Upload
others
View
14
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Kazalište Marina Držića
Milan Ogrizović
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
DUBROVNIKSezona 2010./2011.
Milan Ogrizović
Predstava je nastala uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Premijera: 18. ožujka 2011.
HASANAGINICA
Milan Ogrizović
HASANAGINICAAutorski tim:
Redatelj Ivan Leo Lemo
Scenografkinja Vesna Režić
Kostimografkinja Mirjana Zagorec
Skladateljica Paola Dražić Zekić
Podjela uloga:Hasanaginica Jasna Jukić
Aga Hasanaga Vladimir Posavec
Imotski kadija Slavko Juraga
Umihana, mati Hasanagina Milka Podrug Kokotović
Zarif-hanuma, mati Hasanaginici Izmira Brautović
Sultanija Lana Helena Hulenić
Beg Pintorović, brat Hasanaginici Zdeslav Čotić
Husein, svata starješina Branimir Vidić
Tetka Hata Nina Hladilo
Tetka Aiša Mirej Stanić
Robinjica Vlahinja Helena Kovačić
Latifa Ivana LjepoticaAhmed Gracija Filipović
Fatima Marina Ljepotica
Meho Niko Arapović
Vojnici Maro Drobnić, Igor Knezović, Marko Kriste, Igor Ivkić
Kiparski radovi Mišo Baričević
Oblikovatelj svjetla Silvio Giron
Inspicijentica Kaća Katica Carević
Šaptačice Ivana Ljepotica i Anita Bubalo
Pripovjedač, dramatičar, ese-
jist i kritičar Milan Ogrizović
rođen je u Senju 1877. godine.
U Zagrebu je studirao matema-
tiku i klasičnu fi lologiju. Bio je
zaposlen kao lektor i pomoćni
dramaturg u Hrvatskom zemalj-
skom kazalištu. Nakon izbijanja
I. svjetskog rata neko vrijeme
radi u Beogradu kao urednik
Beogradskih novina te priređu-
je dobrotvorne kazališne pred-
stave. 1920. postaje predavač na glumačkoj školi. Umro je
1923. godine u Zagrebu.
U Ogrizovićevu opusu prevladavaju dramska djela, iako je
pisao i pjesme, novele, crtice, kritike i operna libreta. Autor
je knjige novela Tajna vrata (1917), a u satiričnim novelama
Trgovina ideja (1901) i Nova trgovina ideja (1902) (u koautor-
stvu sa Zvonimirom Vukelićem) podrugljivo ismijava zagre-
bačke kulturne prilike. Satirične tendencije do izražaja dolaze
i u njihovu zajedničkom romanu Stari plamen (1907) koji je,
međutim, vidno opterećen stranačkom pripadnošću autora.
Među kritičarskim radovima izdvajaju se napisi o Šenoi, Ku-
mičiću, Matošu i Krleži, a njegove knjige Pedeset godina hr-
vatskog kazališta (1919) i Hrvatska opera (1920) polazišne su
u istraživanjima hrvatske kazališne historiografi je i teatrologije.
Na književnoj se sceni Milan Ogrizović pojavljuje u razdoblju
hrvatske moderne, tročinskom dramom Dah (1901). Slijede
Godina ljubavi, Ljetno popodne, Jesenje veče i Zimska noć.
Zajedno s Marijom Kumičić, suprugom Eugena Kumičića, au-
tor je historijske drame u pet činova Propast kraljeva hrvat-
ske krvi. Tom je dramom bilo otvoreno pitanje njegova stava
prema katoličkoj crkvi (koje je kulminiralo u drami Prokletstvo,
napisanoj u koautorstvu s Andrijom Milčinovićem).
Nastavljajući ideju narodne pjesme, piše dramu Hasanagi-
nica (HNK, 1909) te postiže velik uspjeh. Obradi, međutim,
pristupa sasvim slobodno, dodajući novu komponentu – stra-
snu ljubav Hasanage i Hasanaginice, te snažno naglašavajući
sukob tradicije i novoga.
Tu su još i drame Banović Strahinja, Objavljenje te dramati-
zacija Mažuranićeva epa Smrt Smail-age Čengića. Pred kraj
života neuspješno dramatizira Đalskijev Osvit i piše originalnu
dramu Urota Zrinjskog i Frankopana.
Vučina (1921), posljednja Ogrizovićeva dovršena i igrana dra-
ma, po strasti, naturalizmu i temperamentu, donekle se na-
stavlja na Požar strasti Josipa Kosora.
Ante Bašić
Uvodna riječ urednikačasopisa Život iz 1974. g.
1974. godine navršava se 200 godina otkako je Alberto Fortis,
opat, prirodoslovac, etnograf i putopisac, objavio Hasanagi-
nicu na našem jeziku, usporedo s talijanskim prijevodom, u
prvom tomu svoje knjige Vaiggio in Dalmazia, Venezia, 1774.
Da bismo to vrijeme približili današnjem čitaocu , podsjetit
ćemo ga da je te godine, najznačajnije godine u svekolikoj na-
šoj narodnoj poeziji, A.Fortis imao samo 33 godine, J.G.Herder
30 godina, a J.W.Goethe bio je 25-godišnji mladić, M-me de
Stael osmogogodišnja djevojčica, a W.Scott trogodišnje di-
jete. Ch. Nodier rodio se tek šest godina kasnije, gđa Talvj
23 godine kasnije, A. Mickiewicz 24 godine, a A.S.Puškin tek
nakon 25 godina. Kad se rodio Vuk Karadžić, 1787, Hasana-
ginica je već bila prevedena, uz talijanskog, na njemački jezik,
P
j
r
U
t
z
d
s
I
r
B
j
dvaput, i na francuski jezik. Tako je Fortisova knjiga korištena
i prevođena brzinom koja nadilazi i mnoge današnje europske
bestselere: već 1775. A. C. Werthes prevodi je na njemački
(Die Sitten der Morlacken), a 1776. Ponovo i u cjelini (Reise in
Dalmatien). Iste godine i Lovrić objavljuje knjigu o Fortisovoj
knjizi, a dvije godine kasnije Viaggio je preveden na francuski
i engleski jezik, dok se švedski prijevod pojavio 1792. Godi-
ne, ruski, djelomičan, 1794. i opet njemački 1796, itd. S gor-
činom koju je dvjestogodišnje vrijeme nehajno istaložilo, valja
istaći da ova Fortisova knjiga još nije prevedena na naš jezik.
Prevoditelji i redaktori Hasanaginice javljali su se ovim redom:
1774., na talijanskom jeziku, Alberto Fortis,
1775., na njemačkom jeziku, Clemens Werthes, anonimno,
1775., na njemačkom, Johann Wolfgang Goethe, objavljeno
1778. Anonimno, a 1779., s potpisom,
1778., na francuskom, Anonim,
1789., na mađarskom, Ferenc Kazinczy, objavljen 1813.,
1798., na latinskom, Đuro Ferić,
1798. ili 1799, na engleskom, Walter Scott, prevod objavljen
tek 1924. god.!
1800., na engleskom, John Boyd Greenshields,
1813., na francuskom, Charles Nodier,
1813., na češkom, Samuel Rožnay, objavljen 1818.,
1814., na srpskom, Vuk Stef. Karadžić i, opet, 1846.
1819., na poljskom, Kazimierz Brodzinski,
1826., na njemačkom, Talvj,
1827., na ruskom, A. H. Vostokov,
1827., na francuskom, Prosper Merimee,
1827., na engleskom, John Bowring,
1830., na švedskom, Johan Ludvig Runeberg,
1830., na francuskom, Gerard de Nerval,
1832., na slovenskom, Jakob Zupan,
1832., na francuskom, Claude Fauriel,
1835., na ruskom, Aleksandar Sergejevič Puškin, objavljen 1855.,
1841., na francuskom, Adam Mickiewicz, da spomenemo
samo starije, i samo poznatije.
Hasanaginica je prevedena i na ukrajinski jezik, na španjolski,
albanski, malajski, novohebrejski, turski… Samo na njemač-
kom jeziku ima blizu pedeset prijevoda, a skoro dvadeset na
engleskomi na francuskom jeziku. Točan broj svih prijevoda
na raznim jezicima bio bi vrlo impresivan.
Alija Isaković
Sarajevo, 18.11.1973.
Milka Podrug Kokotović kao Hasanaginica 1967.
Draga publiko, ovo nije predstava koja pokušava rekonstru-
irati život tih ljudi u to vrijeme na t om području. Vjerujte mi
ovo nije predstava samo o muslimanima u dalmatinskoj Za-
gori u 17. stoljeću. Zato, na primjer, u nekim scenama žene
nose hiđab ili burku (pokrivalo za žensko tijelo) iako taj obi-
čaj ne spada u folklorno naslijeđe tih krajeva. Volim kada
doseg neke priče seže što šire na našem planetu i zato smo,
moj autorski tim i ja, oblikujući likovni i semantički izgled ove
predstave bili inspirirani cjelokupnom islamskom kulturom i
bošnjačkog i turskog i arapskog svijeta te njezinim utjecajem
na nas i na našu „mahalu“. Između ostalog, htjeli smo u po-
lazišnu točnu za pričanje ove priče obuhvatiti čak i predra-
sude prema islamskoj kulturi ne bismo li, naravno, inspirirali
na prepoznavanje, razumijevanje, pomirdbu i suosjećanje.
Moj otac je iz podrijetlom iz jednog sela u Zagori oko Drniša.
Došla mi je pod ruke zbirka prikupljenih predaja iz tog kraja
koju je napisao jedan svećenik gdje piše da je prvi Lemo sa
svoje desetoro dječice došao u to selo nakon što je ubio ne-
kog nasilnog agu negdje u Bosni, baš u vrijeme kada nastaje
priča o ‘Asanaginici. U tom sam kamenom pejsažu provodio
praznike, sjedio uz vatru i slušao epske pjesme uz gusle o
prohujalim vremenima pjevane na sličnom jeziku kao i u ovoj
veličanstvenoj Ogrizovićevoj drami. Možda je i to usmjerilo
moju maštu i ljubav prema pričama iz islamskog nasljeđa.
Prije pet godina režirao sam Priče iz 1001 noći, evo sad sam
se okušao u Hasanaginici, a čim se vratim u Zagreb čeka
me nastavak proba za predstavu Harem koja nastaje po me-
moarima haremskih djevojaka iz Topkapi palače u Istanbulu.
Sve te predstave bave se položajem žene u ovom svijetu u
kojem centar formalne moći drži muškarac. Sve su te pred-
stave moj intuitivni pokušaj da preko arhetipskih priča dođe-
mo do zaboravljenih predjela duše gdje Bog strpljivo čeka da
ga se sjetimo. S tom orjentalnom inspiracijom u jedrima te
Rumijevim i Hafi zovim pjesmama u džepu proputovao sam
Tursku i Bliski istok te stekao divne prijatelje čije su gosto-
ljubive energije utkane i u ovu predstavu.
Ovo je predstava o sevdahu ili ljubavi.
Hasanaga koji nakon jednog transcendentalnog, duhovnog
iskustva na ratištu pokrene ovu priču i potjera Hasanaginicu
iz svojih dvora i iz svoga roda, zapravo je jedan od najsuptilni-
jih tragača za apsolutnom ljubavi. A ona nije od ovoga svijeta.
Ljubav između muškarca i žene iz koje se rađa novi život
nije apslolutna, ona je relativna i podliježe zakonima ma-
terijalne prirode. Čak i najveća, veća od sunca, majčinska
ljubav, ipak, ima svoje limite. Srce nam se kidalo na pro-
bama za ovu predstavu kada divna Jasna Jukić glumi ženu
koju odvajaju od kolijevke s njezinim sinom kojeg možda
više nikad neće vidjeti... Ali vjera u veći plan i Boga koji zna
što radi, daje čovjeku snage i utjehe da čak i takav gubitak
preživi i korakne dalje u potragu za izvorom i ušćem ljubavi.
Vjerujem da svi plovimo rijekom koja teče prema vječnosti,
znanju i blaženstvu.
U zanosu sam kada gledam glumce koji svoj fi zički i du-
hovni instrument stavljaju u službu tog tijeka ne bi li potakli
našu svijesnost.
I dok tražimo ono što ćemo sigurno naći najbolje je putovati
uz rečenice poput ovih Ogrizovićevih gdje se najljepše vide
sva lica tuge zbog ljubavi u odvojenosti.
Kako reče jedan moj prijatelj, ima Boga, a ime mu je
Kakozakoga!
Ivan Leo Lemo
Natuknice redatelja
Ivan Leo Lemo, redatelj
Rođen u Splitu. Diplomirao kazališnu režiju i
radiofoniju na Akademiji dramskih umjetno-
sti u Zagrebu. U svoje 34 godine života re-
žirao je četrdesetak predstava u Hrvatskoj,
Njemačkoj, Srbiji i Makedoniji. Neke od tih
predstava su gostovale po domaćim i svjet-
skim festivalima te bile nagrađivane. Radio je u većini hrvatskih
kazališta; drame, opere, operete i predstave za djecu. U kazalištu
Marina Držića dva puta je režirao „Teštamenat“ te „Malog prin-
ca“ i „Sanjare“. Živi u Zagrebu. Inspiraciju pronalazi u Vedama,
korpusu tekstova koji je nastao u drevnoj Indiji.
www.ivanleolemo.comMirjana Zagorec,
kostimografkinja
Rođena je 7.7.1965. godine u Zagrebu. Diplomira-
la je studij dizajna tekstila i odjeće pri Tehnološ-
kom fakultetu u Zagrebu. Svoju prvu predstavu u
kazalištu radi 1992. i od tada do danas napravila
je oko dvjesto kostimografi ja u Hrvatskoj i ino-
zemstvu. Surađivala je sa svim hrvatskim kaza-
lištima i sa većinom hrvatskih redatelja, te sa nekolicinom stranih. Od
dramskih predstava izdvajamo: Magic&loss, ZKM, Na tri kralja, Ko-
medija, Ima zločina i zločina, te Adam i Eva /Hrvatska rapsodija, HNK
Osijek, Sjećanje vode, HNK Osijek, Veliki meštar sviju hulja, ZKM, Ujak
Vanja, HNK Split, Leda, HNK Osijek, Hasanaga, HNK Zagreb, Raspra,
HNK Rijeka, Voyzeck, HNK Varaždin, Nemoćnik u pameti, Komedija.
U inozemstvu radila je na predstavi Hase Hase, Stadtstheatar Karlzru-
he, Begović Kabare, Strasbourg, Leda, SNG Nova Gorica, Što je vidio
Butler, SNG Maribor i Chicago,Komedija teatar u St. Petersburgu. Do-
bitnica je Marulićeve nagrade za kostimografi ju 1997.godine za pred-
stavu Adam i Eva/Hrvatska rapsodija, HNK Osijek i 2000.godine za
predstave Hasanaga, HNK Zagreb i Nemoćnik u pameti, Komedija.
Vesna Režić, scenografkinja
Rođena u Splitu 1974. godine. Diplomira-
la scenografi ju na Accademia di Belle Arti
u talijanskom gradu Macerati. Od 1999.
godine angažirana je kao scenografkinja u
mnogim hrvatskim kazalištima, surađuje s
brojnim redateljima i autorica je scenogra-
fi ja u preko 60 opernih, dramskih i baletnih
predstava. Dobitnica je nagrada Naj, naj,
naj za dječju predstavu Vlado i Tanja (2001.), Peristila za ope-
ru Oedipus rex (2002), Zlatnog smijeha za predstavu Kurve
(2007.) i Marula (2010.) za Prije sna. Ovo joj je šesta suradnja
s KMD-om (Suzana Čista, Kad Sunce zađe, Mali princ, Pla-
net Držić, Sanjari).
Paola Dražić Zekić, skladateljica
Rođena 1958. godine u Dubrovniku. Violu diplomira na dubro-
vačkom odjelu zagrebačke Muzičke akademije i deset godina
svira u DSO i različitim komornim sasta-
vima. Za vrijeme studija prvi put profesi-
onalno surađuje kao skladatelj scenske
glazbe u KMD. Surađivala sa HNK u Va-
raždinu, Splitu (a koji piše i prvu baletnu
glazbu – “Krvava svadba”) Mostaru, na
Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskom
ljetu te u SAD (University of La Verne, Ca-
lifornia). Za glazbu u predstavi “Dum Marinovi sni” nagrađe-
na godišnjom nagradom hrvatskog glumišta. Pisala glazbu za
dramski program HTV. Kao autor novih skladbi sudjelovala
na festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Autorica dvaju mj-
uzikla koje je postavila na scenu s djecom (“Ivica i Marica” i
“Crvenkapica”).
Jasna Jukić
Rođena je u Splitu. Od 1993. godine je u stalnom glumačkom
I
R
r
s
ž
N
p
R
l
u
g
m
b
fi
Mirjana Zagorek
R
l
k
k
je
z
vačkom odjelu zagreb
s
v
o
g
r
g
D
lj
angažmanu u Kazalištu Marina Dr-
žića. Najviše je pamtimo u predsta-
vama: „Romanca o tri ljubavi“, „Tri
visoke žene“, „Kroćenje goropadni-
ce“, „Dubrovački skerac“, „Suzana
čista“, „Ana u tropima“, „Planet Dr-
žić“. U veljači 2006. godine osniva
Amatersku glumačku družinu „Ari-
jel“ gdje je režirala slijedeće pred-
stave: Jasen Boko „Kazališni sat“,
Elvis Bošnjak „Hajdemo skakati po tim oblacima“, Jasen Boko
„Zdenac mudraca“, Miro Gavran „Sve o ženama“. U Kazali-
štu Marina Držića režirala je predstavu „Četvrt kralj“ autora
J. Marinova.
Vladimir Posavec
Rođen u Beogradu 1974. godine. Diplomirao na Fakultetu
umetnosti Univerziteta Priština u
klasi profesora B. Dimitrijevića.
Od 1997. sudjelovao u tridesetak
kazališnih predstava i dvadesetak
fi lmskih i TV produkcija.
Istaknute uloge: Richard III (glumio
Richard) W. Shakespeare, Koriolan
(Tul Aufi dije) W.Shakespeare, Jill
i John (John) L. Gersh, Don Juan
(Don Carlos) Moliére, Cyrano XXI (Cyrano) M. Devine, Emi-
granti (AA) S. Mrožek.
Od 2001. do 2005. asistent na katedri za glumu, predmet glu-
ma „Fakultet umetnosti Priština“. U više kazališnih predstava
je sudjelovao kao koreograf scenskih borbi. Živi i radi u Splitu.
Slavko Juraga
Rođen je u Umagu. Nakon diplome an-
gažiran je u Gradskom kazalištu Treš-
nja, a od 1999. član je ansambla Dra-
me Hrvatskoga narodnog kazališta u
Zagrebu.
Uloge u HNK u Zagrebu: Faust - Faust
Johanna W.Goethea, r. Ivica Kunče-
vić, 2000.; Pisac, 1909., Džepar – Ruke
Ranka Marinkovića, r. Stephanie Ja-
mnicky, 2002.; Lacko, Dr. Josip Pasarić - Zagorka Ivice Bo-
ban, red. Ivica Boban, 2011.
Uloge u drugim kazalištima: među brojnim ulogama izdvajaju
se uloge Alana Forda u Alanu Fordu; Roberta Zucca - Roberto
Zucco; Porfi rogeneta, Vođa svih osvajača u Svrsi od slobode;
Fernanda Krappa u Fernandu Krappu; Nepoznati u Putu u Da-
mask, Marc u ART, Ambroz Emerički, Zastave, stjegovi, barjaci.
Nastupi u fi lmovima i TV dramama: Lovro Livaja - Krhotine;
Ivan - Cijena života; Ivan - Dubrovački suton; Stevo - Peace-
maker; Vidra - Kositreno srce; Zec - Mlakarova ljubav; Mario
Zanetti - Against All Odds i dr.
Režirao je i napisao scenarij za predstavu Moj križ svejedno
gori i koreodramu Stela Maris – Legenda, Inspektor Prilika –
Villa Maria.
Milka Podrug-Kokotović
a
ž
v
v
c
č
ž
A
j
s
u
k
O
k
fi
I
R
(
i
R
g
n
m
Z
U
J
v
R
Zahvaljujemo se:
Ana's studio
Rođena je u Dicmu. Došla je u Du-
brovnik i angažirana u njegovu kazali-
štu potkraj 1954. godine. Ostala mu je
vjerna sve do danas. Nastupa na Du-
brovačkim ljetnim igrama od 1964. do
danas. Ostvarila je više od 150 kaza-
lišnih uloga, u širokome repertoarskom
luku od antičke drame, hrvatske bašti-
ne, svjetskih klasika, građanske drame
do suvremenih dramatičara, inozemnih i domaćih. Snimila je
niz fi lmova i televizijskih serija i drama.
Dobitnica je niza priznanja i nagrada:
Udruženje dramskih umjetnika Hrvatske (prvomajska) – dva puta;
1969. Grada Dubrovnika, godišnja;
1972. Vladimir Nazor, godišnja – za ulogu kraljice Anne u Ži-
votu Eduarda II. i Jele u Ekvinociju;
1973. Sterijina – za ulogu Jele u Ekvinociju;
1974. Festival monodrame (Mala scena), Zemun – za ulogu
Heloise Abelard;
1987. Orlando – Dubrovačke ljetne igre;
1988. MES (Male eksperimentalne scene), Sarajevo – za ulo-
gu Jokaste u Feničankama;
1992. Slobodna Dalmacija – za životno djelo;
1994. Vladimir Nazor – za životno djelo; Marul – Marulićevi dani,
Split – za ulogu Marije Terezije u Najduži dan Marije Terezije;
1995. Hrvatsko glumište, Zagreb – za ulogu Osoba A u Tri
visoke žene;
1997. Male scene, Rijeka – za ulogu Osoba A u Tri visoke žene;
Veljko Maričić, Rijeka, Novi list , Rijeka; Mediteran, Novi list;
2000. Grada Dubrovnika – za životno djelo;
2000. Vjesnikova nagrada za kazalište Dubravko Dujšin za
uloge u Dundu Maroju i Otrov kazališta;
2002. Nagrada hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje.
Izmira Brautović
Rođena je u Dubrovniku. Postaje stal-
nom članicom glumačkog ansambla
Kazalištu Marina Držića od 1.9.1992.
Pamtimo je iz predstava: M.I.Fornes:
BLATO, Eve Ensler: VAGININI MO-
NOLOZI, Vanča Kljaković: TEŠTAME-
NAT, Luko Paljetak-Đelo Jusić: DAN
OD AMORA, Po pismima Abelarda
Heloizi HELOIZA HELOIZI.
Lana Helena Hulenić
Rođena 21.11.1985. u Zagrebu.
Studentica četvrte godine Umjetnič-
ke akademije u Splitu, smjer gluma.
Profesionalna iskustva: Predstave:
„Udarac“, redatelj M. Kočovski, „Se-
viljski brijač“, redatelj R. Maurin. Fil-
movi: „Cijena života“, redatelj T. Žaja,
„The Performance“, redatelj D.Oki .
Zdeslav Čotić
Rođen je u Splitu. Značajnije uloge su:
Hristo Bojčev HANIBAL PODZEMNI,
(Narodno pozorište Mostar), Damir So-
dan NOĆ DUGIH SVJETALA, (Mostar-
ski teatar mladih), Carlo Goldoni RI-
BARSKE SVAĐE, Ivan Kovačić SMIJ
I SUZE STAREGA SPLITA, (Splitsko
ljeto). Ray Coney KIDAJ OD SVOJE
ŽENE, Ernest Katić IMBARAK/LJUBAV
NA PRIJEKOMU i Dubravko Mihanović BIJELO. Član je ansam-
bla Kazališta Marina Držića od ožujka 2010.
R
b
š
v
b
d
l
l
n
I
R
n
K
P
B
N
N
O
R
S
k
P
„
v
m
„
Z
R
H
(
d
s
B
I
lj
Ž
Branimir Vidić
Kao stipendist dubrovačkog teatra do-
šao je u angažman u KMD 1984. godi-
ne. Od niza uloga koje je ostvario u Ka-
zalištu Marina Držića posebno su mu
drage u Romanci o tri ljubavi Antuna
Šoljana,frančezariji „Ilija aliti muž za-
bezočen“ Marina Tudiševića, te uloga
Luka u „Kati Kapuralici“ Vlaha Stullija.
U Zagrebu je veliki broj uloga ostvario u Hrvatskom narodnom
kazalištu, u Dramskom kazalištu Gavella i u Zagrebačkom
gradskom kazalištu Komedija. Zapažena umjetnička ostva-
renja ostvaruje na fi lmu, televiziji i radiju.
Nina Hladilo
Rođena je u Dubrovniku. Od lipnja
1975.g. u stalnom je angažmanu Kazali-
šta Marina Držića. Pamtimo je iz predsta-
va: LIBERTINA M. Sršena, Feđa Šehović
DUBROVAČKI SKERAC i KAD SUNCE
ZAĐE, N.P. Gogolj ŽENIDBA te Vesna
Krmpotić i Ivan Leo Lemo SANJARI.
Mirej Stanić
Rođena je u Dubrovniku. Stalna članica ansambla Kazališta
Marina Držića od 1.10.1995. Pamtimo
je iz predstava:
Ivo Vojnović-Davor Mojaš: SIRENE,
Luko Paljetak-Đelo Jusić: DAN OD
AMORA, Marc Camoletti: PIDŽAMA ZA
ŠESTORO, Marin Držić: SKUP.
Helena Kovačić
Rođena je u Splitu. Od 2007. godine
je u stalnom glumačkom angažmanu u
Kazalištu Marina Držića. Nastupala je u
HNK iz Mostara u predstavama „Dvije”
Tene Štivičić i „Noć dugih svjetala”, te u
Kazalištu Marina Držića u predstavama:
„Skup”, „Teštamenat“, „Pitanje časti“,
„Sanjari“, „Kidaj od svoje žene“, „Žen-
ski turbo pop bend“, „Imbarak/Ljubav
na Prijekomu“ i „Sedam lakih komada“.
RJEČNIK TURCIZAMA
B
K
š
n
z
d
Š
b
L
R
1
š
v
D
Z
K
M
M
j
I
L
A
Š
H
R
j
K
H
T
K
„
„
s
n
Ivana Ljepotica
Gracija Filipović
Marina Ljepotica
Niko Arapović
abdest (tur.-perz.) - ritualno umivanje muslimana prije molitve
adet (tur.) - običaj
aferim (tur.-perz.) - uzvik odobravanja: bravo!, tako je!
akšam (tur.) - sumrak; prvi mrak; večernja (četvrta) molitva kod muslimana
Alaha emirle, pejgamber kailile (tur.) - po Alahovoj odredbi, a po Prorokovu dopuštenju
Allahu ekber (ar.) - Bog je velik
alajli (tur.) - sjajan, raskošan
alejc selam (tur.) - odzdrav na rijeci selam alejc (v.)
aman jarabbi (ar.) - Ah, gospodine Bože!
amberija - vrsta rakije od ambera, mirisne smole slicne vosku koja se dobiva od
jedne vrste kita
asker (ar.) - vojnik
ašik (tur.-ar.) - ljubav, ljubavni zanos, udvaranje
babo (tur.) - otac
basamaci (tur.) - stube, stepenice
bazulmet (tur.) - trokutasta srebrena, limena ili zlatna kutijica sa zapisima iz Kur’ana,
nosi se kao amajlija
begenisati (tur.) - svidjeti se, izabrati; htjeti; voljeti
bešika (tur.) - kolijevka
boj (tur.) - kat
bojali (tur.) - u boji, obojan
bola - bolest, boljka
bostan (tur.) - vrt, voćnjak
bujrum (tur.) - izvolite
buklija (novogrc.) - čutura, vrč, pehar
bulbul (tur.) - slavuj
burma (tur.) - prsten (vjenčani ili zaručnički)
burundžuk (tur.) - fi na, svilena tkanina
čakšire (tur.) - hlače
čardak (tur.) - zgrada s izbočenim gornjim katom; gornji kat takve zgrade; kula
stražara
čaršija (tur.) - trg; trgovačka četvrt grada
čevra (tur.) - srebrenim nitima izvezena marama, svadbeni dar
čoha (tur.) - vrsta čvrste tkanine
ćef (tur.) - volja, hir, raspoloženje
daidža (tur.) - ujak
Maro Drobnić
Marko KristeIgor Knezović
Igor Ivkić
dilber (tur.) - dragan
dimije (tur.) - široke istočnjačke hlače; nose ih muškarci i žene
din (tur.) - vjera, vjeroispovijest; islam, vjerski zakon
divan (tur.-ar.) - razgovor
divhana (tur.) - prostorija za pušenje, razgovor i vijećanje, soba ili balkon na katu
dockan - kasno
duvak (tur.) - veo kojim se mlada žena pokriva preko lica; v. puli duvak
dženet (tur.-ar.) - muslimanski raj
đerdan (tur.) - ogrlica
đulbehar (tur.) - ružin cvijet, ruža
efendi (tur.) - gospodin
Ej sahadile (tur.) - u dobar čas! sretno!
evala (tur.) - hvala; tako je
feredža (tur.-ar.) - muslimanska ženska odjeća s pokrivalom za lice
fermen (tur.) - vrsta izvezenog prsluka
fes (tur.) - turska kapa
fi ldžan (tur.) - šalica za kavu, obično bez ručke
gondže (tur.) - ružin pupoljak
haber (tur.) - vijest, glas
hair (tur.-ar.) - sreća, korist
hairli (tur.) - sretno!
halal (tur.-ar.) - ono što je vjerski dopušteno; blagoslovljeno; oprost, oproštenje
halka (tur.-ar.) - obruč kojim se kuca na vrata
hanuma (tur.) - gospođa, supruga
hazurala (tur.) - spremajte se!, na noge!
hvajda (tur.-ar.) - fajda, korist, dobit
ibrik (tur.) - bakrena posuda za lijevanje vode ili kave
ilmi haber (tur.) - knjiga oproštenja, tj. dokument o razvodu braka
iman (tur.) - vjera, islam
inoća (tur.) - druga žena (kod muslimana je dopušteno višeženstvo)
izun (tur.-ar.) - dopuštenje, pristanak
jacija (tur.) - vrijeme pete muslimanske dnevne molitve, oko dva sata poslije za-
laska sunca
kada (tur.) - gospoda (isp. kaduna)
kadi (tur.-ar.) - kadija, sudac
kaduna (tur.) - gospođa, ugledna žena
kaharli (tur.) - žalostan, tužan karavlaški - rumunjski; Karavlaška je južni dio današnje
Rumunjske
kaurin (kaur), kaurkinja (tur.-ar.) - nevjernik, kršćanin, kršćanka
kidisati (tur.) - naškoditi sebi ili drugome; ubiti; ubiti se, počiniti samoubojstvo
kujundžija (tur.) - zlatar, izrađivač fi ligranskih predmeta
kumaš-jorgan (tur.-ar.) - svileni pokrivač
livše - ljepše
mahala (tur.-ar.) - četvrt; ulica
mahana (tur.-perz.) - mana, pogreška
mahrama (tur.) - marama, rubac
mavi (tur.) - plav, modar
mejit (tur.-ar) - mrtvac
mermer-avlija (tur.) - dvorište popločano mramorom
mujezin (tur.-ar.) - muslimanski svećenik koji s minareta poziva na molitvu
obegenisati (tur.) - zavoljeti, privoljeti
puli duvak (tur.) - duvak (v.) izvezen pulama, malim srebrenim ili zlatnim kolutićima,
ili protkan srebrenim ili zlatnim nitima
rabum Alah (ar.) - Gospode Bože
rahmet (tur.) - pokoj
sabah (tur.) - zora, jutro; jutarnja molitva muslimana
sahat (tur.) - sat, ura
sahtli (tur.) - neveseo, brižan, mučan
sećija (tur.) - sjedište, klupa
sedefl i (tur.) - ukrašen sedefom
selam (tur.-ar.) - mir!, mir s tobom!
selam alejc (tur.) - pozdrav osobe koja dolazi, mir s tobom!
sigrati se - igrati se
struka - niz više upletenih niti ili konaca; pojas
sumbul (tur.) - vrsta cvijeta: zumbul, hijacint
šahitolla (ar.) - pozivam vas za svjedoke, budite svjedoci
šći - kći
šejtan (tur.) - vrag, zao duh
šenboj (tur.-perz.) - šeboj, vrsta cvijeta
šenli (tur.-perz.) - veseo, nasmijan
šerbe (tur.-ar) - slatki voćni sok
talambas (perz.-tur.) - vrsta bubnja
testir (tur.) - dopušteno, slobodno
zeman (tur.-ar.) - vrijeme, doba
zerinkada (tur.) - cvijet narcis, sunovrat
nakladnik
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
za nakladnika
ravnateljica Jasna Jukić
grafi čko oblikovanje Dražan Jurković
fotografi je Željko Tutnjević
fotografi ja na naslovnici Borko Vukosav
e-mail adresa: [email protected]
web stranice: www.kazaliste-dubrovnik.hr
tisak: ALFA-2 d.o.o.
naklada: 200 primjeraka
Tehničko osoblje:Baldo Dužević (voditelj stolarske radionice),
Jelka Grljević (voditeljica krojačke radionice),Mario Capursi (majstor tona),
Mišo Baričević (slikar izvođač),Silvio Giron (majstor rasvjete),
Tomislav Glegj (majstor pozornice),Manuela Kavain (šminkerica),
Stela Đurović (rekvziterka),Stijepo Prčan (fi nalizator dekora),
Šemsa Mrčela (frizerica),Dragan Pantović (tehničar tona i rasvjete),
Maja Nagy i Katarina Brać (garderobijerke),Asim Arslanagić (pomoćnik majstora pozornice),
Krešimir Ferizović i Borivoje Ljubojević (opsluživači pozornice)