Klasa: UP/I 030-02/2008-01/21 Urbroj: 580-05-10-74-90 Zagreb, 16. prosinca 2010. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, temeljem članka 34., članka 35. stavka 1. točke 2. i 5., članka 39. te članka 57. točke 3. i 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, broj 122/03), u postupku utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja pokrenutom po zahtjevu poduzetnika B.net Hrvatska d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 16, zastupanog po odvjetniku M. O. iz Odvjetničkog društva sa sjedištem u Z., Magic Telekom d.o.o., sa sjedištem u Ludbregu, Koprivnička 17/c, KDS d.o.o., sa sjedištem u Čakovcu, Vukovarska 5, Selec d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Vladimira Ruždjaka 9/c, CATV-047 d.o.o., sa sjedištem u Karlovcu, Ljudevita Šestića 4/12, Kabelska televizija Šibenik d.o.o., sa sjedištem u Šibeniku, Ante Šupuka 10, Optika kabel TV d.o.o., sa sjedištem u Zaprešiću, Drage Švajcara 1, svi zastupani po odvjetnici B. M. iz Zajedničkog odvjetničkog ureda sa sjedištem u V., Kabelska televizija Koprivnica KTV d.o.o., sa sjedištem u Koprivnici, J.J. Strossmayera 5 i Consilium d.o.o., sa sjedištem u Osijeku, Svete Ane 5, protiv poduzetnika Hrvatsko društvo skladatelja - Zaštita autorskih muzičkih prava, sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a, zastupanog po odvjetniku P. F. iz Z., temeljem odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: mr.sc. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Mladen Cerovac, mag.iur., zamjenik predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Milivoj Maršić, dipl.oec., Vesna Patrlj, dipl.iur., i dr.sc. Mirna Pavletić-Župić, članovi Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, sa 59. sjednice, održane 16. prosinca 2010., donosi sljedeće R J E Š E NJ E I. Odbija se zahtjev poduzetnika B.net Hrvatska d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 16, Magic Telekom d.o.o., sa sjedištem u Ludbregu, Koprivnička 17/c, KDS d.o.o., sa sjedištem u Čakovcu, Vukovarska 5, Selec d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Vladimira Ruždjaka 9/c, CATV-047 d.o.o., sa sjedištem u Karlovcu, Ljudevita Šestića 4/12, Kabelska televizija Šibenik d.o.o., sa sjedištem u Šibeniku, Ante Šupuka 10, Optika kabel TV d.o.o., sa sjedištem u Zaprešiću, Drage Švajcara 1, Kabelska televizija Koprivnica KTV d.o.o., sa sjedištem u Koprivnici, J.J. Strossmayera 5 i Consilium d.o.o., sa sjedištem u Osijeku, Svete Ane 5, protiv poduzetnika Hrvatsko društvo skladatelja - Zaštita autorskih muzičkih prava, sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a, radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja na tržištu prikupljanja naknade za reemitiranje glazbenih djela u TV programima u Republici Hrvatskoj, a koja se očituje kao primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju, u smislu članka 16. stavka 2. točke 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kao na zakonu neosnovan.

2

II. Poduzetnik B.net Hrvatska d.o.o. dužan je platiti upravnu pristojbu u iznosu 5.050,00 kuna u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Rok izvršenja: 8 (osam) dana od dana dostave ovoga rješenja. III. Poduzetnici Magic Telekom d.o.o., KDS d.o.o., Selec d.o.o., CATV-047 d.o.o., Kabelska televizija Šibenik d.o.o., Optika kabel TV d.o.o., Kabelska televizija Koprivnica KTV d.o.o. i Consilium d.o.o. dužni su platiti upravnu pristojbu u iznosu 5.050,00 kuna u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Rok izvršenja: 8 (osam) dana od dana dostave ovoga rješenja. IV. Ovo rješenje će biti objavljeno u „Narodnim novinama“. O b r a z l o ž e nj e 1. Zahtjev poduzetnika B.net Hrvatska d.o.o. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je 2. travnja 2007., zahtjev poduzetnika Digitalni centar medija d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Avenija Većeslava Holjevca 20 (dalje: DCM), kojim od Agencije traži pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja, protiv poduzetnika Hrvatsko društvo skladatelja - Zaštita autorskih muzičkih prava, sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a (dalje: HDS-ZAMP), a u svezi kolektivnog ubiranja naknada za audiovizualna autorska prava. U zahtjevu poduzetnik DCM, u bitnome navodi kako s poduzetnikom HDS-ZAMP ima sklopljen ugovor temeljem kojeg plaća naknadu za autorska prava za određene programe dok neki drugi poduzetnici, kao primjerice HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Savska cesta 32 (sada: Hrvatski Telekom d.d.; dalje: HT) i DIGI Satelitska televizija d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Hektorovićeva 2 (dalje: DIGI) nemaju potpisane ugovore s poduzetnikom HDS-ZAMP, temeljem kojeg bi se uredila prava i obveze s javnim i komercijalnim televizijama čiji signal redistribuiraju. Slijedom navedenog DCM je mišljenja kako je doveden u neravnopravan položaj na tržištu u odnosu na HT i DIGI, koji nemaju potpisan predmetni ugovor s HDS-ZAMP-om i ne plaćaju autorsku naknadu. Agencija je zatražila očitovanje HDS-ZAMP-a na navedeni zahtjev DCM-a. Traženo očitovanje Agencija je zaprimila 24. travnja 2007. u kojem se u bitnome navodi kako su poduzetnici HT i DIGI, obveznici uređivanja autorskih i srodnih prava temeljem Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, broj 167/03 i 79/07; dalje: ZAPSP) te kako nisu s HDS-ZAMP-om sklopili ugovor kojim reguliraju međusobna prava i obveze u pogledu plaćanja autorske naknade za reemitiranje glazbenih programa sadržanih u televizijskim programima u Republici Hrvatskoj (dalje: HDS naknada) iz razloga nužnosti provođenja prethodne analize ponuđenih ugovora od strane poduzetnika HT i DIGI. Slijedom navedenog, Agencija je odobrila HDS-ZAMP-u razuman rok od šest (6) mjeseci za dostavu obavijesti o sklapanju predmetnih ugovora s poduzetnicima HT i DIGI, odnosno dokaz o poduzetoj pravnoj radnji protiv poduzetnika HT i DIGI, u smislu odredaba ZAPSP-a.

3

Dana 4. veljače 2008. Agencija je zaprimila očitovanje i dokumentaciju HDS-ZAMP-a, u kojima u bitnome navodi kako je HDS-ZAMP s HT-om sklopio ugovor kojim je uređena predmetna materija, retroaktivno za razdoblje od 21. rujna 2006. do 30. lipnja 2008. U odnosu na DIGI, HDS-ZAMP je 4. veljače 2008. podnio tužbu nadležnom sudu, radi povrede autorskog prava i isplate. S obzirom na navedeno, Agencija je dopisom od 28. veljače 2008. pozvala poduzetnika B.net Hrvatska d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 16 (dalje: B.net) kao pravnog slijednika poduzetnika DCM, da se očituje ostaje li kod zahtjeva za pokretanjem postupka utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja od 30. ožujka 2007., imajući u vidu činjenicu kako je HDS-ZAMP u međuvremenu sklopio ugovor s HT-om i podnio tužbu protiv poduzetnika DIGI. Dana 5. ožujka 2008. Agencija je zaprimila pisano očitovanje B.neta kojim navedeni poduzetnik ostaje pri zahtjevu od 30. ožujka 2007., radi pokretanja postupka protiv HDS-ZAMP-a. 2. Zahtjev poduzetnika Magic Telekom d.o.o., KDS d.o.o., Selec d.o.o., CATV-047 d.o.o.,

Kabelska televizija Šibenik d.o.o., Optika kabel TV d.o.o., Kabelska televizija Koprivnica KTV d.o.o. i Consilium d.o.o.

Agencija je 12. lipnja 2008. zaprimila zahtjev poduzetnika Magic Telekom d.o.o., sa sjedištem u Ludbregu, Koprivnička 17/c, KDS d.o.o., sa sjedištem u Čakovcu, Vukovarska 5, Selec d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Vladimira Ruždjaka 9/c, Kabelska televizija Koprivnica KTV d.o.o., sa sjedištem u Koprivnici, J.J. Strossmayera 5, CATV-047 d.o.o., sa sjedištem u Karlovcu, Ljudevita Šestića 4/12, Kabelska televizija Šibenik d.o.o., sa sjedištem u Šibeniku, Ante Šupuka 10, Consilium d.o.o., sa sjedištem u Osijeku, Svete Ane 5 i Optika kabel TV d.o.o., sa sjedištem u Zaprešiću, Drage Švajcara 1, svi zastupani po punomoćnicama Z. K. i B. M., odvjetnicama iz V. (dalje: Magic Telekom i drugi), radi pokretanja postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv HDS-ZAMP-a. U zahtjevu Magic Telekoma i drugih u bitnome se navodi kako HDS-ZAMP, pred nadležnim sudovima protiv navedenih poduzetnika vodi sporove radi plaćanja autorske naknade za kabelsku retransmisiju glazbe sadržane u TV programima koji se prema stavovima poduzetnika HDS-ZAMP, retransmitiraju putem kabelskih sustava kabelskih distributera u smislu odredaba ZAPSP-a. Visina naknade koju potražuje poduzetnik HDS-ZAMP je prema navodima Magic Telekoma i drugih, nerazumno visoka. Magic Telekom i drugi navode kako su sporovi pokrenuti nakon bezuspješnog okončanja pregovora za sklapanje ugovora između poduzetnika HDS-ZAMP i Magic Telekoma i drugih, u smislu odredaba ZAPSP-a. Magic Telekom i drugi u zahtjevu navode kako su neki poduzetnici koji obavljaju djelatnost kabelske distribucije, u razdoblju od 2005. do 2007. godine prihvatili uvjete iz ugovora koje je ponudio HDS-ZAMP, ali isti poduzetnici ne plaćaju HDS naknadu sukladno odredbama ugovora, već sukladno cjenicima, dok se za određene poduzetnike, kao primjerice HT i DIGI, konkurente poduzetnika koji pružaju uslugu kabelske distribucije, ne zna temeljem kojeg pravnog akta plaćaju HDS naknadu. Slijedom navedenog, Magic Telekom i drugi smatraju kako HDS-ZAMP u postupku plaćanja HDS naknade, u smislu odredaba ZAPSP-a, postupa suprotno odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, broj 122/03; dalje: ZZTN), na način da primjenjuje

4

nejednake uvjete na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju. Podneskom od 19. ožujka 2009. odvjetnica B. M. obavijestila je Agenciju kako je otkazala punomoć te u ovom upravnom postupku više ne zastupa Consilium d.o.o., a podneskom od 1. srpnja 2010. kako je otkazala punomoć te u ovom upravnom postupku više ne zastupa Kabelsku televiziju Koprivnica KTV d.o.o. 3. Stranke u postupku 3.1. Podnositelji zahtjeva Podnositelji zahtjeva su poduzetnici B.net Hrvatska d.o.o. iz Zagreba, Magic telekom d.o.o. iz Ludbrega, KDS d.o.o. iz Čakovca, Selec d.o.o. iz Zagreba, KTV d.o.o. iz Koprivnice, CATV-047 d.o.o. iz Karlovca, Kabelska televizija Šibenik d.o.o. iz Šibenika, Consilium d.o.o. iz Osijeka i Optika kabel TV d.o.o. iz Zaprešića. Primarna djelatnost svih navedenih poduzetnika je pružanje usluge kabelske televizije s time da B.net uslugu kabelske televizije pruža u nekoliko gradova u Republici Hrvatskoj (u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Velikoj Gorici) dok ostali podnositelji zahtjeva uslugu pružaju na pojedinom užem zemljopisnom području (u pravilu u pojedinom gradu ili dijelu grada). 3.2. HDS-ZAMP HDS je udruga u koju se učlanjuju skladatelji, muzikolozi i glazbeni pisci, nositelji autorskih muzičkih prava te pravne osobe s područja kulture. Zaštita autorskih muzičkih prava (dalje: ZAMP), stručna je služba HDS-a koja temeljem ovlaštenja DZIV-a i sukladno odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, obavlja djelatnost ostvarivanja i zaštite autorskih glazbenih prava za oko 300 redovnih i 5000 pridruženih članova te više od 2 milijuna inozemnih autora (Izvor: internet stranice HDS-ZAMP-a, http://www.zamp.hr). Temeljem članka 29. stavka 2. Statuta HDS-a, direktor ZAMP-a neposredno organizira i provodi poslove zaštite autorskih prava te rukovodi radom stručne službe za zaštitu autorskih prava (ZAMP), nalogodavac je za raspolaganje sredstvima i imovinom namijenjenom za poslove zaštite autorskih prava, odobrava troškove vezane uz zaštitu autorskih prava, te neposredno nadzire rad računovodstvene službe za čiju je zakonitost odgovoran, a posebice je odgovoran za obračun i uplatu poreza i drugih javnih davanja, te zakonitost isplate autorskih naknada. HDS-ZAMP je pravna osoba koja obavlja kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava u Republici Hrvatskoj. Budući da se, ZZTN temeljem članka 3. primjenjuje na trgovačka društva, trgovca pojedinca, obrtnika i druge pravne i fizičke osobe, koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u prometu robe i/ili usluga, Agencija je razmatrala položaj HDS-ZAMP-a s obzirom na značajke obavljanja djelatnosti te pravne osobe na tržištu. Temeljem članka 4. stavka 2. ZZTN-a, isti se primjenjuje i na sve pravne i fizičke osobe kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje službe od općega gospodarskog interesa ili utvrđeno isključivo pravo obavljanja određene djelatnosti, i to samo u slučajevima ako primjena ZZTN-a ne bi sprječavala, pravno i činjenično, obavljanje zadaća koje su im posebnim propisima utvrđene i zbog kojih su te osobe osnovane.

5

Specifičnosti obavljanja djelatnosti HDS-ZAMP-a na tržištu vezane su uz pojam i djelovanje društava za kolektivno ostvarivanje prava autora čija je funkcija prikupljanje naknada od korisnika i distribucija primjerenih naknada autorima pojedincima za korištenje njihovih autorskih prava. Iako u svom poslovanju HDS-ZAMP ne ostvaruje dobit budući da nakon odbitka svih troškova poslovanja cjelokupni iznos prikupljenih naknada raspodjeljuje autorima, Agencija je utvrdila kako je HDS-ZAMP poduzetnik u smislu članka 3. ZZTN-a, s obzirom da obavlja gospodarsku djelatnost i sudjeluje u prometu roba i usluga te na taj način ispunjava ekonomske funkcije na tržištu. Također, Agencija je utvrdila kako primjena odredaba ZZTN-a u konkretnom slučaju ne bi sprječavala, pravno i činjenično, obavljanje zadaća koje su HDS-ZAMP-u posebnim propisima utvrđene i zbog kojih je osnovan, u smislu članka 4. stavka 2. ZZTN-a. 4. Prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu U smislu članka 37. točke 8. i 9. ZZTN-a, Agencija je temeljem podataka kojima je raspolagala iz zaprimljenih zahtjeva provela prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu kako bi utvrdila postoje li uvjeti za pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv HDS-ZAMP-a, u smislu članka 16. stavka 1. i 2. točke 3., članka 41. stavka 1. i članka 46. ZZTN-a. Temeljem zaprimljenih zahtjeva podnositelja proizlazi kako se njihovi zahtjevi odnose na zlouporabu vladajućeg položaja HDS-ZAMP-a na tržištu prikupljanja naknade za reemitiranje glazbenih djela u TV programima u Republici Hrvatskoj i to na način da HDS-ZAMP primjenjuje nejednake uvjete na istovrsne poslove sa različitim poduzetnicima s obzirom na to da određenim poduzetnicima ne naplaćuje HDS naknadu dok ostalim poduzetnicima obračunava različite iznose HDS naknade. Agencija je zahtjeve podnositelja dostavila HDS-ZAMP-u na očitovanje, te je tijekom postupka zatražila i niz dodatnih očitovanja i dokumentaciju od HDS-ZAMP-a. U svojim podnescima od 19. travnja 2007., 4. veljače 2008., 28. travnja 2008., 16. svibnja 2008., 17. srpnja 2008., 21. listopada 2008., 11. studenog 2008., 17. prosinca 2008., 26. ožujka 2009., 19. svibnja 2009., 18. lipnja 2009., 19. listopada 2009., 18. siječnja 2010. i 19. travnja 2010., HDS-ZAMP se u bitnome očitovao kako slijedi: - Svi poduzetnici u Republici Hrvatskoj koji se bave reemitiranjem autorskih djela originalno proizvedenim i emitiranim od strane drugih organizacija za radiodifuziju, obveznici su reguliranja navedenog prava prema članku 28. ZAPSP-a, a koje se kolektivno ostvaruje sukladno članku 156. ZAPSP-a putem udruge za kolektivno ostvarivanje prava s odobrenjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (dalje: DZIV), u konkretnom slučaju HDS-ZAMP-a; - Naknada za korištenje predmeta zaštite određuje se prvenstveno ugovorom između korisnika i udruge ili cjenikom ukoliko ugovor ne postoji, a sukladno članku 162. ZAPSP-a. Navedeni ugovor rezultat je pregovora između udruženih predstavnika nositelja prava i predstavnika kabelskih operatora koji su započeli u rujnu 2003. godine, a završili u jesen 2005. godine kada su potpisani i prvi ugovori s pojedinim operatorima kabelske televizije. Odredbe ugovora primjenjuju se jednako na sve poduzetnike, bez obzira na tehničko sredstvo (kabel, satelit, Internet protokol i sl.) kojim se iskorištava navedeno pravo; - HDS naknada koju prikuplja HDS-ZAMP osim autorske naknade uključuje i izvođačku naknadu koju HDS-ZAMP prikuplja u ime Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava, sa

6

sjedištem u Zagrebu, Ivana Broza 8/a (dalje: HUZIP) te fonogramsku naknade koju HDS-ZAMP prikuplja u ime Hrvatske diskografske udruge, sa sjedištem u Zagrebu, Brozova 8/a (dalje: HDU); - HDS naknada se obračunava od datuma početka obavljanja djelatnosti, odnosno i za vrijeme kada operator nije imao sklopljen ugovor, neovisno o tome kada je sam ugovor sklopljen; - Navedeni ugovori obuhvaćaju vremensko razdoblje od 1. listopada 2003. pa nadalje. Osnovica za obračun mjesečne HDS naknade, iznos godišnje HDS naknade po pretplatniku i po programu koji se dijeli sa 12, a godišnji iznos HDS naknade je:

- za 2003. godinu: 0,03 eura, - za 2004. godinu: 0,04 eura, - za 2005. godinu: 0,05 eura, - za 2006. godinu: 0,06 eura, - za 2007. godinu: 0,07 eura te - za 2008. i 2009. godinu: 0,08 eura.

U ugovoru sklopljenom s HT-om, visina HDS naknade određena je u fiksnom iznosu na osnovi izračuna ukupne HDS naknade za ugovorno razdoblje; - Počevši od 2010. godine svi poduzetnici prešli su na model plaćanja HDS naknade od 4 posto od prihoda ostvarenih od korištenja autorskih djela, s time da je HDS-ZAMP svim poduzetnicima poslao ponudu da u 2009. godini, kao prelaznom razdoblju, mogu izabrati između dva predložena modela i to naknada po pretplatniku i broju programa u ponudi ili naknada u visini 4 posto od prihoda; - Sukladno ZAPSP-u i navedenim ugovorima, obveznici plaćanja HDS naknade dužni su dostavljati podatke potrebne za obračun HDS naknade (broj programa i broj pretplatnika). HDS-ZAMP je zatražio navedene podatke i od Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (dalje: HAKOM), međutim HAKOM se očitovao kako nije u mogućnosti dostaviti tražene podatke jer „…isti nisu prikupljeni u svrhu provođenja propisa koji uređuju zaštitu autorskih prava, već u svrhu obavljanja poslova Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije…te se u druge svrhe ne mogu koristiti. Većina tih podataka smatraju se klasificiranim podacima ili poslovnom tajnom, te bi njihovo odavanje predstavljalo kršenje odredbi članka 15. Zakona o elektroničkim komunikacijama.“; - Ukoliko s poduzetnicima obveznicima plaćanja HDS naknade nije sklopljen ugovor, primjenjuje se Tarifa naknada za javnu izvedbu i priopćavanje javnosti glazbenih djela (dalje: Tarifa) koja je sastavni dio Pravilnika o naknadama za javnu izvedbu i priopćavanje javnosti glazbenih djela te naknadama za korištenje glazbenih izvedbenih materijala (dalje: Pravilnik) HDS-ZAMP-a. Temeljem Tarife, osnovica za obračun mjesečne HDS naknade je godišnja HDS naknada koja iznosi 3 boda po programu, po pretplatniku, s time da vrijednost boda iznosi 0,50 kuna; - Protiv svih poduzetnika obveznika plaćanja HDS naknade koji nisu potpisali predmetni ugovor s HDS-ZAMP-om pokrenuti su sudski postupci; - Računi koje HDS-ZAMP temeljem predmetnih ugovora ispostavlja poduzetnicima sadržavaju dvije stavke: „Naknada za retransmisiju televizijskih programa – Ugovor HDS“ koja se odnosi na HDS naknadu koju su poduzetnici dužni plaćati temeljem ZAPSP-a i „Naknada za retransmisiju televizijskih programa – Ugovor GLA“ (dalje: GLA naknada) koja se odnosi na naknadu koju HDS-ZAMP prikuplja temeljem punomoći nositelja prava nad

7

pojedinim TV programima, a poduzetnici je plaćaju na osnovu posebnih ugovora („Agreement concerning the license for transmission of television programmes in Croatia“; dalje: GLA ugovor). - GLA naknada obuhvaća tri različite naknade koje se odnose na tri vrste prava: televizijska prava tj. prava organizacija za radiodifuziju (naknada za TV prava), autorska prava na audiovizualnim djelima (naknada za audiovizualna prava) i srodna prava na glazbenim djelima (naknada za korištenje glazbe). Obveznici plaćanja GLA naknade su svi poduzetnici koji u svojoj ponudi imaju televizijske programe iz grupacija EBU Cable Coordination, sa sjedištem u Mainzu, Republika Njemačka (dalje: EBU) i VG Media Gesellschaft zur Verwertung der Urheber- und Leistungsschutzrechte von Medienunternehmen mbH, sa sjedištem u Berlinu, Republika Njemačka (dalje: VG Media); - Ugovori koji se odnose na GLA naknadu obuhvaćaju televizijske programe iz EBU i VG Media grupacija i sklapani su na tzv. „one stop shop“ principu jer obuhvaćaju sva prava i sve nositelje tih prava, a GLA naknada uključuje i HDS naknadu koja je predmet ovog postupka. Iznos HDS naknade utvrđen u GLA ugovorima, a koje HDS-ZAMP sklapa temeljem posebnih punomoći, jednak je iznosu HDS naknade utvrđen ugovorima o davanju dopuštenja za kabelsku retransmisiju glazbe sadržane u televizijskim programima za područje Hrvatske (dalje: HDS ugovor), koje HDS-ZAMP sklapa temeljem zakonskog ovlaštenja. 5. Poseban ispitni postupak utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog

natjecanja S obzirom na činjenicu kako je B.net svojim zahtjevom tražio pokretanje postupka protiv HDS-ZAMP-a, a podaci i činjenice kojima je Agencija raspolagala u prethodnom ispitivanju stanja na mjerodavnom tržištu nisu bili dostatni da Agencija odluči kako je riječ o postupanju na tržištu koje ima neznatan učinak na tržišno natjecanje ili da je zanemarivo za razvoj i održavanje učinkovitog tržišnog natjecanja u smislu čanka 41. stavka 2. ZZTN-a, Agencija je temeljem članka 41. stavka 1. i članka 46. ZZTN-a, zaključkom klasa: UP/I 030-02/2008-01/21, urbroj: 580-05-09-74-11 od 12. veljače 2009., protiv HDS-ZAMP-a pokrenula postupak utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja na tržištu prikupljanja naknade za reemitiranje glazbenih djela u TV programima u Republici Hrvatskoj, a koja se očituje kao primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju, kako je to propisano člankom 16. stavkom 2. točkom 3. ZZTN-a. Također, Agencija je iz gore navedenih razloga, a temeljem zahtjeva poduzetnika Magic Telekom d.o.o., KDS d.o.o., Selec d.o.o., CATV-047 d.o.o., Kabelska televizija Šibenik d.o.o., Consilium d.o.o., Optika kabel TV d.o.o., Kabelska televizija Koprivnica KTV d.o.o. i Consilium d.o.o., zaključkom klasa: UP/I 030-02/2008-01/40, urbroj: 580-05-09-74-10 od 12. veljače 2009., protiv HDS-ZAMP-a pokrenula postupak utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja na tržištu prikupljanja naknade za reemitiranje glazbenih djela u TV programima u Republici Hrvatskoj, a koja se očituje kao primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju, kako je to propisano člankom 16. stavkom 2. točkom 3. ZZTN-a. S obzirom na to da se oba gore navedena upravna postupka vode protiv HDS-ZAMP-a, u pogledu obavljanja djelatnosti prikupljanja naknade za reemitiranje glazbenih djela u TV programima u Republici Hrvatskoj, da se temelje na sličnom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi, a Agencija je nadležna za oba upravna postupka, Agencija je temeljem članka 127. stavaka 1. i 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj:

8

53/91 i 103/96), zaključkom klasa: UP/I 030-02/2008-01/21, urbroj: 580-05-09-74-14 od 12. veljače 2009. spojila navedene upravne postupke u jedinstven postupak. U konkretnom slučaju, s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u postupku utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv HDS-ZAMP-a, bilo je potrebno utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, prvenstveno precizno definirati mjerodavno tržište, nalazi li se poduzetnik HDS-ZAMP u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu te je li isti zlouporabio vladajući položaj primjenom nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima, te ih na taj način doveo u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju. Agencija je tijekom postupka osim očitovanja i dokumentacije koje je tražila od stranaka u postupku, zatražila stručnu pomoć i relevantne podatke od HAKOM-a, DZIV-a te očitovanja i dokumentaciju od drugih poduzetnika obveznika plaćanja HDS naknade. Podaci i dokumentacija koja se odnosi na obračun HDS naknade dostavljena je dopisima HDS-ZAMP-a od 27. listopada 2008., 17. prosinca 2008., 27. ožujka 2009., 19. svibnja 2009., 24. lipnja 2009. i 20. listopada 2009., dopisom B.neta od 19. listopada 2009., dopisom HT-a od 21. listopada 2009., dopisom DIGI-a od 20. listopada 2009 i dopisom HAKOM-a od 20. siječnja 2010. godine. U pogledu dostavljenih podataka od strane HAKOM-a koji se odnose na obračun HDS naknade, HAKOM je naveo kako ne prikuplja podatke o broju programa za svakog pojedinog operatora elektroničkih komunikacija kabelske televizije te je Agenciji dostavio podatke o broju pretplatnika i prihodu po pojedinom operatoru. Podaci o broju pretplatnika za 2004. i 2005. godinu odnose se na podatke s kraja godine. Podaci o broju pretplatnika za 2006., 2007., 2008. i 2009. godinu dostavljeni su na kvartalnoj razini. Nisu dostavljeni podaci za poduzetnike HT, DIGI, Vodatel d.o.o., Istra telekomunikacije d.o.o. (osim za 2009. godinu) i Metronet telekomunikacije d.d. zbog toga što HAKOM navedene poduzetnike ne evidentira kao kabelske operatore. 5.1. Usmena rasprava Radi pružanja mogućnosti strankama da se u postupku očituju o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, Agencija je 8. lipnja 2010., temeljem odredbe članka 54. stavka 1. ZZTN-a, održala usmenu raspravu. B.net se očitovao kako je zahtjev protiv HDS-ZAMP-a podnio isključivo zbog toga što u trenutku podnošenja HT i DIGI nisu imali sklopljene ugovore s HDS-ZAMP-om. S obzirom na to da su tijekom postupka navedeni poduzetnici sklopili ugovore s HDS-ZAMP-om, B.net navodi kako je njegov interes da svi poduzetnici imaju iste ugovore i plaćaju naknadu pod jednakim i transparentnim uvjetima. HDS-ZAMP se očitovao kako nitko ne plaća HDS naknadu prema tarifi HDS-ZAMP-a, već isključivo prema uvjetima iz ugovora. Ostali poduzetnici uopće ne plaćaju HDS naknadu te se od istih sudskim putem potražuje ne samo plaćanje HDS naknade, već i zabrana korištenja autorskih djela. Poduzetnicima koji nemaju sklopljen ugovor i ne plaćaju HDS naknadu, HDS-ZAMP nije ispostavio račune jer se u tom slučaju radi o neovlaštenom korištenju autorskih dijela. Nakon isporuke autorskih prava, koje se isporučuje davanjem odobrenja koje je sadržano u ugovoru, usluga se smatra izvršenom te je tek tada HDS-ZAMP u obvezi ispostaviti račun. HDS-ZAMP nadalje navodi kako je visina HDS naknade utvrđena primarno uvjetima propisanim ZAPSP-om kojim su definirani kriteriji za utvrđivanje cjenika. Također su se

9

uzimale u obzir i visine naknade koje se plaćaju u zemljama u okruženju, a HDS-ZAMP je zatražio mišljenje i Hrvatske gospodarske komore i Vijeća stručnjaka za naknade na području autorskog prava, odnosno srodnih prava, koje temeljem odredbi ZAPSP-a, između ostalog, daje mišljenja na cjenike udruga za kolektivno ostvarivanje prava. Na upit Magic Telekoma i drugih ima li HDS-ZAMP saznanja da se poduzetnik Odašiljači i veze d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 269/d (dalje: OiV), bavi djelatnosti radiodifuzijskog emitiranja televizijskih i radijskih signala, HDS-ZAMP se očitovao kako, ne ulazeći u stručnu telekomunikacijsku terminologiju, poduzetnik OiV nije obveznik plaćanja HDS naknade prema ZAPSP-u, a navedenom poduzetniku je naplaćivana HDS naknada u 2005. i 2006. godini jer je tada pružao uslugu distribucije televizijskih programa nazvanu „See More“. Također, na upit Magic Telekoma i drugih je li moguće s HDS-ZAMP-om sklopiti samo tzv. HDS ugovor ili samo GLA ugovor, HDS-ZAMP navodi kako je moguće sklopiti i samo jedan od ta dva navedena ugovora. B.net je naveo kako OiV pruža usluge njegovim konkurentima, konkretno poduzetniku OT-Optima Telekom, a ne krajnjim korisnicima te ga stoga ne smatra konkurentom na tržištu distribucije televizijskih programa, dok su se ostali podnositelji zahtjeva očitovali kako OiV smatraju konkurentom na tržištu distribucije televizijskih programa. Consilium d.o.o., iako uredno pozvan, nije pristupio na usmenu raspravu te je podnescima od 31. svibnja i 5. lipnja 2010. izjavio da ne želi prisustvovati navedenoj usmenoj raspravi. Agencija je 21. lipnja 2010. zaprimila dopis Magic Telekoma i drugih u kojem se navodi kako bi i naknada koju HDS-ZAMP prikuplja temeljem GLA ugovora također trebala biti predmet ovog postupka jer HDS-ZAMP u GLA ugovoru naplaćuje autorsku naknadu za glazbena prava, na isti način i po istom temelju kao i kod HDS ugovora samo za različite televizijske programe. Magic Telekom i drugi nadalje navode kako HDS-ZAMP uvjetuje davanje odobrenja za korištenje glazbenih autorskih prava istovremenim sklapanjem GLA ugovora. U nastavku očitovanja, Magic Telekom i drugi iznose vlastiti izračun načina obračuna HDS naknade iz kojeg proizlazi kako je HDS-ZAMP naplaćivao 49 posto nižu HDS naknadu „velikim“ kabelskim distributerima od one koju je ponudio Magic Telekomu i drugima. Također, Magic Telekom i drugi navode kako HDS-ZAMP nikad nije poduzetniku OiV naplaćivao HDS naknadu čime ga je stavio u povlašteni položaj u odnosu na konkurente. 6. Primijenjeni propisi Agencija je u provedbi predmetnog upravnog postupka primijenila odredbe ZZTN-a, Uredbe o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta („Narodne novine“, broj 51/2004; dalje: Uredba o mjerodavnom tržištu), te Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91 i 103/06; dalje: ZUP), kojim se uređuju pitanja provedbe upravnog postupka pred Agencijom u dijelu koji nije propisan odredbama ZZTN-a, kao posebnog zakona, u smislu članka 39. ZZTN-a. Agencija je također izvršila uvid i u odredbe ZAPSP-a kao posebnog zakona koji uređuje materiju kojim je između ostalog propisan način ostvarivanja prava na naknadu, uloga udruge za kolektivno ostvarivanje prava te obveza plaćanja naknade za korištenje predmeta naknade.

10

Nadalje, Agencija je pri ocjeni je li u konkretnom slučaju riječ o zlouporabi vladajućeg položaja poduzetnika HDS-ZAMP, u smislu odredaba ZZTN-a, podredno, na odgovarajući način, primjenjivala kriterije poredbenog prava Europske unije (dalje: EU). Člankom 35. stavkom 3. ZZTN-a propisano je da Agencija u ocjeni svih oblika sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu s člankom 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 14/01; dalje: SSP), na odgovarajući način primjenjuje kriterije koji proizlaze iz pravilne primjene pravila o tržišnom natjecanju u EU-u. Člankom 70. stavkom 2. SSP-a, koji je stupio na snagu 1. veljače 2005., određuje se da će se svako ponašanje suprotno pravilima tržišnog natjecanja ocjenjivati na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Zajednici, posebice članaka 81., 82. i 86. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (sada članci 101., 102. i 106. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tzv. „Lisabonskog ugovora“) i instrumenata za tumačenje koje su usvojile njezine institucije. Agencija je koristila slijedeće komparativne pravne i stručne izvore vezane za vertikalno istiskivanje marže, predatorske cijene, vladajući položaj poduzetnika na tržištu te odnos regulatornih tijela nadležnih za telekomunikacijski sektor i tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, s aspekta prava i politike tržišnog natjecanja: - Priopćenje Europske komisije Vijeću, Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru pod nazivom „The Management of Copyright and Related Rights in the Internal Market“, COM(2004) 261 final; izvor: internet stranice Europske komisije [http://ec.europa.eu]; - Priopćenje Europske komisije Vijeću, Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru pod nazivom „The Management of Copyright and Related Rights in the Internal Market“, COM(2004) 261 final; izvor: internet stranice Europske komisije [http://ec.europa.eu]; - „European Community Law of Competition“, Bellamy & Child, 6th edition, Oxford University Press, 2008., str. 848, 909-1030; - „Collecting Societies and Competition Law“, Josef Drexl, Max-Planck-Institut für Geistiges Eigentum, Wettbewerbs - und Steuerrecht, izvor: internet stranice Max-Planck-Instituta za intelektualno vlasništvo, tržišnu utakmicu i porezno pravo [193.174.132.100/shared/data/pdf/drexl_-_crmos_and_competition.pdf]; - „EC Competition Law Enforcement and Collecting Societies for Music Rights: What Are We Aiming for?“, Frédéric Jenny, European University Institute, 2005., izvor: internet stranice Europskog sveučilišnog instituta [http://www.eui.eu]. 7. Mjerodavno tržište Prema odredbi članka 7. ZZTN-a, mjerodavno tržište određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području. Mjerodavno tržište se, sukladno odredbi članka 4. Uredbe o mjerodavnom tržištu, utvrđuje na način da se utvrdi njegova proizvodna dimenzija (mjerodavno tržište u proizvodnom smislu) i zemljopisna dimenzija (mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu). Temeljem članka 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe.

11

Temeljem članka 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća cjelokupan ili dio teritorija Republike Hrvatske, na kojem se tržišni takmaci natječu u prodaji i/ili nabavi proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima koji to tržište bitno razlikuje od susjednih tržišta. Agencija je mjerodavno tržište u ovom konkretnom slučaju utvrdila kao prikupljanje naknada za reemitiranje glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima u Republici Hrvatskoj. HDS-ZAMP je udruga nositelja prava koja, temeljem odredaba ZAPSP-a i odobrenja DZIV-a, obavlja kolektivno ostvarivanje prava. Pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta u ovom konkretnom slučaju, Agencija je razmatrala djelatnost HDS-ZAMP-a koja se odnosi na naknadu koja se navodi u zahtjevu poduzetnika odnosno naknadu za reemitiranje glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima. U odnosu na naknadu za reemitiranje glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima HDS-ZAMP kao udruga za kolektivno ostvarivanje prava autora istovremeno djeluje na dva tržišta. HDS-ZAMP daje pravo za reemitiranje glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima za koje pružatelji usluga koje sadrže autorska prava odnosno korisnici prava plaćaju HDS naknadu HDS-ZAMP-u. S druge strane, HDS-ZAMP raspodjeljuje odnosno distribuira prikupljene naknade prema nositeljima prava. HDS-ZAMP na taj način promatrano predstavlja posrednika između nositelja prava i korisnika tih prava, a koji međusobno nisu u direktnom odnosu, što je grafički prikazano na slici 1. Slika 1. Grafički prikaz djelovanja HDS-ZAMP-a u odnosu na naknadu za reemitiranje

glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima Ta dva mjerodavna tržišta međusobno su povezana. Poveznica je činjenica postojanja naknade za određenu vrstu prava, i to što pružanje usluga na jednom tržištu pretpostavlja pružanje usluga na drugom tržištu. Navedena dva mjerodavna tržišta ne promatra se kao vertikalni odnos nositelja i korisnika prava, već zaseban odnos između HDS-ZAMP-a i nositelja prava te HDS-ZAMP-a i korisnika prava. S obzirom na to da se predmetni zahtjev odnosi na pitanje međusobnog odnosa HDS-ZAMP-a i korisnika prava odnosno obveznika plaćanja predmetne naknade, Agencija u konkretnom slučaju nije razmatrala mjerodavno tržište raspodjele, odnosno distribucije prikupljenih naknada prema nositeljima prava. Nadalje, u smislu članka 8. Uredbe o mjerodavnom tržištu, zamjenjivost potražnje za određenim proizvodom odnosi se na utvrđivanje vrsta ili asortimana proizvoda koje potrošači smatraju međusobno zamjenjivima ili supstitutima. U smislu članka 9. Uredbe o

HDS-ZAMP

nositelji prava pružatelji usluga koje

sadrže autorska prava

12

mjerodavnom tržištu, zamjenjivost ponude za određenim proizvodom podrazumijeva sposobnost proizvođača da, u slučaju povećanja cijene mjerodavnog proizvoda u relativno kratkom vremenu i bez većih troškova, započne s proizvodnjom i/ili distribucijom zamjenskog proizvoda odnosno supstituta. S obzirom na ZAPSP i njegovu provedbu odnosno na specifičnosti kolektivnog ostvarivanja prava u kojem ne postoji zamjenjiv proizvod odnosno usluga ni sa strane ponude niti sa strane potražnje, u konkretnom slučaju nije bilo potrebno analizirati zamjenjivost potražnje niti zamjenjivost ponude. Agencija je, sukladno članku 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, kao mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu utvrdila cjelokupan teritorij Republike Hrvatske. S obzirom na oprečna stajališta i tumačenja stranaka u postupku vezano uz pojam „reemitiranje“, Agencija napominje da to pitanje nije bitno i ne utječe na konačno odlučivanje u ovom konkretnom postupku pred Agencijom niti je ono detaljnije analizirano s tehničkog ili bilo kojeg drugog stajališta. Stoga to pitanje za potrebe ovog konkretnog postupka može ostati otvoreno. Radi definicije mjerodavnog tržišta, Agencija je pojam „reemitiranje“ u ovom slučaju koristila uzimajući u obzir objašnjenja Vijeća stručnjaka za naknade u području autorskog prava odnosno srodnih prava iz Mišljenja Vijeća stručnjaka od 3. studenog 2009. godine, a koje je Agenciji dostavljeno kao prilog dopisa HDS-ZAMP-a od 18. siječnja 2010. Nadalje, mjerodavno tržište prikupljanja naknada za reemitiranje glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima uzlazno je tržište u odnosu na silazno tržište prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima. Na tom silaznom tržištu su prisutni sami obveznici plaćanja HDS naknade koji televizijske programe krajnjim korisnicima nude putem različitih tehnoloških platformi. Razlikuju se kabelski operateri, satelitski operateri (uobičajeno se koristi naziv DTH usluga od skraćenice engleskog izraza „direct to home“) i IPTV operateri (naziv dolazi od skraćenice engleskog izraza „Internet Protocol television“). Agencija je utvrđivala činjenice i vezano uz silazno tržište prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima s obzirom na različite tehnološke platforme, odnosno pitanje zamjenjivosti različitih platformi. Pri tome je Agencija tražila stručnu pomoć od HAKOM-a, a izvršila je i uvid u komparativnu praksu. Agencija je od HAKOM-a tražila očitovanje odnosno procjenu jesu li usluge kabelske televizije, IPTV-a i televizije emitirane putem DTH tehnologije s aspekta potrošača međusobno zamjenjive na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe. HAKOM se očitovao da u skladu s odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, broj 73/08) odlukom utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji vodeći računa o mjerodavnoj preporuci Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji. Ta preporuka ne predviđa regulaciju ni maloprodajnog ni veleprodajnog tržišta prijenosa radijskih i televizijskih programa, te u skladu s tim HAKOM nije ni proveo analizu tržišta na tim mjerodavnim tržištima. HAKOM je naveo da nije proveo analizu spomenutog maloprodajnog tržišta pa iz tog razloga u nemogućnosti je iznošenja konkretnih zaključaka temeljenih na prethodno provedenoj analizi. Međutim, HAKOM je naveo svoje mišljenje da se, gledajući samo s aspekta potrošača, kabelska televizija, IPTV i televizija emitirana putem DTH tehnologije mogu gledati kao zamjenske usluge. Naime, sve tri usluge su prvenstveno namijenjene za pružanje usluge digitalne televizije krajnjim korisnicima. Iako se tehnologije bitno razlikuju, pa se tako IPTV krajnjim korisnicima pruža putem postojeće širokopojasne infrastrukture, kabelska televizija putem kabelskih mreža, a DTH televizija putem satelita, u konačnici je krajnji cilj isti – emitiranje televizijskih programa krajnjim korisnicima. Iz tog razloga, a gledajući samo s aspekta potrošača tehničke i uporabne značajke, ove tri usluge se mogu gledati kao zamjenske usluge. Ipak, HAKOM u podnesku naglašava da se njihovo mišljenje ne može uzeti kao konačni zaključak stanja na promatranom tržištu.

13

Nadalje, Agencija je izvršila uvid i u komparativnu praksu tijela za zaštitu tržišnog natjecanja drugih europskih zemalja. U predmetu koji se vodio pred tijelom za tržišno natjecanje Republike Mađarske, Gazdasagi Versenyhivatal (dalje: GVH) pod klasom Vj-6/2008, kao mjerodavno tržište određeno je tržište digitalne radiodifuzije (u izvorniku podneska na engleskom jeziku koristi se naziv „digital broadcasting service market“). GVH je zauzeo stav da su IPTV usluga, kabelska televizija i satelitska televizija dio istog tržišta. Konačno, Agencija je u smislu članka 5. i članka 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, kao mjerodavno tržište odredila tržište prikupljanja naknada za reemitiranje glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima u Republici Hrvatskoj, a povezano tržište na kojem sudjeluju obveznici plaćanja je tržište prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima u Republici Hrvatskoj. 8. Položaj HDS-ZAMP-a na mjerodavnom tržištu prikupljanja naknada za reemitiranje

glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima u Republici Hrvatskoj Temeljem očitovanja DZIV-a, Agencija je utvrdila da HDS-ZAMP, po odobrenju DZIV-a, ima pravo obavljanja djelatnosti kolektivnog ostvarivanja i sljedećih autorskih prava:

• pravo priopćavanja javnosti nescenskih glazbenih i književnih djela (putem javnog izvođenja, javnog prenošenja, javnog priopćavanja fiksiranog djela, radiodifuzijskog emitiranja, radiodifuzijskog reemitiranja, javnog priopćavanja radiodifuzijskog emitiranja i pravo stavljanja na raspolaganje javnosti nescenskih glazbenih i književnih djela,

• pravo distribucije uključujući pravo iznajmljivanja glazbenih djela i pravo na naknadu iz članka 20. stavka 5. ZAPSP-a,

• pravo na naknadu za priopćavanje javnosti narodnih glazbenih djela. HDS-ZAMP, Ugovorom o poslovnoj suradnji od 7. studenog 2000. i Ugovorom o poslovnoj suradnji od 10. siječnja 2005. kao i dodacima navedenih ugovora, koje je sklopio sa HUZIP-om i HDU-om, u ime tih udruga prikuplja naknadu za prava umjetnika izvođača, i prava proizvođača zvučnih snimki. S obzirom na navedeno, HDS-ZAMP kao nositelj isključivog prava obavljanja djelatnosti ostvarivanja i zaštite autorskih glazbenih prava, utemeljenog na ZAPSP-u, ovlaštenju DZIV-a te ugovorima sklopljenima s drugim udrugama za kolektivno ostvarivanje prava, nalazi se u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu prikupljanja naknada za reemitiranje glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima. Naime, temeljem članka 15. stavka 1. točke 1. ZZTN-a, poduzetnik je u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno od svojih stvarnih ili mogućih konkurenata, potrošača, kupaca ili dobavljača, naročito, ako nema konkurenata na mjerodavnom tržištu. Temeljem članka 4. stavka 2. ZZTN-a, ZZTN se primjenjuje i na sve pravne i fizičke osobe kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje službe od općega gospodarskog interesa ili utvrđeno isključivo pravo obavljanja određene djelatnosti, i to samo u slučajevima ako primjena ZZTN-a ne bi sprječavala, pravno i činjenično, obavljanje zadaća koje su im posebnim propisima utvrđene i zbog kojih su te osobe osnovane.

14

9. Poduzetnici koji su u promatranom razdoblju plaćali HDS naknadu U ovom dijelu obrazloženja koristi se pojam obveznika koji su plaćali HDS naknadu umjesto obveznika plaćanja iz razloga što pojedini poduzetnici nisu imali s HDS-ZAMP-om ugovorima regulirana prava i obveze niti su plaćali predmetnu naknadu, iako su prema očitovanjima DZIV-a i HDS-ZAMP-a obveznici plaćanja iste. Kako Agencija nije nadležna za utvrđivanje obveznika plaćanja, u ovom postupku Agencija je utvrđivala možebitnu primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove od strane HDS-ZAMP-a. U samoj analizi, Agencija je koristila podatke o poduzetnicima pribavljene od strane DZIV-a, a te podatke uspoređivala je s podacima dostavljenim od strane HDS-ZAMP-a. U tom smislu su i određeni poduzetnici za analizu u konkretnom predmetu. Prema očitovanju DZIV-a od 11. svibnja 2009. godine, kao i očitovanju HDS-ZAMP-a od 14. svibnja 2009. godine, proizlazi da su u tom trenutku obveznici plaćanja HDS naknade u Republici Hrvatskoj bili sljedeći poduzetnici:

• B.net Hrvatska d.o.o., • BT NET d.o.o., • Dastin d.o.o., • DIGI d.o.o., • Istra telekomunikacije d.o.o., • Kerman d.o.o., • HT d.d., • Saan računala d.o.o., • Vodatel d.o.o., • Chaos Net d.o.o., • Antena CATV d.o.o., • CATV 047 d.o.o., • Consilium d.o.o., • Elektronic CATV d.o.o., • Eurogrupa d.o.o., • Iskon Internet d.d., • Kabel kanal d.o.o., • Kabelska televizija Koprivnica d.o.o., • Kabelska televizija Šibenik d.o.o., • Kabelsko distributivni sustav d.d., • KTV Vinkovci d.o.o., • Magic telekom d.o.o., • Metronet telekomunikacije d.d., • Optika kabel TV d.o.o., • OT - Optima telekom d.o.o., • Rešković elektronika d.o.o., • Selec d.o.o., • Stanoservis d.o.o., • Telkom d.o.o., i • Totalna televizija d.o.o.

Uvidom u internet stranice Sudskog registra [sudreg.pravosudje.hr] te internet stranice poduzetnika Metronet telekomunikacije d.d. [http://vodatel.metronet.hr], Agencija je utvrdila kako je 1. srpnja 2008. godine došlo do pripajanja poduzetnika Vodatel d.o.o. poduzetniku Metronet telekomunikacije d.d.

15

Temeljem očitovanja HDS-ZAMP-a od 18. siječnja 2010. proizlazi kako je Metronet telekomunikacije d.d. preuzeo poduzetnika Chaos net d.o.o., poduzetnik Eurogrupa d.o.o. je krajem 2006. godine prestao s poslovanjem, a poduzetnik Stanoservis d.o.o. iz Vinkovaca se vodi kao poduzetnik KTV Vinkovci d.o.o. U provedenom ispitnom postupku, Agenciji su dostavljeni ugovori koje je HDS-ZAMP imao potpisane s obveznicima plaćanja HDS naknade, a pregled tih ugovora prikazuje se u tablici 1. Tablica 1. Pregled poduzetnika koji su imali potpisane ugovore s HDS-ZAMP-om kojima se

uređuje plaćanje HDS naknade

R.br. Naziv operatoraDatum sklapanja

HDS ugovoraPrimjena HDS ugovora Primjena GLA ugovora

1. Chaos Net d.o.o. 15.11.2006. 1.10.2003.-31.12.2008. od 1.10.2003.2. Kerman d.o.o. 15.12.2005. 1.10.2003.-31.12.2008. od 1.10.2003.3. B.net Hrvatska d.o.o. (prije DCM d.o.o.) 16.9.2005. 1.10.2003.-31.12.2008. od 1.10.2003.4. B.net Hrvatska d.o.o. (prije Adriatic Kabel d.o.o.) 14.10.2005. 1.10.2003.-31.12.2008. od 1.10.2003.5. Vodatel d.o.o. 1.10.2006. 1.1.2006.-31.12.2008. od 1.1.2006.6. Antena JD d.o.o. 15.11.2006. 1.10.2003.-31.12.2008. od 1.10.2006.7. BT Net d.o.o. 31.3.2006. 1.1.2006.-31.12.2008. od 1.1.2006.8. Dastin d.o.o. 15.12.2005. 1.10.2003.-31.12.2008. od 1.10.2003.9. Istra telekomunikacije d.o.o. 15.11.2006. 1.10.2003.-31.12.2008. od 1.10.2003.

10. Kabel-net d.o.o. 14.10.2005. 1.10.2003.-31.12.2008. od 1.10.2003.11. HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. 31.10.2007. 21.9.2006.-30.6.2008. od 21.9.2006.

15.10.2009. 1.7.2008.-31.12.2008. od 1.7.2008.15.10.2009. 1.1.2009.-31.12.2011. od 1.1.2009.

12. Odašiljači i veze d.o.o. 17.5.2006. 1.2.2005.-31.12.2008. -13. DIGI satelitska televizija d.o.o. 14.8.2008. 1.1.2007.-31.12.2008. -14. OT-Optima telekom d.o.o. 14.5.2009. do 31.12.2009. do 31.12.2009.15. Iskon Internet d.d. 12.10.2009. 1.1.2009.-31.12.2011. 7.4.2009.-31.12.2011.16. SaaN računala d.o.o. - - od 1.9.2008.17. Totalna televizija d.o.o. 19.6.2009. 1.1.2009.-31.12.2009. -

Izvor: Očitovanja i dokumentacija HDS-ZAMP-a; Obrada: AZTN Temeljem podataka iz tablice 1., zaključuje se da su prvi HDS ugovori potpisani krajem 2005. godine i to s operatorima DCM d.o.o. i Adriatic kabel d.o.o. (današnji B.net Hrvatska d.o.o.) te Kermanom d.o.o., Kabel-netom d.o.o. i Dastinom d.o.o., a retroaktivno su se primjenjivali za razdoblje od 1. listopada 2003. godine. Ostali kabelski operatori sklopili su ugovore s HDS-ZAMP-om tijekom 2006. godine. IPTV i satelitski operatori sklopili su ugovore kasnije, a primjena ugovora je od dana kada su počeli pružati usluge u kojima se koriste glazbena prava. Svi HDS ugovori s operatorima sklopljeni za razdoblje do 31. prosinca 2008., sukladno članku 8. stavku 3. tih ugovora, ostali su na snazi i tijekom 2009. godine o čemu je HDS-ZAMP dopisima obavijestio obveznike plaćanja HDS naknade. Navedeni dopisi dostavljeni su Agenciji podneskom HDS-ZAMP-a od 18. siječnja 2010. Poduzetnici CATV-047 d.o.o., KTV Vinkovci d.o.o., Optika Kabel d.o.o., Telkom d.o.o., Elektronic CATV d.o.o., Kabelska televizija Šibenik d.o.o., Euro grupa d.o.o., Magic Telekom d.o.o., Kabelska televizija Koprivnica d.o.o., Kabel kanal d.o.o., Kabelski distributivni sustav d.o.o., Selec d.o.o., Rešković elektronika d.o.o., Consilium d.o.o. i Antena CATV d.o.o. nisu imali potpisane HDS i GLA ugovore s HDS-ZAMP-om i nisu u razdoblju od 2003. godine na dalje plaćali HDS naknadu. Prema podacima iz spisa predmeta, HDS-ZAMP je protiv tih poduzetnika pokrenuo sudske sporove.

16

10. Vrste ugovora HDS-ZAMP-a s obveznicima plaćanja HDS naknade HDS-ZAMP je u razdoblju od 2003. na dalje s obveznicima plaćanja zaključivao dvije vrste ugovora:

1. Ugovor o davanju dopuštenja za kabelsku retransmisiju glazbe sadržane u televizijskim programima za područje Hrvatske (dalje: HDS ugovor) i

2. Ugovor o davanju dopuštenja za kabelsku retransmisiju televizijskih programa u Hrvatskoj (eng. Agreement concerning the license for transmission of television programmes in Croatia; GLA ugovor).

Naknada definirana u HDS ugovorima odnosi se isključivo na prava za korištenje glazbe sadržane u televizijskim programima, odnosno o naknadi koja je utemeljena na ZAPSP-u. Naknada iz GLA ugovora odnosi se na naknadu koju operatori plaćaju s osnova posebnih punomoći HDS-ZAMP-u nositelja prava nad pojedinim TV programima (grupacije EBU i VG Media) kao i nositelja producentskih prava nad audiovizualnim djelima, odnosno odnosi se na sva prava, uključujući i glazbena, koja se koriste u reemitiranjima EBU i VG Media programa. Dakle, Naknade definirane u GLA ugovorima većim dijelom odnose se na naknade koje HDS-ZAMP prikuplja putem posebnih punomoći HDS-ZAMP-u nositelja prava nad pojedinim TV programima (grupacije European Broadcasting Union i VG Media) kao i nositelja producentskih prava nad audiovizualnim djelima. Agencije ističe da te naknade nisu predmet ovog postupka jer ih HDS-ZAMP ne prikuplja temeljem zakonskih ovlaštenja već posebnih punomoći. U pogledu tih prava HDS-ZAMP ne nastupa kao udruga za kolektivno ostvarivanje prava koja temeljem odredbi ZAPSP-a i ovlaštenja DZIV-a ima zakonski monopol na zaštitu pojedinih vrsta prava, već kao opunomoćenik nositelja tih prava te svoju ovlast za prikupljanje naknada iz GLA ugovora (osim HDS naknade koja je predmet ovog postupka) crpi iz privatnopravnih odnosa sa nositeljima tih prava. U tom smislu treba promatrati činjenice i zaključke vezane uz GLA ugovore. 11. Visina HDS naknade Prema očitovanju DZIV-a od 11. svibnja 2009., naknada za korištenje glazbenih djela po propisima ZAPSP-a (čl. 162.) utvrđuje se prvenstveno ugovorom između udruge za kolektivno ostvarivanje prava i udruge korisnika predmeta zaštite. Ako se naknada ne utvrdi ugovorno, ona se plaća prema cjeniku (tarifi) udruge koja se donosi na zakonom propisan način uz očitovanje Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i udruge za radiodifuziju uz moguće mišljenje Vijeća stručnjaka, koje se donosi na zahtjev jedne od interesnih strana. DZIV, prema propisima ZAPSP-a, ne odobrava cjenike (tarife). Sam cjenik odnosno tarifa određena je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama za javnu izvedbu i priopćavanje javnosti glazbenih djela te naknadama za korištenje glazbenih izvedbenih materijala koje je Predsjedništvo HDS-a usvojilo na sjednici od 28. listopada 2003. Tadašnja Tarifa naknada dopunjena je novim Tarifnim brojem 18a – XVIIIa KABELSKA RETRANSMISIJA koji glasi:

„Za korištenje glazbenih djela u kabelskoj retransmisiji (reemitiranju putem kabelske televizije) kabelski operater (korisnik) dužan je plaćati mjesečnu naknadu. Osnovica za obračun mjesečne naknade je godišnja naknada koja iznosi 3 boda po programu po priključku.“

17

Vrijednost boda kao obračunske jedinice utvrđena je u iznosu od 0,50 kuna i to Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama za javnu izvedbu i priopćavanje javnosti glazbenih djela te naknadama za korištenje glazbenih izvedbenih materijala od 5. rujna 1996. Međutim, Agencija je u postupku utvrdila, kako se visina HDS naknade utvrđivala isključivo ugovorom između HDS-ZAMP-a i obveznika plaćanja, a ne temeljem Tarife. U promatranom vremenskom razdoblju od 2003. godine na dalje, HDS-ZAMP je primjenjivao tri različita sustava obračuna HDS naknade:

• do 31. prosinca 2008. - HDS naknada se obračunavala formulom koja se temeljila na broju pretplatnika i broju programa te odgovarajućim iznosom s kojim su se navedeni parametri množili što se detaljnije pojašnjava u nastavku teksta (radi razlikovanja dalje se koristi izraz: stari model);

• od 1. siječnja 2009. – 31. prosinca 2009. – HDS-ZAMP je obveznicima ponudio mogućnost izbora između starog modela ili novog modela u kojem se HDS naknada određuje u visini od 4 posto od prihoda od pretplate;

• od siječnja 2010. – model plaćanja isključivo prema postotku od prihoda (radi razlikovanja dalje se koristi izraz: novi model).

12. Naknada za retransmisiju televizijskih programa – Ugovor HDS U ovom dijelu prikazuje se način obračuna HDS naknade koji je vrijedio od 1. listopada 2003. do 31. prosinca 2008., odnosno u 2009. godini za one obveznike koji su se odlučili na obračun po starom modelu. U ugovorima s obveznicima navedenima u tablici 1. u bitnome se određuje način izračuna visine HDS naknade na način da se visina naknade za svaki mjesec izračunava na temelju broja pojedinačnih televizijskih programa koje kabelski operator reemitira, a koji nisu obuhvaćeni posebnim ugovorom u kojem je sadržano odobrenje HDS-ZAMP-a, te na temelju broja pretplatnika. Godišnja HDS naknada određena je u eurima za pojedinu godinu po pretplatniku i po programu, a iznosi naknade za pojedine godine prikazuje se u tablici 2. Tablica 2. HDS naknada u razdoblju od 2003. do 2008. godine

godina godišnja naknada 2003. 0,03 eura 2004. 0,04 eura 2005. 0,05 eura 2006. 0,06 eura 2007. 0,07 eura 2008. 0,08 eura

Izvor: Standardni HDS ugovor iz dostavljene dokumentacije HDS-ZAMP-a Ukupna mjesečna naknada za prava koja su navedenim ugovorima prenesena obračunava se na način da se godišnja naknada pomnoži s brojem pretplatnika i brojem programa te se dobiveni iznos podijeli s brojem 12 kako bi se dobio mjesečni iznos naknade. Prema članku 7. HDS ugovora, obveznik je dužan dostavljati točne i potpune podatke koji su potrebni za izvršavanje ugovora.

18

HDS naknada plaća se u kunama u protuvrijednosti za euro na dan obračuna prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Tako obračunat iznos HDS naknade uvećava se za iznos poreza na dodanu vrijednost. Prema odredbama ugovora, obveznik HDS naknadu plaća tromjesečno, najkasnije do 15. u mjesecu koji slijedi nakon proteklog tromjesečja. U ugovoru s HT-om od 31. listopada 2007., koji se odnosio na razdoblje od 21. rujna 2006. do 30. lipnja 2008., ugovorena je HDS naknada u ukupnom iznosu od […] kuna. Za tako određen ukupni iznos HDS naknade ugovorena je obročna otplata. HDS-ZAMP je naveo kako je taj iznos HDS naknade utvrđen prema istoj formuli koja je vrijedila i za druge operatore s kojima je zaključen ugovor u smislu da je za 2006. godinu HDS naknada iznosila 0,06 eura, za 2007. godinu 0,07 eura te za 2008. godinu 0,08 eura, po pretplatniku i po programu godišnje. HDS-ZAMP je nadalje naveo da se je u ugovoru s HT-om od 15. listopada 2009., a koji se odnosio na razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2008., obračunati iznos HDS naknade temeljio na navedenoj standardnoj formuli. U ugovoru s poduzetnikom OT - Optima telekom d.d., koji je započeo s korištenjem prava i plaćanjem HDS naknade u 2009. godini, ugovoren je model kao i prema drugim operaterima budući da je za 2009. godinu odabran stari model plaćanja. Iskon Internet d.d., koji je započeo s korištenjem prava i plaćanjem HDS naknade u 2009. godini, odlučio se na novi model plaćanja HDS naknade u postotku od prihoda. U Ugovoru o korištenju glazbe u televizijskim programima emitiranim putem satelitskog sustava (DTH-Direct To Home) za područje Hrvatske od 14. kolovoza 2008. godine sklopljenim s poduzetnikom DIGI, a koji se odnosio na razdoblje 2007. i 2008. godine, određen je stari model obračuna HDS naknade prema standardnoj formuli. Nadalje, HDS-ZAMP i DIGI 14. kolovoza 2008. sklopili su Dodatak ugovoru o korištenju glazbe u televizijskim programima emitiranim putem satelitskog sustava (DTH-Direct To Home) za područje Hrvatske kojim se određuje visina HDS naknade za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 30. lipnja 2008. na sljedeći način cit.:

“Naknada za 2007. godinu je […] eur, a uz popust za razvoj tržišta od 25% iznosi […] eur. Naknada za prva dva tromjesečja 2008. godine je […] eur, a uz odobreni godišnji popust za razvoj tržišta od 12,5% iznosi […] eur. Sveukupan iznos naknade za navedeno razdoblje iznosi […] eur plativo u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan uplate. Na navedeni iznos naknade obračunava se PDV.“

U dopisu od 20. listopada 2009. godine, DIGI je Agenciji dostavio i obračunske podatke o broju pretplatnika i broju programa. Ugovor o korištenju glazbe u televizijskim programima emitiranim putem satelitskog sustava (DTH-Direct To Home) za područje Hrvatske od 17. svibnja 2006. između HDS-ZAMP-a i OiV-a sklopljen je 17. svibnja 2006. godine. Ugovor se primjenjivao od 1. veljače 2005., a vrijedio je za razdoblje do 31. prosinca 2008. godine. U tom ugovoru u članku 6. bio je određen jednak model plaćanja HDS naknade kao prema ostalim obveznicima. Dodatnom odredbom u članku 6. tog ugovora odobrava se popust na HDS naknadu u ime razvoja predmetne usluge u prijelaznom razdoblju i to 50 posto u 2005. te 25 posto u 2006. godini.

19

Nadalje, u odnosu na obračun HDS naknade u 2009. i 2010. godini, u ispitnom postupku Agencija je utvrdila kako se od 2010. godine obračun vrši isključivo po novom modelu plaćanja (postotak od prihoda). U 2009. godini kao prijelaznom razdoblju, obveznici plaćanja HDS naknade mogli su odabrati između dva modela plaćanja naknada za glazbena prava i to po starom i novom modelu o čemu su bili obaviješteni od strane HDS-ZAMP-a dopisima, a čije preslike je HDS-ZAMP dostavio Agenciji podneskom od 18. siječnja 2010. U tim dopisima poduzetnici se obavještavaju kako su ugovori sklopljeni za razdoblje do 31. prosinca 2008. godine, ostali na snazi i tijekom 2009. godine. S obzirom da su dopisi poslani u listopadu 2009. godine, u dopisima se nadalje navodi kako je svaki operator u mogućnosti za 2009. godinu izabrati model izračuna HDS naknade koji mu više odgovara, prema starom ili novom modelu, pri čemu će se kod eventualnog izbora novog modela obračuna za 2009. godinu do tada uplaćena HDS naknada za razdoblje 2009. godine (svi izdani i podmireni računi u 2009. godini) tretirati kao akontacija HDS naknade za to razdoblje. Uvidom u dostavljenu dokumentaciju, utvrđeno je kako su dopisi poslani poduzetnicima koji su do tada imali ugovorne odnose s HDS-ZAMP-om, kao i onima koji do tada nisu imali ugovorom regulirana prava i obveze. 13. Naknada za retransmisiju televizijskih programa – Ugovor GLA U ispitnom postupku utvrđeno je kako u ispostavljenim računima obveznicima pored HDS naknade koja je specificirana kao „Naknada za retransmisiju televizijskih programa – Ugovor HDS“, postoji i naknada koja se specificira kao „Naknada za retransmisiju televizijskih programa – Ugovor GLA“, odnosno ranije skraćeno kao GLA naknada. Ta naknada obračunava se temeljem odredbi GLA ugovora koji sklapaju HDS-ZAMP, VG Media, EBU, AGICOA i DHFR s obveznicima plaćanja HDS naknade. Agencija je u postupku utvrdila kako je HDS-ZAMP imao potpisane GLA ugovore sa sljedećim poduzetnicima:

• B.net Hrvatska d.o.o. – od 1. listopada 2003.; • BT net d.o.o. – od 1. siječnja 2006.; • Dastin d.o.o. – od 1. listopada 2003.; • Istra telekomunikacije d.o.o. – od 1. srpnja 2004.; • Kerman d.o.o. – od 1. listopada 2003.; • HT d.d. – od 21. rujna 2006.; • SaaN računala d.o.o. – od 1. rujna 2008.; • Antena JD d.o.o. – od 1. listopada 2003.; • Adriatic kabel d.o.o. – od 1. listopada 2003.; • Vodatel d.o.o. – od 1. siječnja 2006.; • Kabel-net d.o.o. – od 1. listopada 2003., te • Chaos Net d.o.o. – od 1. listopada 2003.

Na temelju uvida u primjerak GLA ugovora, utvrđeno je kako se kvartalna naknada za prava koja su navedenim ugovorima prenesena obračunava na način da se osnovna tarifa koja je prikazana u tablici 3. podijeli s brojem 4 te se pomnoži s brojem pretplatnika i brojem programa.

20

Tablica 3. GLA naknada u razdoblju od 2003. do 2008. godine

godina iznos godišnje naknade u eurima po pretplatniku i po

programu

50% popust za razvoj i poticanje tržišta

30% popust (više od 10 programa, 7 u

osnovnom paketu) 2003. 0,34 0,17 0,12 2004. 0,47 0,235 0,165 2005. 0,68 0,34 0,24 2006. 0,82 0,41 0,29 2007. 0,99 0,495 0,345 2008. 1,08 0,54 0,38

Izvor: Standardni GLA ugovor iz dostavljene dokumentacije HDS-ZAMP-a S obzirom na to da GLA Naknada obuhvaća pet prava, a što je opisano u poglavlju 10. ovoga obrazloženja, zaključuje se kako HDS-ZAMP za programe koje proizvode članice EBU, VG Media i AGICOA grupacija, za pet vrsta prava prikuplja naknade unutar jedne tarife koja je prikazana kroz podatke u tablici 3. Prema očitovanju HDS-ZAMP-a od 18. lipnja 2009., udio HDS naknade koju HDS-ZAMP prikuplja za glazbena prava sukladno ZAPSP-u, GLA naknadi iznosi […] posto. Ostali dio naknade raspoređuje se nositeljima prava organizacija za radiodifuziju (EBU i VG MEDIA) u iznosu od […] posto i nositeljima audiovizualnih prava (DHFR i AGICOA) u iznosu od […] posto. HDS-ZAMP nadalje navodi, kako sukladno omjeru, glazbena prava za 2008. godinu iznose […] posto od 0,38 eura po programu po pretplatniku godišnje, a istovremeno glazbena prava po HDS ugovoru iznose upravo identično 0,08 eura po programu po pretplatniku godišnje. 14. Obračunski podaci o broju programa i broju pretplatnika Temeljem članka 7. HDS ugovora, kabelski operator obavezan je dostavljati točne i potpune podatke koji su potrebni za izvršavanje tih ugovora, a osobito za izračun naknade koju su kabelski operatori dužni platiti HDS-ZAMP-u, a što se odnosi na broje pretplatnika i broj programa. Kabelski operatori obvezni su dostavljati podatke HDS-ZAMP-u za tekuće tromjesečje najkasnije do 15. dana u prvom mjesecu tekućeg tromjesečja. Podaci se, prema odredbama ugovora, daju prema stanju na prvi dan prvog mjeseca odnosno tromjesečja, na priloženom standardnom Obrascu. U GLA ugovorima se također određuje kako je kabelski operator obavezan dostavljati točne i potpune podatke koji su potrebni za izvršavanje ugovora, a osobito za izračun naknade koju je dužan platiti nositeljima prava. Kabelski operatori obvezni su dostavljati podatke HDS-ZAMP-u za tekuće tromjesečje najkasnije do 15. dana u prvom mjesecu tekućeg tromjesečja. Podaci se, prema odredbama ugovora, daju prema stanju na prvi dan prvog mjeseca odnosno tromjesečja, na priloženom standardnom Obrascu. Nadalje, u ugovoru se određuje da HDS-ZAMP ima pravo na kontrolu broja pretplatnika operatora. Temeljem navedenih odredbi HDS i GLA ugovora proizlazi da su operatori obveznici dostavljanja točnih i potpunih podataka koji su potrebni za izračun naknade koju je kabelski operator dužan platiti HDS-ZAMP-u.

21

15. Ocjena Agencije obračuna HDS naknada i ispostavljenih računa operatorima od strane HDS-ZAMP-a

Agencija je u ispitnom postupku tražila podatke i dokumentaciju od HDS-ZAMP-a i od pojedinih obveznika plaćanja HDS naknade, a koji se odnose na ispostavljene račune operatorima za HDS naknadu od strane HDS-ZAMP-a i pripadajuće obračune HDS naknade za razdoblje od 2003. godine na dalje. Analiza zaprimljene dokumentacije vršila se na način da se, temeljem podataka o obračunskim elementima o broju pretplatnika i broju programa, projicirao iznos HDS naknade za odgovarajuće vremensko razdoblje i uspoređivao s iznosima HDS naknada iz ispostavljenih računa HDS-ZAMP-a operatorima za to jednako razdoblje. Pri tome, dvije su varijable koje su mogle utjecati na rezultate i zaključke temeljem provedene analize. To su primjenjivani tečaj za euro u ispostavljenim računima, a koji je Agencija u svojoj analizi uzimala kao srednji tečaj Hrvatske narodne banke prema nadnevku računa. Kao drugo, iz uvida u dokumentaciju uočeno je kako podaci o razvrstavanju na HDS i GLA programe, a koje su operatori dostavljali HDS-ZAMP-u, u više slučaja odstupaju od podjele tih programa prema HDS i GLA ugovoru. U tim smislu uočeno je kako je HDS-ZAMP sam korigirao dostavljene podatke od operatora, a u skladu s podjelom programa prema HDS i GLA ugovorima. Agencija je također u svojim projekcijama izračuna uzela u obzir činjenicu krivog razvrstavanja programa prema pojedinom ugovoru od strane operatora, te je u svojim projekcijama razvrstavala programe prema ugovorima. Temeljem provedene analize, Agencija je ocjenjivala postupanje HDS-ZAMP-a vezano uz sustav obračunavanja HDS naknade. Rezultati provedene analize i izvršenih projekcija obračuna HDS naknada pokazali su da je HDS naknada svim operatorima koji su imali potpisane ugovore s HDS-ZAMP-om obračunavana na temelju formule koja je bila jednaka prema svim obveznicima plaćanja i prema prijavljenim podacima za broj programa i broj pretplatnika koje su obveznici dostavljali HDS-ZAMP-u. Također, utvrđeno je kako je HDS-ZAMP prema svim operatorima s kojima je imao sklopljene GLA ugovore, GLA naknadu obračunavao u skladu s uvjetima iz GLA ugovora, a koji su bili jednaki za sve obveznike. Nadalje, Agencija je provedenom analizom utvrdila kako se u tri slučaja, a koja se odnose na poduzetnike B.net OiV i DIGI, projicirani iznos HDS naknade i iznosi u ispostavljenim računima razlikuju. Agencija je u ispitnom postupku utvrdila kako te razlike proizlaze iz određenih popusta koje je HDS-ZAMP odobravao navedenim operatorima za određene račune, a što će se prikazati u poglavlju 16. ovog obrazloženja. S obzirom na opširne podatke i dokumentaciju, Agencija u ovom obrazloženju navodi tri primjera provjere obračuna HDS naknade koji se odnose na HT, Adriatic kabel d.o.o. i Kerman d.o.o., a jednak zaključak o obračunu HDS naknade kao što Agencija iznosi za te obveznike vrijedi i za ostale obveznike osim tri obveznika za koje se analiza obračuna prikazuje u poglavlju 16. ovoga obrazloženja. S obzirom kako je u inicijalnim zahtjevima B.neta te Magic telekoma i drugih navedeno pitanje obračuna HDS naknade poduzetniku HT, Agencija prikazuje rezultate provjere obračuna HDS naknade za HT. Specifičnost HDS ugovora s HT-om je u tome što je HDS naknada za određeno razdoblje utvrđena u ukupnom iznosu te je analizom trebalo utvrditi je li taj ugovoreni iznos HDS naknade obračunat primjenom formule koja je u HDS ugovorima vrijedila za sve druge obveznike. U HDS ugovoru s HT-om, a koji se odnosi na razdoblje od 21. rujna 2006. do 30. lipnja 2008. ugovorena je HDS naknada u ukupnom iznosu od […] kuna. U tom ugovoru

22

određeno je kako će ugovoreni iznos biti plaćen na način da će HT HDS naknadu za razdoblje od 21. rujna 2006. do 30. rujna 2007. godine u iznosu od […] kune platiti jednokratno u roku od 30 dana od dana sklapanja tog ugovora, a naknadu za razdoblje od 30. rujna 2007. do 30. lipnja 2008. godine plaćat će tromjesečno. Iznos HDS naknade za cijelo to razdoblje podijeljen je na tri jednaka dijela u iznosu od […] kuna. Temeljem tog ugovora, HDS-ZAMP je HT-u izdao tri računa i to: račun za razdoblje 1. listopada 2006. - 31. prosinca 2007. u iznosu od […] kuna, račun za razdoblje 1. siječnja 2008. - 31. ožujka 2008. u iznosu od […] kuna i račun za razdoblje 1. travnja 2008. - 30. lipnja 2008. u iznosu od […] kuna. Zbroj iznosa naknada iz ta tri računa jednak je ugovorenom iznosu HDS naknade iz HDS ugovora. S obzirom na to da je u tom ugovoru HDS naknada ugovorena u ukupnom iznosu, Agencija je analizirala obračun HDS naknade prema formuli koja je vrijedila za druge obveznike plaćanja HDS naknade. Preslika obračuna HDS naknade prikazana je na slici 2. Slika 2. Preslika obračuna HDS naknade za HT za razdoblje od 1. listopada 2006. do 30.

lipnja 2008.

razdoblje paket broj pretplatnika broj programa naknada po kvartalu iznos u eurima iznos u kunama

01.10.2006.-31.12.2006. 1 […] 50 0,015 eura […] […]

01.01.2007.-31.03.2007. 1 […] 51 0,0175 eura […] […]

01.04.2007.-30.06.2007. 1 […] 51 0,0175 eura […] […]

01.07.2007.-30.09.2007. 1 […] 51 0,0175 eura […] […]

01.10.2007.-31.12.2007. 1 […] 67 0,0175 eura […] […]

01.01.2008.-31.03.2008. 1 […] 70 0,02 eura […] […]

2 […] 8 0,02 eura […] […]

01.04.2008.-30.06.2008. 1 […] 70 0,02 eura […] […]

2 […] 9 0,02 eura […] […]

ukupno: […] […] Izvor: dopis HDS-ZAMP-a od 27. ožujka 2009.; Obrada: AZTN Agencija je obračunske podatke tražila i od HT-a koji je dopisom od 21. listopada 2009. Agenciji dostavio preslike dokumentacije koju je dostavio HDS-ZAMP-u radi obračuna HDS naknade. Dostavljeni obračun u ukupnom iznosu jednak je iznosu određenom u ugovoru. Iz uvida u dostavljeni obračun, zaključuje se kako je pri izračunu korišten godišnji iznos HDS naknade za pojedine godine koji je jednak načinu obračuna iz ugovora sklopljenima s ostalim obveznicima plaćanja HDS naknade, odnosno 0,06 eura za 2006. godinu, 0,07 eura za 2007. godinu i 0,08 eura za 2008. godinu. Ti iznosi se množe s brojem pretplatnika i brojem programa za odgovarajuće razdoblje. Konačno, ukupni izračunati iznos jednak je iznosu iz HDS ugovora za razdoblje od 21. rujna 2006. do 30. lipnja 2008. godine. Ukoliko se promatraju obračunati iznosi HDS naknade po pojedinim tromjesečnim razdobljima prikazanima na slici 2., zaključuje se kako je obračunati iznos HDS naknade značajno rastao od […] kuna za zadnje tromjesečje 2006. na gotovo […] kuna u drugom tromjesečju 2008. godine što je logično s obzirom na primijenjenu formulu i rast broja pretplatnika HT-ove MaxTV usluge.

23

U HDS ugovoru, za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2008., godišnji iznosi HDS naknade kao i ostali uvjeti određeni su na jednak način kao i kod ostalih obveznika, odnosno godišnja HDS naknada za 2008. godinu iznosila je 0,08 eura. HT je Agenciji dostavio detaljan obračun HDS naknade za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2008. za potrebe obračuna i dostave HDS-ZAMP-u, iz kojega se zaključuje kako je ukupni iznos HDS naknade za to razdoblje […] kunu, s tim da iznos naknade za treći kvartal 2008. godine iznosi […] kuna, a za četvrti kvartal 2008. godine iznosi […] kune. Iz tih podataka može se zaključiti kako je obračunati iznos HDS naknade HT-u u zadnjem tromjesečju 2008. godine iznosio […] milijuna kuna, dvostruko više u odnosu na drugo tromjesečje 2008. godine. S obzirom na rast broja pretplatnika, HT je u tom trenutku bio najveći obveznik plaćanja HDS naknade. Agencija je izvršila uvid u dokumentaciju koja se odnosi na GLA ugovore sklopljene između HDS-ZAMP-a i HT-a. U ugovoru koji se odnosi na razdoblje od 21. rujna 2006. do 30. lipnja 2008. utvrđena je naknada u ukupnom iznosu od […] kuna, a u ugovoru za razdoblje od 1. srpnja 2008. do 31. prosinca 2008. određeni su standardni elementi obračuna, odnosno broj pretplatnika i broj programa. Zaprimljena dokumentacija sadrži tri računa koje je HDS-ZAMP izdao HT-u na iznose od […] kunu, […] kuna i […] kune. Zbroj iznosa iz ova tri računa jednak je ugovorenom iznosu naknade iz GLA ugovora za razdoblje od 21. rujna 2006. do 30. lipnja 2008. Za razdoblje srpanj - prosinac 2008. utvrđen je ukupni iznos GLA naknade od […] kunu. Kao idući primjer provjere izračuna HDS naknade i ispostavljenih računa za HDS naknadu Agencija prikazuje rezultate analize za poduzetnika Adriatic kabel d.o.o. Za Adriatic kabel d.o.o. dostavljena dokumentacija odnosi se na razdoblje od četvrtog kvartala 2003. do 2007. godine, odnosno do trenutka kada je pripojen B.netu. Do 2006. godine Adriatic kabel d.o.o. prijavljivao je podatke o broju pretplatnika i o broju programa u pojedinim paketima. Do tog razdoblja u dostavljenim podacima HDS-ZAMP-u nije posebno naznačena podjela na HDS i GLA programe. Od 2006. godine dostavlja se obračun iz kojeg je vidljiva podjela na HDS i GLA programe. Stoga je Agencija izvršila projekciju obračuna za razdoblje do 2006. godine, na način da je prilikom izračuna HDS naknade izdvojila GLA programe iz obračuna, te je izvršena usporedba s obračunatim HDS naknadama iz ispostavljenih računa HDS-ZAMP-a Adriatic kabelu d.o.o. U tablici 4. prikazuju se obračunski elementi o broju pretplatnika, broju programa, projicirani obračun HDS naknade i iznosi HDS naknade obračunati Adriatic kabelu d.o.o. u ispostavljenim računima HDS-ZAMP-a u razdoblju od 2003. do 2007. godine. U analizi obračuna HDS naknade odabrano je pet vremenskih razdoblja, odnosno po jedno za svaku godinu te je izrađena projekcija izračuna HDS naknade na temelju dostavljenih podataka o broju pretplatnika i broju programa. Za razdoblje trećeg kvartala 2007. godine dostava podataka bila je strukturirana po gradovima u kojima se pružala usluga, odnosno Zagrebu, Splitu i Rijeci, pa se ponuda programa po pojedinom paketu razlikovala s obzirom na to u kojem gradu se pružala usluga. Projicirani izračun HDS naknade prikazan je u predzadnjem stupcu, a u zadnjem stupcu prikazuje se iznos HDS naknade koju je HDS-ZAMP obračunao Adriatic kabelu d.o.o. u ispostavljenim računima za promatrana vremenska razdoblja.

24

Tablica 4. Prikaz obračunskih elemenata o broju pretplatnika, broju programa, projicirani obračun HDS naknade i iznosi HDS naknade obračunati Adriatic kabelu d.o.o. u ispostavljenim računima HDS-ZAMP-a u razdoblju od 2003. do 2007. godine

razdoblje paketi broj pretplatnika broj naknada projicirana projicirana HDS naknada

programa u eurima HDS naknada u eurima HDS naknada u kunama po računima

IV /2003. 1 […] 22 0,0075 […]

2 […] 8 0,0075 […]

3 […] 22 0,0075 […]

4 […] 11 0,0075 […]ukupno - - - […] […] […]

IV /2004. 1 […] 24 0,0100 […]

2 […] 10 0,0100 […]

3 […] 23 0,0100 […]

4 […] 12 0,0100 […]ukupno - - - […] […] […]

IV /2005. 1 […] 26 0,0125 […]

2 […] 10 0,0125 […]

3 […] 23 0,0125 […]

4 […] 12 0,0125 […]ukupno - - - […] […] […]

IV /2006. 1 […] 27 0,0150 […]

2 […] 10 0,0150 […]

3 […] 26 0,0150 […]

4 […] 14 0,0150 […]

5 […] 25 0,0150 […]ukupno - - - […] […] […]

III / 2007. 1 […] 6 0,0175 […]

2 […] 27 0,0175 […]

3 […] 19 0,0175 […]

4 […] 1 0,0175 […]

5 […] 1 0,0175 […]

6 […] 1 0,0175 […]ukupno - - - […] […] […]

Izvor: dopisi HDS-ZAMP-a od 21. listopada 2008. godine, 19. svibnja 2009. godine, 18. lipnja 2009. godine i 19. listopada 2009. godine; Obrada: AZTN Uz pretpostavku mogućih neznatnih odstupanja u podjeli HDS i GLA programa i različitog primijenjenog tečaja u provedenoj analizi Agencije i kod HDS-ZAMP-ovog obračuna HDS naknade, iz rezultata provedene analize, na temelju uzorka analiziranih obračuna i ispostavljenih računa, zaključuje se kako je HDS naknada poduzetniku Adriatic kabel d.o.o. u promatranom razdoblju obračunata u skladu sa standardnim modelom obračuna iz ugovora. Obračunati iznosi HDS naknade kretali su se od […] kuna u posljednjem tromjesečju 2003. godine do […] kuna u promatranom tromjesečju 2007. godine. Također, uvidom u izračune GLA naknade zaključuje se o primjeni modela obračuna iz GLA ugovora. Nadalje, u nastavku se prikazuju rezultati provedene analize obračuna HDS naknade za poduzetnika Kerman d.o.o., još jednog kabelskog operatora. Agencija je obračune analizirala metodom uzorka na način da je promatrala jedno obračunsko kvartalno razdoblje za svaku godinu od 2003. do 2009. godine. U tablici 5. prikazuju se obračunski elementi o broju pretplatnika, broju programa, projicirani obračun HDS naknade i iznosi HDS naknade obračunati Kermanu d.o.o. u ispostavljenim računima HDS-ZAMP-a u razdoblju od 2003. do 2009. godine.

25

Tablica 5. Prikaz obračunskih elemenata o broju pretplatnika, broju programa, projicirani obračun HDS naknade i iznosi HDS naknade obračunati Kermanu d.o.o. u ispostavljenim računima HDS-ZAMP-a u razdoblju od 2003. do 2009. godine

razdoblje paketi broj pretplatnika broj programa projicirana HDS naknada

HDS naknada u kunama po računima

IV / 2003. 1 […] […] […] […]

2 […] […]

IV / 2004. 1 […] […] […] […]

2 […] […]

IV / 2005. 1 […] […] […] […]

2 […] […]

IV / 2006. 1 […] […] […] […]

2 […] […]

3 […] […]

IV / 2007. 1 […] […] […] […]

2 […] […]

3 […] […]

4 […] […]

III / 2008. 1 […] […] […] […]

2 […] […]

3 […] […]

4 […] […]

II / 2009. 1 […] […] […] […]

2 […] […]

3 […] […]

4 […] […] Izvor: dopisi HDS-ZAMP-a od 21. listopada 2008. godine, 19. svibnja 2009. godine, 18. lipnja 2009. godine i 19. listopada 2009. godine; Obrada: AZTN U analizi je izrađena projekcija izračuna HDS naknade na temelju dostavljenih podataka o broju pretplatnika i broju programa. Projicirani izračun HDS naknade prikazan je u predzadnjem stupcu, a u zadnjem stupcu prikazuje se iznos HDS naknade koju je HDS-ZAMP obračunao Kermanu d.o.o. u ispostavljenim računima za promatrana vremenska razdoblja. Uz pretpostavku mogućih neznatnih odstupanja u podjeli HDS i GLA programa i različitog primijenjenog tečaja u provedenoj analizi Agencije i kod HDS-ZAMP-ovog obračuna HDS naknade, iz rezultata provedene analize, na temelju uzorka analiziranih obračuna i ispostavljenih računa, zaključuje se kako je HDS naknada poduzetniku Kerman d.o.o. u promatranom razdoblju obračunata u skladu sa standardnim modelom obračuna iz ugovora. Obračunati iznosi HDS naknade kretali su se od […] kuna u posljednjem tromjesečju 2003. godine do […] kuna u promatranom tromjesečju 2009. godine, što su znatno manji iznosi naknade u usporedbi s prikazanim obveznicima HT-om i Adriatic Kabelom d.o.o. Uvidom u izračune GLA naknade zaključuje se o primjeni modela obračuna iz GLA ugovora. 16. Popusti na HDS naknade Agencija je u ispitnom postupku u utvrdila kako je HDS-ZAMP u tri slučaja odobrio popuste na obračunate HDS naknade. Popusti su bili određeni u ugovorima s poduzetnicima OiV i DIGI, dok je DCM-u (predniku B.neta) odobren popust retroaktivno za jednokratno plaćanje

26

HDS naknade za vremensko razdoblje od zadnjeg kvartala 2003. do zadnjeg kvartala 2005. godine. Agencija je izvršila provjeru obračuna HDS naknade za ta tri poduzetnika. HDS ugovor s poduzetnikom DCM, prednikom B.neta, sklopljen je 16. rujna 2005., a odnosio se na razdoblje od 1. listopada 2003. do 31. prosinca 2008. godine. Sam model obračuna HDS naknade u tom ugovoru određen je na standardan način kao što je opisano u poglavlju 12. ovoga obrazloženja. U tablici 6. prikazuju se projicirani obračuni HDS i GLA naknade i obračuni HDS i GLA naknade po ispostavljenim računima B.netu (uključujući i prednika DCM) u razdoblju od 2003. do 2009. godine. Tablica 6. Prikaz obračuna naknada i ispostavljenih računa poduzetniku B.net (prije DCM) u

razdoblju od 2003. do 2009. godine

razdoblje Projicirana

HDS naknada u kunama

HDS naknada po računima

Projicirana GLA naknada

u kunama

GLA naknada po računima

IV / 2003 […] - […] -

I / 2004 […] - […] -

II / 2004 […] - […] -

III / 2004 […] - […] -

IV / 2004 […] - […] -

I / 2005 […] - […] -

II / 2005 […] - […] -

III / 2005 […] - […] -

IV / 2005 […] - […] -

Ukupno IV/2003 - IV/2005 […] […] […] […]

I / 2006 […] […] […] […] II / 2006 […] […] […] […] III / 2006 […] […] […] […] IV / 2006 […] […] […] […] I / 2007 […] […] […] […] II / 2007 […] […] […] […] III / 2007 […] […] […] […] IV / 2007 […] […] […] […] I / 2008 […] […] […] […] II / 2008 […] […] […] […] III / 2008 […] […] […] […] IV / 2008 […] […] […] […] I / 2009 […] […] […] […] II / 2009 […] […] […] […] III / 2009 […] […] […] […]

Izvor: dopisi HDS-ZAMP-a od 18. lipnja 2009. i 19. listopada 2009. godine, dopis B.neta od 19. listopada 2009. godine; Obrada: AZTN

U odnosu na razdoblje od kraja 2003. do kraja 2005. godine, napominje se kako je HDS naknada za to cijelo razdoblje obračunata u ukupnom iznosu i ispostavljena u jednom

27

računu. Agencija je analizirala obračun na način da je prema prijavljenim obračunskim elementima projicirala HDS naknadu za svako pojedino tromjesečje u skladu sa standardnim modelom obračuna HDS naknade te zbrojila iznose HDS naknade za ona tromjesečna razdoblja na koje se odnosio ispostavljeni račun. Od početka 2006. godine obračuni HDS naknade i ispostavljeni računi odnose se na pojedina tromjesečna razdoblja. Uzimajući u obzir moguća neznatna odstupanja u podjeli HDS i GLA programa i različitog primijenjenog tečaja u provedenoj analizi Agencije i kod HDS-ZAMP-ovog obračuna HDS naknade, rezultati provedene analize obračuna pokazuju kako je HDS naknada B.netu u promatranom razdoblju obračunata u skladu sa standardnim modelom obračuna iz ugovora. Jednako se može zaključiti i za obračun GLA naknade. Prema podacima o ukupnim iznosima obračunate HDS i GLA naknade, zaključuje se kako je B.net (prije DCM) bio najveći obveznik plaćanja HDS i GLA naknade kroz cijelo promatrano razdoblje od 2003. pa do kraja 2008. godine. Jedino odstupanje utvrđeno je kod obračuna HDS naknade za prvo obračunsko razdoblje od zadnjeg tromjesečja 2003. do kraja 2005. godine. Za to obračunsko razdoblje obračun HDS naknade prema prijavljenim obračunskim podacima iznosi […] kuna, dok je B.netu ispostavljen račun za HDS naknadu u iznosu od […] kuna što predstavlja 10 posto niži iznos po računu od iznosa obračuna. Stoga je Agencija od HDS-ZAMP-a zatražila dodatna očitovanja radi utvrđivanja činjenica o razlici između obračuna HDS naknade i iznosa u ispostavljenom računu. HDS-ZAMP je podnescima od 18. siječnja i 19. travnja 2010. dostavio tražena očitovanja. Vezano za utvrđenu razliku od 10 posto, za obračunsko razdoblje od zadnjeg tromjesečja 2003. do kraja 2005. godine, HDS-ZAMP je naveo kako je razlika između iznosa koji proizlazi temeljem obračunatih podataka i ispostavljenog računa za HDS naknadu DCM-u za to razdoblje rezultat popusta koji se odobravao poduzetnicima za plaćanje u jednom obroku. Iako je ugovor s DCM-om zaključen 16. rujna 2005. godine, HDS-ZAMP je naveo kako se njemu, kao i svim drugim poduzetnicima koji su postojali na tržištu u to vrijeme, HDS naknada počela obračunavati počevši od 1. listopada 2003. godine. Za razliku od svih ostalih kabelskih operatera koji su se odlučili za obročnu otplatu HDS naknada dospjelih u razdoblju koje je prethodilo zaključenju ugovora, DCM je izabrao opciju podmirenja te HDS naknade u jednom obroku ostvarivši time pravo na popust od 10 posto za jednokratno plaćanje. U pogledu navedenog popusta B.netu (DCM-u), Agencija je stava kako se može prihvatiti argumentacija HDS-ZAMP-a kako je u konkretnom slučaju bila riječ o jednokratnom plaćanju iznosa HDS naknade za vremensko razdoblje od dvije godine koje je prethodilo sklapanju ugovora u rujnu 2005. godine. Ostali obveznici plaćanja ugovorili su obročno plaćanje HDS naknade za navedeno razdoblje i to na način da već dospjele iznose HDS naknade plate u četiri do devet obroka koji će se dodati budućim tromjesečnim iznosima HDS naknade. U konkretnom slučaju radilo se o razdoblju u kojem se HDS naknada uvodila u sustav zaštite autorskih prava u Republici Hrvatskoj, u kojem je do sklapanja ugovora s poduzetnicima proteklo dvije godine i za koje razdoblje je trebalo retroaktivno izvršiti plaćanje HDS naknade. U tom smislu, popust na jednokratno plaćanje HDS naknade u konkretnom slučaju može se smatrati objektivno opravdanim. U tablici 7. prikazuje se projicirani obračuni HDS naknade i iznosi HDS naknade po ispostavljenim računima poduzetniku DIGI iz uzorka tromjesečnih obračuna za razdoblje od 2007. do 2009. godine, a u tablici 8. prikazuju se tromjesečni obračunski elementi o broju pretplatnika i broju programa iz uzorka tromjesečnih obračuna za razdoblje od 2007. do 2009. godine.

28

Tablica 7. Prikaz obračuna HDS naknada i ispostavljenih računa za odgovarajuća vremenska razdoblje poduzetniku DIGI u razdoblju od 2007. do 2009. godine

Razdoblje Projicirana HDS

naknada u eurima Popust za razvoj

tržišta HDS naknada uz popust u eurima

HDS naknada po računima u kunama

I – IV /2007. […] 25% […] […] I – II /2008. […] 12,5% […] […] III / 2008. […] 12,5% […] […] IV / 2008. […] 12,5% […] […] I / 2009. […] - - […] II / 2009. […] - - […] IV / 2009. […] - - […]

Izvor: dopis poduzetnika DIGI od 20. listopada 2009. godine i HDS-ZAMP-a od 19. travnja 2010. godine; Obrada: AZTN Popust na HDS Naknadu poduzetniku DIGI proizlazi iz Dodatka ugovora o korištenju glazbe u televizijskim programima emitiranim putem satelitskog sustava (DTH-Direct To Home) za područje Hrvatske od 14. kolovoza 2008. godine koji se odnosio na razdoblje od 1. siječnja 2007. do 30. lipnja 2008. godine. HDS naknada je za 2007. godinu određena u iznosu od […] eura, što predstavlja za 25 posto umanjeni iznos od ukupno obračunatog iznosa HDS naknade od […] eura za 2007. godinu. Za prvo polugodište 2008. godine HDS naknada je određena u iznosu od […] eura, što predstavlja za 12,5 posto umanjeni iznos od ukupno obračunatog iznosa HDS naknade od […] eura za prvo polugodište 2008. godine. Za razdoblje trećeg i četvrtog kvartala 2008. godine također je vrijedio popust od 12,5 posto. Tablica 8. Prikaz obračunskih elemenata o broju pretplatnika i broju programa za

odgovarajuće vremensko razdoblje poduzetnika DIGI u razdoblju od 2007. do 2009. godine

razdoblje paketi broj pretplatnika

broj programa

razdoblje paketi broj pretplatnika

broj programa

II / 2007. Osnovni […] 28 III / 2008. Osnovni […] 36

Ekstra - - Ekstra […] 11

HBO […] 1 HBO […] 1

III / 2007. Osnovni […] 28 IV / 2008. Osnovni […] 36

Ekstra - - Ekstra […] 11

HBO […] 1 HBO […] 2

IV / 2007. Osnovni […] 30 I / 2009. Osnovni […] 37

Ekstra - 12 Ekstra […] 11

HBO […] 1 HBO […] 2

I / 2008. Osnovni […] 34 II / 2009. Osnovni […] 37

Ekstra […] 11 Ekstra […] 11

HBO […] 1 HBO […] 2

II / 2008. Osnovni […] 36 IV / 2009. Osnovni […] 36

Ekstra […] 11 Ekstra […] 8

HBO […] 1 HBO […] 2

Izvor: dopis poduzetnika DIGI od 20. listopada 2009. godine i HDS-ZAMP-a od 19. travnja 2010. godine; Obrada: AZTN

29

Na temelju podataka prikazanih u tablicama 7. i 8., zaključuje se kako je sam osnovni iznos HDS naknada prije odobrenog popusta poduzetniku DIGI u promatranom razdoblju obračunat u skladu sa standardnim modelom obračuna iz HDS ugovora. Poduzetnik DIGI u svojoj ponudi programskih paketa nije imao programe određene u GLA ugovorima te mu stoga nije bila obračunata GLA naknada u promatranom razdoblju. U tablici 9. prikazuju se projicirani obračuni HDS naknade i iznosi HDS naknade po ispostavljenim računima poduzetniku OiV s obračunskim podacima o broju pretplatnika i broju programa za razdoblje od 1. veljače 2005. do 31. prosinca 2006. godine. Tablica 9. Prikaz obračunskih podataka o broju pretplatnika i broju programa te projicirani

obračun HDS naknade i HDS naknada po ispostavljenim računima za OiV-u u razdoblju od 1. veljače 2005. do 31. prosinca 2006. godine

razdoblje paketibroj

pretplatnika

broj

programa

projicirana

HDS naknada

po paketu u

eurima

projicirana HDS

naknada za

obračunsko

razdoblje u

eurima

projicirana HDS

naknada za

obračunsko

razdoblje u

kunama

HDS

naknada po

računima

popust

1.2.2005.-31.3.2005. 1 […] 6 […] […] […] […] 50%

2 […] 1 […]

3 […] 1 […]

II / 2005. 1 […] 6 […] […] […] […] 50%

2 […] 1 […]

3 […] 1 […]

III / 2005. 1 […] 6 […] […] […] […] 50%

2 […] 1 […]

3 […] 1 […]

IV / 2005. 1 […] 6 […] […] […] […] 50%

2 […] 1 […]

3 […] 1 […]

I / 2006. 1 […] 6 […] […] […] […] 25%

2 […] 1 […]

3 […] 1 […]

II / 2006. 1 […] 6 […] […] […] […] 25%

2 […] 1 […]

3 […] 1 […]

III / 2006. 1 […] 6 […] […] […] […] 25%

2 […] 1 […]

3 […] 1 […]

IV / 2006. 1 […] 6 […] […] […] […] 25%

2 […] 1 […]

3 […] 1 […] Izvor: dopisi HDS-ZAMP-a od 21. listopada 2008. godine i 18. lipnja 2009. godine; Obrada: AZTN Na temelju podataka prikazanih u tablici 9., zaključuje se kako je sam osnovni iznos HDS naknada prije odobrenog popusta poduzetniku OiV u promatranom razdoblju obračunat u skladu sa standardnim modelom obračuna iz HDS ugovora. Poduzetnik OiV u svojoj ponudi programskih paketa nije imao programe određene u GLA ugovorima te mu stoga nije bila obračunata GLA naknada u promatranom razdoblju. Nadalje, prema podacima iz tablice 9. zaključuje se kako su ukupni iznosi obračunatih HDS naknada prije odobravanog popusta znatno manjeg iznosa u usporedbi s ostalim prikazanim obveznicima.

30

Također, iz podataka o broju programa iz tablice 9. zaključuje se kako je OiV u svojoj ponudi imao samo šest programa u osnovnom paketu i po jedan program u dva ostala paketa. U odnosu na ponudu ostalih operatora radi se o znatno manjem broju programa te se s obzirom na tu činjenicu, može izvjesno zaključiti da ponudu OiV prema broju programa nije bila usporediva s ponudom ostalih operatora koji su nudili znatno veći broj programa u osnovnom i dodatnim paketima. U pogledu popusta odobrenih poduzetniku OiV i DIGI, HDS-ZAMP očitovao se kako su, poput klasičnim kabelskim operaterima u vrijeme njihove pojave na tržištu, i satelitskim operaterima OiV-u i DIGI-u u prvim godinama poslovanja bili odobravani popusti s osnove poticanja razvoja tržišta. HDS-ZAMP se nadalje očitovao kako, u svrhu razvoja tržišta kabelskih operatera, prvi operateri na tržištu nisu započeli sa plaćanjem HDS naknade od samog početka svoga poslovanja, već su istu počeli podmirivati tek krajem 2003. godine kada se pojavio nešto veći broj operatera, te kada se tržište koliko toliko razvilo na način da je HDS naknadu uopće bilo moguće prikupljati, a da ista ne ugrožava poslovanje operatera i ne koči razvoj tržišta. U slučaju nekih kabelskih operatera riječ je o vremenskom periodu od čak 10 godina računajući od dana početka poslovanja do dana kada su započeli sa plaćanjem HDS naknade, a slično tržištu kabelskih operatera i razvoj tržišta satelitskih operatera je tekao postupno. Predvodnici razvoja tog segmenta poslovanja su bili poduzetnici OiV i DIGI. HDS-ZAMP nadalje navodi kako je sa rastom tržišta došlo do postupnog smanjenja popusta za razvoj tržišta pa je tako predmetni popust odobren poduzetniku OiV iznosio 50 posto u 2005., te 25 posto u 2006. godini, dok je popust odobren poduzetniku DIGI (a koji je preuzeo poslovanje i bazu korisnika poduzetnika OiV) iznosio 25 posto u 2007., te 12,5 posto u 2008. godini, dok od 1. siječnja 2009. nitko od satelitskih operatera ne ostvaruje popust. Također, HDS-ZAMP se očitovao kako je u slučaju poduzetnika OiV i DIGI riječ o drugačijoj tehničkoj platformi pružanja usluga gdje se radi o pružanju usluge putem satelita, za razliku od kablovskih operatera koji vrše retransmisiju putem klasičnih zemaljskih kablovskih mreža, koje omogućavaju signal neovisan o vanjskim utjecajima i različitoj ponudi programa, pa je samim time i riječ o različitom tržištu od onog na kojem djeluju poduzetnici koji obavljaju djelatnost kabelske distribucije. HDS-ZAMP u očitovanju zaključuje kako je navedenim satelitskim operaterima odobrio korištenje različitih autorskih prava i to pravo emitiranja iz članka 27. ZAPSP-a, dok je kabelskim operaterima odobrio korištenje prava reemitiranja iz članka 28. ZAPSP-a. U pogledu popusta odobrenih poduzetnicima OiV i DIGI, Agencija je samo djelomično uvažila argumentaciju HDS-ZAMP-a. Naime, Agencija nije prihvatila stav HDS-ZAMP-a iznesen u očitovanju od 18. siječnja 2010. kako se u slučaju poduzetnika OiV i DIGI radi o proizvodu i tržištu različitom od proizvoda i tržišta ostalih obveznika plaćanja HDS naknade. Agencija je utvrdila kako je tržište na kojem djeluju svi poduzetnici obveznici plaćanja HDS naknade, neovisno o tehničkoj platformi pružanja usluge, tržište prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima, a što je objašnjeno u točki 7. ovoga obrazloženja. Također, potrebno je napomenuti kako sam poduzetnik HDS-ZAMP tijekom cijelog postupka sve do očitovanja od 18. siječnja 2010. nije radio razliku između poduzetnika koji pružaju uslugu kabelske televizije, poduzetnika koji pružaju IPTV uslugu i poduzetnika koji pružaju uslugu DTH – satelitske televizije u vezi obveze plaćanja HDS naknade.

31

Neovisno o navedenome, činjenica je kako su poduzetnici OiV te potom DIGI koji je preuzeo korisnike OiV-ovog „Seemore“ paketa, prvi u Republici Hrvatskoj počeli pružati DTH uslugu. 16. Utjecaj HDS naknade i odobravanih popusta na cijenu usluge na povezanom tržištu

prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima Agencija je ocjenjivala utjecaj HDS naknade na cijenu pružanja usluge na povezanom tržištu prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima, kao i moguće antikompetitivne učinke. Agencija je za ocjenu gore navedenog utjecaja HDS naknade, zbog ekonomičnosti postupka, koristila podatke za B.net budući da je Agencija raspolagala tim podacima iz spisa predmeta klase: UP/I 030-02/08-01/045 koji je vođen pred Agencijom, a okončan je rješenjem klasa UP/I 030-02/08-01/045, urbroj: 580-05-10-74-100 od 31. kolovoza 2010. U tablici 10. prikazuju se troškovi pružanja B.netove usluge kabelske televizije na dan 31. prosinca 2008. godine po korisniku na mjesečnoj razini te relativni odnos troškova u odnosu na cijenu osnovnog paketa usluge. Tablica 10. Prikaz troškova po korisniku B.netove usluge kabelske televizije na dan 31.

prosinca 2008. godine

iznos troška u odnosu na cijenu paketa

Programski troškovi […] [20-30]%

Autorska prava […] [0-10]%

Najam DTK […] [10-20]%

Energija napajanja mreže […] [0-10]%

Koncesija […] [0-10]%

Najam vodova prema regijama […] [0-10]%

Troškovi amortizacije HE […] [0-10]%

Troškovi marketinga […] [10-20]%

Direktni troškovi za osnovni paket […] [60-70]%

Cijena osnovnog paketa 65,00 kn -

Izvor: preuzeto iz predmeta klase: UP/I 030-02/2008-01/45, dopis B.neta od 26. travnja 2010. godine; Obrada: AZTN U konkretnom slučaju osnovni paket programa sadržavao je 34 programa, a cijena paketa iznosila je 65 kuna. Prema očitovanju B.neta, trošak autorskih prava iznosio je […] kune što je [0-10] posto u odnosu na cijenu paketa. Treba napomenuti kako je B.net u svojoj ponudi imao programe iz HDS ugovora i programe iz GLA ugovora pa dostavljeni trošak autorskih prava uključuje prava iz HDS ugovora i GLA ugovora koji ne sadrži isključivo glazbena prava. Nadalje, na temelju dostavljenih podataka B.neta, može se izvršiti projekcija troška autorskih prava uz pretpostavku da su svi programi iz paketa obuhvaćeni isključivo HDS ugovorom, a što je bio slučaj kod poduzetnika OiV i DIGI. Podaci prikazani u tablici 10. odnose se na 2008. godinu. Godišnji iznos HDS naknade u 2008. godini iznosio je 0,08 eura po pretplatniku po programu godišnje. Uzimajući u obzir obračunske podatke i godišnji iznos HDS naknade, može se izvršiti projekcija HDS naknade po paketu po pojedinom pretplatniku mjesečno. Korištenjem

32

standardne formule iz HDS ugovora broj programa od 34 pomnoži se godišnjim iznosom HDS naknade odnosno 0,08 eura te se tako dobiveni umnožak podijeli s brojem 12 kako bi se dobio mjesečni iznos HDS naknade po paketu po pretplatniku, što u konkretnom slučaju iznosi 0,23 eura. Ukoliko se pretpostavi tečaj od 7,3 kune za jedan euro, tada bi u tom konkretnom slučaju poduzetnika B.net, HDS naknada po pojedinom pretplatniku u 2008. godini na mjesečnoj razini iznosila 1,68 kuna. U odnosu na cijenu osnovnog paketa B.neta, udjel HDS naknada u tom slučaju iznosi 2,58 posto, a u odnosu na direktne troškove udjel HDS naknade iznosi [<5] posto. Nadalje, ukoliko bi se na dobiveni iznos HDS naknade za to razdoblje primijenio popust od 12,5 posto koji je vrijedio za DIGI, tada bi naknada u tom slučaju po paketu bila 1,47 kuna umjesto 1,68 kuna što je smanjenje od 0,21 kune. U odnosu na cijenu paketa, to smanjenje iznosi 0,32 posto, a u odnosu na direktne troškove […] posto. Ukoliko se pak na dobiveni iznos HDS naknade primijeni popust od 25 posto koji je vrijedio za DIGI u 2007. godini, tada bi HDS naknada za osnovni paket B.netove kabelske televizije iznosila 1,26 kuna umjesto 1,68 kuna što je smanjenje od 0,42 kune. U odnosu na cijenu paketa, to smanjenje iznosi 0,64 posto, a u odnosu na direktne troškove […] posto. Agencija u postavljanju hipotetskog slučaja koristi iznos HDS naknade za 2008. godinu jer je tada taj iznos bio najviši. Ukoliko bi se koristio iznos HDS naknade za prijašnje godine, tada bi rezultati utjecaja HDS naknade i odobravanih popusta pokazivali niže vrijednosti u relativnim iznosima budući da su iznosi HDS naknade u prijašnjim godinama bili nižih vrijednosti. Iznosi HDS naknade i odobrenih popusta u odnosu na cijenu paketa mogu se analizirati na primjeru operatora DIGI za 2007. i 2008. godinu. Cijena osnovnog paketa iznosila je 45 kuna za krajnje korisnike, odnosno 36,88 kuna ukoliko se odbije porez na dodanu vrijednost. U 2007. godini na primjeru obračuna za treće tromjesečje 2007. godine DIGI je u ponudi osnovnog paketa imao 28 programa, a svi programi bili su obuhvaćeni HDS ugovorom. Korištenjem standardne formule iz HDS ugovora broj programa od 28 pomnoži se godišnjim iznosom HDS naknade odnosno 0,07 eura te se tako dobiveni umnožak podijeli s brojem 12 kako bi se dobio mjesečni iznos HDS naknade po paketu po pretplatniku, a dobiveni iznos je 0,16 eura. Ukoliko se pretpostavi tečaj od 7,3 kune za jedan euro, tada je u tom konkretnom slučaju poduzetnika DIGI, HDS naknada za osnovni paket po pojedinom pretplatniku u 2007. godini na mjesečnoj razini iznosila 1,17 kuna, što iznosi 3,17 posto u odnosu na cijenu usluge. Ukoliko se na dobiveni iznos HDS naknade za to razdoblje primijeni popust od 25 posto koji je bio odobren za 2007. godinu, tada stvarni trošak HDS naknade u tom slučaju po paketu iznosi 0,87 kuna umjesto 1,17 kuna. U odnosu na cijenu paketa, to smanjenje iznosi 0,81 posto. Na jednak način mogu se izračunati pokazatelji za 2008. godinu. Za 2008. godinu prijavljeno je 36 programa u osnovnom paketu. Uz primjenu godišnjeg iznosa HDS naknade od 0,08 eura, mjesečni iznos HDS naknade po osnovnom paketu po pretplatniku iznosi 0,24 eura. Ukoliko se pretpostavi tečaj od 7,3 kune za jedan euro, tada HDS naknada za osnovni paket po pojedinom pretplatniku u 2007. godini na mjesečnoj razini iznosi 1,75 kuna. Ukoliko se na dobiveni iznos HDS naknade za to razdoblje primijeni popust od 12,5 posto koji je bio odobren za 2008. godinu, tada stvarni trošak HDS naknade u tom slučaju po paketu iznosi 1,53 kuna umjesto 1,75 kuna. U odnosu na cijenu paketa, to smanjenje iznosi 0,59 posto.

33

Analiza utjecaja HDS naknade na cijenu usluge prijenosa televizijskih programa izvršena je na primjerima reprezentativnih operatora koji su imali veći broj programa u osnovnim paketima svojih usluga kako bi odražavali sliku stanja za uobičajenog operatora na tržištu. Agencija nije analizirala OiV jer je mišljenja kako se radi o nereprezentativnom operatoru na tržištu u to vrijeme. To iz razloga jer je OiV u svojoj ponudi tijekom 2005. i 2006. godine imao samo šest programa u osnovnom paketu i nije bio usporediv s većinom ostalih operatora na tržištu, niti je navedeni poduzetnik sa svojom „Seemore“ uslugom bio stvarni tržišni takmac ostalim poduzetnicima koji obavljaju djelatnost prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima, a koji u svojoj ponudi imaju od 30 pa čak do 100 televizijskih programa. Korištenjem standardne formule iz HDS ugovora u primjeru OiV, ukoliko se šest programa pomnoži s godišnjim iznosom HDS naknade od 0,05 eura u 2005. godini i 0,06 eura u 2006. godini te se tako dobiveni umnožak podijeli s brojem 12, dolazi se do iznosa od 0,025 eura u 2005. godini i 0,03 eura u 2006. godini. Uz pretpostavljeni tečaj od 7,3 kune za jedan euro, HDS naknada za osnovni paket po pojedinom pretplatniku OiV iznosila je 0,18 kuna u 2005. godini i 0,22 kune u 2006. godini na mjesečnoj razini. Na taj način promatrano, rezultati utjecaja HDS naknade na cijenu usluge pokazivali bi još niže vrijednosti, a kako OiV nije bio reprezentativan operator za sliku stanja na mjerodavnom tržištu, nije se ni zaključivalo na temelju njegovih podataka. Slijedom provedene analize utjecaja HDS naknade na cijenu usluge, proizlazi kako nije značajan utjecaj HDS naknade na cijene usluga prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima. Naime, prema dobivenim rezultatima u analizi, HDS naknada u odnosu na cijene usluga iznosi 2,58 u primjeru B.neta, odnosno 3,17 posto u primjeru DIGI-a. S obzirom na takve udjele HDS naknade u cijeni usluge, analiza primijenjenih popusta pokazala je kako bi, ukoliko bi se popusti promatrali kroz cijenu usluge, njihov utjecaj kretao od 0,59 posto u primjeru DIGI-a, odnosno 1,04 posto u primjeru B.neta. Agencija iznosi ove rezultate uz pretpostavku da se promjene iznosa HDS naknade direktno odražavaju kroz cijene usluge iako operatori nisu mijenjali cijene usluga u ovisnosti od promjena iznosa HDS naknade. U ovom slučaju na određeni način može se razmatrati i načelo iz testa hipotetskog monopoliste koji se u pravu tržišnog natjecanja koncepcijski koristi pri analizi mjerodavnih tržišta. U mjerenju zamjenjivosti potražnje za proizvodom koristi se SSNIP test (eng. small but significant non-transitory increase in price) kojim se testira zamjenjivost u slučaju malog, ali značajnog i trajnog povećanja cijena proizvoda odnosno usluge. U tom testu polazi se od pitanja bi li kupci proizvoda odnosno korisnici usluga prešli na zamjenske usluge ili dobavljače u slučaju hipotetskog, malog i trajnog povećanja cijene proizvoda odnosno usluge. U tom testu malo povećanje cijene hipotetski se postavlja u vrijednostima od 5 do 10 posto. Vezano uz ovaj konkretni slučaj, zaključuje se kako bi čak i u slučaju direktnog prebacivanja promjene iznosa HDS naknade na cijenu usluge prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima došlo do promjene od 0,59 do 1,04 posto prema provedenoj analizi Agencije, a što su vrijednosti koje su ispod vrijednosti od 5 posto što predstavlja hipotetsku vrijednost malog, ali značajnog povećanja cijena. Tako promatrano, uz napomenu kako se radi o hipotetskom testu, za pretpostaviti je kako korisnici usluga ne bi mijenjali pružatelja usluga zbog promjene cijene usluge u iznosima koji su znatno niži od 5 posto. S obzirom na iznos HDS naknade u odnosu na cijenu usluge i na provedenu analizu u konkretnom slučaju, Agencija je stava kako u konkretnom slučaju nije bilo značajnijeg utjecaja na tržišno natjecanje na povezanom tržištu prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima.

34

Jednak pristup ocjeni utjecaja naknade na cijenu proizvoda, Agencija je koristila u predmetu klase: UP/I 030-02/2008-01/41, vođenog po zahtjevu Hrvatske udruge uvoznika i distributera elektroničkih, informatičkih i telekomunikacijskih proizvoda sa sjedištem u Zagrebu, Donje Svetice 40, protiv HDS-ZAMP-a, u kojem je Agencija rješenjem klasa: UP/I 030-02/2008-01/41, urbroj: 580-05-09-26-057 od 3. studenog 2009. („Narodne novine“, broj 9/10) utvrdila kako je HDS-ZAMP zlouporabio svoj vladajući položaj pri prikupljanju naknada za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje u Republici Hrvatskoj, na način da je primjenjivao prema poduzetnicima za istovrsne poslove različite popuste na naknade, čime je primjenom nejednakih uvjeta na istovrsne poslove pojedine poduzetnike doveo u nepovoljan položaj na tržištu prodaje proizvoda za koje se plaća navedena naknada. U tom predmetu udjel naknade za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje u odnosu na cijenu proizvoda kretao se do 25 posto, pa je Agencija ocijenila kako postupanje HDS-ZAMP-a u tom slučaju može značajno utjecati na tržišno natjecanje na povezanom tržištu prodaje proizvoda za koje se plaćala naknada za autorska prava. S druge strane, Agencija svoju ocjenu u ovom postupku o tome kako nije bilo značajnijeg utjecaja na tržišno natjecanje na povezanom tržištu, uz ranije navedene pokazatelje, donijela je uzimajući u obzir i dodatne bitne činjenice i okolnosti. Naime, u postupku je utvrđeno kako su popusti na HDS naknade određeni u pravilu u trenutku uvođenja operatora u sustav reguliranja autorskih prava i u bitnome su se odnosili na retroaktivne obveze po HDS ugovorima za razdoblje prije potpisivanja ugovora. Također, iz načina obračuna popusta utvrđeno je kako se radi o prolaznom postupanju HDS-ZAMP-a koje je bilo vremenski ograničeno i u kojem se primjenjivala degresivna stopa popusta. 17. Odluka Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Na temelju činjenica koje je Agencija utvrdila savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće), na temelju članka 34. i 35. stavka 1. točke 2. i 5., na 59. sjednici, održanoj 16. prosinca 2010. godine, razmatralo je navedeni predmet te je odlučilo kako u postupku nije dokazano da je poduzetnik HDS-ZAMP spriječio, ograničio ili narušio tržišno natjecanje zlouporabom vladajućeg položaja na tržištu prikupljanja naknade za reemitiranje glazbe sadržane u televizijskim programima u Republici Hrvatskoj, a koja se očituje kao primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s drugim poduzetnicima na povezanom tržištu prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima u Republici Hrvatskoj, čime ih se dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju, u smislu članka 16. stavka 2. točke 3. ZZTN-a. Stoga zahtjev podnositelja treba odbiti kao na zakonu neosnovan. Vijeće svoju odluku obrazlaže kako slijedi: DCM, prednik B.neta u svom zahtjevu naveo je kako poduzetnici HT i DIGI, njegovi konkurenti na tržištu prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima u Republici Hrvatskoj, nemaju sklopljene ugovore s HDS-ZAMP kojim reguliraju međusobna prava i obveze u pogledu plaćanja HDS naknade te su time dovedeni u povoljniji položaj od DCM-a. Agencija je utvrdila da u tom trenutku nisu bili sklopljeni predmetni ugovori s HT-om i DIGI-em te da su u tijeku bili pregovori oko sklapanja ugovora, koji su zbog prikupljanja podataka i analize ponuđenih ugovora iziskivali određeno vrijeme. HDS-ZAMP je u roku koji mu je Agencija odredila sklopio ugovor s HT-om i podnio tužbu protiv DIGI-a. Tijekom postupka utvrđeno je kako je i DIGI naknadno potpisivanjem ugovora s HDS-ZAMP-om regulirao prava i obveze koji se odnose na HDS naknadu.

35

Postupci sklapanja ugovora između HDS-ZAMP-a i pojedinih obveznika bili su dugotrajni. Međutim, HDS-ZAMP je sa svim obveznicima, neovisno o trenutku sklapanja ugovora, ugovorio plaćanje HDS naknade retroaktivno za cijelo razdoblje pružanja usluge prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima. S obzirom na tu činjenicu Vijeće smatra kako vremenski odmak između početka pružanja usluge i sklapanja ugovora kojim se regulira plaćanje HDS naknade, a uz ugovorenu retroaktivnu primjenu ugovora, ne predstavlja povredu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Nakon što je obaviješten kako je HDS-ZAMP sklopio ugovor s HT-om i podnio tužbu protiv poduzetnika DIGI, B.net se očitovao kako ostaje kod podnesenog zahtjeva ne navodeći pritom razloge zbog kojih smatra da je došlo do povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Također, Magic Telekom i drugi u svom zahtjevu navode kako neki poduzetnici plaćaju znatno nižu HDS naknadu od ugovorene, dok se za neke poduzetnike uopće ne zna temeljem čega plaćaju ili plaćaju li uopće HDS naknadu. Nakon provedenog postupka, Vijeće je utvrdilo kako je HDS-ZAMP poduzetnicima obveznicima plaćanja HDS naknade ponudio sklapanje ugovora i potom sklopio ugovore prema jednakim uvjetima u pogledu iznosa HDS naknade, te je obračunao i naplatio HDS naknadu sukladno uvjetima iz navedenih ugovora. U pogledu popusta odobrenog B.netu, Vijeće smatra kako se popust od 10 posto, odobren za jednokratno plaćanje cjelokupnog iznosa HDS naknade za retroaktivno vremensko razdoblje od listopada 2003. do rujna 2005. godine kada je sklopljen ugovor, može smatrati opravdanim, budući da su ostali obveznici plaćanja ugovorili obročno plaćanje HDS naknade za retroaktivno razdoblje dok je B.net jednokratnom uplatom ispunio svoje obveze prema HDS-ZAMP-u za razdoblje prije sklapanja ugovora. U pogledu popusta odobrenih poduzetnicima OiV i DIGI, HDS-ZAMP je popuste tim poduzetnicima odobravao opravdavajući to činjenicom kako se radi o uvođenja satelitskih operatora u sustav plaćanja. Vijeće je utvrdilo kako su tim poduzetnicima popusti odobreni u prijelaznom razdoblju od dvije godine u trenutku uvođenja tih poduzetnika u sustav plaćanja HDS naknade. Nadalje, ti popusti u većem dijelu odnosili su se na retroaktivno razdoblje prije potpisivanja ugovora. Nadalje, Vijeće je ocijenilo da je analiza utjecaja tih odobravanih popusta pokazala kako to postupanje HDS-ZAMP-a nije imalo za posljedicu značajno sprječavanje, ograničavanje i narušavanje tržišnog natjecanja na povezanom tržištu prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima u Republici Hrvatskoj. Ta ocjena proizlazi iz činjenice kako udjel HDS naknade u cijeni usluge prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima nije značajan. Navedeno je detaljno obrazloženo u točki 16. Promatrajući s aspekta navoda koje je u svom zahtjevu iznio B.net, Vijeće je prilikom donošenja odluke uzelo u obzir i činjenicu da su samom B.netu odobravani (opravdani) popusti. Stoga se i iz tog razloga B.netov zahtjev ukazuje neosnovanim jer poduzetnik HDS-ZAMP svojim ponašanjem ni na koji način nije doveo B.net u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju. Također, Vijeće je uzelo u obzir i činjenicu kako je HDS-ZAMP Magic Telekomu i drugima ponudio iste uvjete za sklapanje ugovora kao i drugim poduzetnicima, te je zaključilo kako se ponašanje HDS-ZAMP-a prema Magic Telekomu i drugima ni na koji način ne može protumačiti kao zlouporabno, niti su isti ponašanjem HDS-ZAMP-a dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju, pa je stoga i zahtjev Magic Telekoma i drugih neosnovan. Vijeće smatra kako je za ocjenu u ovom predmetu bitna činjenica kako se radilo o odobrenim popustima koji su se većim dijelom odnosili na retroaktivno reguliranje obveza te kako se

36

radilo o prolaznom i ograničenom postupanju HDS-ZAMP-a. Iako u ovom predmetu Vijeće nije ocijenilo kako postupanje HDS-ZAMP-a ima značajniji utjecaj na tržišno natjecanje na povezanom tržištu, činjenica je kako svako takvo postupanje odobravanja popusta od strane HDS-ZAMP-a može utjecati na smanjivanje i povećanje profitne marže odnosno stope profitabilnosti između pojedinih konkurenata na povezanom tržištu, ovisno o tome prema kome se popusti primjenjuje. Iako je udjel HDS naknade u cijeni usluga na povezanom tržištu u ovom konkretnom slučaju bio neznatan, u hipotetskom slučaju, ukoliko bi odobravanje popusta bilo dio strategije kroz duže vremensko razdoblje, tada bi i utjecaj na stopu profitabilnosti na trajnoj osnovi mogao imati utjecaja i na tržišno natjecanje. Međutim, u ovom predmetu nije utvrđeno kako je HDS-ZAMP primjenjivao strategiju isključivanja u odnosu na bilo kojeg operatora. Nadalje, uvođenjem operatora u sustav reguliranja autorskih prava, ukoliko se radi o obvezniku temeljem ZAPSP-a, osigurava jednaki položaj s ostalim operatorima koji također imaju uređene odnose s HDS-ZAMP-om. U tom smislu, svakom obvezniku plaćanja HDS naknade, prava i obveze trebaju biti određeni pod jednakim uvjetima. Nadalje, HDS-ZAMP kao poduzetnik u vladajućem položaju na tržištu prikupljanja naknada za reemitiranje glazbenih djela sadržanih u televizijskim programima ima posebnu odgovornost na tržištu kako njegovo postupanje na bilo koji način ne bi pojedine operatore na povezanom tržištu prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima dovelo u povoljniji položaj u odnosu na njihove konkurente. U tom smislu, važno je da i u primjeni novog sustava određivanja HDS naknade koji je započeo od 2009. godine, HDS-ZAMP posebno vodi računa o tome da prema svim operatorima primjenjuje jednake uvjete plaćanja HDS naknade te da o uvjetima i načinima obračuna HDS naknade budu upoznati svi operatori na transparentan način, odnosno da se HDS naknada svim operatorima obračunava pod jednakim uvjetima. Stoga je Agencija, temeljem odluke Vijeća, odlučila kao u točki I. izreke ovoga rješenja. 18. Troškovi postupka Izdavanje rješenja kojim se okončava postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika pred Agencijom podliježe naplati upravnih pristojbi sukladno odredbi članka 2. stavka 1. Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“, broj 88/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08 i 20/10; dalje: Zakon o upravnim pristojbama), te članka 2. točka 1d. Uredbe o izmjene Tarife upravnih pristojbi iz Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“, broj 141/04; dalje: Uredba o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama). Upravna pristojba u iznosu od 5.000,00 kuna za zahtjev za pokretanjem postupka u kojem sudjeluju stranke sa suprotnim interesima, u smislu članka 42. ZZTN-a, a naročito za zahtjev za utvrđivanjem zlouporabe vladajućeg položaja na tržištu, naplaćuje se sukladno članku 2. točki 1d., odnosno tarifnom broju 106. točki 1d. Uredbe o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama. Sukladno članku 3. stavcima 2. i 3. Zakona o upravnim pristojbama te tarifnom broju 2 Tarife upravnih pristojbi, za predmetno rješenje plaća se upravna pristojba u iznosu od 50,00 kuna.

Podnositelj zahtjeva su obveznici plaćanja upravne pristojbe i to B.net u iznosu od 5.050,00 kuna te ostali podnositelji također u iznosu od 5.050,00 kuna jer je u konkretnom slučaju riječ o dva zahtjeva, jedan koji je podnio B.net i drugi koje se su podnijeli ostali podnositelji zahtjeva. Temeljem članka 2. stavka 2. Zakona o upravnim pristojbama, pristojbena obveza poduzetnika Magic Telekom d.o.o., KDS d.o.o., Selec d.o.o., CATV-047 d.o.o., Kabelska

37

televizija Šibenik d.o.o., Consilium d.o.o., Optika kabel TV d.o.o., Kabelska televizija Koprivnica KTV d.o.o. i Consilium d.o.o. je solidarna.

Navedeni iznos uplaćuje se u roku od osam (8) dana od dana dostave ovoga rješenja u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske na račun broj: 1001005-1863000160, u „poziv na broj odobrenja“ upisati u pretpolje model „24“, a u polje podatak prvi: 5002-(navesti matični broj subjekta). Također, sukladno odredbi članka 16. stavka 4. Zakona o upravnim pristojbama, nakon izvršene uplate obveznik uplate dužan je presliku posebne uplatnice, kao dokaz o obavljenoj uplati upravne pristojbe, žurno, a najkasnije u roku od osam (8) dana, dostaviti Agenciji s pozivom na klasu: UP/I 030-02/2008-01/21. Ukoliko obveznici uplate upravne pristojbe ne izvrše uplatu upravne pristojbe Agencija će, protekom roka, od nadležne Porezne uprave, sukladno članku 10. stavku 2. Zakona o upravnim pristojbama, zatražiti prisilnu naplatu upravne pristojbe. Odvjetnica Bojana Marčelan, punomoćnica Magic Telekoma i drugih je podneskom od 9. lipnja 2010. zatražila naknadu troškova ovog upravnog postupka u iznosu od 929.010,15 kuna. S obzirom da Magic Telekom i drugi nisu uspjeli sa svojim zahtjevom, temeljem članka 114. stavka 2. ZUP-a nemaju pravo na naknadu troškova zastupanja . Ostale stranke u postupku nisu stavile zahtjev za naknadu troškova iako su o tome bili upozoreni na usmenoj raspravi od 8. lipnja 2010., što je navedeno i u zapisniku sa održane usmene rasprave. Slijedom navedenog je Agencija, temeljem odluke Vijeća, odlučila kao u točkama II. i III. izreke ovoga rješenja. 19. Objava rješenja u „Narodnim novinama“ Sukladno odredbi članka 59. stavka 1. ZZTN-a, a u svezi s člankom 57. točkom 3. ZZTN-a, ovo rješenje bit će objavljeno u „Narodnim novinama“. Stoga je Agencija, temeljem odluke Vijeća, odlučila kao u točki. IV. izreke ovoga rješenja. Uputa o pravnom lijeku Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može, sukladno članku 58. ZZTN-a, pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda Republike Hrvatske, u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja. Predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja mr.sc. Olgica Spevec

38

Dostaviti: 1. M. O., odvjetnik iz Odvjetničkog društva iz Z., 2. B. M., odvjetnica iz Zajedničkog odvjetničkog ureda iz V., 3. Consilium d.o.o. (gđa Jasmina Madunić, direktorica), Svete Ane 5, 31000 Osijek, 4. Kabelska televizija Koprivnica KTV d.o.o. (g. Branko Starec, član Uprave), J.J. Strossmayera 5, 48000 Koprivnica, 5. P. F., odvjetnik iz Z., 6. Pismohrana, ovdje. Napomena: Sukladno članku 51. ZZTN-a, podaci koji predstavljaju službenu tajnu izuzeti su od objavljivanja te su u tekstu navedeni podaci označeni [...], odnosno koriste se skraćenice naziva te postoci i podaci u rasponu.