Upload
natasa-prokic-mitrovic
View
269
Download
4
Embed Size (px)
1
STROJEVI ZA ZEMLJANE
RADOVE I RADOVE U STIJENI
KATEGORIZACIJA ZEMLJIŠTA
2
Kategorizacija zemljišta
o Stari na in - kategorije od I – VII
o ZEMLJA
n I - rastresita, laka mekana zemlja,
humus, pijesak
n II - obi na zemlja, laka pjeskovita
glina, zbijeni pijesak, sitniji šljunak
n III- vrsta zemlja
3
o STIJENE
n IV - stijene u raspadanju
n V - meka stijena
n VI - vrsta stijena
n VII - vrlo vrsta stijena
4
o Noviji na in
o Kategorije A, B i C
n A – kategorija
n Tvrdi materijali gdje je potrebno miniranje kod
cijelog iskopa.
n B
n Miješani kameni i zemljani materijali gdje je
potrebno djelomi no miniranje, a ve i se dio
iskopa obavlja strojnim radom.
n C
n Mogu se kopati izravno bez miniranja.
5
Tablica kategorizacije zemljišta
klasa
materijala
kategorija opis
volumena
prepoznavanje
I.
II.
pjeskoviti površinski slojevi tla
humunizirano tlo s korijenjem trave
kotlovska šljaka
zemlja nasuta bez zbijanja
nasipi humuniziranog zemljanog materijala
1,15
- može se kopati lopato
- iskop u zasjeku stoji pod kutem od 45°
III.
Chumunizirani slojevi tla s korijenjem šiblja
zemlja s pijeskom
stabilizirani zemljani nasipi
zemlja s do 30% kamena do 90 mm promjera
1,25-
- iskop u zasjeku stoji pod kutem od 70°
IV.
tvrdo zbijena isušena zemlja
zemljani materijal s 30% do 50% kamena od 100 do 200 mm
promjera
trošni i raspucali kameni materijali
laporovita suha tla
sle žbuke i asfalti
1,35
-
-
eksplozivom
- u zasjeku stoji pod kutem od 80° do 90°
V.
B
tla s 50% do 70% nevezanog kamena go 500 mm promjera
raspucale stijene sa zemljanim materijalom
tvrdi lapor1,50
-
- strojno se može kopati tek nakon razaranja i
eksplozivom
- u zasjeku stoji pod kutem od 90°
VI.
puni, jedri, neispucani kameni materijali
površinski slojevi smrznute zemlje
1,60
-
- strojno se može kopati tek nakon razaranja i
eksplozivom
VII.
A
eruptivne stijene
mulj –
konzistencije s kamenom promjera do 300 mm
1,60
-
alata
- strojno se može kopati tek nakon razaranja i
eksplozivom
- mulj se zbog krupnih komada kamena ili
ljepljivosti ne može kopati i vaditi pumpama
6
KLASIFIKACIJA STROJEVA ZA RAD
U ZEMLJI I STIJENI
STROJEVI ZA RAD U ZEMLJI I STIJENI
STROJEVI ZA ISKOP
VEZANIH I NEVEZANIH
MATERIJALA
BAGERI
STROJEVI ZA UTOVAR
STROJEVI ZA
NABIJANJE
STROJEVI ZA ISKOPE
U STIJENI
KOPACI KANALA
DOZERI
GREJDERI
SKREJPERI
UTOVARIVACI
IS
TO
VA
-
RIV
AC
I
LABUDICE
PO
SE
BN
A
VO
ZIL
A
AUTOCISTERNE
VOZILA ZA
PRIJEVOZ
SILOSA
VALJCI
STATICKI I DINAMICKI
NABIJACI
VIBRO-PLOCE
ALATI ZA
BUSENJE I RAZBIJANJE
BUSECA KOLA
TRANSPORTNA
SREDSTVA
STROJEVI ZA ISKOPE
U TUNELIMA
KIPERI
DAMPERI
JEZEVI
STATICKI I DINAMICKI
VALJCI NA PNEUM.
STAT. I DINAM.
KOMPAKTORI
KOMPRESORI
(POMOCNI
STROJEVI)
TUNELSKI STROJEVI
ZA ISKOPE U
MEKANOM VEZANOM I
NEVEZANOM
MATERIJALU
TUNELSKI STROJEVI
ZA ISKOPE U
CVRSTOM
STIJENSKOM
MATERIJALU
7
STROJEVI ZA ISKOP,
UTOVAR I TRANSPORT
8
1. BAGERI (JARUŽALA)
2. DOZERI
3. GREJDERI
4. UTOVARIVA I
5. SKREJPERI
6. TERETNA VOZILA – KIPERI I DAMPERI
7. SPREGOVI STROJEVA
9
BAGERI
o Vrste bagera prema konstrukciji radnog
tijela
Ø Bager s dubinskom lopatom
Ø Bager s visinskom ( eonom) lopatom
Ø Bager s povla nom lopatom – skrejper
bager
Ø Bager sa zahvatnom lopatom – grajfer
Ø Bager s rotiraju im kopa em
10
o Vrste bagera prema na inu prijenosa
pogona na radno tijelo
Ø Mehani ki
Ø Kod mehani kog bagera prijenos snage s
glavnog pogonskog stroja na radne alate
vrši se transmisijom.
11
Ø Kombinirani – dijelom transmisijski, a
dijelom hidrauli ni prijenos
Ø Hidrauli ni – hidro-prijenos na radne
organe preko cilindara
12
kih i hidrauli kih
bagera
13
Konstrukcijske karakteristike bagera
o Legenda:
o Glavni konstruktivni
dijelovi:
- K – kabina (upravlja ka
ku ica)
- D – donje postolje (ustroj)
- G – gornje postolje (ustroj)
- O – obrtno postolje
- R – ruka (dvodjelna)
- H – hidrauli ki cilindri sa
stapovima za pokretanje ruke
i lopate
- L - lopata
• Karakteristi ne dimenzije:
- B – transportna duljina
- F – duljina donjeg postolja
- I – osni razmak zup anika
14
Konstrukcijske razlike u položaju
ruke bagera
15
Radni dosezi bagera
16
Bager s dubinskom lopatom
- kopa odozgo prema dolje, za
jama i rovova, uobi ajena dubina kopanja 6-8 m
doseg i visina kopanja 8-10 m.
17
Bager s eonom lopatom
Kopa odozdo prema
gore. Pogodan za zasjeke.
Max utovarna visina 10 – 12 m.
Utovarna lopata sa
zubima služi za iskop
(bez zubiju samo za
utovar
18
Bager s povla nom lopatom (skrejper bager)
o Mehani ki bager s
povla nom lopatom – bager
sajlaš ili skrejperski kod
kojih se gibanje kraka i
opreme za iskop upravlja,
pokre e i izvodi pomo u
pletene eli ne užadi
(prakti no zvanih "sajli")
preko vitala i koloturnika
(zovu
"mehani ki" bageri za
razliku od hidrauli nih
bagera). U praksi se esto
nazivaju dreglajni. Koriste
se za regulaciju vodotoka, u
šljun aram i betonarama za
agregate.
o (Slunjski, str. 76. )
19
20
Bager sa zahvatnom lopatom - grajfer
o zahvatna lopata bagera, grajfer (engl. clamshell bucket, njem.
Greifer, m.), vrsta složene dvodjelne lopate bagera po kojoj se u praksi
esto itav bager koji koristi tu lopatu naziva grajfer. Dvodjelna lopata
se prilikom iskopa otvara i zatvara te na taj na in drži i prenosi iskopani
materijal. Sam iskop zahvatnom lopatom mogu je samo u uspravnom
smislu odnosno lopata se spušta i odiže po okomici.Lopata se otvara i
zatvara pomo u hidraulike. (Linari , L . str.)
21
Bager s rotitaju im kopa em - veliki bageri velikog u inka za
srednje teške iskope
(Linari , L . str.)
22