Upload
danijel-coric
View
477
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Priprema za sat hrvatskog jezika- 2. razred
SVEUČILIŠTE U RIJECIUČITELJSKI FAKULTET U RIJECI
ODSJEK UČITELJSKOG FAKULTETA U GOSPIĆUUlica dr. Ante Starčevića 12
PISMENA PRIPRAVA
Gospić, svibanj 2011. SVEUČILIŠTE U RIJECIUČITELJSKI FAKULTET U RIJECIODSJEK UČITELJSKOG FAKULTETA U GOSPIĆUUlica dr. Ante Starčevića 12
RAZREDNA NASTAVA
Ime i prezime studenta
Danijel Čorić
Osnovna škola
-
Akademska godina
2010./2011.
Profesor metodike
dr. sc. Vesna Grahovac - Pražić
Studijska godina
III
Mentor
-
Metodika
Metodika hrvatskog jezika II
Nadnevak popunjavanja priprave
11. svibanja 2011.
I. OPĆI METODIČKI PODACI
1. Nastavni predmet: Hrvatski jezik
2. Nadnevak održavanja nastavnog sata : 25. svibnja 2011.
3. Tip predavanja : -
4. Razred i odjel u kojem se sat održava: II
5. Mjesto održavanja sata : Učionica
6. Korišteni izvori u izradi priprave (udžbenici, priručnici, stručna, didaktička i
metodička literatura, nastavna dokumentacija):
1. Bendelja, N.(1988), Priručnik za nastavnika. Zagreb: Školska knjiga
2. Budinski, B., Franjčec, K., Lukas, I., Zelenika- Šimić, M. (2009), Od slova do
snova 2. Zagreb: Profil .
3. Hrvatski nacionalni obrazovni standard, Hrvatski jezik, 2. razred, Nastavne teme
2006./2007.
4. Lučić, K. (2003), Priručnik za učitelje. Zagreb: Školska knjiga.
5. Rosandić, D. (2005), Metodika književnog odgoja. Zagreb: Školska knjiga.
II. PRIPREMA NASTAVNOG SATA
1. Programsko područje: Književnost
2. Nastavna tema: Obrada lirske pjesme
3. Nastavna jedinica: Vesna Parun, „Kiša u šumi“
4. Tip sata: Obrada novog sadržaja
5. Metodički sistem: Analitičko-interpretativni
6. Zadaće nastavne jedinice:
1. Obrazovne:
razumijevanje sadržajno – tematskog sloja pjesme
spoznati, doživjeti i iskazati doživljaj pjesme
razlikovati dijelove pjesme, strofu i stih.
2. Funkcionalne:
slušanjem, čitanjem i razgovorom o pjesmi razvijati i proširivati rječnik
razvijanje govornih sposobnosti učenika
poticati govorno izražavanje osobnih doživljaja
poticati izražavanje vlastitih misli i osjećaja
poticati interpretativno čitanje uz uvažavanje vrednota govorenog
jezika
upućivati na slušanje drugoga.
3. Odgojne:
poticati aktivno sudjelovanje u razgovoru
razvijati zanimanje za čitanje
poticati suradnju i komunikaciju među učenicima
razvijati ljubav prema književnom jeziku
poticati gostoljubivost te osvijestiti potrebu pomaganja drugima.
7. Nastavna sredstva i pomagala: ploča, kreda, čitanka, lišće, CD-e, kompjuter,
papir, ljepilo, slike
8. Načela nastave: -
9. Korelacija:
1. Međupredmetna;
- Nastava likovne kulture (boje, izrada slikopriče)
- Nastava prirode i društva (godišnja doba, jesen, šuma, životinje )
- Nastava glazbene kulture ( slušanje pjesme i skladbe )
2. Unutarpredmetna;
- Nastava hrvatskog jezika (razvijanje govornog izražavanja pri analizi
pjesme, povezivanje događaja u pjesmi kroz postavljena pitanja)
10. Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda usmenog izlaganja,
metoda doživljaja, metoda pisanja, metoda slušanja, metoda čitanja, metoda
crtanja
11. Oblici nastavnog rada: frontalni, grupni
III. STRUKTURA NASTAVNOG SATA
1. Motivacija
2. Interpretativno čitanje
3. Emotivno-intelektualna stanka
4. Izražavanje doživljaja
5. Analiza pjesme
6. Sinteza pjesme
7. Stvaralačko izražavanje/samostalni rad učenika
IV. TIJEK NASTAVNOG SATA
Tijek nastavnog sata Metode i oblici Vrijeme Zapažanja
1.Motivacija
Pozdravljam učenike. Na početku sata
pitat ću učenike kako su danas?
(Dobro.) Započinjem razgovor o
godišnjim dobima. Pitam učenike koja
godišnja doba postoje.(Proljeće, ljeto,
jesen, zima.) Zatim na kompjutoru
puštam "Jesensku pjesmu", V.
Stojanova. Skladatelj nam je ovom
pjesmom želio dočarati jedno godišnje
doba. Koje? (Jesen) Kakvo je vrijeme
obično u jesen? (Oblačno, hladnije,
pada kiša,…)
Učenicima dijelim papir na kojem se
u sredini nalazi riječ ŠUMA te im
govorim da na papir napišu riječi koje
vezuju uz riječ šuma ili da napišu
riječi koje se sjete kada čuju tu riječ.
Prozivam par učenika da pročitaju
napisano i razgovaramo zašto baš te
riječi vezuju uz šumu.
Nastavljamo s razgovorom. Volite li
ići u šumu? (Da/ne) Što se sve nalazi
u šumi? (Drveće, životinje,…) Kakvih
je boja lišće, na drveću, u jesen?
(Žuto, smeđe, crveno) Potom im
pokazujem lišće u raznim bojama koje
sam unaprijed pripremio i spremam ga
jer će nam trebati kasnije.
Kada ste posljednji put bili u šumi?
(Za vikend, prošli tjedan,..) Koje ste
Frontalni oblik rada
Metoda razgovora
Metoda slušanja
Metoda razgovora
Metoda pisanja
Metoda razgovora
Metoda demonstracije
Metoda razgovora
10 min.
zvukove čuli prilikom posjeta šumi?
(Pjev ptica, zvuk vjetra, šuštanje
lišća…) Jeste li ikada prilikom posjeta
šumi, u jesen, brali gljive? (Da/ne)
Kako ste se tada osjećali? Koje
životinje možemo vidjeti u šumi?
(Vjevericu, ježa, medvjeda,, zeca,…)
Kada idete u šumu , kakvo vrijeme
više volite, sunčano ili kada pada
kiša?(Kada je sunčano.) Kako je u
šumi kada pada kiša? ( Tužno, mokro,
mračno, smočili bi se, …) Volite li ići
šumom po noći i kad je mračno?(Ne)
Zašto?
Danas ćemo obrađivati jednu pjesmu
od Vesne Parun, a zove se Kiša u
šumi.
2.Interpretativno čitanje
Kažem učenicima da se udobno
smjeste i pozorno slušaju pjesmu koju
ću im pročitati kako bi je individualno
doživjeli. Pjesmu čitam polako i
prilagođeno raspoloženju, poštujući
norme hrvatskog standardnog jezika.
Pritom pazim na interpunkcijske
znakove, stanke, naglasak i tempo
čitanja. Dok čitam pjesmu stojim na
sredini razreda kako bi me svi učenici
vidjeli. Pjesmu čitam na glas i u
kontinuitetu.
S učenicima komuniciram na način
da prilikom čitanja podižem pogled
prema njima. Čitanke, na učeničkim
Metoda usmenog izlaganja
1 min.
klupama, su zaklopljene.
3. Emotivno-intelektualna stanka
Nakon pročitane pjesme u razredu
nastaje tišina odnosno pravim
emocionalnu pauzu kojom učenicima
omogućujem da u kratkom vremenu
oblikuju svoj doživljaj pjesme kako bi
ga pravilno mogli izraziti.
4. Izražavanje doživljaja
Razgovaram s učenicima o pročitanoj
pjesmi kako bih saznao njihove
dojmove. Kako ste osjećali dok sam
čitao pjesmu? (Ugodno, dobro,…)
Zašto? (Pjesma je zanimljiva…) Jeste
li razumjeli pjesmu? (Da.) Što ti se
najviše svidjelo u tekstu? (Kada
pečurkica primi krijesnicu u kolibicu.)
Na ploču zapisujem naslov pjesme i
ime pjesnikinje. Učenici prepisuju u
svoje bilježnice
5. Analiza djela
Kada sam čitao pjesmu vjerojatno
niste razumjeli sve riječi! Sada ćemo
čitati strofu po strofu i objasniti sve
nepoznate riječi. Prozivam učenike,
svaki čita po jednu strofu, a ja
objašnjavam riječi kao:
mrkla- tamna, bez svijetlosti,
krijesnica - malena životinjica koja
noću svijetli,
fenjer - svijeća koja daje svijetlo,
Metoda doživljavanja
Metoda razgovora
Metoda pisanja
Metoda razgovora
Metoda čitanja i metoda izlaganja
5-10 sek.
4 min.
15 min.
kroči - koračati, hodati.
kolibica- mala kuća u kojoj se živi,
pečurkica- mala gljiva pečurka.
(Napominjem da ima puno vrsta
gljiva, i objašnjavam da imamo jestive
i nejestive koje su otrovne.),
založiti - pojesti neki zalogaj, prigristi,
pogačica- mali okrugli kruh.
Nakon objašnjavanja nepoznatih
riječi, kažem učenicima da još
jedanput pročitaju pjesmu u sebi.
Pitam učenike o čemu govori pjesma?
(Pjesma govori kiši, šumi krijesnici i
pečurki,…) Tko ide šumom? (Šumom
ide krijesnica.) Na ploču stavljam
sliku i pišem KRIJESNICA. Što joj
se dogodilo? (Krijesnici se
pogasio/ugasio fenjer.) Kada
možemo opaziti krijesnicu?
(Krijesnicu možemo opaziti noću.)
Kako se krijesnica osjeća? (Umorna je
i pospana.) Od čega joj se sklapaju
oči? (Oči joj se sklapaju od sna.)Što
je ugledala krijesnica? (Kolibicu) Na
ploču stavljam sliku i pokraj pišem
KOLIBICA. Tko stanuje u kolibici?
(U kolibici stanuje pečurkica.) Na
ploču stavljam sliku i pokraj pišem
PEČURKICA. Što je krijesnica
učinila? (Pokucala je pečurki na
vrata.) Koliko puta je pokucala? (Tri
puta.) Da li je pečurkica pozvala
krijesnicu da uđe? (Da) Koliko dugo
pada kiša? (Kiša pada već tri sata.)
Metoda čitanja
Metoda razgovora
Metoda pisanja
Metoda razgovora
Metoda pisanjaMetoda razgovora
Metoda pisanja
Metoda razgovora
Što je pečurkica ponudila krijesnici?
(Pogačicu.) Na ploču stavljam sliku
pokraj pišem POGAČICA. Kakva je
bila pogačica? (Vrela.) Ali krijesnica
nije gladna ona je htjela samo što?
(Htjela je malo spavati.) Gdje je
krijesnica zaspala? (Krijesnica je
zaspala u kutiću.) Kakve je njezina
odjeća? (Njezina odjeća je mokra.)
Što krijesnica ima na sebi? (Kaputić)
Što krijesnica sklopi? ( Krijesnica
sklopi oči.) Što se čuje vani? ( Čuje
se šum kiše.)
Pečurkica je ponudivši krijesnici da
uđe ispala jako gostoljubiva. Znate li,
djeco, što to znači? (Da/ne) Na ploči
pišem, u sredini, između slika riječ
GOSTOLJUBLJIV te povlačim
strelice od slike pečurkica-krijesnica-
kolibica- pogačica do riječi
gostoljubljiv. Govorim učenicima da
riječ gostoljubiv znači kada netko
rado ugošćuje, prima i prihvaća goste,
te im ukazuje pozornost. Pomnije im
objašnjavam pomoću slika na ploči: U
pjesmi je .dakle, pečurkica ugostila
krijesnicu, primila je u svoju kolibicu,
te joj ukazala pozornost pitajući je
hoće li jesti pogačice. Jeste li vi
gostoljubivi? (Da) Volite li vi nekome
pomagati u nevolji? (Da) Kome?
(Prijateljima, sestri, bratu, mami,
tati, …) Odlično!- pohvalim učenike.
Metoda pisanja
Metoda razgovora
Metoda pisanja
Metoda razgovora
Metoda demonstracije
6.Sinteza djela
Što smo danas radili? (Učili novu
pjesmu). Kako se zove pjesma koju
smo danas obrađivali? (Kiša u šumi)
Idemo se prisjetit što je pjesma?
Prozivam par učenika. Potom im
kažem definiciju pjesme “Pjesma je
skladna cjelina sastavljena od stihova
i strofa“. Koliko strofa ima ova
pjesma? (Pet) Koliko stihova ima u
svakoj strofi? ( Četiri). Na ploču
ispisujem broj stihova i strofa.
Pročitaj zadnju strofu. Možete li
zamisliti sliku koju opisuje
pjesnikinja? (Da/ne) Tko bi ju mogao
opisati? Učenicima nakon toga
objašnjavam da se slika koju pjesnik
stvara riječima i iznosi u pjesmi, a mi
je zamišljamo u mislima i mašti
naziva pjesnička slika. Na ploči pišem
pjesnička slika te ispisujem primjer iz
zadnje strofe. Napominjem da
pjesničkih slika, osim u zadnjoj, ima i
u ostalim strofama odnosno da je
svaka kitica za sebe jedna pjesnička
slika.
7. Stvaralačko izražavanje/
samostalni rad učenika
Što biste vi napravili da vam
krijesnica pokuca na vrata? Kako bi se
ponašali? Što bi joj ponudili? Učenici
Metoda razgovora
Metoda razgovora
Metoda pisanja
Metoda razgovora
Metoda pisanja
Metoda razgovora
5 min.
odgovaraju.
Zatim podijelim učenike u šest grupa.
Pet grupa dobit će slike. Svaka slika
predstavlja (prati) jednu strofu
pjesme. Slike su narezane na 12
dijelova u obliku puzzli. Učenicima
objašnjavam kako je njihova zadatak
spojite dijelove (puzzle) u jednu
cjelinu čime će dobiti sliku svake
strofe, pojedinačno, u pjesmi. Šesta
grupa će raditi dva „tepiha“ od lišća
(koje sam pokazivao u motivaciji)
odnosno lijepljenjem lišća na drugi,
prazan, papir. Kada završe spojit
ćemo slike u jednu slikopriču o pjesmi
Kiša u šumi, a od „tepiha“, ćemo
napraviti korice odnosno omot za
slikopriču. Tijekom izrade slikopriče
pustit ću skladbu "Jesen", A.
Vivaldija.
Grupni oblik rada
Metoda razgovora
Metoda crtanja
10 min.
V. PRILOZI
1.Plan ploče
2.Nastavni listići i drugi prilozi
3.Zabilješka mentora
………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
4.Ocjena (opisna i brojčana)
………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………
Datum: ………….. 2011.godine
Potpis profesora: ……………….
KIŠA U ŠUMI
Vesna Parun
Noć je mrkla, kiša lije.
A krijesnica šumom kroči.
Fenjer joj se pogasio.
Od sna teške sklapa oči.
Ugledala kolibicu.
- Tko je u njoj? Bili znala?
Ohrabri se: fenjerićem
tri puta je zakucala.
Prenula je pečurkica.
Otključala žuta vrata.
- Uđi samo,kakva kiša!
- Pada, kumo, već tri sata
- Jesi‘l gladna? - Nisam, hvala.
Spavati bih malo htjela.
- Založit ćeš nešto ipak.
Pogačica još je vrela.
Al‘ krijesnica oči sklopi
i u mokrom kaputiću
na tlo sjedne uz šum kiše
tiho zaspi u kutiću.