KLINIČKA FARMAIJA KLINIČKA FARMAIJA Što je? •Klinička farmacijaje farmaceutska djelatnost usmjerena na bolesnika s ciljem osiguranja najprikladnije i sigurne primjene lijekova

KLINIČKA FARMACIJA

Prof.dr.sc. Vesna Bačid Vrca

spec. kliničke farmacije

Ciljevi predavanja

• Klinička farmacija• Što je? Gdje? Zašto? Učinci ?

• Povijesni razvoj u svijetu i Hrvatskoj

• Položaj kliničke farmacije u racionalnoj farmakoterapiji i društvu

• Edukacija iz kliničke farmacije u Europi

• Kompetencije i vještine kliničkog farmaceuta• Uloga kliničkog farmaceuta u praksi (u svijetu)

• Stanje u Hrvatskoj

• Perspektive

KLINIČKA FARMACIJAŠto je?

• Definicja:zdravstvena specijalizacija (i znanstvena disciplina u zdravstvu) koja obuhvada sve aktivnosti i usluge kliničkog farmaceuta u cilju osiguranja, razvoja i promicanja racionalne, prikladne i sigurne primjene lijekova

ESCP (European Society of Clinical Pharmacy)

• Termin “klinička” ne implicira nužno aktivnost koja se pruža samo u bolnicama - klinikama


• Klinička farmacija je farmaceutska djelatnost usmjerena na bolesnika s ciljem osiguranja najprikladnije i sigurne primjene lijekova.

• Klinički farmaceut koristi svoja znanja i vještine iz područja farmacije, farmakologije, farmakoterapije, te zajedno s drugim zdravstvenim djelatnicimapromiče racionalnu primjenu lijekova u bolničkim ustanovama i primarnoj zdravstvenoj zaštiti.


• Uključuje specifična znanja i vještine potrebne za pružanje ljekarničke skrbi

• Ljekarnička skrb odgovorna opskrba bolesnika lijekovima s ciljem postizanja željenih terapijskih ishoda i povedanja sigurnosti i kvalitete života bolesnika

Hepler CD and Strand LM (1990)

KLINIČKA FARMACIJA Kako se razlikuje od farmacije?

• Fokus interesa se pomiče s “klasičnih” farmaceutskih znanja i vještina o kemizmu, sintezi i izradi lijekova

na

pacijenta i njegove potrebe za lijekom, načelima i načinom primjene, učincima lijeka, na pradenje terapijskih ishoda

FARMACIJA vs KLINIČKA FARMACIJA Promjena u filozofiji prakse i edukacije

• Lijek

• Ljekarna

• Izdavač lijekova(dispenser)

• Sam

• Znanje

• Kako je propisano (as ordered)

• Terapija

• Kod bolesnika (bedside)

• Pružatelj skrbi (caregiver)

• U timu

• Informacije

• Kako je najbolje (as best prescribed)

KLINIČKA FARMACIJAGdje ?

• Svuda gdje se lijekovi propisuju i koriste: bolnice, javne i privatne ljekarne, starački domovi, kudne posjete, i ostale sredine

Farmaceut kao “posjetilac” bolničkog odjela

Klinički farmaceut spec.kao dio zd. tima na odjelu

Različiti modeli :

PCAP - 50 kreveta Javne ljekarne

boles. medikacijski

zapisi

Starački domovibolesnički medikacijski zapisi

KLINIČKA FARMACIJAZAŠTO?

Interes pacijenata

Interes zdravstveni vlasti

troškovi: izravni i neizravni

Interes farmaceuta

Interes liječnika

KLINIČKA FARMACIJA Povijesni razvoj

• Sredinom 1960.-tih u SAD:

• u bolničkoj praksi

• Jedinična terapija (UDDDS, Unit Dose Drug Distribution System),

okidač nastanka i razvoja KLINIČKE FARMACIJE kao nove struke

Promjena u filozofiji prakse i edukacije

Početkom 1970.-tih u SAD-u praksa je potaknula promjene u edukaciji

“New Roles Required New Skills”

• Medical terminology

• Clinical use of drugs in disease and patients

– Pathophysiology

– Therapeutics

• Therapeutic problem-solving

• Communication: verbal and written

• Literature evaluation

KLINIČKA FARMACIJA

• SAD

• Kanada

• Europa 1979. ESCP - Europen Society of Clinical Pharmacy

• Australija

• Novi Zeland

• Kina

• Indija

• ......

Klinička farmacija, priznata i

prisutna struka posvuda u svijetu

Utjecaj kliničke farmacije na:

• Smanjenje troškova

• Poboljšanje kvalitete propisivanja terapije

• Poboljšanje suradljivosti bolesnika

– veda dostupnost – mogudnost za dobivanje stručnih savjeta o terapiji

– povedanje znanja bolesnika o bolesti i terapiji, vede zadovoljstvo bolesnika

• Smanjenje medikacijskih pogrešaka

• Poboljšanje ishoda liječenja

• Uključenje kliničkog farmaceuta u timove na odjelima interne medicine smanjuje medikacijske pogreške

• Pozitivan doprinos ljekarničkih intervencija smanjenju propisivačkih pogrešaka (141 javna ljekarna u Nizozemskoj)

• Doprinos ljekarničkih intervencija uštedama u australijskim bolnicama ( 4 mil. $, 8 bolnica)

• American College of Clinical Pharmacy utvrđuje f. uštedepostignute uslugama kliničke farmacije u svim istraživanjim provedenim od 1996-2000

• …………

Utjecaj kliničke farmacije publikacije:

Utjecaj kliničke farmacije u bolničkim ustanovama*

• pregled 46 znanstvenih radova– 45 na engleskom i 1 na hrvatskom jeziku

• objavljeni od 1995. do 2010. godine• 42 indeksirana u CC, a 4 u Medline

– 8 s IF >10 JAMA (IF=30.026)Annals of Internal Medicine (IF=16.733)Archives of Internal Medicine (IF=11.462)

– 38 s IF= 0,912 - 6,334 (2 Hr)

• 36 originalnih radova, 10 preglednih radova (589 studija)

*Crnković A, Bačić Vrca V. Utjecaj kliničke farmacije na kvalitetu zdravstvene skrbi u bolnicama .Farmaceutski glasnik

2013;69(6):379-96

SAD, 55%

VELIKA BRITANIJA, 14%

KANADA, 4%

ŠVICARSKA, 4%

AUSTRIJA, 2%

ŠPANJOLSKA, 2%

NJEMAČKA, 2%

ŠVEDSKA, 2%

AUSTRALIJA, 9%

HRVATSKA, 4%

TAJVAN, 2%

SAD

VELIKA BRITANIJA

AUSTRALIJA

KANADA

HRVATSKA

ŠVICARSKA

AUSTRIJA

ŠPANJOLSKA

NJEMAČKA

ŠVEDSKA

TAJVAN

Utjecaj kliničke farmacije u bolničkim ustanovama

Udio zastupljenosti autora radova po zemljama

Utjecaj kliničke farmacije u bolničkim ustanovama

Publicirane studije:

Ekonomski učinci

Sigurnost bolesnika

Ishodi liječenja

Utjecaj kl. f. na bolničkim odjelima: JIL, kirurgija, hitna medicinska služba, pedijatrijski i gerijatrijski odjeli

Optimizacija antimikrobne terapije

EKONOMSKI UČINCI INTERVENCIJA KLINIČKIH FARMACEUTA

McMullin ST. i sur. A prospective, randomized trial to assess the cost impact of pharmacist- initiated interventions. Arch Intern Med. 1999; 159: 2306-2309.

Poboljšanje kvalitete skrbi: u 79% svih intervencija kl.farmaceuta

– 41% jeftinija u odnosu na kontrolnu grupu:

prebacivanje terapije na cijenom isplativije jednakovrijedne pripravke (39%) prekid uzimanja nepotrebnog lijeka (25%) smanjenje doze u skladu s indikacijom i modificiranje puta primjene lijeka (24%)

najvede uštede: antiinfektivni lijekovi (61%) i l. s učinkom na GIT (33%)

Ukupna ušteda 400.000 $ godišnje za KB s 1200 kreveta


Vrca Bačid V, Božikov V, Crnčec DM, Sutlid Ž, Šimid D, Bedirevid M.Utjecaj primjene sustava jedinične terapije na potrošnju lijekova. Liječ Vjesn. 2000; 122:110-118.

• uvođenje UDDDS umjesto tradicionalnog sustava distribucije lijekova:

pad potrošnje u svim ATK skupinama lijekova za 39%relativni porast potrošnje ATK skupina specifičnih za odjel i bolesnike (B,C) ,

kvalitativni pomak, racionalnija potrošnja

smanjenje odjelnih zaliha → lakše i točnije planiranje nabave

• aktivnija uloga u medikacijskom ciklusu → smanjuje MP

UTJECAJ SUSTAVA RASPODJELE JEDINIČNE TERAPIJE

NA POTROŠNJU LIJEKOVA

DDD/ 100

b.o.

TJEDNI

PROSJEČNA TJEDNA POTROŠNJA

UKUPNA POTROŠNJA LIJEKOVA – KARDIJALNA K.

1000

2000

1500


Fertleman M, Barnett N, Patel T. Improving medication management for patients: the effect of a pharmacist on post-admission ward rounds. Qual Saf Health Care. 2005; 14: 207-211.

• ušteda od ~ 500.000 £ (god./800 kreveta) trošak angažiranja farmaceuta iznosio oko 48.000 £

Weant KA, Armitstead JA, Ladha AM, Sasaki-Adams D, Hadar EJ, Ewend MG. Cost effectives of a clinical pharmacist on a neurosurgical team. Neurosurgery.2009; 65: 946-950.

kl. f. u timu na neurokirurškom odjelu:↓ trajanje hospitalizacije za 15%↓ broja ponovnih prijema ↓ troškova za lijekove

• ušteda ~ 1.000.000 $ (god./708 kreveta) troškovi za angažman kl.f. iznosili 80.000 $


Kopp BJ, Mrsan M, Erstad BL, Duby JJ. Cost implications of and potential adverse events prevented by interventions of critical care pharmacist. Am J Health Syst Pharm. 2007; 64:2483-2487.

Intervencije kl. farmaceuta:za vrijeme pregleda bolesničkih kartona (40%) i vizita (39%)intervencije cca 15-30 min.

najčešde intervencije u JIL : • informacija o lijekovima (40%) • preporuke za izmjenu terapije (26%)

rezultirale izbjegavanjem ADE

ušteda od ~ 280.000 $ (4.5 mj./360 kreveta)

UTJECAJ KLINIČKIH FARMACETA NA SIGURNOST BOLESNIKA

Krähenbühl-Melcher A, Schlienger R, Lampert M, Haschke M, Drewe J, Krähenbühl S. Drug–related problems in hospitals: a review of the recent literature. Drug safety 2007; 30: 379-407.

77 znanstvenih radova (1990.–2005.g.)

• prosječna učestalost MP od 5,7%

• % MP prema skupinama lijekova: antibiotici kardiovaskularni lijekovi oralni antikoagulansi teofilin antineoplastični lijekovi

• MP na razini • primjene (53%) (krivo vrijeme, izostavljanje doze, kriva brzina primjene lijeka, pogrešna doza lijeka)

• propisivanja (16,5%)• pripreme (13%) • prepisivanja (11%)

UTJECAJ AKTIVNOSTI KLINIČKIH FARMACEUTA NA

ISHODE LIJEČENJA

Chisholm-Burns MA i sur. US pharmacist's effect as team member on patient care: systematic review and meta-analyses. Med Care. 2010; 48:923-933.

• 298 studija koje su zadovoljavale kriterije: dokazanu uključenost farmaceuta u direktnu skrb o bolesniku postojanje kontrolne skupine mjerene terapijske, sigurnosne ili humanističke ishode

• najčešde farmaceutske intervencije kod: HT, dislipidemije, DM koagulacijskih bolesti astme,KOPB psihijatrijskih bolesti i poremedaja infekcija

Rezultati:

• Bolji ishodi liječenja s mjerenim parametrima u odnosu na kontrolnu grupu 51,4 - 100% :

• ↓ HB A1c - 1,8%

• LDL kolesterol - 6,3 mg/dL

• RR: sistolički -7,8 mmHg, dijastolički - 2,9 mmHg

• optimalna terapijska vrijednost INR i PV u 85% studija

• bolji BMI u 62,5% studija

3 mmHg RR -↓5% koronarna smrt,

↓8% CVI smrti

UTJECAJ AKTIVNOSTI KLINIČKIH FARMACEUTA NA

ISHODE LIJEČENJA

↓1% HbA1c – ↓ 21% rizik smrti od DM,

↓14% IM,

↓37% mikrovask. komp. DM

↓1mg/dl LDL - ↓1% kv rizik

UTJECAJ BROJA KLINIČKIH FARMACEUTA NA PROSJEČNU DULJINU BORAVKA U BOLNICI

Bond CA et al. Pharmacotherapy 2001; 21(2)

Porast broja kliničkih farmaceuta od 0,34 na 3,23/100 bol. krevetaskraduje vrijeme hospitalizacije za 47%

ODNOS BROJA KLINIČKIH FARMACEUTA I SMRTNIH ISHODA U BOLNICAMA

Porast broja kliničkih farmaceuta od 0,34 na 3,23/100 bol. krevetasmanjuje broj smrtnih ishoda u bolnici za 43%


Broj kliničkih farmaceuta u pozitivnoj je

korelaciji s kliničkim učincima i uštedama

• Svaki dolar uložen u pladu kliničkog farmaceuta znači 4,86 dolara uštede !!!


EDUKACIJA IZ KLINIČKE FARMACIJE U EUROPI

• Dodiplomska nastava

• Poslijediplomska nastava

“Teaching Clinical Pharmacy in Europe”Plenary Lecture

- Ulrika Gillespie- Švedska

- Stephane Gibaud - Francuska

- Steve Hudson - Škotska

- Michael Due Larsen - Danska



• Poslijediplomska nastava • Norveška od. 2009.

– 14 studenata

– uvjeti upisa: 2 god. radnog iskustva

– trajanje 2.5 god

– školarina ~ 12 000 €



• Poslijediplomska nastava • Norveška od 2009.

• Finska od 2005.– 15 studenata

– 35 ECTS bodova

– 3000 €




• Finska od 2005.

• Švedska od 2006.– nije potrebno radno iskustvo

– trajanje 1 godina (full time) ili 2 g (part time)

– besplatna edukacija

– voditeljica Ulrika Gillespie, Univ. Uppsala

– problemi: 5 tjedana u Uppsali, distance learning, nedostatak kvalificiranih komentora (samo nekoliko dr.sc.), nedostatak istraživanja u praksi




• Finska od 2005.

• Švedska od 2006.

• Francuska (Societe Francaise de Pharmacie Clinique 13. Congres Lyon 2010. )

– Od 2003. u sklopu 6- god. studija, zadnje 2 g. usmjerenog studija




• Finska od 2005.


• Francuska

• Velika Britanija (Škotska) od 199?– Od 1995. u dodiplomskom programu (Glasgow )

– 1 godišnji studij (COURSE)

– uvjeti 1g. radnog iskustva

– Student centred learning za 2-6 studenata!!!




• Finska od 2005.


• Francuska

• Velika Britanija (Škotska) od ?

• Danska od 2011. – 1999. u dodiplomskoj nastavi

– 1 godišnji studij kao dio specijalizacije




• Finska od 2005.


• Francuska

• Velika Britanija (Škotska) od ?

• Danska od 2011.

• Hrvatska od 2010/11.– Dodiplomska nastava od 1998.

– Specijalizacija odobrena 2008.

KLINIČKA FARMACIJA I SUVREMENA FARMAKOTERAPIJA

Brzi razvoj znanosti i

tehnologije,biomedicine

Razvoj novih, diferentnih

lijekova

Povedanje broja

kroničnih bolesnika

Povedanje udjela osoba

starije životne dobi

Suvremena farmakoterapija:stručni izazovi i …

PROBLEMI:POLIPRAGMAZIJAMED. POGREŠKE

INTERAKCIJE LIJEKOVA,..

neželjene komplikacije po zdravlje

porast troškova

FARMACEUT (klinički) može značajno utjecati u smjeru racionalne i

sigurne primjene lijekova

ULOGA I KOMPETENCIJE KLINIČKOG FARMACEUTA

Klinički farmaceut u zajedničkoj suradnji s liječnicima i ostalim zdrav. djelatnicima, promiče i osigurava prikladnu i sigurnu primjenu lijekova, s ciljem:

• maksimalizirati terapijski učinak lijekova:• uporabom najučinkovitijeg lijeka za pojedinog bolesnika

• minimalizirati rizike vezane za primijenjenu terapiju: • nadzorom nad propisanim dozama i intervalima doziranja lijekova, ..

• predviđanjem i prevencijom mogudih interakcija lijekova i ostalih medikacijskih pogrešaka,

• pradenjem tijeka i ishoda liječenja

• utjecajem na suradljivosti bolesnika

• minimalizirati troškove za farmakoterapiju • sukladno nacionalnoj politici lijekova,

• osigurati najbolji izbor za pojedinog i najvedi broj bolesnika


Aktivnosti kliničkog farmaceuta mogu utjecati na ispravnu i racionalnu primjenu lijekova na tri različite razine:

• prije propisivanja terapije

• za vrijeme terapije

• nakon propisivanja terapije


Prije propisivanja: (uzimanje farmakološke anamneze)

• utjecaj na stavove propisivača i njihov izbor ispravnog lijeka

• sudjelovanje u stvaranju nacionalnih i lokalnih terapijskih smjernica

• izrada farmakoekonomskih studija

• uključivanje u klinička ispitivanja lijekova:

• neizravno: putem povjerenstva za lijekove, etičkog povjerenstva i tzv. study monitoring-om

• izravno: sudjelovanjem u izradi protokola, izradom i provođenjem randomizacije, pripravom i raspodjelom ispitivanih lijekova


Za vrijeme propisivanja terapije: • nadzor, otkrivanje i prevencija interakcija lijekova i ostalih

medikacijskih pogrešaka• dokumentacija intervencija

• pružanje informacija o farmakokinetičkim parametrima lijeka, radi optimalizacije doziranja i načina primjene lijeka

• dodatno u javnim ljekarnama procjenjuju i donose odluke vezane za bezreceptne (OTC) lijekove i pomodna ljekovita sredstva, te tako izravno utječu na kvalitetu propisane odnosno ukupne farmakoterapije.


Nakon propisivanja:

• komunikacija i savjetovanje bolesnika, poboljšavanje suradljivosti bolesnika, koja je iznimno važna za uspjeh cijele terapije

• evaluacija uporabe lijeka i ishoda liječenja

• priprava individualizirane formulacije lijeka

• farmakovigilancija

• izrada farmakoepidemioloških studija

• izrada farmakoekonomskih analiza


Stalno:

• Edukacija:• vlastita edukacija

• zdravstvenog osoblja

• bolesnika

• ciljanih skupina u populaciji


Kao članovi multidisciplinarnog zdravstvenog tima, klinički farmaceuti omoguduju cjelovitost zdravstvene skrbi od bolnice do zajednice i vice versa, osiguravajudi informacije o koristi i rizicima određene farmakoterapije

Klinički farmaceut u praksi

?

Načela kl. farmacije u praksi

• Osoba: znanje, vještine, stav, osobna odgovornost

• Sustav: protokoli, smjernice, timski rad, dokumentacija

Klinički farmaceut u bolničkoj praksi SAD-a

uz bolesnika,

u timu

praćenje terapije,

u timu

utvrđivanje ishoda

liječenja

transfer skrbi

priprava terapije

medikacijska anamneza

(ciljevi terapije),

sudjelovanje u odabiru terapije

nadzor terapije:

kontra-indikacije

interakcije

sukladnost sa

smjernicama

individualiziranje

terapije:

doza, oblik, interval

doz., način primjene

praćenje terapije:

klinički,

laboratorijski,

suradljivost

nuspojave,

neželjeni simptomi

postizanja ciljeva

terapije

potvrda sigurnosti

bolesnika

Shema farmaceutske skrbi u bolnici

SAD

Klinički farmaceut u praksi ljekarni

• Pružanje ljekarničke skrbi!

• Posebna skrb (plan ljekarničke skrbi) za:

– pacijente starije životne dobi

– kronične bolesnike

• Suradnja s timovima primarne zdravstvene zaštite

• Širenje obaveza i odgovornosti

Klinički farmaceut u praksi ljekarni

uz bolesnika, nadzor i

priprava terapije

izrada plana

ljekarničke skrbi

↑suradljivosti,

praćenje terapije

evaluacija

uspjeha terapije

u timu primarne z. z.

Pharmaceutical care plan

• Dokumentacija

Klinički farmaceut u praksi

Suradnja za bolju zdravstvenu skrb pacijenta

• razmjena znanja i transfer informacija

• edukacija

• istraživanje i publiciranje

Klinički farmaceuti u praksi

Zakonska osnova za praksu kliničke farmacije

Zakon o ljekarništvu članak 6. :• U obavljanju ljekarničke djelatnosti magistri farmacije, u suradnji s drugim

zdravstvenim radnicima, provode ljekarničku skrb u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih učinaka i promicanja racionalne uporabe lijekova i medicinskih proizvoda,te aktivno sudjeluju u sprječavanju bolesti i zaštiti zdravlja.

• Ljekarnička skrb obuhvada:– racionalizaciju troškova za određene terapijske protokole,– unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva,– pradenje, izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova,– izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija,– skrb nad pridržavanjem terapijskih protokola od strane pacijenata,– poboljšanje učinka kliničkog liječenja i– provođenje preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja

KLINIČKA FARMACIJA Povijesni razvoj - Hrvatska

• 1996. Klinička bolnica Dubrava – Zagreb početak kontinuirane prakse kliničke farmacije

• Pilot projekt “Sustav raspodjele jedinične terapije” , na Odjelu za kardijalnu kirurgiju KBD

• Suradnja s Texas Heart Institute u Houston-u, SAD

KLINIČKA FARMACIJA razvoj u Hrvatskoj

• Farmaceuti postaju aktivni, odgovorni članovi zdravstvenog tima,– provjera i nadzor nad

propisanom terapijom

• uspostava ljekarničke skrbi

• povedana sigurnost bolesnika

• smanjena potrošnja lijekova

• 2004. - 2013. širenje sustava – na druge zavode i odjele Klinike za kirurgiju KBD

• 1997. Klinička bolnica Dubrava1. hrvatski seminar iz kliničke (bolničke) farmacijes međunarodnim sudjelovanjem:

pozvani predavači: - Prof.dr.sc. Umesh Banakar, St.Louis College of

Pharmacy (USA)- Gerard Lee, EAHP President (UK)- Steve Adams., Texas Heart Institut (USA)- Prof.dr. sc. Franc Kozjek, Farmaceutski fakultet

Sveučilište u Ljubljani (SL)- Peter Bloomfield, Dartmund Hitchcock Med

Center (USA)- Prof.dr.sc. Božidar Vrhovac- Prof.dr. sc. Igor Francetid- Prof.dr.sc. Franjo Plavšid



Farmaceutsko-biokemijski fakultetSveučilišta u Zagrebu

• dodiplomska nastava

1998. Klinička farmacija

izborni predmet, a zatim obavezni Prof. dr.sc. Velimir Božikov i

Prof. dr. sc. Vesna Bačid Vrca

2006. Farmakoterapija TEMPUS projekt, suradnja s farmaceutskim fakultetima Sveučilišta u Navarri, Brightonu i Londonu

KLINIČKA FARMACIJA Povijesni razvoj - Hrvatska

• “ Clinical Pharmacy and Therapeutics” ur. R. Walker and C. Edwards

“Klinička farmacija i terapija” ur. hrvatskog izdanja V. Bozikov i V. Bačid Vrca


Farmaceutsko-biokemijski fakultet

• 2007. - 2010. – od prijave PDSS “Klinička farmacija” doDOPUSNICE Sveučilišta u Zagrebu

• ak. godine 2010./2011.

Poslijediplomski specijalistički studij “Klinička farmacija”, voditeljica prof.dr.sc. Vesna Bačid Vrca

60 ECTS bodova

Temeljni predmeti 40 ECTS + Izborni predmeti 20 ECTS

Titula: sveučilišni magistar kliničke farmacije


Ministarstvo zdravlja RH– 2008. specijalizacija iz Kliničke farmacije, bolničko

i javno ljekarništvo

Hrvatsko farmaceutsko društvo

– 2012. Sekcija za kliničku farmaciju

Klinički farmaceuti – Hrvatska (do)sadašnje stanje u brojkama:

• 1991.– 3 specijalista kliničke farmacije (Sveučilište u Ljubljani)

• 2014.– 4 specijalista kliničke farmacije– 15-tak specijalizanata (4 iz javnog ljekarništva)

– 80-tak kolega sa završenim poslijediplomskim specijalističkim studijem KLINIČKA FARMACIJA na FBF-u

– 3 završen poslijediplomski studij KF (Sveučilište u Londonu)

____________________________________________farmaceuta s izobrazbom iz kl. farmacijedanas je broj 30x vedi

~90

KLINIČKA FARMACIJA - Hrvatska

Stanje• Postojanje “kritične mase”

• broj kliničkih farmaceuta

• aktivnosti u značajnom porastu

• Problemi:• malo radnih mjesta za kliničke farmaceute (za sada 20-tak

definiranih u sustavu zdravstva)

• (još uvijek) nedovoljno društveno prepoznata struka

• (još uvijek) premalo istraživanja u praksi

KLINIČKA FARMACIJA - Hrvatska

• U praksi ne možemo očekivati:

– da potencijalni korisnici naših usluga, od bolesnika do liječnika, zahtijevaju od nas nešto što još nisu iskusili

– “opći plan” (zdravstvenih vlasti ili sl.) koji bi osigurao promjenu filozofije i široku implementaciju idealnih modela kliničke farmacije u praksi

– da se promijeni sustav pladanja koji bi “pokrio” sve usluge kliničkog farmaceuta

KLINIČKA FARMACIJA - HrvatskaPerspektiva

• Stjecati znanja i vještine, imati stav i preuzimati odgovornost

• Promicati vrijednosti i doprinose kliničke farmacije za bolesnike, zdravstveni sustav i društvo u cjelini

• Raditi na podizanju kvalitete ljekarničke skrbi i prijenosu skrbiiz bolničkih ustanova u javne ljekarne i obrnuto, u cilju povedanja sigurnosti pacijenata i uspjeha liječenja

• Klinička farmacija morala bi biti više prepoznata i unutar struke, jer nadilazi dominantno prisutnu klasičnu paradigmu o ljekarniku

Hvala na pažnji!

Documents

KLINIČKA FARMAIJA KLINIČKA FARMAIJA Što je? •Klinička farmacijaje farmaceutska djelatnost usmjerena na bolesnika s ciljem osiguranja najprikladnije i sigurne primjene lijekova