21
Kazalište Marina Držića Milan Ogrizović

Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

  • Upload
    others

  • View
    14

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

Kazalište Marina Držića

Milan Ogrizović

Page 2: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

DUBROVNIKSezona 2010./2011.

Milan Ogrizović

Predstava je nastala uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Premijera: 18. ožujka 2011.

HASANAGINICA

Page 3: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i
Page 4: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

Milan Ogrizović

HASANAGINICAAutorski tim:

Redatelj Ivan Leo Lemo

Scenografkinja Vesna Režić

Kostimografkinja Mirjana Zagorec

Skladateljica Paola Dražić Zekić

Podjela uloga:Hasanaginica Jasna Jukić

Aga Hasanaga Vladimir Posavec

Imotski kadija Slavko Juraga

Umihana, mati Hasanagina Milka Podrug Kokotović

Zarif-hanuma, mati Hasanaginici Izmira Brautović

Sultanija Lana Helena Hulenić

Beg Pintorović, brat Hasanaginici Zdeslav Čotić

Husein, svata starješina Branimir Vidić

Tetka Hata Nina Hladilo

Tetka Aiša Mirej Stanić

Robinjica Vlahinja Helena Kovačić

Latifa Ivana LjepoticaAhmed Gracija Filipović

Fatima Marina Ljepotica

Meho Niko Arapović

Vojnici Maro Drobnić, Igor Knezović, Marko Kriste, Igor Ivkić

Kiparski radovi Mišo Baričević

Oblikovatelj svjetla Silvio Giron

Inspicijentica Kaća Katica Carević

Šaptačice Ivana Ljepotica i Anita Bubalo

Page 5: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

Pripovjedač, dramatičar, ese-

jist i kritičar Milan Ogrizović

rođen je u Senju 1877. godine.

U Zagrebu je studirao matema-

tiku i klasičnu fi lologiju. Bio je

zaposlen kao lektor i pomoćni

dramaturg u Hrvatskom zemalj-

skom kazalištu. Nakon izbijanja

I. svjetskog rata neko vrijeme

radi u Beogradu kao urednik

Beogradskih novina te priređu-

je dobrotvorne kazališne pred-

stave. 1920. postaje predavač na glumačkoj školi. Umro je

1923. godine u Zagrebu.

U Ogrizovićevu opusu prevladavaju dramska djela, iako je

pisao i pjesme, novele, crtice, kritike i operna libreta. Autor

je knjige novela Tajna vrata (1917), a u satiričnim novelama

Trgovina ideja (1901) i Nova trgovina ideja (1902) (u koautor-

stvu sa Zvonimirom Vukelićem) podrugljivo ismijava zagre-

bačke kulturne prilike. Satirične tendencije do izražaja dolaze

i u njihovu zajedničkom romanu Stari plamen (1907) koji je,

međutim, vidno opterećen stranačkom pripadnošću autora.

Među kritičarskim radovima izdvajaju se napisi o Šenoi, Ku-

mičiću, Matošu i Krleži, a njegove knjige Pedeset godina hr-

vatskog kazališta (1919) i Hrvatska opera (1920) polazišne su

u istraživanjima hrvatske kazališne historiografi je i teatrologije.

Na književnoj se sceni Milan Ogrizović pojavljuje u razdoblju

hrvatske moderne, tročinskom dramom Dah (1901). Slijede

Godina ljubavi, Ljetno popodne, Jesenje veče i Zimska noć.

Zajedno s Marijom Kumičić, suprugom Eugena Kumičića, au-

tor je historijske drame u pet činova Propast kraljeva hrvat-

ske krvi. Tom je dramom bilo otvoreno pitanje njegova stava

prema katoličkoj crkvi (koje je kulminiralo u drami Prokletstvo,

napisanoj u koautorstvu s Andrijom Milčinovićem).

Nastavljajući ideju narodne pjesme, piše dramu Hasanagi-

nica (HNK, 1909) te postiže velik uspjeh. Obradi, međutim,

pristupa sasvim slobodno, dodajući novu komponentu – stra-

snu ljubav Hasanage i Hasanaginice, te snažno naglašavajući

sukob tradicije i novoga.

Tu su još i drame Banović Strahinja, Objavljenje te dramati-

zacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj

života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu

dramu Urota Zrinjskog i Frankopana.

Vučina (1921), posljednja Ogrizovićeva dovršena i igrana dra-

ma, po strasti, naturalizmu i temperamentu, donekle se na-

stavlja na Požar strasti Josipa Kosora.

Ante Bašić

Uvodna riječ urednikačasopisa Život iz 1974. g.

1974. godine navršava se 200 godina otkako je Alberto Fortis,

opat, prirodoslovac, etnograf i putopisac, objavio Hasanagi-

nicu na našem jeziku, usporedo s talijanskim prijevodom, u

prvom tomu svoje knjige Vaiggio in Dalmazia, Venezia, 1774.

Da bismo to vrijeme približili današnjem čitaocu , podsjetit

ćemo ga da je te godine, najznačajnije godine u svekolikoj na-

šoj narodnoj poeziji, A.Fortis imao samo 33 godine, J.G.Herder

30 godina, a J.W.Goethe bio je 25-godišnji mladić, M-me de

Stael osmogogodišnja djevojčica, a W.Scott trogodišnje di-

jete. Ch. Nodier rodio se tek šest godina kasnije, gđa Talvj

23 godine kasnije, A. Mickiewicz 24 godine, a A.S.Puškin tek

nakon 25 godina. Kad se rodio Vuk Karadžić, 1787, Hasana-

ginica je već bila prevedena, uz talijanskog, na njemački jezik,

P

j

r

U

t

z

d

s

I

r

B

j

Page 6: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

dvaput, i na francuski jezik. Tako je Fortisova knjiga korištena

i prevođena brzinom koja nadilazi i mnoge današnje europske

bestselere: već 1775. A. C. Werthes prevodi je na njemački

(Die Sitten der Morlacken), a 1776. Ponovo i u cjelini (Reise in

Dalmatien). Iste godine i Lovrić objavljuje knjigu o Fortisovoj

knjizi, a dvije godine kasnije Viaggio je preveden na francuski

i engleski jezik, dok se švedski prijevod pojavio 1792. Godi-

ne, ruski, djelomičan, 1794. i opet njemački 1796, itd. S gor-

činom koju je dvjestogodišnje vrijeme nehajno istaložilo, valja

istaći da ova Fortisova knjiga još nije prevedena na naš jezik.

Prevoditelji i redaktori Hasanaginice javljali su se ovim redom:

1774., na talijanskom jeziku, Alberto Fortis,

1775., na njemačkom jeziku, Clemens Werthes, anonimno,

1775., na njemačkom, Johann Wolfgang Goethe, objavljeno

1778. Anonimno, a 1779., s potpisom,

1778., na francuskom, Anonim,

1789., na mađarskom, Ferenc Kazinczy, objavljen 1813.,

1798., na latinskom, Đuro Ferić,

1798. ili 1799, na engleskom, Walter Scott, prevod objavljen

tek 1924. god.!

1800., na engleskom, John Boyd Greenshields,

1813., na francuskom, Charles Nodier,

1813., na češkom, Samuel Rožnay, objavljen 1818.,

1814., na srpskom, Vuk Stef. Karadžić i, opet, 1846.

1819., na poljskom, Kazimierz Brodzinski,

1826., na njemačkom, Talvj,

1827., na ruskom, A. H. Vostokov,

1827., na francuskom, Prosper Merimee,

1827., na engleskom, John Bowring,

1830., na švedskom, Johan Ludvig Runeberg,

1830., na francuskom, Gerard de Nerval,

1832., na slovenskom, Jakob Zupan,

1832., na francuskom, Claude Fauriel,

1835., na ruskom, Aleksandar Sergejevič Puškin, objavljen 1855.,

1841., na francuskom, Adam Mickiewicz, da spomenemo

samo starije, i samo poznatije.

Hasanaginica je prevedena i na ukrajinski jezik, na španjolski,

albanski, malajski, novohebrejski, turski… Samo na njemač-

kom jeziku ima blizu pedeset prijevoda, a skoro dvadeset na

engleskomi na francuskom jeziku. Točan broj svih prijevoda

na raznim jezicima bio bi vrlo impresivan.

Alija Isaković

Sarajevo, 18.11.1973.

Milka Podrug Kokotović kao Hasanaginica 1967.

Page 7: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i
Page 8: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

Draga publiko, ovo nije predstava koja pokušava rekonstru-

irati život tih ljudi u to vrijeme na t om području. Vjerujte mi

ovo nije predstava samo o muslimanima u dalmatinskoj Za-

gori u 17. stoljeću. Zato, na primjer, u nekim scenama žene

nose hiđab ili burku (pokrivalo za žensko tijelo) iako taj obi-

čaj ne spada u folklorno naslijeđe tih krajeva. Volim kada

doseg neke priče seže što šire na našem planetu i zato smo,

moj autorski tim i ja, oblikujući likovni i semantički izgled ove

predstave bili inspirirani cjelokupnom islamskom kulturom i

bošnjačkog i turskog i arapskog svijeta te njezinim utjecajem

na nas i na našu „mahalu“. Između ostalog, htjeli smo u po-

lazišnu točnu za pričanje ove priče obuhvatiti čak i predra-

sude prema islamskoj kulturi ne bismo li, naravno, inspirirali

na prepoznavanje, razumijevanje, pomirdbu i suosjećanje.

Moj otac je iz podrijetlom iz jednog sela u Zagori oko Drniša.

Došla mi je pod ruke zbirka prikupljenih predaja iz tog kraja

koju je napisao jedan svećenik gdje piše da je prvi Lemo sa

svoje desetoro dječice došao u to selo nakon što je ubio ne-

kog nasilnog agu negdje u Bosni, baš u vrijeme kada nastaje

priča o ‘Asanaginici. U tom sam kamenom pejsažu provodio

praznike, sjedio uz vatru i slušao epske pjesme uz gusle o

prohujalim vremenima pjevane na sličnom jeziku kao i u ovoj

veličanstvenoj Ogrizovićevoj drami. Možda je i to usmjerilo

moju maštu i ljubav prema pričama iz islamskog nasljeđa.

Prije pet godina režirao sam Priče iz 1001 noći, evo sad sam

se okušao u Hasanaginici, a čim se vratim u Zagreb čeka

me nastavak proba za predstavu Harem koja nastaje po me-

moarima haremskih djevojaka iz Topkapi palače u Istanbulu.

Sve te predstave bave se položajem žene u ovom svijetu u

kojem centar formalne moći drži muškarac. Sve su te pred-

stave moj intuitivni pokušaj da preko arhetipskih priča dođe-

mo do zaboravljenih predjela duše gdje Bog strpljivo čeka da

ga se sjetimo. S tom orjentalnom inspiracijom u jedrima te

Rumijevim i Hafi zovim pjesmama u džepu proputovao sam

Tursku i Bliski istok te stekao divne prijatelje čije su gosto-

ljubive energije utkane i u ovu predstavu.

Ovo je predstava o sevdahu ili ljubavi.

Hasanaga koji nakon jednog transcendentalnog, duhovnog

iskustva na ratištu pokrene ovu priču i potjera Hasanaginicu

iz svojih dvora i iz svoga roda, zapravo je jedan od najsuptilni-

jih tragača za apsolutnom ljubavi. A ona nije od ovoga svijeta.

Ljubav između muškarca i žene iz koje se rađa novi život

nije apslolutna, ona je relativna i podliježe zakonima ma-

terijalne prirode. Čak i najveća, veća od sunca, majčinska

ljubav, ipak, ima svoje limite. Srce nam se kidalo na pro-

bama za ovu predstavu kada divna Jasna Jukić glumi ženu

koju odvajaju od kolijevke s njezinim sinom kojeg možda

više nikad neće vidjeti... Ali vjera u veći plan i Boga koji zna

što radi, daje čovjeku snage i utjehe da čak i takav gubitak

preživi i korakne dalje u potragu za izvorom i ušćem ljubavi.

Vjerujem da svi plovimo rijekom koja teče prema vječnosti,

znanju i blaženstvu.

U zanosu sam kada gledam glumce koji svoj fi zički i du-

hovni instrument stavljaju u službu tog tijeka ne bi li potakli

našu svijesnost.

I dok tražimo ono što ćemo sigurno naći najbolje je putovati

uz rečenice poput ovih Ogrizovićevih gdje se najljepše vide

sva lica tuge zbog ljubavi u odvojenosti.

Kako reče jedan moj prijatelj, ima Boga, a ime mu je

Kakozakoga!

Ivan Leo Lemo

Natuknice redatelja

Page 9: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

Ivan Leo Lemo, redatelj

Rođen u Splitu. Diplomirao kazališnu režiju i

radiofoniju na Akademiji dramskih umjetno-

sti u Zagrebu. U svoje 34 godine života re-

žirao je četrdesetak predstava u Hrvatskoj,

Njemačkoj, Srbiji i Makedoniji. Neke od tih

predstava su gostovale po domaćim i svjet-

skim festivalima te bile nagrađivane. Radio je u većini hrvatskih

kazališta; drame, opere, operete i predstave za djecu. U kazalištu

Marina Držića dva puta je režirao „Teštamenat“ te „Malog prin-

ca“ i „Sanjare“. Živi u Zagrebu. Inspiraciju pronalazi u Vedama,

korpusu tekstova koji je nastao u drevnoj Indiji.

www.ivanleolemo.comMirjana Zagorec,

kostimografkinja

Rođena je 7.7.1965. godine u Zagrebu. Diplomira-

la je studij dizajna tekstila i odjeće pri Tehnološ-

kom fakultetu u Zagrebu. Svoju prvu predstavu u

kazalištu radi 1992. i od tada do danas napravila

je oko dvjesto kostimografi ja u Hrvatskoj i ino-

zemstvu. Surađivala je sa svim hrvatskim kaza-

lištima i sa većinom hrvatskih redatelja, te sa nekolicinom stranih. Od

dramskih predstava izdvajamo: Magic&loss, ZKM, Na tri kralja, Ko-

medija, Ima zločina i zločina, te Adam i Eva /Hrvatska rapsodija, HNK

Osijek, Sjećanje vode, HNK Osijek, Veliki meštar sviju hulja, ZKM, Ujak

Vanja, HNK Split, Leda, HNK Osijek, Hasanaga, HNK Zagreb, Raspra,

HNK Rijeka, Voyzeck, HNK Varaždin, Nemoćnik u pameti, Komedija.

U inozemstvu radila je na predstavi Hase Hase, Stadtstheatar Karlzru-

he, Begović Kabare, Strasbourg, Leda, SNG Nova Gorica, Što je vidio

Butler, SNG Maribor i Chicago,Komedija teatar u St. Petersburgu. Do-

bitnica je Marulićeve nagrade za kostimografi ju 1997.godine za pred-

stavu Adam i Eva/Hrvatska rapsodija, HNK Osijek i 2000.godine za

predstave Hasanaga, HNK Zagreb i Nemoćnik u pameti, Komedija.

Vesna Režić, scenografkinja

Rođena u Splitu 1974. godine. Diplomira-

la scenografi ju na Accademia di Belle Arti

u talijanskom gradu Macerati. Od 1999.

godine angažirana je kao scenografkinja u

mnogim hrvatskim kazalištima, surađuje s

brojnim redateljima i autorica je scenogra-

fi ja u preko 60 opernih, dramskih i baletnih

predstava. Dobitnica je nagrada Naj, naj,

naj za dječju predstavu Vlado i Tanja (2001.), Peristila za ope-

ru Oedipus rex (2002), Zlatnog smijeha za predstavu Kurve

(2007.) i Marula (2010.) za Prije sna. Ovo joj je šesta suradnja

s KMD-om (Suzana Čista, Kad Sunce zađe, Mali princ, Pla-

net Držić, Sanjari).

Paola Dražić Zekić, skladateljica

Rođena 1958. godine u Dubrovniku. Violu diplomira na dubro-

vačkom odjelu zagrebačke Muzičke akademije i deset godina

svira u DSO i različitim komornim sasta-

vima. Za vrijeme studija prvi put profesi-

onalno surađuje kao skladatelj scenske

glazbe u KMD. Surađivala sa HNK u Va-

raždinu, Splitu (a koji piše i prvu baletnu

glazbu – “Krvava svadba”) Mostaru, na

Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskom

ljetu te u SAD (University of La Verne, Ca-

lifornia). Za glazbu u predstavi “Dum Marinovi sni” nagrađe-

na godišnjom nagradom hrvatskog glumišta. Pisala glazbu za

dramski program HTV. Kao autor novih skladbi sudjelovala

na festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Autorica dvaju mj-

uzikla koje je postavila na scenu s djecom (“Ivica i Marica” i

“Crvenkapica”).

Jasna Jukić

Rođena je u Splitu. Od 1993. godine je u stalnom glumačkom

I

R

r

s

ž

N

p

R

l

u

g

m

b

fi

Mirjana Zagorek

R

l

k

k

je

z

vačkom odjelu zagreb

s

v

o

g

r

g

D

lj

Page 10: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

angažmanu u Kazalištu Marina Dr-

žića. Najviše je pamtimo u predsta-

vama: „Romanca o tri ljubavi“, „Tri

visoke žene“, „Kroćenje goropadni-

ce“, „Dubrovački skerac“, „Suzana

čista“, „Ana u tropima“, „Planet Dr-

žić“. U veljači 2006. godine osniva

Amatersku glumačku družinu „Ari-

jel“ gdje je režirala slijedeće pred-

stave: Jasen Boko „Kazališni sat“,

Elvis Bošnjak „Hajdemo skakati po tim oblacima“, Jasen Boko

„Zdenac mudraca“, Miro Gavran „Sve o ženama“. U Kazali-

štu Marina Držića režirala je predstavu „Četvrt kralj“ autora

J. Marinova.

Vladimir Posavec

Rođen u Beogradu 1974. godine. Diplomirao na Fakultetu

umetnosti Univerziteta Priština u

klasi profesora B. Dimitrijevića.

Od 1997. sudjelovao u tridesetak

kazališnih predstava i dvadesetak

fi lmskih i TV produkcija.

Istaknute uloge: Richard III (glumio

Richard) W. Shakespeare, Koriolan

(Tul Aufi dije) W.Shakespeare, Jill

i John (John) L. Gersh, Don Juan

(Don Carlos) Moliére, Cyrano XXI (Cyrano) M. Devine, Emi-

granti (AA) S. Mrožek.

Od 2001. do 2005. asistent na katedri za glumu, predmet glu-

ma „Fakultet umetnosti Priština“. U više kazališnih predstava

je sudjelovao kao koreograf scenskih borbi. Živi i radi u Splitu.

Slavko Juraga

Rođen je u Umagu. Nakon diplome an-

gažiran je u Gradskom kazalištu Treš-

nja, a od 1999. član je ansambla Dra-

me Hrvatskoga narodnog kazališta u

Zagrebu.

Uloge u HNK u Zagrebu: Faust - Faust

Johanna W.Goethea, r. Ivica Kunče-

vić, 2000.; Pisac, 1909., Džepar – Ruke

Ranka Marinkovića, r. Stephanie Ja-

mnicky, 2002.; Lacko, Dr. Josip Pasarić - Zagorka Ivice Bo-

ban, red. Ivica Boban, 2011.

Uloge u drugim kazalištima: među brojnim ulogama izdvajaju

se uloge Alana Forda u Alanu Fordu; Roberta Zucca - Roberto

Zucco; Porfi rogeneta, Vođa svih osvajača u Svrsi od slobode;

Fernanda Krappa u Fernandu Krappu; Nepoznati u Putu u Da-

mask, Marc u ART, Ambroz Emerički, Zastave, stjegovi, barjaci.

Nastupi u fi lmovima i TV dramama: Lovro Livaja - Krhotine;

Ivan - Cijena života; Ivan - Dubrovački suton; Stevo - Peace-

maker; Vidra - Kositreno srce; Zec - Mlakarova ljubav; Mario

Zanetti - Against All Odds i dr.

Režirao je i napisao scenarij za predstavu Moj križ svejedno

gori i koreodramu Stela Maris – Legenda, Inspektor Prilika –

Villa Maria.

Milka Podrug-Kokotović

a

ž

v

v

c

č

ž

A

j

s

u

k

O

k

fi

I

R

(

i

R

g

n

m

Z

U

J

v

R

Zahvaljujemo se:

Ana's studio

Page 11: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i
Page 12: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i
Page 13: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

Rođena je u Dicmu. Došla je u Du-

brovnik i angažirana u njegovu kazali-

štu potkraj 1954. godine. Ostala mu je

vjerna sve do danas. Nastupa na Du-

brovačkim ljetnim igrama od 1964. do

danas. Ostvarila je više od 150 kaza-

lišnih uloga, u širokome repertoarskom

luku od antičke drame, hrvatske bašti-

ne, svjetskih klasika, građanske drame

do suvremenih dramatičara, inozemnih i domaćih. Snimila je

niz fi lmova i televizijskih serija i drama.

Dobitnica je niza priznanja i nagrada:

Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske (prvomajska) – dva puta;

1969. Grada Dubrovnika, godišnja;

1972. Vladimir Nazor, godišnja – za ulogu kraljice Anne u Ži-

votu Eduarda II. i Jele u Ekvinociju;

1973. Sterijina – za ulogu Jele u Ekvinociju;

1974. Festival monodrame (Mala scena), Zemun – za ulogu

Heloise Abelard;

1987. Orlando – Dubrovačke ljetne igre;

1988. MES (Male eksperimentalne scene), Sarajevo – za ulo-

gu Jokaste u Feničankama;

1992. Slobodna Dalmacija – za životno djelo;

1994. Vladimir Nazor – za životno djelo; Marul – Marulićevi dani,

Split – za ulogu Marije Terezije u Najduži dan Marije Terezije;

1995. Hrvatsko glumište, Zagreb – za ulogu Osoba A u Tri

visoke žene;

1997. Male scene, Rijeka – za ulogu Osoba A u Tri visoke žene;

Veljko Maričić, Rijeka, Novi list , Rijeka; Mediteran, Novi list;

2000. Grada Dubrovnika – za životno djelo;

2000. Vjesnikova nagrada za kazalište Dubravko Dujšin za

uloge u Dundu Maroju i Otrov kazališta;

2002. Nagrada hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.

Izmira Brautović

Rođena je u Dubrovniku. Postaje stal-

nom članicom glumačkog ansambla

Kazalištu Marina Držića od 1.9.1992.

Pamtimo je iz predstava: M.I.Fornes:

BLATO, Eve Ensler: VAGININI MO-

NOLOZI, Vanča Kljaković: TEŠTAME-

NAT, Luko Paljetak-Đelo Jusić: DAN

OD AMORA, Po pismima Abelarda

Heloizi HELOIZA HELOIZI.

Lana Helena Hulenić

Rođena 21.11.1985. u Zagrebu.

Studentica četvrte godine Umjetnič-

ke akademije u Splitu, smjer gluma.

Profesionalna iskustva: Predstave:

„Udarac“, redatelj M. Kočovski, „Se-

viljski brijač“, redatelj R. Maurin. Fil-

movi: „Cijena života“, redatelj T. Žaja,

„The Performance“, redatelj D.Oki .

Zdeslav Čotić

Rođen je u Splitu. Značajnije uloge su:

Hristo Bojčev HANIBAL PODZEMNI,

(Narodno pozorište Mostar), Damir So-

dan NOĆ DUGIH SVJETALA, (Mostar-

ski teatar mladih), Carlo Goldoni RI-

BARSKE SVAĐE, Ivan Kovačić SMIJ

I SUZE STAREGA SPLITA, (Splitsko

ljeto). Ray Coney KIDAJ OD SVOJE

ŽENE, Ernest Katić IMBARAK/LJUBAV

NA PRIJEKOMU i Dubravko Mihanović BIJELO. Član je ansam-

bla Kazališta Marina Držića od ožujka 2010.

R

b

š

v

b

d

l

l

n

I

R

n

K

P

B

N

N

O

R

S

k

P

v

m

Z

R

H

(

d

s

B

I

lj

Ž

Page 14: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

Branimir Vidić

Kao stipendist dubrovačkog teatra do-

šao je u angažman u KMD 1984. godi-

ne. Od niza uloga koje je ostvario u Ka-

zalištu Marina Držića posebno su mu

drage u Romanci o tri ljubavi Antuna

Šoljana,frančezariji „Ilija aliti muž za-

bezočen“ Marina Tudiševića, te uloga

Luka u „Kati Kapuralici“ Vlaha Stullija.

U Zagrebu je veliki broj uloga ostvario u Hrvatskom narodnom

kazalištu, u Dramskom kazalištu Gavella i u Zagrebačkom

gradskom kazalištu Komedija. Zapažena umjetnička ostva-

renja ostvaruje na fi lmu, televiziji i radiju.

Nina Hladilo

Rođena je u Dubrovniku. Od lipnja

1975.g. u stalnom je angažmanu Kazali-

šta Marina Držića. Pamtimo je iz predsta-

va: LIBERTINA M. Sršena, Feđa Šehović

DUBROVAČKI SKERAC i KAD SUNCE

ZAĐE, N.P. Gogolj ŽENIDBA te Vesna

Krmpotić i Ivan Leo Lemo SANJARI.

Mirej Stanić

Rođena je u Dubrovniku. Stalna članica ansambla Kazališta

Marina Držića od 1.10.1995. Pamtimo

je iz predstava:

Ivo Vojnović-Davor Mojaš: SIRENE,

Luko Paljetak-Đelo Jusić: DAN OD

AMORA, Marc Camoletti: PIDŽAMA ZA

ŠESTORO, Marin Držić: SKUP.

Helena Kovačić

Rođena je u Splitu. Od 2007. godine

je u stalnom glumačkom angažmanu u

Kazalištu Marina Držića. Nastupala je u

HNK iz Mostara u predstavama „Dvije”

Tene Štivičić i „Noć dugih svjetala”, te u

Kazalištu Marina Držića u predstavama:

„Skup”, „Teštamenat“, „Pitanje časti“,

„Sanjari“, „Kidaj od svoje žene“, „Žen-

ski turbo pop bend“, „Imbarak/Ljubav

na Prijekomu“ i „Sedam lakih komada“.

RJEČNIK TURCIZAMA

B

K

š

n

z

d

Š

b

L

R

1

š

v

D

Z

K

M

M

j

I

L

A

Š

H

R

j

K

H

T

K

s

n

Ivana Ljepotica

Gracija Filipović

Marina Ljepotica

Niko Arapović

Page 15: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

abdest (tur.-perz.) - ritualno umivanje muslimana prije molitve

adet (tur.) - običaj

aferim (tur.-perz.) - uzvik odobravanja: bravo!, tako je!

akšam (tur.) - sumrak; prvi mrak; večernja (četvrta) molitva kod muslimana

Alaha emirle, pejgamber kailile (tur.) - po Alahovoj odredbi, a po Prorokovu dopuštenju

Allahu ekber (ar.) - Bog je velik

alajli (tur.) - sjajan, raskošan

alejc selam (tur.) - odzdrav na rijeci selam alejc (v.)

aman jarabbi (ar.) - Ah, gospodine Bože!

amberija - vrsta rakije od ambera, mirisne smole slicne vosku koja se dobiva od

jedne vrste kita

asker (ar.) - vojnik

ašik (tur.-ar.) - ljubav, ljubavni zanos, udvaranje

babo (tur.) - otac

basamaci (tur.) - stube, stepenice

bazulmet (tur.) - trokutasta srebrena, limena ili zlatna kutijica sa zapisima iz Kur’ana,

nosi se kao amajlija

begenisati (tur.) - svidjeti se, izabrati; htjeti; voljeti

bešika (tur.) - kolijevka

boj (tur.) - kat

bojali (tur.) - u boji, obojan

bola - bolest, boljka

bostan (tur.) - vrt, voćnjak

bujrum (tur.) - izvolite

buklija (novogrc.) - čutura, vrč, pehar

bulbul (tur.) - slavuj

burma (tur.) - prsten (vjenčani ili zaručnički)

burundžuk (tur.) - fi na, svilena tkanina

čakšire (tur.) - hlače

čardak (tur.) - zgrada s izbočenim gornjim katom; gornji kat takve zgrade; kula

stražara

čaršija (tur.) - trg; trgovačka četvrt grada

čevra (tur.) - srebrenim nitima izvezena marama, svadbeni dar

čoha (tur.) - vrsta čvrste tkanine

ćef (tur.) - volja, hir, raspoloženje

daidža (tur.) - ujak

Maro Drobnić

Marko KristeIgor Knezović

Igor Ivkić

Page 16: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

dilber (tur.) - dragan

dimije (tur.) - široke istočnjačke hlače; nose ih muškarci i žene

din (tur.) - vjera, vjeroispovijest; islam, vjerski zakon

divan (tur.-ar.) - razgovor

divhana (tur.) - prostorija za pušenje, razgovor i vijećanje, soba ili balkon na katu

dockan - kasno

duvak (tur.) - veo kojim se mlada žena pokriva preko lica; v. puli duvak

dženet (tur.-ar.) - muslimanski raj

đerdan (tur.) - ogrlica

đulbehar (tur.) - ružin cvijet, ruža

efendi (tur.) - gospodin

Ej sahadile (tur.) - u dobar čas! sretno!

evala (tur.) - hvala; tako je

feredža (tur.-ar.) - muslimanska ženska odjeća s pokrivalom za lice

fermen (tur.) - vrsta izvezenog prsluka

fes (tur.) - turska kapa

fi ldžan (tur.) - šalica za kavu, obično bez ručke

gondže (tur.) - ružin pupoljak

haber (tur.) - vijest, glas

hair (tur.-ar.) - sreća, korist

hairli (tur.) - sretno!

halal (tur.-ar.) - ono što je vjerski dopušteno; blagoslovljeno; oprost, oproštenje

halka (tur.-ar.) - obruč kojim se kuca na vrata

hanuma (tur.) - gospođa, supruga

hazurala (tur.) - spremajte se!, na noge!

hvajda (tur.-ar.) - fajda, korist, dobit

ibrik (tur.) - bakrena posuda za lijevanje vode ili kave

ilmi haber (tur.) - knjiga oproštenja, tj. dokument o razvodu braka

iman (tur.) - vjera, islam

inoća (tur.) - druga žena (kod muslimana je dopušteno višeženstvo)

izun (tur.-ar.) - dopuštenje, pristanak

jacija (tur.) - vrijeme pete muslimanske dnevne molitve, oko dva sata poslije za-

laska sunca

kada (tur.) - gospoda (isp. kaduna)

kadi (tur.-ar.) - kadija, sudac

kaduna (tur.) - gospođa, ugledna žena

kaharli (tur.) - žalostan, tužan karavlaški - rumunjski; Karavlaška je južni dio današnje

Page 17: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

Rumunjske

kaurin (kaur), kaurkinja (tur.-ar.) - nevjernik, kršćanin, kršćanka

kidisati (tur.) - naškoditi sebi ili drugome; ubiti; ubiti se, počiniti samoubojstvo

kujundžija (tur.) - zlatar, izrađivač fi ligranskih predmeta

kumaš-jorgan (tur.-ar.) - svileni pokrivač

livše - ljepše

mahala (tur.-ar.) - četvrt; ulica

mahana (tur.-perz.) - mana, pogreška

mahrama (tur.) - marama, rubac

mavi (tur.) - plav, modar

mejit (tur.-ar) - mrtvac

mermer-avlija (tur.) - dvorište popločano mramorom

mujezin (tur.-ar.) - muslimanski svećenik koji s minareta poziva na molitvu

obegenisati (tur.) - zavoljeti, privoljeti

puli duvak (tur.) - duvak (v.) izvezen pulama, malim srebrenim ili zlatnim kolutićima,

ili protkan srebrenim ili zlatnim nitima

rabum Alah (ar.) - Gospode Bože

rahmet (tur.) - pokoj

sabah (tur.) - zora, jutro; jutarnja molitva muslimana

sahat (tur.) - sat, ura

sahtli (tur.) - neveseo, brižan, mučan

sećija (tur.) - sjedište, klupa

sedefl i (tur.) - ukrašen sedefom

selam (tur.-ar.) - mir!, mir s tobom!

selam alejc (tur.) - pozdrav osobe koja dolazi, mir s tobom!

sigrati se - igrati se

struka - niz više upletenih niti ili konaca; pojas

sumbul (tur.) - vrsta cvijeta: zumbul, hijacint

šahitolla (ar.) - pozivam vas za svjedoke, budite svjedoci

šći - kći

šejtan (tur.) - vrag, zao duh

šenboj (tur.-perz.) - šeboj, vrsta cvijeta

šenli (tur.-perz.) - veseo, nasmijan

šerbe (tur.-ar) - slatki voćni sok

talambas (perz.-tur.) - vrsta bubnja

testir (tur.) - dopušteno, slobodno

zeman (tur.-ar.) - vrijeme, doba

zerinkada (tur.) - cvijet narcis, sunovrat

Page 18: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i
Page 19: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i
Page 20: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i
Page 21: Kazalište Marina Držićazacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu dramu Urota Zrinjskog i

nakladnik

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

za nakladnika

ravnateljica Jasna Jukić

grafi čko oblikovanje Dražan Jurković

fotografi je Željko Tutnjević

fotografi ja na naslovnici Borko Vukosav

e-mail adresa: [email protected]

web stranice: www.kazaliste-dubrovnik.hr

tisak: ALFA-2 d.o.o.

naklada: 200 primjeraka

Tehničko osoblje:Baldo Dužević (voditelj stolarske radionice),

Jelka Grljević (voditeljica krojačke radionice),Mario Capursi (majstor tona),

Mišo Baričević (slikar izvođač),Silvio Giron (majstor rasvjete),

Tomislav Glegj (majstor pozornice),Manuela Kavain (šminkerica),

Stela Đurović (rekvziterka),Stijepo Prčan (fi nalizator dekora),

Šemsa Mrčela (frizerica),Dragan Pantović (tehničar tona i rasvjete),

Maja Nagy i Katarina Brać (garderobijerke),Asim Arslanagić (pomoćnik majstora pozornice),

Krešimir Ferizović i Borivoje Ljubojević (opsluživači pozornice)