjake Silikatna opeka HRN

OPE ODREDBE B.D1.011, 012, 013, 014, 015, 016, 017, 022, 030 B.D8.011, 030 U.N9.020 U.M2.014 U.N3.300

4. 5. 6. 0-35.2.5

HRN HRN HRN

Drvene konstrukcije i proizvodi Tehniki propisi Naredba o obaveznom atestiranju ploa iverice za opu upotrebu i graevinarstvo *- broj slubenog lista SFRJ Norme 1. 2. 3. 4. 5. Projektiranje i izvoenje drvenih konstrukcija Spojna sredstva i oblici Oblo tehniko drvo Rezana graa Stupovi za vodove HRN HRN HRN HRN HRN U.C9.200 200/1, 300, 400, 500 U.D0.001, 001/1 M.B0.060, 061, 062 M.B1.500, 510, 515, 520, 525, 530, 535 D.B1.021, 024, 025 D.C1.040, 041, 042 D.B2.050, 051, 052, 053, 054, 055, 056, 057, 058, 059 H.K1.041, 042, 045 H.K2.023, 024, 025 H.K8.020, 021,022, 023, 024, 025, 026 300:97 311:99 318:99 319:99 320:99 321:99 382-1:99 382-2:99 768:97, 769:97 818:97, 820:97 1087-1:99 3729:97 D.T4.019, 027,028, 030, 031, 035, 036, 037, 039, 041, 042, 043, 046, 061, 062, 063, 064, 065 D.T4.020, 021,022, 023, 024, 025, 026, 1. 61/83*

6.

Ljepilo za drvo

HRN

7.

Ploe vlaknatice i ploe iverice

HRN EN

HRN ISO HRN EN HRN ISO HRN

8.

Zatita drva

9.

Konzerviranje drveta

HRN

Stranica 0-38


OPE ODREDBE 030 1310:99 1311:99 1315-1:99, 1315-2:99 1316-1:99 3129:99, 3130:99 3131:99 3133:99 3350:99 3351:99 4469:99, 4858:99 4859:99 4860:99 D.A1.035, 058, 059 314-1:99, 314-2:99, 315:99 635-1:99, 635-2:99 635-3:99 635-4:99 636-1:99, 636-2:99 636-3:99 1072:99, 1096:97, 1097:97, 1098:97, 2074:98 310:99, 326-1:99 9424:97, 9425:97, 9426:97, 9427:97

0

10.

Metode ispitivanja oblog i piljenog drva

HRN EN

HRN ISO

11.

Uslojeno drvo

HRN HRN EN

HRN ISO 12. Ploe s drvenom osnovom HRN EN HRN ISO

0-35.2.6

Geotehnika i temeljenje Tehniki propisi Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvedbu radova na temeljenju graevinskih objekata *- broj slubenog lista SFRJ 1. 15/90*


Stranica 0-39

0

OPE ODREDBE

Norme 1. 2. Temelji rezervoara za skladitenje nafte Geomehanika ispitivanja HRN HRN U.C9.010 U.B0.010 U.B1.001, 003, 010, 012, 014, 016, 018, 020, 022, 024, 026, 028, 029, 030, 031, 032, 034, 036, 038, 040, 042, 044, 046, 048, 050 B.B7.110, 126, 127, 128, 130

3. 0-35.2.7

Mehanika stijena

HRN

Visokogradnja (zgradarstvo, industrija i sl.) graevine i proizvodi NAPOMENA: Tehniki propisi i norme koji se odnose na odgovarajuu konstrukciju, pripadajue proizvode i elemente od tih proizvoda prikazani su u podpoglavljima 0-35.2.1 - 0-35.2.6. Tehniki propisi Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za izgradnju prostorija i ureaja za prikupljanje i odnoenje otpadnih tvari iz stambenoh objekata 2. Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za ugljikovodine hidroizolacije krovova i terasa 3. Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za izgradnju stambenih objekata po sistemu modularne koordinacije mjera 4. Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje zavrnih radova u graevinarstvu 5. Pravilnik o tehnikim normativima za sklonita 6. Naredba o obaveznom atestiranju hidroizolacijskih materijala impregniranih bitumenom i bitumenskih traka 7. Pravilnik o obveznom atestiranju jute i o uvjetima kojima moraju udovoljavati OUR-i ovlateni za atestiranje jute *- broj slubenog lista SFRJ Norme 1. 2. 3. Ispitivanje konstrukcije visokogradnje probnim optereenjem Povrina i zapremina zgrada Modularna koordinacija HRN HRN HRN U.M1.047 U.C2.100 U.A2.001, 002, 003, 004, 005, 006, 007, 008, 009, 010, 011, 018, 031, 032, 033, 041, 042, 1. 28/70* 26/69* 26/69* 21/90* 24/90* 46/87* 8/91*

Stranica 0-40


OPE ODREDBE

0 044, 045, 046 U.A9.015, 017, 066 U.C9.100 U.A9.050 U.A9.056, 057, 058 U.A9.201, 202, 203, 204, 205, 206, 207, 208, 209, 210, 211, 212, 213, 214, 215, 216 U.N4.010, 015, 020 U.N0.050 U.F4.010 B.D1.009, 010 B.D8.010 B.C4.022, 024, 026, 090, 100 U.N9.053, 054, 055 C.D4.520 U.F2.024 C.J4.010, 011 U.F2.010 U.F4.020 130:01 947:01, 948:01 949:01 950:01 951:01 952:01 1026:01, 1027:01 1121:01 1191:01 12

Documents

KNJIGA I – OPĆE ODREDBE I PRIPREMNI RADOVI