Kliknite za detaljnije informacije o studiju

S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Specijalistički diplomski stručni studij

Elektrotehnika

Split, 2015.

1 Specijalistički diplomski stručni studij Elektrotehnika

OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog učilišta

Sveučilište u Splitu,

Podružnica - Sveučilišni odjel za stručne studije

Adresa Kopilica 5, 21000 Split

Telefon 021 348 900

Fax 021 348 900

E.mail adresa [email protected]

Web stranica oss.unist.hr

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga programa Specijalistički diplomski stručni studij Elektrotehnika

Nositelj studijskoga programa Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne studije

Sunositelj studijskoga programa

-

Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program ☒ Sveučilišni studijski program ☐

Razina studijskoga programa

Preddiplomski ☐ Diplomski ☒ Integrirani ☐

Poslijediplomski

sveučilišni ☐

Poslijediplomski

specijalistički ☐

Diplomski

specijalistički ☒

Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija

Stručni specijalist inženjer Elektrotehnike



1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

1.1.1. Razlozi za pokretanje studija Početkom novog tisućljeća suvremeno je društvo na svim poljima gospodarskog i socijalnog razvitka suočeno s procesima sveopće globalizacije kojoj je, osim tehnološke, doprinijela i sveprisutna informatička revolucija s gotovo nepredvidivim dosezima. U takvim novonastalim okolnostima, u kojima je Republika Hrvatska od nedavno punopravna članica Europske unije, proces europskih integracija podrazumijeva niz aktivnosti na punoj integraciji u europski gospodarski, društveni i obrazovni prostor. To će omogućiti i omogućava ubrzani razvitak naše zemlje na svim područjima gospodarskog i društvenog života, gospodarsku suradnju i komunikaciju s EU, ali i s cijelim svijetom. Prema svim smjernicama europskog Parlamenta i europske Komisije, daljnji gospodarski rast EU u cjelini kao i svake pojedine članice, pa tako i Republike Hrvatske moguće je ostvariti postizanjem primjerenog nivoa educiranosti pučanstva, tj. ovladavanje znanjima i vještinama potrebnim u suvremenoj društvenoj podjeli rada. Za očekivati je da se podizanje opće edukacijske razine u konačnici odrazi na uspješnost naših gospodarskih subjekata na europskom i svjetskom tržištu. Sustavi, uređaji i sklopovi - koji se temelje na novim spoznajama iz domene tehničkih znanosti - razvijaju se velikom brzinom. Gotovo odmah nakon pojavljivanja na tržištu dolazi do njihove implementacije i eksploatacije. Kako bi se mogao pratiti visoki tempo tehničkih i tehnoloških promjena, te uspješno raditi na implementaciji i eksploataciji tehničkih sustava i sklopova, učenje postaje kontinuirani proces za svakog pojedinca koji je ovo područje izabrao za djelokrug svoga rada. Za praćenje razvojnih procesa i trendova potrebno je podići ukupnu razinu temeljnih znanja i vještina, te specijalističkih spoznaja i vještina iz tehničkog područja. Promjene u svijetu tehnike i tehnologije - koje su drastične, cjelovite i brze - zahtijevaju i stalnu prilagodbu proizvodnih procesa u kojima pojedinac sudjeluje svojim radnim, a ponajprije intelektualnim i spoznajnim potencijalom. Današnje sofisticirano gospodarstvo i proizvodnja materijalnih dobara i usluga zahtijevaju educiranu radnu snagu koja može biti nositelj i temeljni pokretač daljnjeg razvoja i stalne transformacije i prilagodbe novonastalim uvjetima. Ekspertna znanja i vještine ne samo da će omogućiti brže uklapanje u proizvodne procese na našem području nego će dati i temelj za razumijevanje i daljnje praćenje razvojnih trendova u specifičnim specijalističkim područjima tehničkih znanosti za koje se otvaraju ovi studiji. Specijalistički diplomski stručni studij Elektrotehnike dao bi nove poticaje za gospodarski razvitak u regiji kojoj gravitira cijela Dalmacija i dio susjedne Bosne i Hercegovine. Potpuno smo svjesni da se razvoj Republike Hrvatske u svakom njenom dijelu mora temeljiti na novim tehnologijama i uslugama, te brzim prilagodbama na promjenjive zahtjeve globalnog tržišta. Za upravljanje i uspješno kreiranje ovog razvojnog procesa nužan uvjet je - osim ostvarivanja materijalnih pretpostavki - generiranje stručno osposobljene radne snage kroz odgovarajući edukacijski proces. Otvaranje Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike, nakon redovitog stručnog studija ili preddiplomskog sveučilišnog studija, nameće se kao


nužnost razvoja ove regije. Predloženi studij ima za cilj educiranje radne snage kako bi se ova mogla vrlo brzo i uspješno uklopiti u hrvatske, regionalne, europske ali i globalne gospodarstvene tokove, te odgovoriti na sve izazove koje nameće suvremeno gospodarstvo u domeni proizvodnje roba i usluga. Plan i program Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike gdje će se upisivati prvostupnici koji su završili trogodišnje tehničke stručne, ili preddiplomske sveučilišne studije (180 ECTS) polje Elektrotehnika, u cijelosti je u skladu s intencijama Bolonjskog procesa i čini logični niz u programu cjeloživotne edukacije i razvoja društva znanja. Cilj je studijskog programa produbljivanje i proširivanje djelokruga elektrotehničkih znanja, spoznaja i vještina tehničkih kadrova prema zahtjevima i potrebama regionalnog i nacionalnog gospodarstva. Predloženi je studijski program osmišljen tako da studenti steknu potrebno znanje i vještine za samostalno obavljanje visokostručnih inženjerskih poslova. Nositelj je novog studija u organizacijskom, materijalnom i izvedbenom smislu Sveučilišta u Splitu podružnica Sveučilišni odjel za stručne studije, u daljnjem tekstu Odjel. Odjel je institucija koja u posljednjih petnaestak godina u različitim organizacijskim formama uspješno stvara neophodan tehnički i stručni kadar iz polja tehničkih znanosti. Temeljem stečenog iskustva Odjel vrši stalnu transformaciju i prilagodbu edukacijskih procesa stvarnim potrebama tržišnog okruženja. Osnovan kao Veleučilište u Splitu (1998-2003), zatim Sveučilišni studijski centar za stručne studije Sveučilišta u Splitu (2005–2012), te Odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu (2012–danas), Odjel je u potpunosti implementirao Bolonjski proces. Na 13. sjednici održanoj dana 06. travnja 2010. godine, Stručno vijeće Odjela donijelo je Odluku o usvajanju planova i programa specijalističkih diplomskih stručnih studija. Između ostalih, usvojeni su planovi i programi Specijalističkog diplomskog studija politehnike sa specijalizacijama: Elektrotehnika Informacijske tehnologije Strojarstvo Akreditirani stručni studiji iz odnosnih znanstvenih polja stručni su studiji od 180 ECTS koji se izvode u Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu. Za njih su odobrene dopusnice koje je izdao ministar znanosti, obrazovanja i športa, temeljem prethodno pribavljenog mišljenja Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje. Dopusnice su izdane za sljedeće stručne studije: Elektronika - trogodišnji studij čijim se završetkom stječe 180 ECTS bodova (Klasa:

UP/I-602-04/07-13/00028, Urbroj: 533-07-07-0004 od 2.10.2007.) Elektroenergetika - trogodišnji studij čijim se završetkom stječe 180 ECTS bodova

(Klasa: UP/I-602-04/07-13/00026, Urbroj: 533-07-07-0004 od 2.10.2007.) Informacijska tehnologija - trogodišnji studij čijim se završetkom stječe 180 ECTS

bodova (Klasa: UP/I-602-04/07-13/00025, Urbroj: 533-07-07-0004 od 19.12.2007.) Konstrukcijsko strojarstvo - trogodišnji studij čijim se završetkom stječe 180 ECTS

bodova (Klasa: UP/I-602-04/07-13/00055, Urbroj: 533-07-07-0004 od 14.11.2007.)


Odlukom Senata Sveučilišta u Splitu Urbroj: 01-1-54/7-2011 od 16.02.2011. prihvaćen je program Specijalističkog diplomskog stručnog studija Politehnika sa specijalizacijama: Elektrotehnika, Informacijske tehnologije te Strojarstvo, s početkom izvođenja od akademske godine 2011./12. Povjerenstvo Rektorskog zbora za izradu Popisa akademskih i stručnih naziva na svojoj je sjednici od 5. 11. 2012. predložilo da se, poradi usklađivanja stručnih naziva, "Specijalistički diplomski stručni studij Politehnike preoblikuje u tri zasebna studijska programa, pri čemu bi studijski programi sadržajno ostali isti kao predloženi moduli, tj. naziv, sadržaj i pripadajući ECTS bodovi pojedinog kolegija ostali bi nepromijenjeni". Osnivanje Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnika u skladu je s obvezom uklapanja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) u Europski kvalifikacijski okvir (EQF). Na osnovi toga očekuje se da će diplomirani studenti s kvalifikacijom Stručni specijalist inženjer s naznakom specijalizacije (razina 7.1. prema HKO) - kao europski standardizirane razine visokog obrazovanja - imati niz prednosti na globalnom tržištu rada. Stečenim ekspertnim specijalističkim znanjem u skladu s realnim gospodarstvenim potrebama bit će prihvatljivi poslodavcima. U tom kontekstu Odjel je sukladno članku 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07 i 45/09 – pročišćeni tekst) razradio prijedlog programa dvogodišnjeg Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnika. Njegovim završetkom studenti stječu dodatnih 120 ECTS bodova i stručni naziv stručni/a specijalist/ica inženjer/inženjerka elektrotehnike. Predloženi studijski program u skladu je sa strateškim planom razvoja Sveučilišta u Splitu. U razmatranju pravaca i optimalnog tempa razvoja s ciljem upotpunjavanja studijske ponude i ostvarivanja specifičnih značajki i komparativnih prednosti Sveučilišta, izneseni su prijedlozi novih studijskih programa. Usklađujući inicijative sastavnica sa cjelinom razvojnih potreba i interesa Sveučilišta, na Senatu je prihvaćen prijedlog našeg Odjela za stručne studije za uvođenjem studijskog programa specijalističkog diplomskog stručnog studija politehnike. Senat je prijedlog usvojio na sjednici od 1. ožujka 2010. godine.

Koncepcija programa temelji se na objektivnim okolnostima raspoloživosti vlastitog i suradničkog nastavnog kadra Centra, te logičnog kontinuiteta studiranja s dosadašnjeg stručnog prema specijalističkom diplomskom stručnom studiju. Glavninu studijskog programa izvodili bi postojeći nastavni stručni i znanstveni kadrovi Centra. Za pojedine specijalističke predmete predviđen je angažman vanjskih suradnika s ostalih sastavnica Sveučilišta u Splitu, ali i niza eksperata iz gospodarske prakse s kojima je već ostvarena permanentna nastavna i izvannastavna praktična suradnja. Snažnu motivaciju za ustrojavanje specijalističkog studija politehnike dobilo se slijedom brojnih i učestalih zahtjeva studentske populacije te stručnih kadrova koji sve više trebaju i prihvaćaju sustav cjeloživotnog obrazovanja. U Republici Hrvatskoj do sada su pokrenuti srodni Specijalistički diplomski stručni studiji na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu (Politehnički specijalistički diplomski


stručni studij - smjerovi elektrotehnika i informatika), a neke od srodnih specijalizacija/smjerova izvode se i na Veleučilištima u Rijeci (informacijska tehnologija u poslovnim sustavima), Karlovcu (strojarstvo) i Velikoj Gorici (informacijski sustavi). Trenutačno na širem području Dalmacije nema visokoškolske ustanove koja izvodi specijalistički stručni studij iz područja tehničkih znanosti. Slijedom toga, a ponajprije zbog potreba razvoja gospodarstva južne Hrvatske, predloženi su odgovarajući specijalistički studijski programi. Uvođenjem specijalističkih studija kao posljednjeg stupnja kompletirala bi se vertikala stručnih studija. To je osobito važno ako se ima u vidu kako je do sada veliki broj studenata završio stručne studije na bivšem Veleučilištu u Splitu, Odjelu za stručne studije, Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, na Pomorskom fakultetu i drugim visokoškolskim ustanovama u RH. Kvalifikacije koje su pri tomu studenti stekli variraju od više stručne spreme inženjera odgovarajuće tehničke grane (prije uvođenja Bolonjskog procesa), do stručnog pristupnika (150 ECTS), odnosno stručnog prvostupnika (180 ECTS) prema novom Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Stručni su studiji, koje su završile navedene kategorije studenata, između ostalog elektrotehnika, elektroenergetika, elektronika, strojarstvo, konstrukcijsko strojarstvo, informatika, informacijska tehnologija i dr. Predloženi je specijalistički studijski program strukturiran tako da omogućuje stjecanje specijalističkih znanja u širokom spektru tehničkih polja i grana. Može se očekivati veliki interes za specijalistički studij navedenih skupina studenata sa završenim stručnim studijem. Budući da je upis specijalističkih studija moguć i nakon završenog prvog bolonjskog ciklusa na sveučilišnom prijediplomskom studiju, broj zainteresiranih za naše specijalističke studije može još rasti i raste. U Odjelu za stručne studije, u okviru strategije razvitka, izvršene su pripreme i realizirana metodologija u okviru zakonskih normi kojom smo omogućili našim studentima sa završenim studijem od 150 ECTS prijelaz na studijski program od 180 ECTS. Za oba studija imamo dopusnicu MZOŠ-a. Većina studenata opredijelila se za stjecanje zvanja stručnog prvostupnika upravo s namjerom da nastavi studiranje na specijalističkom studiju. Studenti tehničkih studija našeg Odjela i studenti bivšeg Veleučilišta u Splitu koji su diplomirali prema predbolonjskim studijskim programima imaju pravo na dobivanje svjedodžbe stručnog prvostupnika inženjera odgovarajuće struke. Njima je temeljem Popisa odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica s kojima se izjednačava stručni naziv stečen završetkom stručnoga dodiplomskog studija u trajanju kraćem od tri godine (Narodne novine, broj 45/08 i 87/09) priznat ekvivalent od 180 ECTS. Ta skupina ranijih studenata iskazuje veliki interes za upis specijalističkih stručnih studija i gotovo su svakodnevni upiti o mogućnosti takve realizacije u našem Odjelu za stručne studije. Tijekom tekuće akademske godine dvadesetak stručnih pristupnika i inženjera s predbolonjskim diplomama koje su ostvarili studiranjem na fakultetima Sveučilišta u Splitu predalo je molbe za priznavanjem predmeta prema našem studijskom programu. Temeljni im je motiv zadovoljavanje pretpostavki za nesmetan upis na specijalističke

http://www.propisi.hr/index.php?page=detail&id=8003




stručne studije. Molbe su riješene tako da unutar jedne akademske godine moraju položiti razliku ECTS bodova kako bi dobili svjedodžbu o završenom programu od 180 ECTS, a time i kvalifikaciju stručnog prvostupnika. To im nije bilo omogućeno u ustanovama na kojima su prethodno studirali. Važno je istaknuti da najveći broj zainteresiranih za specijalistički diplomski stručni studij dolazi iz redova bivših studenata stručnih studija koji su već bili zaposleni ili su se zaposlili nakon završetka stručnog studija. Jedina im je mogućnost nastavka studiranja (temeljem izravnog upisa) upis izvanrednog specijalističkog stručnog studija. Na stručnim se studijima Odjela i do sada organizirala nastava za kategoriju izvanrednih studenata, što nije bilo moguće na velikoj većini članica Sveučilišta u Splitu budući da nisu nisu upisivale studente na izvanredni studij. Snažna motivacija za upis predloženog studija je i činjenica da je završetak specijalističkog diplomskog studija neophodan uvjet za polaganje stručnog ispita i dobivanje certifikata ovlaštenog inženjera (prema Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva - Narodne novine, broj 24/08 i 141/09, te članka 5. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji - Narodne novine, br. 76/07 i 38/09). To je vrlo značajno za sve zainteresirane, osobito za one koji imaju vlastite tvrtke. Predloženi studijski program predviđa trajanje Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnika od dvije godine (4 semestra – 120 ECTS) čime je studij usklađen sa sličnim studijima unutar Europske Unije. Završetkom studija stječe se stručni naziv ''Stručni/a specijalist/specijalistica inženjer/inženjerka elektrotehnike (struč. spec. ing. el.). 1.1.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada Imajući u vidu činjenicu da je Republika Hrvatska punopravna članica Europske Unije i otvorenost fondova Europske unije, izgledan je značajniji napredak u različitim područjima gospodarstva. Očekuje se da će razvitak gospodarstva u Dalmaciji, unatoč trenutačnoj stagnaciji, s obzirom na prirodne resurse i geostrateški položaj, biti intenzivniji. Promjena tržišnih odnosa na ukupnom tržištu rada i dobara uvjetovana je pomakom ka društvu znanja zbog čega područje tehničkih znanosti i vještina sveobuhvatno i interdisciplinarno prodire u gotovo sva područja ljudske djelatnosti. U interaktivnim je odnosima s gospodarstvenicima regije uočena potreba prilagodbe edukacijskog procesa pripreme kadrova za različita tehnička područja. Osim specifičnog specijalističkog tehničkog znanja i vještina, edukacija kadrova treba obuhvatiti i znanje izvan tehničke domene neophodno za obavljanje proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Trenutačno stanje i projekcije razvoja ukazuju da će rasti potreba za postojećim i novim zanimanjima i profilima koji u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru odgovaraju kvalifikaciji specijaliste. Prethodni stručni obrazovni nivo danas sve manje zadovoljava zahtjeva moderne struke. Stalno pojavljivanje novih tehnologija i proizvoda i povećani zahtjevi u industriji traže barem za jedan stupanj viši stručni profil. Nedostatak tog profila poglavito se osjeća u privatnim tvrtkama koje traže stručnjaka specijalistu koji će biti


sposoban trenutačno zadovoljiti potrebe radnog mjesta. Specijalistički diplomski studij Elektrotehnike koncepcijski i sadržajem značajno se razlikuje od odgovarajućih diplomskih sveučilišnih studija. Završetkom specijalističkog studija studenti stječu primjerenu razinu konkretnih znanja i vještina. To će im omogućiti uspješno obavljanje stručnih poslova i neposredno uključivanje u radne procese. Eksplozivan razvitak i integracija mikroelektronike i računalnih tehnologija omogućio je njihovu primjenu u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti. Elektroničke, informacijske i telekomunikacijske tehnologije i na njima temeljeni sustavi, uređaji i sklopovi, otvaraju prostor za realizaciju gospodarski perspektivnih i profitabilnih djelatnosti. Nove tehnologije osiguravaju i snažan iskorak u kvaliteti automatskog vođenja u procesnoj industriji pri upravljanju prometnim sredstvima (automobil, brod, zrakoplov), složenim robotima i u suvremenim medicinskim uređajima, uređajima za prijenos slike, glasa i podataka. Potrebe za električnom energijom neprekidno rastu što uvjetuje stalni razvoj uređaja za pretvorbu energije, pronalaženje novih ekološki prihvatljivih izvora, obnovljivih izvora i poboljšanje postojećih sustava. Automatizacija i robotizacija u strojarstvu sve su prisutniji i značajniji čimbenici daljnjeg razvoja. Otvaranjem Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike želi se odgovoriti navedenim potrebama suvremenog regionalnog gospodarstva na dinamičan način, kreiranjem prilagodljivih nastavnih planova i programa. U stvaranju i prilagođavanju potrebnih kadrovskih profila nužan je interaktivan odnos s gospodarstvom. Razvoj industrije i iskoristivosti energetskih potencijala na području regije na koju se oslanja specijalistički stručni studij imat će za posljedicu povećanje zahtjeva na tržištu rada za profilom stručnjaka koji može samostalno obavljati poslove vezane za razvoj, projektiranje, upravljanje i održavanje uređaja i sustava, te automata i strojeva. Očekuje se otvaranje novih radnih mjesta u području telekomunikacija (T-HT, ViP-net, Tele 2, Optima Telekom i drugi novi operatori u mobilnoj i fiksnoj telefoniji, te tvrtke u području kabelske televizije) kao i u području primijenjene elektronike, energetike - u brodograđevnoj, cementnoj, kemijskoj, metalskoj i metaloprerađivačkoj industriji (Brodograđevna industrija Split, Brodogradilište Trogir, Željezara - Kaštel Sućurac, Adriavinil, Cemex), elektroprivredi (objekti i pogoni HEP-a), elektroničkim medijima (radio i TV postaje u privatnom i javnom sektoru, web portali), tiskanim medijima, građevinskim tvrtkama i trgovačkim lancima, turizmu, manjim tvrtkama koje se bave projektiranjem i izvođenjem električnih instalacija, napajanja iz alternativnih izvora električne energije, energetskih pogona, alata, sklopova, složenih dijelova, uređaja i strojeva, u javnim službama, bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama, vojsci, policiji, vatrogastvu i drugim ustanovama. S nekima od navedenih već su potpisani i posebni ugovori o stručnoj i poslovnoj suradnji. U procesu realizacije nastavnih planova i programa ostvaren je niz kontakata s gospodarstvenicima regije. Primarni je cilj omogućavanje specijalizacije za one radne profile koji su nedostatni u gospodarstvu naše regije. Shodno tomu kreiran je originalni studijski program koji je modularan i jedinstven ne samo po svom sadržaju nego i po pristupu izradi edukacijskog koncepta i strukture.


Gospodarskim subjektima u Regiji dostavljen je ovaj Elaborat o Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Elektrotehnike radi davanja mišljenja o zapošljivosti naših studenata i primjerenosti ishoda učenja koji se stječu završetkom studija. Očitovale su se sljedeće ustanove/tvrtke: ADRIA WINCH d.o.o. - Split BIT-ART INFORMATIKA d.o.o. - Split, Sinj CEMEX, Hrvatska d.d. - Kaštel Sućurac ČULIĆ ELEKTROODJEL d.o.o. - Solin DALSTROJ d.d. - Split ELMAP d.o.o. - Split HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - Županijska komora Split, Odsjek za

industriju HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT - Split INERO d.o.o. - Split INFOS d.o.o. - Split KONČAR - ELEKTRIČNI UREĐAJI d.d. - Split OPTIMA TELEKOM d.d. - podružnica Split POMORSKI CENTAR ZA ELEKTRONIKU (PCE) d.o.o. - Split POS TRADE d.o.o. - Split 1.1.3. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama. Temeljno je opće usvojeno polazište (u Europi i SAD-u) specijalističkog studija didaktički koncept učenja uz rad. Specijalistički tehnički studij po definiciji zahtijeva što tješnji kontakt s praksom, pa je težište predloženog studija usmjereno na konkretiziranje gradiva iznesenog na predavanjima kroz stručne posjete, terenski rad, terenske vježbe, specijalističku praksu, izradu stručnih izvješća i projekata, te intenzivan grupni i samostalni rad u laboratorijima uz demonstriranje pokusa i rad na simulacijskim modelima. U nastavnom procesu aktivno se prate svjetski i posebice europski tokovi u visokom obrazovanju, kao i potrebe gospodarstva. Sukladno tomu kreiran je i odgovarajući nastavni program koji nudi više specijalizacija s različitim modulima što otvara prostor za ravnopravno sudjelovanje nastavnika i studenata u tuzemnim i inozemnim specijalističkim projektima. Kako bi se prijedlog programa specijalističkog stručnog studija Elektrotehnike što bolje približio trenutačnom stanju struke, proučeni su dokumenti za podešavanje i usklađivanje odgovarajućih edukacijskih programa u Europi. Glavni su cilj i svrha upoznavanje s bitnim teorijskim i najnaprednijim praktičnim i specijalističkim aspektima izvedbe i implementacije u modernoj industriji, telekomunikacijskim i elektroenergetskim sustavima. Specijalistički diplomski stručni studij Elektrotehnika ustrojen tako da velike zahtjeve koje nameće informatizacijska era, ekstremno brzi razvoj novih tehnologija i skraćivanje vremenskog ciklusa zastarijevanja tehnologija, zadovolji u širokom opsegu tehničkih disciplina vodeći računa o uravnoteženom proučavanju kako tehničkih tako i pratećih informatičkih vještina. Posebna pozornost


posvećena je razvijanju generičkih vještina kreativnog razmišljanja, samostalnog i timskog rada, te sposobnosti donošenja odluka na raznim razinama odlučivanja. Studij je podijeljen na tri razine:

Temeljna nastava koja studentu omogućuje usvajanje neophodnog temeljnog i općeg znanja i vještina;

Specijalistički moduli koji se unapređuju prema zahtjevima struke (up-to-date). Svaka generacija studenata dobiva priliku savladati konkretne suvremene tehnologije i ostvariti mogućnost uključivanja u radni proces bez dodatne obuke. Pri tomu temeljito savladavaju probleme uporabe širokog spektra ispitne i mjerne opreme;

Specijalistička praksa/projekt i diplomski rad Ovom se koncepcijom studentima u okviru zajedničkih ili modulskih programa, uz obvezne predmete, daje mogućnost odabira izbornih predmeta iz široke palete od 34 predmeta od kojih neki pripadaju Specijalističkim diplomskim stručnim studijima Informacijskih tehnologija i Strojarstva. Time se osigurava maksimalno ispunjavanje želja, afiniteta ali i potreba studenata prema što užoj specijalizaciji sukladno potrebama njihovih tvrtki odnosno tržišta rada. Predloženi se specijalistički diplomski stručni studij Elektrotehnika sastoji od četiri modula oblikovanim prema specifičnim tehničkim profilima. U izradi studijskih programa sagledane su potrebe gospodarstva uz uvažavanje preporuka europskih tijela zaduženih za usklađivanje strukture obrazovanja u tehničkim područjima. Studijski program sastoji se od četiri semestra:

Prvi semestar (temeljna nastava zajednička za sve module) - studenti ovladavaju znanjem koje ne ulazi striktno u domenu tehničkih spoznaja, ali je neophodno za uspješno obavljanje specijalističkih stručnih tehničkih poslova u gospodarstvu. Odnosi se na zakonsku regulativu iz područja tehničkih djelatnosti u gospodarstvu, poslovno komuniciranje, educiranje za vođenje poslova kao cjeline proizvodnog procesa i nadopunjavanje znanja iz područja prirodnih znanosti i informatike;

Drugi i treći semestar (specijalistički moduli) - studenti u sklopu odgovarajuće specijalizacije/modula stječu specijalistička tehnička znanja neophodna za uspješno uklapanje u gospodarstvene tokove regije, Republike Hrvatske u cjelini, ali i za stvaranje radnog potencijala s kojim mogu biti konkurentni i na inozemnom tržištu rada. Veliki broj ponuđenih obveznih i izbornih specijalističkih predmeta omogućuje studentima stjecanje znanja i vještina koje su neophodne na njihovim sadašnjim ili budućim radnim mjestima. Studenti također imaju slobodu odabira izbornih predmeta ne samo iz svog nego i iz drugih specijalističkih modula i tehničkih diplomskih studija, kako bi se profilirali prema osobnim sklonostima, željama i potrebama;

Četvrti semestar (zajednički za sve module) - studenti se kroz specijalističku praksu/ projekt prilagođen odabranom modulu, te izradu završnog rada, osposobljavaju za rješavanje stvarnih i realnih stručnih problema, zadataka i projekata.

Napomena: svi studenti upisuju kolegij Specijalistička praksa/specijalistički projekt. Redoviti (nezaposleni) studenti u sklopu ovog kolegija upućuju se na


praksu, a izvanredni studenti (zaposleni) ne. Kolegij završava izradom Specijalističkog projekta kojim student pokazuje da je sposoban rješavati konkretne inženjerske probleme i zadatke iz prakse.

Edukacijski ciljevi i kompetencije koje student stječe tijekom specijalističkog stručnog studija, osim svojih općih odrednica, imaju i specifične odrednice koje definira odabir odgovarajućeg specijalističkog modula. U profiliranju modula sagledane su realne potrebe gospodarstva i kompetencije koje stručni kadar mora posjedovati kako bi se uspješno nosio sa suvremenim stručnim izazovima. Predloženi specijalistički diplomski stručni studij Elektrotehnike sastoji se od četiri modula:

Radiokomunikacije

Integrirane komunikacijske tehnologije

Industrijska elektronika

Elektroenergetika. Sadržaji pojedinih modula u skladu su s najnovijim spoznajama i kretanjima u struci. Cilj je stjecanje znanja, vještina i pripadnih kompetencija kojima bi se premostili nedostatci ranijih programa stručnog obrazovanja što su se očitovali u bitnoj razlici između onoga što se vidi, radi i uči za vrijeme studija i onoga što stručne specijaliste inženjere odgovarajuće specijalizacije očekuje na budućem radnom mjestu. Stručni specijalist inženjer elektrotehnike koji završi modul Radiokomunikacije može se zaposliti na širokom spektru poslova: planiranja, održavanja, nadzora i upravljanja radiokomunikacijskih i

radiodeterminacijskih sustava, projektiranja i implementiranja radiokomunikacijskih i radiodeterminacijskih sustava

za prijenos govora, slike, podataka i određivanje položaja objekta u prostoru, izrade troškovnika potrebnih za izgradnju radiokomunikacijskih i

radiodeterminacijskih sustava prema dobivenim specifikacijama, primjene tehničkih znanja za rješavanje problema koji se susreću u eksploataciji

radiokomunikacijskih i radiodeterminacijskih sustava, tehničkog i tehnološkog nadzora proizvodnje, uporabe i održavanja

radiokomunikacijskih i radiodeterminacijskih sustava kako bi se osigurala izvedba i usklađenost s tehničkim standardima i zakonskim propisima,

unaprjeđenja eksploatacije i razvitka radiokomunikacijskih i radiodeterminacijskih sustava,

marketinga iz domene radiokomunikacijskih i radiodeterminacijskih uređaja i sustava.

Stručni specijalist inženjer elektrotehnike koji završi modul Integrirane komunikacijske tehnologije može se zaposliti na širokom spektru poslova: planiranja, održavanja, nadzora i upravljanja komunikacijskim sustavima, projektiranja i implementiranja širokopojasnih mreža za prijenos govora, slike i

podataka,


izrade troškovnika potrebnih za izgradnju komunikacijskih sustava prema dobivenim specifikacijama,

planiranja, projektiranja, izvedbe, održavanja i nadzora sustava sigurnosti za zaštitu informacijskih sustava i komunikacijskih mreža,

primjene tehničkih znanja za rješavanje problema koji se susreću u eksploataciji komunikacijskih sustava,

izrade programa i aplikacija koji se temelje na standardnim komunikacijskim protokolima,

tehničkog i tehnološkog nadzora proizvodnje, uporabe i održavanja komunikacijskih sustava kako bi se osigurala izvedba i usklađenost s tehničkim standardima i zakonskim propisima,

unaprjeđenja eksploatacije i razvitka komunikacijskih sustava, marketinga iz domene komunikacijskih uređaja i sustava. Stručni specijalist inženjer elektrotehnike koji završi modul Industrijska elektronika može se zaposliti na širokom spektru poslova: razvoja hardverskog i softverskog dijela industrijskih i komercijalnih uređaja, projektiranja i izvođenja uređaja za pretvorbu električne energije i povezivanje

obnovljivih izvora energije na distribucijsku mrežu, projektiranja i izvođenja sustava automatskog upravljanja automatskim procesima

u industriji i transportu, projektiranja elektroničkih uređaja temeljenih na primjeni mikroprocesora i

mikroračunala održavanja i servisiranja mjerno regulacijskih uređaja i sustava u industriji, održavanja i servisiranja dijagnostičkih uređaja i sustava u medicini, digitalne obrade zvuka i slike. Stručni specijalist inženjer elektrotehnike koji završi modul Elektroenergetika može se zaposliti na širokom spektru poslova: projektiranja, konstruiranja i razvoja električkih strojeva i uređaja, projektiranja elektroenergetskih postrojenja, ispitivanja, puštanja u pogon i održavanja strojeva, uređaja i elektroenergetskih

postrojenja, projektiranja elektroenergetskih instalacija, te njihova nadzora i kontrole, vođenja i unaprjeđenja manjih proizvodnih, montažnih, projektno-konstrukcijskih i

drugih tvrtki, odnosno organizacijskih jedinica i servisa, nadzora nad izvođenjem i modernizacijom elektroenergetskih sustava i postrojenja, marketinga elektroenergetskih uređaja.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

1.2.1. Gospodarstvo


Republike Hrvatske je punopravna članica Europske Unije. Kao punopravnoj članici Republici Hrvatskoj su otvoreni na korištenje razvojni fondovi Europske unije. Korištenjem ovih fondova izgledan je značajniji napredak u različitim područjima gospodarstva. Očekuje se da će razvitak gospodarstva u Dalmaciji, unatoč trenutačnoj stagnaciji, s obzirom na prirodne resurse i geostrateški položaj, biti u narednom vremenskom periodu intenzivniji. Trenutačno stanje i projekcije razvoja ukazuju da će rasti potreba za postojećim i novim zanimanjima i profilima koji u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru odgovaraju kvalifikaciji specijaliste. Stalno pojavljivanje novih tehnologija i proizvoda i povećani zahtjevi u industriji traže za stupanj viši stručni profil. Nedostatak tog profila poglavito se osjeća u privatnim tvrtkama koje traže stručnjaka specijalistu koji će biti sposoban trenutačno zadovoljiti potrebe radnog mjesta. Specijalistički diplomski studij Elektrotehnike koncepcijski i sadržajem značajno se razlikuje od odgovarajućih diplomskih sveučilišnih studija. Završetkom specijalističkog studija studenti stječu primjerenu razinu konkretnih znanja i vještina. To će im omogućiti uspješno obavljanje stručnih poslova i neposredno uključivanje u radne procese. Eksplozivan razvitak i integracija mikroelektronike i računalnih tehnologija omogućio je njihovu primjenu u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti. Elektroničke, informacijske i telekomunikacijske tehnologije i na njima temeljeni sustavi, uređaji i sklopovi, otvaraju prostor za realizaciju gospodarski perspektivnih i profitabilnih djelatnosti. Nove tehnologije osiguravaju i snažan iskorak u kvaliteti automatskog vođenja u procesnoj industriji pri upravljanju prometnim sredstvima (automobil, brod, zrakoplov), složenim robotima i u suvremenim medicinskim uređajima, uređajima za prijenos slike, glasa i podataka. Potrebe za električnom energijom neprekidno rastu što uvjetuje stalni razvoj uređaja za pretvorbu energije, pronalaženje novih ekološki prihvatljivih izvora, obnovljivih izvora i poboljšanje postojećih sustava. Automatizacija i robotizacija u strojarstvu sve su prisutniji i značajniji čimbenici daljnjeg razvoja. Otvaranjem Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike želi se odgovoriti navedenim potrebama suvremenog regionalnog gospodarstva na dinamičan način, kreiranjem prilagodljivih nastavnih planova i programa. U stvaranju i prilagođavanju potrebnih kadrovskih profila nužan je interaktivan odnos s gospodarstvom. Razvoj industrije i iskoristivosti energetskih potencijala na području lokalne uprave i gospodarstva na koju se oslanja specijalistički stručni studij imat će za posljedicu povećanje zahtjeva na tržištu rada za profilom stručnjaka koji može samostalno obavljati poslove vezane za razvoj, projektiranje, upravljanje i održavanje uređaja i sustava, te automata i strojeva. Očekuje se otvaranje novih radnih mjesta u području telekomunikacija (intenziviranje izgradnje širokopojasne optičke pristupne infrastrukture u suradnji sa lokalnom samoupravom i gospodarskim kompanija uz korištenje sredstava europskih fondova, privatnih investicija i investicija lokalne uprave) kao i u području primijenjene elektronike, energetike - u brodograđevnoj, cementnoj, kemijskoj, metalskoj i metaloprerađivačkoj industriji (Brodograđevna industrija Split, Brodogradilište Trogir, Željezara - Kaštel Sućurac, Adriavinil, Cemex), elektroprivredi (objekti i pogoni HEP-a), elektroničkim medijima (radio i TV postaje u privatnom i javnom sektoru, web portali), tiskanim medijima, građevinskim tvrtkama i


trgovačkim lancima, turizmu, manjim tvrtkama koje se bave projektiranjem i izvođenjem električnih instalacija, napajanja iz alternativnih izvora električne energije, energetskih pogona, alata, sklopova, složenih dijelova, uređaja i strojeva, u javnim službama, bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama, vojsci, policiji, vatrogastvu i drugim ustanovama. S nekima od navedenih već su potpisani i posebni ugovori o stručnoj i poslovnoj suradnji. 1.2.2. Poduzetništvo Ukupnim programom Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike kojim se uz nužna tehnička znanja usvajaju i znanja iz domena ekonomske znanosti, pravnih znanosti, računalnih tehnologija i drugo, među ostalim ima za cilj da diplomirani kadar bude osposobljen i za poduzetničko djelovanje. Dakle da ne predstavlja samo pasivnu radnu snagu koja čeka angažman na tržištu rada, već da ima sposobnosti i znanja da aktivno pokreće i kreira tržište rada. Da bude osposobljen za poduzetničko djelovanje, samozapošljavanje i intenzivan društveni angažman. Takav kadar koji se stvara ovim studijskim programom koji je u stalnom preoblikovanju u interakciji sa gospodarstvom, predstavlja i kadar za koji su zainteresirani lokalni poduzetnici. 1.2.3. Civilno društvo Demokratsko društvo karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Najkraće rečeno, civilno društvo su građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja. Inženjerski kadar koji će nastati temeljem studijskog programa Specijalističkih diplomskih stručnih studija Elektrotehnike svojim doprinosom na daljnjem razvoju regionalnog gospodarstva dat će doprinos i razvoju Civilnog društva. Razvoj Civilnog društva uz definiranje demokratskih prava i sloboda teško je ostvarljiv bez ukupnog gospodarskog rasta i razvoja. U procesu realizacije nastavnih planova i programa ostvaren je niz kontakata s gospodarstvenicima regije. Primarni je cilj omogućavanje specijalizacije za one radne profile koji su nedostatni u gospodarstvu naše regije. Shodno tomu kreiran je originalni studijski program koji je modularan i jedinstven ne samo po svom sadržaju nego i po pristupu izradi edukacijskog koncepta i strukture.

1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

Završetakom specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike stječe se neophodan uvjet za polaganje stručnog ispita i dobivanje certifikata ovlaštenog inženjera (prema Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva - Narodne novine, broj 24/08 i 141/09, te članka 5. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji - Narodne novine, br. 76/07 i 38/09).

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gra%C4%91ani_(pravo)&action=edit&redlink=1


Nakon što je student diplomirao na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Elektrotehnike, stekao zakonom propisano radno iskustvo, te položio državni stručni ispit, može se upisati u Imenik ovlaštenih inženjera Elektrotehnike, učlaniti u Komoru inženjera elektrotehnike, te u skladu sa stečenim ovlastima obavljati poslove, projektiranja, stručnog nadzora u izgradnji i /ili voditelja radova.

1.4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava

Za educiranje kadrova ili svojih zaposlenika zainteresiran je niz gospodarskih subjekata u regiji. Očekivani partneri izvan visokoškolskog sustava su gospodarske tvrtke u državnom i privatnom sektoru u industriji (cementnoj, kemijskoj, metaloprerađivačkoj, brodograđevnoj,...), u području fiksnih i bežičnih komunikacija i elektroprivredi, te javne ustanove i službe. Na toj osnovi uspostavljeni su kontakti i proveden niz konzultacija s etabliranim stručnjacima i gospodarstvenicima iz tvrtki kojima su zanimljivi naši studijski programi. Promjena tržišnih odnosa na ukupnom tržištu rada i dobara uvjetovana je pomakom ka društvu znanja zbog čega područje tehničkih znanosti i vještina sveobuhvatno i interdisciplinarno prodire u gotovo sva područja ljudske djelatnosti. U interaktivnim je odnosima s gospodarstvenicima regije uočena potreba prilagodbe edukacijskog procesa pripreme kadrova za različita tehnička područja. Osim specifičnog specijalističkog tehničkog znanja i vještina, edukacija kadrova treba obuhvatiti i znanje izvan tehničke domene neophodno za obavljanje proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Trenutačno stanje i projekcije razvoja ukazuju da će rasti potreba za postojećim i novim zanimanjima i profilima koji u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru odgovaraju kvalifikaciji specijaliste. Prethodni stručni obrazovni nivo danas sve manje zadovoljava zahtjeva moderne struke. Stalno pojavljivanje novih tehnologija i proizvoda i povećani zahtjevi u industriji traže barem za jedan stupanj viši stručni profil. Nedostatak tog profila poglavito se osjeća u privatnim tvrtkama koje traže stručnjaka specijalistu koji će biti sposoban trenutačno zadovoljiti potrebe radnog mjesta. Specijalistički diplomski studij Elektrotehnike koncepcijski i sadržajem značajno se razlikuje od odgovarajućih diplomskih sveučilišnih studija. Završetkom specijalističkog studija studenti stječu primjerenu razinu konkretnih znanja i vještina. To će im omogućiti uspješno obavljanje stručnih poslova i neposredno uključivanje u radne procese. Eksplozivan razvitak i integracija mikroelektronike i računalnih tehnologija omogućio je njihovu primjenu u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti. Elektroničke, informacijske i telekomunikacijske tehnologije i na njima temeljeni sustavi, uređaji i sklopovi, otvaraju prostor za realizaciju gospodarski perspektivnih i profitabilnih djelatnosti. Nove tehnologije osiguravaju i snažan iskorak u kvaliteti automatskog vođenja u procesnoj industriji pri upravljanju prometnim sredstvima (automobil, brod, zrakoplov), složenim robotima i u suvremenim medicinskim uređajima, uređajima za prijenos slike, glasa i podataka. Potrebe za električnom energijom neprekidno rastu što uvjetuje stalni razvoj uređaja za pretvorbu energije, pronalaženje novih ekološki


prihvatljivih izvora, obnovljivih izvora i poboljšanje postojećih sustava. Automatizacija i robotizacija u strojarstvu sve su prisutniji i značajniji čimbenici daljnjeg razvoja. Otvaranjem Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike želi se odgovoriti navedenim potrebama suvremenog regionalnog gospodarstva na dinamičan način, kreiranjem prilagodljivih nastavnih planova i programa. U stvaranju i prilagođavanju potrebnih kadrovskih profila nužan je interaktivan odnos s gospodarstvom. Razvoj industrije i iskoristivosti energetskih potencijala na području regije na koju se oslanja specijalistički stručni studij imat će za posljedicu povećanje zahtjeva na tržištu rada za profilom stručnjaka koji može samostalno obavljati poslove vezane za razvoj, projektiranje, upravljanje i održavanje uređaja i sustava, te automata i strojeva. Očekuje se otvaranje novih radnih mjesta u području telekomunikacija (T-HT, ViP-net, Tele 2, Optima Telekom i drugi novi operatori u mobilnoj i fiksnoj telefoniji, te tvrtke u području kabelske televizije) kao i u području primijenjene elektronike, energetike - u brodograđevnoj, cementnoj, kemijskoj, metalskoj i metaloprerađivačkoj industriji (Brodograđevna industrija Split, Brodogradilište Trogir, Željezara - Kaštel Sućurac, Adriavinil, Cemex), elektroprivredi (objekti i pogoni HEP-a), elektroničkim medijima (radio i TV postaje u privatnom i javnom sektoru, web portali), tiskanim medijima, građevinskim tvrtkama i trgovačkim lancima, turizmu, manjim tvrtkama koje se bave projektiranjem i izvođenjem električnih instalacija, napajanja iz alternativnih izvora električne energije, energetskih pogona, alata, sklopova, složenih dijelova, uređaja i strojeva, u javnim službama, bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama, vojsci, policiji, vatrogastvu i drugim ustanovama. S nekima od navedenih već su potpisani i posebni ugovori o stručnoj i poslovnoj suradnji. U procesu realizacije nastavnih planova i programa ostvaren je niz kontakata s gospodarstvenicima regije. Primarni je cilj omogućavanje specijalizacije za one radne profile koji su nedostatni u gospodarstvu naše regije. Shodno tomu kreiran je originalni studijski program koji je modularan i jedinstven ne samo po svom sadržaju nego i po pristupu izradi edukacijskog koncepta i strukture. Gospodarskim subjektima u Regiji dostavljen je ovaj Elaborat o Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Elektrotehnike radi davanja mišljenja o zapošljivosti naših studenata i primjerenosti ishoda učenja koji se stječu završetkom studija. Očitovale su se sljedeće ustanove/tvrtke: ADRIA WINCH d.o.o. - Split BIT-ART INFORMATIKA d.o.o. - Split, Sinj CEMEX, Hrvatska d.d. - Kaštel Sućurac ČULIĆ ELEKTROODJEL d.o.o. - Solin DALSTROJ d.d. - Split ELMAP d.o.o. - Split HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - Županijska komora Split, Odsjek za

industriju HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT - Split INERO d.o.o. - Split INFOS d.o.o. - Split


KONČAR - ELEKTRIČNI UREĐAJI d.d. - Split OPTIMA TELEKOM d.d. - podružnica Split POMORSKI CENTAR ZA ELEKTRONIKU (PCE) d.o.o. - Split POS TRADE d.o.o. - Split


1.5. Način financiranja

Studijski program se financira iz proračuna Republike Hrvatske, te se sufinanciranje programa ostvaruje putem školarina izvanrednih studenata. Svi financijski detalji vezani uz uplatu školarine za svaku akademsku godinu objavljuju se na Web stranicama Sveučilišnog odjela za stručne studije.

1.6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji

1.6.1. Usporedivost s studijskim programima u Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj do sada su pokrenuti srodni Specijalistički diplomski stručni studiji na:

Tehničkom veleučilištu u Zagrebu (Politehnički specijalistički diplomski stručni studij - smjerovi elektrotehnika i informatika)

Neke od srodnih specijalizacija/smjerova izvode se i na:

Veleučilištima u Rijeci (informacijska tehnologija u poslovnim sustavima),

Karlovcu (strojarstvo) i

Velikoj Gorici (informacijski sustavi). Za razliku od navedenih studijskih programa, studijski program Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike našeg Odjela formira inženjerski profil koji osim stečenih tehničkih znanja raspolaže i potrebnim konkretnim netehničkim znanjima koja su neophodna za uspješan rad i djelovanje inženjera tehničke struke u suvremenom gospodarstvu kao što su znanja iz ekonomskih znanosti ( Priprema i vođenje projekta, Osnove računovodstva), pravnih (Tehnička regulativa), informatičkih (Napredna uporaba računala), prirodnih (Matematika u inženjerstvu, Statistika) i društvenih ( Poslovno komuniciranje). Stručni moduli su oblikovani kroz deset kolegija (šest obaveznih) koje u cijelosti pokrivaju specifični edukacijski prostor pojedine grane, s naglaskom na stjecanje praktičnih znanja i vještina. Da bi student mogao oblikovati svoja znanja prema svojim stvarnim potrebama i afinitetima u okviru svakog ponuđenog modula upisuje minimalno četiri izborna kolegija, koje bira iz drugih modula kojeg je upisao, iz drugih modula i/ili sa drugih studija. Ovakav pristup se pokazao izuzetno podesan i podatan za primjenu Erasmus programa razmjene, gdje naši studenti mogu na stranom visokom učilištu s kojim imamo Erasmus sporazum upisati kolegije koji proširuju njihova znanja u njihovu interesu, a nisu nužno podudarna s kolegijima koje nudi Odjel (ti se predmeti, ECTS bodovi, priznaju kao izborni predmeti). Studijski program Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike našeg odjela za razliku od drugih sličnih studijskih programa u Republici Hrvatskoj razvijen je kao fleksibilan model koji u sebe vrlo lako uključuje Erasmus program, te omogućava studentu stjecanje željenih znanja i vještina prema njegovim partikularnim potrebama i afinitetima.


1.6.2. Usporedivost sa studijskim programima EU U izradi plana i programa studija elektronike korišteni su dokumenti organa Europske komisije zaduženih za usklađivanje strukture obrazovanja: "Guidelines for Engineering Core Profiles 2010", referentni dokument za izobrazbu inženjerskih profila u kojem se sugerira zadovoljenje temeljnih zahtjeva, a izvan njih se ostavlja sloboda izbora; "Proposed Coordinated Structure in Electrical Engineering" iz ERASMUS projekta THEIERE ("Towards the harmonization of Electrical and Information Engineering Education in Europe"); "Tuning educational structures in Europe", preporuke udruge SEFI (European Society for Engineering Education) i drugi. Uvidom u planove i programe, kao i u sadržaje srodnih tehničkih studija, posebice u Europi, uočen je visok stupanj komplementarnosti smjerova/usmjerenja. Primjerice, između ostalih odabrani su za poredbu;

Fachhochschule JOANNEUM – Graz, Austrija (www.fh-joanneum.at) s kojom je ranije bivše Veleučilište imalo ostvaren i određeni nivo suradnje.

Fachhochschule - Köln, Njemačka (www.studium.fh-koeln.de) i

Instituto superior tecnico - Lisabon, Portugal (www.ist.utl.pt). Provedena analiza ukazuje na sljedeće bitne zaključke:

Srodni studiji u inozemstvu uglavnom traju 4 semestara.

Osnovni je pristup i u nas i u inozemnim visokoškolskim ustanovama temeljen na aktivnom učenju uz komunikaciju s praktičnim radom. Fokus je na praktično i iskustveno utemeljenom učenju. Suvremena teorijska podloga i stjecanje generičkih znanja predmet su poučavanja u prvom zajedničkom semestru specijalističkog studija. Nakon toga sljede specijalistički moduli i kolegiji, a u posljednjem semestru specijalistička praksa/specijalistički projekt, te završni rad u suradnji s odabranim mentorom.

U općim programskim osnovama visok je stupanj podudarnosti u sadržajima uz nešto manje zahtjevnu razinu teorijskih znanja.

Pokrivenost predmetima koji sadržavaju opća i specijalistička znanja sukladna je inozemnima. Studentima su na raspolaganju licencirani umreženi sustavi za vježbanje i uporabu specijalističkih programskih paketa (Matlab, ACAD, WS CAD, ePLAN, Catia, Nemetchek itd.).

Kolegiji na specijalističkom studiju politehnike udruženi su u veće cjeline/module s ciljem otvaranje prostora za što veći broj specijalističkih predmeta. Inozemni su raspodijeljeni na veći broj izbornih kolegija.

Visoka je podudarnost u nazivlju i sadržaju stručnih predmeta s odgovarajućim inozemnim ustanovama.

Razvili smo laboratorije s opremom koja je integrirana u nastavni proces. Institucije srodnog karaktera u Europi opremljene su sličnim tehničkim didaktičkim sustavima (TDS).

U izvođenju specijalističkih studija inozemne institucije su u prednosti jer su oslonjene na veliki broj pratećih industrijskih i drugih tvrtki zainteresiranih za njihove kadrove. To znači da mogu koristiti resurse tih tvrtki,npr. postojeće razvojne i ispitne laboratorije i izvoditi stručnu praksu na licu mjesta i dr. U Odjelu je zbog objektivnih okolnosti slabo razvijene prateće industrije nužno intenzivno razvijati vlastite


laboratorije. Organiziraju se višestruke stručne posjete i terenske vježbe primjerice u telekomunikacijskim ustanovama, elektroprivrednim objektima, industrijskim proizvodnim linijama, privatnim elektroničkim tvrtkama i drugim objektima za koje postoji dobro razvijena infrastruktura.

1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Pokretljivost studenata ostvarivat će se prema načelima Bolonjskog procesa. Specijalistički diplomski stručni studij Elektrotehnika je otvoren prema pokretljivosti studenata između odgovarajućih veleučilišta i visokih škola, te specijalističkih stručnih studija pri fakultetima. Studentima će se omogućiti da dio studijskog programa završe na nekoj od odgovarajućih institucija u Hrvatskoj ili inozemstvu. Nastava na pojedinim modulima iz tih razloga ponudit će se dvojezično na hrvatskom i engleskom jeziku, a praktično izvođenje ovisit će o realnim potrebama. U skladu s tim bit će omogućena dvosmjerna pokretljivost i razmjena studenata, što podrazumijeva njihovo uključivanje u srodne ustanove u zemlji i inozemstvu, kao i prijem studenata iz tih sredina.

1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Strategija Sveučilišta u Splitu 2015-2020. je u fazi izrade. Strateška opredjeljenja Odjela su u skladu s izrađenim nacrtom (misija, vizija i strateške smjernice), kao i sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta iz 2011. Odjel je usvojio Strategiju razvitka za razdoblje 2011-2015. U pripremi je Strategija 2016-2020 koja će se u uskladiti sa strategijom Sveučilišta kada ista bude usvojena. Provođenje strategije Odjela provjerava se temeljem izrade i usvajanja dokumenata Akcijski plan i Realizacija akcijskog plana za svaku kalendarsku godinu.


1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Podloga za uvođenje specijalističkih studija su iskustva Odjela sa stručnih studija i želje i preporuke budućih zainteresiranih studenata i poslodavaca. Na Sveučilištu u Splitu trenutačno ne postoji odgovarajuća vrsta specijalističkih studijskih programa. Tehnički stručni studiji izvodili su se od utemeljenja Veleučilišta u Splitu 1998. god., nastavljeni su na Odjelu za stručne studije, odnosno, od 2006. godine, u okviru Sveučilišnog studijskog odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu. Na tehničkim studijima do danas je diplomiralo preko 500 studenata od kojih je većina zaposlena na odgovarajućim stručnim poslovima u tvrtkama koje pokrivaju najznačajniji dio gospodarstva srednjodalmatinske regije i šireg okruženja, a značajan dio zaposlio se u susjednoj Bosni i Hercegovini. Sudeći prema njihovim iskustvima, zadovoljni su razinom stečenog znanja, posebice intenzivnim radom u laboratorijima i ovladavanjem programskim alatima karakterističnim za odabrani smjer. Valja naglasiti i vrlo pozitivan odziv izvanrednih studenata koji su dolazili iz svih relevantnih gospodarskih tvrtki u regiji. Završetak studija omogućio im je izravno napredovanje na radnom mjestu. Trenutačno se u Odjelu , prema važećim dopusnicama, izvode sljedeći tehnički stručni studiji od 180 ECTS: Elektronika, Elektroenergetika, Informacijska tehnologija i Konstrukcijsko strojarstvo. Mnogi su zainteresirani za stjecanje dodatnih znanja kroz Specijalistički diplomski stručni studij. Zanimanje pokazuje veliki broj zaposlenika iz javnih i privatnih tvrtki koji su završili srodni trogodišnji studij prvog stupnja (180 ECTS). Njihovi poslodavci su izrazili spremnost u davanju financijske potpore prilikom daljnjeg stručnog i specijalističkog usavršavanja njihovih djelatnika. Time su potvrđena nastojanja da se tijekom studija pruži što veća količina konkretnih specijalističkih znanja. U izradi programa usvojene su mnoge sugestije bivših studenata. Dopuna redovitim studijima mogu biti razni stručni tečajevi i seminari. Kao primjer može se izdvojiti seminar koji je organiziran za djelatnike Cemexa (ex Dalmacijacement) prilikom prihvata i uporabe nove opreme za automatsko upravljanje procesom proizvodnje i za održavanje tog procesa.

2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

Polje 2.03.Elektrotehnika, grana 2.03.05 radiokomunikacije, grana 2.03.04 telekomunikacije i informatika, grana 2.03.03 elektronika i grana 2.03.01 elektroenergetika.

Trajanje studijskoga programa 2 godine 4 semestra


Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

120 ECTS

Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Završen preddiplosmi stručni ili sveučilišni studij tehničkog smjera s ostvarenih 180 ECTS bodova.

(Dokumente koje student predaje prilikom upisa oglašavaju se na web stranicama Sveučilišnog odjela za stručne studije http://www.oss.unist.hr/ )

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15 - 30 ishoda učenja)

Ishodi učenja Specijalističkog stručnog studija Elektrotehnike ogledaju se na svim razinama kognitivnog znanja i razumijevanja. Kognitivno znanje se definira kao znanje povezano s misaonom sposobnošću ili funkcijom. U okviru kognitivnog područja razlikuje se šest uzastopnih hijerarhijskih razina učenja (razina učenja = obrazovni rezultat). Razine su 1. Činjenično znanje, 2. Razumijevanje, 3. Primjena, 4. Analiza, 5. Sinteza i 6. Procjena vrednovanje. Za razumljiv opis svake razine učenja koriste se aktivni glagoli te razine kako bi ishodi učenja bili u cijelosti razumljivi. Ishodi učenja Specijalističkog stručnog studija Elektrotehnike ostvaruju se tijekom studija kao cjelina koja nastaje iz ishoda učenja pojedinih kolegija na svih šest kognitivnih razina. Stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike ostvaruje sljedeće ishode učenja po pojedinim modulima . Ishodi učenja Radiokomunikacije (RK modul) Stručni specijalist inženjer Elektrotehnike koji je upisao modul Radiokomunikacije može

1. Definirati temeljna matematička, fizikalna i tehnička načela rada električnih sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova) uz puno razumjevanje teorije prostiranja elektromagnetskih valova.

2. Identificirati tehnička i fizikalna stanja elektrotehničkih sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).

3. Skicirati te shematski i tabelarno prikazati, opisati, propisanim grafičkim simbolima, osnovne postavke elektrotehničkih sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).

4. Prikupiti podatke o stanju elektrotehničkih sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).

5. Razložiti i reproducirati redovna, izvanredna i prelazna stanja elemenata, sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).

6. Diskutirati o svim stanjima elektrotehničkih sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).


7. Izračunati potrebne kondicijske uvjete za rad elektrotehničkih elemenata, sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).

8. Locirati osjetljive točke u radu sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).

9. Predvidjeti promjene u stanjima elektrotehničkih sustava koje su uvjetovane dugotrajnim djelovanjem čimbenika radnog okruženja sustava.

10. Razaznati i riješiti nastale probleme u radu sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).

11. Osmisliti kreativna rješenja za elektrotehničke elemente, sklopove, uređaje i sustave koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).

12. Riješiti nova sklopovska i sustavna rješenja elektrotehničkih sklopova uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih signala (valova).

13. Upotrijebiti mjernu instrumentacijsku opremu za detekciju stanja elektrotehničkih sklopova uređaja, sustava i snaga električnih polja, na svim tehničkim i tehnološkim razinama.

14. Interpretirati i objasniti mjerne rezultate ostvarene korištenjem mjerne instrumentacijske opreme na sklopovima, uređajima, sustavima ili elektromagnetskim poljima.

15. Opisati i objasniti način djelovanja i stanja rada, elektrotehničkih komponenti, sklopova, uređaja i sustava koji služe za prijem ili predaju elektromagnetskih valova.

16. Kategorizirati elektrotehničke uređaje i sustave za prjem i predaju elektromagnetskih signala prema stupnju tehničke i tehnološke složenosti u postupcima definiranja tehničkih uvjeta.

17. Analizirati procesne funkcije elektrotehničkih sklopova, uređaja i sustava za prjem i predaju elektromagnetskih signala.

18. Definirati logičke strukture rada uređaja i sustava za prjem i predaju elektromagnetskih signala sačinjenih od programskih i logičkih blokova.

19. Izračunati potrebni prijenosni kapacitet elektrotehničkih uređaja i sustava te radijskih signala kod različitih stupnjeva modulacijske složenosti.

20. Kreirati tehnička rješenja radiokomunikacijskih i radiodeterminacijskih sustava. 21. Modificirati postojeća tehnička rješenja radiokomunikacijskih i

radiodeterminacijskih sustava u svrhu optimizacije rada, povećanja kapaciteta i/ili izmjene radnog zadatka.

22. Predložiti nova tehnička rješenja na razini sklopova, uređaja i sustava u radiokomunikacijama i kod radiodeterminacije.

23. Ustanoviti i locirati kvarove na elektrotehničkim sklopovima, uređajima i sustavima radijskih uređaja.

24. Predložiti, mjere i postupke u otklanjanju radno funkcijskih problema radiokomunikacijskih i radiodeterminacijskih sklopova, uređaja i sustava.

25. Testirati radiokomunikacijskih i radiodeterminacijskih komponente, sklopove, uređaje i sustave.

26. Zaključiti o razini kvalitete tehničkih i tehnoloških rješenja radiokomunikacijskih i radiodeterminacijskih sklopova uređaja i sustav.

27. Povezati uzročna i posljedična stanja rada radijskih sklopova , uređaja i sustava. 28. Procijeniti utjecaj radijskih komponenti, sklopova, uređaja i sustava na okoliš. 29. Procijeniti, izračunati i izmjeriti odgovarajućom instrumentacijom štetan utjecaj,

električnih i magnetskih polja na ljudsko zdravlje i okoliš.


30. Odlučiti o pravilnom zbrinjavanju otpada nakon postavljanja i demontaže radijskih sustava, te tjekom održavanja istih.

Ishodi učenja Integrirane komunikacijske tehnologije (IK modul), Stručni specijalist inženjer Elektrotehnike koji je upisao modul Komunikacijske tehnologije može

1. Definirati temeljna matematička, fizikalna i tehnička načela rada elektroničkih sklopova, uređaja i sustava koji služe u komunikacijske svrhe.

2. Identificirati tehnička i fizikalna stanja elektroničkih sklopova, uređaja i sustava koji služe u komunikacijske svrhe.

3. Skicirati te shematski i tabelarno prikazati, opisati, propisanim grafičkim simbolima, osnovne postavke elektroničkih sklopova, uređaja i sustava koji služe u komunikacijske svrhe.

4. Prikupiti podatke o stanju elektroničkih sklopova, uređaja i sustava koji služe u komunikacijske svrhe.

5. Razložiti i reproducirati redovna, izvanredna i prelazna stanja elemenata, sklopova, uređaja i sustava u općim telekomunikacijama i kod industrijskih procesa.

6. Diskutirati o svim stanjima elektroničkih sklopova, uređaja i sustava. 7. Definirati logičke strukture rada uređaja i sustava sačinjenih od programskih i

logičkih blokova. 8. Izračunati potrebni kapacitet elektroničkih uređaja i sustava. 9. Kreirati tehnička rješenja elektroničkih sustava za komunikacijske, kontrolne i

upravljačke funkcije. 10. Interpretirati strukturu, suodnose i rad mrežnih elemenata, normi i mrežnih

protokola ožičenih i bežičnih mreža, 11. Razjasniti mehanizme upravljanja, održavanja i nadzora telekomunikacijskih

sustava, 12. Opisati razvoj i primjenu transmisijskih sustava, bežičnih komunikacijskih

sustava, komutacijskih sustava, multimedijskih sustava te lokalnih i širokopojasnih mreža,

13. Ispitati tehničku funkcionalnost komunikacijske opremu za predaju, prijenos i prijam,

14. Osmisliti specifična programska i tehnička rješenja u suvremenim komunikacijskim sustavima,

15. Primijeniti programske alate za izradu projekta i prateće projektne dokumentacije.

16. koristiti tehnike, vještine, suvremene programske alate i procedure neophodne za inženjersku praksu,

17. primijeniti stečena znanja za razvoj i izvedbu stručnih projekata prema postavljenim zahtjevima i specifikacijama,

18. Procijeniti utjecaj elektroničkih komponenti, sklopova, uređaja i sustava na okoliš.


19. Procijenit, izračunati i izmjeriti odgovarajućom instrumentacijom štetan utjecaj, električnih i magnetskih polja, elektroničkih komponenti, sklopova, uređaja i sustava na ljudsko zdravlje.

20. Odlučiti o pravilnom zbrinjavanju elektroničkih otpada. 21. Upotrijebiti nove tehnologije i tehnike kao dio procesa cjeloživotnog učenja, 22. Ostvariti zapošljavanje i samozapošljavanje u tehničkom sektoru te

profesionalno napredovanje u grani elektronika ili sličnim tehničkim granama.

Ishodi učenja Industrijska elektronika (IE modul) Stručni specijalist inženjer Elektrotehnike koji je upisao modul Industrijska elektronika

može

1. Definirati temeljna matematička, fizikalna i tehnička načela rada elektroničkih sklopova, uređaja i sustava koji služe u procesima automatskog nadzora i upravljanja u industrijskim pogonima.

2. Identificirati tehnička i fizikalna stanja elektroničkih sklopova, uređaja i sustava za ndzor i upravljanje u svim sustavima automatizacije.

3. Skicirati te shematski i tabelarno prikazati, opisati, propisanim grafičkim simbolima, osnovne postavke elektroničkih sklopova, uređaja i sustava koji industijske elektronike.

4. Prikupiti podatke o stanju elektroničkih sklopova, uređaja i sustava industrijske elektronike.

5. Razložiti i reproducirati redovna, izvanredna i prelazna stanja elemenata, sklopova, uređaja i sustava kod industrijskih procesa.

6. Diskutirati o svim stanjima elektroničkih sklopova, uređaja i sustava namjenjenih za rad u industriji.

7. Izračunati potrebne kondicijske uvjete za rad elektroničkih elemenata, sklopova, uređaja i sustava industrijskih pogona i postrojenja.

8. Locirati osjetljive točke u radu elektroničkih sklopova, uređaja i sustava industrijske elektronike.

9. Predvidjeti promjene u stanjima elektroničkih sustava industrijske elektronikekoje su uvjetovane dugotrajnim djelovanjem čimbenika radnog okruženja sustava.

10. Razaznati i riješiti nastale probleme u radu elektroničkih sklopova, uređaja i sustava.

11. Osmisliti kreativna rješenja za elektroničke elemente, sklopove, uređaje i sustave industriskih pogona i postrojenja.

12. Riješiti nova sklopovska i sustavna rješenja elektroničkih sklopova uređaja i sustava industriskih pogona i postrojenja.

13. Upotrijebiti mjernu instrumentacijsku opremu za detekciju stanja elektroničkih sklopova uređaja i sustava, na svim tehničkim i tehnološkim razinama kod industriskih pogona i postrojenja.

14. Interpretirati i objasniti mjerne rezultate ostvarene korištenjem mjerne instrumentacijske opreme i mjernih senzora na elektroničkih sklopovima, uređajima i sustavima koji se primjenjuju u industrijskim postrojenjima.


15. Opisati i objasniti način djelovanja i stanja rada elektroničkih komponenti, sklopova, uređaja i sustava industrijske elektronike.

16. Kategorizirati elektroničke uređaje i sustave prema stupnju tehničke i tehnološke složenosti u postupcima definiranja tehničkih uvjeta za djelovanje u okruženju industiskih pogona.

17. Analizirati procesne funkcije elektroničkih sklopova, uređaja i sustava. 18. Definirati logičke strukture rada uređaja i sustava industrijskih postrojenja

sačinjenih od programskih i logičkih blokova. 19. Izračunati potrebnu operativnu sposobnost elektroničkih uređaja i sustava

industrijske elektronike. 20. Kreirati tehnička rješenja elektroničkih sustava za kontrolne, upravljačke i

nadzorne funkcije. 21. Modificirati postojeća tehnička rješenja industrijskih elektroničkih sustava u

svrhu optimizacije rada, povećanja operativne sposobnosti i/ili izmjene radnog zadatka.

22. Predložiti nova tehnička rješenja na razinu elektroničkih sklopova, uređaja i sustava industrijske elektronike.

23. Ustanoviti i locirati kvarove na elektroničkim sklopovima, uređajima i sustavima unutar i izvan industrijskih pogona.

24. Predložiti, mjere i postupke u otklanjanju radno funkcijskih problema industrijskih sklopova uređaja i sustava.

25. Testirati elektroničke komponente, sklopove, uređaje i sustave. 26. Zaključiti o razini kvalitete tehničkih i tehnoloških rješenja industrijskih i

automatskih sklopova uređaja i sustav. 27. Povezati uzročna i posljedična stanja rada elektroničkih industrijskih i

automatskih sklopova , uređaja i sustava. 28. Procijeniti utjecaj elektroničkih komponenti, sklopova, uređaja i sustava na

okoliš. 29. Procijenit, izračunati i izmjeriti odgovarajućom instrumentacijom štetan utjecaj,

električnih i magnetskih polja, elektroničkih komponenti, sklopova, uređaja i sustava na ljudsko zdravlje.

30. Odlučiti o pravilnom zbrinjavanju elektroničkih otpada. Ishodi učenja Elektroenergetika (EE modul), Stručni specijalist inženjer Elektrotehnike koji je upisao modul Elektroenergetika može

1. Definirati temeljna matematička, fizikalna i tehnička načela rada elektroenergetskih sklopova, uređaja i sustava.

2. Identificirati tehnička i fizikalna stanja elektroenergetskih sklopova, uređaja i sustava.

3. Skicirati te shematski i tabelarno prikazati, opisati, propisanim grafičkim simbolima, osnovne postavke elektroenergetskih sklopova, uređaja i sustava.

4. Prikupiti podatke o stanju elektroenergetskih sklopova, uređaja i sustava. 5. Razložiti i reproducirati redovna, izvanredna i prelazna stanja elemenata,

sklopova, uređaja i sustava elektroenergetskih pogona i sustava.


6. Diskutirati o svim stanjima elektroenergetskih sklopova, uređaja i sustava. 7. Izračunati potrebne kondicijske uvjete za rad elektroenergetskih elemenata,

sklopova, uređaja i sustava. 8. Locirati osjetljive točke u radu elektroenergetskih sklopova, uređaja i sustava. 9. Predvidjeti promjene u stanjima elektroenergetskih sustava koje su uvjetovane

dugotrajnim djelovanjem čimbenika radnog okruženja sustava. 10. Razaznati i riješiti nastale probleme u radu elektroenergetskih sklopova, uređaja

i sustava. 11. Osmisliti kreativna rješenja za elektroenergetske elemente, sklopove, uređaje i

sustave. 12. Riješiti nova sustavna rješenja elektroenergetskih uređaja i sustava. 13. Upotrijebiti mjernu instrumentacijsku opremu za detekciju stanja

elektroenergetskih uređaja i sustava, na svim tehničkim i tehnološkim razinama. 14. Interpretirati i objasniti mjerne rezultate ostvarene korištenjem mjerne

instrumentacijske opreme na elektroenergetskih uređajima i sustavima. 15. Opisati i objasniti način djelovanja i stanja rada, elektroenergetskih komponenti,

sklopova, uređaja i sustava. 16. Kategorizirati elektroenergetske uređaje i sustave prema stupnju tehničke i

tehnološke složenosti u postupcima definiranja tehničkih uvjeta rada. 17. Analizirati procesne funkcije elektroenergetskih sklopova, uređaja i sustava. 18. Definirati logičke strukture rada elektroenergetskih uređaja i sustava koji u sebi

za potrebe nadzora i upravljanja sadrže sklopove sačinjene od programskih i logičkih blokova.

19. Izračunati potrebni kapacitet elektroenergetskih uređaja i sustava. 20. Kreirati tehnička rješenja elektroenergetskih sustava za proizvodnju, distribuciju

i potrošnju električne energije. 21. Modificirati postojeća tehnička rješenja elektroenergetskih sustava u svrhu

optimizacije rada, povećanja kapaciteta i daljinskog nadzora stanja i potrošnje sustava.

22. Predložiti nova elektroenergetska tehnička rješenja na razini sklopova, uređaja i sustava kod proizvodnje, distrubicije i potrošnje električne energije.

23. Ustanoviti i locirati kvarove na elektroenergetskim sklopovima, uređajima i sustavima.

24. Predložiti, mjere i postupke u otklanjanju radno funkcijskih problema energetskih uređaja i sustava.

25. Testirati elektroenergetske komponente, uređaje i sustave. 26. Zaključiti o razini kvalitete tehničkih i tehnoloških rješenja elektroenergetskih

uređaja i sustav. 27. Povezati uzročna i posljedična stanja rada elektroenergetskih uređaja i sustava. 28. Procijeniti utjecaj elektroenergetskih komponenti, sklopova, uređaja i sustava

na okoliš. 29. Procijenit, izračunati i izmjeriti odgovarajućom instrumentacijom štetan utjecaj,

električnih i magnetskih polja elektroenergetskih pogona i postrojenja, na ljudsko zdravlje.

30. Odlučiti o pravilnom zbrinjavanju elektrotehničkog otpada.

2.3. Mogućnost zapošljavanja


U procesu realizacije nastavnih planova i programa ostvaren je niz kontakata s gospodarstvenicima regije. Primarni je cilj omogućavanje specijalizacije za one radne profile koji su nedostatni u gospodarstvu naše regije. Shodno tomu kreiran je originalni studijski program koji je modularan i jedinstven ne samo po svom sadržaju nego i po pristupu izradi edukacijskog koncepta i strukture. Gospodarskim subjektima u Regiji dostavljen je ovaj Elaborat o Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Elektrotehnike radi davanja mišljenja o zapošljivosti naših studenata i primjerenosti ishoda učenja koji se stječu završetkom studija. Mišljenja organizacija vezanih za tržište rada (vidi Prilog 1.)

ADRIA WINCH d.o.o. - Split CEMEX, Hrvatska d.d. - Kaštel Sućurac ČULIĆ ELEKTROODJEL d.o.o. - Solin

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), specijalistički je studij s minimalno 300 ECTS završni stupanj koji se može dostići u strukturi stručnih studija i odgovara razini 7. Eventualni prijelaz na sveučilišne studije u cilju pristupa poslijediplomskim studijima propisuju posebni akti pojedine članice Sveučilišta. Studentima se može odobriti promjena statusa s redovitog na izvanredni specijalistički stručni studij s priznavanjem ostvarenih ECTS bodova uz uvjete i postupak predviđen za određeni studijski program. Odluku o priznavanju položenih kolegija i ECTS bodova donosi predmetni nastavnik temeljem ovjerenog prijepisa ocjena i sadržaja kolegija. Pročelnik odgovarajućeg odsjeka može odrediti i polaganje razlika sukladno postotku priznatih ECTS bodova. Završetkom Specijalističkog diplomskog stručnog studija elektrotehnike student ostvaruje ukupno minimalno 300 ECTS bodova, što mu omogućava nastavak na stručnim doktorskim studijima. Trenutačno takova studija nema u Republici Hrvatskoj ali ima u drugim članicama Europske unije. U Republici Hrvatskoj Tehničko Veleučilište u Zagrebu priprema otvaranje ovakvog studija, te će na njemu moći nastaviti diplomirani studenti na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Elektrotehnike koji završe studij po ovom programu.

2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij


Prijediplomski sveučilišni ili stručni studiji iz područja tehničkih znanosti i odgovarajućeg polja/grane.

2.6. Uvjeti i način studiranja

Uvjeti i način studiranja na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Elektrotehnika na Sveučilišnom studijskom odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu temelje se na Pravilniku o studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu. Pojedine stavke detaljnije se razrađuju internim pravilnikom Centra. Specijalistički stručni studij Elektrotehnike temelji se na aktivnom učešću studenata u svim oblicima nastave. Nastavno osoblje podržava sve oblike nastave (predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe, seminare, terenski rad, stručne posjete, timske projekte, konzultacije i dr.). Obveze studenata su nazočnost na predavanjima i vježbama, samostalno učenje, proučavanje literature, priprema za laboratorijske vježbe, izrada seminarskih radova, obavljanje specijalističke prakse, realizacija i prezentacija specijalističkog projekata, rad u laboratoriju te izrada i obrana završnog rada. Nastavnici prate i ocjenjuju cjelokupne aktivnosti studenata. Temeljem rješavanja pojedinih problema i zadataka, polaganja testova i/ili kolokvija, izrade seminarskih radova i drugih aktivnosti predviđenih studijskim programom, studenti mogu ostvariti priznavanje dijela ili cjelokupnog ispita. Time se stimuliraju studenti kako bi aktivno sudjelovali u svim oblicima nastavnih aktivnosti. Cilj je aktivnog učešća studenata u nastavi završetak studija u predviđenom roku uz najvišu moguću razinu postignutih znanja za izabrani modul i ritam studiranja. 2.6.1. Struktura studija Specijalistički studij Elektrotehnike ustrojen je modularno. Studij je podijeljen na četiri cjeline:

A) Temeljna nastava (30 ECTS) – izvodi se u I semestru sa zajedničkim studijskim programom za sve module U prvom semestru studenti od ponuđenih 7 biraju 5 predmeta tehničkog, odnosno netehničkog (društveno-humanističkog) sadržaja.

B) Specijalistički moduli (60 ECTS) - obuhvaćaju cjelokupnu nastavu u II. i III. semestru. Studenti upisuju jedan od 4 raspoloživa modula:

C) B.1. - Radiokomunikacije (RK modul), B.2. - Integrirane komunikacijske tehnologije (IK modul), B.3. - Industrijska elektronika (IE modul), B.4. - Elektroenergetika (EE modul),

Student u drugom i trećem semestru studiranja upisuje po semestru tri (3) obavezna kolegija i dva (2) izborna kolegija. Student upisuje minimalno 30 ECTS bodova po


semestru. Izborne kolegije student može birati: iz svog modula, iz drugih modula gdje su ti predmeti obavezni ili izborni, sa Specijalističkog stručnog studija Informacijskih tehnologija i Strojarstva koji se održavaju na Odjelu za stručne studije a navedeni su u studijskim programima kao obavezni ili izborni, u dogovoru s mentorom s drugih Sveučilišnih diplomskih stručnih studija koji se održavaju na Sveučilištu u Splitu, na drugim sveučilištima u Hrvatskoj u Europi ili Svijetu. Ovim je konceptom studentima ostavljena sloboda izbora i profiliranja studija prema vlastitim željama, a u skladu s pravilima struke.

Napomena: predviđena je mogućnost izvođenja turnusne nastave za pojedine module.

D) Završni semestar (30 ECTS) – odnosi se na sve specijalističke module i sadrži obavljanje specijalističke prakse - izradu specijalističkog projekta i izradu završnog rada iz područja upisanog modula.

2.6.2. Ritam studiranja Očekuje se da će specijalistički diplomski stručni studij Elektrotehnike, pored redovitih studenata, pohađati i znatan broj izvanrednih studenata. Stoga je ritam studiranja prilagođen izvanrednim studentima u smislu nastave u poslijepodnevnim terminima. Režim izvanrednog studiranja predviđen je za studente iz radnog odnosa i može se smatrati dijelom sustava cjeloživotnog obrazovanja (LLL – Life-Long Learning). Nastava na stručnom dijelu studija izvodi se po proširenom programu od 8 semestara, ali sa smanjenim prosječnim tjednim opterećenjem u izravnoj nastavi. Na specijalističkom diplomskom stručnom studiju Elektrotehnike predviđeno je trajanje studija kao i za redovite studente. Naime, a to potvrđuju i dosadašnja saznanja, s obzirom na njihova već ranije stečena znanja temeljena na iskustvu s radnog mjesta, izvanredni studenti će lakše podnositi predviđenu satnicu. 2.6.3. Obveze studenata Temeljna je obveza studenta savladavanja znanja i vještina predviđenih studijskim programom, što se pokazuje polaganjem svih ispita, obavljanjem specijalističke prakse/projekta i izradom završnog rada. Obvezni postotak nazočnosti na nastavi za redovite studente: predavanja – 70%, auditorne vježbe – 70%, seminari – 70%, laboratorijske vježbe – 100% i konstrukcijske vježbe – 100%. Kriteriji za izvanredne studente su donekle ublaženi glede nazočnosti na predavanjima, seminarima i auditornim vježbama (po 50%). 2.6.4. Uvjeti upisa u više semestre/školske godine Pravo upisa na specijalistički stručni studij imaju studenti koji su završili odgovarajući stručni studij s najmanje 180 ECTS ili prijediplomski sveučilišni studij. U razredbenom postupku moraju zadovoljiti propisane uvjete te na rang listi postići poziciju prema upisnoj kvoti za tu školsku godinu.


Pravilnik o studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu i Interna pravila o studiju i režimu studiranja na Odjelu za stručne detaljno razrađuju uvjete upisa u višu školsku godinu. Student koji je položio svih 60 ECTS prethodne studijske godine upisuje cijelu višu godinu (novih 60 ECTS). Ukoliko je položio manje od 60 ECTS upisuje nepoložene predmete iz prethodne godine (X ECTS) i predmete više godine (60 - X ECTS) po preporuci mentora. Studenti upisuju studijsku godinu kao cjelinu pa su uvjeti upisa u pojedini semestar istovjetni uvjetima upisa u studijsku godinu. 2.6.5. Preduvjeti upisa pojedinih predmeta ili skupine predmeta Posebni i opći uvjeti upisa pojedinih predmeta, modula i smjerova (izbornih skupina) definirani u tablicama predmeta 2.13. Opis predmeta ovog dokumenta. 2.6.6. Ispitni rokovi i ispiti Ispitni su rokovi (trajanje 4 tjedna) ljetni, jesenski i zimski. Svaki rok ima dva ispitna termina u razmaku od najmanje 15 dana. Za svaki predmet student ima četiri ispitna termina tijekom akademske godine. Završni ispiti za predmete zimskog semestra polažu se u dva termina zimskog ispitnog roka, a predmeti ljetnog semestra u dva termina ljetnog ispitnog roka. Završni ispiti obvezni su za sve studente. Popravni ispiti održavaju se u dva termina jesenskog ispitnog roka za sve predmete. U zadnjem terminu (četvrti put) ispit se polaže pred tročlanim povjerenstvom. U slučaju negativne ocjene obvezan je ponovni upis predmeta. Završni rad student Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike može uzeti samo iz stručnih kolegija drugog i trećeg semestra. 2.6.7. Ostali elementi i potrebni podaci Specijalistički diplomski stručni studij Elektrotehnika neophodan je iskorak koji u edukacijskom smislu odgovara realnim potrebama gospodarstva regije. Cilj je usvajanje dodatnih specijalističkih znanja i obnavljanje postojećih znanja i vještina u skladu s napretkom struke. Studij je osmišljen i oblikovan na temelju dosadašnjih spoznaja i iskustava u radu u obrazovnom procesu i iskazanih potreba studenata koji su završili stručni studij te izrazili želju za nastavkom studija. Ovladavanje specijalističkim znanjem i vještinama realna je potreba gospodarstva regije i u skladu je s važećim planskim dokumentima Republike Hrvatske kao i s intencijama Bolonjskog procesa. Za realizaciju specijalističkog studija sazrele su potrebe, stvoreni su materijalni, kadrovski i prostorni preduvjeti i osigurana njihova optimalna iskorištenost.


Posebna osobitost mogućnost je nastavka studiranja za kategoriju izvanrednih studenata kao nastavak proklamirane politike cjeloživotnog obrazovanja. Budući izvanredni studenti iskazuju veliko zanimanje za pohađanje specijalističkog studija jer očekuju da će viša kvalifikacija i novostečena znanja i vještine biti prepoznati na tržištu rada. Drže kako je to neophodan uvjet za napredak u karijeri kod sadašnjih i prednost pri zapošljavanju kod budućih poslodavaca. S obzirom na specifične potrebe izvanrednih studenata, nastava i sve ostale aktivnosti organizirat će se u poslijepodnevnim i večernjim satima prema dosadašnjim iskustvima u izvođenju nastave na stručnim studijima.

Napomena: Trajanje jednog nastavnog sata na Sveučilištu u Splitu je 45 minuta.

Jedan ECTS bod predstavlja 30 sati ukupnog rada studenta.

2.6.8. Način završetka studija Studenti završavaju studij polaganjem svih ispita, obavljanjem specijalističke prakse/projekta, te izradom i obranom završnog rada pred tročlanim povjerenstvom. Opis karakteristika završnog rada naveden je u opisu završnog rada (tablica kolegija) Završetkom studija studenti stječu stručni naziv "Stručni specijalist inženjer elektrotehnike". 2.6.9. Sustav ocjenjivanja Primjenjuje se kontinuirano ocjenjivanje pri čemu se postotnim udjelom uvažava svaka aktivnost studenta. Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se sljedećim ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1). Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se samo u prijavnicu - ispitni list. Brojčani sustav ocjena uspoređuje se s ECTS sustavom ocjena kako slijedi:

5 => A A => 5 4 => B B => 4 3 => C C => 3 2 => D D, E => 2 1 => F FX, F => 1

Srednja ocjena studija predstavlja prosjek ocjena svih predmeta u odnosu na ECTS, a utvrđuje se na način da se umnošci prolaznih ocjena i ECTS-a svakog predmeta zbroje pa zatim podijele s ukupnim brojem ECTS-a svih predmeta koji se ocjenjuju, te da se konačni rezultat zaokruži na dvije decimale. U taj skup ulazi i završna radnja i ispit.

2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij


Tijekom studiranja na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Elektrotehnike studentu se određuje nastavnik Mentor. Nastavnik mentor prati rad studenta tijekom cjelokupnog studiranja. Student odabire modul studiranja, izborne kolegije sa ovog ili drugih studija u dogovoru sa mentorom. U slučaju da student iz prethodne godine ne položi sve ispite u dogovoru sa mentorom određuju se kolegiji koje će student upisati iz sljedeće godine uz one koje ponavlja. Po svim pitanjima student se može obratiti mentoru koji aktivno sa studentom radi na rješavanju iznesenih problema studenta. Mentor povezuje studenta sa svim potrebnim službama i instancama za rješavanje njegovih problema. Mentor upućuje i savjetuje studenta. Studentu također u rješavanju njegovih problema tijekom studiranja, stoji na raspolaganju voditelj Specijalističkog diplomskog stručnog studija, kao i sve stručne službe Sveučilišnog odjela za stručne studije. U slučaju zainteresiranosti studenta za odlazak na razmjenu po programu Erasmus, mentor studenta povezuje sa Erasmus koordinatorom odjela, te mentor koordinira proces Erasmus ugovaranja između voditelja studija, Erasmus koordinatora i predmetnih nastavnika u svezi odabira kolegija na visokoškolskoj ustanovi razmjene. Kroz mentorski sustav osigurana je briga o svakom pojedinom studentu.

2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Tijekom studiranja drugo i trećeg semestra studentima se omogućava da po svakom

semestru upišu dva izborna predmeta koja mogu biti sa Specijalističkog diplomskog

stručnog studija Informacijskih tehnologija, a to su:

Programsko inženjerstvo DIT007

Upravljanje poslužiteljima otvorenoga koda DIT008

Upravljanje bazama podataka DIT009

Kolaboracija i upravljanje dokumentima DIT012

Metode optimizacije DIT013

Poslovni sustavi za upravljanje sadržajem na webu DIT014

Upravljanje rizicima DIT017

Upravljanje kvalitetom i metrika DIT016

Sustavi za upravljanje resursima DIT015

Primijenjena umjetna inteligencija DIT011

Ili sa Specijalističkog diplomskog stručnog studija Strojarstva, a to su;

Tehnička mjerenja DST006

Čvrstoća konstrukcija DST007

Tehnologično oblikovanje proizvoda DST008


Pogonska čvrstoća konstrukcija DST014

Dizajn tehničkih proizvoda DST011

Pouzdanost i održavanje tehničkih sustava DST010

Izbor materijala DST009

Prijenosnici DST012

Organizacija i upravljanje proizvodnjom DST015

Plin i plinske instalacije DST013

Navedeni studiji održavaju se na Sveučilišnom odjelu za stručne studije.

Student u dogovoru sa mentorom može tijekom studija izborne predmete upisati i sa

drugih Tehničkih studija, pa i onih koje pohađa po Erasmus programu.

Student ima pravo upisati i tri kolegija mimo obaveznih i izbornih kolegija sa bilo kojeg

stručnog ili sveučilišnog studija, ti kolegiji mogu biti iz bilo kojeg znanstvenog područja,

ECTS bodovi koje student tako ostvari pridodaju se na 120 ECTS bodova koje

ostvaruje završetkom Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike, a to

se posebno navodi u dopunskoj ispravi o studiju.

2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Svi kolegiji, svi moduli prema studijskom programu Specijalističkog stručnog studija Elektrotehnike izvode se na Hrvatskom jeziku, a prema potrebi mogu se izvoditi i izvodit će se na Engleskom jeziku.

2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Studenti koji izaberu kolegij drugog studija/modula u potpunosti prenose ECTS bodove tog kolegija prema programu drugog studija.

2.11. Završetak studija

Način završetka studija Završni rad ☒

Diplomski rad ☐

Završni ispit ☒

Diplomski ispit ☐

Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Nakon položenih svih propisanih ispita ovim programom, te nakon što je stručna praksa/stručni projekt uspješno završena. Student može prijaviti završni rad. Obrani završnog rada može se pristupiti nakon što je završni rad izrađen i odobren od mentora završnog rada.

Završni rad student bira iz obaveznih kolegija drugog i trećeg semestra ili iz izbornih kolegija drugog i trećeg semestra koji pripadaju njegovom modulu. Uz odobrenje voditelja studija student može odabrati završni rad i iz izbornog kolegija koji pripada drugom modulu ili je odslušan na drugim studijima.

Završni rad sadrži opterećenje od 20 ECTS: (konzultacije s mentorom, pisanje rada, priprema prezentacije i usmena


prezentacija rada 180 sati 6 ECTS; tehnička obrada rada, terenski rad i/ili rad u laboratoriju, čitanje domaće/strane literature, pretraga Interneta resursa, izrada modela/sklopa,

mjerenja, analiza rezultata i ostali samostalan rad 420 sati 14 ECTS)

Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Obrana završnog rada je javna.

Obrani završnog rada student može pristupiti nakon što je izradio završni rad.

Podesnost završnog rada za obranu ocjenjuje mentor završnog rada, te je ovjerava svojim potpisom na četiri primjerka završnog rada koji se predaju radi obrane u studensku službu (referada).

Završni rad mora biti izrađen u skladu sa Pravilnikom Odjela o izradi završnih radova.

Studen nakon odobrenja završnog rada od mentora završnog rada (podesnost za obranu koja se ovjerava potpisom mentora na svakom pisanom primjerku završnog rada) u studensku službu (refera) predaje:

Četiri primjerka završnog rada u tiskanom obliku, spiralni uvez, sa prednjom prozirnom koricom i stražnjom punom koricom.

Na CD-u u dva primjerka rad u Adobe, .pdf formatu i Word, .doc ili docx formatu. Prezentaciju obrane završnog rada izrađenu u Power Pointu, .ppt format.

Napomena: Prezentacija koju je student radi u svrhu obrane završnog rada sadrži do 25 – 30 slajdova.

Prvi slajd izgleda kao i naslovnica završnog rada.

Drugi slajd sadrži opis zadatka koji je studentu zadan za izradu završnog rada.

Treći slajd sadrži sadržaj diplomskog rada po glavnim poglavljima rada, bez literature i priloga

Dalje slijedi nekoliko slajdova koji opisuju svako poglavlje rada.

Završni slajd sadrži zaključak rada.

Mentor završnog rada ujedno je i predsjednik povjerenstva za obranu završnog rada.

Mentor završnog rada dogovara povjerenstvo za obranu koja se sastoji ukupno od tri člana (mentor rada kao predsjednik povjerenstva i dva člana povjerenstva iz reda nastavnog osoblja).

Mentor završnog rada u dogovoru sa studentom i s članovima povjerestva dogovara termin obrane završnog rada.

Termin obrane završnog rada ne može biti odabran u manjem vremenskom roku od tri dana nakon predaje rada, niti u dužem vremenskom roku od petnaest dana nakon predaje rada.


Dogovoreni termin kao i članove povjerenstva mentor prijavljuje studenskoj službi radi tehničke organizacije obrane.

Termin obrane se oglašava na oglasnoj ploči Odjela.

Obrana završnog rada traje 30 minuta.

Obrana završnog rada je javna.

Obrana završnog rada započinje na način da predsjednik povjerenstva za obranu zamoli studenta da u deset do petnaest minuta komisiji iznese temu svog završnog rada.

Nakon što je student iznio temu svog završnog rada svaki član tročlanog povjerenstva dužan je postaviti barem jedno pitanje.

Pitanja koja se postavljaju studentu moraju biti u svezi teme završnog rada.

Student je dužan odgovoriti na svako postavljeno pitanje.

Nakon što je povjerenstvo ispitala studenta, predsjednik povjerenstva može ali i ne mora dozvoliti i publici da postavlja pitanja kandidatu, pitanja publike također, moraju biti u svezi završnog rada.

Nakon što je povjerenstvo ispitala kandidata, povlači se na vijećanje u svezi ocjene završnog ispita. Moguće je da povjerenstvo zamoli kandidata i publiku da izađu dok vijeća.

Povjerenstvo:

- Ocjenjuje završni rad (pisani tekst).

- Komisija ocjenjuje obrani završnog rada.

Povjerenstvo donosi ukupnu ocjenu završnog ispita.

Nakon vijećanja povjerenstva o ocjeni završnog ispita. Kod pozitivne ocjene povjerenstvo poziva kandidata i publiku na svečano proglašenje.

Predsjednik povjerenstva u svečanom tonu oglašava.

Da je student nakon svih položenih ispita i izvršenih svih obaveza pred povjerenstvom Odjela za stručne studije uspješno odbrani završni rad naslova. Priopćava ocjenu rada, ocjenu obrane, te ukupnu ocjenu završnog ispita.

Povjerenstvo ustvrđuje da je student dana stekao 120 (ili više) ECTS bodova i stručni naziv «Stručni specijalist inženjer Elektrotehnike» i sva prava koja mu time pripadaju.

Tek od trenutka svečanog proglašenja student ostvaruje sva prava po novostečenom naslovu.

Tim je završni ispit završen.

2.12. Popis obveznih i izbornih predmeta

A) TEMELJNA NASTAVA (zajednički sadržaj) - 30 ECTS


POPIS PREDMETA

Godina studija: 1. prva

Semestar: 1. prvi

STATUS KOD PREDMET SATI U SEMESTRU

ECTS P S V T

Obvezni

DET001 Poslovno komuniciranje 15 30 00 00 5

DET003 Napredna upotreba računala 30 00 30 00 6

DET005 Osnove računovodstva 30 00 30 00 6

Ukupno obvezni

Izborni

DET002 Priprema i vođenje projekta 30 15 15 00 6

DET045 Tehnička regulativa 30 15 15 00 6

DET004 Matematika u inženjerstvu 45 00 30 00 7

DET043 Statistika 45 00 30 00 7

Napisati koliko se bira izbornih predmeta

Napomena: Od navedenih sedam predmeta student bira tri (3) obavezna i dva (2) izborna. Kod izbornih predmeta student bira minimalno 13 ECTS bodova; Pripremu i vođenje projekta ili Tehničku regulativu. Matematiku u inženjerstvu ili Statistiku.

B) SPECIJALISTIČKI MODULI - 60 ECTS

B.1. Radiokomunikacije (RK)

B.2. Integrirane komunikacijske tehnologije (IK)

B.3. Industrijska elektronika (IE)

B.4. Elektroenergetika (EE)

B.1. Radiokomunikacije (RK modul)

POPIS PREDMETA


Semestar: 2. drugi


ECTS P S V T


Obvezni

DET046 Elektromagnetski valovi i antene 30 00 15 15 6

DET006 Modulacijski postupci s primjenom 30 00 30 00 6

DET007 Sustav usmjerenih radioveza 30 15 15 00 6

Ukupno obvezni: 3 kolegija

Izborni

DET049 Detekcija i mjerenje elektromagnetskog

zračenja 30 15 15 00 6

DET050 Podvodni akustički uređaji 30 15 00 15 6

DET051 Radiofrekvencijska mikroelektronika 30 15 00 15 6

Napisati koliko se bira izbornih predmeta: 2 izborna kolegija

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2. druga

Semestar: 3. treći


ECTS P S V T

Obvezni

DET047 Ćelijski radio sustavi 30 00 30 00 6

DET008 Radarski sustavi 30 15 15 00 6

DET048 Radiodifuzijski sustavi 30 00 15 15 6


Izborni

DET052 Radiodeterminacijski sustavi 30 15 15 00 6

DET053 Elektromagnetska kompatibilnost 30 15 15 00 6

Napisati koliko se bira izbornih predmeta: 2 izborna kolegija

Napomena: Studen upisuje obavezno tri (3) obavezna kolegija i (2) izborna kolegija. Student upisuje minimalno 30 ECTS bodova po semestru. Izborne kolegije student može birati; iz svog modula, iz drugih modula gdje su ti predmeti obavezni ili izborni, sa Specijalističkog stručnog studija Informacijskih tehnologija i Strojarstva koji se održavaju na Odjelu za stručne studije a navedeni su u studijskim programima kao obavezni ili izborni, u dogovoru sa mentorom sa drugih Sveučilišnih diplomskih stručnih studija koji se održavaju na Sveučilištu u Splitu, na drugim sveučilištima u Hrvatskoj u Europi ili Svijetu.

B.2. Integrirane komunikacijske tehnologije (IK)


POPIS PREDMETA


Semestar: 2. drugi


ECTS P S V T

Obvezni

DET009 Projektiranje širokopojasnih mreža 30 15 15 00 6

DET010 Radiokomunikacije 30 15 15 00 6

DET011 Digitalna obrada signala 30 00 30 00 6


Izborni

DET038 Kriptografija s primjenom 30 00 30 00 6

DET036 Kvaliteta usluga u telekomunikacijskim

mrežama 30 15 15 00 6

DET056 Senzorske mreže 30 0 30 00 6

DET055 Objektno orjentirana analiza i dizajn

Napisati koliko se bira izbornih predmeta: 2 kolegija

POPIS PREDMETA


Semestar: 3. treći


ECTS P S V T

Obvezni

DET012 Svjetlovodni sustavi 30 15 15 00 6

DET013 Zaštitno kodiranje signala 30 15 15 00 6

DET014 Održavanje komunikacijskih sustava 30 15 15 00 6


Izborni

DET054 Sigurnost mreža i usluga 30 00 30 00 6

DET032 Planiranje i projektiranje informacijskih i

komunikacijskih sustava 30 15 15 00 6


Napomena: Studen upisuje obavezno tri (3) obavezna kolegija i (2) izborna kolegija. Student upisuje minimalno 30 ECTS bodova po semestru. Izborne kolegije student može birati; iz svog modula, iz drugih


modula gdje su ti predmeti obavezni ili izborni, sa Specijalističkog stručnog studija Informacijskih tehnologija i Strojarstva koji se održavaju na Odjelu za stručne studije a navedeni su u studijskim programima kao obavezni ili izborni, u dogovoru sa mentorom sa drugih Sveučilišnih diplomskih stručnih studija koji se održavaju na Sveučilištu u Splitu, na drugim sveučilištima u Hrvatskoj u Europi ili Svijetu.

B.3. Industrijska elektronika (IE)

POPIS PREDMETA


Semestar: 2. drugi


ECTS P S V T

Obvezni

DET015 Mikroprocesori i mikroračunala 30 00 30 00 6

DET011 Digitalna obrada signala 30 00 30 00 6

DET016 Industrijske računalne mreže 30 15 15 00 6


Izborni

DET026 Pouzdanost električnih sustava 30 15 15 00 6

DET027 Digitalna obrada zvučnih signala 30 00 30 00 6


POPIS PREDMETA


Semestar: 3. treći


ECTS P S V T

Obvezni

DET017 Napredni sustavi upravljanja industrijskim

procesima 30 00 30 00 6

DET018 Modeliranje i simuliranje procesa 30 15 15 00 6

DET033 Analogni integrirani sklopovi 30 00 30 00 6


Izborni DET019 Digitalna obrada i analiza slike 30 00 30 00 6



Napomena: Studen upisuje obavezno tri (3) obavezna kolegija i (2) izborna kolegija. Studentt upisuje minimalno 30 ECTS bodova po semestru. Izborne kolegije student može birati; iz svog modula, iz drugih modula gdje su ti predmeti obavezni ili izborni, sa Specijalističkog stručnog studija Informacijskih tehnologija i Strojarstva koji se održavaju na Odjelu za stručne studije a navedeni su u studijskim programima kao obavezni ili izborni, u dogovoru sa mentorom sa drugih Sveučilišnih diplomskih stručnih studija koji se održavaju na Sveučilištu u Splitu, na drugim sveučilištima u Hrvatskoj u Europi ili Svijetu.

B.4. Elektroenergetika (EE)

POPIS PREDMETA


Semestar: 2. drugi


ECTS P S V T

Obvezni

DET020 Obnovljivi izvori energije 30 15 15 00 6

DET021 Upravljanje elektromotornim pogonima 30 15 15 00 6

DET022 Električna rasvjeta 30 00 30 00 6


Izborni

DET029 Parametri kvalitete električne energije 30 00 30 00 6

DET026 Pouzdanost električnih sustava 30 15 15 00 6


POPIS PREDMETA


Semestar: 3. treći


ECTS P S V T

Obvezni

DET023 Upravljanje energetskim sustavima 30 15 15 00 6

DET024 Elektroenergetski kabeli 30 15 15 00 6

DET025 Telekomunikacije u elektroenergetskim

sustavima 30 00 30 00 6



Izborni

DET039 Električno mjerenje neelektričnih veličina 30 00 30 00 6

DET034 Sklopni aparati 30 00 30 00 6

DET035 Izabrana poglavlja iz električnih strojeva 30 15 15 00 6


Napomena: Student upisuje obavezno tri (3) obavezna kolegija i (2) izborna kolegija. Student upisuje minimalno 30 ECTS bodova po semestru. Izborne kolegije student može birati; iz svog modula, iz drugih modula gdje su ti predmeti obavezni ili izborni, sa Specijalističkog stručnog studija Informacijskih tehnologija i Strojarstva koji se održavaju na Odjelu za stručne studije a navedeni su u studijskim programima kao obavezni ili izborni, u dogovoru sa mentorom sa drugih Sveučilišnih diplomskih stručnih studija koji se održavaju na Sveučilištu u Splitu, na drugim sveučilištima u Hrvatskoj u Europi ili Svijetu.

C.4. Završni semestar

POPIS PREDMETA


Semestar: 4. četvrti


ECTS P S V T

Obvezni

DET041 Specijalistička praksa/specijalistički projekt 10

DET042 Završni rad 20

Ukupno obvezni:

2.13. Opis predmeta

TEMELJNA NASTAVA (zajednički sadržaj)

NAZIV PREDMETA POSLOVNO KOMUNICIRANJE

Kod DET001 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta

Smiljana Bezić, viši predavač

Margita Malešević, viši predavač

Bodovna vrijednost (ECTS)

5


Suradnici

Dr. sc. Ljubomir Malešević, prof.v.š

Katarina Blažević Miše, stručni suradnik

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15 15 15

Status predmeta Obvezan Postotak primjene e-

učenja

30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje generičkih znanja i vještina vezanih za verbalnu i neverbalnu komunikaciju.

Primjena načela i strategija poslovnog komuniciranja u svakodnevnoj praksi u tuzemnom

i inozemnom poslovnom okruženju.

Usvajanje znanja i vještina potrebnih za uspješno obavljanje poslova koji uključuju

odnose i rad s ljudima,

Djelotvorno oblikovanje poruka u svim oblicima komuniciranja na hrvatskom i engleskom

jeziku, pripremu i izvedbu prezentacija i javnih nastupa

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta

1. Definirati temeljne pojmove, načela i zakonitosti iz područja poslovnog komuniciranja

2. Opisati načine primjene načela i pozitivnih propisa poslovnog komuniciranja

3. Izraditi uobičajene dopise, pismena i podneske

4. Izabrati tipizirane dopise, pismena i podneske

5. Izvesti javnu usmenu prezentaciju, pismeno izvješće i demonstraciju rezultata projekta

na hrvatskom i engleskom jeziku

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

Predavanja Uvod, Definiranje komunikacije Osnove poslovnog komuniciranja Sadržaj poslovnog komuniciranja

Vježbe Anketa, molba za zaposlenje

2.

Predavanja Oblici poslovnog komuniciranja Načela poslovnog komuniciranja Vrste poslovnog komuniciranja, Prezentacija

Vježbe Format papira, Poslovni jezik

3.

Predavanja Čl. 10 do 21. Zakona o trgovačkim društvima

Vježbe

Omotnice i ISO normatizacije Struktura poslovnog pisma, Oblici pisma

4. Predavanja Ponuda i upit

Vježbe Primjeri

5.

Predavanja

Narudžba, narudžbenica, ugovor, zaključnica, Komisijski zapisnik, reklamacija, opoziv, otklon, Račun, virman, nagodba

Vježbe Primjeri

6. Predavanja Službeno dopisivanje

Vježbe Primjeri

7.

Predavanja Administrativno dopisivanje

Vježbe 1. kolokvij


8.

Seminar

GET THAT JOB Job ads, European curriculum vitae format, Cover letter, Job Interview

9.

Seminar

MEETINGS Preparing for a Meeting, Following the Agenda, Closing a Meeting

10.

Seminar

NEGOTIATIONS Preparing to negotiate, Preparing to negotiate a job offer, Coming to a close or settlement

11.

Seminar

PRESENTATIONS Preparation, Equipment, Language, Delivery, Presentation

12.

Seminar

BUSINESS CORRESPONDENCE A few guidelines for writing a business letter in English, Using E-mail for Correspondence, Writing business letters - Useful phrases

13.

Seminar TELEPHONING, SMALL TALK, SOCIALISING Telephoning, Small talk, Socialising

14.

Seminar Upute za PowerPoint prezentaciju, pravila ppt prezentacije

15.

Dopunski 2. kolokvij

Vrste izvođenja nastave:

☒ predavanja

☒ seminari i radionice

☒ vježbe

☐ on line u cijelosti

☒ mješovito e-učenje

☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ demonstracijske vježbe

Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene

satnice (za izvanredne studente obveza je 50% nazočnosti)

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

2 ECTS Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat Demonstracijske vježbe

Esej Seminarski rad

1 ECTS Samostalno učenje

2 ECTS

Kolokviji Usmeni ispit Konzultacije i

završni ispit

Pismeni ispit Projekt

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

KONTINUIRANA PROCJENA

Pokazatelji kontinuirane provjere Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Nazočnost i aktivnost na nastavi 70 – 100 5

50-100 IZV

Prvi kolokvij 51-100 40

Drugi kolokvij 51-100 20

Izrada dopisa 51-100 20

Seminarski rad i prezentacija 51-100 10


Završni ispit 51-100 5

Studentima koji su položili oba kolokvija završna ocjena utječe s 5%, a studenti koji nisu

položili kolokvij završna ocjena utječe 95%.

ZAVRŠNA PROCJENA

Pokazatelji provjere - završni ispit

(prvi i drugi ispitni termin)

Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Praktični ispit (pisani) 50 - 100 40

Teorijski ispit (pisani i/ili usmeni) 50 - 100 50

Prethodne aktivnosti

(uključuju sve pokazatelje kontinuirane provjere) 50 - 100 10

Pokazatelji provjere - popravni ispit

(treći i četvrti ispitni termin)

Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Ocjena (u postotcima) formira se temeljem svih pokazatelja koji opisuju razinu studentskih

aktivnosti prema relaciji:

N

1iii AkOcjena (%)

ki - težinski koeficijent za pojedinu aktivnost,

Ai - postotni uspjeh postignut za pojedinu aktivnost,

N - ukupan broj aktivnosti.

ODNOS POLUČENOG USPJEHA I PRIPADNE OCJENE

Postotak Kriterij Ocjena

od 51% do 63% zadovoljava minimalne kriterije dovoljan (2)

od 64% do 76% prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima dobar (3)

od 77% do 89% iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom vrlo dobar (4)

od 90% do 100% izniman uspjeh izvrstan (5)

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Bezić, S. i Blažević Miše, K.: Poslovno komuniciranje - Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2015.

E-udžbenik (Moodle)

2. Malešević, M., Business Communications, web izdanje, CSS, Split, 2010.

3. Malešević, Lj., Upute za pripremu i izvedbu prezentacije - javnoga nastupa, Centar za stručne studije, web izdanje, Split, 2010.

E-udžbenik (Moodle)

Dopunska literatura

1. Bezić, S. i Šincek, M.: Tehnika komuniciranja 1, Školska knjiga, Zagreb, 2008.

2. Bezić, S. i Šincek, M.: Tehnika komuniciranja 2, Školska knjiga, Zagreb, 2009.


3. Fox,R.: Poslovna komunikacija, Hrvatska sveučilišna naknada, POU Zagreb, 2006.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Evidencija pohađanja nastave i uspješnosti izvršenja ostalih obveza studenata

(nastavnik).

Ažuriranje detaljnih izvedbenih planova nastave - DIP (nastavnik).

Nadzor izvođenja nastave (zamjenik pročelnika Odjela za nastavu, pročelnici odsjeka).

Kontinuirana provjera kvalitete svih parametara nastavnog procesa u skladu s Akcijskim

planovima (pomoćnik pročelnika Odjela za kvalitetu).

Semestralno provođenje studentske ankete sukladno „Pravilniku o postupku studentskog

vrednovanja nastavnog rada na sveučilištu u Splitu“ (UNIST, Centar za unaprjeđenje

kvalitete).

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

DIP-ovi predmeta nalaze se unutar sustava za podršku nastavi (Moodle) i dostupni su

studentima i nastavnicima Odjela. Skraćeni izvedbeni programi - IP (hrvatska i engleska

inačica) su u cilju javnosti informiranja izravno dostupni na web stranicama Odjela.

NAZIV PREDMETA NAPREDNA UPORABA RAČUNALA


Nositelj/i predmeta Mr.sc. Ivica Ružić, viši predavač


6

Suradnici

Tanja Ćirić, asistent Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 60


učenja 50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje temeljnih principa izrade jednostavnih aplikacija koje se baziraju na bazi

podataka,

Teorijska i praktička priprema studenata za kvalitetni rad u timovima.


Nema

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

1. Definirati temeljne pojmove o bazama podataka,

2. Prikupiti i analizirati zahtjeve,

3. Izraditi dijagram E-R,

4. Postupkom normalizacije izraditi model podataka,

5. Zahtjeve riješiti relacijskom algebrom,

6. Izraditi prototip aplikacije pomoću SURBP.


Tjedan Sati Oblik nastave Tema

1.

2 Predavanja Uvod u relacijske baze podataka. Entiteti i atributi. Kardinalitet atributa. Identifikatori i primarni ključ.

2 Laboratorijske vježbe

Upoznavanje sa sustavom MS Access. Oblikovanje relacijske baze podataka. Pogledi: vrste pogleda. Izrada tablice: tipovi podataka, atributi, obavezni atributi,predodređene vrijednosti, ograničenja. Rad s tablicama: ispravljanje, dodavanje i brisanje podataka.

2. 2 Predavanja Relacije. Kardinalitet entiteta.



Veze među tablicama(relacije). Tipovi veza. Relacijski model. Referencijalni integritet. Pojam ključa. Tipovi ključeva.

3.

2 Predavanja Tipovi relacija. Dijagram entitet-relacija


Upiti: Jednostavni upiti. Vrste i izrada upita. Korištenje čarobnjaka i dizajnerskog pogleda. Upoznavanje s osnovama SQL-a. Sortiranje. Algebarski i logički operatori. Postavljanje uvjeta. Zadatak: Kreirati i spremiti jednostavne upite koji obuhvaćaju jednu ili više tablica, primjenom određenog uvjeta pretraživanja.

4.

2 Predavanja Relacijski model podataka. Transformacijska pravila. Relacijska pravila. Primarni ključ. Dekompozicija atributa.


Upiti: Sumarni upiti. Grupiranje. Agregatne funkcije. Postavljanje uvjeta nad sumarnim upitima. Parametarski upiti. Zadatak: Kreirati upite temeljem zahtjeva korištenjem agregatnih funkcija, pazeći na postavljene uvjete.

5.

2 Predavanja Integritet podataka. Integritet entiteta – domena podataka. Referencijalni integritet.


Forme: Jednostavne forme. Izrada formi. Tablice i upiti kao izvor podataka za forme. Korištenje čarobnjaka i dizajnerskog pogleda. Vrste pogleda. Kretanje po zapisima. Dodavanje, unos i brisanje zapisa putem forme. Dodavanje kontrola: padajuće liste, komandna dugmad. Zadatak: Nad postojećim tablicama izraditi forme. Dodati padajuće liste na forme tamo gdje je potrebno. Izraditi komandnu dugmad za kretanje po zapisima.

6.

2 Predavanja Relacijska algebra. Operacije teorije skupova. Prirodne relacijske operacije.


Forme: Podforme. Izrada podformi. Upiti kao izvor podataka za podforme. Dodavanje podformi na postojeće forme. Zadatak: Na postojeće forme dodati podforme.

7.

2 Predavanja 1. kolokvij

Relacijska algebra. Logičke operacije


Forme: Makroi. Tipovi makroa i korištenje. Forme s ograničenjima na pregled, unos i ažuriranje podataka. Parametarski upiti kao izvor podataka za forme. Forme za pretraživanje. Izrada aplikacijskog izbornika. Zadatak: Kreirati makroe za ograničenja dodavanja, ažuriranja i pregledavanja podataka. Implementirati kreirane makroe za prikaz postojećih formi. Izraditi forme za pretraživanje zapisa po zadanim kriterijima. Kreirati aplikacijski izbornik za pristup formama.

8. 2 Predavanja Normalizacija baze podataka



Izvješća: Jednostavna izvješća. Tablice i upiti kao izvor podataka za izvješća. Kreiranje izvješća korištenjem čarobnjaka i dizajnerskog pogleda. Dijelovi izvješća. Dodavanje zaglavlja i podnožja. Promjena rasporeda polja. Primjena sorta. Zadatak: Kreirati i spremiti izvješća bazirana na tablicama i upitima.

9.

2 Predavanja Povezivanje na bazu iz .NET aplikacije.


Troslojna arhitektura .NET aplikacije s naglaskom na podatkovnoj razini. Načini realizacije pristupa i komunikacije s bazom podataka. Postavke konfiguracijske datoteke.

10. 2 Predavanja Programiranje web aplikacija.


Izrada web aplikacija u .NET okruženju. Programski jezik C#.

11.

2 Predavanja ASP.NET i Visual Web Developer.


Upoznavanje s razvojnim okružjem Visual Web Developer. Izrada projekta web aplikacije u okružju Visual Web Developer.

12.

2 Predavanja Izrada aplikacije s bazom podataka u ASP.NET-u. Jednostavne kontrole.


Izrada podatkovnog sloja aplikacije. Web forme. Korisničke kontrole. Dodavanje i implementacija jednostavnih korisničkih kontrola.

13.

2 Predavanja Složene kontrole, izgled i struktura ASP.NET aplikacije.


Prezentacijski sloj: „Master“ stranica, stranice, kontrole, kaskadni stilovi, resursi. Dodavanje složenih kontrola na stranice.

14.

2 Predavanja 2. kolokvij Sigurnost, korisnici i uloge.


Zaštita pristupa web aplikaciji - autentikacija i autorizacija. Postavljanje web aplikacije na servisu IIS.

15.

2 Predavanja

Obrana seminarskih radova 2

Laboratorijske vježbe


☒ predavanja

☐ seminari i radionice

☒ vježbe


☐ mješovito e-učenje



☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☒ demonstracijske vježbe

Obveze studenata

Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vježbi.

Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uspješno obavljenim laboratorijskim vježbama i položenim kolokvijima iz laboratorijskih vježbi.Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.

Uspješna izrada seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada je sastavni dio ocjene predmeta.

Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice (za izvanredne studente obveza je 50% nazočnosti).

Praćenje rada studenata (upisati

Pohađanje nastave



udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad 1,5 ECTS Samostalno učenje

2 ECTS


završni ispit 0,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Nazočnost i aktivnost na nastavi (predavanja + vježbe) 70 - 100 100

Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu završni ispit koji se sastoji od

praktičnog i teorijskog dijela. Isto vrijedi i za popravne ispite.

ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Obrana seminarskog rada (pisani) 50 - 100 30

Laboratorijski zadaci 50 - 100 20






Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)

ki- težinski koeficijent za pojedinu aktivnost,

Ai- postotni uspjeh postignut za pojedinu aktivnost,










Naslov Broj primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. T. M. Connolly, C. E. Begg, Database Systems, A Practical Approach to Design, Implementation and Management, Fourth Edition, Addison-Wesley, 2005.

2. Vujnović, R.: SQL i relacijski model podataka, Znak, 1995.

3. Z. Torba, Baze podataka, Veleučilište u Splitu, 2001.

4. Ružić I., Ćirić T.: Praktikum – baze podataka, web stranice Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije, Split, 2010.

Web izdanje

(Moodle)

Dopunska literatura



(nastavnik).







kvalitete).





NAZIV PREDMETA OSNOVE RAČUNOVODSTVA

Kod DET005 Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Mr.sc. Luka Mladineo, viši predavač


6

Suradnici

Ana Juras Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 25%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Objasniti pojam i ulogu računovodstva i računovodstvenih sustava u suvremenom tržišnom gospodarstvu

Objasniti regulatorni okvir za odvijanje računovodstvene djelatnosti

Razumijevanje temeljnih računovodstvenih pojmova, računovodstvenih načela i tehnika knjiženja osnovnih poslovnih promjena

Pripremiti financijske izvještaje


Nema.



1. Definirati pojmovno određenje računovodstva i računovodstvenih sustava

2. Identificirati računovodstvene propise potrebne za poslovanje poduzeća,

3. Opisati načine primjene temeljnih računovodstvenih pravila u poslovanju poduzeća,

4. Primijeniti računovodstvene propise u utvrđivanju financijskog rezultata,

5. Usporediti specifičnosti različitih obračuna u okviru računovodstvenih politika,

6. Povezati stečena znanja i izraditi financijske izvještaje.


Tjedan Broj sati Oblik

nastave Tema

1. 2

Predavanja Pojmovno određenje računovodstva. Računovodstveni sustavi u Hrvatskoj. Primjena MSFI / HSFI /ZOR

2 Vježbe Temeljni pojmovi i načela u računovodstvu.

2. 2

Predavanja

Funkcioniranje računovodstvenog sustava, njegovo uređenje i informacije koje treba osigurati. Temeljni financijski izvještaji. Bilanca kao osnova ekonomsko–financijskog modela trgovačkog društva. Struktura bilance i bilančne promjene.

2 Vježbe Struktura bilance i bilančne promjene.

3.

2 Predavanja

Struktura Računa dobiti i gubitka i Izvještaja o novčanom tijeku. Upoznavanje i prepoznavanje razlika poslovnih promjena, a u odnosu na predstavljene izvještaje..

2 Vježbe Utjecaj poslovnih promjena na Račun dobiti i

gubitka i Izvještaj o novčanom tijeku.

4.

2 Predavanja

Knjigovodstvena konta (računi), pravila knjiženja u sustavu dvojnog knjigovodstva i formiranje poslovnih knjiga.

2 Vježbe Prepoznavanje vrste poslovnih promjena i njihovo

knjiženje u skladu sa pravilima knjiženja.

5.

2 Predavanja

Upoznavanje sa poreznim sustavom u Hrvatskoj. Primjena sustava poreza na dodanu vrijednost i njegov utjecaj na knjiženje.

2 Vježbe

Knjiženje ulaznih i izlaznih računa u sustavu PDV-a. Obračun PDV-a. Razlike u knjiženju R1 i R2 računa.

6.

2 Predavanja Osnivanje društava. Pojmovno određenje dugotrajne imovine.

2 Vježbe

Knjiženje osnivanja društava. Knjiženje nabave i stavljanje u upotrebu dugotrajne imovine. Troškovi kapitalizacije.

7.

2 Predavanja

Amortizacija dugotrajne imovine. Pojmovno određenje kratkotrajne imovine prema HSFI i MRS/MSFI. Metode obračuna amortizacije.

2 Vježbe Obračun amortizacije. Prodaja i isknjižavanje

dugotrajne imovine.

8. 2 Predavanja

Kratkotrajna imovina: potraživanja od kupaca, dani predujmovi, novac, računi i blagajna, dani krediti i zajmovi, primljeni vrijednosni papiri, aktivna vremenska razgraničenja, gubitak iznad visine kapitala.


2 Vježbe Kolokvij.

9.

2 Predavanja

Pojmovno određenje obveza, kratkoročnih i dugoročnih. Primljeni predujmovi i zajmovi, te pasivna vremenska razgraničenja.

2 Vježbe

Knjiženje poslovanjakupaca i dobavljača, danih i primljenih predujmova,prijelaznog konta, blagajne, danih i primljenih kredita, primljenih i danih vrijednosnih papira, aktivnih i pasivnih vremenskih razgraničenja.

10.

2 Predavanja Pojmovno određenje zalihe sirovina i materijala,

rezervnih dijelova, auto-guma i sitnog inventara.

2 Vježbe Evidentiranje zaliha sirovina i materijala, sitnog inventara i slanja materija na doradu.

11.

2 Predavanja Pojmovno određenje troškova i podjele troškova.

Raspored troškova.

2 Vježbe Knjiženje troškova, njihov raspored, te evidentiranje porezno nepriznatih troškova.

12.

2 Predavanja Računovodstvo proizvodnje djelatnosti.

2 Vježbe Knjiženje proizvodnje, zaliha gotovih proizvoda, prodaje proizvoda i razdužene zaliha.

13. 2 Predavanja

Formiranje rezultata u djelatnosti proizvodnje s obračunom poreza na dobit.

2 Vježbe Knjiženje rezultata i poreza na dobit.

14. 2 Predavanja Analiza temeljnih financijskih izvještaja

2 Vježbe Analiza temeljnih financijskih izvještaja

15. 2 Predavanja Rješavanje pristupnih zadataka.

2 Vježbe 2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe




☒ samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



satnice (za izvanredne studente obveza je 50% nazočnosti).


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

1 ECTS

Kolokviji 1 ECTS Usmeni ispit

1(nije

položen

Kol)

Konzultacije i

završni ispit 1 ECTS

Pismeni ispit

1(nije

položen

Kol)

Projekt


KONTINUIRANO VREDNOVANJE


Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


Nazočnost i aktivnost na nastavi (predavanja + vježbe)

70 - 100 20





ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







N

1iii AkOcjena (%)






od 50% do 62,5% zadovoljava minimalne kriterije dovoljan (2)

od 62,6% do 75% prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima dobar (3)

od 75,1% do 87,5% iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom vrlo dobar (4)

od 87,6% do 100% izniman uspjeh izvrstan (5)


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Računovodstvo poduzetnika s primjerima

knjiženja, VII. Izdanje 2014., RRIF plus

d.o.o.Zagreb.

3 -


2. Mladineo, L.: Osnove računovodstva, PowerPoint prezentacija, Web izdanje (Moodle), Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2015.

Web izdanje (Moodle)

3. RRIF-ov računski plan za poduzetnike, XIII izdanje 2014., RRIF plus d.o.o.Zagreb

1 -

Dopunska literatura

1. Osnove suvremenog računovodstva Belak. V., Vudrić N. BelakExcellens d.o.o. Zagreb 2012



(nastavnik).







kvalitete).





NAZIV PREDMETA PRIPREMA I VOĐENJE PROJEKTA


Nositelj/i predmeta Dr.sc. Marija Šiško Kuliš, izv. prof.


2

Suradnici

-. Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Priprema za samostalno uspješno vođenje manjih i srednjih projekata, te povećanje

uspješnosti organizacija i projektnih timova.

Teoretsko i praktično upoznavanje s principima upravljanja projektima.

Sistematizacija i proširenje znanja i iskustava.

Povećanje efikasnosti upravljanja projektima kroz bolje planiranje i provedbu, efikasnije

upravljanje troškovima, rokovima i kvalitetom,rizicima te povećanu motivaciju projektnog

tima


Nema


1. Studenti stječu kompetencije za razumijevanje sadržaja i ciljeva inženjerskih projekata. 2. Osposobljeni su za aktivno sudjelovanje u pripremi i realizaciji projekata svih razina i

stupnjeva tehnološke složenosti. 3. Osposobljeni su za izradu SWOT analize inženjerskog projekta. 4. Osposobljeni su za izradu financijskih planova projekta. 5. Osposobljeni su za korištenje programskih alata i osnovnih modela upravljanju

kvalitetom u pripremi i vođenju projekata. 6. Osposobljeni su za izradu QA/QC planova projekta. 7. Osposobljeni su za izradu plana upravljanja rizicima na projektu. 8. Osposobljeni su za izradu plana upravljanja komunikacijama na projektu.



Tjedan Broj sati Oblik nastave Tema:

1.

2 Predavanja Inicijacija projekta – prvi dio : definiranje projekta, formiranje projektnog tima i studija izvedivosti

1 Auditorne vježbe Generiranje ideja: fokus grupa, brainstorming

2. 2 Predavanja

Inicijacija projekta – drugi dio: selekcija projekta

1 Auditorne vježbe SWOT analiza - uvod

3. 2 Predavanja

Planiranje projekta – prvi dio: opseg projekta, vrijeme izvođenja

1 Auditorne vježbe SWOT analiza – prvi dio

4. 2 Predavanja

Planiranje projekta – drugi dio: resursi, buđetiranje i troškovi

1 Auditorne vježbe SWOT analiza –drugi dio

5. 2 Predavanja

Izvedba projekta – prvi dio: upravljanje kvalitetom

1 Auditorne vježbe MS Project - uvod

6.

2 Predavanja Izvedba projekta – drugi dio: projektna nabava i ugovaranje

1 Auditorne vježbe MS Project – definicija kalendara i računanje vremena

7 3 1. kolokvij

8. 2 Predavanja

Izvedba projekta – treći dio: upravljanje komunikacijama

1 Auditorne vježbe MS Project – tablice i forme

9. 2 Predavanja

Izvedba projekta –četvrti dio: upravljanje rizikom

1 Auditorne vježbe MS Project - zadaci

10. 2 Predavanja Nadzor projekta

1 Auditorne vježbe MS Project - resursi

11. 2 Predavanja Kontrola projekta

1 Auditorne vježbe MS Project – napredak projekta

12 2 Predavanja

Zatvaranje projekta – prvi dio: evaluacija i revizija projekta

1 Auditorne vježbe MS – projekt – kritični put i izvještaji

13

2 Predavanja Zatvaranje projekta – drugi dio: završetak projekta

1 Auditorne vježbe Primjeri iz prakse i prezentacija studentskih radova

14 2 Predavanja Gost predavač

1 Vježbe Gost predavač

15 3 2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice (za

izvanredne studente obveza je 50% nazočnosti).

Izrada samostalnog projekta koji obuhvaća 7 domaćih radova.


Izrada prezentacija za svaki domaći rad.

Prezentacija finalnog projekta.


Pohađanje nastave

2 ECTS Istraživanje Praktični rad 1 ECTS

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

Kolokviji 2 ECTS Usmeni ispit Konzultacije i završni

ispit 1 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Nazočnost i aktivnost na nastavi (predavanja) 70 - 100 20

Nazočnost i aktivnost na nastavi (vježbe) 70 - 100 15



Seminarski rad 50-100 25



ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Nazočnost i aktivnost na nastavi 50 - 100 10

Usmeni ispit 50 - 100 20

Izrada seminarskih radova 80 - 100 70



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Općenito se ocjena na završnom i popravnom ispitu (u postotcima) formira temeljem svih

pokazatelja koji opisuju razinu studentskih aktivnosti prema relaciji:

N

1iii AkOcjena (%)




Konačna ocjena na završnom ispitu za studente koji su napravili barem pet od šest

seminarskih radova:


321 7,02,01,0(%) AAAOcjena

nazočnost na nastavi (predavanja+auditorne vježbe): %10070;1,0 11 Ak

usmeni ispit: %10050;2,0 22 Ak

seminarski radovi (obvezna izrada prvih pet od šest seminarskih radova):

%10080;7,0 33 Ak

Napomena: 1321 kkk







Primjer proračuna za studenta koji je za pojedine pokazatelje polučio sljedeće postotke:

nazočnost na nastavi: A1 = 80 %,

usmeni ispit: A2 = 50 %,

seminarski radovi: A3 = 80 %, Ukupna ocjena:

(3)

%74807,0502,0801,0(%)

dobarOcjena

Ocjena


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Zabilješke s predavanja Web izdanje (Moodle)

2. M. Buble (2010): Projektni menadžment, Minerva- Visoka poslovna škola, Dugopolje

3

Dopunska literatura

1. W.G. Sullivan, J.S. BontadelliE.M. Wicks (1984): Engineering Economy, Prentice Hall,

6th edition.

2. Majstorović (2011): Projektni menadžment, Sveučilište u Mostaru, Mostar



(nastavnik).







kvalitete).






NAZIV PREDMETA TEHNIČKA REGULATIVA


Nositelj/i predmeta Dr. sc. Winton Afrić , prof.v.š.


6

Suradnici


P S V T

30 15 15

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-

učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje zakonske tehničke regulative i postupaka koji su uz nju vezani.

Savladavanje cjeline zakonskih propisa Republike Hrvatske koji su od značaja za inženjerski rad i djelovanje.

Prikaz, potrebnih zakonskih postupaka, odobrenja i dozvola kod izgradnje i postavljanja tehničkih sustava.


Nema


1. Opisati zahtjeve zakonske regulative koji su potrebni kod izrade tehnička rješenja, projektne dokumentacije u postupku, planiranja, projektiranja i izvođenja.

2. Provesti potrebnu komunikaciju sa tijelima državne i lokalne uprave, te sa agencijama Republike države koje su nadležne za davanje suglasnosti, mišljenja, odobrenja i dozvola za izvedbu tehničkih sustava.

3. Provesti postupke tijekom izvođenja radova zbrinjavanja otpada na zakonski propisan i ekološki prihvatljiv način.

4. Opisati potrebne procedure u ishođenju dozvola za rad tehničkih sustava. 5. Provesti potrebne mjere zaštite na radu i zaštite od požara. 6. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja

Zakonska regulativa i propisi o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. Europski standardi i norme u zaštiti okoliša. Zbrinjavanje proizvodnog i tehničkog otpada i zaštita okoliša.

2 Vježbe Zbrinjavanje tehničkog otpada nakon izrade tehničkih sustava, tijekom održavanja i nakon gašenja tehničkih sustava.

2.

2 Predavanja

Onečišćenje okoliša elektromagnetskim zračenjem. Elektromagnetsko zračenje i norme za zaštitu ljudskog zdravlja. Zakonska ograničenja u RH snaga elektromagnetskih zračenja.

2 Vježbe Mjerenje razine elektromagnetskih polja i procjena opasnosti po ljudsko zdravlje.

3.

2 Predavanja

Mediteranski okoliš i ekologija. Razvoj ekološke svijesti u proizvodnom procesu. Zaštita od požara radnih prostora i štetni utjecaji požara u radnim prostorima na okoliš.

4 Terenski rad

Ekologija i more, skupljanje, selekcioniranje i recikliranje otpada. Vježba čišćenja okoliša odjela za stručne studije, prikupljanje, analiza, selekcioniranje i zbrinjavanje otpada.


4.

2 Predavanja

Zakonska i tehnička regulativa iz domena gradnje.

Zakon o gradnji – Što treba inženjer tehničke struke znati iz zakona o gradnji.

2 Vježbe Suglasnosti u procesu ishođenja građevinske dozvole za tehničke sustave.

5. 2 Predavanja

Državne agencije, njihove ovlasti i domene odluke (poput agencije za elektronske komunikacije i poštu).

1 1. kolokvij

6. 2 Predavanja

Hrvatska agencija za poštu i elektronske komunikacije, dozvole koje izdaje. Regulacija tržišta elektronskih komunikacija.

2 Vježbe Zahtjev za izdavanje radijske dozvole od HACOM-a.

7.

2 Predavanja RF spektar i njegova namjena. Plan raspodjele radijskih frekvencija.

2 Vježbe Dijelovi spektra za slobodnu upotrebu, mjerenje polja kod WLAN mreže.

8.

2 Predavanja Numeracija kao resurs koji na korištenje daje država.

2 Vježbe Objedinjavanje numeracije. Numeracija u VLAN mrežama. Vježba.

9.

2 Predavanja Javni natječaji za dodjelu dijelova RF spektra u izgradnji telekomunikacijskih sustava (mobilni i fiksni pristup).

4 Terenski rad Vježba čišćenja okoliša odjela za stručne studije, prikupljanje, analiza, selekcioniranje i zbrinjavanje otpada.

10.

2 Predavanja Kako napraviti natječajnu dokumentaciju za odbijanje koncesije na dijelove RF spektra.

2 Vježbe Vježba izrade natječajne dokumentacije za natječj u vezi dodjele RF spektra.

11. 2 Predavanja

Zaštita od požara i Zaštita na radu. Zakonske obaveze nadzornog inženjera, projektanta i voditelja radova.

2 Vježbe Postupak zaštite od požara u laboratoriju Odjela.

12. 2 Predavanja Rad sa opasnim tvarima i materijalima.

5 Terenski rad Simulacija rada s opasnim tvarima.

13. 2 Predavanja

Pojam norme, standarda i preporuka tijela koja ih donose na europskoj i nacionalnoj razini. Sustavi normi i područje njihove primjene.

2 Vježbe Norme za izradu električnih instalacija.

14. 2 Predavanja

Međunarodna organizacija za normizaciju ISO. Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI). Europski odbor za normizaciju (CEN). Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC).

15. 2 Predavanja Hrvatski Zavod za norme.

2. kolokvij

☒ predavanja ☒ samostalni zadaci




☒ vježbe



☒ terenska nastava

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

0,5 ECTS Referat Auditorne vježbe 0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

Konzultacije i završni ispit

0,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS Usmeni ispit Samostalno učenje 1,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 – 100 10

Auditorne vježbe 50



Terenski rad 50-100 25



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




(uključuju sve pokazatelje kontinuirane provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Praktični ispit (pisani) 50 – 100 50

Teorijski ispit (pisani i/ili usmeni) 50 – 100 50




N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Interna skripta Word elektroničko izdanje. 0 Web izdanje (Moodle)

2. Power Point prezentacija; Zakonska regulativa i propisi o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj

0 Web izdanje (Moodle)

3. Power Point prezentacija; Onečišćenje okoliša elektromagnetskim zračenjem.


4. Power Point prezentacija; Rad sa opasnim tvarima i materijalima


5. Power Point prezentacija; Norme. 0 Web izdanje (Moodle)

Dopunska literatura

1. Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07) 2. Zakon o tajnosti podataka (NN 79/07) 3. Uredba o mjerama informacijske sigurnosti (NN 46/08) 4. Uredba o sigurnosnoj provjeri za pristup klasificiranim podacima (NN 72/07) 5. Uredba o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o

obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima (NN 102/07)

6. Zakon o potvrđivanju Konvencije o kibernetičkom kriminalu (NN 173/03) 7. Odredbe Konvencije na odgovarajući način implementirane su u Kaznenom zakonu

(članci: 223, 223a, 224, 224a i 224b) i Zakonu o kaznenom postupku. 8. Kazneni zakon (NN 110/97, NN 27/98, NN 50/00, NN 129/00, NN 51/01, NN 111/03,

NN 190/03, NN 105/04, NN 71/06, NN 110/07, NN 152/08) 9. Zakon o elektroničkom potpisu (NN 10/02, NN 80/08) 10. Pravilnik o evidenciji davatelja usluga certificiranja elektroničkih potpisa (NN 54/02, NN

112/07) 11. Pravilnik o registru davatelja usluga certificiranja elektroničkih potpisa koji izdaju

kvalificirane certifikate (NN 54/02) 12. Pravilnik o mjerama i postupcima uporabe i zaštite elektroničkog potpisa i naprednog

elektroničkog potpisa, sredstava za izradu elektroničkog potpisa, naprednog elektroničkog potpisa i sustava certificiranja i obveznog osiguranja davatelja usluga izdavanja kvalificiranih certifikata (NN 54/02)

13. Pravilnik o tehničkim pravilima i uvjetima povezivanja sustava certificiranja elektroničkih potpisa (NN 89/02)

14. Uredba o djelokrugu, sadržaju i nositelju poslova certificiranja elektroničkih potpisa za tijela državne uprave (NN 146/04)

15. Zakon o elektroničkoj trgovini (NN 173/03, NN 67/08, NN 36/09)


16. Zakon o elektroničkoj ispravi (NN 150/05) 17. Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08) 18. Zakon o telekomunikacijama (NN 122/03, NN 158/03, NN 60/04.) - pročišćeni tekst 19. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o telekomunikacijama (NN 70/05) 20. Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta (NN 31/09) 21. Pravilnik o namjeni radiofrekvencijskog spektra (NN 136/08) 22. Pravilnik o plaćanju naknada za obavljanje poslova HAKOM-a (NN 154/08) 23. Pravilnik o uvjetima dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra (NN 136/08) 24. Pravilnik o jedinstvenom europskom broju za hitne službe (NN 108/05) 25. Pravilnik o prelasku s analognog na digitalno odašiljanje radijskih i televizijskih

programa te pristupu položajima u multipleksu u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji (NN 148/08)

26. Pravilnik o dodjeli adresa i brojeva (NN 154/08) 27. Pravilnik o prenosivosti broja (NN 42/09) 28. Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske

infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine (NN 42/09)

29. Pravilnik o načinu i uvjetima sprječavanja i suzbijanja zlouporabe i prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte (NN 42/09)

30. Pravilnik o standardnim ponudama (NN 37/09) 31. Pravilnik o imeniku i službi davanja obavijesti o pretplatnicima (NN 23/09) 32. Pravilnik o plaćanju naknada za obavljanje poslova Hrvatske agencije za poštu i

elektroničke komunikacije (NN 154/08) 33. Pravilnik plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog

spektra (NN 154/08) 34. Pravilnik o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama (NN 23/09) 35. Pravilnik o načinu rada unutarnje ustrojstvene jedinice za zaštitu prava korisnika (NN

10/09) 36. Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i

usluga (NN 154/08) 37. Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke

komnikacijske infrastrukture i povezane opreme (NN 154/08) 38. Pravilnik o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi (NN 112/08) 39. Plan adresiranja (NN 154/08) 40. Pravilnik numeriranja (NN 154/08) 41. Uredba o obvezama iz područja nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske za pravne i

fizičke osobe u telekomunikacijama (NN 64/08) 42. Popis mjerodavnih tržišta i operatora i davatelja telekomunikacijskih usluga koji imaju

znatniju tržišnu snagu na tim mjerodavnim tržištima (NN 134/07) 43. Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, NN 118/06, NN 41/08) 44. Uredba o načinu pohranjivanje i posebnim mjerama tehničke zaštite posebnih

kategorija osobnih podataka (NN 139/04) 45. Uredba o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka (NN

105/04) 46. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, NN 79/07) 47. Zakon o patentu (NN 173/03, NN 87/05, NN 76/07, NN 30/09) 48. Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda (NN 173/03, NN 76/07, NN 30/09) 49. Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03) 50. Pravilnik o ustroju, sadržaju i načinu vođenja službenog upisnika o ostvarivanju prava

na pristup informacijama (NN 137/04) 51. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10). 52. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14). 53. Zakon o gradnji (NN 153/13)


Evidencija pohađanja nastave i uspješnosti izvršenja ostalih obveza studenata (nastavnik).




Kontinuirana provjera kvalitete svih parametara nastavnog procesa u skladu s Akcijskim planovima (pomoćnik pročelnika Odjela za kvalitetu).

Semestralno provođenje studentske ankete sukladno „Pravilniku o postupku studentskog vrednovanja nastavnog rada na sveučilištu u Splitu“ (UNIST, Centar za unaprjeđenje kvalitete).





NAZIV PREDMETA MATEMATIKA U INŽENJERSTVU

Kod DET004; DST004; DIT004 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta Dipl. ing. Arijana Burazin Mišura, predavač


7

Suradnici


P S V T

45 30


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje pojmova i znanja iz osnova diskretne matematike, diferencijalnog i

integralnog računa funkcije više varijabli te kompleksne funkcije

Priprema studenata za usvajanje znanja i vještina iz stručnih i specijalističkih predmeta


Nema


1. Definirati osnovne matematičke pojmove (skupovi, funkcije), osnove matematičke logike,

osnovne pojmove matematičke analize funkcija više varijabli i kompleksne funkcije

2. Objasniti temeljne pojmove iz naivne teorije skupova i kombinatorike

3. Povezati pojmove iz analize funkcije jedne varijable s pojmovima analize funkcije više

varijabli i kompleksnih funkcija

4. Primijeniti diferencijalni i integralni račun funkcije više varijabli u fizici i tehnici


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

3 Predavanja Matematičko modeliranje: Skupovi,Naivna teorija skupova,Pojam funkcije, Ekvipotentni skupovi,Konačni,prebrojivi i neprebrojivi skupovi

2 Auditorne vježbe

Skupovi,Naivna teorija skupova,Pojam funkcije, Ekvipotentni skupovi, Konačni,prebrojivi i neprebrojivi skupovi

2.

3 Predavanja Matematički jezik: Elementi matematičkog jezika,Pravila zaključivanja i dokazi u matematici,dokazivanje matematičkom indukcijom

2 Auditorne vježbe

Elementi matematičkog jezika,Pravila zaključivanja i dokazi u matematici,dokazivanje matematičkom indukcijom

3.

3 Predavanja Elementi kombinatorike:binomni i polinomni teorem, Adicijski princip i princip uključenja i isključenja, Multiplikativni princip

2 Auditorne vježbe

Binomni i polinomni teorem, Adicijski princip i princip uključenja i isključenja, Multiplikativni princip

4. 3 Predavanja Permutacije, Varijacije, Kombinacije


2 Auditorne vježbe

Permutacije, Varijacije, Kombinacije 1. kolokvij

5.

3 Predavanja Vektorski prostor, Vektori: Operacije s vektorima

2 Auditorne vježbe

Operacije s vektorima

6.

3 Predavanja Ravnina i pravac u prostoru

2 Auditorne vježbe

Ravnina i pravac u prostoru

7. 3 Predavanja Ravnina i pravac u prostoru, međusobni položaj

2 Auditorne vježbe

Ravnina i pravac – kombinirani zadaci

8. 3 Predavanja Funkcije više varijabli

2 Auditorne vježbe

Funkcije više varijabli

9.

3 Predavanja Dvostruki integral

2 Auditorne vježbe

Dvostruki integral

10.

3 Predavanja Krivuljni integral I vrste

2 Auditorne vježbe

Krivuljni integral I vrste, primjena

11.

3 Predavanja Krivuljni integral II vrste

2 Auditorne vježbe

Krivuljni integral II vrste, primjena 2. kolokvij

12.

3 Predavanja Kompleksne funkcije

2 Auditorne vježbe

Neprekidnost i derivacija kompleksne funkcije

13.

3 Predavanja Pojam analitičke funkcije, Integral kompleksne funkcije

2 Auditorne vježbe

Analitičke funkcije, Laurentovi redovi, Reziduum

14.

3 Predavanja Fourierov red

2 Auditorne vježbe

Fourierov red

15.

3 Predavanja Fourierov integral

2 Auditorne vježbe

3. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata Nazočnost na predavanjima iauditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene



Pohađanje nastave

2,5 ECTS Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat Samostalno učenje

2 ECTS

Esej Seminarski rad


0,5 ECTS



Ocjenjivanje i vrjednovanje rada



studenata tijekom nastave i na završnom ispitu


Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Prvi kolokvij 50 – 100 25

Drugi kolokvij 50 – 100 25

Treći kolokvij 50 – 100 25

Teorijski ispit (pisani) 50 – 100 25

Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu završni ispit koji se sastoji od praktičnog

i teorijskog dijela. Isto vrijedi i za popravne ispite.

ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


Teorijski ispit (pisani i/ili usmeni) 50 – 100 25



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Žubrinić D.: Diskretna matematika, Element, Zagreb, 2002.

2


2. Elezović N: Matematika 3; Fourierov red i integral, Laplaceova transformacija, Element, Zagreb, 2007.

Dopunska literatura

1. Veljan D.: Kombinatorika i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001 2. Demidovič, B. P.: Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke

nauke, Tehnička knjiga – Zagreb, 1999. 3. Rosen, K.H.: Discrete mathematics and its applications, McGraw – Hill, 1999.









kvalitete).





NAZIV PREDMETA STATISTIKA


Nositelj/i predmeta Nada Roguljić, predavač Bodovna vrijednost

(ECTS) 7

Suradnici

Luka Brčić, asistent


P S V T

45 30


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobiti studente za odgovore na temeljna pitanja koja se javljaju u primjeni statistike i

to pomoću odabira prikladnog oblika statističke analize za rješavanje zadanih problema i

ostvarenja ciljeva istraživanja i interpretacije dobivenih statističkih vrijednosti.


Nema


1. Objasniti osnovne pojmove teorije vjerojatnosti, slučajne varijable, funkcije razdiobe vjerojatnosti, funkcije gustoće vjerojatnosti, osnovne pojmove deskriptivne statistike i obrazložiti osnovne metode inferencijalne statistike

2. Primijeniti znanje za prepoznavanje i izračun potrebitih statističkih vrijednosti u okviru postavljenog problema, odnosno istraživanja

3. Samostalno izračunati osnovne veličine deskriptivne statistike 4. Ovladati nekim od metoda inferencijalne statistike 5. Temeljem stečenog znanja interpretirati značenje izračunatih statističkih veličina 6. Izabrati statističku metodu za rješavanje problema iz prakse


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1. 3 Predavanja Osnovni pojmovi teorije vjerojatnosti: Slučajni pokus, slučajni događaj, vjerojatnost, vjerojatnosni prostor


2 Auditorne

vježbe Elementi kombinatorike; vjerojatnost

2.

3 Predavanja Uvjetna vjerojatnost, nezavisnost događaja, formula potpune vjerojatnosti, Bayesova formula

2 Auditorne

vježbe Uvjetna vjerojatnost, nezavisnost događaja, formula potpune vjerojatnosti, Bayesova formula

3.

3 Predavanja Slučajna varijabla, funkcija razdiobe vjerojatnosti, diskretna slučajna varijabla, matematičko očekivanje, varijanca, standardna devijacija

2 Auditorne

vježbe

Slučajna varijabla, funkcija razdiobe vjerojatnosti, diskretna slučajna varijabla, matematičko očekivanje, varijanca, standardna devijacija

4.

3 Predavanja Binomna i Poissonova slučajna varijabla

2 Auditorne

vježbe Binomna i Poissonova slučajna varijabla

5.

3 Predavanja Kontinuirana slučajna varijabla, funkcija gustoće vjerojatnosti, matematičko očekivanje, varijanca, standardna devijacija

2 Auditorne

vježbe

Kontinuirana slučajna varijabla, funkcija gustoće vjerojatnosti, matematičko očekivanje, varijanca, standardna devijacija

6.

3 Predavanja Uniformna, normalna, eksponencijalna, hi kvadrat i Studentova razdioba; nezavisnost slučajnih varijabli

2 Auditorne

vježbe Uniformna, normalna, eksponencijalna, hi kvadrat i Studentova razdioba; nezavisnost slučajnih varijabli

7.

3 Predavanja Slučajni vektor, funkcija razdiobe vjerojatnosti slučajnog vektora

2 Auditorne

vježbe

Slučajni vektor, funkcija razdiobe vjerojatnosti slučajnog vektora

1. kolokvij

8.

3 Predavanja Diskretni i kontinuirani slučajni vektor

2 Auditorne

vježbe Diskretni i kontinuirani slučajni vektor

9.

3 Predavanja Funkcije slučajnih varijabli

2 Auditorne

vježbe Funkcije slučajnih varijabli

10.

3 Predavanja Populacija i uzorak; statističko obilježje, diskretna i kontinuirana statistička obilježja, srednja vrijednost, disperzija, standardna devijacija; grafičko predočavanje

2 Auditorne

vježbe

Populacija i uzorak; statističko obilježje, diskretna i kontinuirana statistička obilježja, srednja vrijednost, disperzija, standardna devijacija; grafičko predočavanje

11.

3 Predavanja Slučajni uzorak, statistika, procjena, točkasta procjena parametara

2 Auditorne

vježbe Slučajni uzorak, statistika, procjena, točkasta procjena parametara


12.

3 Predavanja Aritmetička sredina, varijanca, korigirana varijanca uzorka

2 Auditorne

vježbe Aritmetička sredina, varijanca, korigirana varijanca uzorka

13.

3 Predavanja Metoda najveće vjerojatnosti, intervalna procjena parametara, intervali povjerenja

2 Auditorne

vježbe Metoda najveće vjerojatnosti, intervalna procjena parametara, intervali povjerenja

14.

3 Predavanja Testiranje statističkih hipoteza, parametarski testovi, testiranje hipoteze o očekivanju, varijanci i vjerojatnosti

2 Auditorne

vježbe Testiranje statističkih hipoteza, parametarski testovi, testiranje hipoteze o očekivanju, varijanci i vjerojatnosti

15.

3 Predavanja Neparametarski testovi: testiranje hipoteze o tipu

razdiobe, korelacija i regresija.

2 Auditorne

vježbe 2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima iauditornimvježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene



Pohađanje nastave

2,5 ECTS Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

2 ECTS

Kolokviji 2 ECTS Usmeni ispit Konzultacije i






Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Prvi kolokvij 50 – 100 50

Drugi kolokvij 50 – 100 50

Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu završni ispit. Usmeni ispit se održava

jedino u iznimnim slučajevima na prijedlog nastavnika ili zahtjev studenta u situacijama kada

su rezultati postignuti na pismenom ispitu dvojbeni u svezi postignute ocjene.

ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. S. Suljagić: Vjerojatnost i statistika, 2003 Web izdanje

(Sveuč. u Zagrebu)

2. Ž. Pauše: Uvod u matematičku statistiku, ŠK Zagreb 1993.

1

Dopunska literatura

1. N. Elezović: Teorija vjerojatnosti – zbirka zadataka, Element 1995. 2. Ž.Pauše: Riješeni primjeri i zadaci iz teorije vjerojatnosti i statistike, Zagreb 1990. 3. Šošić, V. Serdar: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb 1992. 4. Šošić : Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb 2004. 5. M. Papić: Primijenjena statistika u MS EXCEL-u, Zoro, Zagreb 2005.



(nastavnik).







kvalitete).






Radiokomunikacije

NAZIV PREDMETA ELEKTROMAGNETSKI VALOVI I ANTENE




6

Suradnici


P S V T

30 15 15

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-

učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje prirode elektromagnetskih valova, načina njihova generiranja i prostiranja elektromagnetskih valova u zemaljskim uvjetima.

Razumijevanje, osnovnih fizikalnih postavki i parametra antenskih sustava, konstrukcije i upotrebe radijskih antena prema namjeni radiokomunikacijskih sustava

Savladavanje cjeline zakonskih propisa Republike Hrvatske koje odnose na uporabu radio frekvencijskog spektra

Izvođenje i postavljanje antenskih sustava

Primjenu radijskih komunikacijskih rješenja za javne operatere, posebne namjene i krajnje korisnike.


Nema


1. Opisati temeljne temeljna fizikalna i tehnička rješenja kod korištenja elektromagnetskih valova i antena u radiokomunikacijskim sustavima različitih namjena.

2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske probleme iz prakse prostiranja elektromagnetskih valova.

3. Osmisliti kreativna rješenja u projektiranju i razvoju opreme i sustava za emitiranje i primanje elektromagnetskih valova.

4. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama, uređajima, opremi antenskih sustava.

5. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja elektromagnetskih valova i polja 6. Opisati razvoj i primjenu sustava koji koriste u svom radu elektromagnetske valove. 7. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje



1. 2 Predavanja

Uvod u predmet. Zračeno elektromagnetsko polje. Maxwellove jednadžbe. Jednoliki ravni val, električne struje i naboji kao izvori polja. Spektar radijskih frekvencija i ukupni spektar Elektromagnetskog zračenja. Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje EMV. Energija kvanta elektromagnetskog vala.

Frekvencija, valna duljina, perioda, magnituda, brzina širenja.

2 Vježbe Izračunavanje kvantne energije EMV.

2.

2 Predavanja Polarizacija elektromagnetskog vala, Horizontalna, vertikalna, kružna, eliptička polarizacija. Polarizacija, refleksija i faza elektromagnetskog vala.


Polarizacija i prijemna razina EMV.


3. 2 Predavanja

Prostiranje elektromagnetskih valova, brzina prostiranja kroz sredstvo i indeks loma sredstva. Troposfersko prostiranje, atmosfersko prostiranje, ionosfersko prostiranje.

Apsorpcija EMV u atmosferi. Refleksija, refrakcija, disperzija EMV. Ogib i frekvencija, Pojmovi LOS i NLOS prostiranje.

Fresnelova zona.

2 Lab Vježbe Mjerenja slabljenja EMV.

4.

2 Predavanja

Koeficijent slabljenja prostiranja EMV. Izotropni radijator. Širenje EMV u realnim uvjetima Širenje u zatvorenim i otvorenim prostorima.

Izračun slabljenja prostiranja izotropnog radiatora i njegova primjena. Empirijski i semi empirijski modeli prostiranja, EMV.

Hata model. CCIR model, računalni modeli i područje njihove primjene. Pomoćni teoremi i aproksimacije pri izračunavanju polja.

Feding u radio prostiranju (Statistike fedinga za pojedina područja i RF opsege).

2 Vježbe Izračunavanje koeficijenta slabljenja prostiranja temeljem mjernih rezultata.

5. 2 Predavanja

Utjecaj atmosfere na širenje radiovala. Propagacijske značajke terestričkih radioveza. Širenje radiovala u blizini površine Zemlje. Višestruko prostiranje signala. Propagacijske značajke satelitskih radioveza.

1 1. kolokvij

6. 2 Predavanja

Utjecaj elektromagnetskog zračenja na ljudsko zdravlje, norme dopustivog zračenja i propisi za EU i RH. Mjerenje jakosti polja EMV.

2 Lab. Vježbe Izračun normi i potrebna mjerenja.

7. 2 Predavanja

Valovodi: tipovi, vrste, glavne značajke. Eliptički fleksibilni valovodi, plinom punjeni valovodi. Valovodne strukture i njihovo postavljanje. RF elementi, cirkulatori. RF filteri.

2 Lab Vježbe Valovodi i RF elementi.

8.

2 Predavanja

Antene: Osnovni parametri antena, usmjerenost antene, dijagram zračenja antene, vrste prikaza dijagrama zračenja antene. Dobitak antene ili pojačanje antene i usmjerenost.


Konstrukcija antena i mjerene na Yagi antenama.

9.

2 Predavanja Dipolne i petljaste antene. Dijagrami zračenja izračuni antena, konstrukcije dipolnih antena.

5 Terenski rad Mjerenja snage elektromagnetskog zračenja antena radiodifuzijskih postaja u gradu.

10. 2 Predavanja Nizovi antena. Nizovi antena i dijagram zračenja antenskog niza. Primjeri antena mobilnih


komunikacijskih sustava. Ulazna impedancija i međuimpedancija linearnih antena.

2 Vježbe Mjerenja na antenama

11. 2 Predavanja

Antene s putujućim valom i širokopojasne antene. Otvor-antene.

2 Vježbe Mjerenja na antenama

12.

2 Predavanja Aktivne antene. MIMO antene i inteligentne antene.

10 Terenski rad

Mjerenja snage elektromagnetskog zračenja GSM antena mobilnih operatera na otvorenom prostoru u gradu i izračun koeficijenta slabljenja prostiranja u realnim uvjetima temeljem mjerenja

13. 2 Predavanja

Simulacija elektromagnetskih polja primjeneom računala: Osnove numeričkih metoda.

2 Vježbe Simulacije Matlab.

14. 2 Predavanja

Antene za profesionalnu uporabu u pomorstvu, radiokomunikacijama, radiodifuziji i mobilnim komunikacijama. Konstrukcije profesionalnih antena. Katalozi i karakteristike.

15. 2 Predavanja

Daljnji razvoj antenskih sustava suvremenih radiokomunikacijskih sustava.

2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad


0,5 ECTS





Pokazatelji kontinuirane provjere

Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Nazočnost i aktivnost na nastavi

(predavanja + vježbe)

70 - 100 10





Terenski i laboratorijski rad 50-100 25



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




(uključuju sve pokazatelje kontinuirane

provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Interna skripta Word elektroničko izdanje.

Elektromagnetski valovi i antene


Dopunska literatura 1. Ervin Zentner; Antene i radio sustavi Školska knjiga Zagreb. 2001.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje




utvrđenih ishoda učenja


Kontinuirana provjera kvalitete svih parametara nastavnog procesa u skladu s Akcijskim planovima (pomoćnik pročelnika Odjela za kvalitetu). Semestralno provođenje studentske ankete sukladno „Pravilniku o postupku studentskog vrednovanja nastavnog rada na sveučilištu u Splitu“ (UNIST, Centar za unaprjeđenje kvalitete).





NAZIV PREDMETA MODULACIJSKI POSTUPCI S PRIMJENOM


Nositelj/i predmeta Silvano Jenčić, predavač Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje modulacijskih postupaka.

Praktična primjena u izboru modulacijskih postupaka te projektiranju i eksploataciji

komunikacijske opreme.


Nema


1. Opisati principe modulacijskih postupaka. 2. Ilustrirati primjene modulacijskih postupaka u komunikacijskim uređajima. 3. Demonstrirati simulaciju komunikacijskog sistema uz primjenu odgovarajućeg

modulacijskog postupka. 4. Usporediti prednosti i nedostatke modulacijskih postupaka. 5. Predložiti konfiguraciju komunikacijske opreme koja će zadovoljavati unaprijed zadane

kriterije. 6. Ocijeniti kvalitetu komunikacijskog sistema poznavanjem odgovarajućih parametara.



1.

2 Predavanja Uvod, Analogna AM modulacija.

2 Laboratorijske

vježbe Analogne modulacije – Simulacijske vježbe u SimulinkMatlab-u ili Labview-u (AM, FM)

2.

2 Predavanja Analogna FM i PM modulacija.

2 Laboratorijske

vježbe Vježba 1 – AM (EC 696)

3.

2 Predavanja Diskretna ASK i FSK modulacija.

2 Laboratorijske

vježbe Vježba 2 – FM (EC 696)

4.

2 Predavanja Diskretna PSK modulacija – BPSK, QPSK, 8PSK, π/4 PSK.

2 Laboratorijske

vježbe Vježba 3 – FDM (EC 696)

5. 2 Predavanja Diskretna MSK, GMSK, QAM modulacija.


2 Laboratorijskevje

žbe Diskretne modulacije – Simulacijske vježbe u SimulinkMatlab-u i Labview-u (ASK, FSK,PSK)

6.


2 Laboratorijske

vježbe Vježba 4 – ASK (EC 796)

7.

2 Predavanja Modulacija impulsnih signala.

2 Laboratorijske

vježbe Vježba 5 – FSK (EC 796)

8.

2 Predavanja Impulsno kodna modulacija (PCM) – Uzorkovanje, kvantiziranje, kodiranje

2 Laboratorijske

vježbe Vježba 6 – BPSK (EC 796)

9.

2 Predavanja DPCM i Adaptivna DM modulacija.

2 Laboratorijske

vježbe Vježba 7 – Dijagram oka (EC 796)

10.


2 Laboratorijske

vježbe Vježba 8 – QPSK (EC 796)

11.

2 Predavanja Utjecaj smetnji i šuma u modulacijskim postupcima.

2 Laboratorijske

vježbe Vježba 9 – QAM (EC 796)

12.

2 Predavanja OFDM Modulacija

2 Laboratorijske

vježbe Vježba 10 – Usporedba prijenosnih brzina modulacijskih postupaka (EC 796)

13.

2 Predavanja CDMA modulacija

2 Laboratorijske

vježbe Nadoknade i priprema za kolokvij.

14.

2 Predavanja Walsh-ove funkcije

2 Laboratorijske

vježbe Kolokvij – laboratorijske vježbe

15.


2 Laboratorijske

vježbe Kolokvij – laboratorijske vježbe


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata


Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uredno popunjenim laboratorijskim vježbama (rezultati mjerenja, popunjene tablice i nacrtani grafički prikazi) i položenom kolokviju iz laboratorijskih vježbi. Kolokvij se polaže u pismenom obliku sa pitanjima koje obrađuju tematske cjeline iz laboratorijskih vježbi. Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.


Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice (za izvanredne studente obveza je 50% prisutnosti).


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Samostalno učenje

1,5 ECTS

Esej Seminarski rad


0,4 ECTS

Kolokviji 2,1 ECTS Usmeni ispit





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


Laboratorijske vježbe 100 5

Laboratorijske vježbe (završna provjera) 50-100 9



Treći kolokvij 50-100 27

Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu završni ispit koji se sastoji od teorijskog

dijela. Isto vrijedi i za popravne ispite.

ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Teoretski ispit (pisani i/ili usmeni) 50 - 100 90



50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

1. Analogne i digitalne modulacije

Pisani materijali i prezentacije


2. I.Modlic, B.Modlic.: Modulacije i modulatori,

Školska Knjiga, Zagreb, 1995.

Dopunska literatura

1. S.Haykin, M.Moher: Introduction to Analog&Digital Communications 2nd ed., John

Wiley&Sons Inc., 2007.

2. Ramjee Prasad: Universal Wireless Personal Communications, ArtechHouse, Boston,

London, 1998.

3. Jhong Sam Lee, Leonard E. Miller: CDMA System Engineering Handbook, Artech House

Publishers, Boston, London, 1998.



(nastavnik).







kvalitete).





NAZIV PREDMETA SUSTAV USMJERENIH RADIO VEZA


Nositelj/i predmeta Dr. sc. Winton Afrić, prof.v.š.


6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje sustava usmjerenih radioveza.

Izvođenje i postavljanje usmjerenih radiokomunikacijskih sustava

Prikaz, planiranje i izvođenje rješenja usmjerenih radijskih veza

Primjenu rješenja usmjerenih veza za javne operatere i posebne namjene.



Nema


1. Opisati temeljne temeljna fizikalna i tehnička rješenja kod sustava usmjerenih veza. 2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske

probleme iz prakse usmjernih radijskih veza. 3. Osmisliti kreativna rješenja u projektiranju i razvoju opreme i sustava usmjerenih veza. 4. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama, uređajima,

opremi i radijskim sustavima. 5. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja. 6. Opisati razvoj i primjenu RR sustava 7. Ispitati komunikacijsku opremu glede tehničke funkcionalnosti. 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje



1. 2 Predavanja

Uvodno predavanje – Objašnjenje sadržaja predmeta i načina savladavanja predmeta.

0 Vježbe

2.

2 Predavanja

Što su to sustavi usmjerenih radijskih veza i kako ih dijelimo.

Osnovna blok shema usmjerene radijske veze.

Frekvencijski opseg usmjerene radijske veze i veličina hop-a radijske veze. Izravna optička vidljivost

I Fresnelova zona i više fresnelove zone.

Zasjenjenje I Fresnelovezone i slabljenje EMV

Utjecaj kiše, ostali atmosferski utjecaji na slabljenje prostiranja.

Raspoloživost radijske veze. Godišnji postotak vremena neraspoloživosti radijske veze.

2 Vježbe Izračunavanje prve Fresnelove zone, Fresnelov elipsoid

Zasjenjenje I Fresnelovezone i slabljenje EMV

3. 2 Predavanja

Izrašavanje snage u DBm i Wattima

Prostiranje elektromagnetskih valova kod usmjerene radijske veze i izračun slabljenja slobodnog prostora.

Kako uračunati slabljenja uslijed zasjenjenja I Fresnelove zone.

1 Vježbe Izračunavanje slabljenja prostiranja

4. 2 Predavanja

Odabir mjesta za radio relejnu postaju.

Viziranje trase.

Izrada profila radio trase.

Odabir mjesta za radio relejnu postaju kako bi se izbjegle refleksije od ravnih ploha (mora, jezera, ravnica)

2 Vježbe Izrada profila trase i I Fresnelove zone.

5. 2 Predavanja

Odabir polarizacije radijske veze.

Horizontalna polarizacija

Vertikalna polarizacija

Križna polarizacija

Kružna polarizacija.


Polarizacija i stanice koje skupljaju veći broj veza.

Polarizacija, frekvencija i ulančavanje radijskih veza.

1 1. kolokvij

6. 2 Predavanja

Antene u sustavima usmjerenih radijskih veza i rf elementi (cirkulatori, filteri, valovodi).

Izračun dobitka parabolične antene.

Vježbe Izračun dobitka parabolične antene.

7.

2 Predavanja

Izračun radio relejne veze.

Izračun prijemne razine. Pojam rezerve za feding. Prag prijema i o ćemu ovisi prag prijema. Prag prijema i

modulacijski postupak. Odabir modulacijskog postupka

Vježbe Zadaci za izračunavanje – dimenzioniranje potrebnih elemenata radijske veze.

8. 2 Predavanja

Veze s pasivnim reflektorima, ravni pločasti pasivni reflektori. Slabljenje pasivnog reflektora, dobitak pasivnog reflektora.

Pozicioniranje pasivnih reflektora.

Antene kao pasivni reflektori.

1 Vježbe Izračun veze s pasivnim reflektorom.

9. 2 Predavanja Utjecaj kiše na usmjerenu radijsku vezu iznad 10 GHz.

Vježbe Primjeri izračuna kišnih utjecaja, metodologije i postupci.

10. 2 Predavanja Antene i smještaj antena.

10 Terenski rad Viziranje veze

11. 2 Predavanja

Izračun valovodnih struktura, dimenzioniranje valovoda, RF elementi i njihovo slabljenje

Vježbe Izračun valovodne strukture

12. 2 Predavanja

SDH radijske veze, PDH radijske veze i Ethernet radijske veze

Primjeri uređaja i granice prenesenih brzina bita.

5 Terenski rad Posjet radio relejnim postajama

13. 2 Predavanja

Radijske veze konfiguracije (n+x). Branching i filteri Nera – ECLIPSE i Ericsson microlink.

1 Vježbe

14.

2 Predavanja PDH radijski uređaji i njihova postavljanja

1 Vježbe Kolekcioniranje podata za izračun radijske veze. Radijske dozvole i HACOM. Zaštita radijskih koridora.

15. 2 Predavanja

Što sve sadrži projekt – tehničko rješenje radio relejne veze

Vježbe 2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad






Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad


0,5 ECTS






Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10

Auditorne vježbe 50 5



Terenski rad 50-100 25



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)






N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Elektromagnetski valovi i prostiranje kod sustava

usmjerenih radijskih veza

2. Interna skripta i Power Point prezentacija


3. Antene, valovodi i RF elementi za usmjerene

radijske veze



5. Radio modulacijski postupci koji se primjenjuju

kod usmjerenih radijskih veza



7. Mikrovalni reflektor, antene i valovodi za sustave

usmjerenih veza

8. Pisani materijal Word i Power Point prezentacija


9. Vježbe iz kolegija Sustavi usmjerenih radijskih

veza



Dopunska literatura

1. Lugio Moreno Point to point radio link engineering dostupno na web adresi http://www.activeonline.com.au/PPRLE_E-Book_v1_2.pdf












NAZIV PREDMETA DETEKCIJA I MJERENJE ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČENJA


Nositelj/i predmeta Marijo Nižetić, viši predavač


6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje elektromagnetskih polja i zračenja, prirodnih i umjetnih izvora zračenja.

Razumijevanje utjecaja elektromagnetskog zračenja na ljudsko zdravlje i okolinu.

Teorijska i praktična priprema studenata za usvajanje znanja i vještina iz ovoga stručnoga područja.


Nema


1. Definirati osnovne pojmove: elektromagnetskog zračenja, detektora zračenja, štetnih utjecaja i normi

2. Izmjeriti parametre 3. Proračunati parametre vezane uz snagu elektromagnetskog zračenja. 4. Predložiti metodu povećanja zaštite od štetnih utjecaja elektromagnetskog zračenja. 5. Primijeniti inženjerski pristup rješavanju zadovoljenja kakvoće usluge koja se ostvaruju

podsredstvom elektromagnetskih polja i zračenja.



1.

2 Predavanja Uvod. Fizika elektromagnetskih zračenja. Detekcija

elektromagnetskih zračenja.

1 Seminar Fizikalne osnove nastanka elektromagnetskih zračenja

1 Laboratorijska

vježba Vježbe statički elektricitet, efekti i mjerenja.

2.

2 Predavanja Detektori zračenja. Međudjelovanje zračenja i

detekcijskih materijala.

1 Seminar Prirodni izvori elektromagnetskog zračenja

1 Laboratorijska

vježba Elektromagnetska polja niskih i visokih frekvencija.

3.

2 Predavanja Formiranje signala u detektoru. Razlučivanje u energiji,

vremenu i prostoru.

1 Seminar Pozadinski šum svemira

1 Laboratorijska

vježba Elektromagnetska polja niskih i visokih frekvencija.

4.

2 Predavanja Vrste detektora na energetskoj skali: CCD, TOF

detektori, višežilne komore, kalorimetri.

1 Seminar Detektori elektromagnetskog zračenja.

1 Laboratorijska

vježba Statički elektricitet i pražnjenja.

5.

2 Predavanja Metode diskriminiranja i pretvorbe signala - TDC, ADC,

FADC.

1 Seminar Detektori elektromagnetskog zračenja nove generacije.

1 Laboratorijska

vježba Detekcija elektromagnetskih polja.

6. 2 Predavanja

Logičko - elektronički dijagrami pokusa.


1 Seminar Anti statik materijali i njihova primjena.

1 Laboratorijska

vježba Proboj elektrostatika.

7.

2 Predavanja Elektroničke komponente i moduli: NIM, CAMAC,

FASTBUS.

1 Seminar 1. kolokvij

1 Laboratorijska

vježba Mjerenje snage polja mobilnih sustava

8.

2 Predavanja

Numeričke simulacije odziva detektora.

1 Seminar Radijske frekvencije – neionizirajuće zračenje.

1 Laboratorijska

vježba Mjerenje snage polja Wi fi

9.

2 Predavanja

Statističke metode obrade podataka.

1 Seminar Elektromagnetska polja i levitacija

1 Laboratorijska

vježba Eksperimenti elektromagnetskih kočnica.

10.

2 Predavanja

Stvarna mjerenja na detektorima i spektrometrima.

1 Seminar Ukupni spektar elektromagnetskih zračenja.

1 Laboratorijska

vježba Mjerenje spektra zračenja

11.

2 Predavanja Elektromagnetsko zagađenje i mjerenja

elektromagnetskog zagađenja.

1 Seminar Ljudsko zdravlje i elektromagnetska polja.

1 Laboratorijska

vježba Zračenje radijskih frekvencija izvori.

12.

2 Predavanja

Norme i zakonski okviri elektromagnetsko zračenje

1 Seminar Norme u RH

1 Laboratorijska

vježba Mjerenje zadovoljenja norme izvora EM zračenja.

13.

2 Predavanja

Utjecaj elektromagnetskog zračenja na ljudsko zdravlje

1 Seminar Ljudsko zdravlje i elektromagnetska polja.

1 Laboratorijska

vježba Mjerenje radarskih impulsa

14.

2 Predavanja

Detektori u praktičnoj primjeni.

1 Seminar Radari i snage zračenja

1 Laboratorijska

vježba Matlab simulacija distribucije pola.

15.

2 Predavanja Mjerenja statičnih elektromagnetskih polja

1 Seminar Polaganje seminara

1 Laboratorijska

vježba 2. kolokvij i laboratorijske vježbe - kolokvij


☒ predavanja


☐ vježbe

☒ on line u cijelosti




☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vježbi.;


Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uredno popunjenom Repetitoriju s laboratorijskim vježbama (rezultati mjerenja, prethodni proračuni, popunjene tablice i nacrtani grafički prikazi) i položenom kolokviju iz laboratorijskih vježbi. Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.;



Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

1 ECTS Referat Demonstracijske vježbe

Esej Seminarski rad

1 ECTS Samostalno učenje 1,5 ECTS


ispit 0,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10



Seminar 50-100 15





ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici


medija

1. Nižetić. M., Pripremljena predavanja, elektroničko izdanje – Moodle



2. Nižetić M.: Priprema laboratorijskih vježbi

elektroničko izdanje – Moodle


Dopunska literatura 1. G. F.Knoll, Radiation Detection and Measurement, Second edition, J. Wiley &Sons, New

York, 1989. 2. T. Petković, Nuklearni inženjerski laboratorij, Liber, Zagreb, 1981.









kvalitete).





NAZIV PREDMETA PODVODNI AKUSTIČKI UREĐAJI




6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje tehnologije podvodnih akustičkih rješenja i sustava.

Izvođenje i postavljanje podvodnih akustičkih uređaja i opreme.

Prikaz podvodnih akustičkih rješenja

Primjenu podvodnih akustičkih rješenja za posebne namjene i krajnje korisnike.


Nema


1. Obrazložiti temeljna fizikalna i tehnička načela prijenosa akustičkih signala kroz medij vode.

2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske probleme iz prakse na podvodnim akustičkim uređajima i sustavima.

3. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama, uređajima, opremi i sustavima.

4. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja. 5. Opisati razvoj i primjenu podvodnih akustičkih uređaja i sustava 6. Planirati razvoj senzorskih mreža podvodnih akustičkih uređaja. 7. Ispitati aktivnu opremu kod podvodnih akustičkih uređaja glede tehničke funkcionalnosti. 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje



1. 2 Predavanja Uvod u kolegij. Ultrazvuk: svojstva, djelovanje i generiranje.


2 Laboratorijske

vježbe Prijem zvučnih i ultrazvučnih valova u sredinama zraka i vode.

2.

2 Predavanja Ultrazvuk u industriji i gospodarstvu. Ultrazvuk u komunikacijskoj tehnici.

2 Laboratorijske

vježbe Širenje zvuka kroz tvrde strukture.

3.

2 Predavanja Mjerenje pomoću ultrazvuka. Mjerenje i registriranje ultrazvuka.

2 Seminar Objašnjenje seminara i zadavanje seminarskih radova studentima iz područja, ultrazvuka, akustike i hidroakustike.

4.

2 Predavanja Teorija ultrazvučnog i infrazvučnog polja. Teorija podvodnog zvuka. Zvuk i njegov utjecaj na ljudsko tijelo.

2 Lab. vježbe Mjerenja brzine širenja zvika u različitim sredstvima. Lom zvučnih valova na granici sredstava.

2 Seminar Objašnjenje seminara i zadavanje seminarskih radova studentima iz područja, ultrazvuka, akustike i hidroakustike.

5. 2 Predavanja

Akustička svojstva vodene sredine. Smetnje pri širenju podvodnog zvuka.

2 Seminar Obrana seminarskog rada.

6.

2 Predavanja Podvodna lokacija i podvodne telekomunikacije.

2 Laboratorijske

vježbe Ultrazvuk generiranje i prijem.

7. 2 Predavanja

Ultrazvučni pretvarači: teorijska analiza, principi rada i primjene za pojedina područja.

1 1. kolokvij

8.

2 Predavanja Prikaz stabla hidroakustičkih sustava za podvodno motrenje i razne podvodne aktivnosti.

2 Laboratorijske

vježbe Ultrazvuk generiranje i prijem.

9. 2 Predavanja

Matematičke forme parametara sonarskih sustava i hidroakustičkih karakteristika mora.


10.

2 Predavanja Hidroakustički sustavi motrenja za rano otkrivanje podvodnih pokretnih objekata.

2 Laboratorijske

vježbe Mjerenja promjene brzine zvuka u tekućinama različitih gustoća


11. 2 Predavanja Sonari


12. 2 Predavanja Hidroakustičke senzorske mreže za nadzor lučkog prometa i njihovo sprezanje sa radarskim sustavima. Sinteza podvodne i nadvodne slike stanja.


Seminar Obrana seminarskog rada.

13.

2 Predavanja Hidroakustičke senzorske mreže za nadzor pomorskih plovnih puteva i teritorijalnih voda.

2 Laboratorijske

vježbe Matlab simulacije hidroakustičkih sustava

14.

2 Predavanja Dubinomjeri, klase vrste i načini rada. Kartografija podmorja i stvaranje sintetskih slika podmorja.

2 Laboratorijske


15.

2 Predavanja Primjena hidroakustičkih senzora na plovilima, dubinomjeri, snimači podvodnih aktivnosti.

2 Laboratorijske


2. kolokvij


☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i laboratorijskim vježbama u iznosu od najmanje 70%

predviđene satnice (za izvanredne studente obveza je 50% nazočnosti).


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Laboratorijske vježbe

0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

0,5 ECTS Konzultacije i završni ispit

0,5 ECTS


Samostalno učenje 1,5 ECTS





Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 – 100 10




Seminar 50-100 25




ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Prethodne aktivnosti (uključuju sve pokazatelje kontinuirane provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Hidroakustika predavanja i Power Point

prezentacija


2. Hidroakustika Laboratorijske vježbe 0 Web izdanje (Moodle)

Dopunska literatura

1. Urick, R., J., Principles of underwater sound – 3rd, Peninsula publishing Los Altos, 1996.












NAZIV PREDMETA RADIOFREKVENCIJSKA MIKROELEKTRONIKA




6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje tehnologije podvodnih akustičkih rješenja i sustava.

Izvođenje i postavljanje podvodnih akustičkih uređaja i opreme.

Prikaz podvodnih akustičkih rješenja

Primjenu podvodnih akustičkih rješenja za posebne namjene i krajnje korisnike.


Nema


1. Obrazložiti temeljna fizikalna i tehnička komponenata radiofrekvncijske mikroelektronika 2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za komponente

radiofrekvncijske mikroelektronike. 3. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i komponentama radiofrekvncijske

mikroelektronika. 4. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja na komponentama

radiofrekvncijske mikroelektronike. 5. Opisati razvoj i primjenu radiofrekvencijske mikroelektronike 6. Planirati razvoj radiofrekvencijskih komponenti, sklopova, uređaja i sustava. 7. Ispitati aktivnu opremu radiofrekvencijske mikroelektronike. 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje



1.

2 Predavanja Uvod u kolegij. Uvod u radiosustave.

2 Laboratorijske

vježbe

Objašnjenje laboratorijskih vježbi. Odašiljanja moduliranih signala, mjerenja odnosa signal šum.

2.

2 Predavanja Strukture radiouređaja. Superheterodinska struktura.

2 Laboratorijske

vježbe Prag prijema i stupanj pogreške, stupanj modulacijske složenosti, odnos signal šum

3.

2 Predavanja Struktura s izravnom konverzijom. Struktura s niskom međufrekvencijom.

2 Seminar Zadavanje seminarskih radova studentima i objašnjenja u svezi izrade seminara.

4.

2 Predavanja Struktura s uzorkovanjem u propusnom pojasu.

2 Lab. vježbe Mjerenje razine šuma.

2 Seminar Objašnjenja u svezi izrade seminara i korekcija do sada učinjenog.


5.

2 Predavanja Pasivne integrirane komponente. Električni šum. Slučajni procesi i šum.

2 Seminar Konzultacije u vezi izrade seminara i dodatna objašnjenja studentima.

6.

2 Predavanja Šum radiofrekvencijskih sklopova. Temperatura šuma i faktor šuma. Šum kaskadno spojenih sklopova.

2 Laboratorijske

vježbe Simulacija matlab – širokopojasna pojačala

7.

2 Predavanja Izobličenje signala. Niskošumna pojačala. Načela niskošumnog pojačanja.

1 1. kolokvij

8.

2 Predavanja Prilagođavanje impedancije na ulazu. Miješala.

2 Laboratorijske

vježbe Generiranje signala i modulacija BPSK, QPSK, 16QAM, 64QAM, OFDM, CDMA.

9. 2 Predavanja

Načela konverzije frekvencije. Bipolarna miješala. CMOS miješala.

2 Seminar Obrana seminarskog rada

10.

2 Predavanja Zrcalni šum i preslušavanje u miješalu. Množila i dijelila frekvencije. Oscilatori. Sintezatori frekvencije.

2 Laboratorijske

vježbe Matlab simulacija odnos signal šum, prag prijema i stupanj greške


11. 2 Predavanja

Pojačala snage. Analiza odašiljača. Snaga i spektar odaslanog signala.


12.

2 Predavanja Točnost moduliranja. Odaslani šum. Primjeri odašiljača.

Seminar Obrana seminarskog rada

13.

2 Predavanja Antene osnove

2 Laboratorijske

vježbe Antene, i poluvodički elementi za generiranja EMV

14.

2 Predavanja Višeantenski sustavi

2 Laboratorijske

vježbe Micro strip linije za vođenje EMV.

15.

2 Predavanja Elektronički upravljani antenski sustavi.

2 Laboratorijske

vježbe Valovodne strukture

2. kolokvij


☒ predavanja


☐ vježbe




☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad






Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad


0,5 ECTS






Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10




Seminar 50-100 25



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Radiofrekvencijska mikroelektronika predavanja

i Power Point prezentacija


2. Radiofrekvencijska mikroelektronika



Dopunska literatura

1. Thomas H. Lee, The Design of CMOS Radio-Frequency Integrated Circuits, 2nd ed., Cambridge University Press, Cambridge, 2003.

2. Benzad Razavi, RF Microelectronics, Prentice Hall, Upper Saddle River, 1998 3. William F. Egan, Practical RF System Design, John Wiley&Sons, Hoboken, 2003.











NAZIV PREDMETA ĆELIJSKI RADIO SUSTAVI




6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje funkcioniranja ćelijskih radio sustava kod fiksnog bežičnog pristupa i u

mobilnim komunikacijama.

Razumijevanje, osnovnih fizikalnih postavki i parametra ćelijskih radijskih sustava.


Savladavanje cjeline zakonskih propisa Republike Hrvatske koje odnose na uporabu radio frekvencijskog spektra kod izgradnje i postavljanja ćelijskih radijskih sustava.

Izvođenje, postavljanje i planiranje ćelijskih radijskih sustava

Primjenu radijskih komunikacijskih rješenja ćelijskih sustava za javne operatere, posebne namjene i krajnje korisnike.


Nema


1. Opisati temeljne temeljna fizikalna i tehnička rješenja kod ćelijskih radijskih sustava za fiksan i mobilni ćelijski pristup krajnjeg korisnika.

2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske probleme iz prakse ćelijskih radijskih sustava.

3. Osmisliti kreativna rješenja u projektiranju i razvoju opreme i sustava za ćelijske radijske sustave.

4. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama, uređajima, opremi ćelijskih radijskih sustava.

5. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja elektromagnetskih valova i polja ćelijskih sustava.

6. Opisati razvoj i primjenu ćelijskih radio sustava. 7. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje



1.

2 Predavanja Uvod u kolegij. Ćelijski sustavi za fiksni, nomadski i mobilni pristup. Osnovne razlike u radio-planiranju. Frekvencijski opsezi kod ćelijskih radijskih sustava.

2 Vježbe Frekvencijski opsezi, međusobni razmaci i interferencija.

2.

2 Predavanja

Ćelijski sustavi za fiksni pristup i njihova preklapanja. Osnovna geometrija ćelijskih sustava fiksnog pristupa. Osnovna geometrija ćelijskih sustava mobilnog pristupa. Geometrija sustava i resurs radio frekvencijskog spektra.

2 Laboratorijske

vježbe Matlb simulacije prostiranja signala kod sustava fiksnog pristupa.

3.

2 Predavanja

Metode pristupa prijenosnom mediju kod ćelijskih radijskih sustava.. SDMA, FDMA, CDMA i OFDM. Rad u vremenskom TDD dupleksu i rad u frekvencijskom FDD dupleksu.

2 Laboratorijse

vježbe Matlb simulacije prostiranja signala kod sustava mobilnog pristupa.

4. 2 Predavanja

Prekapčanja (migracija korisnika, kroz ćelijske sustave). Meko i tvrdo prekapćanje, prekapčanje i pristup prijenosnom mediju.

2 Vježbe Prekrivanja signalom na granici ćelija.

5. 2 Predavanja

Kontrola snage kod različitih metoda pristupa prijenosnom mediju unutar ćelijskih sustava. Lokacija krajnjih korisnika unutar ćelijskih sustava.

1 1. kolokvij

6. 2 Predavanja Skalabilnost planiranih ćelijskih sustava mobilnih mreža. Smetnja uslijed višestrukog prostiranja i zaštita od smetnje.


2 Vježbe Geometrije ćelijskih struktura i koordinatni sustavi. Ćelije i broj okružujućih ćelija. Monotona struktura saće i interferencijski utjecaji susjednih ćelija.

7.

2 Predavanja

Semi-empirijski modeli prostiranja: HATA (Ocumura), WIM model. Ekstenzije semi-empirijskih modela od 2 GHz na više frekvencijsko područje. Računalni modeli.

2 Lab Vježbe Matlab simulacija HATA izračun dometa i maksimalne velićine ćelije.

8. 2 Predavanja

Sektorizacija ćelijskih sustava, SDMA: Teren i pokrivenost. Zadaci kod pokrivanja terena. Raspodjela korisnika unutatar pokrivenoig terena.

2 Vježbe Ponavljanje resursa frekvencija i interferencija.

9.

2 Predavanja

Antene ćelijskih radijskih sustava, antene i usmjerenost kod ćelijskih sustava. Antenski nizovi kod ćelijskih sustava, Naginjanje antena. Postavljanje antena. Antena i radijski prostor. Primjena inteligentnih antena u ćelijskim sustavima.

2 Lab Vježbe Mjerenje usmjerenosti antenskog niza. Matlab simulacija.

10.

2 Predavanja Antene ćelijskih sustava, frekvencije rada, dometi i ograničenja. Ogranićenja snage, ograničenja prostornog sinkroniziranja mobilnih i fiksnih postaja.

2 Laboratorijske

vježbe Mjerenje usmjerenosti antenskog niza. Matlab simulacija.

11. 2 Predavanja

Radiomodulacijski postupci kod ćelijskih radijskih sustava, adaptabilna modulacija i brzina prijenosa. Kongitvni ćelijski radijski sustavi. Temeljne razlike kod rada u frekvencijskom i vremenskom dupleksu.

2 Vježbe Odnos signal šum i radiomodulacijski postupak.

12.

2 Predavanja Ćelijski sustavi fiksnog pristupa, standardi i rješenja.

2 Vježbe Izračun ćelija po standardima IEEE 802.22 DVB-T kao ćelijski sustav.

13.

2 Predavanja Ćelijski sustavi mobilnog pristupa, standardi i rješenja.

2 Vježbe Segmentacija mobilnih ćelijskih struktura, numerički izračun optimizacije resursa.

14. 2 Predavanja Ćelijski sustavi posebnih namjena.

15. 2 Predavanja

Satelitski komunikacijski sustavi: Zemaljski i svemirski segment. Frekvencijski pojasevi za rad satelitskih komunikacijskih sustava.

2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe



☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad







Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad


0,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS Usmeni ispit Samostalno

učenje 1,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 – 100 10




Laboratorijski rad 50-100 25



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)






N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija


Ćelijski radijski sustavi


Dopunska literatura

1. Manuel F. Caterdra, Jesus Perez Arriaga; Cell Planning for Wireless Communication, Artec House, London 1999.



(nastavnik).







kvalitete).





NAZIV PREDMETA RADARSKI SUSTAVI




6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje rada impulsnih i fazno moduliranih radarskih sustava.

Razumijevanje radarskog prikaza ciljeva i pogrešaka radarskih očitanja


Prikaz radarskih rješenja po namjenama radarskog sustava

Primjenu radarskih sustava u civilne i vojne svrhe.


Nema


1. Opisati temeljne fizikalna i tehnička rješenja kod radarskih sustava različitih namjena. 2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske

probleme iz prakse radarskih motrilačih sustava. 3. Osmisliti kreativna rješenja u projektiranju i razvoju radarske opreme i sustava. 4. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama, uređajima,

opremi radarskih sustava. 5. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja. 6. Opisati razvoj i primjenu radarskih sustava 7. Ispitati radarsku opremu glede tehničke funkcionalnosti. 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja

Upoznavanje s predmetom

Načela rada radara. Blok-shema radara. Primjene radara. Prikaz razvoja radara. Podjela radarskih sustava.

1 Vježbe Odabir frekvencijskog opsega za motrilačke radare.

Motrilački radari sa više frekvencija.

2.

2 Predavanja

Frekvencijski opseg koji koriste radarski sustavi. Odabir frekvencijskog područja prema tipu i vrsti radara. Prostiranje elektromagnetskih valova kod radarskih sustava

2 Vježbe

Izračun dometa impulsnog radara, razmak među impulsima, vrijeme trajanja impulsa.

Izračun razlučivosti po dubini i po širini cilja.

3.

2 Predavanja Jednadžba dometa radara. Izvod radarske jednadžbe. Domet radara. Detektiranje radarskog cilja. Refleksijska.

1 Vježbe Jednadžba dometa radara, radar i izlazna snaga.

Refleksivnost ciljeva

4. 2 Predavanja

Radarske antene. Nizovi s automatskim namještanjem faze. Antene s velikim potiskivanjem sekundarnih snopova. Antene s više simultanih dijagrama zračenja.

2 Vježbe Maskiranje radarskih ciljeva i ometanje radara.

5. 2 Predavanja

Impulsni radari, domet impulsnog radara, rezolucija impulsnog radara. Oblik radarskih impulsa. Veličina radarskih impulsa i razmak među impulsima, domet i rezolucija. Navigacijski radari, motrilački radari, ciljnički radari.

1 1. kolokvij

6. 2 Predavanja

Radari s kontinuiranim zračenjem CW radari. Radari s konstantnom frekvencijom i frekventno modulirani CW radari

Radari Impulsni radari s frekvencijskom modulacijom impulsa.


Impulsni radari s impulsnim nizom. SAR radari.

Vježbe Frekvencijska modulacija kod radarskih sustava izračun dometa i razlučivosti radara.

7.

2 Predavanja Komprimiranje impulsa. Izdvajanje pokretnog cilja. Dopplerov pomak impulsa. Gubici. Radar za nadziranje. Radar za 2D nadziranje. Radar za 3D nadziranje.

Vježbe Razlika pokretnog i nepokretnog cilja u karakteristikama odraza. Matlab simulacija.

8.

2 Predavanja Valni oblici i obrada radarskog signala. Funkcija neodređenosti. Komprimiranje impulsa. Izdvajanje pokretnog cilja. Dopplerov pomak impulsa.

1 Vježbe Izračun valnih oblika radarskih impulsa prema namjeni radarskog sustava.

9. 2 Predavanja

Gubici. Radar za nadziranje. Radar za 2D nadziranje. Radar za 3D nadziranje. Radar za pomorsku navigaciju.

Vježbe 3D radari i prikazivači.

10.

2 Predavanja Radarski prikazivači. Razvoj radarskih prikazivača, namjena radarskih prikazivača. Načini rada radarskih prikazivača.

10 Terenski

rad Posjeta radarskoj postaji motrilačkog radara.

11. 2 Predavanja

Radar za nadziranje zračnog prometa. Radar za praćenje i mjerenje. Automatiziranje i integriranje radara. Automatsko detektiranje. Automatsko praćenje.

Vježbe Memoriranje radarskih zapisa i predikcija

12.

2 Predavanja

Umrežavanje radara. Integriranje različitih senzora s radarskim sustavima u cilju stvaranja sintetičke slike prostora. Dostava sintetičke slike prostora objektima koji su radio pasivni u svrhu navigacije, borbenog djelovanja i dr.

5 Terenski

rad Posjeta objektu s navigacijskim radarom.

13. 2 Predavanja

Policijski radari i policijski uređaji za mjerenje brzine vozila koji koriste radarski efekt. Tipovi policijskih radara, dometi i točnost. Frekvencijski opsezi policijskih radara.

1 Vježbe Algoritmi za stvaranje sintetskih slika prostora.

14. 2 Predavanja

SAR radari – radari za geodetska snimanja s letećih objekata. Antenske konstrukcije, način skeniranja terena i slično.

0 Vježbe

15. 2 Predavanja

Izlazne snage radarskih uređaja, ovisno o tipu i namjeni rada.

Utjecaj radara na ljudsko zdravlje i okoliš.

Vježbe 2. kolokvij





☒ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim i laboratorijskim vježbama u iznosu od najmanje

70% predviđene satnice (za izvanredne studente obveza je 50% nazočnosti).


Pohađanje nastave

1 ECTS

Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

0,5 ECTS

Referat Auditorne i Laboratorijske vježbe

0,5 ECTS

Esej Seminarski rad


0,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS

Usmeni ispit Samostalno

učenje 1,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



70 - 100 10




Laboratorijske vježbe. 50-100 10



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)






N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Elektromagnetski valovi i prostiranje radarskih

sustava

Interna skripta i Power Point prezentacija


2. Antene, valovodi i rf elementi za radarske

sustave Interna skripta i Power Point

prezentacija


3. Radarski sustavi ; Inpulsni radari i radari s

kontinuiranim zračenjem, Interna skripta i Power

Point prezentacija


4. Radari po namjenama.

Pisani materijal Word i Power Point prezentacija


5. Vježbe iz kolegija Radarski sustavi



Dopunska literatura

1. Ervin Zentner; Antene Radiometrija i Radarski sustavi, Školska knjiga Zagreb 1989. 2. Bole A. G., Dineley W. O.: RADAR AND ARPA MANUAL, Butterworth-Heinemann.

Oxford, 2003 (third edition) 3. Tetley L., D. Calcutt: ELECTRONIC NAVIGATION SYSTEMS, Butterworth-Heinemann.

Oxford, 2003 (third edition) 4. Skolnik M. I.: RADAR HANDBOOK, Mc Graw-Hill Book, 1970, New York. (knjiga opisuje

tehničke temelje radara i namijenjena je elektroničarima)



(nastavnik).








kvalitete).





NAZIV PREDMETA RADIODIFUZIJSKI SUSTAVI




6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje funkcioniranja radiodifuzijskih sustava

Razumijevanje, osnovnih fizikalnih postavki i parametra radiodifuzijskih sustava.

Savladavanje cjeline zakonskih propisa Republike Hrvatske koje odnose na uporabu radio frekvencijskog spektra kod izgradnje i radiodifuzijskih sustava.

Izvođenje, postavljanje i planiranje radiodifuzijskih sustava.

Primjenu radiodifuzijskih sustava.


Nema


1. Opisati temeljne temeljna fizikalna i tehnička rješenja kod radiodifuzijskih sustava. 2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske

probleme iz prakse radiodifuzijskih sustava. 3. Osmisliti kreativna rješenja u projektiranju i razvoju opreme i sustava za radiodifuzijske

sustave. 4. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama,

uređajima, opremi radiodifuzijskih sustava. 5. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja elektromagnetskih valova i polja

radiodifuzijskih sustava. 6. Opisati razvoj i primjenu radiodifuzijskih sustava. 7. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje



Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1. 2 Predavanja Uvod u kolegiji. Digitalizacija audio i video signala

2 Vježbe Analogno digitalna pretvorba

2.

2 Predavanja Kompresija video signala. MPEG i H standardi kompresije.


Komresija audio vi dideo signala, Matlab vježbe.

3. 2 Predavanja

Paketizacija video signala, ispreplitanje i zaštitno kodiranje video signala. OFDM, COFDM.

2 Lab Vježbe Matlab simulacije OFDM prijenos.

4. 2 Predavanja

Paralelno serijski konvertori i optimizacija broja nosioca, adaptivna modulacija, DVB, DRB.

2 Lab. Vježbe Fatno amplitudne modulacije podnosioca, Lab vježbe

5. 2 Predavanja Sustavi digitalnih radijskih i televizijskih studija.

1 1. kolokvij

6.

2 Predavanja Sustavi za obradu slike i zvuka, sustavi za prijenos radijskih i televizijskih signala, sustavi za broadcast radijskih i televizijskih digitalnih signala.

2 Vježbe Mjerenja jakosti polja i antene za prijem radijskih i TV signala.

7. 2 Predavanja

Frekvencijska područja za DVB i DVR, smetnja u zračnom sučelju.

2 Lab Vježbe Simulacija smetnji u radijskom prijenosu.

8.

2 Predavanja Prijamnici DVB i DVR signala.

2 Vježbe Paketizacija i mux u digitalnom prijenosu audio i video infromacija.

9. 2 Predavanja Kašnjenje zbog obrade i prostiranja signala.

2 Lab Vježbe Mjerenje latencije.

10.

2 Predavanja Smetnja uslijed višestrukog prostiranja, intersimbolna interferencija.


Mjerenja intersimbolarne interferencije.

11. 2 Predavanja Ispreplitanje signala i zaštitno kodiranje

2 Vježbe Izračuni omjera ispreplitanja i zaštitnog kodiranja.

12. 2 Predavanja

Sustavi za satelitsko emitiranje televizijskih i radijskih programa.

2 Lab. Vježbe Mjerenja satelitskog prijema.

13. 2 Predavanja

Daljnji razvoj radiodifuzijskih sustava ka interaktivnim sustavima.

2 Vježbe Izračun prostiranja za IEE 802.22.


14. 2 Predavanja Migracija DVB sustava u interaktivne sustave i nove usluge.

15. 2 Predavanja DVB mreža kao širokopojasna pristupna mreža.

2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 ECTS


Eksperimentalni rad

0,5 ECTS

Referat Auditorne vježbe

0,5 ECTS

Esej Seminarski rad


0,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS


učenje 1,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



70 - 100 10




Laboratorijski rad 50-100 25




ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija


2. Radiodifuzijski sustavi


Dopunska literatura

1. Joan Van Tassel, Digital TV over Broadband, Focal Press, Boston, USA, 2000. 2. M. Robin, M Poulin, Digital Television Fundamentals, McGraw Hill, 1997.



(nastavnik).




Kontinuirana provjera kvalitete svih parametara nastavnog procesa u skladu s

Akcijskim planovima (pomoćnik pročelnika Odjela za kvalitetu).

Semestralno provođenje studentske ankete sukladno „Pravilniku o postupku

studentskog vrednovanja nastavnog rada na sveučilištu u Splitu“ (UNIST, Centar za

unaprjeđenje kvalitete).





NAZIV PREDMETA RADIODETERMINACIJSKI SUSTAVI

Kod DET052 Godina studija 1./2.

Nositelj/i predmeta Mr.sc. Tonko Kovačević, viši predavač


6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 40%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Usvajanje znanja iz radiolokacije

Osposobljenost za rad s radiolokacijskim sustavim i GIS bazama


Nema


1. Analizirati radiolokacijske metode 2. Primijeniti GIS sustave 3. Dizajnirati i realizirati GPS sustav 4. Odabrati inženjerski pristup u nadzoru radiolokacijskih sustava polazeći od usvojenih

teorijskih i praktičnih znanja



1.

2 Predavanja Uvod, osnovni principi radio lokacije i radiolokacijske metode

2 Laboratorijske

vježbe Radiolokacijske metode

2.

2 Predavanja Metode kuta pristizanja signala, vremena pristizanja signala i razlike vremena pristizanja signala

2 Laboratorijske

vježbe Metoda kuta pristizanja i vremena pristizanja

3.

2 Predavanja Hiperbolni navigacijski sustavi

2 Laboratorijske

vježbe Analiza hiperbolnog navigacijskog sustava

4.

2 Predavanja Sustavi navigacije u zrakoplovstvu i sustavi za slijetanje

2 Laboratorijske

vježbe Sustav navigacije

5. 2 Predavanja Satelitski navigacijski sustavi


2 Laboratorijske

vježbe Implementacija GPS sustava

6.

2 Predavanja Navigacija, usluge s dodatnom vrijednošću, i inteligentni transportni sustavi

2 Laboratorijske

vježbe Inteligentni transportni sustav

7.

2 Predavanja Sinkronizacija telekomunikacijskih sustava

2 Laboratorijske

vježbe Sinkronizacija telekomunikacijskih sustava na takt

8.

2

Predavanja

1. kolokvij Određivanje položaja izvora EMV u prostoru i određivanje položaja objekta u prostoru

2 Laboratorijske

vježbe Goniometriranje

9.

2 Predavanja Geodetska mjerenja i GIS baze podataka

2 Laboratorijske

vježbe GIS i digitalne karte

10.

2 Predavanja Dinamičko i statičko pozicioniranje

2 Laboratorijske

vježbe Snimanje digitalnih karata

11.

2 Predavanja Primjena GIS sustava u području različitih aplikacija

2 Laboratorijske

vježbe GIS aplikacije 1

12.


2 Laboratorijske


13.


2 Laboratorijske


14.

2 Predavanja Sprega radiolokacijskih sustava GIS baza i komunikacijskih sustava

2 Laboratorijske

vježbe Praktična mjerenja sa GPS radiolokatorima

15. 4 dopunski 2. pripreme za ispit, kolokvij, kolokvij - laboratorijske

vježbe


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vježbi.

Predavanje izvješća s laboratorijskih vježbi.Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.


Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice (za izvanredne studente obveza je 50% nazočnosti).


Pohađanje nastave

1 ECTS

Istraživanje 0,5 ECTS

Praktični rad 1 ECTS

Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

1,5 ECTS

Kolokviji 1ECTS Usmeni ispit Konzultacije i






Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10







ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Nastavni materijali (Moodle) Web izdanje

2. Vježbe – Materijali (Moodle) Web izdanje

Dopunska literatura

1.



(nastavnik).












NAZIV PREDMETA ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST



(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje elektromagnetske kompatibilnosti, zaštite od elektromagnetskih smetnji i atmosferskih pražnjenja.

Izvođenje i postavljanje opreme za zaštitu od elektromagnetskih smetnji i atmosferskih pražnjenja.

Prikaz rješenja elektromagnetske kompatibilnosti.

Primjenu rješenja elektromagnetske zaštite i kompatibilnosti kod sustava posebne

namjene, radarskih sustava motrilačkih radara te drugih snažnih prirodnih ili umjetnih

izvora EMV.



Nema


1. Obrazložiti temeljna fizikalna svojstva statičnih električnih polja i dinamičkih elektromagnetskih polja.

2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate efekte koje električno i elektromagnetsko zračenje uvjetuje u svom okolišu, a posebice u radu drugih uređaja i sklopova koji su mu izloženi.

3. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na otvorenom prostoru elektromagnetskih smetnji utjecaja kao i otpora uzemljivača.

4. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja. 5. Opisati primjenu elektromagnetske zaštite i elektromagnetske kompatibilnosti. 6. Planirati razvoj sustava za zaštitu od elektromagnetskih ssmetnji i atmosferskih

pražnjenja. 7. Ispitati opremu za zaštitu od elektromagnetskih smetnji i pražnjenja. 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje.


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja Uvod u kolegij, objašnjenje sadržaja kolegija. Elektromagnetska polja i valovi, repetitorij.


Upoznavanje sa laboratorijem i laboratorijskim vježbama.

2.

2 Predavanja Elektromagnetsko okruženje i kompatibilnost. Propisi i standardi IEC/EN


Mjerenje jakosti statičkih električnih polja.

3.

2 Predavanja Elektromagnetske zračene smetnje. Izvori smetnji. Elektrostatička pražnjenja.

2 Seminar Zadavanje seminarskih radova studentima i objašnjenja u svezi izrade seminara.

4.

2 Predavanja Elektromagnetski impuls nuklearne eksplozije.

2 Lab. vježbe Mjerenje dinamićkih elektromagnetskih polja.

2 Seminar Objašnjenja u svezi izrade seminara i korekcija do sada učinjenog.

5.

2 Predavanja Ispitivanje elektromagnetske kompatibilnosti. Mjerna oprema. Mjerenje NF i VF konduktivnih struja, napona i snage.

2 Seminar Konzultacije u vezi izrade seminara i dodatna objašnjenja studentima.

6.

2 Predavanja Elektromagnetske vođene smetnje. NF i VF izvori, otklanjanje smetnji filtriranjem.


Mjerenje izvora elektromagnetskih smetnji, frekvencijskog opsega i snage.

7.

2 Predavanja Teorija mjerenje NF električnih i magnetskih polja. Selektivna mjerenja elektromagnetskih polja do 26 GHz.

1 1. kolokvij


8.

2 Predavanja Elektromagnetska imunost.


Mjerenje NF električnih i magnetskih polja. Selektivna mjerenja elektromagnetskih polja do 26 GHz.

9. 2 Predavanja

Prodiranje smetnji: ispitivanje otpornosti na elektrostatička pražnjenja do 25 kV.


10.

2 Predavanja Uzemljenje i spajanje. Oklapanje. Parazitne rezonancije. Filtriranje.


Mjerenja otpora uzemljenja.


11. 2 Predavanja Izvedbe uzemljenja i proračuni uzemljenja.


12.

2 Predavanja Ispitivanje otpornosti na prijelazne pojave, statična i dinamična električna i magnetska polja, padove i prekide napajanja.

Seminar Obrana seminarskog rada

13.

2 Predavanja Kabeli, konektori i komponente.


Mjerenje na probojnim cijevima sigurnosnih uzemljivača elektroničkih linijskih sklopova.

14.

2 Predavanja Postupci projektiranja.

2

Laboratorijske vježbe – terensko mjerenje

Terensko mjerenje (prostor oko zgrade u Kopilici) uzemljenja pomoću sondi. Mjerenja suhog i mokrog uzemljenja, mjerenja uzemljenja u pijesku, na kamenu i u zemlji.

15.

2 Predavanja

Mjerenje učinkovitosti zaštitnih oklopa. Računalna simulacija EM polja: analiza prijenosnih linija, antenskih sustava, gromobrana i uzemljivačkih sustava primjenom programskih sustava NEC, TwiNS i SuzANA.


Kolokvij iz laboratorijskih vježbi.

2. kolokvij


☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad



Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku

Pohađanje nastave

1 ECTS


Eksperimentalni rad


0,5 ECTS


aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Esej Seminarski rad

0,5 ECTS


0,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS


učenje 1,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



70 - 100 10




Seminar 50-100 25



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Elektromagnetska kompatibilnost, predavanja i

Power Point prezentacija


2. Elektromagnetska kompatibilnost



Dopunska literatura

1. Poljak D.; Dorić V.; Antonijević S.: Computer Aided Design of Wire Structures, Southampton, UK - Boston, USA: WIT Press, 2007 (monografija).

2. Poljak, Dragan; Advanced Modeling in Computational Electromagnetic Compatibility, New Jersey: John Wiley & Sons, Inc., 2007 (monografija).

3. Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) (EU direktive br. 89/336/ EEC) 4. Perez, R., Handbook of Electromagnetic Compatibility, Academic Press, 1995.



(nastavnik).












Integrirane komunikacijske tehnologije

NAZIV PREDMETA PROJEKTIRANJE ŠIROKOPOJASNIH MREŽA




6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje arhitekture, protokola i usluga koje se primjenjuju u širokopojasnim mreže, kao i metoda za uvođenje novih tehnologija i usluga

Planiranje, projektiranje, održavanje, nadzor i širokopojasnih mreža



Nema


1. Definirati usluge i komunikacijske protokole i navesti njihovu primjenu u suvremenim širokopojasnim mrežama

2. Opisati i objasniti komunikacijske protokole koji se primjenjuju u širokopojasnim mrežama

3. Analizirati, kategorizirati i usporediti odgovarajuće arhitekture širokopojasnih mreža 4. Osmisliti, dizajnirati i projektirati mrežu 5. Odabrati inženjerski pristup u nadzoru širokopojasnih mreža i rješavanju problema,

polazeći od usvojenih teorijskih i praktičnih znanja



1.

2 Predavanja Model telekomunikacijske i informacijske mreže

2 Laboratorijske

vježbe Mjerenje parametara POTS i ISDN linije

2.

2 Predavanja Pristup prijenosnom mediju

2 Laboratorijske

vježbe Frekvencijsko multipleksiranje

3.

2 Predavanja Sloj veze i lokalne mreže

2 Laboratorijske

vježbe Konfiguracija ADSL pretplatnika i lokalne mreže

4. 2 Predavanja Mrežni sloj i IP protokol

2 Seminar Priprema i razrada tema

5. 2 Predavanja Protokoli usmjeravanja i Internet

2 Laboratorijske

vježbe Konfiguracija mrežne opreme

6.

2 Predavanja Transportni sloj

2 Laboratorijske

vježbe TCP protokol

7.

2 Predavanja Signalizacija u mreži

1 Laboratorijske

vježbe Analiza signalizacijskih poruka

8.

2 Predavanja 1. kolokvij Aplikacijski sloj

2 Laboratorijske

vježbe Aplikacijski servisi

9.

2 Predavanja Bežične mreže

2 Laboratorijske

vježbe Projektiranje WLANa

10. 2 Predavanja Mobilne mreže

2 Seminar Upravljanje mobilnošću

11. 2 Predavanja Sigurnost u mreži


2 Seminar Simetrična i asimetrična kriptografija

12. 2 Predavanja Multimedijske mreže

2 Seminar Mjerenje parametara IPTV-a.

13. 2 Predavanja VPN, MPLS i IMS

2 Seminar Projektiranje MPLS mreže

14. 2 Predavanja Upravljanje u mreži

2 Seminar SNMP protokol

15. 4 dopunski 2. pripreme za ispit, kolokvij, kolokvij - laboratorijske vježbe


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata





Pohađanje nastave

1 ECTS Istraživanje Praktični rad 1 ECTS

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

0,5 ECTS Samostalno učenje

2 ECTS







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10







ZAVRŠNA PROCJENA




Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Predavanja – Materijali (Moodle) Web izdanje (Moodle)

2. Vježbe – Materijali (Moodle) Web izdanje)

Dopunska literatura

1. A. Bažat i drugi, Osnovne arhitekture mreža, Sveučilište u Zagrebu, Element, Zagreb, 2003.

2. C. Hellberg, D. Greene, T. Boyes, BroadbandNetworkArchitectures: DesigningandDeployingTriple-PlayServices, PrenticeHall, 2007.

3. Internet resursi



(nastavnik).













NAZIV PREDMETA RADIOKOMUNIKACIJE


Nositelj/i predmeta Dr. sc. Winton Afrić , prof.v.š. Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje radijskih tehnologija, rješenja i sustava.

Izvođenje i postavljanje usmjerenih radiokomunikacijskih sustava

Prikaz radijskih komunikacijskih rješenja

Primjenu radijskih komunikacijskih rješenja za javne operatere, posebne namjene i

krajnje korisnike.


Nema


1. Opisati temeljne temeljna fizikalna i tehnička rješenja kod radiokomunikacijskih sustava različitih namjena.

2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske probleme iz prakse radijskih komunikacija.

3. Osmisliti kreativna rješenja u projektiranju i razvoju opreme i sustava radijskog komuniciranja

4. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama, uređajima, opremi i radijskim sustavima.

5. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja. 6. Opisati razvoj i primjenu radiokomunikacijskih sustava 7. Ispitati komunikacijsku opremu glede tehničke funkcionalnosti. 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1. 2 Predavanja

Opis cjelokupnog predmeta, upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta očekivanim ciljevima i ishodima učenja, načinom ocjenjivanja i drugim parametrima vezanim uz kolegij.

Elektromagnetski valovi. Što je to EMV. Kako nastaje EMV. Prostiranje elektromagnetskih valova u slobodnom prostoru i u atmosferi. Ukupni spektar elektromagnetskih valova i spektar radijskih frekvencija. Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje EMV.

Prirodni i umjetni izvori elektromagnetskih zračenja. Štetan utjecaj EMV na ljudski organizam i norme.


1 Auditore vježbe

Izračun slabljenja prostiranja elektromagnetskih valova. Teoretski modeli.

0 Seminar

2.

2 Predavanja

Polarizacija elektromagnetskih zračenja. Osnovni pojmovi iz teorije prostiranja. Koeficijent slabljenja prostiranja. Jednadžbe prostiranja i modeli prostiranja. Feding brzi i spori, smetne uslijed višestrukog prostiranja. Prostiranje u troposferi. Jonosfersko prostiranje. Prostiranje u realnim uvjetima i valna duljina. Slabljenje prostiranja, apsorcija, ogib, raspršenje. Slabljenje uslijed kiše, slabljenje usljed oksigenih plinova.

Prostiranje elektromagnetskih valova i informacija koju nosi elektromagnetski val

1 Auditore vježbe

Hata semiempirijski model prostiranja. ETSI semiempirijski model prostiranja, WIN i drugi modeli prostiranja.

0 Seminar

3.

2 Predavanja

Izvori šuma. Vrste šumova. Interferencija signala. Intersimbolarna interferencija. Termički šum prijemnika. Odnos signal šum, stupanj greške u digitalnom prijenosu i šum. Prikaz osnovne osjetljivosti modulacijskih postupa na šum. Zašto složeniji modulacijski postupak zahtijeva veći odnos signal šum.

1 Auditorne vježbe

Varijacije koeficijenta slabljenja prostiranja. Matlab simulacije.

2 Seminar Davanje seminarskih zadataka grupi od 5 studenata.

Zadaci vezani uz EMV i prostiranje

4.

2 Predavanja

Antene, valovodi i RF elementi. Antene i antenski sustavi. Inpedancija zraka, antena kao otvoreni titrajni krug. Polarizacija antene. Parametri antene, dobitak antene, usmjerenje antene.

Izvedbe antena, linearne antene, četvrtvalne, poluvalne, punovalne, viševalne antene. Dijagrami zračenja antena. Antenski nizovi i usmjerenje. Fresnelove zone kod usmjerenih antena. Raspodjela i namjena RF spektra.

1 Auditorne vježbe

2 Seminar Davanje seminarskih zadataka grupi od 5 studenata

Zadaci vezani uz RF elemente.

5.

2 Predavanja

Posebne izvedbe antena. Antenski nizovi i elektroničko usmjeravanje dijagrama zračenja. Antene posebnih namjena. Linearne antene posebnih namjera, parabolične antene, Horn antene, Casegrain antene, antene posebnih izvedbi.

Reflektori elektromagnetskih valova i refleksija.

1 Auditorne vježbe

Izračun dobitka antene. Izračun slabljenja kod usmjerenih radio relejnih veza. Slabljenje predajnik prijamnik.



Zadaci vezani uz antene

6.

2 Predavanja

RF elementi, valovodi, cirkulatori i RF filteri. Četvrtasti valovodi, fleksibilni četvrtasti i eliptički valovodi. Plinom punjeni valovodi.

Uzemljenja antena i valovoda, osiguranje od atmosferskih pražnjenja. Cirkulatori, smjerovi cirkulatori. RF filteri i sprežni elemeti branching.

1 Auditorne vježbe

Model za izračun maksimalnog dometa radijskog signala (prvi dio)

0 Seminar

7.


1 Auditor. vježbe

Model za izračun maksimalnog dometa radijskog signala (prvi II dio)

Primjer izračuna za LTE ćeliju na 800 MHz RF području.

0 Seminar

8.

2 Predavanja

Tipovi radijskih veza. Veze točka točka, broadcast emitiranja elektromagnetskih valova. Usmjerene radijske veze, radiodifuzija, Mobilne komunikacije i prostiranje. Slanje i primanje elektromagnetskih valova iz letećih objekata.

1 Auditor. vježbe

I dio. DVB- i RF spektar. Migracija sa analogne na digitalnu televiziju.

9.

2 Predavanja

Radio predajnici i radio prijemnici. Selekcija frekvencije. Miješaći i međufrekvencija. Izračunavanje radijske veze. Izlazna snaga i prag prijema. Snaga radijskih predajnika. Radijski uređaj frekvencijski opseg i namjena radijskih uređaja.

1 Auditor. vježbe

II dio DVB- i RF spektar. Migracija sa analogne na digitalnu televiziju.

2 Seminar Ocjena prezentacija i seminarskih radova

10.

2 Predavanja Modulacijski postupci. Analogni modulacijski postupci. Digitalni modulacijski postupci. Ispreplitanje i zaštitno kodiranje u digitalnom prijenosu informacija radio stazom.

1 Auditor. vježbe

Prikaz odnosa ispreplitanja i zaštitnog kodiranja signala.


11.

2 Predavanja

BPSK, QPSK, 16QAM, 64 QAM, N-QAM, Adaptabillna modulacija. MSK, GMSK, AM-digitalna (svjetlovodi).

Odnos širine spektra i količine informacije koja se prenosi. Spektralna efikasnost.

1 Auditor. vježbe

Izračun spektralne efikasnosti.



12.

2 Predavanja Fazne modulacije kao ortogonalne modulacije. Demodulacija fazno moduliranih signala. Ortogonalni demodulator.

1 Auditor. vježbe

Izračun Ortogonalnih modulacija.

13.

2 Predavanja CDMA (sustavi sa proširenim spektrom) Walshove funkcije i ortogonalni kodovi.

1 Auditor. vježbe

Primjeri W-CDMA sustava i

14.

2 Predavanja

OFDM prijenos. Otpornost OFDM- na višestruko prostiranje.

SFN radio mreže temeljene na OFDM

1 Auditor. vježbe

Radiokomunikacijski sustavi i RF spektar. Raspodjela RF spektra, nelicencirani dio spektra, licencirani dio spektra. HACOM i kompetencije i radijske dozvole.

15.

2 Predavanja

Radiolikacijske metode. TOA, AOA, DTOA i duge. Radiolokacijski sustavi GPS, GLONASS. Detekcija lokacije izvora elektromagnetskog zračenja, radio goniometriranje.

1 Auditor. vježbe

Obaveze inženjera pri izgradnji, planiranju i projektiranju radijskih sustava po zakonskoj Legislativi. Radijski koridori.

2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 ECTS


Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

0,5 ECTS


0,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS


učenje 1,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




70 - 100 10




Seminar 50-100 25



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)










Obvezna literatura (dostupna u knjižnici

Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija


i putem ostalih medija)

1. Elektromagnetski valovi i prostiranje



2. Antene, valovodi i rf elementi



3. Radio modulacijski postupci



4. Radiolokacijski sustavi



5. Vježbe iz Radiokomunikacija



Dopunska literatura

1. R. Prasad, Universal Wireles Personal Communication, Artech House Boston, London 1998.

2. J. S. Lee, L. E. Miller, CDMA System engineering Handbook, Artech House Publishers, Boston –London 1998.



(nastavnik).







kvalitete).





NAZIV PREDMETA DIGITALNA OBRADA SIGNALA


Nositelj/i predmeta dipl. ing. Ozren Bilan, viši predavač


6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja iz digitalne obrade signala.

Osposobljenost studenta za samostalan rad u praktičnoj primjeni digitalne obrade signala, za rješavanje realnih raznovrsnih problema.

Usvajanje novih tehnologija i primjena stečenih znanja i vještina za obavljanje složenih stručnih poslova.

Interpretacija dobivenih rezultata.

Provedba eksperimenata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima.


Nema.



1. Definirati temeljne pojmove bitne za razumijevanje procesa nastajanja signala (razumijevanje).

2. Opisati načine primjene različitih metoda za analizu signala, (znanje). 3. Teorija i primjena različitih metoda obrade signala, (primjena). 4. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske

probleme iz prakse. 5. Osmisliti kreativna rješenja u analizi, projektiranju i razvoju programa, aplikacija i

sustava. 6. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama, uređajima,

opremi i sustavima za obradu signala. 7. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja.



1.

2

Predavanja Uvod u DSP. Što je elektroakustika i akustički signal,

Fiziološka i psihološka akustika, signal i osnovni

signali

2 Laboratorijske

vježbe

Uvod u MATLAB generiranje i obrada osnovnih

signala.

2.

2

Predavanja Diskretni vremenski promjenjivi signali, vremenski

kontinuirani signali-osnovni signali

Teorem sampliranja, alias, kvantizacija, jitter, dither,

diskretni vremenski signali, osnovni vremenski

diskretni signali

2 Laboratorijske

vježbe

Generiranje osnovnih, diskretnih signala i suma

sinusoidalnih signala, dokaz teorema sampliranja

3.

2

Predavanja Diskretni vremenski promjenjivi signali

Vremenski diskretni sustavi, tipovi, kauzalni i

nekauzalni signali i sustavi, generiranje šuma

2

Laboratorijske

vježbe

Analiza u diskretnom području, generiranje šuma,

generiranje impulsnih sekvenci, gustoća spektra

snage (PSD), Welch periodogram

4.

2 Predavanja Analiza u vremenskom području, Impulsni odziv, FIR

i IIR sustavi, konvolucija, dekonvolucija

2

Laboratorijske

vježbe

Linearna i cirkularna konvolucija i dekonvolucija

MATLAB stabilnosti sustava, korelacija i

autokorelacija

5.

2 Predavanja Stabilnost sustava, tranzijentni step odziv, uvod u

digitalne filtre, blok procesing, digitalna korelacija

2 Laboratorijske

vježbe

1. kolokvij

6. 2 Predavanja Analiza u frekvencijskome području, Furierovi redovi,

sinc funkcija, Dirichletova funkcija, Gibbsov učinak,

Furierovi redovi, FT osnovnih signala Furierov red u


diskretnom vremenu, DFT osnovnih signala,

frekvencijski odziv, DSP transformacije: obitelj

Furierovih transformacija, Laplaceova transformacija

2

Laboratorijske

vježbe

Furierovi redovi, Gibbsov učinak, FT osnovnih

signala, FFT, DFT u Matlabu Furierova

transformacija osnovnih signala, DFT, FFT

7.

2

Predavanja DSP transformacije: z-transformacija, dijagram

polova i nula, područje konvergencije, stabilnost,

inverzna z-transf, metoda parcijalnih razlomaka

2 Laboratorijske

vježbe

z-transformacija, inverzna z-transf., dijagram polova i

nula

8.

2

Predavanja Projektiranje digitalnih filtera: analogni i digitalni filtri,

prijenosne funkcije, grupno kašnjenje, analogni filtri

u Matlabu Projektiranje digitalnih filtera: tipovi

digitalnih filtera, stabilnost, struktura, sinteza. Sinteza

uzorkovanjem, primjenom prozora, pravokutni,

Barlettov, Hammingov,

2 Laboratorijske

vježbe

Projektiranje digitalnih filtera u Matlabu I

9. 2

Predavanja Projektiranje digitalnih filtera: Hamming, Blackman,

optimalna sinteza. Rekurzivni filtri: Butterworth,

Čebiševljev, Eliptički ili Cauerov filter Projektiranje

digitalnih filtera: transformacija analognih u digitalne,

bilinearna transformacija, metoda jednakog

impulsnog odziva.

Laboratorijske

vježbe

Projektiranje digitalnih filtera u Matlabu, II,

Apodizacija, antikauzalni filter nulte faze

10.

2

Predavanja Građa i primjena digitalnih signalnih procesora,

Codeci, Osobine sluha i govora. Proces nastajanja

govora i nauke o govoru i glasu. Akustičke teorije

nastanka i govorni model. Digitalni model govornog

signala. Linearna predikcija govornih signala. Razlike

DSP i procesora

2 Laboratorijske

vježbe

2. kolokvij

11.

2

Predavanja Uvod u digitalnu analizu slike. Modeli boja.

Percepcija boja i elektromagnetski spektar. 2D nizovi

i digitalno predstavljanje slike. Formati slika:

rasterski, vektorski, kombinacija (metapodaci).

2 Laboratorijske

vježbe

Osnovna upotreba Matlab programa. Digitalno

predstavljanje slike. Konvertiranje jednog formata u


drugi. Funkcije max, min, generator slučajnih brojeva,

reshape.

12.

2

Predavanja Slike u prostornoj domeni. Aritmetičke i logičke

operacije nad slikama. Prostorne operacije.

Uklanjanja šuma. Gradijent slike. Obnavljanje slike.

Geometrijske transformacije slike. Detekcija rubova.

Segmentacija. Registracija. Slike u frekvencijskoj

domeni.

2

Laboratorijske

vježbe

Aritmetičke operacije nad slikama. Histogrami slike.

Određivanje praga. 2D konvolucija i filtriranje slike.

Gama korekcija.

13.

2

Predavanja Video kodeci: H.261, H.263, MPEG-1, MPEG-2,

MPEG-4, H.264/MPEG AVC. Virtualna stvarnost.

2

Laboratorijske

vježbe

Detektiranje rubova u slici: Sobel, Prewitt, kompas

operator, Laplaceov operator. Amplitudna

segmentacija. Klasteriranje s k-srednjih vrijednosti.

14.

2 Predavanja Tehnologija displaya. Osnove videa i televizije.

2 Laboratorijske

vježbe

Segmentacija tekstura. Morfološki operatori: dilatacija

slike, erozija slike, otvaranje slike,

15.

2 Dopunski 3. kolokvij iz dijela obrade slike


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☒ rad sa sustavima snimanja, obrade i ozvučenja

Obveze studenata


Predavanje uredno popunjenog izvješća s laboratorijskim vježbama (rezultati mjerenja, prethodni proračuni, popunjene tablice i nacrtani grafički prikazi)

Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.



Pohađanje nastave

2 ECTS

Istraživanje Praktični rad 0,6 ECTS

Eksperimentalni rad

1 ECTS


0,2 ECTS

Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

1,3 ECTS

Kolokviji 0,5 ECTS

Usmeni ispit Konzultacije i







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10


Laboratorijske vježbe (završna provjera)

50-100 10




Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu završni ispit koji se sastoji od praktičnog i teorijskog dijela. Isto vrijedi i za popravne ispite.

ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Ocjena (u postotcima) formira se temeljem svih pokazatelja koji opisuju razinu studentskih aktivnosti prema relaciji:

N

1iii AkOcjena (%)

ki - težinski koeficijent za pojedinu aktivnost, Ai - postotni uspjeh postignut za pojedinu aktivnost, N - ukupan broj aktivnosti.







Obvezna literatura (dostupna u

Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija


knjižnici i putem ostalih medija)

1. O. Bilan: Digitalna obrada signala, Interna

skripta, Stručni studiji elektrotehnike

Sveučilišta u Splitu 2010/2011.

Web izdanje

2. Bilan, O. (1998) Akustika prostorija, zvučnici,

pojačala i spojni vodovi, Split, ISBN 953-

97685-0-0 UDK 681.84: 534.84

knjiga

3. Bilan, O.: Obrada zvučnih signala, Interna

skripta, Stručni studiji elektrotehnike

Sveučilišta u Splitu 2010/2011.


4. Bilan, O.: Sustavi ozvučenja, snimanje zvuka i

digitalna audio tehnika, ISBN 953-97685-1-9

UDK 681.84:534.84, 840 str. Split, 2005.

knjiga

5. Bilan, O. (2001) Elektroakustika, Split, Interna

skripta Veleučilišta u Splitu, VEST


6. Bilan, O. (2002) Elektroakustika, Upute za

laboratorijske vježbe, Split, Veleučilište u Splitu


7. Dujmić, H.: Multimedijski sustavi I i II dio,

FESB, listopad 2010. (Interna skripta)

Dopunska literatura

1. Internet resursi prema specifikaciji www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

2. Web izdanje











NAZIV PREDMETA KRIPTOGRAFIJA S PRIMJENOM




6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 40%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Usvajanje znanja iz područja kriptografije

Primjena kriptografskih sustava za zaštitu podataka i resursa u informacijskim i

komunikacijskim sustavima

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije

Nema

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm


potrebne za predmet


1. Analizirati kriptografske sustave 2. Dizajnirati i realizirati sigurne komunikacijske sustave 3. Primijeniti kriptografske sustave u različitim aplikacijama 4. Odabrati inženjerski pristup u nadzoru sigurnosti komunikacijskih sustava polazeći od

usvojenih teorijskih i praktičnih znanja



1.

2 Predavanja Uvod u informacijsku sigurnost i kriptografiju i osnovne sigurnosne prijetnje

2 Laboratorijske

vježbe Upoznavanje s Matlab funkcijama za primjenu u kriptografiji

2.

2 Predavanja Supstitucijske i permutacijske šifre, Vigenereova šifra, Vernamova šifra i Hillova šifra

2 Laboratorijske

vježbe Vigenèreova i Hillova šifra

3.

2 Predavanja Osnovna teorija brojeva

2 Laboratorijske

vježbe Računanje po modulu, konačna polja i generator slučajnih brojeva

4.

2 Predavanja DES i AES kriptosustavi

2 Laboratorijske

vježbe Primjena DES i AES enkripcije

5.

2 Predavanja Kriptografija javnog ključa

2 Laboratorijske

vježbe Modovi rada modernih šifri (ECB, CBC, CFB, OFB, CTR mode)

6.

2 Predavanja RSA kripostustav i Diffie-Hellman protokol za uspostavu tajnog ključa

2 Laboratorijske

vježbe Primjena RSA algoritma

7.

2 Predavanja Autentifikacijske funkcije (kriptografske „hash“ funkcije i MAC algoritmi)

2 Laboratorijske

vježbe Primjena autentifikacijskih funkcija

8.

2

Predavanja 1. kolokvij

Digitalni potpis i certifikati

2 Laboratorijske

vježbe Analiza sigurnosti protokola 1. (Scyther)

9.

2 Predavanja IPsec protokol

2 Laboratorijske

vježbe Analiza sigurnosti protokola 2. (Scyther)

10. 2 Predavanja Web sigurnost – SSL/TSL

2 Laboratorijske

vježbe IPsec konfiguracija


11.

2 Predavanja Napredna autentifikacija poruka u bežičnim mrežama

2 Laboratorijske

vježbe IPsec upravljanje ključevima

12.

2 Predavanja Mehanizmi za distribuciju kriptografskih ključeva

2 Laboratorijske

vježbe SSL/TSL client - server

13. 2 Predavanja

Primjena kriptografskih sustava u kartičnom i e-poslovanju

2 Laboratorijske

vježbe E-kartice, zaštita podataka

14.

2 Predavanja Primjena kriptografskih sustava u bežičnim mrežama

2 Laboratorijske

vježbe Konfiguracija sigurnosti u WiFi mreži


vježbe


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata





Pohađanje nastave

1 ECTS



Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

1,5 ECTS







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10






Studenti koji nisu položili ispit putem kolokvija polažu završni ispit koji se sastoji od praktičnog i

teorijskog dijela. Isto vrijedi i za popravne ispite.

ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici


medija

1. Nastavni materijali (Moodle) Web izdanje (Moodle)


Dopunska literatura

1. A. Dujella, M. Maretić, Kriptografija, Element, Zagreb, 2007. 2. W. Stallings: Cryptography and Network Security. Principles and Practice, Prentice Hall,

2005.










kvalitete).





NAZIV PREDMETA KVALITETA USLUGE U TELEKOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA


Nositelj/i predmeta Marijo Nižetić, viši predavač Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje značenja parametara: kakvoća usluge QoS, klasa usluge, CoS, stupanj usluge GoS i kakvoća iskustva QoE, za učinkovito korištenje modernih komunikacijskih mreža;

Razumijevanje značenja normi i mrežnih protokola što se primjenjuju za te parametre;

Teorijska i praktična priprema studenata za usvajanje znanja i vještina iz ovoga stručnoga područja.


Nema


1. Definirati osnovne pojmove: Klasifikacija podataka, označavanje paketa, kontrola brzine, raspodjela vremena odlaska i dolaska paketa

2. Opisati načine primjene navedenih klasifikacija u realizaciji pojedine vrste protokola 3. Izmjeriti parametre kakvoće usluge komunikacijskih mreža na laboratorijskim modelima IT

GURU/Wireshark, ADSR ploče, ARDUINO 4. Proračunati parametre komunikacijskih veza koristeći rezultate izmjerene na

laboratorijskim modelima kao smjernice 5. Predložiti metodu povećanja kakvoće usluge na jednome od prethodno navedenih

laboratorijskih modela sa i bez uvođenja smetnji, a koja će zadovoljiti (proračunate) parametre primijenjenoga protokola u komunikacijskoj mreži

6. Primijeniti inženjerski pristup rješavanju zadovoljenja kakvoće usluge primjenom specifičnoga protokola, koristeći znanje iz područja vjerojatnosti, statistike i neizrazite logike


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja

Uvod. QoS mehanizmi i arhitekture. Definicije: kakvoća usluge (QoS), klase usluga (CoS), stupanj usluge (GoS), vrste usluga (ToS), kakvoća poslovanja (QoBiz) i iskustvena kakvoća (QoE)

1 Seminar Upravljanje gomilanjem

1 Laboratorijska vježba

Instalacija i korištenje laboratorijskoga paketa IT GURU

2. 2

Predavanja Parametri kvalitete usluge. Kvaliteta usluga u PSTN mreži i mreži sljedeće generacije (NGN).

1 Seminar Redovi čekanja



Redovi čekanja. Program u C++ za LIFO red čekanja.

3.

2 Predavanja

Mehanizmi za ostvarivanje kvalitete usluga u podatkovnoj ravnini. Klasifikacija podataka, označavanje paketa, kontrola brzine, raspodjela vremena odlaska i dolaska paketa.

1 Seminar Mehanizam ustrajnoga ponavljanja


Prezentacija laboratorijskih vježbi iz paketa IT GURU

4.

2 Predavanja

Mehanizmi za ostvarivanje kvalitete usluge u kontrolnoj ravnini. Kontrola pristupa i rezervacija resursa uporabom protokola RSVP. Pregovaranje o kvaliteti usluge.

1 Seminar RED i WRED mehanizmi


Mjerenja mrežnih parametara za RCVP

5.

2 Predavanja

Mjerenje razine usluge (SLA).

1 Seminar Prometno oblikovanje


ATM i QoS (IT GURU - Vježba 10)

6.

2 Predavanja

Arhitekture Intserv i DiffServ

1 Seminar IPv6 QoS arhitekture


MPLS modeli Diffserv tuneliranja

7.

2 Predavanja

Specifikacija razine usluge (SLS), ugovor uvjetovanja profila prometa (TCA) i ugovor uvjetovanja specifikacija prometa (TCS).

1 Seminar 1. kolokvij


Protokol RSVP za rezervaciju resursa. Korištenje standarda za mjerenje i određivanje QoE

8.

2 Predavanja Temeljne arhitekture podržavanja kvalitete usluge u IP

mrežama. Arhitektura integriranih usluga (Intserv),

1 Seminar Tipična primjena QoS usmjerivača u praksi


Discipline stavljanja paketa u red čekanja (redoslijed paketa – prijenos i odbacivanje)

9.


mrežama. Arhitektura diferenciranih usluga (Diffserv).

1 Seminar Preslikavanje Diffserv na ATM QoS


Mjerenja parametara paketskih mreža i povećanje stupnja kvalitete

10.


mrežama. Arhitektura IPv6

1 Seminar Klase


Border Gateway Protocol (BQP)

11.


mrežama. Arhitektura MPLS QoS

1 Seminar Upravljanje pristupom


RSVP arhitektura

12. 2

Predavanja Temeljne arhitekture podržavanja kvalitete usluge u IP mrežama. Hibridne arhitekture.

1 Seminar Strategija uzorkovanja



Algoritmi što se temelje na mjerenjima

13.

2 Predavanja

Praćenje mrežnih performansi i utvrđivanje zadovoljavanja zahtjeva ugovora o razini usluge. Planiranje kapaciteta jezgrene mreže.

1 Seminar Protokoli, spojne točke i primjene


ITU-T preporuke za postizanje maksimalne QoS

14.

2 Predavanja

Prometno inženjerstvo u IP i MPLS mreži. Protokol IGP.

1 Seminar Postavljanje pojasne širine tunela.


RIP protokol (Routing Information Protocol)

15.

2 Predavanja Metode planiranja kapaciteta

1 Seminar 2. kolokvij i

laboratorijske vježbe - kolokvij

1 Laboratori jska vježba

Kašnjenja u mrežama


☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata

Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vježbi.;

Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uredno popunjenom Repetitoriju s laboratorijskim vježbama (rezultati mjerenja, prethodni proračuni, popunjene tablice i nacrtani grafički prikazi) i položenom kolokviju iz laboratorijskih vježbi. Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.;

Nazočnost na predavanjima i auditorijskim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice (za izvanredne studente obveza je 50% nazočnosti).


Pohađanje nastave 1 ECTS Istraživanje Praktični rad 0,5 ECTS

Eksperimentalni rad 1 ECTS Referat Demonstracijske vježbe

0,5 ECTS

Esej Seminarski rad








Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10



Seminar 50-100 15






ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici


medija

1. Nižetić. M., Pripremljena predavanja, elektroničko izdanje – Moodle


2. Nižetić M.: Računalne mreže - Repetitorij s laboratorijskim vježbama, Sveučilišni studijski



centar za stručne studije Sveučilišta u Splitu, (u izradi).

Dopunska literatura

1. John Evans, Clarence Filsfils: Deploying IP and MPLS QoS for Multiservice Networks, Morgan Kaufmann Publishers, ©2007 by Elsevier Inc, ISBN 13: 978-0-12-370549-5

2. James F. Kurose, Keith W. Ross, Computer networking: a top-down approach - 5th ed., Pearson Education 2010, ISBN 0-13-607967-9

3. Network Simulation Experiments Manual, 2nd Ed., Prepared by Emad Aboelela, Ph. D., 2008 by Elsevier Inc., ISBN: ISBN: 978-0-12-373974-2



NAZIV PREDMETA SENZORSKE MREŽE




6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 40%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata sa senzorskim tehnologijama i arhitekturom senzorskih mreža

Planiranje, projektiranje, realizacija i održavanje senzorskih mreža


Nema


1. Analizirati, kategorizirati i usporediti odgovarajuće arhitekture senzorskih mreža 2. Istražiti i predložiti rješenja za izgradnju senzorskih mreža 3. Osmisliti, dizajnirati i projektirati senzorsku mrežu 4. Primijeniti senzorske mreže u različitim aplikacijama 5. Odabrati inženjerski pristup u nadzoru senzorskih mreža i rješavanju problema, polazeći

od usvojenih teorijskih i praktičnih znanja



1.

2 Predavanja Uvod i pregled arhitektura senzorskih mreža

2 Laboratorijske

vježbe Upoznavanje s Arduino platformom i senzorskim čvorom

2.

2 Predavanja Fizički sloj (žični i svjetlovodni) i pristup mediju (MAC)

2 Laboratorijske

vježbe Žično povezivanje senzorskih čvorova

3.

2 Predavanja Radio kanal i pristup mediju (MAC)

2 Laboratorijske

vježbe Povezivanje senzorskih čvorova primjenom nRF24L01+ primopredajnika


4.

2 Predavanja Kanal infracrvene i vidljive svjetlosti

2 Laboratorijske

vježbe Inicijalizacija senzorskih čvorova preko kanala vidljive svjetlosti

5.

2 Predavanja Sloj veze i kontrola greški

2 Laboratorijske

vježbe Primjena ARQ sustava i CRC kodova

6.

2 Predavanja Mrežni sloj i rutiranje

2 Laboratorijske

vježbe Primjena ZigBee protokola u senzorskoj mreži

7.

2 Predavanja Senzorske bežične mreže – optimizacija potrošnje

2 Laboratorijske

vježbe Optimizacija potrošnje bežičnog senzorskog čvora

8.

2


RFID tehnologija i sustavi

2 Laboratorijske

vježbe Definiranje i razrada studentskog projekta

9.

2 Predavanja IEEE 802.15.4, Bluetooth, ZigBee i 6LoWPAN

2 Laboratorijske

vježbe Samostalni rad po projektnim skupinama 1.

10.

2 Predavanja Koncepti M2M i IoT

2 Laboratorijske


11.

2 Predavanja Primjena senzorskih mreža u različitim aplikacijama – pametni gradovi i kuće

2 Laboratorijske


12.

2 Predavanja Bežične tjelesne senzorske mreže

2 Laboratorijske


13.

2 Predavanja Integracija različitih sustava senzorskih mreža

2 Laboratorijske


14.

2 Predavanja Prezentacija studentskih projekata

2 Laboratorijske

vježbe Prezentacija studentskih projekata


vježbe


☒ predavanja


☒ vježbe



☐ multimedija

☒ laboratorij

☒ mentorski rad




☒demonstracijske vježbe

Obveze studenata





Pohađanje nastave

1 ECTS



Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

1,5 ECTS







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Nazočnost i aktivnost na nastavi (preavanja + vježbe)

70 - 100 10







ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)






N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Nastavni materijali (Moodle) Web izdanje (Moodle)

2. Vježbe – Materijali (Moodle) Web izdanje)

Dopunska literatura

1.



(nastavnik).







kvalitete).





NAZIV PREDMETA OBJEKTNO ORIJENTIRANA ANALIZA I DIZAJN


Nositelj/i predmeta

mr.sc. Tonko Kovačević, viši predavač, mr.sc. Ivica Ružić, viši predavač


6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje temeljnih principa modeliranja računalnih sustava pomoću UML-a,


Teorijska i praktička priprema studenata za kvalitetni rad u projektnim timovima.


Nema


1. Definirati temeljne pojmove potrebne za modeliranje računalnog sustava, 2. Prepoznati zahtjeve i izraditi njihove scenarije, 3. Izraditi dijagrame dijagramskim tehnikama UML-a, 4. Prepoznati i upotrijebiti projektne uzorke (“designpatterns“), 5. Izraditi popratnu dokumentaciju.


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja Uvod u predmet. Temeljni pojmovi.


Temeljni pojmovi.

2.

2 Predavanja Opće tehnike modeliranja.


Upoznavanje s alatima za UML.

3.

2 Predavanja Uvod u UML.


Samostalni odabir alata za modeliranje sustava.

4.

2 Predavanja Pregled razvojnog procesa. Dijagram primjera uporabe.


Samostalna razrada procesa i izrada dijagrama primjera

uporabe.

5.

2 Predavanja Dijagram razreda – atributi, agregacija.


Samostalna razrada pojedinih razreda.

6.

2 Predavanja

Dijagram razreda – kompozicija, agregacija,

parametrizacija.


Izrada cjelovitog dijagrama razreda.

7.

2 Predavanja Direktno i reverzno projektiranje.


Konzultacije s nastavnikom i definiranje konačnih

dijagrama i scenarija.

8.

2 Predavanja Dijagrami interakcije (sequence, collaboration).


Izrada dijagrama interakcije.

9.

2 Predavanja Dijagram stanja.


Izrada dijagrama stanja.

10. 2 Predavanja Dijagram aktivnosti.



Izrada dijagrama aktivnosti.

11.

2 Predavanja

Uvod u objektno orijentirani dizajn – nasljeđivanje,

enkapsulacija, polimorfizam, apstraktna sučelja,

parametrizirani tipovi. Implementacija u Javi i C#.


Seminarski rad: samostalan rad studenata uz

konzultacije sa nastavnikom.

12.

2 Predavanja Uzorci u objektno orijentiranom dizajniranju

(DesignPatterns). Implementacija u Javi i C#.




13.

2 Predavanja Sučelja, tipovi i uloge.




14.

2 Predavanja Dijagrami korisničkih funkcija




15.

2 Predavanja Obrana seminarskih radova



predavanja


vježbe




samostalni zadaci

☒ multimedija

☒ laboratorij

mentorski rad


Obveze studenata


Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uspješno obavljenim laboratorijskim vježbama i položenim kolokvijima iz laboratorijskih vježbi. Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.

Uspješna izrada seminarskog rada. Ocjena seminarskog rada je sastavni dio ocjene predmeta.



Pohađanje nastave

2 ECTS


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

1,5 SCTS

Samostalno učenje

2 ECTS




Ocjenjivanje i vrjednovanje rada



studenata tijekom nastave i na završnom ispitu


Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 100



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Obrana seminarskog rada (pisani) 50 - 100 30

Laboratorijski zadaci 50 - 100 30






Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici


medija

1. Martin C. Robert et al., AgilePrinciples, PatternsandPracticesin C#, PrenticeHall, 2006.

Dopunska literatura


- Evidencija pohađanja nastave i uspješnosti izvršenja ostalih obveza studenata (nastavnik).

- Ažuriranje detaljnih izvedbenih planova nastave - DIP (nastavnik).

- Nadzor izvođenja nastave (zamjenik pročelnika Odjela za nastavu, pročelnici odsjeka).

- Kontinuirana provjera kvalitete svih parametara nastavnog procesa u skladu s Akcijskim


- Semestralno provođenje studentske ankete sukladno „Pravilniku o postupku studentskog


kvalitete).





NAZIV PREDMETA SVJETLOVODNI SUSTAVI




6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje svjetlovodnih tehnologija, rješenja i sustava.

Izvođenje i postavljanje pasivnih optičkih mreža.

Prikaz svjetlovodnih komunikacijskih rješenja

Primjenu svjetlovodnih komunikacijskih rješenja za javne operatere, posebne namjene i

krajnje korisnike.


Nema


1. Obrazložiti temeljna fizikalna i tehnička načelaprijenosa informacije preko svjetlovodnih niti.

2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske probleme iz prakse ma svjetlovodnim pristupnim mrežama.

3. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama, uređajima, opremi i sustavima.

4. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja. 5. Opisati razvoj i primjenu optičkih pristupnih i transmisijskoh mreža sustava 6. Planirati razvoj, PON mreža.


7. Ispitati aktivnu opremu kod svjetlovodnih mreža glede tehničke funkcionalnosti. 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja

Uvod. Svjetlovodni sustavi. Komponente svjetlovodnih transmisijskih sustava. Spektar svjetlosti koji se koristi kod svjetlovodnih sustava u ovisnosti o izvedbi svjetlovodnog vlakna. Svjetlovodna vlakna.

2


Upoznavanje s laboratorijem za svjetlovodne sustave.

2.

2 Predavanja

Zakon loma svjetlosti, totalna refleksija i numerički otvor svjetlovoda. Konstrukcija svjetlovoda. Multimodni i jednomodni svjetlovodi. Slabljenja svjetlovoda kao funkcija valne duljine.

2


Demonstracijska vježba spajanja svjetlovodnih niti i testiranja spojeva.

3.

2

Predavanja

Optički prozori, za svjetlovode od silicijeva oksida. Pasivne optičke mreže. Pasivne komponente optičkih mreža. Svjetlovodne niti. Savijanja svjetlovodnih niti (makro i mikro savijanja, savijanja i dodatno gušenje) Svjetlovodni kabeli. Spajanje svjetlovodnih niti. Optički konektori (vrste i načini označavanja). Čišćenje optičkih konekcijskih točaka.

2 Seminar Davanje seminarskih zadataka grupi od 5 studenata.

4.

2 Predavanja

Optički razdjelnici. Optički spojni elementi, Optičke spojnice. Optički djelitelji ili Splitteri. Optički kabeli prema namjeni i izvedbi. Konstrukcija optičkih kabela. Kabeli za unutarnju i vanjsku montažu. Podvodni optički kabeli.

2 Lab. vježbe Demonstracijska vježba čišćenja svjetlovodnih kontakata.


5. 2 Predavanja

Aktivne komponente optičkih mreža. Fizika laserskog efekta. Optički emiteri (Laseri i LED diode) Optički prijemnici (lavinske diode). Laseri posebnih namjena u izvedbi svjetlovodnih sustava.


6.

2 Predavanja

Specifično slabljenje svjetlovoda. Izračun slabljenja svjetlovodnih trasa. Slabljenje kao ograničavajući čimbenik. Disperzija. Modalna disperzija, Kromatska disperzija i Polarizacijska disperzija. Disperzija i tip vlaka ; multimodan, jednomodna.

2


Seminar

Spajanja na razdjelicima i mjerenja slabljenja svjetlovodnih niti na valnim duljinama 1330 nm i 1550 nm.

7. 2 Predavanja

Disperzija i brzina prijenosa. Standardni tipovi svjetlovodnih vlakana i kromatska disperzija u funkciji valne duljine. Disperzija kao ograničavajući čimbenik. Kompenzatori disperzije.


0 1. kolokvij

8.

2 Predavanja

Pasivne pristupne optičke svjetlovodne mreže za širokopojasni pristup krajnjih korisnika. EPON, GPON i druge. Tehnologija izvedbe. Topologija izvedbe. Područje pokrivanja. Valne duljine koje se koriste. Brzina za svakog krajnjeg korisnika.

Izvedbe kućnih instalacija kod pasivnih pristupnih optičkih mreža.


Demonstracijska vježba mjerenja kromatske disperzije.

9. 2 Predavanja

Svjetlovodna tehnologija u suvremenim transmisijskim mrežama. Svjetlovodna optička infrastruktura u RH i u Županiji Splitsko dalmatinskoj. Nagli rast potreba za informacijskim kapacitetima. Svjetlovodni sustavi sa više valnih duljina.


10.

2 Predavanja

Svjetlovodni sustavi sa više valnih duljina. DWDM i CWDM raspodjele. Osnovne komponetnte svjetlovodnih sustava s više valnih duljina. Optički multipleksori, optički transponderi, optički muxponderi, optička pojačala, kompentatori kromatske disperzije.


Demonstracijska vježba postavljenja svjetlovodnih instalacijskih kabela i kratkospojnika,.


11. 2 Predavanja

DWDM oprema i područje korištenja DEDM opreme. Potrebna mjerenja za projektiranje DWDM trasa. DWDM konfiguracije. Primjer veze Split – Zagreb. Hijerarhija slaganja signala kod DWDM sustava.


12.

2 Predavanja

CWDM oprema i korištenje CWDM opreme. Područje primjene CWDM opreme. CWDM konfiguracije. Valne duljine koje se mogu koristiti kod CWDM opreme zbog malih udaljenosti. Robusnost CWDM opreme izvedbe svjetlovodnih agregata kod CWDM. Brzine kod CWDM opreme.

Hibridni DWDM i CWDM standardi i uređaji.

13. 2 Predavanja

Primjena svjetlovodnih vlakana u druge tehničke svrhe, a ne u komunikacijama. Primjena svjetlovodnih vlakana u medicini. Osnovne razlike u odnosu na komunikacijske sustave.

Svjetlovodni komunikacijski sustavi koji ne koriste svjetlovodna vlakna. IR sustavi, komunikacija u vidljivom djelu svjetla.



Ispitivanje prekida na svjetlovodnim trasama.

14.

2 Predavanja

Nove tehnologije svjetlovodnih vlakana, eksperimentalna istraživanja. Vlakna otporna na mikro savijanja. Vlakna sa većim brojem jezgri. Plastični svjetlovodi za korištenje u automobilima i avionima. Spektar svjetlosti kod plastičnih svjetlovoda. Razlika u tehnologiji rada sa svjetlovodnim nitima kod plastičnih svjetlovoda.


Ponavljanje laboratorijskih vježbi.

15.

2 Predavanja

Posebne izvedbe i klase svjetlovodnih poveznika za podatkovne centre. Laseri koji se koriste u podatkovnim centrima novih generacija. Prostor i toplinska disipacija u podatkovnim centrima. Brzina uvećanja kapaciteta podatkovnih centara.


Ponavljanje laboratorijskih vježbi i kolokvij lab.

2. kolokvij


☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 ECTS


Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

0,5 ECTS


0,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS


učenje 1,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10




Seminar 50-100 25




ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Svjetlovodni sustavi Interna skripta i Power Point

prezentacija


2. Svjetlovodni kabeli, i spojnice.



4. Instrumentarij za rad na svjetlovodima



6. CWDM I DWDM sustavi i oprema




8. Nove izvedbe svjetlovoda i svjetlovodi posebnih

namjena



Dopunska literatura

1. Miroslav Mikula; Razvoj telekomunikacija od dimnih signala do svjetlovoda. Školska knjiga Zagreb.

2. HACOM; Brošura Svjetlovod dolazi u zgradu.



(nastavnik).












NAZIV PREDMETA ZAŠTITNO KODIRANJE SIGNALA


Nositelj/i predmeta Marijo Nižetić, viši predavač Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje strukture, suodnosa i rada: kodera, komunikacijskoga kanala, dekodera,

digitalnih modulacijskih algoritama i protokola komunikacijskih mreža


nema


1. Definirati osnovne pojmove: komunikacijski kanal, sadržaj informacije, entropija,

transinformacija, ekvivokacija, zaštitno kodiranje, digitalne modulacije.

2. Opisati načine primjene navedenih modulacija u realizaciji pojedine vrste kanala.

3. Mjeriti parametre komunikacijskih mreža na laboratorijskim modelima ADSR ploče, IT

GURU/Wireshark, ARDUINO (XBee Radio).

4. Proračunati parametre kanala koristeći izmjerene rezultate kao smjernice.

5. Predložiti metodu zaštitnoga kodiranja na jednome od prethodno navedenih

laboratorijskih modela sa i bez uvođenja smetnji, a koja će zadovoljiti (proračunate)

parametre kanala.

6. Primijeniti inženjerski pristup rješavanju problema zaštitnim kodiranjem signala,

koristeći znanje iz područja teorije vjerojatnosti.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen

Tjedan Sati Oblik

nastave Tema


prema satnici nastave

1.

2 Predavanja Uvod, simulacijski alat Logisim, povezivanje terminala i vrste kontrole pogrešaka. Primjena načela linearne algebre.


Kodiranje i dekodiranje Hammingovim kodom. Potvrda načela linearne algebre Logisim alatom.

1 Seminar Tema 1: Uvod u LogiSim, osnovne digitalne komponente

2.

2 Predavanja Izvor, mjera, sadržaj informacije i osnovni matematički modeli. Ravnomjeran i neravnomjeran kod, optimalno kodiranje.


Modeli optimalnoga kodiranja

1 Seminar Tema 2: Paritet, zbroj bitova, XOR vrata, D bistabil, LFSR

3.

2 Predavanja Osnovni komunikacijski model.


Otkrivanje i ispravak jednostruke pogreške.

1 Seminar Tema 3: Brojevni sustavi i međusobne pretvorbe, Logisim i C++

4.

2 Predavanja Kodiranje informacije, kôdovi provjere pariteta. Dobitak kodiranja i ustupci između svojstvima: propusnost, snaga, brzina, kapacitet, BER.


Položaj paritetnih bitova u kôdnoj riječi kao odraz u strukturi paritetne matrice. Odraz ispravke pogrešaka Hammingova kôda na njegovu paritetnu matricu

1 Seminar Tema 4: Generator-matrica sustavnoga kôda, Generatori pseudo slučajnih nizova, Primjena generatora pseudo slučajnih nizova

5.

2 Predavanja Modeli kanala: diskretan kanal bez memorije, binaran simetričan kanal, Gaussov kanal, dobitak kodiranja.


Kodiranje i dekodiranje kodova: (7, 4), (6, 3), (8, 2), (15, 11)

1 Seminar Tema 5: koder za tvorbu kôdnih riječi Hammingova (7, 4) kôda, Automatsko stvaranje redaka matrice H', primjer (8, 2) koda

6.

2 Predavanja Standardno polje, sindrom generator, tvrdo i meko dekodiranje informacija.


Stvaranje i korištenje standardnoga polja Logisim alatom.

1 Seminar

Tema 6: Određivanje duljine LFSR što generira ciklički kôd, Pronalazak vektora V3, Izgradnja LFSR što odgovara vektoru V3, Niz maksimalne duljine, Rekurzijska relacija

7. 2 Predavanja

Pseudo slučajni nizovi, nizovi maksimalne duljine, osobine i generatori, rekurzijska relacija. Primjena pseudo slučajnih nizova u posmičnome registru s povratnom vezom (LFSR)



1. kolokvij

Izgradnja LFSR što odgovara vektoru V. Rekurzijska relacija povezana nizom maksimalne duljine

1 Seminar Tema 7: Praskovite pogreške, povratne veze LFSR što generira niz maksimalne duljine, Podudarnost LFSR i rekurzije

8.

2 Predavanja Načini upravljanja pogreškama. Serijsko dekodiranje,


Sklop za ispravak jednostruke praskovite pogreške

1 Seminar Tema 8: kineski teorem ostatka i primjena za ispravak praskovitih pogrešaka, Osnove moduloaritmetike, Animacija Stop-and-Wait protokola

9.

2 Predavanja Linearni blok-kodovi, svojstva, vrste, kodiranja.


Rešetkasto kodirana modulacija (TCM)

1 Seminar Tema 9: Kontrola pogrešaka, Tehnike ponavljanja prijenosa

10.

2 Predavanja Konvolucijski kodovi: koder, probušeni kodovi, odabir polinoma, impulsni odziv, dijagram stabla i rešetke, serijsko dekodiranje.


Optimalno dekodiranje konvolucijskih kôdova. Viterbijev algoritam dekodiranja. Dekodiranje tvrdom i mekom odlukom

1 Seminar Tema 10: QPSK i DQPSK modulacija i demodulacija.

11.

2 Predavanja Trellis kodovi. BCH kodovi i pridružene tehnike.


Kodiranje i dekodiranje rešetkom.

1 Seminar Izgradnja i svojstva cjelovite rešetke

12.

2 Predavanja Metode preplitanja i vremenskoga raspršenja signala.


Kodovi preplitanja i povezani kodovi. Preplitanje blokova. Konvolucijsko preplitanje. Ulančani kodovi.

1 Seminar Tema 12: Animacija ARQ protokola Go-Back-N, QAM modulacija i demodulacija.

13.

2 Predavanja Praskovite pogreške, Ispravak pogrešaka jednoga znaka (RS kôd)


Sklop za ispravak jednostruke praskovite pogreške

1 Seminar Tema 13: Kodiranje i dekodiranje praskovitih pogrešaka, Euklidov algoritam, CRC-12, CRC-16, CRC-CCITT

14.

2 Predavanja Ciklički kodovi. Kôdiranje u sustavnome obliku. Sustavno kôdiranje posmičnim registrom.


Proširen Golayev kôd. Fire kôd

1 Seminar Tema 14: Animacija ARQ protokola selektivnoga ponavljanja (SR).


15.

2 Predavanja Turbo kodovi: koncept, funkcije vjerojatnosti, omjer log-vjerojatnosti, produktni kôd, dekodiranje povratnom vezom


2. kolokvij

MAP algoritam

1 Seminar Tema 15: Primjer svojstava pogrešaka turbo kôda. Ulančavanje RSC kodova


☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata


Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uredno popunjenom Repetitoriju s laboratorijskim vježbama (rezultati mjerenja, prethodni proračuni, popunjene tablice i nacrtani grafički prikazi) i položenom kolokviju iz laboratorijskih vježbi.Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.



Pohađanje nastave

1 ECTS Istraživanje Praktični rad 0,5 ECTS

Eksperimentalni rad

1 ECTS Referat Demonstracijske vježbe 0,5 ECTS

Esej Seminarski rad


Kolokviji 1 ECTS Usmeni ispit Konzultacije i završni ispit 0,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10



Seminar 50-100 15





ZAVRŠNA PROCJENA




Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Nižetić. M., Zaštitno kodiranje signala - interna skripta, elektroničko izdanje, PowerPoint prezentacija, Sveučilišni odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu, Split, 2014/2015.


2. Nižetić. M.: Zaštitno kodiranje signala - Repetitorij s laboratorijskim vježbama, simulacijski primjeri (Logisim), Sveučilišni odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu, (u završnoj izradi).


Dopunska literatura

1. Željko Pauše: Uvod u Teoriju informacije, Školska knjiga, Zagreb, 1980. 2. Matković–Sinković: Teorija informacija 1, ETF Zagreb, 1970. 3. J.G. Proakis, M.Salehi, Communication Systems Engineering, 2nd Ed., ISBN 0-13-

061793-8, Pearson Education Ltd., London, 2002 byPrentice-Hall, Inc. 4. N. Rožić: Informacije i komunikacije-kodiranje s primjenama, Alinea Zagreb, FESB

Split, 1992.




NAZIV PREDMETA ODRŽAVANJE KOMUNIKACIJSKIH SUSTAVA


Nositelj/i predmeta mr.sc. Ivan Visković Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje procesa održavanja komunikacijskih sustava i mreža.

Primjena metodologije upravljanja pogreškama, upravljanja konfiguracijom, upravljanja obračunom, upravljanjem performansama te upravljanjem sigurnošću.

Razumijevanje i primjena komunikacijskih protokola u održavanju i upravljanju.

Primjena sustava za nadzor i održavanja u mrežama javnih operatera, u privatnim

mrežama te kod specifičnih komunikacijskih uređaja.


Nema


1. Opisati osnovne elemente procesa održavanja. 2. Analizirati pogrešku na komunikacijskom sustavu te definirati korake otklanjanja

pogreške. 3. Definirati proces upravljanja performansama s obzirom na vrstu komunikacijskog

uređaja. 4. Interpretirati rezultate mjerenja na komunikacijskom sustavu. 5. Razumjeti konfiguraciju pojedinog komunikacijskog uređaja. 6. Konfigurirati komunikacijski uređaj uporabom aplikacije za održavanje. 7. Definirati sigurnosne rizike u mreži te predložiti mjere za njihovo otklanjanje. 8. Opisati primjenu FCAPS funkcija po svakom sloju TMN logičke arhitekture. 9. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje.


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1. 2 Predavanja

Opis sadržaja predmeta, načina rada, očekivanih ciljeva te ishoda učenja kao i načina ocjenjivanja.

Osnovni elementi procesa održavanja; mrežni elementi, komunikacijska mreža, sustav za nadzor i upravljanje.

Definicija logičke relacije Agent-Manager. Logička arhitektura upravljanog elementa; agenta. MIB element..

Sustav za nadzor i upravljanje;Manager. Zahtjevi na sustav za upravljanje.


Labor. vježbe

Seminar

2.

2 Predavanja

Komunikacija sustava za nadzor/upravljanje i mrežnog elementa. Zahtjevi na mrežni element u pogledu komunikacije. Komunikacijska mreža za upravljanje. Tipovi komunikacijskih mreža za upravljanje. Vrste komunikacijskog prometa. Diferencijacija upravljačkog prometa u mreži.

2 Labor. vježbe

Analiza mogućnosti povezivanja na mrežni element u svrhu njegovog nadzora i upravljanja. Izravno povezivanje na mrežni element (CTL pristup).

2 Seminar

Davanje seminarskih zadataka grupi studenata na temu komunikacijskih mreža za upravljanje.

3.

2 Predavanja

Životni ciklus mreže. Životne faze mreže; planiranje, implementacija, produkcija, demontaža.

Sustavi za nadzor i upravljanje u pojedinim životnim fazama. Pristupi održavanju sustava u produkciji; preventivno i korektivno održavanje.

4.

2 Predavanja

Referentni modeli održavanja komunikacijskih sustava. TMN model islojevita arhitektur. TMN kategorizacija funkcija nadzora i upravljanja. FCAPS model. Primjena FCAPS funkcija po svim slojevima logičke arhitekture. OAM&P model.

5.

2 Predavanja

Proces upravljanja pogreškama. Dijagnosticiranje i otklanjanje pogreške. Upravljanje alarmima; detekcija i interpretacija alarma, otklanjanje alarma, pohrana alarma. Klasifikacija alarma. Monitoriranje prometa mrežnih elemenata i detekcija pogreške (troubleshooting).

2 Labor. vježbe

Detekcija alarma na mrežnom elementu. Interpretacija alarma i otklanjanje pogreške i alarma uporabom operativne dokumentacije.

2 Seminar Davanje seminarskih zadataka na temu upravljanja pogreškama.

6.

2 Predavanja Mehanizmi testiranja rada mrežnih elemenata.

Raspoloživost i dostupnost komunikacijskih sustava

2 Labor. vježbe

Proračun raspoloživosti i dostupnosti mrežnog elementa i mreže.

1. kolokvij

7. 2 Predavanja Proces upravljanja konfiguracijom. Provizioniranje mrežnih elemenata. Upravljanje konfiguracijom


pomoću GUI/MML sučelja. Provizioniranje korisničkih podataka.

Proces nadgradnje mrežnih elemenata; SW/HW update i upgrade.

2 Labor. vježbe

Konfiguriranje mrežnog elementa pomoću aplikacije za održavanje.

2 Seminar Davanje seminarskih zadataka na temu upravljanja konfiguracijom.

8.

2 Predavanja Sigurnosna pohrana konfiguracijskih podataka; Backup&Restore mehanizmi. Upravljanje mrežnim inventarom i mrežnim konfiguracijama.

2 Labor. vježbe

Sigurnosna pohrana konfiguracijskih podataka mrežnog elementa.

9.

2 Predavanja

Upravljanje obračunom u svrhu nadzora korištenih mrežnih usluga te u svrhu naplate. Vrste obračuna. Obračunski zapis CDR. Proces naplate. Obračun u stvarnom vremenu.

1 Labor. vježbe

Analiza obračunskog zapisa mrežnog elementa

10.

2 Predavanja

Upravljanje performansama mrežnih elemenata. Definiranje mjernog programa. Isporuka mjernih podataka/brojača. Mjerenje opterećenja sustava. KPI definicija i KPIizvještavanje.

1 Labor. vježbe

Analiza mjerenja sa mrežnog elementa.

2 Seminar Davanje seminarskih zadataka na temu upravljanja obračunom, performansama i sigurnošću.

11.

2 Predavanja

Upravljanje sigurnošću; Upravljanje pristupom (identifikacija, autentifikacija, autorizacija,accounting). Sigurnosni napadi; vrste napada i mehanizmi zaštite (PKI, IPsec, vatrozid..).

2 Labor. vježbe

Analiza IPsecprotokola.

Analiza HTTPS protokola.


12.

2 Predavanja

Upravljanje sigurnošću na razini poslovanja; upravljanje kontinuitetom poslovanja. Definiranje rizika u poslovanju i mreži te analiza rizika i mjera za otklanjanje rizika. Plan oporavka uslijed velikog ispada mrežnih elemenata i mreže (DR plan).


13. 2 Predavanja

Sustavi za nadzor i upravljanje komunikacijskih sustava; EMS sustavi, NMS sustavi, OSS sustavi, BSS sustavi. Monitoring sustavi. Mjerna i test oprema na tržištu.



14.

2 Predavanja Komunikacijski protokoli za nadzor i uprvljanje; SNMP, Corba, Radius, Diameter, FTP, SPML.

1 Labor. vježbe

Analiza SNMP trap poruke.

15.

2 Predavanja

Ugovor o razini održavanja SLA (Service LevelAgreement).Klasifikacija razina održavanja. Osnovne sastavniceSLA ugovora; tehnički i financijski aspekti ugovora/penaliziranje.

2. kolokvij


☒predavanja

☒seminari i radionice

☒vježbe




☒samostalni zadaci

☐multimedija

☐laboratorij

☐mentorski rad




Pohađanje nastave

1 ECTS


Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

0,5 ECTS

Konzultacijeizavršniispit

0,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS


učenje 1,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



70 - 100 10




Seminar 50-100 25



ZAVRŠNA PROCJENA




Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Održavanje komunikacijskih sustava – materijali

sa predavanja


2. Network Management Fundamentals,

AlexanderClemm, Cisco

0 Web izdanje

3. Vježbe iz Održavanja komunikacijskih sustava 0

0

0

Dopunska literatura

1. KundanMisra, OSS For Telecom Networks: AnIntroduction To Network Management, Springer, 2004.




(nastavnik).







kvalitete).





NAZIV PREDMETA SIGURNOST MREŽA I USLUGA




6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 40%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Usvajanje znanja iz informacijske i komunikacijske sigurnosti

Projektiranje i primjena sustava koji se bave sigurnošću komunikacijskih mreža i

informacijskih sustava.


Nema


1. Analizirati sigurnosne prijetnje i napade 2. Primijeniti mjere zaštite od napada na sustave 3. Dizajnirati i realizirati sigurne komunikacijske sustave 4. Odabrati inženjerski pristup u nadzoru sigurnosti komunikacijskih sustava polazeći od

usvojenih teorijskih i praktičnih znanja



1.

2 Predavanja Uvod, analiza sigurnosnih prijetnji i napada te mjera zaštite

2 Laboratorijske

vježbe Upoznavanje s alatima koji se odnose na sigurnost komunikacijskih i informacijskih sustava

2.

2 Predavanja Sigurnosne arhitekture, modeli i protokoli

2 Laboratorijske

vježbe Analiza sigurnosti protokola

3.

2 Predavanja Uvod u kriptografiju

2 Laboratorijske

vježbe Primjena simetrične i asimetrične kriptografije


4.

2 Predavanja Kontrola pristupa i mrežne barijere

2 Laboratorijske

vježbe Zaporke i pristupna prava, firewall

5.

2 Predavanja Sustavi za otkrivanje i sprečavanje upada

2 Laboratorijske

vježbe DoS napad

6.

2 Predavanja Maliciozni računalni programi - virusi, crvi, trojanski konj, hoax, spam

2 Laboratorijske

vježbe Maliciozni softver

7.

2 Predavanja E-poslovanje i sigurnost na Internetu

2 Laboratorijske

vježbe Man-in-the-browser napad

8.

2


Napadi na mrežne operacijske sustave

2 Laboratorijske

vježbe Operacijski sustavi – autentikacija i kontrola pristupa

9.

2 Predavanja Sigurnost baza podataka i sigurnosni aspekti programiranja

2 Laboratorijske

vježbe Softverska sigurnost

10.

2 Predavanja Napadi na mrežne operacijske sustave

2 Laboratorijske

vježbe IPsec konfiguracija

11.

2 Predavanja Sigurnost bežičnih i mobilnih mreža

2 Laboratorijske

vježbe Sigurnost WiFi mreža

12.

2 Predavanja Sigurnost bežičnih senzorskih mreža

2 Laboratorijske

vježbe Sigurnost ZigBee mreža

13.

2 Predavanja Špijuniranje mrežne infrastrukture, prisluškivanje komunikacijskog kanala, dokazivanje upada, otkrivanje napadača i računalna forenzika

2 Laboratorijske

vježbe Kali Linux distribucija

14.

2 Predavanja Procjena rizika, zaštita mreža i zakonska regulativa

2 Laboratorijske

vježbe Sigurnosni standardi


vježbe


☒ predavanja


☒ vježbe


☐ multimedija

☒ laboratorij





☐ mentorski rad


Obveze studenata





Pohađanje nastave

1 ECTS



Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

1,5 ECTS







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10







ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)






N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Nastavni materijali (Moodle) Web izdanje


Dopunska literatura



(nastavnik).












NAZIV PREDMETA PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH SUSTAVA


Nositelj/i predmeta Mr. sc. Juraj Buzolić, viši predavač


6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje osnovne problematike planiranja i projektiranja informacijskih i

komunikacijskih sustava


Izvođenje i postavljanje različitih vrsta informacijskih i komunikacijskih sustava

Prikaz informacijskih i komunikacijskih rješenja

Primjenu komunikacijskih i informacijskih rješenja za javne operatere, operatere

posebne namjene i krajnje korisnike.


Nema


1. Opisati temeljne temeljna fizikalna i tehnička rješenja kod informacijskih i komunikacijskih sustava različitih namjena.

2. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske probleme iz prakse informacijskih i komunikacijskih sustava.

3. Osmisliti kreativna rješenja u projektiranju i razvoju opreme informacijskih i komunikacijskih sustava

4. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama, uređajima, opremi i informacijskih i komunikacijskim sustavima.

5. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja. 6. Opisati razvoj i primjenu informacijskih i komunikacijskih sustava. 7. Ispitati komunikacijsku opremu glede tehničke funkcionalnosti. 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja Uvod. Temeljni sustavski koncepti.

1 Auditore vježbe

Vježbe iz temeljnih koncepata telekomunikacijskih i informacijskih sustava

0 Seminar

2.

2 Predavanja Sustavski pristup u proučavanju prometa.

1 Auditore vježbe

Vježbe iz proračunavanja prometa

0 Seminar

3.

2 Predavanja Definiranje i razvitak sustava. Sustav i procesi telekomunikacijskog prometa.

1 Auditor. vježbe

Vježbe iz telekomunikacijskog prometa.

0 Seminar

4.

2 Predavanja Temelji arhitekture mreže.

1 Auditore vježbe

Vježbe – arhitektura mreža – izračuni.

0 Seminar

5.

2 Predavanja Transmisijske mreže.

1 Auditor. vježbe

Vježbe transmisijske mreže.

2 Seminar Zadavanje seminarskih radova

6.

2 Predavanja Pristupne mreže,

1 Auditor. vježbe

Vježbe pristupne mreže.


0 Seminar

7.


1 Auditor. vježbe

Vježbe pristupne mreže.

2 Seminar Zadavanje seminarskih radova

8.

2 Predavanja Lokalne mreže,.

1 Auditor. vježbe

Vježbe lokalne mreže.

9.

2 Predavanja Komutacija okvira, asinkroni način transporta informacija.

1 Auditor. vježbe

Vježbe iz transporta informacija.


10.

2 Predavanja Internet.

1 Auditor. vježbe

Vježbe Internet promet.

2 Seminar Ocjena i prezentacija seminarskih radova

11.

2 Predavanja Pokretljivost u mrežama, upravljanje mrežom.

1 Auditor. vježbe

Vježbe, pokretljivost i upravljanje mrežama.


12.

2 Predavanja Troslojna organizacija istraživanja i razvitka..

1 Auditor. vježbe

Vježbe upravljanja mrežnim slojevima.


13.

2 Predavanja Inovativna organizacija. Istraživački i razvojni procesi

1 Auditor. vježbe

Vježbe upravljanje razvojnim procesima u telekomunikacijama.


14.

2 Predavanja Vođenje projekta i projektiranje.

1 Auditor. vježbe

Vježbe – Koncepti projekta i projektne dokumentacije, tipovi i vrste, obavezni dijelovi projektne dokumentacije.


15.

2 Predavanja Vođenje programa.

1 Auditor. vježbe

Vođenje programa vježbe.

2. kolokvij





☒ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave

1 ECTS


Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

0,5 ECTS


0,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS


učenje 1,5 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



70 - 100 10




Seminar 50-100 25



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





provjere)

50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)






N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Temeljni sustavski koncepti.



2. Temelji arhitekture mreže.



3. Internet kao suvremena širokopojasna mreža.



4. Vođenje projekta i projektiranje



5. Vođenje programa.



Dopunska literatura

1. J. D. Gibson, The communications handbook, CRC Press, 2002.



(nastavnik).












Industrijska Elektronika


NAZIV PREDMETA MIKROPROCESORI I MIKRORAČUNALA


Nositelj/i predmeta dr.sc. Marko Vukšić, prof.v.š. Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje temeljnih načela, strukture i načina rada naprednih mikroračunala.

Teorijska i praktična priprema studenata za samostalno projektiranje uređaja koji se

temelje na 16-bitnim mikroračunalima.


Nema


1. Definirati temeljne pojmove, strukturu i organizaciju mikroračunala. 2. Opisati načine izvođenja različitih uređaja temeljenih na mikrokontroleru. 3. Demonstrirati izradu programa za mikroračunalo u višem programskom jeziku. 4. Proračunati i organizirati memorijski prostor. 5. Predložiti konfiguraciju jednostavnog mikroračunala temeljenog na 16-bitnom

mikroprocesoru. 6. Izabrati odgovarajući softversku i hardversku platformu za izradu aplikacija ovisno o

zahtjevima projekta.


Tjedan

Sati

Oblik nastave

Tema

1.

2 Predavanja Uvod. Von Neumann-ova arhitektura računala, Harvard arhitektura računala.


2.

2 Predavanja Arhitektura 8bit-nih i 16bit-nih računala


3.

2 Predavanja Sabirnički standardi 8bit-nih i 16bit-nih računala


4.

2 Predavanja Arhitektura 16 bit-nog računala temeljenog na procesoru Rabbit6000


1. Razvojno okruženje i Dynamic C programski alat

5.

2 Predavanja Memorijska mapa i upravljanje resursima mikroračunala


2. Povezivanje razvojne platforme i mikroračunala serije RCM3000, pokretanje aplikacija, primjeri aplikacija

6. 2 Predavanja Hardverska arhitektura mikroračunala serije RCM2000-RCM6000



3. mWEB server

7.

2 Predavanja I/O paralelna komunikacija


4. mWEB server

8.

2 Predavanja

1. kolokvij

I/O Serijska komunikacija, I2C, MODBUS, RS232, RS485


5. mWEB server

9.

2 Predavanja Timeri, Prekidne rutine, PWM modulator


6. Web kamera i prijenos slike pomoću 8-bitnog računala

10.

2 Predavanja ZigBee komunikacijski standard i implemetacija



11.

2 Predavanja Sendmail i HTTP protokoli i implementacija na mikroračunalu serije RCM5000 i RCM6000



12.

2 Predavanja TCP/IP, UDP protokoli i implementacija na mikroračunalu serije RCM5000 i RCM6000


9. WiFi senzorski čvor, ZigBee

13.

2 Predavanja Obrada signala, implementacija FFT algoritma na 8-bitnom i16-bitnom mikroračunalu


10. WiFi senzorski čvor, ZigBee

14.

2 Predavanja Obrada signala, digitalni filtar


Nadoknade i priprema za kolokvij.

15.

2 Predavanja 2. Kolokvij


Kolokvij - laboratorijske vježbe


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uredno popunjenom Repetitoriju s laboratorijskim vježbama (rezultati mjerenja, prethodni proračuni, popunjene tablice i nacrtani grafički prikazi) i položenom kolokviju iz laboratorijskih vježbi.Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.




Pohađanje nastave

1 ECTS


Eksperimentalni rad

1 ECTS


Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

1,6 ECTS

Kolokviji 2 ECTS







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10







ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Vukšić, M.: MIKROPROCESORI I MIKRORAČUNALA - PowerPoint prezentacija, Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2015.


2. Basch, D., Kovač, M.: Osnove procesora RISC, Antonić d.o.o., Zagreb, 2004.

3. Dynamic C User manual, Digi International Inc, 2002–2010


4. Smiljanić, G. Mikroračunala, Školska knjiga, 1992.

Dopunska literatura

1. Rabbit 3000 Microprocessor User’s Manual, Digi International Inc., 2002–2010 2. Rabbit 6000 Microprocessor User’s Manual, Digi International Inc., 2010–2013



(nastavnik).


Nadzor izvođenja nastave (zamjenik pročelnika Odjela za nastavu, pročelnici

odsjeka).










NAZIV PREDMETA DIGITALNA OBRADA SIGNALA




6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 35%


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja iz digitalne obrade signala.

Osposobljenost studenta za samostalan rad u praktičnoj primjeni digitalne obrade signala, za rješavanje realnih raznovrsnih problema.





Nema.


1. Definirati temeljne pojmove bitne za razumijevanje procesa nastajanja signala (razumijevanje).

2. Opisati načine primjene različitih metoda za analizu signala (znanje). 3. Teorija i primjena različitih metoda obrade signala (primjena). 4. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske



opremi i sustavima za obradu signala. 7. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja.


Tjedan Datum Oblik nastave Tema:

1.

2

Predavanja Uvod u DSP. Što je elektroakustika i akustički

signal, Fiziološka i psihološka akustika, signal i

osnovni signali

2 Laboratorijske

vježbe

Uvod u MATLAB generiranje i obrada osnovnih

signala.

2.

2

Predavanja Diskretni vremenski promjenjivi signali, vremenski

kontinuirani signali-osnovni signali

Teorem sampliranja, alias, kvantizacija, jitter,

dither, diskretni vremenski signali, osnovni

vremenski diskretni signali

2 Laboratorijske

vježbe

Generiranje osnovnih, diskretnih signala i suma

sinusoidalnih signala, dokaz teorema sampliranja

3.

2

Predavanja Diskretni vremenski promjenjivi signali

Vremenski diskretni sustavi, tipovi, kauzalni i

nekauzalni signali i sustavi, generiranje šuma

2

Laboratorijske

vježbe

Analiza u diskretnom području, generiranje šuma,

generiranje impulsnih sekvenci, gustoća spektra

snage (PSD), Welch periodogram

4. 2

Predavanja Analiza u vremenskom području, Impulsni odziv,

FIR i IIR sustavi, konvolucija, dekonvolucija


2

Laboratorijske

vježbe

Linearna i cirkularna konvolucija i dekonvolucija

MATLAB stabilnosti sustava, korelacija i

autokorelacija

5.

2 Predavanja Stabilnost sustava, tranzijentni step odziv, uvod u

digitalne filtre, blok procesing, digitalna korelacija

2 Laboratorijske

vježbe

1. kolokvij

6.

2

Predavanja Analiza u frekvencijskome području, Furierovi

redovi, sinc funkcija, Dirichletova funkcija,

Gibbsov učinak, Furierovi redovi, FT osnovnih

signala Furierov red u diskretnom vremenu, DFT

osnovnih signala, frekvencijski odziv, DSP

transformacije: obitelj Furierovih transformacija,

Laplaceova transformacija

2

Laboratorijske

vježbe

Furierovi redovi, Gibbsov učinak, FT osnovnih

signala, FFT, DFT u Matlabu Furierova

transformacija osnovnih signala, DFT, FFT

7.

2

Predavanja DSP transformacije: z-transformacija, dijagram

polova i nula, područje konvergencije, stabilnost,

inverzna z-transf, metoda parcijalnih razlomaka

2 Laboratorijske

vježbe

z-transformacija, inverzna z-transf., dijagram

polova i nula

8.

Predavanja Projektiranje digitalnih filtera: analogni i digitalni

filtri, prijenosne funkcije, grupno kašnjenje,

analogni filtri u Matlabu Projektiranje digitalnih

filtera: tipovi digitalnih filtera, stabilnost, struktura,

sinteza. Sinteza uzorkovanjem, primjenom

prozora, pravokutni, Barlettov, Hammingov,

Laboratorijske

vježbe

Projektiranje digitalnih filtera u Matlabu I

9.

2

Predavanja Projektiranje digitalnih filtera: Hamming,

Blackman, optimalna sinteza. Rekurzivni filtri:

Butterworth, Čebiševljev, Eliptički ili Cauerov filter

Projektiranje digitalnih filtera: transformacija

analognih u digitalne, bilinearna transformacija,

metoda jednakog impulsnog odziva.

2 Laboratorijske

vježbe

Projektiranje digitalnih filtera u Matlabu, II,

Apodizacija, antikauzalni filter nulte faze


10.

2

Predavanja Građa i primjena digitalnih signalnih procesora,

Codeci, Osobine sluha i govora. Proces

nastajanja govora i nauke o govoru i glasu.

Akustičke teorije nastanka i govorni model.

Digitalni model govornog signala. Linearna

predikcija govornih signala. Razlike DSP i

procesora

2 Laboratorijske

vježbe

2. kolokvij

11.

2

Predavanja Uvod u digitalnu analizu slike. Modeli boja.

Percepcija boja i elektromagnetski spektar. 2D

nizovi i digitalno predstavljanje slike. Formati

slika: rasterski, vektorski, kombinacija

(metapodaci).

2

Laboratorijske

vježbe

Osnovna upotreba Matlab programa. Digitalno

predstavljanje slike. Konvertiranje jednog formata

u drugi. Funkcije max, min, generator slučajnih

brojeva, reshape.

12.

2

Predavanja Slike u prostornoj domeni. Aritmetičke i logičke

operacije nad slikama. Prostorne operacije.

Uklanjanja šuma. Gradijent slike. Obnavljanje

slike. Geometrijske transformacije slike. Detekcija

rubova. Segmentacija. Registracija. Slike u

frekvencijskoj domeni.

2

Laboratorijske

vježbe

Aritmetičke operacije nad slikama. Histogrami

slike. Određivanje praga. 2D konvolucija i

filtriranje slike. Gama korekcija.

13.

2

Predavanja Video kodeci: H.261, H.263, MPEG-1, MPEG-2,

MPEG-4, H.264/MPEG AVC. Virtualna stvarnost.

2

Laboratorijske

vježbe

Detektiranje rubova u slici: Sobel, Prewitt,

kompas operator, Laplaceov operator.

Amplitudna segmentacija. Klasteriranje s k-

srednjih vrijednosti.

14.

2

Predavanja Tehnologija displaya. Osnove videa i televizije.

2 Laboratorijske

vježbe

Segmentacija tekstura. Morfološki operatori:

dilatacija slike, erozija slike, otvaranje slike,


15.

Dopunski 3. kolokvij iz dijela obrade slike


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata






Pohađanje nastave

2,5 ECTS


Eksperimentalni rad


0,2 ECTS

Esej Seminarski rad Samostalno učenje

1,3 ECTS







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10



50-100 10





ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Prethodne aktivnosti 50 - 100 10





Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




N

1iii AkOcjena (%)









Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Bilan, O.: Digitalna obrada signala, Interna

skripta, Stručni studiji elektrotehnike Sveučilišta

u Splitu 2010/2011.

Web izdanje


pojačala i spojni vodovi, Split, ISBN 953-97685-

0-0 UDK 681.84: 534.84

knjiga



u Splitu 2010/2011.




UDK 681.84:534.84, 840 str. Split, 2005.

knjiga







7. Dujmić, H.: Multimedijski sustavi I i II dio, FESB,

listopad 2010. (Interna skripta)

Dopunska literatura


Web izdanje













NAZIV PREDMETA INDUSTRIJSKE RAČUNALNE MREŽE



(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razumijevanje temeljnih principa serijske komunikacije i fieldbus tehnologije.

Projektiranje mreža različitih standarda u industriji.


Nema


1. Opisati temeljne principe rada serijske komunikacije i fieldbus tehnologije. 2. Objasniti načine primjene računalnih mreža u praksi. 3. Demonstrirati povezivanje uređaja i senzora primjenom mreža različitih standarda. 4. Proračunati parametre komunikacije da bi se uspostavila optimalna brzina prijenosa

podataka. 5. Predložiti konfiguraciju mreže koja će zadovoljavati unaprijed zadane parametre. 6. Obrazložiti kriterije i parametre mrežne konfiguracije.



1.

2 Predavanja Uvod. OSI model i teorija serijskog prijenosa.

2 Seminari Pregled i odabir tema za seminare.


2.

2 Predavanja Prijenosni mediji. Specifikacije serijskih standarda RS 232/422/485, strujna petlja

2 Seminari Diskusija na teme seminarskih radova - analiza i smjernice rada.


3.

2 Predavanja HART protokol, IEEE-488 (GPIB)

0 Seminari


Vježba 1 – RS 232 komunikacija

4. 2 Predavanja IndustrijskiEthernet / TCP/IP

0 Seminari



Vježba 2 – RS 232 upravljanje

5.




6.

2 Predavanja PROFIBUS

0 Seminari


Vježba 3 – Step 7 HW konfiguracija

7.

2 Predavanja PROFIBUS

0 Seminari


Vježba 4/I – Umrežavanje uređaja u Profibus-u

8.

2 Predavanja Foundation Fieldbus

0 Seminari


Vježba 4/II – Umrežavanje uređaja u Profibus-u

9.

2 Predavanja ASI-Bus

0 Seminari


Vježba 5 – Programiranje KNX uređaja

10.

2 Predavanja ModBus



11.




12.

2 Predavanja KNX

1 Seminari Ocjena seminarskih radova i prezentacija


Nadoknadei kolokvij iz laboratorijskih vježbi.

13.

2 Predavanja LON Works


1 Laboratorijskevježbe

Nadoknadei kolokvij iz laboratorijskih vježbi.

14. 2 Predavanja CANBus, FlexRay




Kolokvij – laboratorijske vježbe

15.





☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata


Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uredno popunjenim laboratorijskim vježbama (rezultati mjerenja, popunjene tablice i nacrtani grafički prikazi) i položenom kolokviju iz laboratorijskih vježbi. Kolokvij se polaže u obliku praktičnog zadatka koji obuhvaća tematske cjeline iz laboratorijskih vježbi. Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.

Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice (za izvanredne studente obveza je 50% prisutnosti).


Pohađanje nastave 1,5 ECTS


Eksperimentalni rad Referat Samostalno učenje

1,5 ECTS

Esej Seminarski rad


0,4 ECTS

Kolokviji 2,1 ECTS

Usmeni ispit





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)








teorijskog dijela. Isto vrijedi i za popravne ispite.

ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Industrijske mreže i protokoli

Pisani materijali i prezentacije

Web izdanje

(Moodle)

Dopunska literatura

1. Communication with Simatic, System Manual, Siemens, Germany, 2006.

2. Gerhard Kilian: Decentralization with Profibus DP/DPV1, Siemens, Germany,2003.

3. AS Interface The Automation Solution, AS-i International Association, 2002.

4. S.Mackay, J.Park: Practical Industrial Data Networks, Elsevier Publishing, 2004.

5. H.Merz, C.Hubner: Building Automation, Springer, 2009.



(nastavnik).



odsjeka).











NAZIV PREDMETA POUZDANOST ELEKTRIČNIH SUSTAVA


Nositelj/i predmeta Dean Dereani, viši predavač Bodovna vrijednost (ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Teorijska i praktična priprema studenata za analizu uzroka kvara, odabir strategije

održavanja i odabir tehničke dijagnostike.

Razumijevanje upravljanja procesima održavanja električne opreme i sustava.


Nema


1. Prepoznavanje krivulja kvarova, 2. Prepoznavanje vrsta kvarova, uzroka kvarova 3. Predložiti odgovarajuću strategiju održavanja 4. Analiza vrste i posljedica kvara 5. Definirati dijagnostičku metodu 6. Predložiti optimalnu frekvenciju preventivnih aktivnosti


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja

Zahtjevi domaće legislative: zakoni, podzakonski akti, obvezne norme

0 Auditorne vježbe

0 Lab. vježbe

2.

2 Predavanja


0 Auditorne vježbe

0 Lab. vježbe

3.

2 Predavanja


0 Auditorne vježbe

0 Lab. vježbe

4. 2 Predavanja Interni pravilnik održavanja elektropostrojenja


0 Auditorne vježbe

0 Lab. vježbe

5.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: transformatori

3 Auditorne vježbe

Prezentacija seminarsih radova studenata

0 Lab. vježbe

6.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: motorni pogoni

3 Auditorne vježbe


0 Lab. vježbe

7.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: izvorni napajanja

3 Auditorne vježbe


0 Lab. vježbe

8.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: električne instalacije i uzemljenje

3 Auditorne vježbe


0 Lab. vježbe

9.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: mjerni sustavi i instrumentacija

3 Auditorne vježbe


0 Lab. vježbe

10.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: sustavi nadzora i upravljanja

3 Auditorne vježbe


0 Lab. vježbe

11.


3 Auditorne vježbe


0 Lab. vježbe

12.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: oprema u elektroenergetskom postrojenju

3 Auditorne vježbe


0 Lab. vježbe


13.

2 Predavanja Odabir strategije održavanja

0 Auditorne vježbe

3 Lab. vježbe Odabir strategije održavanja

14.

2 Predavanja Izračun frekvencije dijagnostičkih tehnika

0 Auditorne vježbe

3 Lab. vježbe Izračun frekvencije dijagnostičkih tehnika

15.

2 Lab. vježbe Planiranje paketa aktivnosti


☒ predavanja


☒ vježbe

☐on line u cijelosti




☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata nazočnost nastavi


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad 1

Eksperimentalni rad

Referat

Esej 2 Seminarski rad

1

Kolokviji 1 Usmeni ispit





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


50 - 100 10

Laboratorijske vježbe 50 - 100 5


Esej 50-100 45

Studenti koji nisu položili ispit putem seminarskog rada polažu završni ispit koji se sastoji

od teorijskog dijela. Isto vrijedi i za popravne ispite.

ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




50 - 100 10



N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Dereani, D. Bilješke za pripremu predavanja Moodle

2. Standardi i propisi i norme za ugradnju i

održavanje opreme

Internet

3. Zahtjevi osiguravajućih društava NN

Dopunska literatura

1. Interni propisi na primjeru procesne industrijske proizvodnje cementa (Cemex)



(nastavnik).










NAZIV PREDMETA (DIGITALNA) OBRADA ZVUČNIH SIGNALA

Kod predmeta DET027 Godina studija 1.



6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja iz digitalne obrade zvučnih signala.

Osposobljenost studenta za samostalan rad u praktičnoj primjeni digitalne obrade zvučnih signala, za rješavanje realnih raznovrsnih problema.


Interpretacija rezultata dobivenih digitalnom obradom zvučnih signala.



Nema.


1. Definirati temeljne pojmove bitne za razumijevanje procesa nastajanja digitalnih zvučnih signala (razumijevanje).

2. Opisati načine primjene različitih metoda za analizu digitalnih zvučnih signala (znanje). 3. Teorija i primjena različitih metoda obrade digitalnih zvučnih signala (primjena). 4. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske



opremi i sustavima za obradu signala. 7. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja digitalnih zvučnih signala.


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1. 2

Predavanja Karakteristike kontinuiranih i diskretnih signala Temeljne postavke digitalne obrade zvučnih signala Uvod u digitalnu obradu zvučnih signala (PDF 3348 KB)

2 Laboratorij 1. Načini snimanja zvuka i pohrana zvučnih datoteka

2. 2 Predavanja Analiza u vremenskom i frekvencijskom području

2 Laboratorij 2. Filter pomične srednje vrijednosti

3.

2 Predavanja DSP transformacije

Fourierova, Laplaceova, Z, Hilbertova i Wavelet

Laboratorij 3. Projektiranje filtera Laplaceovom transformacijom

Projektiranje filtra Z-transformacijom

4. 2

Predavanja Projektiranje digitalnih filtera I

2 Laboratorij 4. Projektiranje digitalnih filtera A FIR

5. 2 Predavanja Projektiranje digitalnih filtera II

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/DSP1.pdf

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/DSP1.pdf


2 Laboratorij 5. Projektiranje digitalnih filtera B IIR

6.

2 Predavanja Projektiranje digitalnih filtera III

2 Laboratorij 6. Analiza spektra glasanja plavetnog kita

Generiranje dopplerovog efekta zvučnoj datoteci Obrada proizvoljnog signala digitalnim filtriranjem

7.

2 Predavanja Obrada zvučnih signala visoke rezolucije I

2 Laboratorij 7. DAC, naduzorkujući DAC i noise shaping HD

signala

8.

2 Predavanja Obrada zvučnih signala visoke rezolucije II

2 Laboratorij 8. Delta sigma dac i noise shaping oblikovanje šuma

HD signala

9.

2 Predavanja Digitalna obrada govora I

2

Laboratorij 9. Uvod u analizu govornih signala Analiza govornih signala Linearna prediktivna obrada govora mi-krivulja kompandera

10.

2 Predavanja Digitalna obrada govora II

2

Laboratorij 10. Kepstralna analiza i homomorfno filtriranje Spektrogram govornog signala Linearna predikcija koeficijenata filtera Spektralna analiza govora u realnom vremenu

11.

2 Predavanja Sažimanje audio datoteka

2

Laboratorij 11. 12. Objašnjenje zvučnog sažimanja postupkom najmanjeg kvadrata

Sažimanje zvučnih datoteka u MATLABU Verifikacija koncepta zvučnog maskiranja MATLAB prikaz kodiranja MPEG-1 Layer-3 (MP3) Sažimanje podataka valićem wavelet Sažimanje dinamičkog područja audio signala postupkom Overlap-Add rekonstrukcije

12.

2 Predavanja Uvod u umjetne neuralne mreže

2

Laboratorij 13. Predikcija slijedeće vrijednosti zvučnog signala linearnim neuronom

Adaptivna linearna predikcija zvučnog signala neuralnom mrežom

13.

2 Predavanja Uvod u wavelet i fuzzy analizu

2

Laboratorij 14. Eliminiranje šuma iz signala primjenom valića 1-D kontinuirana wavelet analiza Nedecimirana Wavelet analiza Wavelet analiza periodičnog signala uronjenog u šum Wavelet koherencija Wavelet skalogram primjenom 1D Wavelet analize Adaptivno poništavanje šuma fuzzy logikom

14. 2 Predavanja Razlike DSP i procesora

KOLOKVIJ 1-8

15. 2

KOLOKVIJ 9-14 SEMINARSKI RADOVI: DSP napredni alati, akvizicija podataka, NI kartica, akvizicija z. karticom Analiza uspjeha

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/HD.pdf

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/HD.pdf



☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata






Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

0,5 ECTS Referat Demonstracijske vježbe 0,2 ECTS

Esej Seminarski rad



ispit 0,4 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10



50-100 10





ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





Pokazatelji provjere - popravni ispit Uspješnost Udjel u ocjeni


(treći i četvrti ispitni termin) Ai (%) ki (%)




N

1iii AkOcjena (%)









Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Bilan, O.: Digitalna obrada signala, Interna


u Splitu 2010/2011.

Web izdanje


pojačala i spojni vodovi, Split, ISBN 953-97685-

0-0 UDK 681.84: 534.84

knjiga



u Splitu 2010/2011.




UDK 681.84:534.84, 840 str. Split, 2005.

knjiga







7. Bilan, O. (2015) Arheoakustički učinci u

arhitekturi drevnih civilizacija Maja i antičke

Grčke sa primjerima i akustičkom analizom:

Matlab, Adobe Audition, Arta i Ripple Harvard

Falstad (akustička analiza učinka jeke kvecala,

kišnih kapi i akustike teatra u Epidaurusu) (PDF

6238KB)

Web

Međunarodna

konferencija

Antropologija danas

Filozofski fakultet u

Zagrebu

Dopunska literatura


2. Web izdanje

Načini praćenja kvalitete koji


http://www.audiologs.com/ozrenbilan/kukulkan.pdf









osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja









NAZIV PREDMETA NAPREDNI SUSTAVI UPRAVLJANJA INDUSTRIJSKIM PROCESIMA


Nositelj/i predmeta Dean Dereani, viši predavač Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanjeznačajki PLC programskih jezika,

Teorijska i praktična priprema studenata za upotrebu različitih programskih jezika I

rješavanje regulacijskih zahtjeva


Položen ispit barem jednog kolegija sa trogodišnjeg studija Energetike ili Elektronike iz

područja automatike poput: Automatizacija industrijskih postrojenja, Procesni mjerni

sustavi, Automatski regulacijski sustavi, Mehatronika, Robotika ili PLC i SCADA sustavi.

Ulazne kompetencije: osnovna znanja iz PLC programiranja


1. Poznavanje različitih PLC programskih alata po IEC-61131, 2. Prepoznavanje mogućnosti primjene različitih programa 3. Predložiti odgovarajući PLC program tj. metodu regulacije, 4. Analiza modela procesa 5. Simulacija modela 6. Predložiti optimalne parametre regulacije i programski alat


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema:

1.

2 Predavanja Uvod: Zašto je automatsko upravljanje i regulacija bolje od čovjeka-upravljača

0 Auditorne vježbe

0 Lab. vježbe

2.

2 Predavanja Nivoi upravljanja: logično/sekvencijski, regulacijski, SCADA, proizvodni, poslovni

2 Auditorne vježbe

primjeri programskih alata: IL, LD

0 Lab. vježbe

3. 2 Predavanja Funkcijski blokovi: DOL, DOLR


2 Auditorne vježbe

primjeri programskih alata: FBD

0 Lab. vježbe

4.

2 Predavanja Funkcijski blokovi: ventil, VSD

2 Auditorne vježbe

primjeri programskih alata: FBD

0 Lab. vježbe

5.

2 Predavanja Sekvencijsko upravljanje

2 Auditorne vježbe

primjeri programskih alata: FBD, SFC

0 Lab. vježbe

6.

2 Predavanja Kolokvij 1

2 Auditorne vježbe

Kolokvij 1

0 Lab. vježbe

7.

2 Predavanja Strategije reguliranja

0 Auditorne vježbe

2 Lab. vježbe praktični rad u TOPAS-u

8.

2 Predavanja Elementi regulacijske petlje

0 Auditorne vježbe


9.

2 Predavanja Filtriranje procesne vrijednosti

0 Auditorne vježbe


10.

2 Predavanja Identifikacija modela procesa

0 Auditorne vježbe


11.

2 Pr davanja Simulacija i validacija modela

0 Auditorne vježbe


12.

2 Predavanja Optimiranje parametara regulatora

0 Auditorne vježbe


13. 2 Predavanja Kriteriji evaluacije uspješnosti regulacije


0 Auditorne vježbe


14.

2 Predavanja Kolokvij 2

0 Auditorne vježbe

2 Lab. vježbe Kolokvij 2

15.

2 Lab. vježbe


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad



Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat


1






Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


50 - 100 10


Kolokvij 1 50-100 40

Kolokvij 2 50-100 40



ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)






N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. TOPAS – osnove automatskog vođenja

procesa, Dereani, D. skripta za predavanja

moodle

2. TOPAS Manual (pragramski alat za

modeliranje procesa, simulaciju na modelima

procesa i optimiranje regulatora modeliranih

procesa)

Internet

Dopunska literatura

1. Practical Process Control for Engineers and Technitians, Wolfgang Altmann 2. Norma ISO 61131 3. IDR Blok User Manual



(nastavnik).










NAZIV PREDMETA MODELIRANJE I SIMULIRANJE PROCESA


Nositelj/i predmeta Dr.sc. Predrag Đukić, prof.v.š.


6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje matematičkog modeliranja fizikalnih procesa. Opis kontinuiranih fizičkih sustava.

Upoznavanje Analitičkih, Numeričkih i Observacijskih modela.

Provedba eksperimenata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima,

Upoznavanje Operacijskih metoda za simulaciju linearnih i nelinearnih sustava.

Uspješan nastavak studija na specijalističkim diplomskim stručnim studijima.

Upoznavanje Digitalnih simulacijskih jezika (MATLAB, Simulink, Vissim, Matrix,

Matematica)


Nema


1. Obrazložiti temeljna matematičke fizikalne i tehničke osnove modeliranja i simuliranja procesa.

2. Opisati temeljne zakone i pojave kojima je određeno modeliranje i simuliranje procesa. 3. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za modeliranje

i simuliranje procesa. 4. Osmisliti kreativna rješenja u mjerenju analizi rezultata, projektiranju i razvoju

algoritama modeliranja i simuliranja procesa. 5. Provesti numeričke eksperimente i simulirati i modelirati neke procese. 6. Interpretirati dobivene podatke i rezultate modeliranja i simuliranja procesa. 7. Opisati razvoj i detalje algoritama za realizaciju modeliranja i simuliranja procesa 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje



1.

2 Predavanja

Povijesni pregled i nazivlje, podjele i klasifikacije modela s naglaskom na fizičke sustave.

1 Auditorne vježbe

Fizički sustavi, diferencijalne jednadžbe i njihove

sličnosti (mehanoelektrične i ostale analogije)


Postavljanje dif. Jednadžbi nekih sustava (Matlab)..

2.

2 Predavanja

Identifikacija problema za modeliranje i simulaciju

(MIS)

1 Auditorne vježbe

Primjer identifikacije



Samostalni rad studenata, domaći zadatak

3.

2 Predavanja Formuliranje problema za MIS

1 Auditorne vježbe

Primjer formulacije



4.

2 Predavanja Razvoj modela na osnovi Identifikacije i formuliranja.

1 Auditorne vježbe

Primjer razvoja modela I



5.

2 Predavanja Validacija modela za MIS

1 Auditorne vježbe

Primjer razvoja modela II (nastavak)



6.

2 Predavanja Dokumentiranje modela za buduću upotrebu

1 Auditorne vježbe

Primjer razvoja modela III (nastavak)



7.

2 Predavanja Izbor eksperimentalne postave

1 Auditorne vježbe

Pripreme za kolokvij



8.

2 Predavanja Kolokvij

1 Auditorne vježbe

Priprema za numerički eksperiment



9.

2 Predavanja Izbor experimentalnih postavki za simulaciju

1 Auditorne vježbe

Izabrana područja iz statistike, značajna za MIS



10.

2 Predavanja Izvođenje simulacije

1 Auditorne vježbe

Utjecaj rubnih uvjeta simulacije, uobičajene pogreške




11.

2 Predavanja Interpretiranje i prezentacija rezultata

1 Auditorne vježbe

Interpretiranje i prezentacija rezultata, vježbe



12.

2 Predavanja

Popravke i akcije u slučaju neuspjeha i odstupanja od

očekivanih rezultata.

1 Auditorne vježbe

Modeliranje i Simuliranje u Matlabu I



13.

2 Predavanja Optimiranje algoritama I

1 Auditorne vježbe

Modeliranje i Simuliranje u Matlabu II



14.

2 Predavanja Optimiranje algoritama II

1 Auditorne vježbe

Modeliranje i Simuliranje u Matlabu III


Pripreme za kolokvij

15.

2 Predavanja Demonstracijske vježbe

1 Auditorne vježbe

3. kolokvij




☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uredno popunjenom Repetitoriju s laboratorijskim vježbama (rezultati mjerenja, prethodni proračuni, popunjene tablice i nacrtani grafički prikazi) i položenom kolokviju iz laboratorijskih vježbi. Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.



Pohađanje nastave

1,5 ECTS


Eksperimentalni rad

0,5 Referat Demonstracijske vježbe

0,3 ECTS



Esej Seminarski rad

Samostalno učenje

0,6 ECTS







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10








ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Đukić P.: MISP, zabilješke s predavanja, PPT prezentacija, Odjel za stručne studije, Split, 2014.

Dopunska literatura

1. Različiti internet resursi 2. Dean C. Karnopp, Donald L. Margolis, System Dynamics: Modeling and 3. Simulation of Mechatronic Systems, John Wiley & sons, 2006 4. Pidd, M., Computer Simulation in Management Science, J. Wiley & Sons,

Chichester, 1994.



(nastavnik).












NAZIV PREDMETA ANALOGNI INTEGRIRANI SKLOPOVI


Nositelj/i predmeta Siniša Zorica, predavač Bodovna vrijednost (ECTS) 6

Suradnici

Jakša Vatavuk, stručni suradnik


P S V T

30 30

Status predmeta Obvezan Postotak primjene e-učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje temeljnih znanja o strukturi i analizi analognih sklopova u bipolarnoj i MOS tehnologiji.

Teorijska i praktična priprema studenata za primjenu takvih sklopova u elektroničkim

uređajima.


Nema

Očekivani ishodi učenja na razini

1. Dizajnirati jednostavna pojačala. 2. Analizirati utjecaj pojedinih elemenata na rad pojačala, vrste povratnih veza.


predmeta (4-10 ishoda učenja)

3. Analizirati rad diferncijskog pojačala, izvršiti statičku i dinamičku analizu sklopa. 4. Skicirati frekvencijsku karakteristiku i Bodeov dijagram pojačala i filtara. 5. Klasificirati vrste oscilatora prema izvedbi i namjeni. 6. Proračunati frekvenciju osciliranja i iznos pojačanja pojačala kod oscilatora. 7. Nacrtati sheme pojačala snage u raznim klasama i izvršiti analizu efikasnosti.


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja Temeljna struktura operacijskog pojačala.


Operacijsko pojačalo s negativnom povratnom vezom i

instrumentacijsko pojačalo.

2.

2 Predavanja Sklopovi operacijskog pojačala s

povratnom vezom.


Sustav s regenerativnom povratnom vezom, astabilni i

monostabilnimultivibrator.

3.

2 Predavanja Aktivni filtri.


Integrator i diferencijalno pojačalo.

4.

2 Predavanja Statička ograničenja operacijskog pojačala.


Analogni filtri.

5.

2 Predavanja Dinamička ograničenja operacijskog pojačala.


Self-tuned filtar.

6.

2 Predavanja Šum u integriranom sklopu.


Generator funkcija, VCO/FM generator.

7.

2 Predavanja Stabilnost pojačala s povratnom vezom.


PLL (PhaseLockLoop).

8.

2 Predavanja Nelinearni analogni sklopovi.


Automatska regulacija pojačanja (Automatic

GainControl (AGC) Automatic VolumeControl (AVC))

9.

2 Predavanja Generatorisignala.


DC-DC pretvarač.

10.

2 Predavanja Naponske reference i regulirani izvori napajanja.


LDO (LowDropout) regulator.

11.

2 Predavanja D/A pretvarači.


Parametri LDO.

12.

2 Predavanja A/D pretvarači


Analiza parametara DC-DC pretvarača.


13.

2 Predavanja Nelinearna pojačala i fazom sinkronizirana petlja.


Digitalno upravljano više stupanjsko pojačalo.

14.

2 Predavanja Uzemljenje i rasprezanjenapajanja.


Studentski projekt.

15.

2 Predavanja Zaštita integriranog sklopa i upravljanje razvijenom

toplinom.


Studentski projekt.


☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vježbi.

Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.


Pohađanje nastave


Domaći rad 1 ECTS Referat Demonstracijske vježbe

Esej Seminarski rad 1 ECTS Samostalno učenje 1 ECTS

Kolokviji Usmeni ispit Konzultacije i završni

ispit

Pismeni ispit Projekt 1 ECTS




Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 4

Domaći radovi 50 - 100 48

Seminarski rad 50 - 100 48



ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)

Aktivnosti tijekom semestra 50 - 100 10






Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)






od 49,9% do 61,9% zadovoljava minimalne kriterije dovoljan (2)

od 62% do 74,9% prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima dobar (3)

od 75% do 87,9% iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom vrlo dobar (4)



Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. S. Zorica: Analogni integrirani sklopovi - skripta (Moodle)


2. Analog System Lab Kit PRO Manual Web izdanje (Moodle)

3. LabVIEWUser Manual - National Instruments


Dopunska literatura

1. Sergio Franco, Design with Operational Amplifiers and Analog Integrated Circuits, 3rd ed., McGrawHill, New York, 2002.

2. Paul R. Gray, et al., Analysis and Design of Analog Integrated Circuits, 4th ed., John Wiley&Sons, New York, 2001.

3. HankZumbahlen (ed.), LinearCircuit Design Handbook, Newnes, Burlington, 2008.



(nastavnik).












http://www.ni.com/pdf/manuals/320999e.pdf


NAZIV PREDMETA DIGITALNA OBRADA I ANALIZA SLIKE


Nositelj/i predmeta dr.sc. Barbara Džaja, predavač


6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 35 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja iz digitalne obrade i analize slika.

Osposobljenost studenta za samostalan rad u praktičnoj primjeni digitalne obrade

slike, za rješavanje realnih raznovrsnih problema.

Usvajanje novih tehnologija i primjena stečenih znanja i vještina za obavljanje složenih

stručnih poslova u analizi i obradi slike.



Obrada i analiza slike u realnom vremenu.


Ulazne kompetencije potrebne za predmet:

Upotreba računala.

Osnove programiranja (c++, Matlab)


1. Definirati temeljne pojmove bitne za razumijevanje procesa nastajanja slike.

2. Opisati načine primjene različitih metoda za analizu i razumijevanje slike.

3. Teorija i primjena različitih metoda obrade slike.

4. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske

probleme iz prakse.

5. Kontinuirano upoznavanje s konstantnim napredovanjem specijaliziranih programa za

obradu slike.

6. Osmisliti kreativna rješenja u analizi, projektiranju i razvoju programa, aplikacija i

sustava.

7. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama,

uređajima, opremi i sustavimaza računalni vid.

8. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja.


Tjedan

Sati

Oblik nastave

Tema

1.

2 Predavanja

Uvod u digitalnu obradu i analizu slike. Elementi

vizualne percepcije.

2 Laboratorijsk

e vježbe

Upoznavanje s Matlabom. Učitavanje, prikaz i

snimanje slike. Računanje sa slikama. Prikaz i

transformacija boja. Upoznavanje Image Processing

Toolboxa.

2.

2 Predavanja Teorija 2D linearnih sustava. Linearne transformacije slike.


Unarne operacije na slici. Binarne operacije na slici.

Gama korekcija. Linearna konvolucija.


3.

2 Predavanja Obrada slika u boji. Transformacije inteziteta i

prostorno filtriranje. Poboljšanje slike.


Kvantizacija i uzorkovanje signala. Pikselizacija.

Alias efekt. Moire efekt.

4.

2 Predavanja Analiza i obrada u frekvencijskoj domeni. Filtriranje.

Kompresija slika i videa.


Obrada slika u frekvencijskoj domeni. Diskretna

Fourierova transformacija (DFT). DFT i geometrijske

transformacije slike. Diskretna kosinusna

transformacija (DCT). DCT i kompresija slike.

5.

2 Predavanja Obnavljanje i rekonstrukcija slika.


Poboljšanje slike. Histogram prvog reda.

Izjednačavanje histograma. Modeliranje histograma.

Usrednjavanje i median filtar. Uklanjanje neoštrine.

6.

2 Predavanja Ekstrakcija značajki slike.


Pronalaženje značajki slike. Prostorne i amplitudne

značajke. Značajke histogramaprvog reda.

Histogram drugog reda. Detekcija rubova. Sobelov i

Prewittov operator. Kompas operatori za detekciju

ruba. Laplaceov operator. Značajke teksture.

7.

2 Predavanja Segmentacija slike.


Segmentacija slike. Amplitudna segmentacija. Ručno

odabiranje praga. Automatsko odabiranje praga.

Određivanje rubova. Segmentacija tekstura.

8.

2 Predavanja Analiza oblika. Analiza pokreta. Registracija slika.

Šivanje slika.


Registracija slika. Šivanje slika.

1. kolokvij

9.

2 Predavanja Proširena stvarnost (AR). Markeri. Proširena stvarnost uz upotrebu i bez upotrebe markera.


Uvod u Processing programabilno okruženje. 2D grafika.

10.

2 Predavanja 3D računalna grafika s relativno malim brojem polinoma. Modeliranje i tekstura.


Upotreba open source 3D softwarea za modeliranje i animaciju – Blender.

Stvaranje teksture i animiranih likova s malim brojem polinoma za upotrebu u proširenoj stvarnosti.


11.

2 Predavanja Stvaranje aplikacija proširene stvarnosti koje u sebi sadrže podatke iz realnog svijeta upotrebom drugih kanala osim videa.


Uvođenje Arduino mikrokontrolera i programabilnog okruženja za izgradnju interaktivnih fizičkih sustava pomoću softwarea i hardwarea koji mogu osjetiti i reagirati u realnom svijetu.

12.

2 Predavanja Stvaranje flash AR aplikacija i njihovo postavljanje online.


Ubrzano razvijanje prototipova za 3D AR aplikacije bazirane na open source programu (jMonkeyEngine).

13.

2 Predavanja Aplikacije proširene stvarnosti za mobilne aparate bazirane na Android sustavu, I. dio.


Upotreba NyARToolKid razvojne okoline za Android sustave i pokretanje aplikacija proširene stvarnosti na mobilnim aparatima baziranim na Android sustavu, I. dio.

14.

2 Predavanja Aplikacije proširene stvarnosti za mobilne aparate bazirane na Android sustavu, II. dio.


Upotreba NyARToolKid razvojne okoline za Android sustave i pokretanje aplikacija proširene stvarnosti na mobilnim aparatima baziranim na Android sustavu, II. dio.

2. kolokvij

15.

2 Predavanja Prezentacije studentskih projekata. Diskusija.


Prezentacije studentskih projekata. Diskusija.


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje


samostalni zadaci multimedija laboratorij mentorski rad demonstracijske vježbe

Obveze studenata


Zaduženo nastavno osoblje treba potvrditi uredno izvršene laboratorijske vježbe,

završene samostalne zadatke i projekte, kao i položen kolokvij iz laboratorijskih vježbi.

Ocjena laboratorijskih vježbi čini sastavni dio ukupne ocjene iz predmeta.

Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70%

predviđene satnice.


Pohađanje nastave

1 ECTS



Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad Samostalno učenje 0,5 ECTS

Kolokviji 0,2 ECTS Usmeni ispit Konzultacije i završni

ispit

0,3

ECTS


Pismeni ispit Projekt 1 ECTS




Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10


Projekt (i praktični rad) 50-100 30





ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)




Konačna ocjena na završnom ispitu za studente koji su

pozitivno riješili sve kolokvije:

𝑂𝑐𝑗𝑒𝑛𝑎(%) = 0,1𝐴1 + 0,2𝐴2 + 0,3𝐴3 + 0,2(𝐴4 + 𝐴5)

nazočnost na nastavi: 𝑘1 = 0,1; 𝐴1 = 70 − 100%

laboratorijske vježbe: 𝑘2 = 0,2; 𝐴2 = 100%

projekt (istraživanje + praktični rad): 𝑘3 = 0,3; 𝐴3 = 50 − 100%

kolokviji: 𝑘4 = 𝑘5 = 0,2; 𝐴4,5 = 50 − 100%

napomena: ∑ 𝑘5𝑘=1 = 1









Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Džaja, B.: Moodle materijali Web izdanje

(Moodle)

2. Lončarić, S.: Digitalna obrada i analiza slike,

predavanja, FER Zagreb

3. Dujmić, H.: Multimedijski sustavi II dio, FESB,

listopad 2010. (Interna skripta)

Dopunska literatura

1. Internet resursi.

2. Gonzalez, Woods:Digital Image Processing, Second Edition, 2002

3. Gonzales, Woods, Eddins: Digital Image Processing Using Matlab, 2005

4. Tony Mullen: Prototyping augmented reality, 2011



(nastavnik).












Elektroenergetika

NAZIV PREDMETA OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE


Nositelj/i predmeta dr.sc. Zlatko Jankoski, prof.v.š.


5

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja 5


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje temeljnih značajki obnovljivih izvora energije i tehnologija za njihovu primjenu

Dati pregled trendova korištenja obnovljivih izvora energije

Dati pregled osnovne zakonske regulative koja se odnosi na obnovljive izvore energije


Nema.


1. Definirati temeljne karakteristike pojedinih obnovljivih izvora energije, te temeljne značajke pojedinih tehnologija primjene obnovljivih izvora energije,

2. Opisati osnovne elemente sustava za različite tehnologije primjene obnovljivih izvora energije,

3. Interpretirati prednosti i mane pojedinih obnovljivih izvora energije, 4. Napraviti jednostavne proračune energetskog potencijala pojedinih obnovljivih izvora

energije, 5. Objasniti i povezati međusobnu ovisnost radnih parametara sustava za primjenu

obnovljivih izvora energije, te njihov utjecaj na radne karakteristike istih, 6. Obrazložiti odabrani inženjerski pristup pri realizaciji projekta korištenja obnovljivih izvora

energije.



1.

2 Predavanja

Energija. Okoliš. Proizvodnja i potrošnja raznih oblika energije. Proizvodnja ugljičnog dioksida. Obnovljivi izvori energije - pregled, tehnologije, statistike. Nove tehnologije.

1 Auditorne vježbe Uvod - međunarodni sustav jedinica (SI). Energija, rad i snaga - definicije, podjele, mjerne jedinice, proračun, primjeri.


Definiranje projektnih zadataka u svrhu izrade seminarskih radova.

2.

2 Predavanja

Osnovne značajke sunčeve energije. Primjena sunčeve energije. Pretvorba sunčeve energije. Solarni toplinski pretvornici - princip rada, osnovni dijelovi, karakteristike, primjena, primjeri iz prakse. Ekonomske značajke. Trendovi upotrebe solarnih toplinskih pretvornika.

1 Auditorne vježbe Primjer proračuna sustava solarnog toplinskog pretvornika.

1 Seminar Definiranje ulaznih podataka za proračun. Priprema podloga za proračun.

3.

2 Predavanja

Pretvorba sunčeve energije. Solarni fotonaponski pretvornici - princip rada, osnovni dijelovi, karakteristike, primjena, primjeri iz prakse. Ekonomske značajke. Trendovi upotrebe solarnih fotonaponskih pretvornika.

1 Auditorne vježbe Primjer proračuna sustava solarnog fotonaponskog pretvornika.

1 Seminar Definiranje ulaznih podataka za proračun. Priprema podloga za proračun.

4.

2 Predavanja Osnovne značajke energije vjetra. Primjena energije vjetra. Pretvorba energije vjetra. Pogonske karakteristike vjetroagregata.

1 Auditorne vježbe Brzina vjetra. Energija vjetra. Snaga vjetra. Utjecaj gustoće i brzine zraka. Utjecaj hrapavosti površine. Teoretski iskoristiva snaga vjetra.


1 Seminar Izrada pripadajućih proračuna. Analiza problema.

5.

2 Predavanja Vjetroagregati - podjele, osnovni dijelovi. Vjetroelektrane. Ekonomske značajke. Trendovi upotrebe energije vjetra.

1 Auditorne vježbe Weibull-ova razdioba. Proračun proizvedene električne energije iz vjetra.


6.

2 Predavanja

1. kolokvij

Osnovne značajke vodenih tokova. Raspoloživa energija vodenih tokova. Pretvorba energije vodenih tokova. Hidroelektrane - podjele, osnovni dijelovi.

1 Auditorne vježbe

Određivanje raspoloživog pada. Određivanje raspoloživog protoka. Proračun raspoložive energije i snage vodenog toka, izlazne snage turbine, izlazne električne snage. Odabir nazivnog protoka turbine. Izbor turbine.


7.

2 Predavanja Male hidroelektrane. Hidroelektrane posebne izvedbe. Ekonomske značajke. Trendovi upotrebe energije vodenih tokova.

1 Auditorne vježbe

Neto snaga male hidroelektrane. Izračun očekivane godišnje proizvodnje električne energije. Proračun izlazne snage hidroelektrana posebne izvedbe.


8.

2 Predavanja

Osnovne značajke vodika. Tehnologije proizvodnje vodika. Gorivni članci - princip rada, podjela, osnovni dijelovi, karakteristike. Primjena vodika i gorivnih članaka. Ekonomske značajke. Trendovi upotrebe vodika.

1 Auditorne vježbe Usporedba energetskih vrijednosti vodika i konvencionalnih goriva. Primjeri korištenja vodika i gorivnih članaka.

1 Seminar Dimenzioniranje sustava obnovljivih izvora energije.

9.

2 Predavanja Osnovne značajke i podjela biomase. Svojstva biomase. Pretvorba energije biomase. Primjena biomase.

1 Auditorne vježbe Ogrjevna moć biomase. Usporedba s ostalim gorivima. Utjecaj sadržaja vlage i pepela.

1 Seminar Dimenzioniranje sustava obnovljivih izvora energije.

10.

2 Predavanja

2. kolokvij

Tehnologije za iskorištavanje energije biomase. Ekonomske značajke. Trendovi upotrebe energije biomase.

1 Auditorne vježbe Proračun cijene energije proizvedene iz biomase. Primjeri elektrana/energana na biomasu.

1 Seminar Primjena pojednostavljene ekonomske analiza isplativosti sustava obnovljivih izvora energije.


11.

2 Predavanja Općenito o energiji iz okoliša. Geotermalna energija - pojavni oblici, primjena. Geotermalne elektrane.

1 Auditorne vježbe Primjer proračuna geotermalne dizalice topline.

1 Seminar Izrada seminarskih radova. Diskusija.

12.

2 Predavanja Dizalice topline - princip rada, osnovni elementi, karakteristike, podjela. Ekonomske značajke. Trendovi upotrebe energije iz okoliša.

1 Auditorne vježbe Primjer proračuna geotermalne dizalice topline. Usporedba cijene energije.


13.

2 Predavanja

Financijski modeli. Zakonodavni okvir. Administrativne procedure za obnovljive izvore energije. Mogućnosti financiranja projekata obnovljivih izvora energije. Nacionalni i internacionalni okviri.

1 Auditorne vježbe Primjeri s područja Europske unije i Republike Hrvatske.


14.

2 Predavanja Stručni izlet/posjet – tematski povezan s izvedbenim planom rada kolegija.

1 Auditorne vježbe Predavanje gosta predavača/stručnjaka iz gospodarstva.


15.

2 Predavanja Diskusija. Budući trendovi. Za i protiv obnovljivih izvora energije. Nove tehnologije i materijali. Uloga obnovljivih izvora energije.

1 Auditorne vježbe 4. kolokvij

Primjeri projekata obnovljivih izvora energije

1 Seminar Predaja seminarskih radova. Inicijalni pregled. Diskusija.


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata


Pohađanje nastave

1,5 Istraživanje / Praktični rad /

Eksperimentalni rad

/ Referat / Samostalno učenje

1

Esej / Seminarski rad

2,2 /

Kolokviji / Usmeni ispit 0,3 /

Pismeni ispit / Projekt / /

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom



nastave i na završnom ispitu


Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)









ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Nastavni materijali s predavanja Moodle sustav

Dopunska literatura

1. B. Labudović: Obnovljivi izvori energije, Energetika marketing, Zagreb, 2002. 2. D. Šljivac, Z. Šimić: Obnovljivi izvori energije s osvrtom na gospodarenje, udžbenik, ETF

Osijek, 2008. 3. Pilić-Rabadan, Lj.: Vodne turbine, pumpe i vjetroturbine, Sveučilište u Splitu, 1999. 4. B. Labudović: Osnove primjene dizalica topline, Energetika marketing, Zagreb, 2009. 5. B. Labudović: Osnove primjene solarnih toplinskih sustava, Energetika marketing,

Zagreb, 2010. 6. B. Labudović: Osnove primjene fotonaponskih sustava, Energetika marketing, Zagreb,

2011 7. Lj. Majdandžić: Solarni sustavi - Teorijske osnove, projektiranje, ugradnja i primjeri

izvedenih projekata, Graphis d.o.o., Zagreb, 2010. 8. B. Labudović: Osnove primjene biomase, Energetika marketing, Zagreb, 2012 9. G. Boyle: Renewable Energy: Power for a Sustainable Future, Oxford Press, 2012 10. C. Kitcher: A Practical Guide to Renewable Energy: Power Systems and their

Installation, Routledge, 2011



(nastavnik).







kvalitete).





NAZIV PREDMETA UPRAVLJANJE ELEKTROMOTORNIM POGONIMA


Nositelj/i predmeta doc. dr.sc. Maja Krčum Bodovna vrijednost (ECTS) 6

Suradnici

Predrag Krčum, dipl. ing. Višnja Troskot, dipl. ing.


P S V T

30 15 15

Status predmeta Obvezan Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobiti studente/ice za aktivno sudjelovanje u svim fazama primjene

transformatora i sinkronih strojeva u električnim sustavima, kao i održavanja istih.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne

Nema.


kompetencije potrebne za predmet


1. Utvrditi zahtjeve za upravljani elektromotorni pogon u industrijskom postrojenju. 2. Odabrati nazivne podatke motora i pretvarača pri zadanim statičkim i dinamičkim

uvjetima rada. 3. Odabrati regulacijski sustav momenta (struje) i brzine vrtnje za zadanu namjenu. 4. Procijeniti svojstva elektromotornog pogona regulirane brzine i utjecaj na motor i

napojnu mrežu. 5. Usporediti skalarni i vektorski sustav upravljanja naponom i frekvencijom reguliranog

asinkronog motora. 6. Opravdati primjenu motora povećane korisnosti i uvođenje regulacije gospodarskim

kriterijima i uštedama energije. 7. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske

probleme iz prakse upravljanja elektromotornim pogonima 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje



1.

2 Predavanja Uvodne informacije o predmetu. Uvod u elektromotorne pogone.

1 Seminar Osnovne strukture elektromotornih pogona. Proračun potreba radnog mehanizma moment brzina snaga

0

Laboratorijske /terenske vježbe

2.

2 Predavanja Suvremeni automatizirani elektromotorni pogoni (EMP) i njihovo vrednovanje.

1 Seminar Karakteristike električnih strojeva i radnih

mehanizama i vrste opterećenja.

0 Laboratorijske /terenske vježbe

3.

2 Predavanja Prijenosne funkcije električnih strojeva i funkcija sistema. Regulacijska tehnika.

1 Seminar Vrste i svojstva reguliranih elektromotornih pogona i područja primjene – upravljanje istosmjernim motorom

2


Mjerenja na električnim strojevima istosmjerne struje.

4.

2 Predavanja Upravljanje i regulacija istosmjernih EMP-a. Statički pretvarači napona i frekvencije.

1 Seminar Vrste i svojstva reguliranih elektromotornih pogona i područja primjene – upravljanje istosmjernim motorom.

2


Mjerenja na električnim strojevima istosmjerne struje. Upravljanje.

5.

2 Predavanja Upravljanje i regulacija asinkronih EMP-a. Podsinkrone kaskade..

1 Seminar Asinkroni motor - upravljanje.

2


Mjerenja na električnim strojevima izmjenične struje. Upravljanje.

6. 2 Predavanja Skalarno upravljanje asinkronog motora pri različitom omjeru ulaznih veličina.


1 Seminar Asinkroni motor - upravljanje.

2


Mjerenja na električnim strojevima izmjenične struje. Upravljanje.

7.

2 Predavanja Principi vektorskog upravljanja. Vektorski modeli izmjeničnih strojeva.

1 Seminar Asinkroni generator – upravljanje.

0


8.

2 Predavanja Upravljanje sinkronim motorima.

1 Seminar Sinkroni motor – regulacija uzbudnog kruga.

1


Termin se koristi za I kolokvij

9.

2 Predavanja Upravljačka elektronika i senzori. Identifikacija parametara – bez senzorsko upravljanje.

1 Seminar Senzori u pojedinim sustavima upravljanja elektromotornih pogana

0


10.

2 Predavanja

Optimiranje parametara upravljačko regulacijskog kruga EMP. Suvremeni automatizirani elektromotorni pogoni s motorima za istosmjernu struju.

1 Seminar Prilagodba starijih pogonskih rješenja modernijim uvjetima rada.

0


11.

2 Predavanja

Optimiranje parametara upravljačko regulacijskog kruga EMP. Suvremeni automatizirani elektromotorni pogoni s motorima za izmjeničnu struju.

1 Seminar Prilagodba starijih pogonskih rješenja modernijim uvjetima rada

0


12.

2 Predavanja Pretvarači električne energije u reguliranim pogonima, autonomni invertori napona i struje, pretvarač napona.

1 Seminar Pretvarači – različite teme.

2


Mogućnost organiziranja posjeta tvornicama, industrijskim i elektroenergetskim postrojenjima sa svrhom praćenja upravljanja pojedinih procesa.

13. 2 Predavanja Vektorski sustavi regulacije bez davača

1 Seminar Servo pogoni.


2



14.

2 Predavanja Pogoni s elektronsko komutiranim, reluktantnim i koračajnim motorima.

1 Seminar Mikroračunalano upravljanje elektromotornim pogonima

2



15.

2 Predavanja Mikroračunalna izvedba upravljanja elektromotornim pogonima

1 Seminar

2. kolokvij

0



☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima i terenskim vježbama u iznosu od najmanje 70%, predviđene

satnice (za izvanredne studente obveza je 50% nazočnosti na predavanjima i terenskim

vježbama). Napraviti samostalno seminarski rad i prezentirati ga (studentima i nastavniku).


Pohađanje nastave

1 Istraživanje 0,5 Praktični rad

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

0,5 Konzultacije i završni ispit

Kolokviji 2 Usmeni ispit 0,5 Laboratorijske

vježbe 0,5

Pismeni ispit

*ako

nije

zadovo

ljio

kolokvij

Projekt Samostalno

učenje 1




Ai (%) Udjel u ocjeni

ki (%)

Nazočnost i aktivnost na nastavi (predavanja)

70 - 100 10

Seminarski radovi 70 - 100 10

Terenski posjeti/stručni posjeti 50-100 100



N

1iii AkOcjena (%)

ki - težinski koeficijent za pojedinu aktivnost, Ai - postotni uspjeh postignut za pojedinu aktivnost, N - ukupan broj aktivnosti

ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)














Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1.Jadrić M., Frančić B., Dinamika električnih strojeva, Graphis, Zagreb, 1998.

1

2.Leonhar W., Control of Electrical Drives, Springer, 1996.

1

3. Krčum, M.: Repetitorij s laboratorijskim vježbama iz električnih strojeva, Sveučilište u Splitu, Studijski centar za stručne studije, Split, 2009.


Dopunska literatura

1. Jurković B., Elektromotorni pogoni, 4. izdanje Školska knjiga Zagreb, 1990.

2. Ambrožic V., Sodobne regulacije pogonov z izmjenicnimi stroji, Fakultet za

elektrotehniko Univerza v Ljubljani, Ljubljana, 1996.



(nastavnik).





unaprjeđenje kvalitete.




NAZIV PREDMETA ELEKTRIČNA RASVJETA


Nositelj/i predmeta Dipl.ing. Predrag Krčum, viši predavač

Bodovna vrijednost (ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 30

Status predmeta Obvezan Postotak primjene e-učenja 50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenta za ispravan izbor i projektiranje svih vrsta električne rasvjete uz korištenje najsuvremenijih računalnih alata.

Teorijska i praktična priprema studenata za usvajanje znanja i vještina iz električne

rasvjete.


Nema


1. Objasniti osnovne pojmove, veličine i zakonitosti iz područja električne rasvjete, 2. Opisati načine primjene raznih izvora svjetlosti i armatura u realizaciji projekata

električne rasvjete, 3. Izvesti mjerenja električnim i neelektričnim metodama, na instalirnoj električnoj rasvjeti

i sustavima rasvjete, 4. Napraviti ukupni prikaz svih instalacija električne rasvjete na zadanom objektu,


5. Predložiti objekat na kojemu i kojom metodom će se izvršiti instalacija električne

rasvjete izabrati inženjerski pristup u odabiru pristupa projektu, polazeći od usvojenih

znanja iz fizike, mjerenih vrijednosti izaštite okoliša



1.

1 Predavanja

Fizikalna svojstva svjetla Svjetlotehničke veličine i jedinice Fotometrijsko tijelo


Upoznavanje s programskim paketom za projektiranje električne rasvjete – RELUX Upoznavanje s programskim paketom za projektiranje električne rasvjete - DIALUX

2.

1 Predavanja

Električni svjetlosni izvori Žarulje, trajnost žarulja, utjecaj napona na trajnost žarulja, utjecaj frekvencije na trajnost žarulja. Specijalne žarulje, resista žarulje, sofitne žarulje, foto-žarulje, projektorske žarulje, ton-filmske žarulje, auto-žarulje, ukrasne žarulje, infrasec-žarulje…


3 Zadatak - električna rasvjeta školskih prostora-

RELUX

3.

1 Predavanja

Svjetlosni izvori na udarnu ionizaciju (na izboj).

Cijevi s plemenitim plinovima, s kovinskim parama,

s natrijevim parama, s živinim parama.

Visokotlačne sijalice, niskotlačne sijalice

(fluorescentne…), za kopiranje, za analitičke svrhe,

spektralne sijalice, visinsko sunce, sijalice za

sterilizaciju.


Rad na zadatku električne rasvjete školskih

prostora-RELUX.

4.

1 Predavanja

Pravilna rasvjeta Jakost rasvjete Ravnomjernost rasvjete Ekonomičnost rasvjete


Završetak i prezentacija projekta električne rasvjete

školskih prostora-RELUX

5.

1 Predavanja

Rasvjetne armature Reflektori Difuzori Refraktori Rasvjetni

I Kolokvij


Zadatak - projektiranje vanjske rasvjete-RELUX

6. 1 Predavanja

Unutarnja rasvjeta Opća rasvjeta Pojedinačna rasvjeta Jakost rasvjete


Ravnomjernost rasvjete


Rad na projektu vanjske rasvjete-RELUX

7.

1 Predavanja

Projektiranje unutarnje rasvjete Rasvjeta stanova, škola, ureda, bolnica, trgovina Rasvjeta vozila


Završetak i prezentacija projekta vanjske električne rasvjete -RELUX

8.

1 Predavanja

Električna rasvjeta hotela, restorana. Elekrična rasvjeta tvornica Električna rasvjeta rudnika Električna rasvjeta hangara i garaža


Zadatak – projektiranje gradske ulične rasvjete-

RELUX

9.

1 Predavanja

Vanjska rasvjeta Horizontalna rasvjeta Metoda točaka Vertikalna jakost rasvjete Blještanje, sjene, boje svjetlosti Metoda linija konstantne horizontalne jalosti rasvjete

II Kolokvij


Rad na projektu ulične rasvjete-RELUX

10.

1 Predavanja

Rasvjeta saobračajnih površina Rasvjeta ulica i cesta Rasvjeta trgova


Završetak i prezentacija projekta ulične rasvjete

RELUX

11.

1 Predavanja

Visina aramtura Razmak armatura Vrste armatura


Zadatak – projektiranje rasvjete na nogometnom

igralištu sa popratnim prostorima-DIALUX

12.

1 Predavanja

Rasvjeta mostova Rasvjeta tunela i podzemnih prolaza Rasvjeta podvožnjaka Rasvjeta željezničkih kolosijeka


Rad na projektu rasvjete nogometnog igrališta-

DIALUX

13. 1 Predavanja

Rasvjeta sportskih površina

Igrališta (za trening, za natjecanja)

Trkališta

Atletski stadioni


Plivački bazeni itd.


Rad na projektu rasvjete popratnih prostora

nogometnog igrališta-DIALUX

14.

1 Predavanja

Rasvjeta objekata na otvorenom Obsjavanje pročelja zgrada, spomenika Obasjavanje parkova, vodoskoka itd. Reklamna rasvjeta


Završetak i prezentacija projekta rasvjete

nogometnog igrališta sa popratnim prostorima-

DIALUX

15.

1 Dopunski III. kolokvij, kolokvij - laboratorijske vježbe


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Potvrda o položenom kolokviju iz laboratorijskih vježbi.Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.



Pohađanje nastave 1 ECTS Istraživanje Praktični rad 1 ECTS

Eksperimentalni rad


0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

Samostalno učenje 1 ECTS








Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)









ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. P. Krčum: Električna rasvjeta - 20013. Web izdanje (Moodle)

2. 2P. Krčum: Uputstva za rad s programskim paketima (prijevod) za električnu rasvjetu RELUX i DIALUX..9.


Dopunska literatura



(nastavnik).



odsjeka).










NAZIV PREDMETA PARAMETRI KVALITETE ELEKTRIČNE ENERGIJE


Nositelj/i predmeta mr. sc. Zdravko Jadrijev, dipl. ing., viši predavač


6

Suradnici


P S V LV+T

30 15 15


učenja 30 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobljavanje za analizu parametara kvalitete električne energije

Odabir rješenja za otklanjanje uzroka problema i poboljšanje kvalitete


Nema


1. Upoznavanje sa normama i pravilnicima 2. Pregled pojava koje utječu na kvalitetu električne energije 3. Utjecaj na električna trošila 4. Odabir mjera za smanjenje ili otklanjanje uzroka 5. Upoznavanje sa mogućim tehničkim rješenjima i alatima 6. Praktična iskustva


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema


1.

4 Predavanja Parametri kvalitete električne energije. Europska norma 50160. Definicije pojmova. Pregled ostalih normi (preporuka) i pravilnika

0 Auditorne vježbe

0

Laboratorijske vježbe + teren

2.

2 Predavanja Značajke napona u javnim razdjelnim mrežama. Pojave koje imaju utjecaj na kvalitetu električne energije. Promjene frekvencije. Polagane promjene napona.

2 Auditorne vježbe

Proračun padova napona. Padovi napona uz opterećenje na kraju voda. Padovi napona uz opterećenje duž voda.

0


3.

3 Predavanja Uzroci velikih promjena napona. Utjecaj na električna trošila. Rješenja problema velikih promjena napona.

1 Auditorne vježbe

Naponi u trofaznoj mreži pri prekidu neutralnog vodiča. Primjena regulatora napona u mreži.

0


4.

2 Predavanja

Rješenja problema velikih padova napona.

Brze promjene napona i treperenje. Izvori brzih promjena napona i treperenja. Utjecaj na električna trošila. Mjere za smanjenje brzih promjena napona. Statička i dinamička kompenzacija jalovih snaga.

2 Auditorne vježbe

Kompenzacija jalovih snaga.

0


5.

3 Predavanja

Propadi napona i kratkotrajni prekidi. Izvori propada i kratkotrajnih prekida. Kratki spojevi kao uzroci. Uklop transformatora u prazni hod. Zalet asinkronog motora. Utjecaj na električna trošila.

1 Auditorne vježbe

Fazorski dijagrami osnovnih tipova propada.

0


6. 3 Predavanja

Mjere za rješavanje problema propada napona i kratkotrajnih prekida.

Prenaponi. Opis i izvori prenapona. Ferorezonancija. Sklapanje malih induktivnih struja. Isklapanje kapacitivnih struja. Uklapanje kondenzatorskih baterija. Uklapanje dugačkih neopterećenih vodova.


1 Auditorne vježbe

Kvarovi u SN mreži. Strujni krug sa malim induktivnim teretom.

0


7.

2 Predavanja Prekidanje struje kratkog spoja. Atmosferski prenaponi. Utjecaj na električna trošila i opremu.

2 Auditorne vježbe

Primjeri.

0


8.

2 Predavanja Prenaponi - mjere za rješavanje problema.

0 Auditorne vježbe

2


Tehnička rješenja.

9.

2 Predavanja Nesimetričnost napona. Uzroci nesimetričnosti. Utjecaj na električna trošila. Mjere za smanjenje nesimetričnosti.

2 Auditorne vježbe

Direktne, inverzne i nulte komponente napona. Transformacije.

0


1. kolokvij

10.

2 Predavanja

Izobličenje valnog oblika. Harmonici i međuharmonici. Faktor ukupnog harmoničkog izobličenja (THD). Snaga izobličenja. Uzroci izobličenja valnog oblika. Utjecaj harmoničkog izobličenja.

2 Auditorne vježbe

Fourierova analiza. Proračun THD-a.

0


11.

2 Predavanja Mjere za otklanjanje ili smanjenje utjecaja harmonika. Aktivni i pasivni filteri. Zahvati na mreži, u postrojenjima i na trošilima.

0 Auditorne vježbe

2


Tehnička rješenja.

12. 2 Predavanja

Stalnost opskrbe. Pokazatelji pouzdanosti i raspoloživosti mreže. Dodatni pokazatelji. Klasifikacija posebno teških dana. Utjecaj različitih čimbenika na pokazatelje pouzdanosti. Utjecaj održavanja.


1 Auditorne vježbe

Izračun osnovnih i dodatnih pokazatelja pouzdanosti. Određivanje MED-a. Primjeri.

1


Primjena pokazatelja pouzdanosti.

13.

1 Predavanja Utjecaj automatizacije.

0 Auditorne vježbe

3


Prezentacija tehničkih rješenja.

14.

1 Predavanja

Pristupi ispitivanju kvalitete električne energije. Planiranje, priprema i provedba dijagnostičkog ispitivanja.

Programski paketi za analizu kvalitete električne energije.

0 Auditorne vježbe

Izračuni ušteda toplinske energije. Primjeri.

3


Rad sa instrumentima. Rad sa programskim paketima. Analiza podataka pohranjenih u monitorima kvalitete

električne energije.

15.

0 Predavanja

0 Auditorne vježbe

Posjeta Centru proizvodnje Dalmacije u Biskom

4


Posjet tvrtki CEMEX, prezentacija sustava za nadzor kvalitete električne energije.

2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Prisustvovanje svim posjetama (teren).


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Auditorne vježbe i teren

0,5 ECTS

Esej Seminarski rad 0,5 ETSC Samostalno učenje

1,5 ECTS








Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10

Terenska nastava (posjete) 100 10





ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Nazočnost terenskoj nastavi 100 10

Nazočnost nastavi




Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Nazočnost nastavi 50-100 20



N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Zdravko Jadrijev, Predavanja iz Parametri kvalitete električne energije (moodle), Specijalistički stručni studij elektrotehnike Split, 2013.

2. PowerQualityinEuropeanElectricitySupplyNetworks- 2ndedition, Eurelectric, 2003.

3. Novinc Z. Kakvoća električne energije, Graphis, Zagreb 2000.

4. EN 50160 Obilježja napona u javnim razdjelnim mrežama

Dopunska literatura

1. DuganR. C., McGranaghamBeaty H. W.,Electrical Power Systems Quality, McGraw-Hill,1996.


Evidencija pohađanja nastave i uspješnosti izvršenja ostalih obveza studenata.



Kontinuirana provjera kvalitete svih parametara nastavnog procesa u skladu s akcijskim









NAZIV PREDMETA POUZDANOST ELEKTRIČNIH SUSTAVA


Nositelj/i predmeta Dean Dereani, viši predavač Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15

Status predmeta Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje upravljanja procesima održavanja električne opreme i sustava,

Teorijska i praktična priprema studenata za analizu uzroka kvara, odabir strategije

održavanja i odabir tehničke dijagnostike


Nema

Očekivani ishodi učenja na razini

1. Prepoznavanje krivulja kvarova, 2. Prepoznavanje vrsta kvarova, uzroka kvarova


predmeta (4-10 ishoda učenja)

3. Predložiti odgovarajuću strategiju održavanja, 4. Analiza vrste i posljedica kvara 5. Definirati dijagnostičku metodu 6. Predložiti optimalnu frekvenciju preventivnih aktivnosti


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema:

1.

2 Predavanja

Uvod: Zahtjevidomaćelegislative: zakoni, podzakonski akti, obvezne norme

Auditorne vježbe

Lab. vježbe

2.

2 Predavanja Uvod: Zahtjevidomaćelegislative: zakoni, podzakonski akti, obvezne norme

Auditorne vježbe

Lab. vježbe

3.

2 Predavanja Zahtjevidomaćelegislative: zakoni, podzakonski akti, obvezne norme

Auditorne vježbe

2 Lab. vježbe

4.

2 Predavanja Interni pravilnik održavanja elektropostrojenja

Auditorne vježbe

2 Lab. vježbe

5.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: transformatori

3 Auditorne vježbe


Lab. vježbe

6.


3 Auditorne vježbe


Lab. vježbe

7.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: izvorni napajanja

3 Auditorne vježbe


Lab. vježbe

8. 2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: električne instalacije i uzemljenje


3 Auditorne vježbe


Lab. vježbe

9.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: mjerni sustavi i instrumentacija

3 Auditorne vježbe


Lab. vježbe

10.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: sustavi nadzora i upravljanja

3 Auditorne vježbe


Lab. vježbe

11.


3 Auditorne vježbe


Lab. vježbe

12.

2 Predavanja Dostupne održavateljske metode i tehnologije: oprema u elektroenergetskom postrojenju

3 Auditorne vježbe


Lab. vježbe

13.

2 Predavanja Odabir strategije održavanja

Auditorne vježbe

3 Lab. vježbe Odabir strategije održavanja

14.

2 Predavanja Izračun frekvencije dijagnostikih tehnika

Auditorne vježbe

3 Lab. vježbe Izračun frekvencije dijagnostikih tehnika

15.

3 Lab. vježbe Planiranje paketa aktivnosti


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Praćenje rada studenata (upisati

Pohađanje nastave



udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad

Referat


1






Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


50 - 100 10



Esej 50-100 45



ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




50 - 100 10



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)




50 - 100 10



N

1iii AkOcjena (%)








od 62% do 74% prosječan uspjeh s primjetnim nedostatcima

dobar (3)

od 75% do 87% iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom

vrlo dobar (4)



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Dereani, D. Bilješke za pripremu

predavanja

Moodle

2. Standardi i propisi i norme za ugradnju i

održavanje opreme

Internet

3. Zahtjevi osiguravajućih društava NN

Dopunska literatura

1. Interni propisi na primjeru procesne industrijske proizvodnje cementa (Cemex)



(nastavnik).



odsjeka).







NAZIV PREDMETA UPRAVLJANJE ENERGETSKIM SUSTAVIMA


Nositelj/i predmeta mr. sc. Zdravko Jadrijev, viši predavač

Bodovna vrijednost (ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15

Status predmeta Postotak primjene e-učenja 30 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje za projektiranje, izgradnju i vođenje složenih energetskih sustava

Upravljanje projektima iz energetike

Rješavanje tehničkih zadataka s ciljem učinkovitijeg gospodarenja i upravljanja



Nema


1. Upoznavanje sa energetskim stanjem u svijetu i Hrvatskoj, važnosti upravljanja energijom i osnovnim elementima za energetsku strategiju.

2. Podsjećanje na osnovne fizikalne zakonitosti 3. Usvajanje znanja iz energetskih pretvorbi, energetskih procesa i ekologije 4. Pregled energetskih tehnologija, goriva i metoda za iskorištenje energije. 5. Upoznavanje sa ekonomskim i ekološkim aspektima, učinkovito korištenje energije. 6. Planiranje energetskih sustava 7. Upoznavanje studenata sa konkretnim primjerima i mogućim rješenjima korištenja

energije u svijetu i Hrvatskoj 8. Upoznavanje sa načinom gospodarenja energijom kroz posjetu Centrima za

upravljanje energetskim sustavima


Tjedan

Sati

Oblik nastave

Tema

1.

3 Predavanja Energetika i energetska situacija u Svijetu. Proizvodnja i potrošnja energije, trendovi. Energetska politika.

0 Auditorne vježbe


2.

3 Predavanja Energetsko stanje u Hrvatskoj. Proizvodnja, potrošnja i izvori energije u Hrvatskoj. Proizvodni kapaciteti i mogućnosti dobave energije.

0 Auditorne vježbe


3.

2 Predavanja Nacionalna energetska politika. Čimbenici unutar energetske politike. Energetska politika na razini lokane samouprave. Energetski ciljevi Europske unije.

0 Auditorne vježbe

2

Laboratorijske vježbe - seminar

Podjela tema seminarskih radova.

4.

2 Predavanja Međunarodni infrastrukturni projekti. Energetska strategija. Investicije u Hrvatskoj.

0 Auditorne vježbe

2


Upute za izradu seminarskih radova.

5. 2 Predavanja Snaga i energija. Pojavni oblici energije. Energetske pretvorbe.


2 Auditorne vježbe

Preračunavanje starih i novih mjera za energiju i snagu. Pretvorbe i učinkovitost u elektranama. Primjeri.

0

Laboratorijske vježbe-Seminar

6.

2 Predavanja Podjela termoelektrana. Parne turbine.

2 Auditorne vježbe

Primjeri iskorištenja energije pare.

0

Laboratorijske vježbe- Seminar

7.

2 Predavanja Nuklearne termoelektrane. Fisija. Lančana reakcija. Nuklearni reaktori.

2 Auditorne vježbe

Primjeri.


8.

2 Predavanja Geotermalne elektrane. Geotermalni energetski potencijal u Hrvatskoj. Vrste geotermalnih elektrana.

0 Auditorne vježbe

2


Konzultacije za izradu seminara.

9.

2 Predavanja

Plinske termoelektrane. Plinska turbina. Razlike između parnih i plinskih termoelektrana.

0 Auditorne vježbe

2


Konzultacije za izradu seminara.

1. kolokvij

10.

2 Predavanja Energija vodnih snaga. Hidroelektrane. Podjela hidroelektrana. Dijelovi hidroelektrana. Vrste i izbor turbina.

2 Auditorne vježbe

Snaga i energija HE, primjeri.


11.

2 Predavanja

Energija vjetra - vjetroelektrane. Konstrukcijski oblici vjetroturbina. Podjela vjetroelektrana. Proizvodnja energije iz vjetroelektrana. Načini priključenja na mrežu. Utjecaj na okoliš.

2 Auditorne vježbe

Energija i snaga vjetra odnosno vjetroelektrana - primjeri.


2

Laboratorijske vježbe - seminari

Konzultacije za izradu seminarskih radova.

12.

2 Predavanja Sunčevo zračenje - energija sunca. Tehnologija i principi rada fotonaponskih ćelija. Vrste fotonaponskih ćelija, nove tehnologije. Tipovi fotonaponskih sustava.

0 Auditorne vježbe


Prezentacije i obrane seminarskih radova

13.

2 Predavanja Solarne termoelektrane. Solarni tornjevi. Efikasno korištenje na polju rasvjete i elektromotornih pogona.

0 Auditorne vježbe

2


Prezentacije i obrane seminarskih radova

14.

2 Predavanja

Održiva energija i održiva gradnja. Principi gospodarenja energijom. Arhitektura i građenje - efikasno korištenje životnih uvjeta s aspekta grijanja i hlađenja.

1 Auditorne vježbe

Izračuni ušteda toplinske energije. Primjeri.

1

Laboratorijskevježbe-Seminar

Prezentacije i obrane seminarskih radova.

15.

0 Predavanja

4 Auditorne vježbe - teren

Posjeta Centru proizvodnje Dalmacije u Biskom


2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Prisustvovanje svim posjetama (teren).

Izrada seminarskog rada


Pohađanje nastave

1 ECTS


Eksperimentalni rad

Referat Auditorne vježbe i teren

0,5 ECTS



Esej Seminarski rad

0,5 ETSC

Samostalno učenje

1,5 ECTS

Kolokviji 2 ECTS







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10

Terenska nastava (posjete) 100 10



Seminar 50-100 20



ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Seminar 50-100 20

Nazočnost nastavi i posjetama




Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Seminar + prisustvo nastavi 50-100 20



N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Zdravko Jadrijev, Predavanja iz Upravljanja energetskim sustavima (moodle), Specijalistički stručni studij elektrotehnike Split, 2013.

Dopunska literatura

1. Barney L. Capehart, William J. Kennedy, Wayne C. Turner; Guide to Energy Management, Prentice Hall PTR, USA 2001

2. Wayne C. Turner; Energy Management Handbook, Fairmont Press 2002 3. Požar H.; Osnove energetike 1, 2, 3, Školska knjiga Zagreb 1992.






akcijskim planovima (pomoćnik pročelnika Odjela za kvalitetu).








NAZIV PREDMETA ELEKTROENERGETSKI KABELI


Nositelj/i predmeta Eduard Škec dipl.ing.el. Bodovna vrijednost (ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-učenja 30 %

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s funkcijom elektroenergetskih kabela kao elementom EES.

Teorijska i praktična priprema studenata za usvajanje znanja i vještina iz predmeta Elektroenergetski kabeli.


Nema



1. Usvajanje osnovnih znanja o elektroenergetskim kabelima (označavanje kabela, električni parametri kabela, sastavni dijelovi i vrste kabela).

2. Usvajanje znanja iz područje: kriterij za izbor kabela, gubici kabelskog prijenosa, toplinski otpori i kapaciteti.

3. Proračuni: strujne opteretivosti u normalnom pogonu i slučaju nastanka kratkog spoja, 5. izbor presjeka elektroenergetskog kabela, kontrola kabela na dopušteni pad napona. 4. Upoznavanje studenata sa propisanim normama polaganja kabela (u zemlju, vodu,

otvoreni prostor, kabelske kanale,zatvorene prostorije). 6. Upoznavanje studenata sa pojavama koje se dešavaju s kabelima u njihovoj

eksploataciji, mjernim metodama za ispitivanje kabela (kabelska mjerna kola koja posjeduje HEP Elektrodalmacija Split, pojedinačna oprema).


Tjedan

Sati

Oblik nastave

Tema

1.

2 Predavanja

Uvod i povijesni razvoj elektroenergetskih kabela.

Definicije pojmova, označavanje kabela, električni parametri kabela, primjena kabela.

0 Auditorne vježbe


2.

2 Predavanja Sastavni dijelovi kabela. Fazni vodič. Poluvodljivi zasloni vodiča i izolacije. Izolacija. Plašt i električna zaštita. Armatura. Vanjski omotač.

0 Auditorne vježbe


3.

2 Predavanja Vrste kabela. Niskonaponski kabeli. Srednjenaponski kabeli. Visokonaponski kabeli.

0 Auditorne vježbe


Upoznavanje različitih vrsta elektroenergetskih i drugih vrsta kabela, silikonskih štitnika, upozoravajuće trake, spojne opreme.

4.

2 Predavanja Kriteriji za izbor kabela. Gubici kabelskog prijenosa. Gubici u izolaciji. Jouelovi gubici.

0 Auditorne vježbe


5.

2 Predavanja Prijenos topline kondukcijom, konvekcijom i radijacijom.

0 Auditorne vježbe

2


Zadavanje tema seminarskih radova.


6.

2 Predavanja Toplinski otpori i kapaciteti. Unutarnji toplinski otpor. Vanjski toplinski otpor. Toplinski kapaciteti.

4 Auditorne vježbe

2

Laboratorijske vježbe- Seminar

Zadavanje tema seminarskih radova.

7.

2 Predavanja Strujna opteretivost energetskih kabela. Strujna opteretivost kabela u normalnom pogonu i u slučaju nastanka kratkog spoja. Korekcioni faktor.

4 Auditorne vježbe

Primjer izračuna strujnog opterećenja kabela.


8.

2 Predavanja

Nove tehnologije u izradi kabela. Supravodiči i supravodljivost. Primjena supravodiča u elektroenergetskim postrojenjima. Levitacija. HTS kabel

4 Auditorne vježbe

Izbor presjeka elektroenergetskog kabela. Provjera strujnog opterećenja kabela. Kontrola kabela na kratki spoj. Kontrola kabela na pad napona.


9.

2 Predavanja

Polaganje kabela. Međusobni utjecaj EE kabela i drugih podzemnih instalacija. Križanje s prometnim putevima, telefonskim instalacijama, vodovodom i kanalizacijom.

3 Auditorne vježbe

Sustav uzemljenja TS 110/20(10) kV. Reducirana struja za slučaj jednopolnog kratkog spoja u TS 110/20(10) kV.


10.

2 Predavanja Polaganje podmorskih elektroenergetskih kabela. Priobalna zaštita podmorskih EE kabela.

2 Auditorne vježbe

1. kolokvij


11.

2 Predavanja

Kabelski pribor za spajanje i završavanje energetskih mreža. Sustav kabelskog pribora Raychem. Utičnički priključci. Kontrola električnog naprezanja u kabelskom priboru.

0 Auditorne vježbe



12.

2 Predavanja Proizvodnja elektroenergetskih kabela. Tehnologija toploskupljajućih materijala. Otpornost na atmosferalije i starenje.

0 Auditorne vježbe


13.

2 Predavanja Eksploatacija elektroenergetskih kabela. Uzroci kvarova. Pogonska naprezanja. Vanjska naprezanja i ljudski faktor. Tipični kvarovi na izolaciji.

0 Auditorne vježbe

2


Obrane seminarskih radova.

14.

2 Predavanja Dijagnostika izolacije kabelskih sustava. Svojstva parcijalnih izbijanja. Izazivanje parcijalnih izbijanja u energetskim kabelima. On line i Off line metoda.

Auditorne vježbe

2


Obrane seminarskih radova.

15.

2 Predavanja

Ispitivanje elektroenergetskih kabela. Kabelska mjerna kola. Greške na kabelima. Osnovni mjerni principi. Predlokacija i mikrolokacija. Trasiranje kabela. Identifikacija kabela. Postupak distance.

2 Auditorne vježbe

2. kolokvij


Upoznavanje s kabelskim mjernim kolima Hagenuk R30, te pojedinačnom mjernom opremom.


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Prisustvovanje svim laboratorijskim vježbama.



Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Auditorne vježbe 0,5 ECTS

Esej Seminarski rad

0,5 ETSC Samostalno učenje 1,5 ECTS


ispit 0,5 ECTS






Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10




Seminar 50-100 25



ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)












Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Eduard Škec: Predavanja iz elektroenergetskih kabela (električni parametri kabela, sastavni dijelovi kabela, vrste kabela, gubici kabelskog prijenosa, toplinski otpori i kapaciteti, strujna opteretivost kabela, nove tehnologije u izradi kabela, polaganje kabela, kabelski pribor za spajanje i završavanje energetskih mreža, eksploatacija i ispitivanje EE kabela, Odjel za stručne studije, studij elektrotehnike Split, 2012.

Dopunska literatura

1. HEP Vjesnik Bilten 130: Tehnički uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV – HEP GRUPA

2. Sveučilište u Splitu FESB Analiza zagrijavanja kabelskog raspleta 10(20) kV iz TS 110/10(20) kV Visoka

3. Sirovec,F: Kriteriji za izbor i polaganje podmorskih elektroenergetskih kabela Zagreb- HEP, 2002

4. Kovač, N. Energetski kabeli, FESB Split, 2010






akcijskim planovima (pomoćnik pročelnika Odjela za kvalitetu).








NAZIV PREDMETA TELEKOMUNIKACIJE U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU


Nositelj/i predmeta dr.sc. Slobodanka Jelena Cvjetković, viši predavač


6

Suradnici

Silvano Jenčić, predavač Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Održavanje i testiranje elektroničkih sustava te interpretaciju dobivenih podataka,

Provedu eksperimenata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima,

Profesionalno napredovanje u grani elektroenergetika i sličnim tehničkim granama,

Razumijevanje, analiziranje i primjena komunikacijskih tehnologija u elektroenergetskim sustavima



Nema


1. Obrazložiti temeljna fizikalna i tehnička pitanja telekomunikacijskih signala 2. Opisati vrste poruka i signala 3. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za inženjerske

probleme iz prakse. 4. Osmisliti kreativna rješenja u analizi, projektiranju i razvoju komponenti, uređaja,

opreme i sustava 5. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju i na stvarnim komponentama,

uređajima, opremi i sustavima. 6. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja. 7. Primijeniti specifična programska i tehnička rješenja u suvremenim komunikacijskim

sustavnima u elektroenergentskim sustavima 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržajne 9. Studenti su osposobljeni za analizu i primjenu komunikacijskih tehnologija u

elektroenergetskim sustavima.


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja Poruke (govorne i negovorne) i signali (analogni i digitalni)


Pristup telekomunikacijskim mrežama (pristupnim i javnim)

2.

2 Predavanja Predstavljanje signala u vremenskom i u frekvencijskom području.



3.

2 Predavanja

Komunikacijski sustavi izgrađeni primjenom PLC-

tehnologije



4.

2 Predavanja Obrada signalna i multipleksni sustavi


Dvosmjerna komunikacijska veza između transformatorske stanice i lokacije kupca

5.

2 Predavanja Obrada signalna i multipleksni sustavi


Osnove analognih modulacija (AM)

6. 2 Predavanja

Pregled razvoja komunikacije elektroenergetskim vodovima



Osnove analognih modulacija (AM)

7.

2 Predavanja Europske norme i strategija razvoja.


Mediji za prijenos signala elektroenergetskim vodom.

8.

2 Predavanja 1. Kolokvij

Europske norme i strategija razvoja


Osnove analognih modulacija (FM)

9.

2 Predavanja Prijenos VF signala elektroenergetskim vodom.


Osnove analognih modulacija (FM)

10.

2 Preda anja Prijenos VF signala elektroenergetskim vodom.


Osnove digitalnih modulacija

11.

2 Predavanja Parametri prijenosa.


Mjere kvalitete prijenosa signala.

12.

2 Predavanja Telekomunikacijske specifičnosti u EES.


Osnove digitalnih modulacija

13.

2 Predavanja

Elementi sprege energetskog voda i

telekomunikacijskog uređaja. Elementi svjetlovodnog

sustava i njegova implementacija u EES.


Karakteristične telekomunikacijske smetnje na energetskom vodu.

14.

2 Predavanja

Automatsko očitanje brojila. Primjena širokopojasnog

telekomunikacijskog sustava u elektroprivredama.


Upotreba GPS-a u EES.

15. 2 Predavanja

2. kolokvij

Upotreba GPS-a u EES.



kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Potvrda zaduženog nastavnog osoblja o uredno odrađenim laboratorijskim vježbama i položenom kolokviju iz laboratorijskih vježbi. Ocjena laboratorijskih vježbi sastavni je dio ukupne ocjene predmeta.



Pohađanje nastave

1,5 ECTS Istraživanje Praktični rad 0,5 ECTS

Eksperimentalni rad

0,5 ECTS Referat Demonstracijske vježbe

0,5 ECTS

Esej Seminarski rad Samostalno učenje 1,5 ECTS







Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)



Seminar 50-100 15





ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





Pokazatelji provjere - popravni ispit Uspješnost Udjel u ocjeni


(treći i četvrti ispitni termin) Ai (%) ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Cvjetković, S. J.: Telekomunikacije u elektroenergetskom sustavu, skripta i PowerPoint prezentacije

Web izdanje

(Moodle)

2. Dostert, K.: Powerline communications, Prentice – Hall, Inc., 2001.

3. Proakis, J. G.; SalehiM.: Communication system engineering, Prentice Hall 2002.

4. Slišković,M.; Jeren, B.: Prijenos digitalnih podataka

niskonaponskom distributivnom mrežom,

Znanstvena studija, Fakultet elektrotehnike i

računarstva, Zagreb, 2000.

Dopunska literatura

1. Zimmermann, Am.; Dostert, K.: A Multi – Path Signal Propagation Model for the Power Line Chanel in the High Frequency Range, Proceedings of the Intern. Simp. on Power Line Communications and its Appl., Lancaster, United Kingdom, 1999.

2. Elaborat komunikacijskog povezivanja NDC i CDU višim brzinama, Končar-KET, Zagreb, 2004.



(nastavnik).













NAZIV PREDMETA ELEKTRIČNO MJERENJE NEELEKTRIČNIH VELIČINA


Nositelj/i predmeta Dr.sc. Predrag Đukić, prof.v.š. Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 20%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje s temeljnim zakonima i pojavama na kojima se zasnivaju mjerenja neelektričnih veličina općenito te na kojima djeluju osjetnici - transformacija energije ili mijenjanje parametara (pasivni i aktivni osjetnici)

Teorijska i praktična priprema studenata za usvajanje znanja i vještina iz mjerenja te mjerenja neelektričnih veličina pomoću električnih

Provedbu eksperimenata u laboratorijskim i industrijskim uvjetima,

Zapošljavanje i samozapošljavanje u tehničkom sektoru, elektronika

Uspješan nastavak studija na specijalističkim diplomskim stručnim studijima.


Nema


1. Obrazložiti temeljna fizikalne i tehničke osnove mjerenja te osjetnika. 2. Opisati temeljne zakone i pojave kojima je određeno ponašanje osjetnika. 3. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za mjerenja i

osjetnike.. 4. Osmisliti kreativna rješenja u mjerenju analizi rezultata, projektiranju i razvoju mjernih

sustava NEV (neelektričnih veličina). 5. Provesti eksperimente i mjerenja u laboratoriju na neelektričnim veličinama. 6. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja. 7. Opisati razvoj i detalje konstrukcije osjetnika kao elektroničkih komponenti 8. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje



1.

2 Predavanja

Povijesni pregled i nazivlje, podjele i klasifikacije, pasivni i aktivni osjetnici, izlazna impedancija i potrošnja energije.

1 Auditorne vježbe

Fizičke veličine, njihova priroda, standardno

označavanje, statistika i rasipanje mjernih rezultata


Mjerenje neke fizikalne veličine na skupu uzoraka i

obrada rezultata.


2.

2 Predavanja

Klasične tehnologije, mikroelektronički osjetnici i

pretvarači (MEMS) i ostale High-Tech tehnologije

(PVD, CVD, Ion implantation)

1 Auditorne vježbe

Upoznavanje studenata s izgledom i konstrukcijom

nekih osjetnika iz zbirke.


Prikupljanje podataka o nekom procesu upotrebom

komercijalnog PC zasnovanog DAQ sustava

3.

2 Predavanja Primarni i sekundarni etaloni i umjeravanje,

1 Auditorne vježbe

ISO i EN standardi za laboratorije, ISO i IEN

standardi za laboratorije.


Ispunjavanje standardnog formulara/umjernice po

standardu ISO17025

4.

2 Predavanja

Mehaničke (pomaci, brzina, ubrzanje, apsolutne

dimenzije, masa, sila, tlak, volumni protok) mjerne

veličine, nemehaničke veličine (Ionizirajuće zračenje,

intenzitet svjetla, kemijske i ostale veličine)

1 Auditorne vježbe

Principi rada za neke izabrane (mehanoelektrični)

osjetnike.


Eksperimentalna upotreba nekih od osjetnika iz

zbirke.

5.

2 Predavanja

Toplinske (temperatura, toplina, toplinska

provodljivost), optičke (ccd, fotodiode, fotovoltaički

elementi, laser) mjerne veličine.

1 Auditorne vježbe

Principi rada za neke osjetnike (optički)


Eksperimentalna upotreba nekih od osjetnika (optički),

6.

2 Predavanja

1. kolokvij

Kemijske (provodljivost i prozirnost tekučina, kiselost i

ph vrijednost), meteorološke veličine

1 Auditorne vježbe

Najčešće aplikacije za kemijske i okolinske

(meteorološke) osjetnike


Eksperimenti s nekim kemijskim i okolinskim

osjetnicima (metorološka sonda s radio telemetrijom).

7.

2 Predavanja

Newtonovi zakoni, termoelektrični i Peltier efekt.

Piezoelektrični, feroelektrični i magnetostrikcijski efekt

1 Auditorne vježbe

Peltier (Seeback) piezoelektrični, feroelektrični i

magnetostrikcijski efekt, demonstracija



Eksperimenti s Peltier piezoelektričnim,

feroelektričnim i magnetostrikcijskim efektom.

8.

2 Predavanja LVDT i LVDC, princip rada

1 Auditorne vježbe

LVDT i LVDC, industrijske i laboratorijske primjene


Upotreba LVDT i LVDC za mjerenja dužina i pomaka,

kompenzacija nelinearnosti

9.

2 Predavanja Inkrementalni enkoderi i tahogenerator, princip rada

1 Auditorne vježbe

Inkrementalni enkoderi i tahogenerator, industrijske

primjene


Inkrementalni enkoderi i tahogenerator, upotreba

10.

2 Predavanja

2. kolokvij

Piezorezistivni efekt i tenzometarske trake, princip

rada

1 Auditorne vježbe

Piezorezistivni efekt i tenzometarske trake,

industrijska i laboratorijska primjena

1 Laboratorijske vježbe Piezorezistivni efekt i tenzometarske trake, vježba

priključenja i upotrebe

11.

2 Predavanja Ioni i galvanski efekt, upotreba za osjetnike.

1 Auditorne vježbe

Industrijska primjena osjetnika koji koriste ione u

polarnom mediju i galvanski efekt


Eksperimenti s galvanskim efektom, mjerenja.

12.

2 Predavanja

Kretanje tekućih i plinovitih fluida, principi rada

osjetnika koji koriste mehaniku fluida za mjerenje

1 Auditorne vježbe

Industrijska primjena osjetnika koji koriste mehaniku

fluida


Vježbe s osjetnicima koji koriste mehaniku fluida.

13.

2 Predavanja

Mjerno područje, linearnost, razlučljivost, točnost,

frekvencijsko područje, starenje i toplinsko klizanje,

kompenzacije dinamičkih i statičkih pogrešaka.

1 Auditorne vježbe



kompenzacije dinamičkih i statičkih pogrešaka -

zadatci





kompenzacije dinamičkih i statičkih pogrešaka,

vježbe u laboratoriju.

14.

2 Predavanja

Instrumentacijska pojačala, analiza šuma i klizanja,

naponske reference i linearni regulatori.

1 Auditorne vježbe

Proračun pojačanja, šuma i ostalih efekata kod

pojačala i naponskih referenci, zadatci


Upotreba instrumentacijskih pojačala i naponskih

referenci

15.

2 Predavanja Demonstracijske vježbe

1 Auditorne vježbe

3. kolokvij




☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata





Pohađanje nastave 1,5 ECTS Istraživanje Praktični rad 0,6 ECTS

Eksperimentalni rad 0,6ECTS Referat Demonstracijske vježbe

0,2 ECTS

Esej Seminarski rad








Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)










ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Đukić P.: Osjetnici, zabilješke s predavanja, PPT prezentacija, odjel za stručne studije, Split, 2014.

PDF

2. Đukić P.: Pretvornici, zabilješke s predavanja, PPT prezentacija, odjel za stručne studije, Split, 2014.

PDF

3. Calibration: Philosophy in Practice, Second Edition, Fluke Corporation, 1994.

Web izdanje

Slobodna distribucija

4. M. Brezinšćak: Mjerenje i računanje u tehnici i znanosti, Tehnička knjiga, Zagreb, 1970

Biblioteka Sveuč.


5. Pojedinačni prilozi uz vježbe (handouts) PDF

6. Standardi, HRN, EN, ISO PDF

Dopunska literatura

1. Različiti internet resursi 2. Khazan A. D.: Transducers and their elements, Prentice Hall, ISBN:

0139294805



(nastavnik).












NAZIV PREDMETA SKLOPNI APARATI


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Rino Lucić Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 15 15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Teoretska znanja o sklopnim aparatima, uzrocima i nastanku sklopnih prenapoma,

Dimenzioniranje i odabir sklopnih aparata


Nema


1. Objasniti princip rada i karakteristike pojedinih tipova električnih sklopnih aparata,

2. Definirati karakteristične veličine za odabir sklopnih aparata u mreži

3. Rabeći programske alate simulirati sklopne prenapone u električnim mrežama,

4. Analizirati rezultate simulacije sklopnih prenapona.


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja Odabrana poglavlja iz teorije električnih kontakata..


Primjeri proračuna električnih kontakata

2. 2 Predavanja

Primjena teorije električnog luka na specifične probleme sklopnih aparata niskog, srednjeg i visokog napona.



Primjeri proračuna karakteristika statičkog i dinamičkog luka

3.

2 Predavanja

Primjena teorije električnog luka na specifične probleme sklopnih aparata niskog, srednjeg i visokog napona.


Primjeri proračuna karakteristika statičkog i dinamičkog luka (nastavak)

4.

2 Predavanja Karakteristike i konstrukcija suvremenih sklopnih aparata.


Primjeri proračuna jednostavnih sklopnih prenapona

5.

2 Predavanja

Interakcija sklopnog aparata i mreže. Prijelazne pojave izazvane djelovanjem prekidača u specijalnim pogonskim slučajevima.


Proračun prijelaznih pojava izazvani djelovanjem prekidača u specijalnim pogonskim slučajevima.

6.

2 Predavanja Interakcija sklopnog aparata i mreže. Prijelazne pojave izazvane djelovanjem prekidača u specijalnim pogonskim slučajevima.


Proračun prijelaznih pojava izazvani djelovanjem prekidača u specijalnim pogonskim slučajevima (nastavak)

7.

2 Predavanja Interakcija sklopnog aparata i mreže. Prijelazne pojave izazvane djelovanjem prekidača u specijalnim pogonskim slučajevima.

8 Terenska nastava

Posjeta proizvođaču sklopnih aparata

8.




9.

2 Predavanja Mjere za ograničavanje sklopnih prenapona (uklopni i isklopni otpornik, sinkrono sklapanje i dr.).



10.

2 Predavanja Mjere za ograničavanje sklopnih prenapona (uklopni i isklopni otpornik, sinkrono sklapanje i dr.).



11. 2 Predavanja Moderne tehnike održavanja i gospodarenje sklopnim aparatima.




12.

2 Predavanja Moderne tehnike održavanja i gospodarenje sklopnim aparatima.



13.

2 Predavanja Metode dijagnostike i metode nadgledanja (monitoring).



14.

2 Predavanja Standardizacija na području sklopnih aparata.

7 Terenska nastava

Obilazak elektroenergetskih postrojenja

15. 2 Predavanja 2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe



☒terenska nastava


☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☐demonstracijske vježbe

Obveze studenata Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima

najmanje 70 % nastavnih sati te u cijelosti laboratorijskim vježbama i terenskoj nastavi.


Pohađanje nastave

1,7 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat Samostalni rad 2

Esej Seminarski rad


2

Kolokviji 0,2 Usmeni ispit

Pripreme za

laboratorijske

vježbe

Pisani ispit 0,1 Projekt




Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)










ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)





N

1iii AkOcjena (%)










Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Student može putem kolokvija položiti cjelokupni

ispit.

Na dva završna ispita, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako

na prvom završnom ispitu student položi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva student ne

mora polagati na drugom završnom ispitu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima

najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije, a konačna se ocjena (u postocima)

formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 2Ocjena (%) 0,1 LV 0,45 (G G )

gdje su aktivnostiizražene u postocima:


LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi,

G1, G2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima.

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na tzv.

popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u tekućoj školskoj godini je tzv.

komisijski ispit.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50

% bodova iz teorije. Ocjena se računa prema formuli:

Ocjena (%) 0,1 LV 0,9 G

gdje su aktivnostiizražene u postocima:

LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi,

G– bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima.

Na prvom kolokviju bit će 4 pitanja, a na drugom kolokviju će biti također 4 pitanja. Na

završnim ispitima bit će ukupno 6 pitanja, a na popravnom i komisijskom ispitu će biti 5

pitanja.


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Lucić R. : Autorizirana predavanja Web izdanje (Moodle)

2. Belin B.: Uvod u teoriju električnih sklopnih

aparata, Školska knjiga, Zagreb 1978.

3. Ante Marušić: Zaštita elektroenergetskog sustava, A FER, 1998.

Dopunska literatura

1. Flurscheim C. H., Power Circuit Breakers - theory and design, Peter Peregrinus, Ltd., London, 1975.

2. Switching, protection and distribution in low-voltage networks, Siemens AG, MCD Verlag, 1994.



(nastavnik).













NAZIV PREDMETA ENERGETSKA UČINKOVITOST I TEHNOLOGIJE


Nositelj/i predmeta dr.sc. Marko Vukšić, prof.v.š. Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 35%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje temeljnih principa i načina obrade električne energije

Teorijska i praktična priprema studenata za primjenu uređaja energetske elektronike u

području proizvodnje, ugradnje i eksploatacije energetski učinkovitih sustava


Nema


1. Definirati temeljne pojmove i veličine koji određuju kvalitetu električne energije 2. Opisati različite topologije energetskih pretvarača, način rada te ključna svojstva. 3. Objasniti ključna svojstva i razlike u primjeni asinhronog, istosmjernog i koračnog

motora za pogon električnih vozila (EV) i hibridnih električnih vozila (HEV). 4. Demonstrirati primjenu energetskih pretvarača u sustavima koji prikupljaju energiju iz

okoline. 5. Demonstrirati primjenu energetskih pretvarača u sustavima EV i HEV. 6. Predložiti konfiguraciju sustava za optimalni prijenos električne energije kod električnih

vozila koja se napajaju iz solarnih panela. 7. Izabrati optimalni energetski pretvarač ovisno o vrsti trošila i obnovljivog izvora izvora

energije. 8. Identificirati napredne tehnologije za realizaciju elektroničkih energetskih pretvarača


Tjedan Sati Oblik

nastave Tema

1.

2 Predavanja Uvod, temeljni pojmovi o učinkovitosti električnih i elektroničkih sustava i uređaja te kvaliteti električne energije


2.

2 Predavanja Ekonomska analiza i utjecaj potrošnje i proizvodnje električne energije na razvoj društva. Transport, grijanje, hlađenje, rasvjeta.


3.

2 Predavanja Pozicija energetske elektronike u području optimizacije potrošnje i smanjenja gubitaka u potrošnji električne energije.


4.

2 Predavanja Galvanski izolirani i neizolirani istosmjerni i izmjenični pretvarači


1. Softverski alat za modeliranje energetskih elektroničkih pretvarača – Matlab Simulink


5.

2 Predavanja Asinhroni, istosmjerni i koračni motori za pogon EV i HEV


2. Modeliranje istosmjernih visokofrekvencijskih pretvarača bez galvanskog odvajanja

6.

2 Predavanja Realizacija suvremenih energetskih pretvarača za upravljanje elektromotorima u EV i HEV


3. Modeliranje istosmjernih visokofrekvencijskih pretvarača s galvanskim odvajanjem

7.

2 Predavanja

1. Kolokvij

Elektrokemijski izvori električne energije, izvedbe i svojstva.


4. Modeliranje izmjenjivača i izmjeničnih pretvarača

8.

2 Predavanja Uređaji i sustavi za nadzor i upravljanje baterijskim spremnicima energije


5. Upravljanje asinhronim motorom napojenim iz baterijskog izvora

9.

2 Predavanja Metode i uređaji za standardno i ubrzano punjenje baterija. Jednosmjerni i dvosmjerni punjači


6. Upravljanje istosmjernim motorom napojenim iz baterijskog izvora

10.

2 Predavanja Fotonaponski moduli, svojstva i primjene


7. Fotonaponski modul, mjerenje parametara

11.

2 Predavanja MPPT algoritmi i projektiranje fotonaponskih sustava


8. Sustav upravljanja istosmjernim motorom napojenim iz fotonaponskog izvora

12.

2 Predavanja Energetski pretvarači za indukcijsko grijanje, topologije i izvedbe


9. Indukcjsko grijanje

13.

2 Predavanja LED Rasvjeta, elektronički balasti, sustavi za upravljanje i optimizaciju rasvjete


10. Upravljanje LE diodom

14.

2 Predavanja Pokazna vježba - Solarni lift


Nadoknade i priprema za kolokvij.

15.





☒ predavanja


☒ vježbe



☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad





Obveze studenata





Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad Samostalno učenje 1 ECTS


ispit 0,4 ECTS





Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)


70 - 100 10







ZAVRŠNA OCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u ocjeni

ki (%)






N

1iii AkOcjena (%)











Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

1. Vukšić, M.: ENERGETSKA UČINKOVITOST I TEHNOLOGIJE - PowerPoint prezentacija, Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2015.


2. Ryszard Michal Strzelecki, Grzegorz Pawel Benysek: POWER ELECTRONICS IN SMART ELECTRICAL ENERGY NETWORKS, Springer-Verlag London ltd, 2008.


Dopunska literatura

1. Eberhard, P.: POTENTIAL OF POWER ELECTRONICS AND BASIC POLITICAL CONDITIONS TO IMPROVE ENERGY EFFICIENCY OF ELECTRIC LOADS, ECPE – European Center for Power Electronics e.V. Nuremberg, 2007.



(nastavnik).












NAZIV PREDMETA IZABRANA POGLAVLJA IZ ELEKTRIČNIH STROJEVA


Nositelj/i predmeta doc. dr.sc. Maja Krčum Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici Predrag Krčum, dipl. ing. P S V T



30 15 15

Status predmeta izborni Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenta za aktivno sudjelovanje u svim fazama projektiranja, ispitivanja, kontrole te provjere tijekom rada električnih strojeva i uređaja kao i održavanja istih. Teorijska i praktična priprema studenata za usvajanje znanja i vještina iz stručnih i specijalističkih predmeta.


Nema.


6. Objasniti pojmove, veličine i zakonitosti iz područja električnih strojeva i uređaja – transformatora, sinkronih, asinkronih i istosmjernih strojeva.

7. Opisati načine rada i upravljanja električnih strojeva (asinkroni i istosmjerni električni strojevi) te specifičnost primjene pojedinih električnih strojeva i uređaja.

8. Izvesti mjerenja na električnim strojevima, određeni pokusi i način rada pojedinih strojeva.

9. Napraviti ukupni mjerni prikaz svih mjerenja na zadanom stroju, odabrati električni motor.

10. Predložiti električni stroj koji će udovoljiti određenim zahtjevima 11. Interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja na električnim strojevima

i uređajima. 12. Analizirati različite pretpostavke, pristupe, procedure i rezultate vezane za

inženjerske probleme iz prakse a u svezi s multimedijskim komunikacijskim sustavima.

13. Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati stručne sadržaje.



1.

2 Predavanja

Transformatori za prijenos različitih nazivnih snaga i različitih nazivnih napona

1 Seminar Transformator za napanje željeznica


Ispitivanje gubitaka transformatora

2.

2 Predavanja Autotransformatori u elektroeenrgetskom sustavu

1 Seminar Transformatori za uzemljenje


Mjerenje rada transformatora pod opterećenjem

3.

2 Predavanja Sustavi za nadzor transformatora

1 Seminar Nadzor transformatora


Ispitivanje kvalitete sinkronih generatora pomoću Activ-drive programa

4. 2 Predavanja

Specijalni transformatori za napajanje željeznice i vuču, peći, ispravljački transformatori, transformatori za uzemljenje, transformatori za rudnike.


1 Seminar Transformatori za vuču


Ispitivanje kvalitete sinkronih motora pomoću Activ-drive programa Ispitivanje kvalitete asinkronih strojeva pomoću Activ-drive programa

5.

2 Predavanja

Mjerni transformatori (visokonaponski: uljni do Um 800 kV, strujni, kapacitivni naponski, induktivni naponski i kombinirani, izolirani plinom SF6, srednjenaponski (do Um 40,5 kV)

1 Seminar Strujni mjerni transformator


Ispitivanje kvalitete asinkronih generatora pomoću Activ-drive programa

6.

2 Predavanja Hidrogeneratori

1 Seminar Primjer postavljanja SG u hidroelektrani


Ispitivanje kvalitete asinkronih motora pomoću Activ-drive programa

7.

2 Predavanja Turbogeneratori

1 Seminar Utjecaj parametara turbine na sinkroni generator


Ispitivanje kvalitete serijskih istosmjernih strojeva pomoću Activ-drive programa

8.

2 Predavanja Cijevni generatori

1 Seminar Asinkroni generator – primjena u vjetroelektrani


Ispitivanje kvalitete paralelnih istosmjernih strojeva pomoću Activ-drive programa

9.

2 Predavanja

Reverzibilni motor generatori

Generatori za male hidroelektrane

1 Seminar Primjeri reverzibilnih HE


Ispitivanje kvalitete kompaundiranih istosmjernih strojeva pomoću Activ-drive programa

10.

2 Predavanja

Uzbuda i regulator napona u krugu sinkronog generatora (uzbudni transformatori, tiristorski usmjerivači, digitalni regulatori napona, krugovi za razbuđivanje, oprema za električno kočenje)

1 Seminar Električno kočenje


Sinkronizacija i upuštanje generatora u električnu mrežu

11.

2 Predavanja Primjena sinkronih motora

1 Seminar Električna propulzija – primjena sinkronog motora


Primjena malih istosmjernih strojeva

12.

2 Predavanja

Motori izmjenične struje - VN i NN kavezni i klizno-kolutni motori s primjenom za pumpe, ventilatore, kompresore, transportere, drobilice, propulziju, električnu vuču, sustave za irigaciju, postrojenja, crpne stanice, procesnu industriju itd.

1 Seminar VN motori - pumpe


Simulacija različitih opterećenja pomoću Activ-drive programa


13.

2 Predavanja Sustavi za nadzor rotacijskih strojeva

1 Seminar Motori izmjenične struje – procesna industrija


Samostalan rad na izabranu temu u laboratoriju

14.

2 Predavanja Mali električni strojevi

1 Seminar Istosmjerni motori – električna propulzija



15.

2 Predavanja Specijalni električni strojevi, koračni motori, linearni motori.

1 Seminar Primjena specijalnih motora - preged




☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70%,

laboratorijskim vježbama u iznosu od 100% predviđene satnice (za izvanredne

studente obveza je 50% nazočnosti na predavanjima i auditornim vježbama , a

laboratorijskim 100%).


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

1 Konzultacije i završni ispit

Kolokviji 1,5 Usmeni ispit 0,5 Laboratorijske

vježbe 1

Pismeni ispit

*ako

nije

zadovo

ljio

kolokvij

Projekt Samostalno

učenje 1,0




Ai (%)

Udjel u ocjeni ki (%)


(predavanja)

70 - 100 10

Auditorne vježbe/Seminar 70 - 100 5






ZAVRŠNA PROCJENA



Uspješnost

Ai (%)

Udjel u

ocjeni

ki (%)







Uspješnost

Ai (%)

Udjel u

ocjeni

ki (%)




N

1iii AkOcjena (%)

ki - težinski koeficijent za pojedinu aktivnost, Ai - postotni uspjeh postignut za pojedinu aktivnost, N - ukupan broj aktivnosti



od 50% do61% zadovoljava minimalne kriterije dovoljan (2)





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1.Sirotić Z, Maljković Z., Sinkroni strojevi, Element, 1996.

1

2.Inženjerski priručnik IP3, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

1

3.Jadrić M., Frančić B., Dinamika električnih strojeva, Graphis, 2004.

1

Dopunska literatura

3. Erceg G., Sustavi uzbude sinkronih turbo-generatora, FER - ZESA, 2000.


4. Ostovic V., Computer-aided Analysis of Electric Machines, V. Prentice Hall, 1994.



(nastavnik).



odsjeka).



unaprjeđenje kvalitete.





3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade Zgrada I Sveučilišnog odjela za stručne studije u Kopilici

Lokacija zgrade Kopilica 5. Split

Godina izgradnje 1980

Ukupna površina u m2 2000

Identifikacija zgrade Zgrada II Sveučilišnog odjela za stručne studije u Kopilici

Lokacija zgrade Kopilica 5. Split

Godina izgradnje 2011.


Identifikacija zgrade Prostor u Zrinsko Frankopanskoj u vlasništvu MORH-a

Lokacija zgrade Z. Frankopanska 26 Split

Godina izgradnje 1960


3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima

Predmet Nastavnici i suradnici

DET001 Poslovno komuniciranje S. Bezić & M. Malešević & Lj. Malešević

DET003 Napredna upotreba računala I. Ružić & T. Čirić

DET005 Osnove računovodstva L. Mladineo

DET002 Priprema i vođenje projekta M. Šiško Kuliš

DET045 Tehnička regulativa W. Afrić

DET004 Matematika u inženjerstvu A. Burazin Mišura

DET043 Statistika N. Roguljić & L. Brčić

DET046 Elektromagnetski valovi i antene W. Afrić

DET006 Modulacijski postupci s primjenom S. Jenčić

DET007 Sustavi usmjerenih radioveza W. Afrić

DET049 Detekcija i mjerenje elektromagnetskog zračenja

M. Nižetić

DET050 Podvodni akustički uređaji W. Afrić

DET051 Radiofrekvencijska mikroelektronika W. Afrić

DET047 Ćelijski radio sustavi W. Afrić

DET008 Radarski sustavi W. Afrić

DET048 Radiodifuzijski sustavi W. Afrić

DET052 Radiodeterminacijski sustavi T. Kovačević


DET053 Elektromagnetska kompatibilnost S. Jenčić

DET009 Projektiranje širokopojasnih mreža T. Kovačević

DET010 Radiokomunikacije W. Afrić

DET011 Digitalna obrada signala B. Ozren & B. Džaja

DET038 Kriptografija s primjenom T. Kovačević

DET036 Kvaliteta usluge u telekomunikacijskim mrežama

M. Nižetić

DET056 Senzorske mreže T. Kovačević

DET055 Objektno orjentirana analiza i dizajn T. Kovačević & I.Ružić

DET012 Svjetlovodni sustavi W. Afrić

DET013 Zaštitno kodiranje signala M. Nižetić

DET014 Održavanje komunikacijskih sustava I. Visković

DET054 Sigurnost mreža i usluga T. Kovačević

DET032 Planiranje i projektiranje informacijskih i komunikacijskih sustava

J. Buzolić

DET015 Mikroprocesori i mikroračunala M. Vukšić

DET011 Digitalna obrada signala B. Ozren & B. Džaja

DET016 Industrijske računalne mreže S. Jenčić

DET026 Pouzdanost električnih sustava D. Derani

DET027 Digitalna obrada zvučnih signala O. Bilan

DET017 Napredni sustavi upravljanja industrijskim procesima

D. Derani

DET018 Modeliranje i simuliranje procesa P. Đukić

DET019 Digitalna obrada i analiza slike B. Džaja

DET033 Analogni integrirani sklopovi S. Zorica

DET020 Obnovljivi izvori energije Z. Jankoski

DET021 Upravljanje elektromotornim pogonima M. Krčum & V. Troskot

DET022 Električna rasvjeta P. Krčum

DET029 Parametri kvalitete električne energije Z. Jadrijev

DET026 Pouzdanost električnih sustava D. Derani

DET023 Upravljanje energetskim sustavima Z. Jadrijev

DET024 Elektroenergetski kabeli E. Škec

DET025 Telekomunikacije u elektroenergetskim sustavima

S. J. Cvjetković & S. Jenčić

DET028 Energetska učinkovitost i tehnologije M. Vukšić

DET039 Električno mjerenje neelektričnih veličina

P. Đukić

DET034 Sklopni aparati R. Lucić

DET035 Izabrana poglavlja iz električnih strojeva M. Krčum

3.3. Podaci o nastavnicima

Titula, ime i prezime nositelja SMILJANA BEZIĆ, viši predavač

Predmet koji predaje na predloženom studijskom programu

Poslovno komuniciranje DET001


OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU

Adresa Put Supavla 13, Split

Telefon 091 3344186

E-mail adresa [email protected]

Osobna web stranica

Godina rođenja 1961.

Matični broj iz Upisnika znanstvenika

/

Znanstveno ili umjetničko zvanje i datum posljednjega izbora

Znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

viši predavač, 21. 03. 2012.

Područje i polje izbora u znanstveno ili umjetničko zvanje

Društvene znanosti, polje pravo

PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU

Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu – Odjel za stručne studije

Datum zaposlenja ožujak 2003.

Naziv radnoga mjesta (profesor, istraživač, suradnik i sl.)

viši predavač

Područje rada javna nabava, radno pravo

Funkcija Pomoćnica pročelnika Odjela za nastavu

PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj

Zvanje dipl. iur.

Ustanova Pravni fakultet

Mjesto Split

Nadnevak 19. 02. 1985.

PODACI O USAVRŠAVANJU

Godina 2009. 2012. 2013. 2014.

Mjesto Zagreb, Split, Novigrad, Pula

Ustanova Ministarstvo gospodarstva, ITCILO

Područje usavršavanja javna nabava

MATERINSKI I STRANI JEZICI

Materinski jezik Hrvatski

Strani jezik i poznavanje jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)

Engleski – 3



KOMPETENCIJE ZA PREDMET

Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Poslovno komuniciranje na preddiplomskom stručnom studiju Računovodstvo i financije i Trgovinsko poslovanje, te na specijalističkim diplomskim stručnim studijima Informacijske tehnologije, Strojarstva i Elektrotehnike

Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih udžbenika iz područja predmeta

1. Bezić, S.: Pisane poslovne komunikacije, Split, Veleučilište, 2003.

2. Bezić, S. Blažević-Miše, K: Pisane poslovne komunikacije, Split, Sveučilišni odjel za stručne studije, 2015. – e-knjiga

Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet

1. Bezić, S.; Ramljak, V.: Uredsko poslovanje i dopisivanje 2,

Zagreb, Školska knjiga, 2011. – udžbenik za 3. razred za


godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca)

zanimanje upravni referent odobren od Ministarstva

znanosti, obrazovanja i športa rješenjem UP/I-602-09/04-

01/159, urbroj: 533-12/05-01 od ožujka 2005.

2. Bezić, S.: Pisane poslovne komunikacije, Split, Veleučilište, 2003.

3. Bezić, S. Blažević-Miše, K: Pisane poslovne komunikacije,

Split, Sveučilišni odjel za stručne studije, 2015. – e-knjiga

Stručni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

završeno Dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje na PMF-u u Splitu – 1998.

PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i znanstveni rad/umjetnički rad

Titula, ime i prezime nositelja Margita Malešević, viši predavač

Predmet koji predaje na

predloženom studijskom programu



Adresa Don Frane Bege 34, Kaštel Kambelovac

Telefon 091 33 44 154


Osobna web stranica /


Matični broj iz Upisnika

znanstvenika

/

Znanstveno ili umjetničko zvanje i

datum posljednjega izbora

/

Znanstveno-nastavno, umjetničko-

nastavno ili nastavno zvanje i

datum posljednjega izbora

Viši predavač, 21.05.2013.(reizbor)


Područje i polje izbora u

znanstveno ili umjetničko zvanje

područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana

anglistika


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Odjel za stručne studije

Datum zaposlenja 01.09.2002.

Naziv radnoga mjesta (profesor,

istraživač, suradnik i sl.)

Nastavnik engleskog jezika

Područje rada Nastava iz kolegija engleskog jezika

Funkcija


Zvanje Profesor engleskog i talijanskog jezika i književnosti

Ustanova Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 03.06.1976.


Godina

Mjesto

Ustanova

Područje usavršavanja


Materinski jezik hrvatski

Strani jezik i poznavanje jezika na

ljestvici od 2 (dovoljno) do 5

(izvrsno)

engleski, poznavanje jezika 5



(izvrsno)

talijanski, poznavanje jezika 4



(izvrsno)



Ranije iskustvo u nositeljstvu

sličnih predmeta (navesti naziv

predmeta, studijskoga programa

na kojem se izvodi/izvodio i razinu

studijskoga programa)

Engleski jezik 1 na studijima Elektronike i Elektroenergetike

na 1godini dodiplomskog studija

Engleski jezik 2 na studijima Elektronike i Elektroenergetike

na 1godini dodiplomskog studija

Tehnički engleski jezik na studijima Elektronike i

Elektroenergetike na 2./5.godini dodiplomskog studija

Poslovno komuniciranje na specijalističkim diplomskim

stručnim studijima Elektronike i Elektroenergetike,

Informacijske tehnologije i Konstrukcijskog strojarstva

Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih

udžbenika iz područja predmeta

Malešević, M. Business Communication, Udžbenik, Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu (2012)

Malešević, M., English in Electrical Engineering, web izdanje, Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu (2011)

Malešević, M. English in Ground Aviation, Udžbenik , ISBN 978-953-95676-0-4, Zračna luka 'Split' i Sveučilišni studijski centar za stručne studije Sveučilišta u Splitu (2007)

Stručni, znanstveni i umjetnički

radovi objavljeni u posljednjih pet

godina iz područja predmeta

(najviše 5 referenca)

Malešević, M. Lektura rada:Džaja, B., Bonković, M., Malešević, Lj. „Solving a two-colourproblem by applying probabilistic approach to a full-colour multi-frame image super-resolution“ prihvaćenog za objavu u časopis:Elsevier Signal Processing: Image Communication (2013)

Malešević, M. Prijevod rada:Vukšić, M., Beroš, S., Vukšić, L.“ The Multiresonant Converter Steady-State Analysis based on Dominant resonant Process“objavljenog u IEEE Transactions on Power Electronics, vol.26.no.5 (2011)

Malešević, M. Prijevod rada:Vukšić, M., Beroš, S.,“ The Discrete Small Signal Modeling of the Multiresonant Converter“ prezentiranog na konferenciji IEEE bologna Power Tech(IEEE Cat. No.03EX719), Bologna

Malešević, M. Prijevod studijskih programa diplomskoga studija Politehnika, (2011)

Malešević, M. Prijevod studijskih programa stručnih studija Elektronike i Elektroenergetike, (2010) –dopusnica za izvođenje programa s 180 ECTS

Stručni i znanstveni radovi iz

metodike i kvalitete nastave

objavljeni u posljednjih pet godina

(najviše 5 referenca)

Stručni, znanstveni i umjetnički

projekti iz područja predmeta koji

su se provodili u posljednjih pet

godina (najviše 5 referenca)

/


U sklopu kojega programa i u

kojem je opsegu nositelj stekao

metodičko- psihološko-didaktičko -

pedagoške kompetencije?

U sklopu sveučilišnog diplomskog studija anglistike i

romanistike pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i

znanstveni rad/umjetnički rad

/

Titula, ime i prezime sunositelja Dr.sc. Ljubomir Malešević, prof.v.š.


Poslovno komuniciranje – DET001


Adresa Don Frane Bege 34, 21214 Kaštel Kambelovac

Telefon 021/220-565


Osobna web stranica



027601



Profesor visoke škole u trajnom zvanju, 5. travnja 2005.


Tehničke znanosti, elektrotehnika



Datum zaposlenja Listopad 1998.


profesor

Područje rada Osnove elektrotehnike, automatski regulacijski sustavi

Funkcija Zamjenik pročelnika odjela za osiguravanje kvalitete


Zvanje Doktor znanosti

Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - FESB

Mjesto Split

Nadnevak 23. svibnja 1994.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 4


Njemački - 2






Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca)


Pravila PowerPoint prezentacije, Web izdanje (MOODLE), Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2013.



PRIZNANJA I NAGRADE


Plaketa za izuzetan doprinos razvoju Sveučilišta u Splitu – 5. lipnja 2014.god.

Titula, ime i prezime nositelja KATARINA BLAŽEVIĆ MIŠE, stručni suradnik za javnu nabavu




Adresa Put Dragulina 42, Trogir

Telefon 099 592 0070


Osobna web stranica



/




Društvene znanosti, polje pravo



Datum zaposlenja listopad 2014.


Stručni suradniuk za javnu nabavu

Područje rada javna nabava, radno pravo


Funkcija Stručni suradnik za javnu nabavu


Zvanje dipl. iur.

Ustanova Pravni fakultet

Mjesto Split

Nadnevak 10. 12. 2013.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski - 5


Španjolski - 5


Njemački - 4




3. Bezić, S. Blažević Miše, K.: Pisane poslovne komunikacije, Split, Sveučilišni odjel za stručne studije, 2015. – e-knjiga


1. Bezić, S. Blažević-Miše, K: Pisane poslovne komunikacije,

Split, Sveučilišni odjel za stručne studije, 2015. – e-knjiga




PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja mr.sc. Ivica Ružić, viši predavač


Napredna upotreba računala DET003


Adresa Fausta Vrančića 9


Telefon 091/3344150


Osobna web stranica



317726



viši predavač, 6. travnja 2011.


tehničke znanosti, računarstvo


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu – Sveučilišni odjel za stručne studije

Datum zaposlenja listopad 2001.


profesor

Područje rada računalstvo, obradba informacija

Funkcija pročelnik odsjeka za IT


Zvanje magistar znanosti

Ustanova Fakulteta za računalništvoin informatiko – Univerza v Ljubljani

Mjesto Ljubljana



Godina 2013.

Mjesto New Delhi, Indija

Ustanova AptechLimited

Područje usavršavanja računalstvo (GraphicDesigningandEnglishCommunication)




engleski – 4


slovenski - 5



Objektno orijentirano modeliranje– studij IT-a, Odjel za stručne studije

Vođenje projekata i dokumentacija - studij IT-a, Odjel za stručne studije



N. Grgić, J. Vrlić, I. Ružić: Upotreba mini računala s Linuxoperativnim sustavom na lokacijama s zahtjevnim uvjetima okoline – MIPRO, Svibanj 2013.

S. Semenić, I. Ružić, Aplikacija za popis informatičke opreme razvijena preko razvojnog okvira UniFrame, Internationalscientificandprofessionalconference CIET 2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology

G. Gojak, I. Ružić: UniFrame – Okvir za razvoj aplikacija za visokoobrazovne ustanove, Internationalscientificandprofessionalconference CIET


2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology


G. Drašinac, I. Ružić: Primjena elektroničkog učenja u nastavi ronjenja autonomnom ronilačkom opremom, Internationalscientificandprofessionalconference CIET 2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology

N. Grgić, I. Ružić, I. Burazin: Upotreba CodeAnywherea u nastavi programerskih kolegija, Internationalscientificandprofessionalconference CIET 2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology


EOPOWER - EarthObservation for EconomicEmpowerment, Project Num. 603500, FP7


PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Tanja Ćirić, mag. educ. inf.


Napredna uporaba računala - DST003


Adresa Stepinčeva 10, 21000 Split

Telefon +385 91 791 5019


Osobna web stranica





Asistent, 21. svibnja 2014.


Tehničke znanosti, računarstvo


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne studije

Datum zaposlenja 1. srpnja2014.


Suradnik

Područje rada Obrada informacija, Baze podataka

Funkcija Asistent


Zvanje Magistra edukacije informatike

Ustanova Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto Split

Nadnevak 15. lipnja 2012.



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 5






Ružić I., Ćirić T.: Praktikum – baze podataka, web izdanje,Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2010.





PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Mr.sc. Luka Mladineo,


Osnove računovodstva EL


Adresa Žnjanska 8

Telefon 021/393-202


Osobna web stranica

Godina rođenja 1979


303616




Viši predavač, 19.07.2013.


društvene znanosti, ekonomija


Ustanova zaposlenja Odjel za stručne studje Sveučilišta u Splitu

Datum zaposlenja 01.05. 2004. Naziv radnoga mjesta (profesor, istraživač, suradnik i sl.)

Viši predavač

Područje rada Računovodstvo, porezi

Funkcija Viši predavač


Zvanje Magistar znanosti

Ustanova Ekonomski fakultet

Mjesto Split

Nadnevak 16.07.2010


Godina 2005

Mjesto Stoke on Trent

Ustanova StaffordshireUniversity

Područje usavršavanja Ekonometrija




Engleski, 5


Talijanski, 3




Računovodstvo, Porez na dodanu vrijednost, Posebni porezi stručni studij računovodstva i financija. Financiranje jedinica lokalne uprave i samouprave, specijalistički stručni studij računovodstva i financija


1. Mladineo, L.: Osnove računovodstva, PowerPoint prezentacija, Web izdanje (MOODLE), Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2015.


1.Luka Mladineo, Nenad Vudrć ; OBRAČUN AMORTIZACIJE S POREZNOG I RAČUNOVODSTVENOG ASPEKTA; Računovodstvo i menadžment Rim Zagreb.- Split 2011. (ISBN 978-953-96838-8-5) 2.Vera Gorjanc, Luka Mladineo; REVALORIZACIJA I VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE DUGOTRAJNE IMOVINE; 2nd Internationalconference «Vallisaurea» Focus on Regionaldevelopment; Požega Hrvatska; (ISBN:978-953-77444. 3.Luka Mladineo, Vera Gorjanc; UTJECAJ REZERVIRANJA NA POREZ NA DOBIT; 3nd Internationalconference «Vallisaurea» Focus on Regionaldevelopment; Požega Hrvatska; (ISBN:978-953-7744-06-9)


-16-8)

4.Luka Mladineo, Jelena Vidović; ACCOUNTING TREATMENT OF LEASES ACCORDING TO IAS 17 IN CROATIA; XXIV. MicroCADInternationalScientificConference 2010. Section Q EconomicChallengesinthe XXI Century (ISBN: 978-963-661-925-1) 5.Petar Pepur, DijanPocrnjić, Luka Mladineo; CREATIVE

ACCOUNTING ON THE CAPITAL MARKET XXIV.

MicroCADInternationalScientificConference 2010. Section Q

EconomicChallengesinthe XXI Century (ISBN: 978-963-661-925-1)




PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja

Dr.sc. Marija Šiško Kuliš, izv.prof.


Priprema i vođenje projekta DET002


Adresa Ilijin potok 16, 21210 Solin

Telefon 098 414 732


Osobna web stranica



217703



Izvanredni profesor, svibanj 2011.


Tehničke znanosti, strojarstvo


Ustanova zaposlenja HEP Proizvodnja


Datum zaposlenja 1. rujna 1994.


Rukovoditelj strojarskog odjela u PP HE Jug

Područje rada Strojarstvo, investicijski projekti

Funkcija Rukovoditelj i nadzorni inženjer



Ustanova Fakultet strojarstva i brodogradnje-Zagreb

Mjesto Split

Nadnevak 21.09. 2000.


Godina 1998/1999; 1995-1997

Mjesto LJubljana

Ustanova Turboinštitut

Područje usavršavanja Vodne turbine_vođenje projekta rekonstrukcije hidroelektrana




Engleski – 5


Njemački - 2




Procjena tehnologijskih projeketa– dodiplomdki studij fizike, PMF Split,

Procjena tehnologijskih projekata- diplomski studije, Industrijsko inženjerstvo, FESB, Split.


2. Siško –Kuliš, Gribišić, (2010.) Upravljanje kvalitetom, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fajultet.


Šiško Kuliš, M. (2013.): Ispitivanje osposobljenosti menadžmeta za primjenu alata i tehnika upravljanja kvalitetom u tvrtkama elektro i metaloprerađivačke industrije Hrvatske, Zbornik radova, Međunarodna konferencije, Neum 2013.

Gojsalić, M.Vučina, D.Šiško Kuliš, M. (2010.): Tehničko – tehnološka analiza isplativosti proizvodnje drvnog namještaja za opremanje jahti, jedrilica i katamarana. // Naše more : znanstveni časopis za more i pomorstvo. 57 (2010).

Rilov, S. Vučina, D.,Šiško Kuliš, M. (2010.): Technicalandtechnologicalcosteffectivenessanalysis for establishmentof a printinghouse. // Tehnički vjesnik : znanstveno-

stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta u Osijeku.

Šiško Kuliš, M., Grubišić,D. (2010.):

Kritični faktori uspjeha u sustavima upravljanja kvalitetom // 1st

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=443203






InternationalConference MTSM 2010 / Prof.dr. Dražen Živković (ur.). Split : Hrvatsko društvo za strojarske tehnologije, Hrvatska ; c/o FESB, 2010. 121-136 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstven.

Pleština, M, Šiško Kuliš, M. Vučina, D. (2013.): AnalysisofinvestmentsinmallhydropowerplantsInternationalConferenc

e MTSM 2010 / Prof.dr. Dražen Živković (ur.). Split : Hrvatsko društvo za strojarske tehnologije, Hrvatska ; c/o FESB, 2013.




PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja prof. visoke škole dr. sc. Winton Afrić,


Tehnička Regulativa – DET045


Adresa Antuna Branka Šimića 15/V, 21000 Split

Telefon +385 91 4433806

E-mail adresa [email protected] & [email protected]




075301


Docent. 2012.


Profesor visoke škole 2011.


2.03. Područje tehničkih znanosti, pole elektrotehnika.



Datum zaposlenja 11. lipnja, 2008. godine


Profesor visoke škole

Područje rada

mailto:[email protected]



Funkcija Voditelj Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike


Zvanje Doktor tehničkih znanosti

Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva

Mjesto Zagreb

Nadnevak 27 . listopad 2003.


Godina 2005

Mjesto Milano, Italia

Ustanova Alcatel

Područje usavršavanja SDH transmisijski sustavi i uređaji


Materinski jezik Hrvatski – Talijanski


Engleski – 4 vrlo dobar


Talijanski – 5 izvrstan



Stručni dodiplomski studij Elektrotehnike (od osnutka Veleučilišta u Splitu današnjeg Odjela za stručne studije do danas) Mobilni komunikacijski sustavi Transmisijski sustavi Osnove telekomunikacija Telekomunikacijski sustavi Multimedijske komunikacije


Interna Skripta Mobilne komunikacije Interna skripta Osnove telekomunikacija (elektroničko izdanje)


Znanstveni radovi: Winton Afrić, Sonja Centner Plinsky; «UMTS LTE Downlink Cell Size Calculation» 12.-14. september 2012. ELMAR – Zadar Croatia, p.p. 105-109. Winton Afrić, Sonja Centner Plinsky; «Multipath Fadinf and LTE Downlink Cell Size Calculation » 25.-27. september 2013. ELMAR – Zadar Croatia, p.p. 259.-262 Winton Afrić, Sonja Centner Plinsky; «LTE Cell Coverage for Various Modes of Operation» 10.-12. september 2014. ELMAR – Zadar Croatia, p.p. 67. -70. Stručni radovi Winton Afrić, Petar Afrić; «Sigurnosne prijetnje i zaštita kod pametnih mobilnih uređaja» 24. -25. novembar 2014. KOM 2014 – Zagreb Croatia, p.p. 67.-74. Winton Afrić, Stipe Mandić; «Utjecaj elektromagnetskog zračenja iz opsega radijskih frekvencija na ljudsko zdravlje » 24. -25. novembar 2014. KOM 2014 – Zagreb Croatia, p.p. 75.-84.





PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Dipl.ing. Arijana Burazin Mišura, predavač


Matematika u inženjerstvu – DET004


Adresa Duvanjska 4, 21000 Split

Telefon 021/489-091


Osobna web stranica





Predavač, 19. ožujka 2013.


Prirodne znanosti, matematika



Datum zaposlenja Veljača 2009.


Profesor

Područje rada Matematika

Funkcija


Zvanje Diplomirani inženjer matematike

Ustanova PMF Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 4


Talijanski – 3






Elementarna matematika, Primijenjena i numerička matematika, Linearna algebra, Analiza 1– stručni studiji Informacijske tehnologije, Konstrukcijskog strojarstva na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu



Renata Kožul Blaževski, Ivo Baras, Arijana Burazin Mišura: „Geometrija prostora - vizualizacija korištenjem programskog paketa Wolfram Mathematica““, Zbornik radova, 4. Međunarodna konferencija gimnazija 3K, Novi Sad, 8. – 9. 11. 2013, pp. 55-70

Nada Roguljić, Arijana Burazin Mišura, Ivo Baras: „Eksponencijalna funkcija i njezine primjene u realnom životu“, Poučak, Vol. 14 No. 53, ožujak 2013., pp. 34-53,


Ivo Baras, Arijana Burazin Mišura, Nada Roguljić: „Pričam ti priču – problemski zadaci iz matematike“, Zbornik radova V kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb, 3. – 5. srpnja 2012, pp. 37-54

Arijana Burazin Mišura, Ivo Baras, Nada Roguljić: „Mobitel u službi nastave matematike“, Zbornik radova V kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb, 3. – 5. srpnja 2012, pp. 99-110

Arijana Burazin Mišura, Renata Kožul Blaževski, Ivo Baras: „Učinkovito poučavanje matematike korištenjem primjera iz konteksta struke“, Zbornik radova konferencije Contemporary Issues in Economy & Technology, Split, 19. – 21. lipnja 2014, ISBN 978-953-7220-15-0, pp. 535-545,

Arijana Burazin Mišura, Nada Roguljić, Ivo Baras: „Taj bolni pojam bijekcije“ Zbornik radova VI kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb, 1. – 3. srpnja 2014, /sažetak/, ISBN 978-953-6862-25-2



PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Nada Roguljić, predavač


Statistika – DIT006; DET043


Adresa A.G. Matoša 12, 21000 Split

Telefon 021/386-257


Osobna web stranica






Predavač, 21.05.2014.





Datum zaposlenja Srpanj 2001.


profesor

Područje rada Matematika

Funkcija PredstojnicaZavoda za matematiku i fiziku


Zvanje Profesor matematike i fizike

Ustanova Prirodoslovno matematički fakultet - Matematički odjel

Mjesto Zagreb

Nadnevak 17. listopad2000.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 4


Francuski - 3




Elementarna matematika – stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Sveučilišnom studijskom centru za stručne studije

Elementarna matematika - stručni studij Informacijske tehnologijena Sveučilišnom studijskom centru za stručne studije

Linearna algebra, Analiza 1 na stručnom studiju Informacijske tehnologije i Konstrukcijskog strojarstva na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Poslovna statistika – stručni studiji Trgovinskog poslovanja i Računovodstva i financija na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu




NadaRoguljić, Arijana Burazin Mišura, Ivo Baras: Eksponencijalna funkcija i njezine primjene u realnom životu, Poučak, br. 53 , ožujak 2013, str. 34–53.

Ivo Baras, Renata Kožul Blaževski, Nada Roguljić: Primjenaobičnih diferencijalnih jednadžbi - modeliranje i vizualizacija. Internationalscientificandprofessionalconference CIET 2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology, ISBN 978-953-7220-15-0pp. 463-478.


Arijana Burazin Mišura, Ivo Baras, Nada Roguljić:Mobitel u službi nastave matematike, V kongres nastavnika matematike RH, Zbornik radova 2012., pp 99-110.

Nada Roguljić, Danijela PerkušićMalkoč, Ivna Jurić: Kako povećati kreativnost i motivaciju među nastavnicima i studentima?Internationalscientificandprofessionalconference CIET 2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology, ISBN 978-953-7220-15-0pp. 431-442.

Ivo Baras, Arijana Burazin Mišura, Nada Roguljić: „Pričam ti priču – problemski zadaci iz matematike“, Zbornik radova V kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb, 3. – 5. srpnja 2012, pp. 37-54

Arijana Burazin Mišura, Nada Roguljić, Ivo Baras: „Taj bolni pojam bijekcije“ Zbornik radova VI kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, Zagreb, 1. – 3. srpnja 2014, /sažetak/, ISBN 978-953-6862-25-2



Položeni svi metodičko-psihološko-didaktički kolegiji u okviru nastavničkog studija matematike i fizike

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Mag.math, Luka Brčić


Statistika - DET043


Adresa Borisa Papandopula 17, 21000 Split

Telefon 097 938 9249


Osobna web stranica




Asistent, svibanj 2014.






Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu – Medicinski fakultet

Datum zaposlenja Siječanj 2015.


Stručni suradnik

Područje rada Statistička genetika

Funkcija


Zvanje Magistar matematike

Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet

Mjesto Zagreb

Nadnevak 27.02.2014


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 5





Primijenjena statistika- studij Informatike na PMF-u

Biostatistika- studij Nutricionizma na PMF-u

Uvod u numeričku matematiku- studij Matematike, Matematike-fizike i Matematike-informatike na PMF-u

Matematika II- studij Informatike-Tehnike na PMF-u

Uvod u Matematiku- studij Matematike na PMF-u

Diferencijalni i integralni račun I - studij Matematike na PMF-u

Diferencijalni i integralni račun II - studij Matematike, Matematike-fizike i Matematike-informatike na PMF-u



'Stohastički model rasta populacije', Osječki matematički list, lipanj 2014, Vol 14. br.1


.




PRIZNANJA I NAGRADE




Elektromagnetski valovi i antene – DET046



Telefon +385 91 4433806





075301


Docent. 2012.










Područje rada





Mjesto Zagreb



Godina 2005


Ustanova Alcatel





















PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Silvano Jenčić, dipl.inž.elektrotehnike


Modulacijski postupci s primjenom – DET006


Adresa Odeska 15, 21000 Split

Telefon 091 44 33 953


Osobna web stranica







Predavač, 28. listopada 2011.





Datum zaposlenja 15. studeni 2011.


Profesor

Područje rada Projektiranje podržano računalom, komunikacijske tehnologije, industrijske računalne mreže

Funkcija


Zvanje Dipl. inž. elektrotehnike

Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje – FESB

Mjesto Split

Nadnevak 22. prosinac 1988.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 3





Modulacijski postupci s primjenom– specijalistički studij Politehnike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu (od 2012)







PRIZNANJA I NAGRADE




Sustavi usmjerenih radio veza – DET007



Telefon +385 91 4433806





075301


Docent. 2012.










Područje rada





Mjesto Zagreb



Godina 2005


Ustanova Alcatel





















PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Marijo Nižetić, dipl. ing.


Detekcija i mjerenje elektromagnetskog zračenja DET049


Adresa Put ribnjaka 5

Telefon


Osobna web stranica







viši predavač 28. rujna 2012




Datum zaposlenja 03.07.2008


profesor

Područje rada Elektrotehnika, elektronika, telekomunikacije

Funkcija


Zvanje Dipl. ing


Mjesto Split

Nadnevak 1981.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski (vrlo dobar) 4


Francuski (dovoljan) 2




Prometni fakultet, Zagreb (2 god.) Srednja tehnička škola, Split (13 god.)




Prevedena i dorađena knjiga „Using Moodle 2e“ – WEB, 2012


U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao


metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

PRIZNANJA I NAGRADE




Podvodni akustički uređaji – DET050

Radiofrekvencijska mikroelektronika – DET051

Ćelijski radio sustavi – DET047

Radarski sustavi – DET008

Radiodifuzijski sustavi – DET048



Telefon +385 91 4433806





075301


Docent. 2012.










Područje rada





Mjesto Zagreb



Godina 2005


Ustanova Alcatel





















PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Mr.sc. Tonko Kovačević, viši pred.


Radiodeterminacijski sustavi – DET052


Adresa Terzićeva 9, 21000 Split

Telefon 0913344199


Osobna web stranica



316306




Viši predavač, 21. svibnja 2013.





Datum zaposlenja 1. travnja 2008.


profesor

Područje rada Telekomunikacije i informatika, Elektronika

Funkcija Pročelnik odsjeka za elektrotehniku




Mjesto Split

Nadnevak Veljača 1999.


Godina 2010-2011

Mjesto Zagreb

Ustanova Carnet

Područje usavršavanja E-learning akademija




Engleski – 4


Francuski - 2




Elektronički elementi i sklopovi – stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Analogni i digitalni sklopovi - stručni studij Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Osnove elektronike - stručni studij Informacijskih tehnologija na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu


3. Nastavni materijali - Moodle


T. Kovačević, M. Vukšić, B. Džaja. Komunikacija vidljivim svjetlom - osnovni koncepti, fizički sloj, primjene. Savjetovanje KOM 2014 Zagreb.

Marko Vukšić, Tonko Kovačević, Joško Miše. SolarClimber: A Problem SolvingApproachin Power electronicsandcontrolsystemsteaching. CIET 2014, Split

S. Antunović Terzić, T. Kovačević, S. Zorica, Lj. Malešević. Primjena Interneta stvari u visokom obrazovanju. CIET 2014, Split


Siniša Zorica, Tonko Kovačević, Sandra Antunović Terzić, „Implementacija računalnog programa na temelju studije vrednovanja upotrebljivosti“, CIET 2014, Split

[Zorica S, Antunović Terzić S, Kovačević T, Lipovac M, „Proširenje mogućnosti laboratorija“, CUC 2013, 15. Carnetova korisnička konferencija



SecureBootstrapingofInterfaceConstrainedWirelessDevices (ProtocolsandPrototypes), voditelj dr.sc. Mario Čagalj, FESB Split, ožujak 2015.


Hrvatsko vojno učilište „Petar Zrinski“, časnička škola (vod-satnija), 1996. Zagreb, 45 sati

PRIZNANJA I NAGRADE




Elektromagnetska kompatibilnost – DET053



Telefon 091 44 33 953


Osobna web stranica












Profesor


Funkcija




Mjesto Split





Godina 2003-2011.

Mjesto Međunarodni projekti

Ustanova Systec Automatizacija d.o.o.

Područje usavršavanja Automatizacija industrijskih postrojenja - željezare


Godina 2014.

Mjesto Rijeka

Ustanova INTENDO d.o.o. – certificirani KNX školski centar

Područje usavršavanja Industrijske računalne mreže – završen osnovni KNX seminar sa praktičnim ispitom




Engleski – 3





Industrijske računalne mreže – specijalistički studij Politehnike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu (od 2012)






PRIZNANJA I NAGRADE




Projektiranje širokopojasnih mreža– DET009



Telefon 0913344199



Osobna web stranica



316306










profesor






Mjesto Split



Godina 2010-2011

Mjesto Zagreb

Ustanova Carnet





Engleski – 4


Francuski - 2




Projektiranje širokopojasne mreže– specijalistički studij Elektrotehnike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Širokopojasne mreže – stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu


4. Kovačević, T.: Širokopojasne mreže–nastavni materijali, pdf- Web izdanje (MOODLE), Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2013.

5. Kovačević, T.: Projektiranje širokopojasnih mreža–nastavni materijali, pdf- Web izdanje (MOODLE), Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2013.





T. Kovacevic, T. Perkovic, M. Cagalj. LIRA: A New KeyDeploymentScheme For WirelessBodyAreaNetworks. SoftCOM 2013 (10.1109/SoftCOM.2013.6671884), Primošten, Croatia

T. Kovacevic, S. I. Vrdoljak, S. Jencic. M2M Communication: Requirements, ArchitectureAndApplications. KOM 2012, Zagreb,

T. Kovacevic, S. I. Vrdoljak, D. Duplancic. WirelessBodyAreaNetwork: Architecture. ApplicationsAndStandards”, KOM 2011, Opatija, Croatia

S. I. Vrdoljak, T. Kovacevic, Lj. Malesevic. WirelessImplantableMedicalDevicesSecurity. KOM 2010, Opatija, Croatia






PRIZNANJA I NAGRADE




Radiokomunikacije – DET010



Telefon +385 91 4433806





075301


Docent. 2012.










Područje rada








Mjesto Zagreb



Godina 2005


Ustanova Alcatel



















metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja dipl. ing. Ozren Bilan, viši predavač


Digitalna obrada signala - DET011


Adresa Teslina 5., 21000Split

Telefon 021/782556


Osobna web stranica





Viši predavač, 5. travnja 2005.




Ustanova zaposlenja Elektrotehnička škola Split

Datum zaposlenja 2004.


Profesor elektrotehničke skupine predmeta

Područje rada

Funkcija


Zvanje dipl. ing.


Mjesto Split

Nadnevak 1983.


Godina 1989., 2011.

Mjesto

Ustanova

Područje usavršavanja Seminar: Savez inženjera i tehničara Hrvatske – 1989. Uvjerenje za poslove s ovlaštenjima u nadzornoj i investitorskoj djelatnosti Seminar: EuropeanClinics, 1989. Frankfurt, Zagreb 1989. AltecLansing, USA Seminar: Edukativna prezentacija d&b audiotechnik u Hrvatskoj, Opatija 2011. db audiotechnik,.Njemačka




Engleski – 4


Njemački - 2





Veleučilište u Splitu

Digitalna obrada signala

Obrada zvučnih signala

Elektroakustika


1. O. Bilan: Predavanja iz elektroakustike, Skripta (bilješke s predavanja) Stručni studiji elektrotehnike Sveučilišta u Splitu

2. O. Bilan: Laboratorijske vježbe Elektroakustika: Mjerenja SIGMA-DELTA mjernim sustavom, Interna skripta, Stručni studiji elektrotehnike Sveučilišta u Splitu

3. O. Bilan: Digitalna obrada signala,, Interna skripta, Stručni studiji elektrotehnike Sveučilišta u Splitu 2010./2011.

4. O. Bilan: Obrada zvučnih signala,, Interna skripta, Stručni studiji elektrotehnike Sveučilišta u Splitu 2010./2011.


1. O. Bilan : Električna in akustična faza zvočnihsistemov (4 dio), Svet elektronike, vol. 10. Ljubljana,

2. O. Bilan : Merjenje akustične faze, Svet elektronike, Vol. 11., Ljubljana.

3. O. Bilan : Tipovi, principi rada i mjerenje slušalica , Svet elektronike, Ljubljana

4. O.Bilan : Sustavi za okružujuću reprodukciju zvuka - kratki povijesni prikaz, osnovna teorija te kućna i profesionalna praksa pri reprodukciji, snimanje digitalnog okružujućeg zvuka i osnove projektiranja prostorija za snimanje i reprodukciju (dio 1.-4.), Svijet elektrotehnike, Vol. 11..

5. O.Bilan : Pregled MPEG audiosustava i usporedba AAC, MP3, OGG i WMA kodera, Svijet elektrotehnike, Vol. 6, br. 41, str 35.-41.

Napomena:

Autorstvo knjiga

O. Bilan : Akustika prostorija, zvučnici, pojačala i spojni vodovi , ISBN 953-97685-0-0 UDK 681.84 : 534.84, 500 str. Split, 1998

O. Bilan : Sustavi ozvučenja, snimanje zvuka i digitalna audio tehnika , ISBN 953-97685-1-9 UDK 681.84:534.84, 840 str. Split, 2005.




DPPO FMPZ, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti - Sveučilište u Splitu, 2005. – prof.

PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja dr.sc. Barbara Džaja, predavač


Digitalna obrada signala – DET011



Adresa Valpovačka 11, 21 000 Split

Telefon 098 9123 602


Osobna web stranica http://marjan.fesb.hr/~bbaris/



303552



Predavač, 24.10.2012.







predavač

Područje rada Osnove elektrotehnike I, Osnove elektrotehnike II, Analogni i digitalni sklopovi, Elektronički sklopovi, Elektronički elementi, Digitalna obrada i analiza slike, Digitalna obrada signala.

Funkcija predavač


Zvanje Doktorica znanosti


Mjesto Split



Godina 2009.

Mjesto Oxford, United Kingdom

Ustanova Sveučilište u Oxfordu, Odjel za inženjersku znanost,. Voditelj: profesor AndrewZisserman i Dr. LyndseyPickup.

Područje usavršavanja Računalni vid




Engleski - 5


Španjolski - 5







Džaja, Barbara; Bonković, Mirjana; Malešević, Ljubomir. Solving a two-colour problem byapplyingprobabilisticapproach to a full-colourmulti- frame image super-resolution. Signal processing. Imagecommunication. 28 (2013) , 5; 509-521 (članak, znanstveni).

Džaja, Barbara. Vjerojatnosni model super-rezolucijske slike u boji, doktorska disertacija. Split, Hrvatska : Fakultet elektortehnike, strojarstva i brodogradnje, 22.01. 2013., 132 str. Voditelj: Bonković, Mirjana.

Džaja, Barbara; Antišić, Nikša; Bonković, Mirjana. Localcolourstatistics for edgedefinitionProceedingsof 18th IEEE Symposium on Computersand Communications (ISCC) 2013,Split, IEEE, 2013. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

Antišić, Nikša; Bonković, Mirjana; Džaja, Barbara. Neuralnetwork as edgedetector. Proceedingsof 2012 InternationalConference on Software, TelecommunicationsandComputerNetworks (SoftCOM). Split : IEEE, 2012. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

Kovačević, Tonko; Vukšić, Marko; Džaja, Barbara. Komunikacija vidljivim svjetlom: osnovni koncepti, fizički sloj i primjene. Elektroničke komunikacijske tehnologije i norme u informatici. CASE d.o.o. Rijeka, 2014. 57-66 (predavanje,domaća recenzija,objavljeni rad,stručni).



Alarm astmatičnog napada – BICRO PoC5_6_18 (2014 - 2015)

Računalni vid u identifikaciji kinematike sportskih aktivnosti. Voditelj projekta: dr. sc. Vladan Papić, red.prof, šifra projekta: 177-0232006-1662 (aktivni projekt)


PRIZNANJA I NAGRADE




Kriptografija s primjenom– DET038



Telefon 0913344199

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=621256










Osobna web stranica



316306










profesor






Mjesto Split



Godina 2010-2011

Mjesto Zagreb

Ustanova Carnet





Engleski – 4


Francuski - 2




Širokopojasne mreže– stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu
















PRIZNANJA I NAGRADE




Kvaliteta usluge u telekomunikacijskim mrežama DET036



Telefon


Osobna web stranica











profesor


Funkcija


Zvanje Dipl. ing


Mjesto Split

Nadnevak 1981.




Godina

Mjesto

Ustanova


















PRIZNANJA I NAGRADE




Senzorske mreže – DET056



Telefon 0913344199


Osobna web stranica



316306











profesor






Mjesto Split



Godina 2010-2011

Mjesto Zagreb

Ustanova Carnet





Engleski – 4


Francuski - 2













Tonko Kovačević, Saša Ivan Vrdoljak, Sandra Antunović Terzić, „Internet ofThings – arhitekture i aplikacije“, KOM 2013, Zagreb.







PRIZNANJA I NAGRADE




Svjetlovodni sustavi – DET012



Telefon +385 91 4433806





075301


Docent. 2012.










Područje rada





Mjesto Zagreb






Godina 2005


Ustanova Alcatel


















PRIZNANJA I NAGRADE





Objektno orjentirana analiza i dizajn – DET055



Telefon 0913344199


Osobna web stranica



316306










profesor






Mjesto Split



Godina 2010-2011

Mjesto Zagreb

Ustanova Carnet





Engleski – 4


Francuski - 2













Tonko Kovačević, Saša Ivan Vrdoljak, Sandra Antunović Terzić, „Internet ofThings – arhitekture i aplikacije“, KOM 2013, Zagreb.







PRIZNANJA I NAGRADE




Zaštitno kodiranje signala DET013



Telefon


Osobna web stranica













profesor


Funkcija


Zvanje Dipl. ing


Mjesto Split

Nadnevak 1981.


Godina

Mjesto

Ustanova


















PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Mr.sc. Ivica Ružić, viši predavač


Objektno orjentirana analiza i dizajn – DET055



Adresa Fausta Vrančića 9

Telefon 091/3344150


Osobna web stranica



317726





Tehničke znanosti, računarstvo





profesor

Područje rada Računalstvo, obradba informacija

Funkcija Pročelnik odsjeka za IT



Ustanova Fakulteta za računalništvoin informatiko – Univerza v Ljubljani

Mjesto Ljubljana



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 4


Slovenski - 5




Baze podataka - studij IT-a, Odjel za stručne studije

Baze podataka 2 - studij IT-a, Odjel za stručne studije

Objektno orijentirano modeliranje– studij IT-a, Odjel za stručne studije


9. Ružić I., Ćirić T.: Praktikum – baze podataka, web izdanje,Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2010.


S. Semenić, I. Ružić, Aplikacija za popis informatičke opreme razvijena preko razvojnog okvira UniFrame, Internationalscientificandprofessionalconference CIET 2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology


G. Gojak, I. Ružić: UniFrame – Okvir za razvoj aplikacija za visokoobrazovne ustanove, Internationalscientificandprofessionalconference CIET 2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology


G. Drašinac, I. Ružić: Primjena elektroničkog učenja u nastavi ronjenja autonomnom ronilačkom opremom, Internationalscientificandprofessionalconference CIET 2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology

N. Grgić, I. Ružić, I. Burazin: Upotreba CodeAnywherea u nastavi programerskih kolegija, Internationalscientificandprofessionalconference CIET 2014, Split, Track 4: InterdisciplinaryApproach to TeachingandLearningMethodology


EOPOWER - EarthObservation for EconomicEmpowerment, Project Num. 603500, FP7


PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Viši predavač mr. sc. Ivan Visković,


DET014Održavanje komunikacijskih sustava


Adresa Ostravska 10, 21000 Split

Telefon +385 98 242 246

E-mail adresa [email protected]&[email protected]





Viši predavač,Rujan 2011.


Viši predavač, Rujan 2011.


Područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika.


Ustanova zaposlenja Hrvatski Telekom

Datum zaposlenja Lipanj, 1998. godine


Viši stručnjak za razvoj usluga i sustava

Područje rada Telekomunikacije, razvoj mreže i usluga

Funkcija Viši stručnjak





Zvanje Magistar tehničkih znanosti

Ustanova Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike računarstva i

brodogranje

Mjesto Split

Nadnevak Studeni 2004.


Godina 1999-2014

Mjesto Munich, Stockholm, Bonn, Warsaw, Wien

Ustanova Nokia, Siemens, Ericsson, Huawei, TeleScope, IP Solutions

Područje usavršavanja PSTN, VoIP, GSM/UMTS/LTE, IMS; Održavanje sustava, Planiranje mreže




Engleski – 5izvrstan




Stručni dodiplomski studij Elektrotehnike (od osnutka Veleučilišta u Splitu današnjeg Odjela za stručne studije do danas); Komutacije i upravljanje u telekomunikacijskoj mreži


Skripta Komutacija i upravljanje u telekomunikacijskoj mreži


I.Viskovic, I.Krevatin: „VoLTE EmergencyCall Service“,

Softcom 2014

I.Krevatin, I.Viskovic: „Emergencycommunicationin IMS network: challengesinimplementation“, MIPRO 2014.




PRIZNANJA I NAGRADE





Sigurnost mreža i usluga– DET054



Telefon 0913344199


Osobna web stranica



316306










profesor






Mjesto Split



Godina 2010-2011

Mjesto Zagreb

Ustanova Carnet





Engleski – 4


Francuski - 2




















PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Mr.sc. Juraj Buzolić


Planiranje i projektiranje informacijskih i komunikacijskih sustava DET032


Adresa Mihanovićeva 44b, 21000 Split

Telefon +385 91212015


Osobna web stranica





Viši predavač 03.06.2008.




Ustanova zaposlenja POSEBNI PROJEKTI d.o.o.

Datum zaposlenja



Osnivač, direktor, prokurator

Područje rada Telekomunikacije, elektronika

Funkcija Direktor


Zvanje Magistar inženjer elektrotehnike


Mjesto Split

Nadnevak


Godina

Mjesto Zagreb

Ustanova Elektrotehnički fakultet – Postdiplomski studij





Engleski





DOMAĆI PROJEKTI

1. Juraj Buzolić, ovlašteni projektant GLAVNI IZVEDBENI PROJEKT: SVJETLOVODNA

TRANSMISIJSKA OSNOVA ZA VIŠEUSLUŽNU MREŽU

METRONET TELEKOMUNIKACIJE D.D. ZA GRADOVE

SPLIT, SOLIN, KAŠTELA I TROGIR.

2. Juraj Buzolić, istraživač ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU TELEKOMUNIKACIJA

Projekt Ericsson NT Zagreb, FESB, HPT-TKC Split, Split 2000.

do danas.

3. Juraj Buzolić, istraživač NAPREDNI KOMUNIKACIJSKI I INFORMACIJSKI SUSTAVI I

USLUGE

(P 0023 019) Projekt Ministarstva znanosti i tehnologije, 2000-

2005.

4. Juraj Buzolić, istraživač NOVE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE: RAZVOJ I

UVOĐENJE

Projekt FESB/TKC Split, Split 1995. do danas.

5. Juraj Buzolić, istraživač


MULTIMEDIJSKE KOMUNIKACIJE I INFORMACIJSKE

TEHNOLOGIJE

(P 023 023) Projekt Ministarstva znanosti i tehnologije, 1996-

2001.

6. Juraj Buzolić, istraživač PROGNOZIRANJE U TEHNICI

(P 2-07-203) Projekt Ministarstva znanosti i tehnologije, 1992-

1995.

7. Juraj Buzolić, istraživač INTERAKTIVNI DIGITALNI UDŽBENIK IZ PODRUČJA

TEORIJE INFORMACIJA

Projekt Ministarstva znanosti i tehnologije, 2001-2002.

8. Juraj Buzolić, istraživač RAZVITAK I UPORABA SUSTAVA JEDNOSMJERNOG

POVEZIVANJA (PAGING) REPUBLIKE HRVATSKE

Projekt FESB/HPT-TKC Split, Split 1996.

9. Juraj Buzolić, istraživač RAZVITAK I UPORABA SUSTAVA KABELSKE TELEVIZIJE

(CATV) REPUBLIKE HRVATSKE


10. Juraj Buzolić, istraživač RAZVITAK I UPORABA SUSTAVA KABELSKE TELEVIZIJE

(CATV) ŽUPANIJE SPLITSKO-DALMATINSKE


11. Juraj Buzolić, istraživač KOMUNIKACIJSKI SUSTAV SLUŽBE HITNE MEDICINSKE

POMOĆI ŽUPANIJE SPLITSKO-DALMATINSKE


12. Juraj Buzolić, istraživač SUSTAVI DALJINSKOG UČENJA: RAZVOJ I UVOĐENJE U

ŽUPANIJI SPLITSKO-DALMATINSKOJ


13. Juraj Buzolić, istraživač INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI: RAZVITAK I

UVOĐENJE U ŽUPANIJI SPLITSKO-DALMATINSKOJ


14. Juraj Buzolić, istraživač zadatka


RAZVOJ OPTIMALNE STRUKTURE UPRAVLJAČKOG

INFORMACIJSKOG SISTEMA TELEKOMUNIAKCIJSKE

MREŽE

Projekt SIZ znanosti, 1985-1989.

15. Juraj Buzolić, istraživač RAZVOJ I USPOSTAVA INTERAKTIVNIH SERVISA

Split 1995, WTC Split – FESB Split

MEĐUNARODNI PROJEKTI

1. Juraj Buzolić, istraživač KOMUNIKACIJSKO-INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA NADZOR

I UPRAVLJANJE U SUSTAVIMA ZAŠTITE OKOLIŠA I

EKOLOGIJI

Hrvatsko-slovenski bilateralni program suradnje u području

znanosti i tehnologije za 2000/01 godinu

2. Juraj Buzolić, istraživač UVOĐENJE NOVIH TEMATSKIH USLUGA

Hrvatsko-slovenski bilateralni program suradnje u području znanosti i tehnologije za 1998/99 godinu






PRIZNANJA I NAGRADE


Nagrada: dobio nagrade, odlikovanja i pohvalnice između kojih

za gospodarstvo:

- državno odličje: Red Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića


- Županijska nagrada za gospodarstvo

- Plaketa „Informatika 1993.“

Od 1993. do 2003. godine bio sam predsjednik

Organizacijskog odbora SOFT-com.

Titula, ime i prezime nositelja dr.sc. Marko Vukšić, prof.v.š.


Mikroprocesori i mikroračunala – DET015


Adresa Karamanova 4, 21000 Split

Telefon 021/318277


Osobna web stranica



244953


znanstveni suradnik, 24. studenog 2011.


docent, 21. prosinca 2011. profesor visoke škole,6. travnja 2011.





Datum zaposlenja ožujak 2003.


profesor

Područje rada Elektronički napajači, ugradbeni računalni sustavi

Funkcija Pomoćnik pročelnika odsjeka za elektrotehniku




Mjesto Split

Nadnevak 27. veljače2004.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 4






Osnove elektronike I i II - studij politehnike na PMF-u

Digitalna instrumenatcija- studijelektrotehnike na FESB-u


11. Vukšić, M,: Mikroprocesori i mikroračunala,PowerPoint prezentacija, Web izdanje (MOODLE),Odjel za stručne studije Sveučilišta u Splitu, Split, 2010.


Vukšić, Marko; Beroš, Slobodan, Vukšić, Lenka:THE MULTIRESONANT CONVERTER STEADY-STATE ANALYSIS BASED ON DOMINANT RESONANT PROCESS, IEEE Transactions on Power Electronics, vol.26. no.5, pp 1452-1468, 2011 ISSN 0885-8993. DOI: 10.1109/TPEL.2010.2083694

Kovačević, Tonko; Vukšić, Marko; Džaja, Barbara. KOMUNIKACIJA VIDLJIVIM SVJETLOM: OSNOVNI KONCEPTI, FIZIČKI SLOJ I PRIMJENE, Elektroničke komunikacijske tehnologije i norme u informatici / Polonijo, Mislav (ur.). Rijeka : CASE d.o.o. Rijeka, 2014. 57-66 (predavanje,domaća recenzija,objavljeni rad,stručni).

Vukšić, Marko; Kovačević, Tonko; Miše, Joško:SOLAR CLIMBER: A PROBLEM SOLVING APPROACH IN POWER ELECTRONICS AND CONTROL SYSTEMS TEACHING. Contemporary Issues in Economy and Technology, at Split, Croatia, 19-21. 06.2014 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,stručni)

Zorica, Siniša; Vukšić, Marko; Zulim, Ivan: EVALUATION OF DC-DC RESONANT CONVERTERS FOR SOLAR HYDROGEN PRODUCTION BASED ON LOAD CURRENT CHARACTERISTICS Contemporary Issues in Economy and Technology, at Split, Croatia, 19-21. 06.2014 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni)

Pierre Siohan, Ahmed Zeddam, Gautier Avril, Pascal Pagani, Sylvain Person, Marie Le Bot, Etienne Chevreau, Olivier Isson, Frederic Onado, Xavier Mongaboure, Francesco Pecile, Andrea Tonello, Salvatore D’Alessandro, Spase Drakul, Marko Vuksic, Jean-Yves Baudais, Ali Maiga, Jean-François Helard:STATE OF THE ART, APPLICATION SCENARIO AND SPECIFIC REQUIREMENTS FOR PLC.7th framework programme, Theme 3, Information & Communication Technologies(ICT) Deliverable D3.1 WP3 pages 35 ICT-213311 OMEGA, www.ict-omega.eu



ProjektWEB SERVER, OSS UNIST, Split, 2014




http://www.ict-omega.eu/


PRIZNANJA I NAGRADE




Digitalna obrada signala DET011



Telefon 021/782556


Osobna web stranica













Područje rada

Funkcija


Zvanje dipl. ing.


Mjesto Split

Nadnevak 1983.


Godina 1989., 2011.

Mjesto

Ustanova

Područje usavršavanja Seminar: Savez inženjera i tehničara Hrvatske – 1989. Uvjerenje za poslove s ovlaštenjima u nadzornoj i investitorskoj djelatnosti Seminar: EuropeanClinics, 1989. Frankfurt, Zagreb 1989. AltecLansing, USA Seminar: Edukativna prezentacija d&b audiotechnik u Hrvatskoj,

Opatija 2011. db audiotechnik,.Njemačka




Engleski – 4


Njemački - 2








Elektroakustika












Napomena:

Autorstvo knjiga







PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja dr.sc. Barbara Džaja, predavač


Digitalna obrada signala – DET011


Adresa Valpovačka 11, 21 000 Split

Telefon 098 9123 602



Osobna web stranica http://marjan.fesb.hr/~bbaris/



303552



Predavač, 24.10.2012.







predavač

Područje rada Osnove elektrotehnike I, Osnove elektrotehnike II, Analogni i digitalni sklopovi, Elektronički sklopovi, Elektronički elementi, Digitalna obrada i analiza slike, Digitalna obrada signala.

Funkcija predavač


Zvanje Doktorica znanosti


Mjesto Split



Godina 2009.

Mjesto Oxford, United Kingdom

Ustanova Sveučilište u Oxfordu, Odjel za inženjersku znanost,. Voditelj: profesor AndrewZisserman i Dr. LyndseyPickup.

Područje usavršavanja Računalni vid




Engleski - 5


Španjolski - 5






Džaja, Barbara; Bonković, Mirjana; Malešević, Ljubomir. Solving a two-colour problem byapplyingprobabilisticapproach to a full-colourmulti- frame image super-resolution. Signal processing.





Imagecommunication. 28 (2013) , 5; 509-521 (članak, znanstveni).

Džaja, Barbara. Vjerojatnosni model super-rezolucijske slike u boji, doktorska disertacija. Split, Hrvatska : Fakultet elektortehnike, strojarstva i brodogradnje, 22.01. 2013., 132 str. Voditelj: Bonković, Mirjana.

Džaja, Barbara; Antišić, Nikša; Bonković, Mirjana. Localcolourstatistics for edgedefinitionProceedingsof 18th IEEE Symposium on Computersand Communications (ISCC) 2013,Split, IEEE, 2013. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

Antišić, Nikša; Bonković, Mirjana; Džaja, Barbara. Neuralnetwork as edgedetector. Proceedingsof 2012 InternationalConference on Software, TelecommunicationsandComputerNetworks (SoftCOM). Split : IEEE, 2012. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

Kovačević, Tonko; Vukšić, Marko; Džaja, Barbara. Komunikacija vidljivim svjetlom: osnovni koncepti, fizički sloj i primjene. Elektroničke komunikacijske tehnologije i norme u informatici. CASE d.o.o. Rijeka, 2014. 57-66 (predavanje,domaća recenzija,objavljeni rad,stručni).



Alarm astmatičnog napada – BICRO PoC5_6_18 (2014 - 2015)

Računalni vid u identifikaciji kinematike sportskih aktivnosti. Voditelj projekta: dr. sc. Vladan Papić, red.prof, šifra projekta: 177-0232006-1662 (aktivni projekt)


PRIZNANJA I NAGRADE




Industrijske računalne mreže – DET016



Telefon 091 44 33 953


Osobna web stranica



















Profesor


Funkcija




Mjesto Split



Godina 2003-2011.

Mjesto Međunarodni projekti

Ustanova Systec Automatizacija d.o.o.

Područje usavršavanja Automatizacija industrijskih postrojenja - željezare


Godina 2014.

Mjesto Rijeka

Ustanova INTENDO d.o.o. – certificirani KNX školski centar

Područje usavršavanja Industrijske računalne mreže – završen osnovni KNX seminar sa praktičnim ispitom




Engleski – 3





Industrijske računalne mreže – specijalistički studij Politehnike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu (od 2012)







PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Dean Dereani, mag.ing.el.


Pouzdanost električnih sustava DET026


Adresa Zvonimirova 117c, 21210 Solin

Telefon 021/251237


Osobna web stranica





viši predavač od 2008


Tehničke znanosti, polje elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Cemex Hrvatska d.d.

Datum zaposlenja Travanj 2002.


Voditelj elektro održavanja

Područje rada Energetika, elektronika, instrumentacija i automatizacija

Funkcija Voditelj



Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - FESB Split

Mjesto Split

Nadnevak 23. ožujka 1995


Godina 2012

Mjesto Brisel, Belgija

Ustanova ACT

Područje usavršavanja Prmjenjene tehnike reguliranja





Emgleski - 4


Slovenski - 5




Automatizacija industrijskih postrojenja – stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Procesni mjerni sustavi - stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Napredni sustavi upravljanja industrijskim procesima – specijalistički stručni studiji Politehnike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Pouzdanost električnih sustava – specijalistički stručni studiji Politehnike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu



DereaniD., Cikojević M., “Održavanjeelektropostrojenja, električnihielektroničkihsustava, uređajaiinstalacijauCemexHrvatskad.d.”, 20-. međunarodno savjetovanje Održavanje 2014

DereaniD., SmardžijaM., PreglejS. “IskustvaupraktičnojprimjenisustavazatrajninadzorkvaliteteelektričneenergijeutvornicamaCemexHrvatskad.d.”, 4 - međunarodno savjetovanje CIRED 2014

DereaniD., Bubić V., “InternipravilnikzaradiodržavanjeelektropostrojenjaCemexHrvatskad.d.”, 4 - međunarodno savjetovanje CIRED 2014

DereaniD., SmardžijaM., PreglejS. “SustavzapotporuoptimiranjaenergetskeučinkovitostiuCemexhrvatskad.d.”, 4 - međunarodno savjetovanje CIRED 2014

Cikojević M., DereaniD., “UvođenjeRCMstrategijeuzprogramskupodrškuAMST.SKFalata”, 19-. međunarodno savjetovanje Održavanje 2013



Modernizacija sustava upravljanja i MCC opreme u Rudniku

Sv.Juraj, 2014/2015

Zamjena pogona i automatike vaga mlina sirovine, Sv.Juraj,

2013,

Ugradnja frekventnih regulatora na 3 mlina cementa u

Cemex Hrvatska, 2012,

Zamjena sustava za uzorkovanje i komponiranje

sirovinskog brašna 2011,


Modernizacija pogona portalnih dizalica u tvornici

Sv.Kajo, 2011


PRIZNANJA I NAGRADE


- Priznanje za dostignuća u struci na podrućju energetske ućinkovitosti od Cemex Hrvatska d.d. – 06.09.2013 - Zahvalnica Schneider Electric za predavanje: Energetska učinkovitost i praćenje potrošnje el.energije u kompleksnom industrijskom okruženju – 30.06.2012



Digitalna obrada zvučnih signala DET027



Telefon 021/782556


Osobna web stranica













Područje rada

Funkcija


Zvanje dipl. ing.


Mjesto Split

Nadnevak 1983.


Godina 1989., 2011.

Mjesto

Ustanova

Područje usavršavanja Seminar: Savez inženjera i tehničara Hrvatske – 1989. Uvjerenje za poslove s ovlaštenjima u nadzornoj i investitorskoj djelatnosti Seminar: EuropeanClinics, 1989. Frankfurt, Zagreb 1989. AltecLansing, USA


Seminar: Edukativna prezentacija d&b audiotechnik u Hrvatskoj, Opatija 2011. db audiotechnik,.Njemačka




Engleski – 4


Njemački - 2







Elektroakustika












Napomena:

Autorstvo knjiga








metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije? PRIZNANJA I NAGRADE




Napredni sustavi upravljanja industrijskim procesima DET017



Telefon 021/251237


Osobna web stranica














Funkcija Voditelj




Mjesto Split



Godina 2012


Ustanova ACT





Emgleski - 4


Slovenski - 5












DereaniD., SmardžijaM., PreglejS. “IskustvaupraktičnojprimjenisustavazatrajninadzorkvaliteteelektričneenergijeutvornicamaCemexHrvatskad.d.”, 4 - međunarodno savjetovanje CIRED 2014







Sv.Juraj, 2014/2015


2013,






Sv.Kajo, 2011


PRIZNANJA I NAGRADE


- Priznanje za dostignuća u struci na podrućju energetske ućinkovitosti od Cemex Hrvatska d.d. – 06.09.2013


- Zahvalnica Schneider Electric za predavanje: Energetska učinkovitost i praćenje potrošnje el.energije u kompleksnom industrijskom okruženju – 30.06.2012

Titula, ime i prezime nositelja Dr.sc. Predrag Đukić, prof.v.š.


Modeliranje i simuliranje procesa DET018



Telefon 091-4433818


Osobna web stranica



186146



Profesor visoke škole,


Tehničke znanosti, Strojarstvo





profesor

Područje rada Automatski regulacijski sustavi, Mehatronika

Funkcija




Mjesto Split

Nadnevak 12. Srpnja 2012


Godina 1998

Mjesto Bologna-Bertinoro

Ustanova Sveučilište u Bologni

Područje usavršavanja “Design for Quality“




Engleski – 5


Njemački - 3



Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa

Automatski ragulacijski sustavi– stručni studiji Konstrukcijsko Strojarstvo, Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu


na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Osnove mehatronike– stručni studiji Konstrukcijsko Strojarstvo, Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Tehnička mjerenja– stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Robotika– stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Optoelektronika – stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Modeliranje sustava – stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu



Barle, Jani; Đukić Predrag; Radica, Danko. Wind load and wind direction effect on lattice antena tower // 9th International Scientific Conference on Advanced Engineering, Computer Aided Design and Manufacturing (CADAM 2011) / Obsieger B, editor(s). Rijeka : Zigo Rijeka, 2011. 5-6

Barle, Jani; Grubišić, Vatroslav; Đukić, Predrag; Ban, Dario. Aspects of a reliable determination of wind-generated loading spectra // 13th International Conference on Wind Engineering / Geurts, Chris, editor(s). Amsterdam : ICWE13, 2011.

Barle, Jani; Đukić Predrag; Ban, Dario. Verification of Number of Cycles for Fatique Life Estimation of Wind-Sensitive Structures // 7th ICCSM / Virag, Zdravko ; Kozmar, Hrvoje ; Smojver, Ivica, editor(s). Zagreb, R. Hrvatska : STUDIO HRG for Croatian Society of Mechanics, 2012. 233-234

Đukić Predrag; Barle, Jani; Grubišić, Vatroslav; Ban, Dario. Reliable Model of Maximum Wind Load Amplitude // 30th Danubia Adria - Symposium on Advances in Experimental Mechanics / Alfirević, Ivo ; Semenski, Damir, editor(s). Zagreb : Croatian Society of Mechanics, 2013. 246-247




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja dipl. ing., Siniša Zorica


Analogni integrirani sklopovi – DET033


Adresa Kopilica 5, soba 109

Telefon 091 33 44 107


Osobna web stranica





predavač, 6. travnja 2011


tehničke znanosti, polje elektrotehnika, grana elektronika





predavač

Područje rada Osnove elektrotehnike, uporaba računala

Funkcija Predstojnik Zavoda za informatiku


Zvanje diplomirani inženjer elektrotehnike

Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split

Nadnevak 9. studeni 2000


Godina

Mjesto

Ustanova





engleski, 4





Osnove elektrotehnike - stručni studij Informacijskih tehnologija na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Uporaba računala - stručni studiji Elektronika, Elektroenergetika i Informacijska tehnologija na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu.





M. Lipovac, S. Zorica, S. Antunović Terzić i T. Kovačević: Primjena Moodle sustava za realizaciju udaljenog laboratorija, CUC 2012 (objavljeni rad, stručni).

Siniša Zorica, Sandra Antunović Terzić, Tonko Kovačević, Marinko Lipovac:Proširenje mogućnosti laboratorija, CUC 2013 (predavanje, objavljeni rad, stručni).

J. Smolčić, T. Kovačević, S. Zorica, S. Antunović Terzić: Platforma za upravljanje sustavom autonomnih tuševa na plažama, Tehnika i praksa (br. 10, 2013), str. 117-122 (objavljen rad, stručni).

S. Antunović Terzić, T. Kovačević, S. Zorica, Lj. Malešević: Primjena e-učenja na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu, Tehnika i praksa (br. 10, 2013), str. 123-130 (objavljen rad, stručni).

S. Zorica, M. Vukšić , I. Zulim: Evaluationof DC-DCresonantconverters for solarhydrogenproductionbased on loadcurrentcharacteristics, CIET 2014.



''Realizacija udaljenog laboratorija na Centru za stručne studije''; Siniša Zorica, Sandra Antunović-Terzić i Tonko Kovačević, Akcijski plan za 2012.


PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja dr.sc. Zlatko Jankoski, prof.v.š.


Obnovljivi izvori energije DET020


Adresa Kopilica 5, 21000 Split

Telefon 021 393 205





307964


/


profesor visoke škole, 23. srpnja 2010.


Područje tehničkih znanosti, Polje strojarstvo



Datum zaposlenja 1.listopada 2010.

https://radovi.cuc.carnet.hr/modules/request.php?module=oc_proceedings&action=summary.php&a=Accept&id=36



profesor

Područje rada Termo-energetika

Funkcija Pročelnik Odsjeka za strojarstvo


Zvanje PhD (doktor znanosti)

Ustanova Imperial College London, University of London

Mjesto London

Nadnevak 30. travnja 2006.


Godina 2008.

Mjesto Zagreb

Ustanova UNDP Hrvatska

Područje usavršavanja Energetski savjetnik




Engleski (5)


Njemački (2)


/



/


/


Z. Jankoski: „Whywe are latelytalkingsomuchaboutenergyandenvironment“, inconferenceproceedingsofthe 7th International ScientificConference “ModernAchievementsofPhysicsandFundamentalPhysicalEducation”, October 3-5, 2011, Almaty, Kazakhstan A. Dujić, Z. Jankoski: „Idejno rješenje sunčeve fotonaponske elektrane u Kopilici“, zbornik radova međunarodne znanstvene i stručne konferencije„ContemporaryIssuesinEconomy& Technology - CIET 2014“, 19-21. lipnja 2014., Split, Hrvatska


/


SustainableOrientedandLong-lastingUnique Team for Energy Self-SufficientCommunities (SOLUTION), Seventh Framework Programme (FP7), Concerto


35-satni program „Academic Teaching Excellence“, British Council i Sveučilište u Oxfordu, 2014.

PRIZNANJA I NAGRADE



/

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Maja Krčum/prof. visoke škole u naslovnom zvanju


Upravljanje elektromotornim pogonima - DET021


Adresa Bijankinijeva 8, Split

Telefon 0912067044





173265


Znanstvena suradnica 26.03.2013.


Docentica/prof. visoke škole(naslovno zvanje) 26.03.2013./03.2013.


Tehničke znanosti, polje tehnologije transporta i prometa/tehničke znanosti polje elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet

Datum zaposlenja 1.11. 1989.


docentica

Područje rada Elektroenergetski sustavi, električni strojevi, Primjena visokonaponskih tehnologija, Upravljanje kvalitetom

Funkcija Ravnateljica Centra za kvalitetu


Zvanje doktorica znanosti

Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet

Mjesto Rijeka



Godina 2006.

Mjesto Split

Ustanova KonsbergNorcontrol

Područje usavršavanja Završen tečaj za rad na brodostrojarskom simulatoru InstrucorTrainingCourse for EngineRoom Simulator


Materinski jezik Hrvatski jezik


Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 4





1.Brodski električni strojevi i uređaji, Pomorske elektrotehničke informatičke tehnologije, Pomorski fakultet u Splitu, preddiplomski studij 2.Brodski elektroenergetski sustavi , Brodostrojarstvo, Pomorski fakultet u Splitu, preddiplomski studij 3. Elektromotorni pogoni, Pomorske informatičke tehnologije,Pomorski fakultet u Splitu, diplomski studij 4.Električni strojevi I,II – Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne studije, preddiplomski studij energetike


1. Krčum, M.: Električni strojevi I, skripta, Sveučilište u Splitu, Studijski centar za stručne studije, Split, 2009. 2. Krčum, M.: Električni strojevi II, skripta, Sveučilište u Splitu, Studijski centar za stručne studije, Split, 2009. 3. Krčum, M.: Repetitorij s laboratorijskim vježbama iz električnih strojeva, Sveučilište u Splitu, Studijski centar za stručne studije, Split, 2009.


1.Gudej, Anita; Krčum, Maja:

SimulationandOptimizationofIndependedRenewable Energy

HybridSystem // ToMS – Transaction on MaritimeScience 2

(2013.), 1; 28-35 (journalarticle)

2.Krčum, M.; Gudelj, A.; Krčum, P.: TheReneuewibble Energy on Ship: SimulationandOptimization, InternationalConference on Trafficand Transport Engineering - Belgrade, November 29-30, 2012. , p.p.11-20/ Ph. D Olja Čokorilo, editor (lectureinternational, peer-review, published, scientific). 3.Krčum, Maja; Gudelj, Anita; Žižić, Leo: Modellingof Power

Management System on ShipbyUsing Petri Nets.

MiscellaneousProblemsinMaritimeNavigation, Transport

andShipping, Gdynia, Poland, pp. 139-144, 2011./ Weintrit,

Adam; Neumann, Tomasz, editor (s) (lectureinternational,

peer-review, published, scientific).

4.Krčum, Maja; Gudelj, Anta; Batinica, Vicko: Contribution To theIncreaseSafety On Ship. Proceedingsof 17th TIEMS AnnualConference 2010, Beijing, China, 2010. / Knezić, Snježana; Rosmuller, Nils; editor (s). (lectureinternational, peer-review, published, scientific) 5.Krčum, Maja; Antonić, Radovan; Žižić, Leo.:Marine Application For FuelCellTechnology, 13th Internationalconference on transport science ICTS 2010, 2010. Portorož, Slovenia, (lectureinternational, peer-review, published, scientific).




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja dipl. ing. Višnja Troskot


DET021 Upravljanje elektromotornim pogonima


Adresa Rendićeva 13, 21000 Split

Telefon +385 91 5824619





/


/


/


/



Datum zaposlenja 01. listopada 2012.


Asistent

Područje rada Elektrotehnika, politehnika

Funkcija Vanjski suradnik


Zvanje Magistra inženjerka elektrotehnike (dipl. ing. elektrotehnike)

Ustanova Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split

Nadnevak 28. ožujka 2011.


Godina /

Mjesto /

Ustanova /

Područje usavršavanja /




Engleski – 5 izvrstan


Njemački – 4 vrlo dobar



/


/


/



/


/


/

PRIZNANJA I NAGRADE


/

Titula, ime i prezime nositelja Dipl.ing Predrag Krčum


Električna rasvjeta - DET022


Adresa Bijankinijeva 8. Split

Telefon 021/488416


Osobna web stranica





Viši predavač, listopad, 2013.god.





Datum zaposlenja Studeni, 2000. god..


Viši predavač

Područje rada Električna mjerenja, Materijali u elektrotehnici, Električna rasvjeta, Električna mjerenja neelektričnih veličina

Funkcija Pomočnik pročelnika Odsjeka za elektrotehniku


Zvanje Diplomirani inženjer


Mjesto Split

Nadnevak 20. svibnja 1981.


Godina

Mjesto

Ustanova






Francuskii – 3


Engleski - 2




Materijali u elektrotehnici Sveučilište Split, odjel za stručne studije Split

Električna mjerenja Sveučilište split, odjel za stručne sudije Split

Električna rasvjeta Sveučilište Split, politehnika-elektrotehnika Split


12. Krčum P: ELEKTRIČNA MJERENJA - skripta Web izdanje (MOODLE), Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2014.

13. Krčum P. MATERIJALI U ELEKTROTEHNICI skripta Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2008.

14. Krčum P. ELEKTRIČNA RASVJERAWeb izdanje (MOODLE), Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2014.

15. Krčum P: Zbirka pitanja i zadataka s usmenih ispita iz ELEKTRIČNIH MJERENJA, (CD)Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2010.

16. Krčum P: Materijali u elektrorehnici-Laboratorijske vježbe Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2009

17. Krčum P. Električna mjerenja-Laboratorijske vježbe Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2010.


A. Gudelj, M. Krčum, P. Krčum: Furtherencouragement for thebest use ofsimulations, 14th TIEMS AnnualConference 2007, Trogir 5-8. 06. 2007.

M. Krčum, A. Gudelj, P. Krčum: The role ofinformationtechnologyinmaritimeeducation for hazard avoidance,TIEMS 2008, Annual Conference 2008.;Prague, Czech Republic, June, 2008.

T. Kovačević, D. Gašperov, P. Krčum: Mjerenje kvalitete usluge na h.323/sip konferencijskom serveru, KOM 2007, Opatija, Hrvatska, 26. – 28. 11. 2007.

M. Krčum, P. Krčum, S. Lukšić: JournalofFacultyofMaritimeStudiesin Split, 07. 2008. Split.

M. Krčum; A. Gudelj; P. Krčum: “The role ofinformationtechnologyinmaritimeeducation for hazard avoidance” (jedan od najboljih radova na TIEMS-u, proširen za objavljivanje), InternationalJournalofEmergency Management 2008., Prague.

A. Gudelj, M. Krčum, P. Krčum: Reviewofmethodsandinfformationtechnology for shipcollisionavoidance, TIEMS AnnualConference 2009.

Stručni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave


objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)



PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja mr.sc. Zdravko Jadrijev, dipl. ing. el.


Parametri kvalitete električne energije - DET029


Adresa Livanjska 6A 21000 Solin

Telefon 098/237812


Osobna web stranica



312350



Viši predavač, 2010.




Ustanova zaposlenja HEP ODS Elektrodalmacija Split



dipl. inž. elektrotehnike

Područje rada Služba za razvoj i investicije

Funkcija Rukovoditelj Odjela za investicije


Zvanje mr. sc., dipl.ing.elektrotehnike


Mjesto SPLIT



Godina

Mjesto

Ustanova






Engleski – 4





18. Školske godine 2003./2004. izvodio je nastavu iz više stručnih kolegija u srednjoj Industrijskoj školi u Splitu.

19. Od školske godine 2006./2007., na Odsjeku za elektrotehniku Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije Sveučilišta u Splitu, kao vanjski suradnik, u zvanju predavača (biran 05.06.2007.) izvodi nastavu iz kolegija Upravljanje u elektroenergetskom sustavu. Nastavu iz gore navedenog kolegija, u trajanju od 60 sati godišnje izvodi do danas (u zvanju viši predavač)

20. Od školske godine 2013/2014 na Specijalističkom stručnom studiju elektrotehnike izvodi nastavu u zvanju višeg predavača iz kolegija Parametri kvalitete električne energije



1. Jadrijev, Zdravko; Brestovec, Boris; Njavro, Boris.

Automatic network reconfiguration - Split Airport (Croatia)

// CIRED 2013: 22nd International ConferenceandExhibition on

ElectricityDistribution / The IET and CIRED (ur.).

Stockholm : The IET and CIRED, 2013. 0670-1-0670-4

(poster,međunarodnarecenzija,objavljenirad,znanstveni).

2. Jadrijev, Zdravko; Majstrović, Goran

Daily fluctuationsofelectricreliabilityindices // CIRED 21st

International ConferenceandExhibition on ELECTRICITY

DISTRIBUTION (CIRED Frankfurt 2011),

Conferenceproceedingspart 1 / MicheleDelville (ur.). Liege -

Belgium : CIRED, 2011. 0714/1-0714/4


3. Jadrijev, Zdravko; Njavro, Boris; Brestovec, Boris; Brajković,

Denis.

Automatska rekonfiguracija mreže - Zračna luka Split //

Treće savjetovanje hrvatskog ogranka međunarodne

elektrodistribucijske konferencije CIRED / Tonković, Zdenko




http://bib.irb.hr/datoteka/515890.CIRED2011_0714_final.pdf


(ur.).

Zagreb : HO CIRED, 2012. SO3-18

(predavanje,domaćarecenzija,objavljenirad,stručni).

4. Jadrijev, Zdravko; Majstrović, Goran.

Dnevna dinamika pouzdanosti elektrodistribucijske mreže

// Drugo savjetovanje hrvatskog ogranka međunarodne


(ur.).

Zagreb : Hrvatski ogranak međunarodne elektrodistribucijske

konferencije CIRED, 2010. SO5-6.1-SO5-6.10

(predavanje,domaćarecenzija,objavljenirad,znanstveni).

5. Jadrijev, Zdravko; Majstrović, Matislav; Majstrović, Goran.

Therelationshipbetweenreliabilityindicesanddailyloadcurve

// Proceedingsof 20th International ConferenceandExhibition

on ElectricityDistribution (CIRED Prag 2009).

IET ServicesLtd, 2009. 0909.1-0909.4

(poster,međunarodnarecenzija,objavljeni rad, znanstveni).




PRIZNANJA I NAGRADE




Pouzdanost električnih sustava - DET026



Telefon 021/251237


Osobna web stranica





http://bib.irb.hr/datoteka/580228.SO3-18.pdf

http://bib.irb.hr/datoteka/472452.Cired_2010_Jadrijev_Majstro.pdf

http://bib.irb.hr/datoteka/419352.CIRED2009_0909_Paper.pdf

http://www.cired2009.org/













Funkcija Voditelj




Mjesto Split



Godina 2012


Ustanova ACT





Emgleski - 4


Slovenski - 5











DereaniD., SmardžijaM., PreglejS. “Iskustvaupraktičnojprimjenisustavazatrajninadzorkvaliteteele


ktričneenergijeutvornicamaCemexHrvatskad.d.”, 4 - međunarodno savjetovanje CIRED 2014







Sv.Juraj, 2014/2015


2013,






Sv.Kajo, 2011


PRIZNANJA I NAGRADE


- Priznanje za dostignuća u struci na podrućju energetske ućinkovitosti od Cemex Hrvatska d.d. – 06.09.2013 - Zahvalnica Schneider Electric za predavanje: Energetska učinkovitost i praćenje potrošnje el.energije u kompleksnom industrijskom okruženju – 30.06.2012

Titula, ime i prezime nositelja mr.sc. Zdravko Jadrijev, dipl. ing. el.


UPRAVLJANJE ENERGETSKIM SUSTAVIMA – DET023


Adresa Livanjska 6A 21000 Solin

Telefon 098/237812


Osobna web stranica



312350




Viši predavač, 2010.







dipl. inž. elektrotehnike


Funkcija Rukovoditelj Odjela za investicije


Zvanje mr. sc., dipl.ing.elektrotehnike


Mjesto SPLIT



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 4





21. Školske godine 2003./2004. izvodio je nastavu iz više stručnih kolegija u srednjoj Industrijskoj školi u Splitu.

22. Od školske godine 2006./2007., na Odsjeku za elektrotehniku Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije Sveučilišta u Splitu, kao vanjski suradnik, u zvanju predavača (biran 05.06.2007.) izvodi nastavu iz kolegija Upravljanje u elektroenergetskom sustavu. Nastavu iz gore navedenog kolegija, u trajanju od 60 sati godišnje izvodi do danas (u zvanju viši predavač)

23. Od školske godine 2013/2014 na Specijalističkom stručnom studiju elektrotehnike izvodi nastavu u zvanju višeg predavača iz kolegija Parametri kvalitete električne energije




1. Jadrijev, Zdravko; Brestovec, Boris; Njavro, Boris.

Automatic network reconfiguration - Split Airport (Croatia)

// CIRED 2013: 22nd International ConferenceandExhibition on

ElectricityDistribution / The IET and CIRED (ur.).

Stockholm : The IET and CIRED, 2013. 0670-1-0670-4


2. Jadrijev, Zdravko; Majstrović, Goran

Daily fluctuationsofelectricreliabilityindices // CIRED 21st

International ConferenceandExhibition on ELECTRICITY

DISTRIBUTION (CIRED Frankfurt 2011),

Conferenceproceedingspart 1 / MicheleDelville (ur.). Liege -

Belgium : CIRED, 2011. 0714/1-0714/4


3. Jadrijev, Zdravko; Njavro, Boris; Brestovec, Boris; Brajković,

Denis.

Automatska rekonfiguracija mreže - Zračna luka Split //

Treće savjetovanje hrvatskog ogranka međunarodne


(ur.).

Zagreb : HO CIRED, 2012. SO3-18

(predavanje,domaćarecenzija,objavljenirad,stručni).

4. Jadrijev, Zdravko; Majstrović, Goran.

Dnevna dinamika pouzdanosti elektrodistribucijske mreže

// Drugo savjetovanje hrvatskog ogranka međunarodne


(ur.).

Zagreb : Hrvatski ogranak međunarodne elektrodistribucijske

konferencije CIRED, 2010. SO5-6.1-SO5-6.10

(predavanje,domaćarecenzija,objavljenirad,znanstveni).

5. Jadrijev, Zdravko; Majstrović, Matislav; Majstrović, Goran.

Therelationshipbetweenreliabilityindicesanddailyloadcurve

// Proceedingsof 20th International ConferenceandExhibition

on ElectricityDistribution (CIRED Prag 2009).

IET ServicesLtd, 2009. 0909.1-0909.4

(poster,međunarodnarecenzija,objavljeni rad, znanstveni).







http://bib.irb.hr/datoteka/515890.CIRED2011_0714_final.pdf

http://bib.irb.hr/datoteka/580228.SO3-18.pdf

http://bib.irb.hr/datoteka/472452.Cired_2010_Jadrijev_Majstro.pdf

http://bib.irb.hr/datoteka/419352.CIRED2009_0909_Paper.pdf

http://www.cired2009.org/





PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Eduard Škec dipl.ing.el.


Elektroenergetski kabeli – DET024


Adresa Ante Petravića 3 21000 Split

Telefon 021/507917


Osobna web stranica





Predavač od 2010 - elektroenergetika





Datum zaposlenja Prosinac 1994.


Dipl.ing.elektrotehnike


Funkcija Rukovoditelj službe za razvoj i investicije


Zvanje Dipl.ing.elektrotehnike

Ustanova Elektrotehnički fakultet - ETF

Mjesto Sarajevo

Nadnevak 18. kolovoza 1993.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 3






Zaštita, mjerenja i ispitivanja električnih postrojenja (Industrijska škola Split)

Zaštita, mjerenja i ispitivanja električnih postrojenja, Rasklopna postrojenja, Zaštita vodova, Organizacija rada i Specijalistička praksa (Pučko otvoreno učilište Split)

Zaštita, mjerenja i ispitivanja električnih postrojenja, Rasklopna postrojenja, Zaštita vodova i Specijalistička praksa (Centar za obrazovanje odraslih Ex Catedra Split)

Prijenosne mreža (Sveučilišni stručni centar za stručne studije Split – asistent)


24. Eduard Škec: Predavanja iz elektroenergetskih kabela (električni parametri kabela, sastavni dijelovi kabela, vrste kabela, gubici kabelskog prijenosa, toplinski otpori i kapaciteti, strujna opteretivost kabela, nove tehnologije u izradi kabela, polaganje kabela, kabelski pribor za spajanje i završavanje energetskih mreža, eksploatacija i ispitivanje EE kabela, Odjel za stručne studije, studij elektrotehnike Split, 2012..


28 međunarodni elektrotehnički simpozij „Dani Josipa Lončara“ – Održan od 4. do 7. svibanj 2014. g. – Šibenik tema:

Određivanje mjesta kvara na elektroenergetskim kabelima metodom naponskog lijevka




PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja dr.sc. Slobodanka Jelena Cvjetković, v. pred.



Telekomunikacije u elektroenergetskim sustavima – DET025


Adresa Biokovska 6, 21000 Split

Telefon 091 4433814


Osobna web stranica



292686



viši predavač, lipanj 2013.


područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika



Datum zaposlenja 14. veljače 2006.


profesor

Područje rada osnove elektrotehnike, elektroenergetski sustavi, elektrostatska pražnjenja na plovnim objektima u dinamičkim uvjetima, komunikacije elektroenergetskim sustavima

Funkcija


Zvanje doktor tehničkih znanosti

Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet Rijeka

Mjesto Rijeka

Nadnevak 16. srpanj 2012.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 4





Osnove elektroenergetike – stručni studij elektrotehnike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Osnove elektrotehnike - stručni studij Konstrukcijsko strojarstvo na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Telekomunikacije u elektroenergetskim sustavima - specijalistički studij Politehnika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu



25. Roguljić, M., Cvjetković, S. J.: Osnove elektrotehnike - skripta, Veleučilište u Splitu, Split, 2002.

26. Cvjetković, S. J.: Osnove elektroenergetike - skripta i PowerPoint prezentacija, Web izdanje (MOODLE), Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2015.

27. Cvjetković, S. J.: Telekomunikacije u elektroenergetskom sustavu - skripta i PowerPoint prezentacija, Web izdanje (MOODLE), Sveučilišni odjel za stručne studije, Split, 2015.


Kasum, J.; Cvjetković, S. J.; Stanivuk, T.: Dynamic Model for Calculating the VHF Radio Horizon at Sea. // Brodogradnja : časopis brodogradnje i brodograđevne industrije. 64 (2013) , 4; 482-487 (prethodno priopćenje, znanstveni).

Jadrijev Z., Majstrović G., Cvjetković S. J.: Utjecaj 110 kV MTU postrojenja na vođenje elektronergetskog sustava, 9. Savjetovanje CRO CIGRE, Cavtat, studeni 2009. - zbornik radova

Bačić J., Cvjetković S. J. Silent organization business scenario, Međunarodna naučno-stručna konferencija „Na putu ka dobu znanja“, Split, rujan 2009. - zbornik radova




Studij pedagoške skupine predmeta , Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu, 1996.

stručni ispit za zvanje profesor skupine elektrotehničkih predmeta, Velika Gorica, 1998.

PRIZNANJA I NAGRADE




Telekomunikacije u elektroenergetskim sustavima – DET025 (Laboratorijske vježbe)



Telefon 091 44 33 953


Osobna web stranica
















Profesor


Funkcija




Mjesto Split



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski – 3





Telekomunikacije u elektroenergetskim sustavima (Laboratorijske vježbe) – specijalistički studij Politehnike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu (od 2013)

Modulacijski postupci s primjenom - specijalistički studij Politehnike na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu (od 2012)








PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Dr.sc. Predrag Đukić, prof.v.š.


Električno mjerenje neelektričnih veličina DET039



Telefon 091-4433818


Osobna web stranica



186146



Profesor visoke škole,


Tehničke znanosti, Strojarstvo





profesor

Područje rada Automatski regulacijski sustavi, Mehatronika

Funkcija




Mjesto Split

Nadnevak 12. Srpnja 2012


Godina 1998

Mjesto Bologna-Bertinoro

Ustanova Sveučilište u Bologni

Područje usavršavanja “Design for Quality“




Engleski – 5



Njemački - 3




Automatski ragulacijski sustavi– stručni studiji Konstrukcijsko Strojarstvo, Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Osnove mehatronike– stručni studiji Konstrukcijsko Strojarstvo, Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Tehnička mjerenja– stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Robotika– stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Optoelektronika – stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu

Modeliranje sustava – stručni studiji Elektronika i Elektroenergetika na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu



Barle, Jani; Đukić Predrag; Radica, Danko. Wind load and wind direction effect on lattice antena tower // 9th International Scientific Conference on Advanced Engineering, Computer Aided Design and Manufacturing (CADAM 2011) / Obsieger B, editor(s). Rijeka : Zigo Rijeka, 2011. 5-6

Barle, Jani; Grubišić, Vatroslav; Đukić, Predrag; Ban, Dario. Aspects of a reliable determination of wind-generated loading spectra // 13th International Conference on Wind Engineering / Geurts, Chris, editor(s). Amsterdam : ICWE13, 2011.

Barle, Jani; Đukić Predrag; Ban, Dario. Verification of Number of Cycles for Fatique Life Estimation of Wind-Sensitive Structures // 7th ICCSM / Virag, Zdravko ; Kozmar, Hrvoje ; Smojver, Ivica, editor(s). Zagreb, R. Hrvatska : STUDIO HRG for Croatian Society of Mechanics, 2012. 233-234

Đukić Predrag; Barle, Jani; Grubišić, Vatroslav; Ban, Dario. Reliable Model of Maximum Wind Load Amplitude // 30th Danubia Adria - Symposium on Advances in Experimental Mechanics / Alfirević, Ivo ; Semenski, Damir, editor(s). Zagreb : Croatian Society of Mechanics, 2013. 246-247


Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji


su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)


PRIZNANJA I NAGRADE


Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Rino Lucić


Sklopni aparati(DET034)


Adresa Split, Duplančića dvori 3

Telefon 091/ 4 305 611


Osobna web stranica -



154916


-


redoviti profesor, 18.siječnja 2010.


tehničke znanosti, elektrotehnika


Ustanova zaposlenja FESB, Sveučilište . U Splitu

Datum zaposlenja 25. rujna 1987.


profesor

Područje rada elektrotehnika

Funkcija -


Zvanje dr. sc.

Ustanova FESB, Sveučilište u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak 16. rujna 1999.


Godina 1992

Mjesto Swansea (Velika Britanija)

Ustanova University CollegeofSwansea, University ofWalles

Područje usavršavanja Numeričko modeliranje elektromagnetskog polja

Godina 2001./ 2002.

Mjesto Amiens, San Quentin (Francuska)

Ustanova Universite de PicardieJulesVerne

Područje usavršavanja Modeliranje električnih strojeva metodom konačnih elemenata i magnetskih krugova





engleski, 4



Električni sklopni aparati (diplomski studij),FESB Marine electricalsystems (stručni studij MCAST-Malta) Electricaltechnology(stručni studij MCAST-Malta)


-


1) R. Lucić, et al. ' A characteristics-basedfinite element method for transmission line problem', Electric powersystemsresearch (0378-7796) 84 (2012), 1; 152-1581) 2) R. Lucić, et al. ' Groundinggridtransientanalysisusingtheimprovedtransmission line model based on thefinite element method', Int. Trans. on El. Energy Systems, (1546-3109) 23 (2013), 2; 282-289. 3) R. Lucić, et al. ' Time domainfinite element methodanalysisofmulti-conductortransmissionlines', European Transactions on Electrical Power (1430-144X) 20 (2010), 6; 822-832. 4) S. Vujević, R. Lucić, et. al. '.Izrada pravila i mjera sigurnosti za osiguranje mjesta rada na elektroenergetskim vodovima', Studija za HEP OPS, Split, 2013.


-


Projekt MZOŠ 023-0000000-3271 Projekt MZOŠ 023-0231581-1610 IPA projekt'Profesionalni razvoj programa za MCAST studente i docente', Malta, 2011/2012.


Izobrazba: Implementacije ishoda učenja u razvoj studijskih programa i kurikuluma; Povezivanje ishoda učenja i metoda poučavanja-Prof. dr. sc. Izabela Sorić, Odjel za psihologiju,Sveučilište u Zadru, i Doc. dr. sc. Slavica Šimić Šašić,Odjel izobrazbu učitelja i odgojitelja,Sveučilište u Zadru, ukupno 24 sata (od 2mj.-4.mj.2014); u sklopu IPA IV projekt:"ME4CataLOgue - Hrvatski katalog znanja, vještina i kompetencija za studije strojarstva temeljen na ishodima učenja (za preddiplomski, diplomski i doktorski studij)".

PRIZNANJA I NAGRADE


-

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Maja Krčum/prof. visoke škole u naslovnom zvanju


Izabrana poglavlja iz električnih strojeva DET035


Adresa Bijankinijeva 8, Split

Telefon 0912067044





173265



Znanstvena suradnica 26.03.2013.


Docentica/prof. visoke škole(naslovno zvanje) 26.03.2013./03.2013.


Tehničke znanosti, polje tehnologije transporta i prometa/tehničke znanosti polje elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet

Datum zaposlenja 1.11. 1989.


docentica

Područje rada Elektroenergetski sustavi, električni strojevi, Primjena visokonaponskih tehnologija, Upravljanje kvalitetom

Funkcija Ravnateljica Centra za kvalitetu


Zvanje doktorica znanosti

Ustanova Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet

Mjesto Rijeka



Godina 2006.

Mjesto Split

Ustanova KonsbergNorcontrol

Područje usavršavanja Završen tečaj za rad na brodostrojarskom simulatoru InstrucorTrainingCourse for EngineRoom Simulator


Materinski jezik Hrvatski jezik


Engleski jezik, 5


Talijanski jezik, 4




1.Brodski električni strojevi i uređaji, Pomorske elektrotehničke informatičke tehnologije, Pomorski fakultet u Splitu, preddiplomski studij 2.Brodski elektroenergetski sustavi , Brodostrojarstvo, Pomorski fakultet u Splitu, preddiplomski studij 3. Elektromotorni pogoni, Pomorske informatičke tehnologije,Pomorski fakultet u Splitu, diplomski studij 4.Električni strojevi I,II – Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne studije, preddiplomski studij energetike


1. Krčum, M.: Električni strojevi I, skripta, Sveučilište u Splitu, Studijski centar za stručne studije, Split, 2009. 2. Krčum, M.: Električni strojevi II, skripta, Sveučilište u Splitu, Studijski centar za stručne studije, Split, 2009. 3. Krčum, M.: Repetitorij s laboratorijskim vježbama iz električnih strojeva, Sveučilište u Splitu, Studijski centar za stručne studije, Split, 2009.


1.Gudej, Anita; Krčum, Maja:

SimulationandOptimizationofIndependedRenewable Energy



HybridSystem // ToMS – Transaction on MaritimeScience 2

(2013.), 1; 28-35 (journalarticle)

2.Krčum, M.; Gudelj, A.; Krčum, P.: TheReneuewibble Energy on Ship: SimulationandOptimization, InternationalConference on Trafficand Transport Engineering - Belgrade, November 29-30, 2012. , p.p.11-20/ Ph. D Olja Čokorilo, editor (lectureinternational, peer-review, published, scientific). 3.Krčum, Maja; Gudelj, Anita; Žižić, Leo: Modellingof Power

Management System on ShipbyUsing Petri Nets.

MiscellaneousProblemsinMaritimeNavigation, Transport

andShipping, Gdynia, Poland, pp. 139-144, 2011./ Weintrit,

Adam; Neumann, Tomasz, editor (s) (lectureinternational, peer-

review, published, scientific).

4.Krčum, Maja; Gudelj, Anta; Batinica, Vicko: Contribution To theIncreaseSafety On Ship. Proceedingsof 17th TIEMS AnnualConference 2010, Beijing, China, 2010. / Knezić, Snježana; Rosmuller, Nils; editor (s). (lectureinternational, peer-review, published, scientific) 5.Krčum, Maja; Antonić, Radovan; Žižić, Leo.:Marine Application For FuelCellTechnology, 13th Internationalconference on transport science ICTS 2010, 2010. Portorož, Slovenia, (lectureinternational, peer-review, published, scientific).




PRIZNANJA I NAGRADE


3.4. Optimalan broj studenata


S obzirom na upisnu kvotu u redovnom dvogodišnjem studiranju po programu Specijalističkog diplomskog stručnog studija Elektrotehnike optimalan broj studenata je obzirom na modularnost programa 60 studenata po godini, odnosno 120 studenata ukupno na studiju.

3.5. Procjena troškova studija po studentu

Troškovi studija po studentu za jednu akademsku godinu procjenjuju se na 7000,00 HRK.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.

Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

Pravilnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji)

Priručnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji)

Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa :

za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe

ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.

Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika

Rad nastavnika i suradnika vrednuje se studenskom

anketom na kraju semestra. Anketu izvodi Sveučilišni

odjel za stručne studije, a obrađuje je Centar za

unapređenje kvalitete Sveučilišta u Splitu.

Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s

očekivanim ishodima učenja vrši se kontinuirano preko

Odbora za unapređenje kvalitete, Kroz sastanke odsjeka

za Elektroniku, te kroz rad i djelovanje pomoćnika

pročelnika za kvalitetu.

Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Vrjednovanje dostupnosti resursa vrši se kontinuirano

preko Odbora za unapređenje kvalitete, Kroz sastanke

odsjeka za Elektroniku, te kroz rad i djelovanje pomoćnika

pročelnika za kvalitetu.

Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)

Dostupnost podrške studentima ostvaruje se kroz

mentorski sustav, kroz sustav povjerenika prema

Akcijskom planu Odjela, a ostvaruje se podrškom sustava

Moodle u nastavi , podrškom i davanjem informacija

preko web stranica odjela, resursima knjižnice odjela.


Vrednovanje podrške ostvaruje se kroz praćenje

realizacije Akcijskog plana Odjela za tekuću godinu.

Izrade Akcijskog plana za narednu godinu. Kroz

djelovanje pomoćnika pročelnika za kvalitetu, kroz

djelovanje Odbor Odjela za kvalitetu, kroz djelovanje

voditelja studijskih program, kroz djelovanje voditelja

odsjeka za Elektroniku.

Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Studenska referada prati prolaznost po predmetima

(kolegijima) te o tome redovno izvještava Odbor za

kvalitetu, pomoćnika pročelnika za kvalitetu, voditelja

studijskih program, voditelja odsjeka za Elektroniku.

Zadovoljstvo studenata programom u cjelini

Zadovoljstvo studenata programom ispitivat će se

jedinstvenom Sveučilišnom anketom.

Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)

Povratne informacije od vanjskih dionika dobivaju se

preko udruge ALUMNI te u stalnim kontaktima sa

gospodarskim subjektima kod kojih su zaposleni naši

sadašnji ili bivši studenti (Telecom operateri, HEP ;

privatne kompanije i sl..)

Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)

Izvješća voditelja studenske prakse, izvješća mentora

studenske prakse koja završava stručnim projektom.

Komisijski pregled stručnog projekta.

Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagatelj

Moguće je uvođenje specifičnih anketa za potrebe Odjela.

Kroz aktivni rad i doprinos studenskih predstavnika u

Vijeću odjela.

Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

Informacije na web stranicama Sveučilišnog odjela za

stručne studije, brošure koje izdaje Odjel, smotre na

kojima sudjeluje odjel za stručne studije. Preko završenih

i studenata i studenata u tijeku studiranja.


PRILOG 1.



Documents

Kliknite za detaljnije informacije o studiju