Katastarski i zemljiłnoknjišni propisi kroz povijest

SVEUČILI�TE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Zavod za in�enjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA

Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081

DIPLOMSKI RAD

Katastarski i zemlji�noknji�ni propisi kroz povijest

Izradio: Valter Vlah

III 2652 Savska 36

Zagreb

Mentor: prof. dr. sc. Miodrag Roić Zagreb, svibanj 2000.

SA�ETAK U ovom diplomskom radu prikazani su katastarski i zemlji�noknji�ni propisi, koji su se koristili na području Republike Hrvatske. Navedene su osnovne karakteristike propisa koje su definirale značaj, svrhu, način vođenja i odr�avanja navedenih evidencija. Prikazani su i ostali zakonski propisi koji su svojim odredbama utjecali a ponekad i određivali glavne smjernice za vođenje i odr�avanje katastra zemlji�ta i zemlji�ne knjige. ABSTRACT This work is an overview of cadastral and groundbook regulations used on teritory of Republic of Croatia over the years. Basic characteristics of regulations which defined meaning, purpose and managing of mentioned institutions are shown, together with the rest of the legislative regulations which influenced, and sometimes defined the way that cadastre and groundbook were managed by.

1

SADR�AJ

1. UVOD ........................................................................................................................................................... 2

2. POVIJESNI PREGLED ............................................................................................................................. 3

2.1. IZMJERA ZEMLJI�TA................................................................................................................................ 4 2.2. JOZEFINSKA IZMJERA.............................................................................................................................. 5

3. AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA....................................................................................................... 8

3.1. GEODETSKO-KATASTARSKI PROPISI........................................................................................................ 8 3.1.1. Prve numeričke katastarske izmjere u Hrvatskoj......................................................................... 15 3.1.2. Naredbe za mjernike i zemljomjere.............................................................................................. 17 3.1.3. Organizacija katastarske slu�be .................................................................................................. 19

3.2. ZEMLJI�NO-KNJI�NI PROPISI ................................................................................................................. 21 3.3. OSTALI PROPISI..................................................................................................................................... 25 3.4. REZIME................................................................................................................................................. 29

4. KRALJEVINA .......................................................................................................................................... 30

4.1. GEODETSKO-KATASTARSKI PROPISI...................................................................................................... 30 4.1.1. Pravilnici o katastarskom premjeravanju.................................................................................... 33 4.1.2. Organizacija katastarske slu�be .................................................................................................. 38


5. SFR JUGOSLAVIJA ................................................................................................................................ 45

5.1. GEODETSKO-KATASTARSKI PROPISI...................................................................................................... 45 5.1.1. Pravilnici o katastru .................................................................................................................... 49 5.1.2. Organizacija katastarske slu�be .................................................................................................. 54


6. SR HRVATSKA ........................................................................................................................................ 65

6.1. GEODETSKO-KATASTARSKI PROPISI...................................................................................................... 65 6.1.1. Pravilnici, uredbe, uputstva i naredbe......................................................................................... 67 6.1.2. Propisi o katastru vodova ............................................................................................................ 72


7. REPUBLIKA HRVATSKA...................................................................................................................... 78

7.1. GEODETSKO-KATASTARSKI PROPISI...................................................................................................... 79 7.1.1. Organizacija katastarske slu�be .................................................................................................. 79


8. ZAKLJUČAK............................................................................................................................................ 90

LITERATURA .............................................................................................................................................. 91

�IVOTOPIS................................................................................................................................................... 93

2

1. Uvod Katastar zemlji�ta javni registar podataka o zemlji�tu, skup grafičkih i pisanih dokumenata u kojima je prikazan određen broj informacija o svakom točno definiranom dijelu zemlji�ta (označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine) i o nekretninama koje su trajno spojene na povr�ini ili ispod nje. S obzirom na strukturu informacija i način na koji se one prikazuju u dokumentaciji imamo vi�e vrsta katastra:

• Klasični evropski parcelarni katastar, • Thorrensov katastar, • Register Deeds.

Katastar prema svrsi kojoj slu�i u pojedinim zemljama dijeli se na:

• porezni (fiskalni) katastar, • pravni katastar, • tehnički katastar, • vi�enamjenski (polivalentni) katastar.

Zemlji�na knjiga javni registar podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. Registar u kojemu se upisuju stvarna prava na nekretninama i imaju dokaznu snagu javnih isprava kao i katastar. Navedene osnovne značajke katastra i zemlji�ne knjige, mijenjale su se slijedom povijesnih zbivanja u različitim dr�avnim oblicima. Svaki dr�avni oblik donosio je svoje propise (patente, instrukcije, zakone, pravilnike, upute, naredbe) kojima je određivao načela i svrhu te uređivao sadr�aj katastra i zemlji�ne knjige. Zadatak ovog diplomskog rada je pregled objavljenih propisa kroz povijest do dana�njih dana. Tim pregledom prikazana je svrha i značaj osnivanja, osnovna načela i sadr�aj katastra i zemlji�ne knjige, te ustroj vlasti upravljanja tim institucijama. Dijelom su navedeni i propisi koji su svojim odredbama zadirali, a ponekad i određivali način odr�avanja navedenih evidencija.

3

2. Povijesni pregled Tijekom 18. stoljeća zemlji�te u Europi izuzev�i slobodne gradove, bilo je u vlasni�tvu vlastele. Podlo�nici (kmetovi) mogli su samo u�ivati ovu zemlju odnosno morali su obavljati stalne te�ke poslove (rabote) i davati različite daće i podavanja. Zemlja koja je bila dodjeljena kmetu na u�ivanje je njegovo seli�te-sesija (u starijim hrvatskim urbarima "selo"), dok se za naselbinu od vi�e kuća, upotrebljavao naziv vas, ves, vasnica. Svako seli�te (sesija) sastojalo se iz potkućnice (kuća s kuči�tem-dvori�te) i vanjskog zemlji�ta (oranice i livade). Oni koji su imali polovicu, četvrtinu ili osminu sesije imali su i manje zemlje, a oni koji su imali manje od osmine sesije ili samo kuću bez drugog zemlji�ta zvali su se �eljiri (stanari, hi�ari - ne mogu �ivjeti od svog zemlji�ta, te su obrtnici ili nadničari). Vanjsko zemlji�te bilo je različite veličine ne samo prema sesiji, nego i po �upanijama i pojedinim kotarima, a veličina se određivala i prema vrijednosti i plodnosti zemlje (Krbek 1922). Zbog sve veće samovolje vlastele izbijale su česte pobune kmetova, pa je dr�avna vlast počela donositi norme koje su uređivale kmetske odnose. Sustavno i povoljnije za kmetstvo su se počeli uređivati ti odnosi u doba carice Marije Terezije uz veliki otpor domaće vlastele. Te naročite naredbe i propise, koji su uređivali kmetske odnose nazivali su se "Urbarima". Prvi općeniti urbari za vladavine Marije Terezije bili su: a) Slavonski urbar Marije Terezije

Urbarska naredba iz 1756.

b) Hrvatski urbar Marije Terezije

Prvo načelno previ�nje rie�enje ob urbarskom uređenju �upanije Kri�evačke-dekretom br.622/1775.

Prvo načelno previ�nje rie�enje ob urbarskom uređenju �upanijah Zagrebačke i Vara�dinske-dekretom br.2467/1775.

Konačna naredba o urbarskom uredjenju Hrvatske Intimat kr. ug. vieća br.7145/1780.

Urbarium

§.1. Pokehdob vsakojačke daće, i slu�be urbarijalske k seli�ća naredjenju moraju se prispodobiti, seli�će pako neje vsigder jednako, nego k kotara stali�u, i k drugoj kakvoj goder sela onoga hasni ali kvaru mora se primeriti;zato vu ovom (selu N.)grunt iliti fundu� nutrnji celoga seli�ća kmetskoga, to je hi�no mesto, dvori�će, vrt i �keden na dve po�unske drvenke setve prostran biti mora, tak, da ako kaj vu ovoga fundu�a �irini od dveh po�unskih drvenkih bi sfalelo, ono se vu zvunskim pristojali�ću, to je, iz oraneh zemelj ali senoko� mora pridati. Kaj se pako goder od dveh po�unskih drvenkih vi�e najde, ono se k oranem zemljam, ali k senoko�am pridati mora. Ako bi pako �irina grunta za jednu samo �trtinku od dveh o�unskih drvenih ve�ka bila, zbog maloće dugovanja pre�timati se nemora. p

Ova naredba sadr�avala je osnove urbarskog uređenja zemlje u vrijeme vladavine carice Marije Terezije. Tim uređenjem kmetskih odnosa imalo se naročito paziti da podlo�nici za uzdr�avanje stoke dobiju dovoljno pa�e. Jednako su imali za svoju vlastitu potrebu dobiti i dovoljno ogrjevnog

4

i građevnog drveta, a to drvo imalo im je vlastelinstvo dati i iz svojih ostalih �uma, ako ga nije bilo dovoljno u okrugu kotara, gdje su se nalazili podlo�nici. Podanički odnosi nisu bili uređivani samo ovim zakonskim urbarima (jedinstveni i općeniti urbari), već su podanici

t uvodi pojam gregacija (odvajanje i dioba vlastelinskih �uma i pa�njaka) (Ve�ić 1882).

.1. Izmjera zemlji�ta

zemlji�ta putem tada ostojećeg kmetskog i kolonijalnog sustava (slika 1) (Tomić 1951.).

imali i svoje posebne urbare i ugovore sa vlastelom. Veliki otpor vlastele u primjeni urbarskih propisa dovelo je podlo�nike u mnogo gori polo�aj, nego �to su ga svi urbari određivali. Tek je 1836. godine na zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru prihvaćen novi urbarski zakon u kojem se prvi puse

2 Prvi počeci izmjere i organiziranja katastra zemlji�ta na teritoriju Republike Hrvatske pojavljuju se početkom 18. stoljeća u Dalmacije. Izmjera je predstavljala pregled zemlji�ta sa grafičkim prikazom određenog područja, koji je trebao vlasnika zemlji�ta osigurati u njegovom vlasničkom pravu ili mu omogućiti učinkovitije kori�tenjep

Slika 1. Dokument o izmjeri posjeda u selu Studenci

uvodu bio je krasopisom ispisan zakon na osnovi kojeg je izmjera pokrenuta i izvedena.

Pouzdanija katastarska izmjera Dalmacije (od Karlobaga do Albanije) izvedena je 1756. g. u vrijeme generalnog mletačkog Providura Francesca Grimani-a. Planovi su sadr�avale prikaz područja pojedinog sela sa nazivom istaknutih graničnih točaka i preloma, komunikacija i ostalih topografski značajnih objekata na području dotičnog sela (slika 2). Pisani (knj�ni dijelovi) Grimani-eve izmjere uvezani su u velike knjige, po tada�njim teritorijalnim upravnim jedinicama (diskriktima). U svakoj knjizi u

5

Slika 2. List Grimanijevih mapa dijela terena sela Pako�tane (u blizini Biograda)

2.2. Jozefinska izmjera Te�njom većem postizanju socijalne pravde za cijelo stanovni�tvo svoje dr�ave, pogotovo izjednačavanju velikih crkvenih posjeda (tada oslobođenih od poreza) s poreznim obvezama drugih struktura stanovni�tva i tra�eći nova rje�enja u preraspodijeli poreznih obveza proiza�lih iz posjeda i vlasni�tva nad zemljom, 1758. godine osnovan je "Generalquartiermeisterstab". Ustanova nadle�na za izradu "Jozefinskog katastra", a dijelom i kasnije uvedenog "Pouzdanog katastra" (ukinuta 1865. g.). Jozefinska izmjera zemalja habsbur�ke carevine izvr�ena je u vremenu od 1763-1785. godine, za vladavine carice Marije Terezije i njenog sina i suvladara Josipa II, a izvedena je po pojedinim krunskim zemljama i pokrajinama potpuno zasebno i u vremenskim razmacima. Sačuvan je i rukopis "UPUTA" za prvu zemaljsku izmjeru (Senđerđi 1958). Premjer jedne zemlje, pokrajine ili samo jednog njenog pojasa mo�e biti : vojni, geografski i ekonomski. • Vojni, geografki premjer sadr�i uputstva za

a) triangulaciju b) detaljiranje c) snimanje od oka d) označavanje vojne) znaci-signature

ih planova

6

komunikacije hidrografska mre�a ostali objekti f) prikazivanje terena-zemlji�ta

• Ekonomski premjer

Zadatak ekonomskog premjera je da prika�e : 1) veličinu i oblik parcele, njene kulture odnosno ekonomske kategorije zemlji�ta : oranice, vrtove, livade, pa�njake, voćnjake, vinograde, �ume i.t.d., to je ekonomski specijalni premjer ; 2) određivanje vlasni�tva; to je individualni plan Premjeravanje parcela vr�i se prema istim načelima i načinima, kao i premjeravanje s mjerničkim stočićem, samo u velikom mjerilu; obično bečki col= 50 hvati = 1:3600.Pri premjeravanju grupa parcela dijeli se u pojedine partije rada, pri tome se određuju stojne točke i mjere svi kutovi, pomoću kojih se dobiva oblik parcele.Određivanje vr�i se presijecanjem, viziranjem ili izravnim mjerenjem. Izračunavanje povr�ine parcele vr�i se ra�članjivanjem u pravilne trokute zbir kojih daje ukupnu povr�inu.Sadr�aj povr�ine određuje se po jutru (joch)= 1600 hvati.

Propis: Izmjera čestica - Grundausmessung patent Donositelj: Josip II

Objavljeno: 1785.g.

U razdoblju od 1785. do 1789. godine izmjerena su u austrijskoj carevini sva obradiva zemlji�ta koja su mogla biti osnova za oporezivanje. Podaci mjerenja nisu bili kao cjelina grafički obrađivani, već samo opisno i popisno dok su vrednovanje i procjenu zemlji�ta radi utvrđivanja prihoda i budućeg rasporeda poreznih obaveza obavljali procjenitelji. Uslijed nepravilnih postupaka procjenitelja, procjenu zemlji�ta je dalje provodila posebno formirana komisija.

Instruction für Messtischaufnahmen.

Navedenim uputstvom trebalo je izmjeriti i iscrtati obradivo zemlji�te, te odrediti prihod u zrnu prema plodnosti zemlji�ta (Zuber 1973). Izmjera zemlji�ta se izvodila po poreznim općinama, a obuhvaćala je samo plodna zemlji�ta koja su se numerirala brojevima i raspoređivala po rudinama. U izmjeri su sudjelovali mjesni sudac i pismeni prise�nici ili odbornici, koje su u toj vje�tini podučili in�enjeri i mjernici. Oni su mjerili samo zemlji�ta manjeg opsega i pravilnog oblika ili koje se s lakoćom moglo pretvoriti u pravilne figure (potrebne za računanja povr�ina) i za njih u pravilu nisu sastavljani nacrti i planovi, već su samo računate povr�ine na temelju mjerenih podataka. In�enjeri i mjernici mjerili su samo velike zemlji�ne komplekse kao i veće čestice na strmom terenu i izrađivali nacrte i planovi. Kod izmjere je trebalo voditi računa i o mjerenju nagnutih du�ina za koju je propisano da se mjeri projekcija na horizontalnu ravninu (načinom kako se mjerilo ravnjačom i podravnjačom (slika 3). Vodilo se računa o ispitivanju i rektificiranju 10 hvatne mjere (jedan bečki hvat = 1,896484 m), tako da su na u�etu bili načinjeni čvorovi koji su se razvezivali u slučaju da je u�e postalo kraće, a ako je je bilo predugo, načinjen je jedan ili dva čvora prema potrebi. Povr�ina se iskazivala u jutrima i kvadratnim hvatima u svim operatima jozefinske izmjere. Za potrebe određivanja prihoda od pojedinog zemlji�ta određene su glavne vrste zemlji�ta: oranice, livade, vinogradi i �ume. Ostala zemlji�ta su

rema sličnosti obrade svrstavana u jednu od ovih glavnih vrsta (Kreiziger 1950). p

7

POMAGALA PREDVIĐENA ZA IZMJERU BILA SU SLIJEDEĆA: drveni bečki hvat, mjeraće u�e ili vrpca, (10 hvati) dva kolčića za napinjanje mjeraćeg u�eta, �est do osam ravnih prutova - kao trasirka, deset drvenih čavala, papir, tinta, olovke i ravnalo.

Slika 3. Upute za izmjeru zemlji�ta uz regulaciju kontribucije1 cara Josipa II (1784.) Na osnovi tako prikupljenih podataka mjerenja i naknadne procjene, izrađen je "Jozefinski katastar", koji se počeo primjenjivati od 1.studenog 1786. godine. Predan je općinskim upravama2 prihoda, ali bez obveze tko će taj golemi materijal odr�avati aktualnim. Kao vrlo napredan za svoje doba do�ivljava velika protivljenja veleposjednika, prvenstveno plemstva i crkve (odredbe toga zakona te�ile su pravednom i jednakomjernom oporezivanju prihoda sa zemlji�ta za sve slojeve stanovni�tva, odnosno korisnika prihoda sa zemlji�ta). Znajući da je bezuvjetno potrebno izvr�iti izmjeru svih zemlji�nih posjeda u carevini krenulo se u izmjeru s pogre�nom pretpostavkom da je taj golem posao moguće izvesti bez cjelovitog grafičkog prikaza izmjerenih zemlji�nih čestica. Prevelika brzina, kojom su izmjeru obavljale neobučene osobe, nepouzdanost u obračunavanju povr�ina, a naročito oporezivanje zemlji�ta na temelju bruto prihoda-doveli su do ogorčenja i nezadovoljstva zemljoposjednika. Tako da je nasljednik Josipa II, car Leopold II ukinuo jozefinski katastar 1790.godine.

1 Sve vrste poreza i podavanja. 2 U biv�em provincijalu samo tijela slična upravnoj općini koja su se protezala na jedno ili vi�e mjesta, prema tome imamo : plemićke općine (zajednice seljaka-plemića), raznovrsne privilegirane (povla�tene, povelne), općine ekzempcijonista i urbarske općine (sučija, kne�ija-skup podanika istog vlastelinstva u opsegu jednog ili vi�e mjesta, koja je kao takova une�ena u urbarskim tabelama).

8

3. Austro-Ugarska monarhija Za daljni napredak katastra zemlji�ta značajan je postupak u Francuskoj, gdje je uspje�no provedena porezna reforma i sastavljen katastar čestica (parcelni) na temelju izmjere zemlji�ta oslonjene na trigonometrijsku mre�u i na temelju procijenjenog katastarski čistog prihoda po kulturama i klasama (provedena od 1809. do 1846.). Na sličan način obavljena je izmjera i sastavljen katastar u Austro-Ugarskoj monarhiji u čijem sastavu se nalazila i Hrvatska (Zuber 1973).

Političko-upravna podjela • Provincijal (građanska uprava) Provincijal je bio podijeljen u sedam �upanija i to: riječku, zagrebačku, vara�dinsku, kri�evačku, po�e�ku, virovitičku i srijemsku �upaniju. Prema hrvatsko-ugarskom pravu posjed je u provincijalu bio(Smrekar 1889): 1) gospo�tinski (allodialni, dominikalni, plemićki) 2) građanski (posessio civita, fundus civicus) 3) podanički (urbarialni, kolonikalni) a) seli�tni (sesionalski, gruntski) b) izvanseli�tni (extrasesionalski) c) urbarsko srodni. • Vojna Krajina (vojna uprava) Zasebno vojno-upravno područje u pograničnom pojasu habsbur�ke carevine prema Turskoj, sa zadatkom aktivnog čuvanja i obrane od upada naoru�anog neprijatelja i čuvanje pozadine od bolesti i zaraza. Zemlji�te je bilo dr�avno vlasni�tvo (t.z.v. kraji�ke dr�avne imovine). Seljaci su bili vojnici i dobivali dr�avnu zemlju besplatno na u�ivanje, neka vrsta nagrade i plaće za neograničenu i stalnu vojničku slu�bu. Vojna krajina je u cijelosti ukinuta i sjedinjena s Hrvatskom i Slavonijom 1881. godine kraljevskim manifestom. • Austro-Ugarska nagodba 1868.g. Sklopljena nagodba sadr�avala je i napomenu, da Hrvatska dobiva potpunu autonomiju u zakonodavstvu i upravi. U Hrvatskoj i Ugarskoj zajednička su ministarstva financija, poljodjelstva, trgovine i zemaljske obrane. Kako se institucija zemaljske izmjere nalazila u sklopu ministarstva financija, Mađari su preuzeli rukovodstvo zemaljske izmjere (Zuber 1973).

3.1. Geodetsko-katastarski propisi Dolaskom na vlast, car Franjo I naređuje 1810. godine da se pristupi izradi novog propisa za izradu katastra zemlji�ta u cilju pravednog oporezivanja prihoda od poljoprivredne proizvodnje. Izrada pouzdanog katastra zemlji�ta trebala se uz evidenciju o svim međnim točkama na zemlji�tu (posjeda) i njihovoj izgrađenosti (objekti) i grafički prikazati na planovima krupnih mjerila. Uz te podatke trebalo je povezati i osobe, njihova razna prava u�ivanja, kori�tenja, vlasni�tva te konačno svakom posjedu odrediti istovremeno i njegova

9

gospodarska svojstva. Jedino se na taj način mogla stvoriti solidna osnova za oporezivanje. Naredbom cara Franje I 1816. godine krenulo se sa predradnjama za provedbu izmjere i

dređene mre�e trokuta i postavljena rema slijedećim uputama (Borčić, Frančula 1969):

Propis: .k. österreichischen Landesvermessung

k.k. österreichischen ssung angestellten Herren Offiziere

izrade katastra zemlji�ta. Izmjera je izvedena na temelju trigonometrijski op

Instruction für die bei kangestellten Herren Offiziere Instruction für die im Calculs-Bureau der Landesverme

Donositelj: Carski patent

Objavljeno: 1810.g.

Instruction für die bei der astroPropis: nomisch k.k. Militär Geographichen

estellten Individuen Institutes angDonositelj: Carski patent

Objavljeno: 1845.g.

Prema navedenim instrukcijama izrađena je računska triangulacija i postavljena mre�a točaka do gustoće od tri točke po kvadratnoj milji (odgovara stranama između točaka od ca 5 km).

re�a triangulacijskih točaka sadr�avala je točke :

kih hvati

fičkom metodom presjecanja rogu�će ravca i dobiven je :

IV reda grafička triangulacija

koordinatnog sustava Zemlja je smatrana ravnom plohom, nema artografske projekcije.

ber die Einführung des stabilen katasters

c M I reda glavna (velika mre�a) 10000-16000 bečkih hvati II reda popunjavajuća (mala mre�a) 2000-5000 bečkih hvati III reda (mre�a sporednih trokutova) 1200 (800-1500) beč / mjerena su samo dva kuta u trokutu - nedostatak u propisima / Prije početka katastarske izmjere triangulacijska mre�a je grap na i to za svaku točku sa po tri p Grafička triangulacija rađena je na listovima naljepljenim na staklo u mjerilu 1:14400 (5x2880), sa kojih su se koordinate triangulacijskih točaka odmjeravale mjerilom neposredno na listovima jo� dok su bili naljepljeni na staklu. Točnost tako dobivenih koordinata je 0,2 mm na listu (2,88 m u prirodi). Ispitivanjem 248 točaka mre�e IV reda izračunata je srednja pogre�ka od ± 3,8 m (max ± 9m) (Čuček 1978). Za određivanje koordinata točaka u mre�i trokuta primijenjen je sustav pravokutnih koordinata na ravnini, zanemaren je sferoidni oblik zemlje i određen veći broj koordinatnih ishodi�ta (sustava). Unutar područja jednog k

Propis: Patent üDonositelj: Franjo I

Objavljeno: 1817.g.

Propisom je određeno da se pristupi katastarskoj izmjeri zemlji�ta i klasiranju te izradbi katastarskog operata u svim zemljama Carevine.

10

Odredbe tog patenta sadr�avale su smjernice za točno utvrđivanje polo�aja svakog posjeda kojem će na osnovi njegove veličine i proizvodne sposobnosti biti određen porez i

je samo vojska, koja je već nekoliko godina unatrag počela s

08.

e (decima - deseti dio ploda). otrebno je bilo odrediti katastarski čisti prihod pojedinih kultura po katastarskim

općinam

predstavljale su osnovu za dugo očekivanu pravilnu raspodjelu poreznih obveza, proiza�lih iz posjedovanja zemlji�ta. Iz članka 8. vidljiva je odredba, da se katastarska izmjera provodila uglavnom u organizaciji vojnih stručnjaka. U ono vrijeme neobično va�na odredba jer stručnih geodetskih kadrova imalaradovima na izradi tiangulacijske mre�e neophodno potrebne za provedbu katastarske izmjere (Bo�ičnik 1978). Detaljna izmjera po teritorijalnim jedinicama, koje su djelomično nazivane poreznim, djelomično katastralnim općinama izrađena je grafičkom metodom (geodetskim stolom). Planovi su izrađeni u mjerilima: 1:720; 1:1440; 1:1452; 1:2880; 1:2904; 1:5760; 1:58Velike �umske povr�ine na području Vojne krajine nisu izmjerene po poreznim i katastarskim općinama, već po �umskim revirima-kotarima kao samostalnim tijelima. Do takvog pouzdanog katastra do�lo se nakon stoljetnog razvitka na području mjerne tehnologije kao i razvitka imovinsko-pravnih odnosa vezanih uz prava na zemlji�tu. Po zavr�enoj izmjeri nije odmah do�lo do njezine praktične upotrebe, već se porez na prihod od poljoprivredne prizvodnje i dalje ubirao na bazi desetinP

a (izradila posebna komisija od 1840.-44. godine).

rilu 1:2904,17 iz 1824.g.

dručje D sku općinu i pos an eko

Slika 4. Dio katastarskog plana mjesta Silba u mje

Za po almacije kod izvođenja izmjere izrađen je za svaku katastar

eb mski opino s pod imenom (Bo�ičnik 1978):

11

Operato dell�Estimo censuario del Comuna di Selve

Operat sudske procjene općine Silba Sadr�avao je podatke o topografskom opisu otoka po katastarskim općinama (član 1.); granicama (član 2.); stanovni�tvu (član 3.); stoci (član 4.); rijekama, jezerima, barama i

očvarama (član 5.); cestama (član 6.); utezima i mjerama (član 8.); odnosu produktivnih i neproduktivnih zem 11.); kućama (član 14.).....

ion fur Mesztischaufhahme

mlji�ta (član 9.); obrađivanju tla (član

Propis: InstrukzDonositelj: Franjo I

Objavljeno: 1820.g.

Upute za izmjeru geodetskim stolom u sklopu koji je i prvi topografski ključ za izradu

atastarskih planova. k

ion zur Ausführung der zum Behufe des allgemeinen Kataster

Slika 5. Topografski ključ iz 1820.g.

Propis: InstruktDonositelj: Carski patent

Objavljeno: 1824.g.

Sustavne upute za provedbu detaljne katastarske izmjere, bez matematičkih formula. Upute su određivale nadle�nost i prava, kao i obaveze bečke dvorske komisije, provincijalnih

12

komisija (provincija Dalmacija ....), okru�nih komisija (okruzi Zadar, Split ...), direkcije za triangulaciju sa sjedi�tem u Beču, posebne slu�be za obilje�avanje i omeđavanje granica

starske izmjere.

a zemlji�ta, te računanje

ijelova operata katastarske izmjere. rema odredbama tog pravilnika obavljena je katastarska (grafička) izmjera dijela rvatske (Istra, Dalmacija).

Propis: ati očitost privremenog porezovnika emljarine u Ugarskoj, Hrvatskoj, Slavoniji, u Erdelju, Srpskom

vu i Tami�kom banatu.

katastarskih općina, kao i potrebna znanja i vje�tine koje mora posjedovati mjernik (voditelj geodetskog stola) i njegov zamjenik u provedbi kataProvedbu numeričke triangulacije i posebno radove na grafičkoj triangulaciji, te izmjere granica katastarskih općina kao posebno odgovornoj radnji. Detaljnu izmjeru i prikupljanje podataka indikacija o posjednicimpovr�ina, njihovo izjednačavanje, iscrtavanje i bojanje katastarskih planova, njihovo umno�avanje i čuvanje svih dPH

Naputak kako treba odr�avzvojvodst

Donositelj:

Objavljeno: 1859.g.

"Ako je npr. komad pod br. 450 na troje razdieljen, neka se diel, koji međa�i s komadom pod br.449 naznači ovako: broj 450 a. srednji diel neka se zapi�e: br.450 b., a diel koji graniči s komadom broj 451, neka se označi brojem 450 c.

Ako se podieljen već komad, npr. br. 450 a., opet razdieli, neka se njegova

evita Gaja. a osnovi pravilnika administrativno se raspisivala dijeljena zemlja prema odredbi jegovog 13. paragrafa, koji propisuje kako se numeriraju novonastale čestice.

ur Ausführung der Katastral-Vermessung K. U. K. Hof-und uckerei

očitost isto tako izvede, a novi dielovi komada neka se označe redomice arabskim brojevima, podpisanima pod podvučeno pismo npr. 450 a/1 i 450 a/2 ."

Prvi pravilnik tiskan na hrvatskom jeziku 1859. godine u Zagrebu u tiskari LjudNn

Propis: Instruction zStaatsdr

Donositelj: Carski patent

Objavljeno: 1865.g.

Dozvoljena pogrije�ka p za izmjeru povr�ine po nacrtu : p=0.001 F1 + 0.5 √F2

ma propisa propisana su dozvoljene odstupanja koja treba zadovoljiti kod rafičkog određivanja povr�ine katstarskih čestica na katastarskim planovima (Körö�kenji 874).

gdje je: F 1 ... prvi put izračunata povr�ina

F2 ... drugi put izračunata povr�ina ili F1 = zbroj pojedinih parcela F = cijela povr�ina proračunata kao jedan lik 2 Dozvoljena pogrije�ka p mjerenih kuteva poligona : p = 75 √n u sekundama ; n= broj poligonalnih kuteva Odredbag1

13

Slika 6. Upute za tlovidno risanje

Propis: Naredba c. kr. glavnog zapovjedni�tva kao kraji�ke upravne oblasti u Zagrebu

Donositelj:

Objavljeno: br.485/1876

Izvornike detaljne katastarske izmjere hrvatsko-slavonske krajine, do tada pohranjene kod kotarskih sudova, trebalo je ulo�iti u postojeći arhiv planova za krajinu i umno�iti litografski te otiske pojedinih općina dati u slu�benu upotrebu, koji će se moći uz primjerenu cijenu i prodavati. Uvid u podatke detaljne katastarske izmjere je slobodan te se moglo uz naplatu pristojbe i naknadu materijalnih tro�kova dobiti i prijepis podataka. Kako otisci izvornih katastarskih planova nisu bili izrađeni mogle su se dobiti podaci o: određenim trigonometrijskim točkama, te opisi granica pojedinih općina s pripadajućim nacrtima i drugi zapisnici i popisi kao pomoćni dio izmjere.

14

Slika 7. Dio katastarskog plana Grada Zagreba iz 1862. Propis: Zakon o evidenciji zemlji�no-poreznog katastra

(Zakon o evidenciji) Donositelj: Franjo Josip

Objavljeno: RGBI. Nr. 83/1883

Osnivaju se katastarski uredi u sjedi�tima tada�njih kotarskih poglavarstva tzv. "Uredi očevidnosti katastra". Arhiv planova opskrbljuje te novoosnovane urede planovima i operatima za rad na usklađivanju i odr�avanju posjedovnog stanja u skladu s stvarnim stanjem na terenu. Propis: Instruktion für Mesztischaufnahme Donositelj:

Objavljeno: 1904.g.

U praksi poznatija kao "zelena instrukcija", koja je temeljito obrađivala sve postavke za provedbu grafičke izmjere (Bo�ičnik 1981). Kako je u vrijeme izdavanja grafička izmjera bila praktički dovr�ena, propis je bio nadogradnja na postojeće stanje i stečena iskustva na provedbi tehnike mjerenja geodetskim stolom. Obradila i definirala sve tehničke postavke o izradi katastarskih planova mjerila 1:625, 1:720, 1:1250, 1:1440, 1:2500 i 1:2880. Sadr�ava vrijednu povijesnu obradu "Jozefinskog katastra", koji je izrađen samo u četri godine. Propis: Instruktion für polygonale (theodolit) Vermessungen Donositelj:

Objavljeno: 1907.g.

15

U praksi poznatija kao "crvena instrukcija", gdje se po prvi puta pojavljuje pojam postavljanja poligonskog vlaka i na njegovim osnovama tahimetrijska i ortogonalna metoda katastarske izmjere, odnosno geodetsku izmjeru zemlji�ta za to vrijeme suvremenim geodetskim metodama. Propis: Utasitas az orsagos kataszteri felmeres vegrehajtasara utasitas az orsagos

kataszteri felmeres sokszögelesröl (Naputak za provedbu zemaljske katastralne izmjere)

Donositelj:

Objavljeno: 1910. g

Pravilnik tiskan istovremeno na mađarskom i hrvatskom jeziku. Podijeljen u dva dijela : a) općeniti dio trigonometrijske triangulacije b) provedba izmjere poligonometrijom zemaljske katastarske izmjere Propis: Vorschrift für die katastralmapen Archive Donositelj:

Objavljeno: 1912. g.

Propisom je točno određen postupak unosa, kori�tenja i izdavanja svih vrsta podataka iz Arhive. Sustavnoj organizaciji podataka posvećena je posebna pa�nja, kao i obradi propisa vezanih uz kopiranje i reprodukciju katastarskih planova. U propisu se navodi da je već 1826. izdan prvi naputak za rad arhivara katastarske slu�be. Katastarski arhivi trebali su se osnivati pri svim provincijama onog trenutka, kada opseg dovr�ene katastarske izmjere pokrije najmanje 200 kvadratnih milja provincije. Prvi takav arhiv na području Hrvatske osnovan je 1834. za provinciju Dalmaciju (Bo�ičnik 1981).

3.1.1. Prve numeričke katastarske izmjere u Hrvatskoj Poglavarstvo grada Zagreba je početkom stoljeća pokrenulo katastarsku izmjeru grada i izradu katastarskog operata o stvarnom stanju nekretnina na numeričkim osnovama. Prvi svjetski rat prekinuo je radove oko izrade nove zemlji�ne knjige za Grad Zagreb i samo odr�avanje katastarskog operata. Godine 1926. izvr�ena je reambulacija i revizija svih kultura zemlji�ta (tada zvana: �razređenje te�adbenih promjena upisanih u mjerničkim popisima�), a godinu dana kasnije izrađen je novi katastarski operat prilagođen poslovima poreznih jedinica i osnivanju zemlji�ne knjige.

ZAKLJUČAK ZASTUPNIKA SLOBODNOG I KRALJEVSKOG GLAVNOG GRADA ZAGREBA DONESENOG U GRADSKOJ SKUP�TINI 1.O�UJKA 1909.GODINE

Povodom otpisa kraljevske zemaljske vlade odjela za pravosuđe od 26. siječnja 1909. godine, broj 1011, kojim je Gradskom poglavarstvu dostavljen prepis otpisa Kraljevskog ministarstva financija od 23. prosinca 1908. godine, broj 51201 u predmetu nove izmjere grada Zagreba, stvorilo je zastupstvo slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba u Skup�tini od 1. o�ujka 1909.godine ovaj Zaključak: 1. U provedbi investicionog programa od godine 1906. odnosno od godine 1908. zaključuje se da ima provesti nova izmjera grada Zagreba i mapiranje, te se prima na znanje, da se kraljevsko ministarstvo financija otpisom od 23. prosinca. 1908.godine broj 51201 izjavilo pripravnim odrediti novu izmjeru grada Zagreba od ovim uvjetima, odnosno načelima : p

16

a) Izmjera grada Zagreba ima se obaviti po metričkom sustavu ne po hvatima, nu povr�ine se imaju računati u četvornim metrima odnosno arima i hektarima i u hvatima odnosno ralima. b) Nutarnji gusto izgrađeni dio grada ima se snimiti u mjerilu 1:1000, a vanjski u mjerilu 1:2000. Granice jednog i drugog dijela ima označiti gradski gradjevni ured eventualno u sporazumu s kraljevskim ravnateljstvom gruntovnice, te se gradsko poglavarstvo ovla�ćuje, da samo ustanovi sve ostale potanje uvjete i načine provedbe snimanja grada prema svojem prijedlogu pod brojem 2887/1908. 2. Na kraljevsku zemaljsku vladu se ima upraviti molba da izvoli odrediti, da cijelo gradsko područje bude sačinjavalo jednu katastarsku općinu, te da se ju�na međa gradskog područja konačno ustanovi i stalnim graničnim znakovima. Konačno se ima na kraljevsku zemaljsku vlast upraviti predstavku s molbom, da sa svoje strane dade primjeran doprinos za pokriće tro�kova nove izmjere, po�to će ta slu�iti i interesima gruntovnice, koja se bez valjane izmjere ne mo�e potpuno urediti, a novo je uređenje neodgodiva potreba javnih zemlji�nih knjiga. Ovaj je zaključak, u smislu zakonskih ustanova, predlo�en zemaljskoj kraljevskoj vladi, Odjelu za unutarnje poslove, na odobrenje.

Odredbama navedenih odluka nekada�njeg Zagrebačkog magistrata od �est katastarskih općina (Gornji grad, Donji grad, Vla�ka ulica, �itnjak, Nova ves i La�čina) formirana je jedna katastarska općina "GRAD ZAGREB". Izmjera čitavog područja grada trebalo se obaviti direktnim mjerenjem s poligonske mre�e. Sve točke triangulacije i poligonske mre�e podzemno osigurati betonom i kamenjem odnosno i metalnim klinovima. Povr�ine pojedinih čestica izračunati u izgrađenom dijelu grada na temelju mjera, a ne planimetrom i u operat unijeti povr�ine katastarskih čestica u ralima i četvornim hvatima, te u hektarima odnosno u četvornim metrima. Planovi se crtaju crnim tu�em i to za unutarnji gusto igrađeni dio grada u mjerilu 1:1000, a za vanjski rijetko izgrađeni dio grada u mjerilu 1:2000 (Bo�ičnik 1983.).

Slika 8. Dio katastarskog plana u mjerilu 1:2000 iz 1910.

17

Planovi se i danas koriste kao slu�bena evidencija o pravnom stanju nekretnina u zemlji�noj knjizi.

3.1.2. Naredbe za mjernike i zemljomjere Tim naredbama rje�avani su slučajevi u praksi, koji ili nisu bili predviđeni propisima ili su odredbe tih propisa bile nejasne (Tončić 1902.).

Propis: Naredba kojom se izdaju propisi, tičući se izvr�enje mjerničtva ovla�ćivanja civilnih tehnika za izvr�ivanje mjerničtva

Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove

Objavljeno: Sbornik zakona 60 kom.XXVII/1877

Svi tehnici, koji bi �eljeli biti ovla�teni, du�ni su dokazati svoje osposobljenje i prema tome razvrstani u razrede: a) civilni in�injeri bili su du�ni dokazati, da su vr�ili nauke na kojoj politehnici. Ovla�teni za izvođenje svih radova koje zasjecaju u geodetsko - geometarsku struku i građevnu struku mjernici, koji su već slu�ili u zemlji kao dr�avni, zemaljski, �upanijski ili gradski in�iniri i dokazali svoju sposobnost dotičnim strukama, uvr�teni su među in�inire i nedokazav, da su nauke svr�ili. c) građevni mjernici du�ni su bili dokazati, da su na tehničkim učili�tima stekli osposobljenje za izvođenje geodetskih radova svake vrsti; kao npr. triangulacije, nivelacije, trasiranje cesta, �elje�nica, trigonometričko i barometričko mjerenje visina - i za preuzimanje vodogradnja i za izgrađivanje rađg evnih projekata i.t.d. d) mjernici - treba, da su svr�ili tkz. "gornju realku" ili gimnaziju.Nadalje treba, da su se mjernici izobrazili u svim novim slo�enijim vrstama izmjere najme u triangulaciji, nivelaciji, mjerenju visina i.t.d., te da su u svim poslovima praktički izvje�bani Zemljomjeri nisu bili du�ni dokazati vi�u naobrazbu, no morali su dokazati da su praktički uvje�bani u mjerenju kutnim zrcalom (Kornitz-ovim kotačem) i mjeraćim stolom i da znaju promjerenu povr�inu obračunati i dijeliti. Zemljomjeri su bili ovla�teni za samostalno mjerenje zemlji�ta do 20 jutara. Njihovi radovi mogli su poslu�iti za slu�benu upotrebu tek nakom autentikacije obavljene od ojeg ovla�tenog civilnog mjernika. k

Propisana su ovla�tenja civilnih tehnika za obavljanje izmjere u Hrvatskoj i Slavoniji. Svaki nacrt mora po ovla�tenom civilnom tehniku, koji ga je sastavio biti datiran i podpisan, te uz naročiti navod za točnost svoje radnje jamčiti.

Propis: Naredba kojom je zabranjeno tehničkim organima za sastavljanje gruntovnih ulo�aka baviti se diobnim poslovima

Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za pravosudje


Zabranjuje se zemlji�noknji�nim mjernicima da se bave radovima koji su u djelokrugu civilnih tehnika ovla�tenih za obavljanje izmjere i da će se strogo postupati s takvim mjernicima.

Propis: Naredba kojom se preinačuju propisi glede ovla�ćivanja civilnih tehnika Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove


18

Usklađuju se propisi prema novom uređenju uprave u �upanijama i kotarima u pogledu područja na kojima mogu obavljati izmjeru civilni tehnici (kotar u kojem ima prebivali�te). Pod kojim uvjetima su ovla�teni civilni tehnici mogli raditi izvan svog kotara u istoj �upaniji propisano je posebnim naredbama :

Propis: Naredba kojom se ustanovljuje, kada mogu civilni tehnici poslovati izvan svoga kotara

Donositelj: kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove

Objavljeno: br. 28099/1888.

Propis: Naredba glede preseljenja civilnih tehnika iz jedne �upanije u drugu Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove


Propis: Naredba kojom se odredjuje, da samo ovla�teni civilni tehnici smiju sastavljati nacrte za razpis ciepanih čestica u gruntovnim ulo�cima kao i za razdiobu zadru�nih nekretnina, te podjedno izdaje naputak, kako u tom poslu postupati imadu

Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove i za pravosudje

Objavljeno: Sbornik zakona. 58/1887

Katastarski planovi slu�e kao osnova za rad ovla�tenih civilnih tehnika kod izrade zemlji�noknji�nih dioba i du�ni su pribaviti kopije kod kr. sudova ili općinskih poglavarstva ako takve planove posjeduju. Kad se planovi ne mogu nabaviti mora se diobni nacrt na temelju točne izmjere izraditi.

Propis: Naredba u pogledu upotrebljivanja civilnih tehnika kao vje�taka iz mjerničke struke pri obavi sudbenih očevida

Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za pravosudje Objavljeno: br. 28839/1889.

Određivala da sudovi za potrebe vje�tačenja trebaju imati stalno namje�tene zaprisegnute

je�take. v

Propis: Naredba u pogledu topografiranja čestica prigodom zemlji�nih dioba, upravljena odpisom k. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 13.

ma srpnja 1891. br. 30182 svim kr. �upanijskim oblastiDonositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za pravosudje


Kod svih dioba trebalo je nastojati, da se po mogućnosti u zemlji�noknji�ni ulo�ak posjedniku upi�u (numeriraju) samo one čestice koje on u naravi i posjeduje. Kod izmjere novih diobom nastalih čestica, koje su vlasni�tvo jednog vlasnika, povr�ine različitih kultura označavalo se posebnim (topografičkim) brojevima ako se čestice imale manju povr�inu od propisane u naredbi (vinograd ili vrt manju od 50 čhv, za ostale kulture manju od ). 100 čhv

19

Propis: lja da bude obavljena Naredba kojom se ustanovljuje po komu i kako vaautentikacija nacrta, izrađenih po zemljomjerima


Objavljeno: br. 22531/1892

Naredbom se poziva kr. �upanijska oblast, da kotarske oblasti uputi strogom pridr�avanju propisa, te da nije dovoljno diobni nacrt izrađen po zemljomjeru, ovla�teni in�enjer ili mjernik jednostavno podpi�e već ima dotični potvrditi da je nacrt besprijekorno izrađen i a gruntovu provedbu sposoban.

Propis: redbe od 1.svibnja 1887.

z

Naredba kojom se određuje promjena §.7. nabr.5801. glede topografiranja ciepanih čestica



Kojom se mijenja naredba u pogledu topografiranja zemlji�noknji�nih planova, te se zemlji�noknji�ni brojevi cjepanih čestica u nacrtu i iskazu pi�u crnim tu�em, a samo

iobne crte crvenom (karmin) bojom povlače.

Propis:

ije bilo u području sudbenog kotara namje�tenog

d

Okru�nica u pogledu provedbe diobnih nacrta, sastavljenih po zemljomjerima, ako novla�tenog mjernika


Objavljeno: br.79370/1899.

Naređeno da sudovi kao zemlji�noknji�ne vlasti imaju bez odgode provesti diobe zadru�nih nekretnina, iako je diobni nacrt sastavljen samo po zemljomjeru, a nije ovjeren po ovla�tenom mjerniku u slučajevima kada u sudbenom području nije bilo namje�tenog

vla�tenog mjerenika.

.1.3. Organizacija katastarske slu�be

� iz 1862. i 1863. g. (ove knjige su neka vrsta urud�benog zapisnika)(Zuber 973.).

prije nagodbe između Hrvatske i Ugarske

o

3 Organizacija katastarske slu�be koja se odnosila na Provincijal, rekonstruirana je na temelju raznih fragmenata i instrukcija kao �Deutsche Uebersetzung der Instruction zur Ausführung der Katastral-Vermessusung � Ofen 1870. i Instruktion zur Ausführung angeordneten Katastral-Vermessusung � Wien 1865., a naročito na temelju dvije knjige �Scontro1 •

"Direction des Triangulirungs-und Calcul-Bureaus"

Triangularno ravnateljstvo kao centralna ustanova

20

Bilo je pet podravnateljstva izmjere čije se područje djelokruga podudaralo sa �upanijama, dok su sjedi�ta nadzorni�tva izmjere osnivana u onim pod�upanijama u kojima se vr�ila

trajala je sve do 1868. godine kada je sklopljena nagodba između rvatske i Ugarske.

na području Provincijala

na području Vojne Krajine

zemaljska izmjera (područje koje je kasnije nazvano političkim kotarom). Ovakva organizacijaH

"K.k. m stitut" C. kr. vojnički zemljopisni zavod u Beču

ilitärisch geographische In

zadu�eno za triangulaciju

"Landes-Militär-Commando" Zemaljsko vojno zapovjedni�tvo u Zagrebu

zadu�eno za detaljnu izmjeru čestica

odravnatelj izmjere "Vermessungs Inspectorat"

nadzorni�tvo izmjere

C. kr. ministarstvo rata u Beču

Triangularni ured

Ugarsko ravnateljstvo dr�avne tiskare

upraviteljstvo izmjere u Osijeku

Centr U

upraviteljstvo izmjere u Zagrebu

ravnateljstvo izmjere (kasnije uprrukovode

avinadzornici i

teljstvo izmjere) zmjere

Financijsko ravnateljstvo u Zagrebu.

alno nadzorni�tvo zemaljske izmjere garsko ministarstvo financija

ravnatelj izmjere

"Vermessungs Direktor"

Zemaljsko fi u Zagrebu

Ravnateljstvo izmjere nancijsko ravnateljstvo

zemljoporeznog katastra -u Beču

"General-Direktion des Grundsteuer Katasters" Ministarstvo financija odsjek za Generalno ravnateljstvo

"Vermessungs Unterdirection" p

• •

21

3.2. Zemlji�no-knji�ni propisi Već od najstarijih vremena u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji obavljali su se pravni poslovi s nekretninama u javnoj formi, pred svjedocima uz pečat, a onda uz sudjelovanje tzv. loca credibilia (npr. kaptol zagrebački). U �upanijama i gradovima su se vodili t.z.v. libri fundales (unosili su se uglavnom izvr�eni pravni poslovi u pogledu prijenosa prava vlasni�tva) i libri intabulationum (unosili su se pravni poslovi o stvarnim pravima na tuđim stvarima, prvenstveno hipotekarna prava), koji nisu bili gruntovne knjige. Zakonodavni rad oko reforme zemlji�ne knjige i zemlji�noknji�nog prava u austro-ugarskoj monarhiji započinje 1850. godine kada je izdana carska naredba (Provizorna naredba o zemlji�nim i intabulacijskim knjigama kod kotarskih sudova) kojom se počela osnivati zemlji�na knjiga u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji. Tako formirana zemlji�na knjiga imala je iskazati posjedovno, vlasničko i teretno stanje odnosnih nekretnina, po uzoru na če�ke zemlji�ne knjige (zemske dasky), ali potpunije jer se osim vlastovnice i teretovnice uvodi i posjedovnica (Ko�utić 1910)

Propis: Razrie�enje urbarskih i srodnih odno�aj Donositelj: carski patent

Objavljeno: Der�avno zakonski list. 40/1853. §. 1. Uslid ukinuća postojav�ega saveza urbarkoga i sudbenosti go�podinske prestaju tskodjer i prava, beriva i du�nosti, proizviruće i izvodjene iz saveza urbarskoga i iz sudbenosti gospo�tinske. Urbarska uređenja zemlji�ta bila su najveća zapreka osnivanju zemlji�nih knjiga (gruntovnice) i tek se nakon ukinuća moglo pristupiti predradnjama za osnivanje zemlji�ne knjige.

Propis: Naredba o predradnjama za osnivanje gruntovnice Donositelj: carska naredba

Objavljeno: Der�avno-zakonski list 65./1853 Trebalo je ustanoviti i skupiti podatke za sastavljanje gruntovne osnove, popisom svih nekretnina (zemlji�ta i zgrada koje se na njemu nalaze), popisom i ustanovljenjem vlasnika zakonitog posjednika) nekretnina ili ako nije moguće, zadnjeg stvarnog posjednika. (

Propis: Naputak o izvođenju gruntovnih predradnji Donositelj: naredba ministarstva pravosuđa

Objavljeno: 1854.g. Odnosi se na nekretnine koje su izmjerene urbarskim uređenjem zemlji�ta i njima sličnim

dnosima, koji su ukinuti carskim patentom : o

Propis: Naputak za sastavljanje i ovjeravanje gruntovnih napisnika Donositelj: naredba ministarstva pravosuđa

Objavljeno: 1855.g. Određivao da pojedini gruntovni napisnik (ulo�ak) mo�e sadr�avati vi�e gruntovničkih stvarnosti.

22

Propis: Gruntovni red Donositelj: Naredba ministarstva pravosuđa

Objavljeno: Der�avno-zakonski list 222/1855.

I. DIO

Obnarod slova,

§ 3. prijavljenim i

ovanje zapisnika gruntovničkih u kraljevini Ugarskoj (ili vatskoj i t. d.)�.

nje novih gruntovnica

vdanja mjenu ili ugasnuće knji�nih prava kao takovih; napokon

stodavcu, ako ne bude ujedno prine�ena i punomoć, koju

da mu se dadu izvaci iz gruntovnice a i

diti po propisanim načelima sve do sastavljanja novih zemlji�noknji�nih ulo�aka

gom. No pravni odnos među pojedinim

ovanje zapisnika gruntovničkih i obavljanje pokoji uslijed toga obnarodovanja nastali budu

§ 1. Čim se uzmogne odrediti dan, kojega će moguće biti u gruntovničkim pisarnicama na općeniti ogled izlo�iti dovr�ene operate mjesto izvidne, imat će po dobivenoj dozvoli od ministarstva pravosudja, upraviteljstva gruntovnica zroi čnim pozivom započeti obnarodovanje zapisnika gruntovničkih i postupak za ispravljanje istih i za hipotekarni prenos starih uknji�enih tra�bina. § 6. Zapisnici gruntovnički imadu se od dana, kad nastane krijepost izroka, smatrati kao gruntovnice u smislu § 321. općeg gradjanskog zakonika i voditi polag propisa, sadr�anih u II. dijelu ove naredbe. Stoga valja i u izroku također napomenuti, da se od ovoga dana počam�i na nepokretnine, koje su u zapisnike gruntovničke uvedene, nova prava vlasni�tva, prava hipotekarna ili druga prava stvarna mogu samo zakonitim upisom u iste i samo bez povrede tra�bina na ovim epokretninama otprije već postojalim i u izročni rok poniskazanim dobivati i na druge osobe prenositi ili ukidati. § 10. Iizroci imadu se uvr�ćivati u onom jeziku, u kojem se novine koje pi�u, s napisom: �ObnarodiHr

II. DIO

Propisi za nastavlja § 59. Upisi gruntovnički jesu ili: a) uknji�be (intabulacija), koje bez svakoga daljega opravdanja, ili

enotacija), koje samo pod uvjetom potonjega svoga oprab) predbilje�be (prshode stečenje, proic) puke zabilje�be § 69. Ne mo�e se dozvoliti ni uknji�ba ni predbilje�ba na isprave takove, koje sadr�avaju u sebi pravni razlog tra�bine očito nevaljan, ili koje su izdale osobe, za koje se zna, da su maloljetne ili da su pod skrbstvom, ili pako zastupnici njihovi bez propisane sudbene dozvole; ili koje su bez potrebite dozvole oblasti, za to određene, izdane u ime općina ili zaklada i fondova, stojećih pod javnom upravom. Isprave, izdane po punovlasniku, ne daju prava, podnositi molbe za uknji�bu li predbilje�bu proti vlaije taj vlastodavac izdao.

§ 171. Svakomu je prosto zahtjevati, prepisi isprava, budi prosti vidimovani.

Gruntovni napisnici su sastavljeni prema navedenoj naredbi i naputcima, a progla�eni i u upotrebu predani, prema I. dijelu gruntovnog reda, koji sadr�i propise o sastavljavljanju gruntovnog zapisnika i o poslovima koje treba obaviti za potrebe sastavljanja gruntovnih napisnika. Samo vođenje zemlji�ne knjige propisano je u II. dijelu gruntovnog reda, koje se ima voi knjiga. Tako formirana zemlji�na knjiga prihvatila je i utvrdila stanje urbarskog seljačkog posjeda, kako ga je na�la te je ovo stanje nazvala zadručlanovima zadruge ostao je jo� uvijek nerije�en. Navedenom naredbom, naputcima i Gruntovnim redom ministarstva pravosuđa, osnovana je zemlji�na knjiga za zemlje ugarske krune, kraljevine Ugarsku, Hrvatsku, Slavoniju,

23

biv�u Srpsku Vojvodinu i Tami�ki banat, koja se 1880. godine uvodi i za područje biv�e vojne Krajine. Gruntovni red bio je jedinstveni zbornik gruntovnog prava i pravna osnova za sve kasnije gruntovne propise. Ozakonio je princip konstitutivnosti upisa, pravilo da se stvarna prava na nekretninama mogu steći, izmijeniti ili ukinuti jedino upisom u zemlji�nu knjigu. Legalizirao i princip prvenstva reda upisa, čime je ukinuta moguća kolizija dvaju

tovrsnih prava na istoj nekretnini, te uveo načelo javnosti i pouzdanosti upisa u zemlji�ni re

ljanju gruntovničkih ulo�aka

isgistar.

Propis: Zakon o sastavDonositelj:

Objavljeno: zb.br. 80/1876.

ovedbi Zakona Propis: Naputak o pr

Donositelj: naredba kr. zem. Vlade, odjela za pravosudje

Objavljeno: zb.br.2/1877.

Kraljevska zemaljska vlada rukovodi radnjama oko sastavljanja zemlji�noknji�nih ulo�aka i ispravkama zemlji�ne knjige, a izvode ih imenovani povjerenici iz redova ispitanih

daca. Ispravak zemlji�ne knjige i sastavljanje zemlji�noknji�nih ulo�aka ne mo�e

astavljeni zemlji�noknji�ni ulo�ci prema ovom zakonu vode se kao zemlji�ne knjige, i

nih ulo�aka ) knjige �eljeznica i kanala

e imaju koristiti katastarski planovi, koje po potrebi povjerenik za sastavljanje

a ne jamči " ni za ispravnost izvanjskih obilje�a i svojstva ni za ispravnost

elju pravomoćne sudske nagodbe ili resude. Nema li osnovane sumnje, da plan sadr�i stvarno i pravno postojeće stanje, moći će se voditi dokaz i o pravu vlasni�tva (Ko�utić 1910).

suzapočeti prije nego je katastarski operat ispravljen. Srazlikujemo ih tri vrste: a) knjige općih zemlji�noknji�bc) rudarske zemlji�ne knjige Zakonom je određeno da se iz gruntovnih napisnika, nakon ispravljanja po tom zakonu trebaju sastaviti zemlji�noknji�ni ulo�ci. Za rad oko sastavljanja zemlji�noknji�nih ulo�aka uzima se kao podloga katastarski operat, izrađen na temelju čl.VII Zakona iz 1875.godine. Naročito szemlji�noknji�nih ulo�aka kod reambulacije prema stvarnom stanju na terenu treba ispraviti. Katastarski plan, ispravljen i nadopunjen slu�i kao podloga u sastavljanju zemlji�ne knjige i daje razja�njenja o polo�aju i obliku pojedinih dijelova zemlji�noknji�nih tijela (katastarska čestica), o samim zemlji�noknji�nim tijelima, te njegovim sastavima, pojedinim katastralnim katastarskim česticama. Njom se mo�e voditi dokaz o sadr�aju zemlji�noknji�nih tijela, obliku i opsegu, te granicama. Ipak prema § 51. gruntovnog reda prema kojem posjedovnicnaznačene povr�ine od čestica, koje su na posjedovnici popisane", moći će se u pogledu ispravnosti plana voditi protudokaz. Zemlji�noknji�ni plan moći će se ispravljati samo na sporazumni prijedlog svih zainteresiranih stranaka, a ako nema sporazuma na temp

24

Slika 9. Obrazac 3. k (zemlji�noknji�ni ulo�ak) iz 1876.

25

Propis: Osnovana gruntovnica za Dalmaciju Donositelj: Provedbena naredba ministarstva pravosuđa

Objavljeno: z.v.l. 15/1881.

Zemlji�na knjiga je sastavljena na temelju reambulitranog katastra prema carskom patenu od 23. prosinca 1877. Posebnost kod upisa u zemlji�nu knjigu je bila da se sa fizičkim dijelovima kuće, koji su fizički dijeljeni, mora postupati kao sa posebnim zemlji�noknji�nim tijelima (Ko�utić 1931). Bitno je promijenjena novelom općeg građanskog zakonika (patent 1811. g.) u načelima o pravu prvenstva.

Propis: Naredba kojom se izdaje naputak za obnovu gruntovnih izpravaka prigodom provedbe diobe potajno razdieljenih zadruga

Donositelj: kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove i za pravosudje

Objavljeno: br. 8957/1892

Posebni izaslanici zemaljske vlade kod provedbe potajnih dioba zadruga opazili su da u mnogim slučajevima zemlji�noknji�no stanje ne odgovara stvarnom stanju na terenu. Navedenom naredbom trebale su se temeljito i definitivno rije�iti potajne zadru�ne diobe, te da se usavr�i nova zemlji�na knjiga ispravkom postojećih netočnosti. Osim navedenih propisa izdano je i niz vladinih naredbi i okru�nica banskog stola, koje zadiru u zemlji�noknji�no pravo, te ga nadopunjuju odnosno tumače. Odredbom gruntovnog reda da se upisi mogu dozvoliti samo na zahtjev stranaka ili vlasti ima i niz iznimaka, koje propisuje i drugi zakoni kao �to su:

Zakon o komasaciji d.z.l. 92/1883

Zakon o nu�nim putevima d.z.l. 140/1896

Zakon o komasaciji zb.br. 43/1902.

Zakon o vodnom pravu zb.br. 92/1891.

Zakon o nu�nim prolazima 1906.g.

3.3. Ostali propisi

Propis: Zakoni ugarskih saborah g. 1832-6 i 1840. Donositelj: Ugarski sabor

Objavljeno: 1836.

Articulus (članak) V. o sastavinah seli�ta

§. 1. Za podkućnicu čitavog seli�ta ustanovljuje se posvuda jedno jutro (a u �upanijah po�e�koj, sriemskoj i virovitičkoj, ter teme�koj,torontalskoj i ra�ovskoj ostaje dosada�nji običaj), od vanjskih pak zemaljah pripadati će mu k

26

Slika 10. Razredba veličine podkućnice za Kri�evačku �upaniju Tim člankom je propisano da se i dalje zadr�ava kako za podkućnicu tako i za izvanseli�na zemlji�ta mjera jutra od 1100, 1200 ili 1300 čhv (odnosno kosacah), kako je za Ugarsku i Hrvatsku određena Terezijanskim urbarom. Također se prema posebnoj odluci propisuje posebna mjera jutra: u �upanijama srijemskoj i virovitičkoj jutro oranice 2000 čhv, kosac livade po 1000 čhv, a u �upaniji po�e�koj jutro oranice i kosac livade 1296 čhv. §. 1. Članak V. : 1836. preinačuje se u toliko : da se na svih vlastelinstvih u kotaru djakovačkom �upanije virovitičke, pridr�av dosada�nji običaj, ima računati jutro urbarske oranice po 1620 !, a pa�njaka po 1296 ! hvatih. Godine 1840. preinačene su neke zakonske naredbe i propisane su nove mjere po kojima se trebalo računati jutro urbarske oranice.

Articulus (članak) XII. o razmjeru, koji se ima uvesti u skupne kotarske u�itke prema dosada�njem u�ivanju

27

§. 12. Za izvedenje razmjera treba da se podnese vjerodostojan nacrt, na kojem je nacrtano čitavo zemlji�te prema sada�njemu posjedu pojedinih suvlastelinah. Ovaj nacrt ima se načiniti po propisu §.11. čl. 21.:1807.,i uz ostale parbene spise pohraniti u �upanijskoj pismari. Zatim treba komasirati izvanjska zemlji�ta čitavog kotara, dakle i starinske vanjske seli�ne zemlje, izuzam vinograde, �ljivike i vočnjake, koji su u jednom komadu, te po svojem polo�aju neprieče komasaciju ostalih izvanjskih zemaljah, i za koje se nemo�e dokazati, da su nasadjeni na zemlji�tu, osvojenom od zajedničkog zemlji�ta Tim propisima regulirale su se du�nosti i koristi koje ima podanik (kmet) na zemlji�tu koje mu je dodjeljeno na u�ivanje, način sastavljanje urbarskih ugovora, ustrojstvo upravnih općina i dr.

Propis: Zakon o neposrednim porezima Donositelj:

Objavljeno: Der�avno-zakonski list 88/1869.

Prema zakonu trebalo je odmah pristupiti izradi posjedovnih podataka za katastarski čisti prihod. U tu svrhu naređena je reambulacija, jer se ustanovilo da je od vremena izvr�ene izmjere nastao veliki broj promjena. Ova je revizija obavljena kod nas u vremenu od 1875.-79 (Ungarov 1950). Visine čistog katastarskog prihoda za svaki procjenbeni kotar utvrđene su u periodu od 1869. do 1885. godine. Za svako uzorno zemlji�te svake kulture i klase izvr�ena su opa�anja i ustanovljeni prosječni godi�nji prihodi odgovarajućih proizvoda, prosječni materijalni tro�kovi, koji su potrebni za dobivanje prosječnog prinosa. Na temelju ovih elemenata i uz primjenu tr�nih cijena izračunate su visine čistog katastarskog prihoda. Od ovako utvrđene visine odbijao se iznos od 20% bruto prihoda na ime ekonomskog rizika i tada se te vrijednosti tabelarno slo�ile po klasama za svaku kulturu.

Propis: Zakon o mjernim jedinicama Donositelj:

Objavljeno: Der�avno-zakonski list komad IV / 1872

Zakonom se uvode nove mjere za kraljevine i zemlje, zastupane u vieću cesarevinskom, kojim je propisano da je metar jedinica za duljine, iz kojeg se izvodi i mjera za povr�ine. Primjenjivao se od 1.siječnja 1876.g. (Benčić 1984.)

28

Slika 11. Stranica iz Dr�avnog zakonskog lista

Propis: Zakon o zadrugah Donositelj:

Objavljeno: s.b.kom VIII br.32/1889

§. 35. Najmanja izmjera zadru�nog zemlji�ta, izpod koje se ono nesmije

iep se ovim : c ati u naravi, ustanovljuje a) za primorje sa 3 jutra; b) za područje �upanija: ličko krbavske, modru�koriečke i vara�dinske sa 4 jutra c) za područje �upanija: zagrebačke i bjelovarsko- sa 6 jutara; i

d) za područje �upanija: po�e�ke, virovitičke i sriemske sa 8 jutara.

§. 37. Upravne oblasti du�ne su na zahtjev stranke ureda radi odrediti izpravak gruntovnice i upis zadruge kao vlastnika: a) kod gradjansko-pravnih zajednica, stvorenih putem diobe na temelju zadr.zakona od 3.o�ujka 1874. i 29.prosinca 1876.; b) kod onih seljačkih zajednica, koje su prigodom osnivanja gruntovnice upisane bud kao obitelj, bud kao suvlastničtva.

29

Za dozvolu gruntovnog ispravka u slučajevih pod a) i b) treba,da izpravak ko

ba zadruge, emlji�noknji�ni upis zadruge i niz drugih pitanja koji se odnose na zadrugu i kako se oni

imaju rje�avati (npr. potajne diobe i kako se one provode u zemlji�noj knjizi).

jane, toranj crkve �Sv.Stjepana�u Beču

onometrijskoj mre�i koja nije bila dobro stabilizirana i određena

a, koja su prema

prava osobnih i zemlji�nih slu�nosti) Zemlji�na knjiga pripadala je pod tkz. �autonomno sudstvo� pod utjecajem bečke administracije i potpuno neovisna.

upravne oblasti sporazumno uztra�e odnosni gruntovni vlastnici, i da na to privole drugi interesenti, koji su stekli stvarna prava na odnosne nepokretnine.

Kraljevskim rje�enjem ukinut je 1. travnja 1848. podanički odnos i podanik je progla�en vlasnikom urbarskog seli�ta, koji su postali članovima zadruge3. Navedenim zakonom definirano je pravno obilje�e zadruge, upravljane zadru�nom imovinom, dioz

3.4. Rezime Kako je područje Republike Hrvatske bilo administrativno dijelom pod upravom Austrije, a dijelom pod upravom Ugarske, izmjerom su jasno definirana ta dva područja. Izmjera je izvr�ena grafičkom metodom bez projekcije, usvajanjem vi�e kordinatnih sustava (toranj crkve �Klo�tar Ivanić�, brdo �Krim�ju�no od Ljubli �Gellerthegy�u blizini Budimpe�te-trigonometrijska točka I. reda) za svako područje posebno s ciljem da poslu�i točno određenoj svrsi. Planovi su rađeni u mjerilu 1:2880, a mjere za du�inu i povr�inu su bile klafter (hvat) i jutro. Usvajanjem metarskog sustava (u primjeni od 1876) sve su povr�ine preračunate. Kao teritorijalna jedinica, za koju je izvr�ena izmjera, izrađeni planovi i katastarski operat slu�ila je unaprijed omeđena katastarska općina. S obzirom na usvojeno osnovno mjerilo, metodu rada i predviđenu točnost izmjera je zadovoljavala namijenjenoj svrsi. Osnovni nedostatak je bio u trignumerički nego grafički, čime se umanjila točnost izmjere i nije stvorena sigurna osnova za odr�avanje izmjere. Tek 1850. godine započinje pravi zakonodavni rad oko osnivanja zemlji�ne knjige (gruntovni red). Predmet upisa u zemlji�nu knjigu samo su ona pravzakonu stvarna prava (pravo vlasni�tva, suvlasni�tva, prava vrhovnog i korisnog vlasnika-zalo�no pravo i podzalo�no pravo-

3 Zakonski članak IV. od godine 1870. o uređenju zadruga tumači pojam zadruge : "Vi�e porodica ili kućana (domara), koji na jednoj podkućnici (domu) i pod jednim kuće gospodarom �ive i zajedno gospodare, to jest te�e nerazdieljene nepokretnine i zajedno u�ivaju plodine istih, sačinjavaju on patrijarhalnu svezu koja se zadruga zove. (Smrekar 1889).

30

4. Kraljevina • Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca • Kraljevina Jugoslavija • Banovina Hrvatska

Postavljena organizacija katastarske slu�be krenula je sa stajali�ta da se prvenstveno izvr�i izmjera područja koja nisu obuhvaćena nikakvom izmjerom, a tek potom područja koja su imala staru izmjeru. Kako je Republika Hrvatska bila obuhvaćena Austro-ugarskom izmjerom u početku nije bilo ni ureda za katastar, a ni djelotvornog odr�avanja izmjere i katastarskog operata. Osnivanjem katastarskih ureda 1929. godine stanje ostaje nepromjenjeno, jer se uredi uglavnom bave administrativnim poslovima, obzirom na nedostatak stručnjaka i veličine teritorija.

4.1. Geodetsko-katastarski propisi Hrvatska je nakon 1918. godine u sklopu Kraljevine Hrvata, Srba i Slovenaca u�la s cjelovito dovr�enom katastarskom izmjerom, tada već starom između 50 do 100 godina. Nasljeđen je austrijski katastar (Dalmacija, Istra), koordinate trigonometrijskih točaka računate su u ravnini, a katastarski planovi mogli su poslu�iti za porezne i zemlji�no-knji�ne potrebe.

Slika 12. Područja obuhvaćena austrijskim katastrom i mađarski katastar (sjeverna Hrvatska, Slavonija) području na kojem su 1855. g. računate koordinate trigonometrijskih točaka u ravnini nikakva projekcija nije primjenjivana, a od 1863. g. primjenjivana je stereografska projekcija za prijelaz s elipsoida na ravninu, a zbog znatnih deformacija du�ina 1908. g. napu�tena je stereografska projekcija i usvojena kosa konformna cilindrična projekcija.

31

Slika 13. Područje obuhvaćeno mađarskim katastrom Do dono�enja propisa kojima su postavljena načela dr�avne izmjere za područje Kraljevine, u pogledu poslovanja katastarske slu�be i odr�avanja katastarske izmjere vrijedili su propisi iz austrougarske monarhije. Usvojen je jedinstveni Gauss-Kügerov projekcijski sustav meridijanskih zona, u kojem se detaljno snimljeni teren preslikava na planove ili karte. Komisija sastavljena od predstavnika Vojno geografskog instituta i Generalne direkcije katastra, je 21.03.1924. donijela odluku da se usvoji konformna Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih zona. Predviđeno je da zone budu 3° geografske du�ine sa srednjim meridijanima od 15°, 18°, 21° geografske du�ine istočno od Greenwicha, a savaka zona čini poseban koordinatni sustav.(Borčić 1955.)

Propis: Pravilnik za omeđavanje katastarskih (poreznih) op�tina Donositelj:

Objavljeno: Slu�bene novine 57/1928

Član 2. Katastarska op�tina

Katastralnu op�tinu čine sva zemlji�ta, koja po upravno političkoj podeli spadaju nekom naselju (selu, varo�i i.t.d.) i za koja se sastavlja jedan zajednički poreski elaborat

Upravna op�tina mo�e da se sastoji od vi�e katastarskih op�tina.

Član 17. Za numerisanje belega upotrebljava se trajna uljena boja. Numerisanje počinje sa prvom međnom tačkom iza tromeđe sa brojem 1. i produ�uje se rednim brojevima do iduće tromeđe.Iza ove druge tromeđe prva međna tačka dobije opet broj 1. i nastavlja se numerisanje rednim brojevima do naredne tromeđe. Ovako se produ�uje dok se ne dođe do polazne tačke. Kod dvostrukih ili vi�estrukih međnih belega dobija svaki isti broj sa početnim slovima imena op�tine na čijoj granici le�i (na pr. 12 BP, 12 MP, 12 SP, i.t.d.). Ako se docnije umeđe nova međna belega između dve stare, onda dobija onaj roj belege sa manjom oznakom kroz 1, 2 i t.d.,(na pr. 9/1, 9/2.) b

Propisuje postupak kako se na terenu određuju i postavljaju granice katastarske općine, vodi zapisnik i skica omeđivanja. Poslove omeđivanja obavlja komisija, kojom rukovodi

32

dr�avni mjernik (imenuje ga "Generalna ili Oblasna Direkcija Katastra" kao predsjednika komisije).

Propis: Zakon o katastru zemlji�ta Donositelj:

Objavljeno: Slu�bene novine 14-VIII/1929.

Član 1. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca izrađeni katastar zemlji�ta na osnovu premera, klasiranja i procene zemlji�ta slu�i kao podloga za pravedno oporezivanje zemlji�ta a istovremeno za izradu ba�tinskih knjiga. Katastar zemlji�ta se izrađuje za svaku katastarsku (poreznu) op�tinu zasebno. Granice katastarskih (poreznih) op�tina određuje Min.Finansija. Takav katastar zemlji�ta se ima izvr�iti za sve krajeve dr�ave, gde ne postoji, u roku od 10 godina, koji je određen Zakonom o neposrednim porezima od 8. februara 1928. godine. U pojedinim op�tinama ovih krajeva va�e za razrez poreza na prihod od zemlji�ta elaborati sastavljeni po čl.20. Zakonom o neposrednim porezima do izrade katastra u odnosnim op�tinama na osnovu ovog zakona. Katastar zemlji�ta u krajevima, gde već postoji, saobraziće se propisima ovog akona. z

Član 19. Za čisti prihod zemlji�ta uzeće se novčana vrednost srednjeg prihoda i sporednih u�itaka, koje dotično zemlji�te daje uz običajan način gazdovanja na povr�ini od jednog hektara, odbiv od te vrednosti redovne re�ijske tro�kove proizvodnje. Pod redovnim gospodarskim tro�kovima u op�te za sve kulturepodrazumevaju se: tro�kovi za sve vrste sire�nih i ručnih gospodarskih radova oko pripremanja zemlji�ta (tla), oko setve, �etve, spremanja, čuvanja i nege gospodarskih proizvoda, tro�kovi za đubrenje, za seme i sadnice, i amortizacioni tro�kovi ulo�enog kapitala za gospodarske zgrade i inventar, kao i za njihovo odr�avanje i tro�kovi osiguranja gospodarskih zgrada, �ivog i mrtvog inventara, koji su potrebni, da se uobičajenim načinom obrade zemlji�ta postigne srednji prinos u tido čnom kraju.

Cene proizvoda i tro�kova uzeće se one, koje su postojale za zadnjh �est odina. g

Član 33. Na osnovu podataka izvr�enog premera i klasiranja zemlji�ta ima se izraditi

delove: katastarski operat, koji će sadr�avati ove avanja op�tinske međe; 1) Zapisnik omeđ

2) Spisak kuća; 3) Skice detaljne;

ove; 4) Katastarske plan 5) Kopije planova; 6) Spisak parcela; 7) Posedovne listove; 8) Sumarnik posedovnih listova;

d posedovnih listova; 9) Azbučni i numerički pregle 10) Spisak uglednih zemlji�ta

11) Spisak koordinata, trigonometrijskih, poligonih i malih tačaka.

Član 40. Glavni principi katastra a prema tome i principi odr�avanja katastra izlo�eni u zakonu o neposrednim porezima od 8.februara 1928. godine u čl. 9,10,11,12,13, 4,15,16 i 17 va�e i za ovaj zakon. 1

Katastar zemlji�ta slu�i kao podloga za pravedno oporezivanje zemlji�ta i izradu zemlji�nih knjiga, te da su svi poslovi izradbe, odr�avanja, obnavljanja i nadzora u nadle�nosti "Generalne Direkcije Katastra pri Ministarstvu Finansija". Katastarskom izmjerom treba odrediti oblik, povr�inu i posjednika svih pojedinih katastarskih čestica (parcela) jedne katastarske općine (teritorijalna katastarska jedinica). Nakon izmjere katastarskim klasiranjem treba se odrediti čisti prihod, kao osnova za porez

33

na zemlji�tu prema kulturi i bonitetu, kako bi porez na prihod od zemlji�ta bio pravilan, pravičan i ravnomjeran. Podacima izmjere i klasiranja zemlji�ta za svaku katastarsku općinu formira se katastarski operat, koji se ima izlagati u općini u vremenu od 30 dana uz mogućnost izjave �albe na katastarski određeno posjedovno stanje i klasiranje zemlji�ta. Katastar treba odr�avati u suglasnosti sa stvarnim stanjem, kako bi se porez na zemlji�te mogao uvijek tra�iti od pravog posjednika, prema stvarnoj veličini, načinu gospodarskog iskori�tavanja i plodnosti. Za utvrđivanje, izmjeru i provedbu promjena u katastarskom operatu naplaćivat će se upravna pristojba prema cjeniku propisanom u članku 51. Revizija katastra se provodi novom izmjerom ili reambulacijom u slučajevima kad se katastarski operati ne mogu dovesti u suglasnost sa propisima ovog zakona i zakona o neposrednim porezima ili kad nastanu velika neslaganja između zemlji�ne knjige i katastra na zahtjev "Ministarstva pravde"...(Ko�utić 41931.).

4.1.1. Pravilnici o katastarskom premjeravanju Donijeto je niz tehničkih propisa (pravilnika) kojima su regulirane tehničke norme, prema kojima se mora uspostaviti katastar zemlji�ta. Posebno su bili va�ni oni koji su se odnosili na katastarsku izmjeru, sustav klasiranja zemlji�ta i utvrđivanja vrijednosti katastarskog prihoda. Pravilnici su izrađeni uglavnom na osnovi uputa za triangulaciju, poligonometrijske radove i detaljnu izmjeru Pruske (sjeverna Njemačka) iz 1881.godine. donjet na osnovu ovla�ćenja u čl. 5 Zakona o katastru zemlji�ta

Propis: Pravilnik o sastavu i delokrugu Odbora za dr�avni premer Donositelj: Ministar finansija

Objavljeno:

Član 1. U Odbor za dr�avni premer ulaze: po jedan predstavnik Ministarstva vojske i mornarice, pravde, građevina, poljoprivrede i �uma i rudnika, i sem njih do �est tručnjaka za geodetsko-katastarsku struku. s

Pravilnikom je propisan sastav i djelokrug rada Odbora. Du�nost mu je da kontrolira i nadzire sve izmjere koje su obuhvaćene Zakonom o katastru zemlji�ta, da se izvode po propisima tog Zakona i pravilnika izdanih na temelju istog, kao i ustanove koje izvode izmjeru. Daje mi�ljenje o pravilnicima i uputstvima. Član 70. Zakona o katastru zemlji�ta Ovla�ćuje se Ministar Finansija da za izvr�enje odredaba ovog zakona propi�e sve potrebne Pravilnike i uputstva. Pravilnici imaju biti publikovani najkasnije a jednu godinu dana po dono�enju ovog zakona. z

Donijeti su slijedeći pravilnici:

I deo Triangulacija - 1929. g.

II deo Poligona i linijska mre�a - 1930. g.

III deo Omeđivanje i snimanje detalja - 1930. g.e

4 Ko�utić M. : Tumač k zakonu o zemlji�nim knjgama te Zakonu o unutarnjem uredjenju, osnivanju i ispravljanju zemlji�nih knjiga - U dodatku knjige nalazi se i Zakon o katastru, Pravilnik za omeđenje katastarskih (poreznih) op�tina, Uredba o izradi katastra zemlji�ta putem privatnih preduzeća i Pravilnik VII. deo II. odeljak za uzdr�avanje katastra u op�inama u kojima je katastar izradjen na osnovu premera.

34

starskih planova i računanje povr�ina

IV deo Nivelman - 1930. g.

V deo Izrada katastarskih planova i računanje povr�ina - 1930.g.

VI deo Klasiranje zemlji�ta, izrada katastarskog operata i njegovo izlaganje - 1930.g.

VII. deo I. odeljak za odr�avanje katastra u krajevima, gde jo� nije izvr�en katastarski premer- SL 292-CXXII/1929

VII. deo II. odeljak za odr�avanje katastra u općinama, u kojima je katastar izradjen na osnovu premjera - SL 212-LXXV/1930.

Propis: V deo Izrada kataDonositelj: Ministar finansija

Objavljeno: 1930.g.

nja na terenu i računanja u biro-u stavljeni na hartiju

ga onog �to je na terenu nimljeno u horizontalnoj i vertikalnoj projekciji.

o mogu upisati sve potrebne oznake,

retko ozidani,

eni deo sela kartira se u razmeri 1:1000 u slučaju kad su kuće u selu

eksi, pa�njaci, bare, jezera mogu se kartirati u mjerilu 1: 5000 i 1:10000.

voćnjake, vinograde, trstike, močvare, ribnjake a

c) za pa�njake i planine kao i za �ume 1000 m

Član 102.

erena ili mera uzetih sa plana;

c) planimetrima.

između dviju povr�ina jedne iste parcele dobivene

gdje je P povr�ina izra�ena u m .

Član 1. Rezultati premjeravadaju katastarski plan. Planovi imaju biti točnoa umanjena slika sves

Član 3. Osnovno razmera katastarskih planova je 1 : 2500 Ako su parcele vrlo sitne, da se te�kdozvoljava se kartiranje u razmeri 1:1000. Uzidani deo varo�i i varo�ica se kartira u razmeri 1: 500 Neizgrađeni deo varo�kog reona kao i oni delovi, koji su vrlo kartiraju se, ako se drugojačije ne �eli, u razmeri 1 : 1000. Naseljzbijene.

Veliki �umski kompl

Član 57. Propisane minimalne povr�ine jesu ove : a) za vrtove i i jezera i zneplodna zemlji�ta 250 m2 b) za njive (oranice) livade (senoko�e) 500 m2

2

Povr�ine se računaju : a) iz originalnih mera s t b) iz koordinata tačaka;

Član 104. Dozvoljeno otstupanje dvostrukim računanjem je: 0,2 √P za razmeru plana 1: 500 0,4 √P za razmeru plana 1: 1000 1,0 √P za razmeru plana 1: 2500 2,0 √P za razmeru plana 1: 5000

2 Sastavni dio pravilnika je i zbirka topografkih znakova

35

Slika 14. Topografski ključ - topografski znakovi za objekte Propisane su odredbe za izradu tehničkog dijela katastarskog operata, koji se sastoji od izrade planova, numeriranja katastarskih čestica, računanja povr�ina, primjene topografskih znakova i pravila za umno�avanje katastarskih planova. Posebna je pa�nja posvećena računanju i izjednačavanju povr�ina sa te�i�tem da se postupak ubrza i olak�a, a da točnost ostane nepromijenjana. Kao posebni dio dodana je i zbirka topografskih znakova (topografski ključ) sa uputama o primjeni tih znakova. Također je dodan i pregled svih točaka (trigonometri, poligoni, reperi ...) koji se ucrtavaju na planovima i skicama i veličina brojeva kojima se opisuju. Pravilniku su prilo�eni i ogledni katastarski planovi prema kojima su se trebali izrađivali originali.

36

Propis: VI deo Klasiranje zemlji�ta, izrada katastarskog operata i njegovo izlaganje

Donositelj: Ministar finansija

Objavljeno: 1930.g. Na temelju čl.33 Zakona o katastru zemlji�ta i na osnovu čl. 9 Pravilnika VI dio done�eno je :

Uputstvo za izradu katastarskog operata U njemu je izlo�en način računanja katastarskog čistog prihoda i propisan obrazac u kojem je "raspored po kulturama i klasama".

Propis: VII. deo I. odeljak za odr�avanje katastra u krajevima, gde jo� nije izvr�en katastarski premer


Objavljeno: SL 292-CXXII/1929 Popisne komisije su na temelju prijave posjednika izrađevale katastarski operat za čije su odr�avanje bile zadu�ene porezne uprave. Tako izrađen katastarski operat trebao je sadr�avati posjedovne listove, sumarnik posjedovnih listova, raspored po kulturama i klasama i abecedni pregled posjednika.

Propis: VII. deo II. odeljak za odr�avanje katastra u općinama, u kojima je katastar izradjen na osnovu premjera


Objavljeno: SL 212-LXXV/1930.

Član 1. Katastarski operat izrađen na osnovu premera, planiranja i promene zemlji�ta ima da slu�i kao podloga za pravedno , t.j. pravilno oporezivanje zemlji�ta istovremeno i za izradu zemlji�nih knjiga, kako to određuje čl. 1. Zakona o katastru zemlji�ta od 19.decembra 1928.godine, a katastar zemlji�ta u krajevima, gde već postoj, ima se saobraziti propisima toga Zakona. Katastar izrađen na osnovu toga Zakona kao i postojeći katastar treba prema odredbi čl.2 istog zakona trajno da se odr�ava i obnavlja. Odredbe Zakona o katastru zemlji�ta, koje se odnose na odr�avanje katastra, redviđene su u čl. 38 do zaključno 55 istog zakona. p

Član 2. Radove oko odr�avanja katastra vr�e katastarske uprave kao prvostepene katastarske finansijske upravne vlasti sa sedi�tem i teritorijalnom nadle�no�ću, koju određuje Ministar Finansija. Ove vr�e poslove pod nadzorom Otseka za katastar i dr�avna dobra pri Finansijskim direkcijama, koji za svoj rad dgovaraju odeljenju katastra i dr�avnih dobara pri Ministarstvu Finansija. o

Član 87. U op�tinama sa nepouzdanim, zastarelim i neupotrebljivim planovima, ili sa planovima na kojima se promene uop�te nisu provodile, ili ako su se provodile od nestručnih lica, samo radi pregleda i evidencije parcela, i konačno u krajevima gde postoje planovi u većoj razmeri od 1:2880, a grafičkog su porekla, katastarske uprave ne smeju da vr�e obnovu posedovnih međa na osnovu katastarskih planova. U takvim op�tinama mo�e katastarski geometar samo kao ve�tak da sarađuje pri sudskoj komisiji, gde se radi o orijentaciji, o utvrđivanju pripadnosti većih spornih prostora ili kompleksa zemlji�ta, ili o davanju ve�tačkog mi�ljenja po krupnijim pitanjima, a ne o obliku pojedinih međa ili pripadnosti neznatnih pornih prostora između pojedinih parcela. s

37

Član 188.

Zemlji�noknji�ni planovi ili mape su litografije ili kopije katastarskih

mo katastarske uprave na tra�enje sreskih sudova ao zemlji�noknji�nih vlasti.

osnovu nacrta o diobama

onavljanje već propisanih stavki u Zakonu o katastru zemlji�ta i navedenim pravilnicima.

godine. Tim pravilnicima dobivena je osnova za potrebu Gauss-Krügerove projekcije.

do ovu člankaatastra zemlji�ta putem privatnih poduzeća

planova. Ucrtavanje promena vr�e sak

Pravilnik propisuje da odr�avanje katastra i katastarskog operata vode katastarske uprave za svaku katastarsku općinu kao teritorijalnu katastarsku jedinicu (vi�e katastarskih općina čine katastarsku upravu). Nadle�nost katastarske uprave je i da pregleda elaborate ovla�tenih in�enjera i geometara, koji se odnose na izmjeru zemlji�ta povr�ine do 25 hektara, a iznad te povr�ine pregledava odsjek za katastar i dr�avna dobra pri financijskim direkcijama. U krajevima gdje nisu djelovale katastarske uprave, a katastarski planovi nisu odr�avani ili su djelomično odr�avani moraju se dopuniti nazemlji�ta, koji se nalaze u zbirkama isprava zemlji�nih knjiga. Detaljno su propisani radovi na izmjeri i kartiranju podataka za potrebe odr�avanja katastra, numeriranju novonastalih čestica (za svaku katastarsku općinu mora se voditi spisak cijepanih čestica na osnovu kojega se numeriraju cijepane čestice) te svi formulari koji se koriste kod odr�avanja katastarskog operata. Koliko je detaljno propisano odr�avanje katastra u općinama u kojima je katastar izrađen na osnovu izmjere govori i podatak da pravilnik ima 306.članaka uz konstataciju da su mnogi detalji pravilnika p Ovi pravilnici zamijenili su austrougarske geodetske propise koji su bili do tada u primjeni. Izrađeni su na osnovi uputa za triangulaciju, poligonometrijske radove i detaljnu izmjeru Sjeverne Njemačke (Pruske) iz 1881.u

njet na osn 69. Zakona o katastru zemlji�ta Propis: Uredba o izradi kDonositelj: Ministar finansija

Objavljeno: Slu�bene novine 288/1929

Član 1. Na osnovu člana 69 Zakona o katastru zemlji�ta od 28.oktobra 1928. godine poveravaće se poslovi oko izrade katastra katastarskih op�tina i privatnim preduzećima u granicama bud�etske mogućnosti. Propisi ove uredbe va�e u svima slučajevima, kada se vr�e premeri, koji su obuhvaćeni odredbama Zakona o katastru (za premere varo�i i varo�ica u cilju zrade iit

regulacionih planova, komasacija, premera za ciljeve agrarne reforme d.).

preduzeća, čiji su probni radovi primljeni, mogu se ipu�tati daljnjim radovima

rigonometrijskih tačaka određuje se po propisima ravilnika za triangulaciju.

Član 23.

Preduzeća, koja �ele izrađivati katastarske planove i operat na osnovu snimanja iz vazduha, imaju predhodno izvr�iti probno snimanje na terenu. teren i uslove odrediće Ministarstvo financija (Odeljenje katastra i dobara, tačka 6 lan3 ove Uredbe). Samo takva čpr

Član 28. Izrada katastra snimanjem iz vazduha izdaje se po propisima Zakona o dr�avnom računovodstvu. Reflektanti su du�ni u svojim ponudama izlo�iti tehničku stranu svoga rada. Uslovima će se predvideti, da planovi moraju biti izrađeni po katastarskim propisima i da operat bude snabdeven spiskom parcela i izračunatim ovr�inama. Potrebni broj tpP

38

Uredba je točno propisala koje poslove mogu raditi privatne tvrtke (triangulaciju do trećeg reda, poligonometriju, nivelman precizni i tehnički, dr�avnu izmjeru sa izradom planova, izradu katastarskog operata i izradu katastarskih planova i operata na temelju rezultata

imanja iz zraka). U drugom dijelu uredba propisuje kako se izvodi snimanje iz zraka i kako ti planovi moraju biti izrađeni i po kojim propisima.

vi poslovi oko izradbe katastra zemlji�ta njegovog odr�avanja i obnove, te nadzor nad sv izmjera

izaciji finansijske struke i slu�be finansijske upravne

sn

4.1.2. Organizacija katastarske slu�be S

im javnim ma u nadle�nosti su Ministarstva financija.

Propis: Uredba o organvlasti


Objavljeno: Slu�bene novine 244-LXXXI/1928.

Propis: Pravilnik o radufinancijiskim direkcijama i o radu i nadle�n

i nadle�nosti otseka za katastar i dr�avna dobra pri

osti katastarskih uprava Donositelj: Ministar finansija

Objavljeno: Slu�bene novine 63-XXVII/1929 ; 167-XIX/1929

Nabrojani su slučajevi klasiranja, koji spadaju u nadle�nost odsjeka za katastar i dr�avna dobra pri Financijskim direkcijama, a koje će obavljati katastarske uprave. Utvđuje koji slučajevi kod utvrđivanja promjena, koje se provode kroz katastarski operat na osnovu uviđaja na terenu bez izmjere ili eventualno sa izmjerom spadaju u nadle�nost odsjeka za

atastar i dr�avna dobra pri Financijskim direkcijama, odnosno u nadle�nost katastarskih u

zaciji finansijske uprave

kprava.

Propis: Zakon o organiDonositelj:

Objavljeno: SN 290-CXX/29

Navedenim propisima određeno je da radove oko odr�avanja katastra obavljaju katastarske uprave kao prvostupanjske katastarske financijske uprave vlasti sa sjedi�tem i teritorijalnom nadle�no�ću koju određuje Ministar Financija. One obavljaju poslove pod nadzorom Odsjeka za katastar i dr�avna dobra pri Financijskim direkcijama, koje za svoj ad odgovaraju Odjeljenju katastra i dr�avnih dobara pri Minisr tarstvu Financija.

rvatske 1939.godine, geodetska slu�ba bila je podređena Odjelu za eku za banovinske dugove i katastar.

a području

Osnivanjem Banovine Hinancijske poslove-odsjf

n Kraljevine Katastarske uprave

Otsek za katastar i dr�av pri Financijskim direkcijama

Odeljenje katastra i dr�avpri Ministarstvu Financi

nih dobara ja

na dobra

39

na području Banovina Hrvatska

4 lji�no-k

Propis: Zakon o zemlji�nim knjigama

Odjel za financijske poslove Odsjek za banovinske dugove i katastar

.2. Zem nji�ni propisi

Donositelj:

Objavljeno: Slu�bene Novine 63-298/1930

irke isprava

Glavnu knjigu sačinjavaju zemlji�noknji�ni ulo�ci (2) Zemlji�no knji�ni ulo�ci slu�e za upisivanje :

mena jima

§ 7 (1) Zemlji�na knjiga je javna.

i u prisustv jeg zemlji�noknji�nog činovnika i iz

ograničenje ili prestanak knji�nih a avdanja ; (2) Predbele�be (uvetna sticanja prava ili uvetna brisanja - prenotacije),

nstveni red upisa upravlja se prema trenutku u kojem je podnesak igao zemlji�no knji�nom sudu

ilo�iti u zvorniku.

§ 1 Zemlji�na knjiga sastoji se iz glavne knjige i iz zb

§ 2 (1)

1) zemlji�noknji�nih tela i pro na n 2) stvarnih prava, koja se odnose na zemlji�noknji�na tijela i promena tih prava

Svako je mo�e razgledat u konje uzimati prepise ili izvatke, koje će davati vodilac zemlji�ne knjige pod svojom odgovorno�ću

§ 8 Knji�ni upisi ili su : (1) Uknji�be (bezuvetna sticanja prava ili bezuvetna brisanja - intabulacije li ticanje, prenos, i ekstabulacije) kojima se sva posti�u bez posebnog oprpr

kojima se sticanje, prenos, ograničenje ili prestanak knji�nih prava posti�u jedino pod uvjetom naknadnog opravdanja, ili (3) Zabele�be (adnotacije)

§ 11 Upisi kojima se vlasni�tvo ima steći na pojedinim delovima zemlji�noknji�nog tela, mogu se vr�iti jedino prema naređenjima ZAKONA o zemlji�noknji�nim deobama, otpisima i pripisima.

§ 24 Građanskim zakonikom određeno je, u koliko mogu naslednikovi verovnici izdjestvovati obezbeđenje na zemlji�tima ili tra�binama �to su pripali nasledniku.

§ 29 (1) Prve

st (2) Upisi koji budu izvr�eni usled podnesaka koji su prispeli u isto doba, među sobom su u podjednakom redu (§ 113), ukoliko nije drugim zakonom �to drugo određeno.

§ 97 (1) Isprave, na osnovu kojih se ima izvr�iti upis, treba pr

i

40

(2) Ako se izvorna isprava nalazi kod zemlji�noknji�nog suda, bilo u slu�benim spisima bilo na čuvanje, ili ako je prilo�ena molbi koja je već na rje�avanju onda je dovoljno podneti njen prepis i navesti gde se izvornik nalazi.

Zakon je usvojio sustav glavne knjige (sastoji se od zemlji�noknji�nih ulo�aka), po kojemu je za stjecanje, prijenos, ograničenje i ukinuće knji�nih prava jedino mjerodavan upis u zemlji�nu knjigu. Razlikuje tri vrste knji�nih upisa: uknji�be (bezuvjetna stjecanja prava ili bezuvjetna brisanja - intabulacije ili ekstabulacije), predbilje�be (uvjetna stjecanja prava ili uvjetna brisanja-prepotacije) i zabilje�ba (andotacije). Upisi su dopu�teni jedino protiv onoga, koji je u vrijeme podnesene molbe upisan u zemlji�noj knjizi kao vlasnik zemlji�ta. Podloga uknji�bi ili brisanju mo�e biti samo izvorna isprava, na temelju koje se tra�i upis.

at samo pravni jek rekursa. Rekurs je dopustiv u svim slučajevima, u kojima je sud, prema stanju spisa dao protupravnu odluku.

O zakona

đenju, osnivanju i ispravljanju zemlji�nih knjiga

U zemlji�no knji�nim stvarima je poslije otvaranja zemlji�ne knjige, priznliiz

dredbama propisan je i �Pravilnik za vođenje zemlji�nih knjiga�.

Propis: Zakon o unutarnjem ure

Donositelj:

Objavljeno: Slu�bene Novine 63-298/1930

§ 1. (1) U zemlji�ne knjige uneće se po slu�benoj du�nosti sva zemlji�ta, izuzev�i ona zemlji�ta koja su predmetom upisivanja u posebne zemlji�ne knjige �elj�nica i javnih kanala ili rudničke knjige. )

vo, koje se mo�e upisati u emlji�nu knjigu.

jelova suvlasni�tva, o vojeni vla ga mogu voditi o a pol enim sudskim ispitom. Dok se zemlji�noknji�ni ulo�ci sastavljaju na te vnih i u njih se ima prenijeti sve �to oni sadr�e.

Propis: Zakon o zemlji�noknji�nim diobama, otpisima i pripisima

(2 Javno dobro upisaće se u zemlji�nu knjigu samo po predlogu.Predlog mo�e staviti javna vlast koja je ovla�tena da privatno-pravno raspola�e tim dobrom, ao i svaki onaj kome pripada na njemu neko prakz

§ 14 Za svaku glavnu knjigu urediće se zbirka katastarskih planova, koja slu�i samo za orijentaciju o polo�aju i obliku zemlji�ta. Predmet zemlji�nih knjiga �eljeznica i kanala, su �eljeznice i kanali koji slu�e javnoj upotrebi, a za čiju izgradnju je dozvoljeno pravo izvla�tenja. U rudarskim zemlji�nim knjigama, prema rudarskom zakonu predmet upisu nisu neposredno zemlji�ta, nego rudarka ovla�tenja, kao neposredno vlasni�tvo. Listovi zemlji�noknji�nog ulo�ka (posjedovnica,vlastovnica i teretovnica) slu�e načelu preglednosti i dozvoljeno je za zemlji�noknji�na tijela koja su u suvlasni�tvu, u pogledu pojedinih di

tvoriti od snički i teretni list. Poslove osnivanja zemlji�nih knjipćinski suci s o�melju posjedo listova

Donositelj:

Objavljeno: 1931.g.

Propisuje provođenje tehničke kontrole radova nad civilnim mjernicima (slika 15.), prema kojoj su mjernici bili du�ni nacrte dostavljati i katastru (do dono�enja ovog Zakona nacrti nisu dostavljani katastru).

41

42

Slika 15. Primjer elaborata zemlji�noknji�ne diobe

43

4.3. Ostali propisi Uvođenjem jedinstvenog poreznog sustava (1928.g.), određeni su glavni principi katastra zemlji�ta i njegovog odr�avanja. Potaknuto je i pitanje određivanja katastarskih kotareva kao ekonomskih jedinica za koje se utvrđuje visina katastarski čistog prihoda i klasiranje.

Propis: Zakon o neposrednim porezima Donositelj:

Objavljeno: SN 29-VII/1928 ; 25-XXX/1929

Zakon predviđa da se uvede jedinstven sustav oporezivanja na bazi katastra zemlji�ta (čisti katastarski prihod). Propisani su i osnovni principi po kojim se ima rje�iti pitanje ljestvice katastarskog čistog prihoda za cijelo područje dr�ave, odnosno njenog ispravljanja i valoriziranja na područjima gdje je određen i novog određivanja za područja gdje nije bilo ljestvice. Metodologijom rada propisan je i detaljan postupak za sastavljanje ekonomskih opisa svih kotareva na području dr�ave u �est osnovnih faktora sa pet nijansa svakog od njih, a to su bili : • klima (blaga, umjerena, srednje hladna, hladna i o�tra) • teren (nepregledna ravnica, �iroka ravnica, uska ravnica, �iroka dolina i uska dolina) • plodnost tla (vrlo plodno, prilično plodno, slabo plodno, vrlo slabo plodno) • komunikacije (vrlo dobre, dobre, prilične, slabe i vrlo slabe) • intenzitet (intenzivan, poluintenzivan, ekstenzivan, primitivan) • tr�i�te (vrlo dobro, dobro, srednje, slabo i vrlo slabo)

Cijelo dr�avno područje bilo je podijeljeno na katastarske (procjenbene) kotareve po navedenim osnovnim faktorima, da bi se �to pravilnije i ravnomjernije utvrdio katastarski čisti prihod. Za svaku kulturu i klasu katastarski čisti prihod u pojedinim kotarevima prikazivani su tabelarno po veličini čistog prihoda (Tomić 1955).

Propis: Pravilnik o postavljanju i odr�avanju katastra zgrada Donositelj: Ministar finansija

Objavljeno: Slu�bene novine 225-LXXIII/1928

U njemu je propisano da katastar zgrada predstavlja sustavno uređen popis svih činjenica koje utječu na poreznu obavezu onih zgrada, koje su namijenjene za stanovanje ili drugu trajnu upotrebu. Sastoji se iz katastarskih listova poredanih po kućnim brojevima i prema prilikama mjesta: po kvartovima i ulicama. Za svaku zgradu ili vi�e zgrada, koje su obilje�ene jednim kućnim brojem, a koji podlije�u porezu na prihod od zgrada, osniva se katastarski list. Za osnivanje, vođenje i odr�avanje koriste se svi postojeći topografski, građevinski (javni i privatni) nacrti. Pravilnik je odredio koje sve elemente potrebno izraditi u katastru zgrada, kao npr. građevinske elemente, vlasničko pravne, lokacijske i

ruge, te naznačio i način odr�avanja (prijavljivanje promjena) (Bo�ičnik 1982.). d

44

Propis: Pravilnik o klasiranju zemlji�ta Donositelj: Ministar finansija

Objavljeno: 1931.g.

Definiran je pojam katastarskog čistog prihoda, pod kojim se podrazumjevala novčana vrijednost srednjeg godi�njeg prinosa do kojeg se dolazilo na uobičajen način gospodarenjem po jedinici povr�ine od 1 ha, po odbitku 20% od ukupne vrijednosti prinosa (bruto prihoda) na ime ekonomskog rizika i po odbitku prosječnog iznosa redovitih gospodarskih tro�kova. Pod čistim katastarskim prihodom, koji se sve do 1946.godine obračunavao u katastru za svako zemlji�te, smatrala se novčana vrijednost prosječnog bruto prinosa na jedinici povr�ine uz odbitak svih prosječnih materijalnih tro�kova potrebnih da se proizvede, spremi i očuva dobiveni prinos, kao i jednog stalnog ekonomskog rizika.

4.4. Rezime U ovom razdoblju katastar zemlji�ta u Hrvatskoj bio je najvećim dijelom zapostavljen, formirani katastarski uredi bavili su se uglavnom administrativno�poreznim poslovima bez tehničkog odr�avanja planova. Izvr�en je velik broj parcelacije biv�ih veleposjeda (prema Zakonu o likvidaciji velikih posjeda), segregacija i parcelacija zemlji�nih zajednica, a tek je manji dio proveden i ucrtan u katastarske planove. Komasacije koje su se provodile samo na dijelu katastarske općine (bez naseljenog područja), potpuno su mijenjale sliku terena i velikim dijelom anulirale postojeće planove. Navedeni radovi provodili su se na temelju privatne inicijative i nisu bili obuhvaćeni propisima dr�avne izmjere ni tehničkom kontrolom

45

5. SFR Jugoslavija • Narodna Republika Hrvatska • Socijalistička Republika Hrvatska

Zakonski propisi, novi politički i ekonomski odnosi, mijenjaju pristup i odnose o pravu na zemlji�te, kako na strani vlasti tako i kod pojedinca, korisnika zemlji�ta. Novim zakonima određuju se maksimumi obradivog zemlji�ta koje mo�e imati jedno poljoprivredno domaćinstvo, stvaraju se seljačke i poljoprivredne zadruge, pravni odnosi na zemlji�tu nastali iz takvih promjena postaju slo�eniji. Usvaja se i sustav oporezivanja poljoprivredne proizvodnje na bazi dohodarine, pri čemu su zemlji�ni kapaciteti imali samo orjentacijsku ulogu. Otpala je potreba daljeg vođenja čistog katastarskog prihoda u katastru, odnosno analiza, ispravljanje i utvrđivanje ljestvica, koje su do tada bile u primjeni.

5.1. Geodetsko-katastarski propisi

Propis: Uredba o organizaciji katastarske slu�be Donositelj: Vlada FNRJ

Objavljeno: Slu�beni list 7/48

član 1.

Zadatak katastarske slu�be je: 1. da za potrebe narodne privrede izradi katastarski operat o povr�inama, kulturama, bonitetu, i vlasni�tvu zemlji�ta kao i sličnom odvojeno za atar svakog sela i to na temelju geodetskih planova i postojećeg katastarskog operata; 2. da katastarski operat odr�ava suglasnost sa stvarnim stanjem na terenu; i 3. da obrađuje prikupljene podatke kao i da izdaje izvode i prijepise iz atastarskog operata. k

član 8. U djelokrugu ureda za katastar kotarskog narodnog odbora spada: 1. da izradi katastarski operat za cio kotar i da ga stalno odr�ava u suglasnosti sa stvarnim stanjem na terenu; 2. da neposredno prikuplja i obrađuje potrebne podatke za vođenje katastarskog operata; 3. da pregleda, dopunjuje i definitivno provodi kroz katastarski operat promjene prikupljene od strane mjesnih narodnih odbora i da osobama zadu�enim za

; prikupljanje ovih podataka pru�a potrebnu pomoć i instrukta�u4. da izdaje prijepise i izvode iz katastarskog operata.

Određen je zadatak katastra i organizacija djelovanja katastarske slu�be. Katastar se izrađuje za potrebe privrede i odr�ava u suglasnosti sa stvarnim stanjem na terenu.

Propis: Naredba o reviziji katastra i dovođenju katastarskih operata u suglasnost sa stvarnim stanjem

Donositelj: Vlada FNRJ


III.

Na području za koje postoje katastarski podaci, kotarski izvr�ni odbori će preko organa katastarske slu�be, putem revizije dovesti katastarski operat u suglasnost sa stvarnim stanjem na terenu.Na temelju ovih podataka izradit će sumarne popise gospodarstva za svaki M.N.O. gradski i rejonski narodni odbor,

46

koji će sadr�avati za svako gospodarstvo podatke i povr�ine svake kulture i neplodnog zemlji�ta u ukupnoj povr�ini.

upravljaju zemlji�tem obavezne su da

u da prije početka izlaganja pripreme i srede sve potrebne alazi

od njihovom upravom.

ka uprava i geodetske uprave narodnih republika osnovat

i katastra uni�teni, ne trebaju se oduzimati nikakvi radovi, osim razgraničenja općina.

o organizaciji geodetske slu�be N. R. H.

Ovaj posao će se obaviti u sjedi�tima mjesnih i gradskih narodnih odbora putem izlaganja katastarskih operata. Vlasnici (posjednici) odnosno osobe koje na poziv nadle�nog organa pristupe i prijave sve nastale promjene u pogledu vlasni�tva, (posjeda) i upotrebe zemlji�ta. Narodni odbori i drugi organi upravljanja općenarodnom imovinom i upravni odbori zadruga du�ni spodatke o veličini, granicama, kulturama i vlasni�tvu zemlji�ta, koje se np Ovi podaci moraju biti sastavljeni prema stanju na dan 1.siječnja 1948.

Određene su smjernice i rokovi za provedbu revizije katastra. Radi stalnog odr�avanja katastarskog operata u suglasnosti sa stvarsnim stanjem na terenu određene su du�nosti i obveze kotarskih i gradskih odbora, vlasnika (posjednika) odnosno osobe koja upravlja

lji�tem. Za provedbu propisanih zadataka Glavna geodetszemće uprave za katastarsku slu�bu.

Uputstvo Glavne geodetske uprave 1948.g.

Za intenzivno poljoprivredna područja (�itorodni krajevi) reviziju katastra po mogućnosti izvr�iti do 1.lipnja 1948.godine i to izlaganjem katastarskog operata u sjedi�tu općine, a

eizmjerene dijelove i teritoriji gdje su svi podacnp

Propis: UredbaDonositelj: Vlada NR Hrvatske

Objavljeno: 1951.g.

Član 9.

U djelokrug ureda za katastar zemlji�ta spada: 1. da čuva i odr�ava katastarske planove i ostale dijelove operata za svoje teritorijalno područje na način, predviđen uputstvima za odr�avanje katastra zemlji�ta, koje donosi Geodetska uprava pri Vladi Narodne Republike Hrvatske; 2. da neposredno prikuplja, dopunjuje i provodi kroz planove i katastarske operate sve nastale promjene u objektima, povr�inama, kulturi, bonitetu i posjedu zemlji�ta i time odr�ava suglasnost operata sa stvarnim stanjem na terenu; 3. da pru�a raspolo�ive podatke ustanovama, poduzečima i pojedncima za njihove potrebe; 4. da zemlji�no-knj�nim uredima saopćava ustanovljene promjene tehničke naravi radi uno�enja u zemlji�ne knjige; 5. da izdaje prepise,precrte i izvode iz katastarskih planova i operata, kao i da naplaćuje katastarske takse prema postojećim tarifama; 6. da obavlja manje premjere zemlji�tqa u svrhu zadovoljavanja lokalnih potreba;

7. da pregledav a i odobrava radove ovla�tenih i in�injera i geometara na

anje ostojeće izmjere, izrada i odr�avanje katastra zemlji�ta, izvođenje geodetskih radova za otrebe privrede i stručni radovi za određivanje čistog katastarskog prihoda zemlji�ta.

zemlji�ta

premjeravanju zemlji�ta do povr�ine od 25 ha, kao i da ove radove unosi u postojeće planove.

Propisano je koji su zadaci geodetske slu�be, radovi na dr�avnoj izmjeri i odr�avpp

Propis: Uredba o katastruDonositelj: Savezno izvr�no vijeće


47

Član 1.

Katastar zemli�ta izrađuje se na osnovi izvr�ene izmjere i katastarskog lasiranja zemlji�ta. k Katastar zemlji�ta slu�i za te konomske i statističke svrhe, za

Član 2. Katastar zemlji�ta mora se trajno odr�avati u skladu sa stvarnim stanjem na

odručju

velman. Originalni planovi izmjere i podaci triangulacije i nivelmana čuvaju se u

Član 16. kori�tavanja (kulturi) sva plodna zemlji�ta svrstavaju se u:

,

ribnjake i jezer Prema bonitetu (plodnosti) svaka od ovih vrsta dijeli se na osam razreda po

kog klasiranja zemlji�ta ra ji sadr�i slijedeće dijelove:

katastarske općine, ja,

j) spisak uzornih zemlji�ta i

osnivanja katastra zemlji�ta su u

r posjeda i realnih obaveza) i privredni (registar ekonomskih

na snaga i odgovarajući ekonomski rizik, dok se kod katastarskog prihoda

hničke, eizradu zemlji�nih knjiga i kao podloga za oporezivanje prihoda od zemlji�ta.

terenu i obnavljati prema potrebi.

Član 13. la na p Izmjerom zemlji�ta utvrđuju se oblici i povr�ina svih parce

jedne katastarske općine. Parcela je dio zemlji�ta jedne kulture koji pripada istom posjedniku. Premjer treba da dati horizontalnu i vertikalnu sliku terena.

Osnovu izmjere čine dr�avna triangulacija i ni posebnim arhivama republičkih geodetskih uprava.

Prema načinu is a) njive (oranice) b) vrtove, c) voćnjake,

e, d) vinograd e) livade, f) pa�njake i planine g) �ume h) trstike, močvare, a

katastarskim kotarima.

Član 18. ne izmjere i katastars Na temelju podataka izvr�e

iz đuje se katastarski operat, konja granica a) zapisnik omeđiva

b) detaljne skice mjeren c) kopije detaljnih planova, d) spisak parcela, e) posjedovne listove, f) sumarnik posjedovnih listova,

redima, g) raspored po kulturama i raz h) abecedni pregled posjednika,

i) numerički pregled posjedovnih listova, k) spisak koordinata i apsolutnih visina (kota). Dr�avna izmjera slu�i kao podloga tehničkim, ekonomskim, pravnim, poreznim i statističkim potrebama. Izmjerom se dobivaju planovi sa visinskom predstavom terena u propisanom mjerilu i svim elementima potrebnim za izradu katastarskog operata, oporezivanje i zemlji�ne knjige. Poslovi izmjere inadle�nosti Savezne geodetske uprave i Republičkih geodetskih uprava, a odr�avanje je u nadle�nosti općinskih dru�tveno političkih zajednica. Katastar zemlji�ta je porezni (registar obaveza poreza na prihod od poljoprivredne proizvodnje), pravni (registafaktora sa prikazivanjem terena), te se kao takav mora trajno odr�avati u skladu sa stvarnim stanjem na terenu. Porez se utvrđuje na temelju katastarskog prihoda, za razliku od čistog katastarskog prihoda (utvrđuje prihod samo od biljne proizvodnje), kod katastarskog prihoda utvrđuje se prihod pored biljne jo� i od stočne proizvodnje koja se mo�e polučiti na jednoj jedinici povr�ine. Kod utvrđivanja katastarskog čistog prihoda priznaje se u tro�kove i ulo�ena ljudska rad

48

p �kov vi agrotehnike uz amortizaciju zgrada i in

Propis: jeru i katastru zemlji�ta

riznaju u tro e samo materijalni tro�koventara.

Osnovni zakon o premDonositelj: Saveznaq skup�tina SFRJ Objavljeno: Slu�beni list 15/65

Narodne novine 52/71 Najva�nije odredbe zakona : Snimanje detalja vr�i se numeričkim metodama ili fotogrametrijskom metodom, a obuhvaća radove na prikupljanju podataka za horizontalnu i visinsku predstavu zemlji�ta, o polo�aju, obliku, povr�ini, kulturi, korisnicima parcela, o

znatno neslaganje me renu.

�e, gravimetrijske, ere

dalnju kartografsku obradu TA

jere i katastra zemlji�ta kao i njhovo odr�avanje progla�eni za

su poslovi od

zakonom su utvrđene i nadle�nosti pojedinih dru�tveno-političkih

velman) i osnovnu dr�avnu kartu u mjerilu

topografskoj predstavi zemlji�ta u pogledu reljefa, prirodnih i umjetnih podzemnih i nadzemnih objekata, o geografskim i drugim nazivima. osnovu za snimanje detalja numeričkim metodama čini poligonometrijska mre�a a fotogrametrijskom - vezne točke planovi i elaborati se mogu upotrebljavati kada ih ovjeri geodetska uprava originalni planovi slu�e za dobivanje kopija na kojima općinski organi nadle�ni za geodetske poslove provode promjene nastale na zemlji�tu korisnici zemlji�ta na kojemu se vr�i premjer, prije mjerenja du�ni su da o svom tro�ku vidnim i trajnim oznakama obilje�e granice svoga zemlji�ta. podaci itzmjere izla�u se se na javni uvid prije izrade katastarskog operata korisnici zemlji�ta du�ni su da prijave sve promjene na zemlji�tu, nadle�nom

uprave kako bi ovi pravovremeno evidentirali organu geodetske najmanje svake desete godine općinski organ du�an je da provjeri ispravnost evidentiranog stanja na planovima i katastarskom operatu sa stanjem na terenu obnova izmjere i katastra vr�i se onda kada se pojavi

stanjem na teiz đu podataka izmjere i katastarskog operata saIZMJERA OBUHVAĆA

e i mjerenje astrogeodetske mre postavljanje, određivanjrigt onometrijske i nivelmanske mre�e kao osnove izmj snimanje zemlji�ta za izradu originalnih planova i karata izradu i rreprodukciju osnovne dr�avne karte reprodukciju karata i njihovu

STAR ZEMLJI�TA OBUHVAĆA KA katastarsko klasiranje i bonitiranje zemlji�ta izlaganje na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemlji�ta. izradu katastarskog operata.

Zakonom su poslovi izmposlove od općeg interesa za cijelu zemlju. Na osnovi ovog zakona svaka Republika donosi svoj zakon o izmjeri i katastru, koji je u suglasnosti s osnovnim zakonom i svojim specifičnim potrebama. Osnovni zakon precizira i definira sve radove za potrebe izmjere i katastra zemlji�ta. Izmjera zemlji�ta se obavlja po jedinstvenom sustavu radi utvrđivanja podataka potrebnih za horizontalnu i visinsku predstavu terena cijele dr�ave Odr�avanje izmjere i katastra zemlji�ta s obzirom na njihovu namjenuinteresa za cijelu zemlju, te je prema tome za njihovo izvr�enje obavezna funkcija dr�ave. Analogno tome zajednica u poslovima izmjere i katastra zemlji�ta i njihovog odr�avanja : Federacija za osnovne radove (triangulacija, ni1:5000 i 1:10000 Republike za radove izmjere zemlji�ta u svrhu izrade karata i planova u krupnim mjerilima od 1:500-1:5000 i za izradu katastra zemlji�ta. Općine za sve poslove oko odr�avanja izmjere i katastra zemlji�ta. Na osnovu izvr�ene izmjere izrađuje se katastar zemlji�ta, koji treba slu�iti za privredne, upravne i statističke svrhe, te za izradu zemlji�nih knjiga, kao i osnova za utvrđivanje katastarskog prihoda i za druge potrebe dr�avnih organa i građana.

49

Zakonom je izričito propisano da se izmjera mora izvoditi tako da se dobiveni podaci mogu koristiti za dr�avnu izmjeru i katastar zemlji�ta.

matralo se da je ovim zakom izvr�eno spajanje katastarske izmjere i dr�avne izmjere u dnu novu detaljnu topografsko-katastarsku izmjeru koji je najekonomičniji i dru�vu

o na povr�in na Osno jeru i katastru zemlji�ta

Propis: Pravilnik o davanju na uvid određenih podataka premjera i o načinu i

Sjem o koristaaksimaln

bjektima n, jer se njime prikuplja optimalan broj podataka o zemlji�tu ii zemlje i ispod nje.

osnovi člana 5. vnog zakona o prem

postupku njihovog kori�tenja Donositelj: Savezni sekretar za financije


Propisuje koji se podaci izmjere kao i osnovna dr�avna karta mogu davati na javni uvid i način kori�tenja tih podataka od strane zainteresiranih organa, organizacija i građana.

obivanje podataka uvjetovano je davanjem pismene "Obveze" korisnika o načinu ori�tenja i čuvanja ustupljenih mu podataka izmjere i kartografskih publikacija.

e obavezni su voditi evidenciju, k tupljeni p na . Osn jeru i katastru zemlji�ta

Propis: Uredba o načinu čuvanja i kori�tenja podataka premjera i katastra

DkRepublički i općinski uredi nadle�ni za geodetske poslov

ome su us odaci na kori�tenje (Bo�ićnik 1973).

osnovi člana 20 ovnog zakona o prem

zemlji�ta Donositelj: Savezno izvr�no vijeće


Određuje način čuvanja i kori�tenja podacima detaljne izmjere i katastra zemlji�ta.

tvrđuje koje podatke izmjere čuva Savezna geodetska uprava, a koje podatke republičke i o eodetske uvjete pravo koristiti te podatke ak propis ćnik 1973).

Upćinske g uprave. Građani imaju uz određeneo posebnim ima nije ograničeno njihovo izdavanja (Bo�i

Propis: Zakon o premjeru i katastru zemlji�ta Donositelj: Sabor SR Hrvatske

Objavljeno: Narodne novine 39/68.

ropisano da se radovi u nadlP

ke�nosti Republike odnosno, izmjera, izrada i odr�avanje

atastra zemlji�ta te geodetski radovi od općeg značaja u postupku komasacije zemlji�ta o a osnovu a.

5 ici o

bavljaju n srednjoročnih i godi�njih program

.1.1. Praviln katastru

Propis: Pravilnik za dr�avni premjer I deo Triangulacija

Donositelj: Savezna geodetska uprava

Objavljeno: 1951.g

50

Pravilnik je tiskan u tri knjige, tako da se u prvoj knjizi nalaze odredbe: podjeli dr�avnog teritorija na tri koordinatna sustava, podjeli mre�e na redove, točnosti određivanja trigonometrijskih točaka i

• o gustoći postavljanja

Gauss-Krügerovom i Gausform

izjednačenje trigonometrijskog nivelmana propise o izradi skica, karata i kataloga trigonometrijske mre�e

ruga knjig a i računanja u trigonometrijskim obrascima, e tablice za računanje

Pravilnik je izrađen u suradnji vojne i civilne geodetske slu�be

o

• opis terenskih radova • propise za računanja pri prijelazu sa elipsoida na ravninu po

s-Schreiber-ovim formulama kao i direktni i obrnuti geodetski zadatak po ulama Klarka, Benoa i Helmerta

• izjednačenje trigonometrijske mre�e ••

D a sadr�i primjere zapisnika mjerenjsa skicama karata i katalozima, a treć

Propis: Pravilnik za dr�avni premjer II-A de

Osnovni radovi na gradskom premjeru Donositelj: Savezna geodetska uprava

Objavljeno: 1956.g.

Propis: Pravilnik za dr�avni premjer II deo

Opće odredbe o premjeru i propisi o poligonskoj i linijskoj mre�i Donositelj: Savezna geodetska uprava


Propis: Pravilnik za dr�avni premjer III deo

Razgraničenje i snimanje detalja i reljefa zemlji�ta i detaljni nivelman Donositelj: Savezna geodetska uprava


Pravilnici propisuju tehnička pravila kod izmjere i izrade katastra zemlji�ta, koja treba ispuniti da bi se postigla propisana točnost u postupku mjerenja i obrade podataka. Daju �iroke mogućnosti u radu i primjeni onih metoda, koje se u praksi poka�u kao najbolje i najekonomičnije. Uz opće propise o snimanju fotogrametrijskom metodom navedeno je da do dono�enja propisa za fotogrametrijske radove, osnovni radovi, pripreme za snimanje kao i snimanje detalja zemlji�ta fotogrametrijskim metodama, a isto tako i izrada planova, vr�i se prema uputstvima koja se izdaju neposredno od strane ustanove koja je u tehničkom pogledu rukovodi ovim radovima. Pravilnici II, II-a, III dio izdani su kao privremeni propisi, a koristili su se vi�e od dvadeset godina.

51

Slika 16. Obrazac o trigonomertrijskoj točki Prema uputama Geodetske uprave Hrvatske polo�ajni opis trigonometrijskih točaka sastavljaju se na obrascima, koji se razlikuju od onih propisanih Pravilnikom.

52

Propis: Rje�enje o primjeni topografskog i kartografskog ključa pri izradi geodetskih planova i karata krupnih mjerila



Ovim rje�enjem Topografski ključ za planove u mjerilu 1:500; 1:1000; 1:2000 i 1:2500 i Kartografski ključ za osnovnu dr�avnu kartu u mjerilu 1:5000, koji su izdani kao posebne publikacije Savezne geodetske uprave primjenjuju se kao propis.

Propis: Pravilnik o katastarskom klasiranju i bonitiranju zemlji�ta Donositelj: Savezna geodetska uprava


Član 7.

Svaka parcela plodnog zemlji�ta, prema načinu iskori�tavanja, svrstava se u jednu od slijedećih kultura :

ice), njive (oran vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade,

pa�njaci, �ume, trstici i močvare. eplodne povr�ine ne raspoređuju se ni u jednu kulturu. N

Propisan je način na koji se obavlja katastarsko klasiranje zemlji�ta, odabiranje i određivanje kotarskih uglednih zemlji�ta, utvrđuju klasa za svaku kulturu na području katastarske općine, te kako se sastavlja elaborat osnove klasiranja. Bonitiranjem se obuhvaćaju sva zemlji�ta sposobna za poljoprivrednu proizvodnju i vr�i se istovremeno sa katastarskim klasiranjem.

Propis: Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemlji�ta



Član 1.

Podaci premjera i katastarskog klasiranja zemlji�ta izla�u se na javni uvid radi provjeravanja upisanih podataka o korisnicima, vlasnicima ili u�ivaocima zemlji�ta (u daljnjem tekstu:korisnici), kao i o povr�inama, kulturama i katastarskom klasiranju zemlji�ta radi usagla�avanjatih upisanih podataka sa tvarnim stanjem. s

Član 2. Podaci premjera i katastarskog klasiranja zemlji�ta (u daljnjem tekstu: podaci)koji se koriste pri izlaganju na javni uvid sadr�ani su u elaboratu koji ima ove dijelove; 1)spisak kuća

ak korisnika; 2)abecedni odnosno azbučni spiskice; 3)skice detalja ili fotos

4)originalne planove; 5)spisak povr�ina.

Izlaganjem na javni uvid provjeravaju se izmjerom utvrđeni podaci o korisnicima, dopunjavaju podaci koji nisu utvrđeni prilikom izmjere i otklanjaju propusti i nepravilnosti u podacima izmjere (slika 17). Zavr�etkom postupka izlaganja komisija dostavlja �albe na

53

podatke izmjere i katastarskog klasiranja zemlji�ta, sa popisom prigovora i �albi, nadle�nom republičkom organu.

Slika 17. Popisni list koji slu�i za izlaganje i sadr�i podatke utvrđene izmjerom na temelju čl. 42. Uredbe o izradi premjera I katastra zemlji�ta i njihovu odr�avanju

Propis: Pravilnik o tehničkim propisima za izradu originala planova i određivanje povr�ina parcela pri premjeru zemlji�ta



Pravilnikom su utvrđeni tehnički normativi, metode i način rada pri izradi originala planova i određivanju povr�ina katastarskih čestica kod izmjere zemlji�ta. Sadr�i sustav podjele i nomenklaturu listova osnovne dr�avne karte i planova, grafičku točnost, opće odredbe o kartiranju i tablicama za dozvoljena odstupanja. Posebno su obrađene metode određivanja povr�ina, izjednačavanja i dozvoljena odstupanja kod računanja (slika 18).

54

Slika 18. Tablica 4 prilog pravilnika

Propis: Pravilnik o izradi i odr�avanju katastarskog operata Donositelj: Savezna geodetska uprava


Propisuje sadr�aj knji�nog dijela katastarskog operata i postupak same izrade operata.

5.1.2. Organizacija katastarske slu�be

Propis: Uredba o osnivanju Geodetske uprave Donositelj: Vlada NR Hrvatske

Objavljeno: Narodne novine 113/47

član 2.

Zadatak je Uprave: 1. da u skladu s općim dr�avnim i republičkim privrednim planom izrađuje plan geodetske djelatnosti za područje Narodne Republike Hrvatske; da se brine o njegovom izvr�enju kao i iskori�čivanju izvr�nih geodetskih radova; 2. da rukovodi izvođenjem svih geodetskih radova na području Narodne Republike Hrvatske i daje ovla�tenja za njihovo izvođenje; 3. da vr�i slu�bu odr�avanja izmjere (katastarsku slu�bu); 4. da rukovodi poduzećima republičkog značaja i republičkim ustanovama osnovanim u svrhu vr�enja geodetske djelatnosti; 5. da se brine o unapređenju geodetske struke i o izgradnji stručnih kadrova na području Narodne Republike Hrvatske; 6. da raspoređuje stručne geodetske kadrove te vr�i nabavu i raspodjelu geodetskih instrumenata; 7. da prikuplja i čuva elaborate izvr�enih geodetskih radova te ih umno�ava i objavljuje

55

Za veđenje zadataka geodetske slu�be na području NR Hrvatske osnovana je pri V tske G

narodnim odborima

proladi NR Hrva eodetska uprava. Propis: Zakon oDonositelj: Savezna skup�tina SFRJ

Objavljeno: 1953.g.

Tim zakonom slu�ba za katastar uključena je u administrativni aparat narodnih

katastar prote�e samo na dio područja NO otara, na jednu ili vi�e općina, uredi za katastar i ako kotarske ustanove, praktično su se etirali kao ustanove ni�eg ranga (Jonke 1957).

1945.g.

1948.g. redba o organizaciji katastarske slu�be

odbora kotara, kao samostalna slu�na tajni�tva. (pod stručnim nadzorom Geodetske uprave Republike)

Slu�ba za katastar uključena je u administrativni aparat narodnih odbora kotara, kao samostalna slu�ba tajni�tva, pod stručnim nadzorom Geodetske uprave. Teritorijalno uredima za katastar propisana je nadle�nost odlukom I.V.Sabora NRH od 10. prosinca 1955. da području jednog NO Kotara ima dva i vi�e ureda za katastar. S obzirom da se teritorijalna nadle�nost ureda zaKtr •

Geodetski odjel

Ministarstvo građevina NRHrvatske

•U

uredi zakatastar

atske

kotarskih narodnih odbora u skopu tajni�tva izvr�nog odbora

kotarskog narodnog odbora

republička upravaza katastar

savezna uprava za katastar

Glavna geodetska uprava

NRJ pri vladi F Geodetska uprava

i NR Hrvpri vlad

56

• 1951.g.

redba o organizaciji geodetske slu�be NR Hrvatske

1953.g. akon o narodnim odborima

ri redima za katastar propisana je nadle�nost odlukom I.V.Sabora NRH 1955.g. - područje n tara ima dva i vi�e ureda za katastar

1965.g.

1968.g.

U •Z Te torijalno u

d og NO Ko

ured za triangulaciju i nivelman

ured za novu izmjeru zemlji�ta

edi za katastar zemlji�taur i arhivi mapa i geodetskih elaborata

osnivaju se kod kotarskih narodnih odbora

Geodetska uprava

pri vladi NR Hrvatske

narodni odbor kotara katastarska slu�ba kao

samostalna slu�ba tajni�tva

uredi za katastar narodnog odbora kotara(grada)

Geodetska uprava

NR Hrvatske

Republički sekreterijat za financije

Geodetska uprava

Republička Geodetska upra

SR Hrvatske

va

je • •
Uprava (zavod) za katastar i geodetske
poslove općine

57

5.2. Zemlji�no-knji�ni propisi Veliki broj propisa spominju u svojim odredbama zemlji�no knji�nu evidenciju kao

stituciju u kojoj se moraju evidentirati i registrirati utvrđeni pravni odnosi na nekretninama (Krmpotić

SL 64/45; 24/46;10 /56; 55/57 i 10/65

Zak ije SL 36/45; 52/46

Zakon o 70/45

sekvestraciji nad imovinom odsutnih osoba SL 63/46

Zakon 7/51

Zako lje poljoprivre /62 10/65

Zakon o prometu z NN 52/71 ; 52/73

Osno 8/47

Zakon o komasaciji zemlji�ta NN 60/54

Zakon o nasljeđivanju SL 20/55

akon o neva�nosti pravnih propisa donesenih prije 6.04.1941. godinei teljske okupacije

in 1958).

Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji 1/47; 105/48; 21

on o oduzimanju ratne dobiti, stečene za vrijeme neprijateljske okupac

konfiskaciji imovine i izvr�enju konfiskacije SL 40/45;

Zakon o prelazu u dr�avno vlasni�tvo neprijateljske imovine i

Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća SL 98/46; 35/48

o izvr�enju kazni i mjera sigurnosti i odgojno-popravnih mjera SL 4

n o poljoprivrednom zemlji�nom fondu općenarodne imovine i didjeljivanju zemdnim organizacijama SL 22/53 27/53 4/57 46

emlji�ta i zgrada SL 43/65; 57/65; 17/67

vni zakon o o ekspropriaciji SL 2

Propis: Zza vrijeme neprija

Donositelj:


Temeljem ovog Zakona u biv�oj SFRJ i SRH primjenjivali su se kao pravna pravila slijedeći propisi: Zakon o zemlji�nim knjigama, Zakon o zemlji�noknji�nim diobama,

tpisima i pripisima, Zakon o unutra�njem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemlji�nih njiga, Pravilnik za vođenje zemlji�nih knjiga.

ok

Propis: Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji Donositelj: Savezna skup�tina SFRJ

Objavljeno: Slu�beni list 64/45 ; 24/46 ; 101/47 ; 105/48 ; 21/56 ; 55/57 i 10/65

Tim zakonima likvidirani su veliki zemlji�ni posjedi kao i posjedi ustanova, te je utvrđena k mlji�ta, k

Zakon o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području NR

oličina ze oju mo�e imati zemljoradnik i nezemljoradnik.

Propis: Hrvatske

Donositelj: Savezna skup�tina SFRJ

Objavljeno: Narodne novine 111/47; 25/58; 58/57; 62/57 i 32/62

58

Potpuno su eksproprirani i unijeti u font agrarne reforme veliki posjedi tj. takvi,od kojih ukupna povr�ina prelazi 78 j. 316 čhv (45 ha) ili 43 j. 709 čhv (25 ha) obradive zemlje, ako se iskori�ćuje putem zakupa, napolice, pod trećinu ili najamnom radnom snagom. Potpuno su eksproprirani posjedi banaka, poduzeča, dioničarskih dru�tava i rugih privatno-pravnih osobad , osim dijelova ostavljenih za industrijske, ađ

isključivo sredstvo

ve zemlje i do 52 j. 211 čhv (30 ha) �ume. Svi posjedi, koji pripadaju ili slu�e pojedinoj �upi (bogomolji, crkvi)

imumu bradivog zemlji�ta kao i o tome, da se nezemljoradnicima mo�e ostaviti, ako nemaju e brađivan

ivrednom zemlji�nom fondu općenarodne imovine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim organizacijama

gr evinske, naučne, kulturne i druge dru�tveno korisne svrhe kao i posjedi crkava, samostana (manastira) vjerskih i crkvenih ustanova i svih vrsta zaklada svjetovnih i vjerskih.(Član3.) Vlasnicima ovih posjeda, ako nemaju druge imovine niti zanimanja, od čega bi ogli �ivjeti, a prihodi iz ovog posjeda su im bili muzd�avanja, pa bi oduzimanjem ovih posjeda ostali bez sredstava za uzdr�avanje, moglo se je ostaviti pored kuće za stanovanje i ostalog 8 j. 1102 čhv (5 ha) obradive zemlje bilo na istom mjestu ili okolini .(Član 6.) Od postoječih posjeda pojedinih bogomolja, samostana i vjerskih ustanova oduzima se vi�ak preko 17 j. 604 čhv (10 ha) od ukupne povr�ine oranica, vrtova, vinograda, voćnjaka, livada, pa�njaka i �uma. Vjerskim ustanovama (crkvama, samostanima, crkvenim vlastima) većeg povijesne vrijednosti ostavlja se od dosada�njeg njihovog posjeda do 52 j. 211 čhv (30 ha) bradio odnosno crkvenoj općini ili vjerskoj ustanovi smatraju se jednim posjedom. (Član 18.)

Zakonom je određen maksimum poljoprivrednog zemlji�ta uopće (obradivog i �umskog) za zemljoradnike i nezemljoradnike. Propis i �umska zemlji�ta smatra poljoprivrednim emlji�tem jer posebno govori o maksimumu �umskog posjeda, a posebno o maksz

oz mlje za o je, veća povr�ina �umskog posjeda od propisanog maksimuma.

Propis: Zakon o poljopr

Donositelj: Savezna skup�tina SFRJ


Količina obradivog zemlji�ta utvrđuje se po domaćinstvima te se u ukupnu ličinu tog zemlji�ta uračunava kako obradivo zemlji�te starje�ine domačinstva,

6.)

izdvaja i unosi u poljoprivredni emlji�ni fond neće se unositi zemlji�te sa zgradama, izuzev zemlji�ta sa

kotako i obradivo zemlji�te članova njegovog domaćinstva, bez obzira na čije je ime pravo vlasni�tva na zemlji�tu upisano u zemlji�ne knjige. (Član 2.) Zemljoradnici ne mogu imati u vlasni�tvu vi�e zemlje od maksimuma određenog ovim zakonom niti inače koristiti zemlju preko tog maksimuma izuzev slučajeva određenih ovim zakonom.(Član Obradivim zemlji�tem smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i pa�njaci podignuti na obradivom zemlji�tu bilo prema stanju katastra ili stvarnom stanju.(Član 19.) Kod utvrđivanja koje se obradivo zemlji�tezzgradama koje slu�e za njegovo privredno kori�ćenje te se imade voditi računa da se zemlji�ni fond unosi u prvom redu zemlji�te bez zasada, a tek ako to nije moguće, onda zemlji�te sa zasadima.(Član 22.)

Za maksimum obradivog poljoprivrednog zemlji�ta zemljoradnika mjerodavne su odredbe ovog zakona po čijim odredbama u poljoprivredni zemlji�ni fond općenarodne imovine ulazi osim poljoprivrednog zemlji�ta u općenarodnoj imovini i obradivo poljoprivredno zemlji�te zemljoradnika preko 10 ha (17 j. 604 čhv.).Određen je novi - ni�i maksimum

59

obradive zemlji�ne povr�ine zemljoradnika i da se vi�ak preko tog maksimuma ima unijeti u poljoprivredni zemlji�ni fond kao općenarodna imovina na temelju u tu svrhu predviđenog postupka i određenu naknadu.Ujedno se donose odredbe o načinu iskori�tavanja zemlji�ta iz tog fonda. Kako na osnovu ovla�tenja iz člana 4. nisu doneseni

ropisi za područje NR Hrvatske po kojima bi se moglo u nekim slučajevima ostaviti lasnicima vi�e obradivog zemlji�ta, znači da je maksimum određen odredbama ovog

za

Propis: Zakon o komasaciji zemlji�ta

pv

kona.

Donositelj: Sabor NR Hrvatske


Član 1.

Komasacija zemlji�ta provodi se u cilju da se stvaranje većih i pravilnih emlji�nih čestica omogući njihovo ezis

konomičnije obrađivanje i rentabilnije kori�tavanje, kao i da se stvore povoljniji uvjeti za uređenje i razvitak

e komasacijom, imaju se srediti prema ktičnom posjedovnom stanju, ustanovljenom u postupku za ispravak zemlji�ne

Član 13. Povodom komasacije zemlji�ta mora izvođač tehničkih geodetskih radova

se i stvaraju nove ranice katastarskih općina, projektiraju se i izvode nove mre�e pravilnih puteva i kanala

za u i navod astarskih planova i n e ope tarskom procjenom zemlji�ta.

Propis: Odluka o evidenciji nepokretne općenarodne imovine

naselja. U istom cilju uz komasaciju zemlji�ta, gdje je to potrebno izvode se hidrotehničke melioracije i asanacije.

Član 10. U postupku komasacije obnavlja se zemlji�na knjiga. Vlasnički i drugi pravni dnosi, vezani za nekretnine obuhvaćenofaknjige.U tom se postupku mogu provoditi diobe kućnih zadruga i suvlasni�tva. U postupku za ispravak zemlji�ne knjige vr�e se izviđaji kao u redovnom postupku obnavljanja zemlji�nih knjiga.

sastaviti novi katastarski operat za odnosnu katastarsku općinu. U postupku komasacije nema povraćanja u prija�nje stanje niti obnove postupka.

Uklanjaju se sitne katastarske čestice, vr�i se nova izmjera koja uključuje i intravilan, revidiraju se i istodobno stvaraju nove zemlji�ne knjige, arondiraju g

odvodnj njavanje, a svi ti podaci koriste, za izradu novih katove katastarsk rate, sa novom katas

Donositelj: Izvr�no vijeće Sabora


Svrha odluke je da se točno utvrdi sva nepokretna imovina u dru�tvenom vlasni�tvu, rasčisti posjedovno i pravno stanje, stvori osnova za njezino racionalno kori�tenje i omogući vođenje nadzora nad dru�tvenom imovinom. Pod pojmom nepokretne općenarodne imovine, podrazumijevala se sva poljoprivredna i građevinska zemlji�ta u dru�tvenom vlasni�tvu, kao i dru�tveni objekti na njima. Ovom evidencijom bile su

buhvaćene i nekretnine u općoj upotrebi: putevi, rijeke, kanali, parkovi, trgovi, sajmi�ta i sl m odluke a nju je slu�bena i ja

Propis: Odluka o evidenciji nepokretne općenarodne imovine

o. Temelje evidencija o ovoj imovini i o pravima vezanim zvna.

60



Glava III Svi organi, ustanove i druge organizacije kao i ostale pravne i fizičke osobe, koji koriste bilo kakove nekretnine općenarodne imovine, du�ni su na poziv ureda za katastar, u određenom roku pru�iti podatke odnosno predočiti isprave ili druge dokaze o svom pravu dr�anja ili kori�tenja odnosnih nekretnina.

Glava IV Evidencija nepokretne općenarodne imovine u uredima za katastar uspostavit će e usklađivanjem podataka s kojima raspola�u uredi za katastar sa podacima

vom odredbom prenesena je evidencija nepokretne općenarodne imovine u nadle�nost o ave nadle se vodila u raznim o organima).

Propis: Uputstvo za provođenje odluke o evidenciji nepokretne općenartodne imovine

szemlji�nih knjiga i podacima postojeće evidencije o nepokretnoj općenarodnoj imovini općinskih narodnih odbora, zatim pregledom postojećih isprava o toj imovini, kao i reambulacijom, identifikacijom, premjerom i utvrđivanjem kulture tih povr�ina neposredno na terenu.

O

rgana upr �nih za poslove katastra zemlji�ta (do dono�enja ove odluke evidencijapćinskim

Donositelj: Republički sekretar za financije


Član 10.

Za vođenje evidencije slu�e : a) popis parcela u dru�tvenom vlasni�tvu, b) posjedovni listovi sa sumarnim pregledom i c) dosije dokumenata s očevidnikom

elovi katastarskog operata koriste istodobno kao i dijelovi elaborata evidencije. snivanje i odr�avanje upisa u evidenciju nepokretne općenarodne imovine (zemlji�ta) u ključivoj je nadle�nosti geodetsko-katastarske slu�be čime je vođenje brige o dru�tvenoj

im adle�nos rava na ze

Ovim uputstvom propisani su sastavni dijelovi elaborata evidencije kao i njihov sadr�aj, te postupak rada na uspostavljanju evidencije. Pored upute Geodetska uprava NR Hrvatske izdala je raspise 1958. i 1961. godine kojima je regulirala tehniku uspostavljanja i vođenja evidencije nepokretne općenarodne imovine, kao i suradnju na ovom poslu s ostalim zainteresiranim organizacijama. Način vođenja evidencije organiziran je tako da se pojedini dijOis

ovini u n ti ureda za katastar. Zemlji�noj knjizi preostala je evidencija pmlji�tu.

Propis: Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemlji�ta Donositelj: Savezna skup�tina SFRJ


Propisano da građevinsko zemlji�te u gradovima i naseljima gradskog karaktera prelazi u dru�tveno vlasni�tvo �to je provedeno u zemlji�nim knjigama. Prema novoj odluci zemlji�na knjiga je provodila evidenciju na slijedeći način: z.k. tijelo pod A (posjedovnica) "zemlji�te i zgrada" u privatnom vlasni�tvu, dijelili na dva z.k. tijela i to : z.k. tijelo A-I. "zemlji�te" u dru�tvenom vlasni�tvu, i na z.k. tijelo A-II (A-III, A-

61

IV,...) "zgrada" u privatnom vlasni�tvu, u svim slučajevima kad zgrada nije nacionalizirana ili kad se iz nacionalizirane zgrade izuzima jedan ili vi�e stanova (Starčević 1962). Dok se u zemlji�noknji�nom ulo�ku u teretnom listu C (teretovnica), knji�i na zemlji�tu opisanom

listu A (posjedovnica) kao zemlji�noknji�no tijelo AI (jedan) pravo kori�tenja u korist vlasnika a tom zemlji�tu postoj zgrada ili dok nadle�ni organ ne donese rje�enje o predaji zemlji�ta u posjed o

Zakon o odr karaktera

Zakon o određivanju građevinskog zemlji�ta u gradovima i naseljima gradskog karaktera

prostornom uređenju i kori�tenju građevinskog zemlji�ta NN 14/73

P naveden se imovinski odnosi na neizgrađenom g lj

u zgrade opisane kao zemlji�noknji�no tijelo AII (dva), AIII (tri)...., dok n

pćini ili drugoj osobi u korist.

eđivanju građevinskog zemlji�ta u gradovima i naseljima gradskogNN30/68

SL 5/68 i 20/69 NN 52/71

Zakon o

ropisima ih zakona uređivali su rađevinskom zem i�tu.

Propis: Zakon o eta�nom vlasni�tvu Donositelj: Savezna skup�tina SFRJ

Objavljeno: 1959.g.

Zakon o zemlji�nim knjigama i Zakon o unutra�njem uređenju, osnivanju i ispravljanju emlji�nih knjiga iz 1930. g. zabranjivao je vođenje eta�nog vlasni�tva jer suvi�e omplicira vođenje zemlji�nih knjiga (članak zakona). Tek je Zakonom o prijenosu

n iz 1954. legalizirano. Navedeni Zakon sv ama r

zk

ekretnina g. vlasni�tvo nad dijelovima zgradaojim odredb je�ava vođenje evidencije eta�nog vlasni�tva.

Propis: Zakono vlasni�tvu na dijelovima zgrada Donositelj: Zakonodavno-pravna komisija Savezne skup�tine SFRJ

Objavljeno: Slu�beni list 16/59 ; 48/59 ; 12/62 ; 10/65 ; 43/65 (proči�ćen tekst) i 57/65 Narodne novine 52/73

Propisuje način uknji�be prava eta�nog vlasni�tva i uvođenje u sustav zemlji�nih knjiga posebne knjige »E« (knjiga nije uvedena), �to nije bila zapreka za provedbu zatra�ene uknji�be prava vlasni�tva na stanu (ili poslovnom prostoru) kao posebnom dijelu zgrade. Prema članu 37. ovog zakona za uknji�bu vlasni�tva na posebnim dijelovima zgrade potrebno je zemlji�noknji�nom sudu donjeti plan posebnih dijelova zgrade koji mora sadr�avati zemlji�noknji�nu oznaku zemlji�ta na kojem je zgrada podignuta, povr�inu tog zemlji�ta, oznaku zgrade na ulici, kućnom broju i posebnom nazivu, crte�e iz kojih se jasno vidi raspored zgrade prije diobe, oznaku, polo�aj i mjere posebnih dijelova zgrade na

ojima se tra�i uknji�ba eta�nog vlasni�tva kao i oznaku, polo�aj i mjere dijelova zgrade oji slu�e zgradi kao cjelina. Plan posebnih dijelova zgrade mora izraditi stručna osoba rojektantska organizacija, ovla�teni in�enjer, arhitekt, tehničar) i potvrditi nadle�ni

uvela-Josipović 1992).

kk(popćinski organ uprave (�

62

5.3. Ostali propisi Ljestvice katastarskog prihoda su baze za oporezivanje individualnih poljoprivrednih p bvez d poljoprivredne proizvodnje (posjednika). roizvođača i o nika preza na prihod o

Propis: Naredba o odobravanju ljestvica katastarskog prihoda od zemlji�ta Donositelj:

Objavljeno: Slu�beni list 50/64 i 8/65

U posebnom lji�ta za cijelo dr�avno podru(slika 19).

dodatku slu�benog lista tiskane su ljestvice katastarskog prihoda od zemčje i odnose se na pojedine katastralne (procjenbene) kotareve

lji�ta Slika 19. Dio ljestvice katastarskog prihoda od zem

vidljiKoliko se često mijenjala ljestvica katastarskog prihoda vo je iz naredbi koje su

, 36/58

prestale va�iti 1. siječnja 1965.godine: Naredba o odobravanju Ljestvica katastarskog prihoda SL 31/57, 9/58, 30/58Naredba o odobrenju izmjena Ljestvica katastarskog prihoda SL 3/59 Naredba o izmjenama Ljestvica katastarskog prihoda SL 22/59 Naredba o dopunama Ljestvica katastarskog prihoda SL 32/59

63

Naredba o izmjenama i dopunama Ljestvica katastarskog prihoda SL 49/59 a SL 13/60

aredba o izmjenama i dopunama Ljestvica katastarskog prihoda SL 48/60 aredba o izmjenama i dopunama Ljestvica katastarskog prihoda SL 36/61

N zmjenamaNaredba o izmjenama Ljestvica katastarskog prihoda SL 49/62 Naredba o izmjenama Ljestvica katastarskog prihoda SL 11/63

r

Naredba o izmjenama i dopunama Ljestvica katastarskog prihodNN

aredba o i Ljestvica katastarskog prihoda SL 41/61

P opis: Zakon o dru�tvenom doprinosu i porezima Donositelj:

Objavljeno: 1952.g.

Član 21.

Ovi zuređiva osjedovnom smislu te utvrđivanje novog elemZa utvrđsa sljede pa :

- podaci o prinosima za utvrđivanje prihoda od biljne proizvodnje utvrđivat će se za

čne proizvodnje......

N snovnim ve visine katastarskog p usob lo područje FNRJ, (koliko su to omogućavali raspolo�ivi elementi upotrebe), te primjenjene u novom sustavu oporezivanja

oljoprivredne proizvodnje.

Prihod od zemlji�ta utvrđuje se prema povr�ini zemlji�ta,njegovoj kakvoći (bonitetu) i vrsti obrade (kulturi), odnosno na osnovu katastra zemlji�ta (katastarski prihod).

m akonom vraćen je sustav oporezivanja prema katastarskom prihodu, odnosno nje katastra zemlji�ta u tehničkom i p

enta visine prihoda. ivanje katastarskog prihoda propisana je jedinstvena metodologija, koja je polazila ćih osnovnih princi

- umjesto čistog katastarskog prihoda utvrđivat će se katastarski prihod, koji obuhvaća i biljnu i stočnu proizvodnju

područje katastarskih kotareva, dok će podaci o stočarstvu utvrđivati za područje upravnih kotareva

- nove visine katastrarskog prihoda trebaju biti jedinstvene na jedinicu povr�ine u kojima će biti uključen prihod od biljne i od sto

a ovim o postavkama određene su tokom 1953.godine norihoda i međ no usklađene za cije

p

Propis: Zakon o iskori�tavanju poljoprivrednog zemlji�ta Donositelj: Savezna skup�tina SFRJ


Član 21. propisuje za čitavu FNRJ kako se imaju provoditi komasacije. Cilj je da se stvaranjem većih i pravilnih zemlji�nih čestica omogući ekonomična obrada poljoprivrednog zemlji�ta i da se stvore povoljniji uvjeti za razvitak poljoprivrednih naselja. Ti se radovi vr�e onda, kada se propisima o arondaciji ne mo�e izvr�iti uređivanje i

iz dru�tvenih sredstava.

zaokru�ivanje zemlji�ta poljoprivrednih organizacija, ili kada se zbog postojećih posjedovnih odnosa ili zbog velike razbacanosti zemlji�nih čestica ne mo�e organizirati proizvodnja, koja osigurava dru�tvenu rentabilnost ulo�enih sredstava na područjima gdje je odobreno izvođenje, gdje se izvode ili su izvedeni melioracijski radovi

64

Zahtjev za provedbu komasacije mo�e staviti poljoprivredna organizacija ili organ, a rje�enje o tome donosi NOO. Isti imenuje komasacijsku komisiju, a za predsjednika suca kotarskog suda, za provedbu tog postupka. Izvr�na vijeća republika donose potonje propise

uvjetima za takvo rje�enje, jer se protiv istog ne mo�e voditi upravni spor. U tom postupku izuzeti su prigovori i zahtjevi u pogledu vlasni�tva, posjeda i tereta

tica te se upućuju na redovni sudski postupak. Uzima se stanje u emlji�nim i drugim knjigama, jedino o posjedu, povr�ini, kulturi i sl. (stvarno stanje).

�ini domaćinstva,

rta,

lji�nu knjigu. Zemlji�na knjiga provodi promjene na temelju podataka (prijavnih listova i rje�enja) koje dobiva od ureda za katastar, Narodnih odbora i sudova. Promjene koje se nisu provodile na planovima, nego samo u pisanom dijelu evidencije (zemlji�noknji�nim ulo�cima) čime evidencija nije jedinstvena i potpuna, te ne odgovara stvarnom stanju.

o

katastarskih česz

5.4. Rezime Katastar zemlji�ta vodi evidenciju o zemlji�tu po posjedniku, starjeorganu upravljanja (dr�avnom, zadru�nom, dru�tvenom i privatnom), te upravnom i katastarskom području, obzirom na zajedničke karakteristike koje ima svako zemlji�te (povr�inu, kulturu, klasu i katastarski prihod). Odr�ava upise o zemlji�tu (nekretninama) u suglasnosti s stvarnim stanjem na terenu, putem reambulacija i revizija. Svi imovinsko-pravni odnosi na zemlji�tu rje�avaju se na temelju geodetskih nacugovora i drugih isprava koje odgovaraju stvarnim pravima, a da nisu evidentirane u slu�benoj evidenciji. Prava vlasni�tva i posjedovanja u potpunosti su za�tićena i bez upisa u zemlji�nu knjigu, �to znači da su stvarni posjednici (tkz. izvanknji�ni vlasnici), u svojim pravima potpuno izjednačeni s posjednicima-vlasnicima upisanim u zem

65

6. SR Hrvatska • Socijalistička Republika Hrvatska

Dono�enjem novog Ustava, odnosno izdvajanjem iz Savezne administracije, na području SR Hrvatske geodetska djelatnost ima potpunu samostalnost.

Propis: Zakon o preuzimanju saveznih zakona kojima se uređuju odnosi o kojima po Ustavnim amandmanima XX do XLI na Ustav SFRJ odlučuju republike

Donositelj: Sabor SR Hrvatske


Ustavnim promjenama 1971.godine prenijeto je pravo na republike i pokrajine da samostalno uređuju propise o izmjeri, pa je nakon toga svaka od njih mogla donijeti svoje republičke, odnosno pokrajinske zakone i tehničke pravilnike o izmjeri i katastru zemlji�ta.

Propis: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i djelovanju saveznih organa uprave i saveznih organizacija

Donositelj:


Odredbama ovog zakona prestala je djelovati Savezna geodetska uprava kao savezni organ uprave nadle�an za geodetske poslove.

6.1. Geodetsko-katastarski propisi Donjet je novi zakon, koji definira organizaciju i nadle�nost pri izvođenju izmjere zemlji�ta i jamči javnost katastra zemlji�ta kao slu�bene evidencije o zemlji�tu. Zakonom su uređeni i geodetski poslovi, koji ne predstavljaju poslove izmjere i katastra zemlji�ta, ali su usko povezani s geodetskom izmjerom. Poslovi koji se se oslanjaju na mre�u stalnih geodetskih točaka i utječu na promjenu podataka registriranih u grafičkoj i opisnoj dokumentaciji geodetske izmjere i katastra zemlji�ta. Uredba o izradi premjera i katastru

zemlji�ta i o n odr�avanju jihovomSL 44/67

Zakon o premjeru i katastru zemlji�ta NN 39/68 Osnovni zakon o premjeru i katastru

zemlji�ta SL 15/65 ; NN 52/71

Propis: Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemlji�ta



66

Član 2. Izmjerom područja Republike Hrvatske utvrđuju se mjerni i opisni podaci o zemlji�tu određenog sadr�aja i oblika, radi kori�tenja tih podataka za izradu planova i karata, za potrebe prostornog uređenja i kori�tenja građevinskog zemlji�ta, za izradu katastra zemlji�ta i drugih prostornih evidencija, za tra�ivačke radove i za druge potreb

o zemlji�tu onako kako je načeno u dokumentaciji izmjere i katastra zemlji�ta.

čina iskori�tavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog

e dio zemlji�ta koje se iskori�ćuje na isti način i

ačena je brojem katastarske čestice i nazivom tastarske općine u kojoj le�i.

zemlji�ta samo na osnovi

u, zemlji�ta smatra se kao točno stanje oje proizlazi iz katastarskog operata.

o općem upravnom postupku), a potrebite su za

i tek po izdavanju rje�enja

đu podataka izmjere

izacije udru�enog da osnovane po I. V. Sabora, predstavljaju upravnu geodetsku slu�bu.

Propis: mjenama i dopunama Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru

isČlan 11.

Javne isprave kojima sudovi i drugi organi rje�avaju o pravima na zemlji�tu i drugim nekretninama moraju sadr�avati oznake i podatke

e.

oz

Član 32. Katastar zemlji�ta sadr�i podatke o zemlji�tu u pogledu njegova polo�aja, oblika, povr�ine, naprihoda i korisnika. Podaci iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se, obrađuju i evidentiraju u katastru zemlji�ta u odnosu na katastarsku česticu (parcelu) zemlji�ta (u daljnjem tekstu : katastarska čestica). Katastarska čestica jpripada istom korisniku. Svaka katastarska čestica oznka

Član 68. Promjena na zemlji�tu mo�e se provesti u katastru rje�enja organa uprave nadle�nog za geodetske poslove. Dok se ne provedu promjene u katastrk

Zakon definira katastar zemlji�ta kao dio sustav informiranja u kojem se prikupljaju, obrađuju i iskazuju podaci o zemlji�tu, kao i neke činjenice vezane za njega. Poslovi izmjere i katastra zemlji�ta dijele se na stručne i upravne. Stručni poslovi obuhvaćaju geodetske radove i poslove klasiranja i bonitiranja zemlji�ta. Upravni poslovi su radnje koje se provode na temelju propisa (Zakonformiranje i odr�avanje katastra zemlji�ta. Prihvaćen je princip da se promjena nastala na zemlji�tu mo�e provesti u katastarskom operatu samo na temelju rje�enja organa općinske uprave nadle�nog za geodetske poslove. Rje�enja koja donose sudovi ili nadle�ni organi uprave, a kojima se uređuje vlasnički i drugi odnosi na zemlji�tu smatraju se prijavom promjene nadle�nog katastra mogu se provesti u katastarskom operatu. Definirana je i potreba trajnog odr�avanja izmjere i katastra zemlji�ta sukladno stvarnom stanju na terenu time da točnost odr�avanja mora odgovarati točnosti s kojom je izvr�ena izmjera. Obnova katastra provodi se pri pojavi znatnih neslaganja izmei katastra zemlji�ta upisanih u katastarskom operatu i stanja na terenu. Općinski organi uprave nadle�ni za geodetske poslove i geodetske organra

Zakon o izzemlji�ta



Članak 73. mijenja se i glasi Organ općinske uprave nadle�an za geodetske poslove neće provesti u katastarskom operatu promjene u obliku i povr�ini katastarske čestice ako je ta promjena protivna prostornom planu odnosno urbanističkim uvjetima građenja. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako su na katastarskoj čestici već izgrađeni objekti trajnog karaktera, a izgradnja tih objekata nije u skladu s prostornim planom odnosno urbanističkim uvjetima građenja, organ općinske uprave

67

nadle�an za geodetske poslove utvrdit će promjenu i provesti je u katastru zemlji�ta, radi odr�avanja suglasnosti podataka izmjere i katastra zemlji�ta sa stvarnim stanjem na terenu, i o tome će obavijestiti općinski organ uprave dle�an za poslove urbanizma.

torni plan, ali koje je posebnom odlukom dređeno za izgradnju i razvoj grada ili naselja.

jihovih usluga, u sastavu, broju i na način utvrđenim statutom tih organizacija.

N lanka 93b. Propis:

ma u suodlučivanju sudjeluju predstavnici sluga

na

Promjenom navedenog članka Zakona za područja katastarske općine, obuhvaćene prostornim planom odnosno urbanističkim uvjetima građenja, ograničeno je provođenje u katastarskom operatu svake promjene nastale u obliku i povr�ini katastarske čestice, ako se s promjenom nije suglasio općinski organ nadle�an za poslove urbanizma. Ograničenje se prote�e i za područja za koja nije donesen proso

dodaje se Članak 93 b. U organizacijama udru�enog rada za izmjeru i izradu katastra zemlji�ta, koje odredi Izvr�no vijeće Sabora, u suodlučivanju o utvrđivanju i ostvarivanju zajedničkih ciljeva, osnovnoj namjeni kori�tenja sredstava, programima razvoja i osnovnim uvjetima stjecanja dohotka i poslovanja sudjeluju predstavnici korisnika n

a temelju čOdluka o određivanju organizacija udru�enog rada za geodetsku izmjeru katastra zemlji�ta u kojikorisnika njihovih u

Donositelj: Izvr�no vijeće sabora


Kojom su određene slijedeće organizacije: Zavod za fotogrametriju-Zagreb, Geodetski zavod-Osijek, Zavod za izmjeru zemlji�ta-Split i Geodetski zavod-Rijeka, da sudjeluju u suodlučivanju o utvrđivanju i ostvarivanju zajedničkih ciljeva, osnovnoj namjeni kori�tenja

eodetske slu�be građena je u novi oblik dru�tveno pilitičke zajednice (Zajednicu općina).

nom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom

sredstava, pragramima razvoja i osnovnim uvjetima stjecanja dohotka i poslovanja. Prihvaćenim dopunama poslovi dr�avne izmjere, izrade i odr�avanja katastra zemlji�ta progla�eni su poslovima od posebnog dru�tvenog interesa. Institucija gu

Propis: Zakon o samostalDonositelj: Sabor SR Hrvatske


Odredbama ovog Zakona ukinuti su članci 94.;96.;97.i 99. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemlji�ta, čime je obavljanje geodetskih poslova izjednačeno s ostalim

jelatnostima.

.1.1. Pravilnici, uredbe, uputstva i naredbe

ojedine faze rada u cijelom postupku obavljanja izmjere i izrade katastra emlji�ta.

d

6 Propisima koji su doneseni na temelju novog Zakona (tzv. tehnički propisi) uređene su detaljno pz

68

Propis: čuvanja i kori�tenja podataka geodetske izmjere i Uredba o načinukatastra zemlji�ta



Član 1. Ovom uredbom propisuje se način čuvanja i kori�tenja podataka geodetske izmjere i katastra zemlji�ta (u daljnjem tekstu: podaci).

Ako način čuvanja i kori�tenja određenih d

podataka posebnim propisima rugačije određen, primjenjivat će se ti propisi.

e ispostave i na koji

u posebnim arhivima i čuva uz mogućnost izuzetnog kori�tenja kad a to nastane potreba.

Propis: davanju na kori�tenje

a zemlji�ta

Uredbom je određeno koje će podatke (dokumentaciju) čuvati Dr�avna geodetska uprava odnosno �upanijski uredi za katastarsko-geodetske poslove i njihovnačin će omogućavati njihovo kori�tenje zainteresiranim strankama. Dokumentaciju izmjere i katastra zemlji�ta čine originalni podaci izrađeni i prikupljeni detaljnom izmjerom, klasiranjem i bonitiranjem zemlji�ta, kao i planovi, karte i drugi akti utemeljeni na podacima utvrđenim pri izmjeri. Trajno se odr�ava sukladno stvarnom stanju na zemlji�tu ili arhiviraz

Uputstvo o obrascu za vođenje evidencije opodataka geodetske izmjere i katastr

Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave


1.Organi uprave nadle�ni za geodetske poslove vode evidenciju o davanju na kori�tenje podataka geodetske izmjere i katastra zemlji�ta (u daljnjem tekstu odacip ) prema obrascu koji je od�tampan uz ovo uputstvo i čini njegov sastavni

j tajnosti te datum i broj pod kojim je u rud�benom zapisniku zaprimljen zahtjev.

a

dio.

Obrazac za vođenje evidencije sadr�i: redni broj korisnika, naziv i adresu korisnika, datum izdavanja, vrstu izdatog podatka, stupanu

Propis: Pravilnik o kartografskim znakovimDonositelj: Direktor Republičke geodetske uprave

Objavljeno: Narodne novine 24/76 ; 52/89

Član 2.

Za prikazivanje sadr�aja planova i karata iz člana 1. ovog pravilnika koji se izrađuju automatskom obradom podataka (pomoću elektronskih računala, automatskih crtača i sl. mogu se primjenjivati i kartografski znakovi koji nisu sadr�ani u birci kartografskih znakova, ali samo uz obvezatno obja�njenje svakoga takvog

ično, vodovi i objekti koji im pripadaju, kratice naziva te povi slova i brojeva (slika 20).

Zznaka na svakom listu plana odnosno karte. Sadr�aj topografsko-katastarskih planova, osnovne dr�avne karte i topografskih karata malih mjerila prikazuju se pomoću kartografskih znakova sadr�anih u Zbirci kartografskih znakova, koja je sastavni dio pravilnika. Zbirkom su obuhvaćene stalne geodetske točke i linije mjerenja, tlo i zemlji�ni oblici, vode i objekti uz njih, kulture na zemlji�tu, granične linije i oznake, zgrade, prometnice i objekti uz njih, kulturno-povijesni i vjerski objekti i nakovi, industrija rudarstvo i slz

ti

69

Slika 20. Kartografski znaci na digitalnom listu katastarskog plana

nog dijela katastarskog operata

Propis: Pravilnik o izradi i odr�avanju knji�Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave


Član 2.

Katastarski operat sadr�i podatke o katastarskim česticama u pogledu njihovih brojeva, njihova naziva, povr�ine, načina iskori�tavanja odnosno katastarske ulture, prokko

izvodne sposobnosti odnosno katastarske klase, katastarskog prihoda i risnika.

klasiranjem zemlji�ta i utvrđenih u postupku njihova laganja na javni uvid.

tastarski oper

lasama zemlji�ta;

list, sumarnik posjedovnih listova, pregled po katastarskim kulturama i klasama zemlji�ta

Član 3.

Katastarski operat izrađuje se na temelju podataka dobivenih katastarskom zmjerom i katastarskim iiz

Član 10. Ka at sadr�i ove dijelove:

1. popis katastarskih čestica; 2. posjedovne listove; 3. sumarnik posjedovnih listova;

4. pregled po katastarskim kulturama i k 5. abecedni popis korisnika zemlji�ta.

Pravilnik je podijeljen u četiri dijela tako da su u prvom dijelu dane opće odredbe o izradi i odr�avanju knji�nog dijela katastarskog operata. U drugom dijelu propisana su pravila za izradu katastarskog operata, koji treba sadr�avati popis katastarskih čestica, posjedovni

70

te abecedni popis korisnika zemlji�ta. Dok je odr�avanje katastarskog operata propisano u trećem dijelu pravilnika.

Propis: Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemlji�ta

Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave Objavljeno: Narodne novine 41/78

Član.5

Organu koji obavljanizlaganje dostavljaju se, za potrebe izlaganja, ovi ije ovi elaborata i a: d l zmjere i klasiranja zemlji�t - skice detaljnog snimanja; - abecedni popis korisnika; - registar klasiranja zemlji�ta; - popis povr�ina; - popisni listovi Pored dijelova elaborata iz stavka 1.ovoga članka organu koji obavlja izlaganje dostavlja se i kopija topografsko-katastarskog plana u izradi (u daljnjem tekstu: katastarski plan).

Pravilnik definira postupak izlaganja i u slučajevima izvr�ene obnove izmjere i klasiranja zemlji�ta. Izmjenama i dopunama Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemlji�ta propisano je da izlaganje podataka na javni uvid utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim klasiranjem zemlji�ta obavlja, umjesto Komisije za izlaganje, organ općinske uprave nadle�an za geodetske poslove. Poslovi izlaganja na javni uvid smatraju se upravnim poslovima i u tom postupku se osim odredaba iz članova 54.-59. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemlji�ta, moraju primjenjivati i načela Zakona o općem upravnom postupku u pogledu dono�enja rje�enja, �albi i rokova.

Propis: Pravilnik o omeđavanju katastarskih općina Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave


Član 2.

Granice katastarskih općina čine stalni, prirodni ili izgrađeni objekti (vodotoci, vododjelnice, prometnice i dr.) ili međne linije katastarskih čestica zemlji�ta.

Član 5. Omeđivanje katastarskih općina sastoj se od : - utvrđivanja granica katastarskih općina na terenu;

biljegama; - obilje�avanja granica katastarskih općina na terenu trajnim - opisa granica katastarskih općina u zapisniku o omeđavanju.

Komisija za omeđivanje katastarske općine omeđuje područje katastarske općine koje odredi skup�tina općine. Pravilnikom je propisan način omeđivanja katastarske općine

dnosno kako se obavlja stručni posao opisa i obilje�avanja na terenu (slika 21). o

71

Slika 21. Vrste biljega koje se postavljaju i naslovna stranica zapisnika

Propis: Pravilnik o katastarskom klasiranju zemlji�ta Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave


Član 6.

Svaka katastarska čestica plodnog zemlji�ta ili njezin dio svrstava se katastarskim klasiranjem, prema načinu iskori�tavanja, u neku od ovih

ra: katastarskih kultu - oranica;

- vrt; - voćnjak; - maslinjak; - vinograd; - livada; - pa�njak; - �uma; - trstik.

Članak 28.

Kotarska uzorna zemlji�ta odabiru se za sve katastarske klase i njihove varijacije u svakoj katastarskoj kulturi. Kotarska uzorna zemlji�ta odabiru se na samom terenu počev�i uvijek s prvom katastarskom klasom svake katastarske kulture. Pravilnik propisuje postupak katastarskog klasiranja zemlji�ta kojim se utvrđuje način iskori�tavanja odnosno katastarska kultura i proizvodna sposobnost svake katastarske čestice plodnog zemlji�ta. Prema kojim značajkama se utvrđuju pojedine katastarske kulture (voćnjaci su zemlji�ta zasađena voćkama), zemlji�ta koja se ne klasiraju (ceste, potoci, igrali�ta i dr.) i njihovo označavanje kraticama (»vć« ; »npl.kamenjar«...). Propisuje koja su prirodna svojstva zemlji�ta i ostali prirodni uvjeti za proizvodnju te gospodarske uvjete koji utječu na proizvodnju. Osnove za katastarsko klasiranje koju čine uzorna zemlji�ta za svaku katastarsku klasu i način na koji se utvrđuje.

72

ropis: Pravilnik o bonitiranju zemlji�ta Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave


Članak 6.

Svrstavanje zemlji�ta u bonitetne klase i podklase vr�i se na osnovi svojstava tla, klime, reljefa i određenih ostalih prirodnih uvjeta za oljoprivrednu ili �umsku proizvodnju. p

Članak 31. Osnovu za bonitiranje zemlji�ta čine uzorna zemlji�ta na području Republike za svaku bonitetnu klasu i podklasu, koja se utvrđuje na reprezentativnim rudinama odnosno katastarskim česticama (republička bonitetna uzorna zemlji�ta). Nakon utvrđivanja republičkih bonitetnih uzornih zemlji�ta utvrđuje se bonitet ostalog zemlji�ta po mjerilima za bonitiranje zemlji�ta tako, da svaka bonitetna klasa i podklasa toga zemlji�ta odgovara utvrđenoj bonitetnoj klasi i podklasi republičkog bonitetnog uzornog zemlji�ta.

Propisuje mjerila i osnovu za bonitiranje zemlji�ta sposobnog za poljoprivrednu ili �umsku proizvodnju i svrstavanje toga zemlji�ta prema plodnosti u bonitetne klase i podklase.

6.1.2. Propisi o katastru vodova Pravilnik o metodama i načinu rada

pri premjeru podzemnih instalacija i objekata SL 48/68

Pravilnik o katastru vodova NN 52/89

Kartografski znaci za vodove

Pravilnik o izradi i odr�avanju katastru vodova NN 2/77

NN 52/89

Zakon o katastru vodova NN 50/88

Zakon o katastru vodova NN 44/73 ; 34/79

Propis: Zakon o katastru vodova Donositelj: Sabor SR Hrvatske


Član 10.

Izrada katastra vodova obuhvaća geodetsku izmjeru postojećih vodova i sastav elaborata katastra vodova. Geodetskom izmjerom vodova utvrđuju se njihov polo�aj i dimenzije. Elaborat katastra vodova sadr�i grafičke, numeričke i opisne podatke o vodovima na području grada ili naselja gradskog karaktera, odnosno na ostalom odručju općine. p

Član 13. Radovi na geodetskoj izmjeri vodova i na izradi elaborata katastra vodova izvode se po odredbama propisa o geodetskoj izmjeri zemlji�ta i po odredbama ovog akona i propisa donesenih na njihovoj osnovi. z

73

Zakonom je utvrđeno koji vodovi trebaju biti obuhvaćeni evidencijom i registrirani u katastru vodova. Obvezuje korisnike vodova da moraju uspostaviti evidenciju o vodovima koje koriste i to tako da se mogu koristiti i za potrebe uspostavljanja katastra vodova, kao javne evidencije o vodovima. Izmjene i dopune Zakona o katastru vodova odnose se na preciznije utvrđivanje nadle�nosti općinskih organa uprave nadle�nih za geodetske poslove u oblasti čuvanja i odr�avanja dokumentacije katastra vodova. Ukidanje obveze općinskih skup�tina da u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu Zakona zavr�e izradu katastra vodova.

Propis: Pravilnik o izradi i odr�avanju katastra vodova Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave


Član 11.

U dokumentaciji izmjere vodova i elaborata katastra vodovi se prikazuju pomoću kartografskih zanakova i boja tu�a sadr�anih u Zbirci kartografskih znakova, koja je objavljena kao poseban prilog Pravilnika o kartografskim nakovima ("Narodne novine", broj 24/76) i koja čini njegov sastavni dio. z

U pravilniku je detaljno propisano koji su vodovi predmet evidencije u katastru vodova, zatim način izmjere ovih vodova, sastavne dijelove elaborata katastra vodova te način njihove izrade i odr�avanja u suglasnosti sa stanjem u stvarnosti.

Propis: Zakon o katastru vodova Donositelj: Sabor SR Hrvatske


Član 1.

U katastru vodova evidentiraju se vodovi polo�eni na zemlji, nad zemljom, pod zemljom i pod vodom (vodovi električne energije, telekomunikacija, vodovoda, kanalizacije, toplovoda, plinovoda i tekućih goriva). Pod vodovima smatraju se u smislu ovog zakona i objekti �to pripadaju odovima. v

Sadr�aj i način vođenja evidencije vodova utvrđuju korisnici vodova svojim aktima i moraju sadr�avati geodetski snimak vodova i podatke o tehničkim osobinama vodova. Evidenciju koju vode �upanijski uredi za katastarsko-geodetske poslove odnosno katastarski uredi sadr�i geodetske snimke svih vodova i osnovne podatke o njihovim tehničkim osobinama te podatke o nazivu i sjedi�tu korisnika vodova. Ujedno su du�ni omogućiti uvid u podatke evidencije, odnosno dati te podatke na kori�tenje pravnim i civilnim osobama, kada su im ti podaci potrebni u obavljanju poslova. Uvid u podatke odnosno njihovo kori�tenje mo�e se uskratiti odnosno ograničiti samo ako je to predviđeno posebnim propisima.

Propis: Pravilnik o katastru vodova Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave

Objavljeno: Narodne novine 52/89 n 4. Čla

Geodetsko snimanje vodova obuhvaća. - snimanje prelomnih te početnih i krajnjih točaka vodova (horizontalni polo�aj vodova),

74

- snimanje prelomnih točaka po visini na tjemenima podzemnih vodova a kod vodova kanalizacije i na dnu kalote voda; - snimanje objekta �to pripadaju vodovima.

Član 7. Evidencija vodova �to ju za područje općine vodi općinski organ uprave nadle�an za geodetske poslove sadr�i : - popis vodova - popis korisnika vodova, - katastarske planove vodova, - pregledne karte vodova

Pravilnikom je propisano kako se vr�i geodetska izmjera vodova te kako se izrađuje i vodi evidencija o vodovima i �to se sve podrazumijeva pod vodovima. Kao sastavni dio pravilnika su i kartografski znaci za vodove s uputama za crtanje i pravilima za opis preglednih karata vodova (slika 22). Također navodi da se primjenom elektroničke obrade podataka mora osigurati točnost i cjelovitost evidencije propisane pravilnikom.

Slika 22. Kartografski znaci za vodove vrelovoda i parovoda

6.2. Zemlji�no-knji�ni propisi

Propis: Zakon o prometu zemlji�ta i zgrada Donositelj: Sabor SR Hrvatske


Odredbama zakona poljoprivredna zemlji�ta se ne mogu otuđivati ako zakonom nije drukčije određeno, građevinska zemlji�ta u dru�tvenom vlasni�tvu ne mogu se otuđivati, ali se mogu stjecati prava određena zakonom (pravo kori�tenja), dok objekti u dru�tvenom vlasni�tvu mogu biti u prometu pod uvjetima određeni ovim zakonom. Građevinskim zemlji�tem smatra se zemlji�te koje se nalazi u u�em građevinskom području gradova i naselja. Skup�tina općine mo�e građevinsko zemlji�te u dru�tvenom vlasni�tvu davati na kori�tenje građanima radi podizanja obiteljske kuće, kao i drugim dru�tveno političkim institucijama radi podizanja objekta za njihove potrebe. Nositelju

75

prava vlasni�tva odnosno prava kori�tenja objekta podignutog na dodijeljenom zemlji�tu prelazi i pravo kori�tenja zemlji�ta.

Propis: Zakon o građevinskom zemlji�tu Donositelj: Sabor SR Hrvatske


Određuje da se prostornim planom ili posebnom odlukom općinske skup�tine (zamjenjuje prostorni plan), moraju odrediti granice područja u gradovima i naseljima gradskog karaktera na kojem će se sva zemlji�ta prenijeti u dru�tveno vlasni�tvo.

6.3. Ostali propisi Osnovni zakon

o utvrđivanju katastarskog prihoda S.L.52/64 NN 52/71 Zakon o načinu utvrđivanja

katastarskog prihoda NN 45/66

Zakon o utvrđivanju katastarskog prihoda NN 44/73

NN 13/88 NN 108/95 Uputstvo o načinu utvrđivanja katastarskog prihoda NN 54/74 NN 15/88

Zakon o utvđivanju vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda NN 47/67

Zakon o utvđivanju vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda NN 52/88

Odluka o valorizaciji katastarskog prihodaNN 50/83 i 48/87

Propis: Zakon o utvrđivanju katastarskog prihoda Donositelj: Sabor SR Hrvatske

Objavljeno: Narodne novine 44/73 ; 13/88 ; 108/95

Član 1. Katastarski prihod je prosječan prihod kojega ostvaruje sa zemlji�ta njegov vlasnik, posjednik ili u�ivalac, uz uobičajeni način gospodarenja.On se utvrđuje na način propisan ovim zakonom, kao i propisima donjetim na osnovi njega.

Član 2. Katastarski prihod slu�i kao osnovica za utvrđivanje dohotka od poljoprivrede i �umarstva za osobe iz članka1. ovoga Zakona, kao i za druge svrhe određene akonom, odnosno aktima jedinica lokalne samouprave. z

Član 3. Katastarski prihod jednog zemlji�ta obuhvaća prihod od biljne proizvodnje i ihod od stočarstva. pr

76

Prema zakonskoj definiciji, katastarski prihod je normirana kategorija osobnog dohotka koji ostvaruje vlasnik, nosilac prava kori�tenja ili u�ivalac nekog poljoprivrednog ili �umskog zemlji�ta. Slu�i kao osnovica za razrez i naplatu poreza iz osobnog dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Koristi se i u drugim slučajevima kao mjerilo imovinske sposobnosti pojedinca (pravo iz oblasti socijalne za�tite i slično). Odredbama ovog Zakona točno je definirano �to se smatra prihod od biljne proizvodnje i kako se utvrđuje odnosno prihod od stočarstva, koji se posebno ne utvrđuje za pojedinačno individualno domačinstvo, već se prihod utvrđuje samo za �iru regiju ili cijelo područje Republike Hrvatske. Također su navedeni elementi koji su značajni za utvrđivanje prihoda od biljne proizvodnje za jedno poljoprivredno ili �umsko zemlji�te. Za svaki katastarski kotar utvrđuje se ljestvica katastarskog prihoda to jest novčana vrijednost katastastarskog prihoda za svaku klasu pojedine katastarske kulture za povr�inu od jednog hektara. Na osnovi utvrđenih ljestvica, katastarski prihod obračunava se za svaku katastarsku česticu plodnog zemlji�ta i upisuje u katastarski operat.

Propis: Uputstvo o načinu utvrđivanja katastarskog prihoda Donositelj: Republički sekretar za poljoprivredu, prehrambenu industriju i �umatrstvo

u suglasnosti s Republičkim sekretarom za financije Direktor Republičke geodetske uprave Sabor


2.Katastarski prihod utvrđuje se za svaku katastarsku kulturu i katastarsku

čju katastarskog kotara, i to za: klasu zemlji�ta na podruive), 1) oranice (nj

2) vrtove, 3) voćnjake, 4) maslinjake,

e, 5) vinograd 6) livade,

, 7) pa�njake 8) �ume 9) trstike.

........ Uputstvo propisuje kako se utvrđuje prihod od biljne proizvodnje i stočarstva te samo izračunavanje katastarskog prihoda. Prihod od biljne proizvodnje sastoj se od utvrđivanja prinosa, utvrđivanja bruto-prihoda biljne proizvodnje i utvrđivanja prosječnih materijalnih tro�kova proizvodnje (u materijalne tro�kove ne ulazi vrijednost ulo�enoga ljudskog rada).

Propis: Zakon o utvđivanju vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda Donositelj: Sabor SR Hrvatske


Zakonom su utvrđene vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda za sve kotareve u Republici Hrvatskoj po kulturama i klasama za jedinicu povr�ine od 1 hektara i tabelarno

rikazane. p

Propis: Zakon o porezima građana Donositelj: Sabor SR Hrvatske


77

Oporezivanjem dohotka od samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti usklađuje se način utvrđivanja katastarskog prihoda putem kojeg se osigurava ravnopravan polo�aj poljoprivrednih proizvođača u cijeloj zemlji u sustavu oporezivanja ovog dohotka. Za zemlji�ta pod zgradama i dvori�ta do 500 m2, kao i za zemlji�ta na kojima su podignuti vodoprivredni objekti i objekti za obranu od poplave nije utvrđen katastarski prihod niti se upisuje u katastarski operat te se na ova zemlji�ta uopće ne razrezuje porez na dohodak od poljoprivrede.

6.4. Rezime Katastar zemlji�ta je jedina cjelovita evidencija o zemlji�tu i nekretninama, koja sa svojim katastarskim operatom i tehničkom dokumentacijom čini jednu cjelinu. Zemlji�ta i nekretnine su definirana i opisana (iscrtana) sa svojim međama, načinom i vrstom kori�tenja, vrednovane prema klasi i bonitetu i prikazane drugim povr�inskim sadr�ajem na njima. Evidencija koja postaje nezamjenjivi izvor podataka o zemlji�tu, čijim se podacima slu�i gospodarstvo, pravosuđe, uprava i dr.

78

7. Republika Hrvatska • samostalna, nezavisna, suverena i demokratska dr�ava

Preuzeti geodetsko katastarski propisi

Zakon o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene kazne za

privredne prijestupe i prekr�aje NN 47/89 NN 26/93

Pravilniko kartografskim znakovima

NN 24/76 ; NN 52/89 Pravilnik o izradi i odr�avanju knji�bnog

dijela katastarskog operata NN 13/78

Pravilnik o katastarskomklasiranmju NN 16/81

Pravilnik o bonitiranju zemlji�ta

NN 47/82

Pravilnik o omeđivanju katastarskih općins NN 12/80

Pravilnik o izlaganju na javni uvid podataka utvrđenih katastarskom izmjerom i katastarskim

klasiranjem zemlji�ta NN 41/78

Uredba o načinu čuvanja i kori�tenja podataka geodetske izmjere i katastra

zemlji�ta NN 27/76 Uputstvo o obrascu za vođenje

evidencije o davanju na kori�tenje podataka geodetske izmjere i katastra

zemlji�ta NN 14/78

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geodetskoj izmjeri katastru

zemlji�ta NN 10/78 51/89

Zakon geodetskoj izmjeri i katastru zemlji�ta

NN 16/74

Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim

radom NN 19/90

Geodetska djelatnost je ustrojena prema Zakonu o preuzimanju Zakona o poduzećima NN 53/91 i

akonu o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom NN 19/90 Z Kako nisu doneseni propisi (pravilnici): o postavljanju i određivanju osnovne mre�e stalnih geodetskih točaka, detaljnom snimanju i izradi planova i karata te o odr�avanju izmjere i katastra zemlji�ta, koristili su se ranije done�eni propisi i to kao pravila struke.

Pravilnik o odr�avanju katastra u općinama u kojima je katas osnovi izmjere tar izrađen na

1930.godina Pravilniko tehničkim propisima za izradu ala planova i za određivanje povorigin r�ina parcela pr zemlji�ta i premjeru

S.L. 8/70

79

7.1. Geodetsko-katastarski propisi Do dono�enja novih propisa preuzete su i koriste se odredbe propisa koji su done�eni u vrijeme SR Hrvatske, ako nisu u suprotnosti sa Ustavom Republike Hrvatske.

Propis: Zakon o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene kazne za privredne prijestupe i prekr�aje

Donositelj: Zastupnički dom sabora Republike Hrvatske

Objavljeno: Narodne novine 26/93 Odredbama Zakona u članku 100. i 101. Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemlji�ta određene su nove novčane vrijednosti kazna za prekr�aje za poduzeća koja obavljaju geodetsku djelatnost i građanina kao korisnika zemlji�ta.

Propis: Naputak o parcelaciji građevinskog zemlji�ta Donositelj: Dr�avna geodetska uprava

Objavljeno: 1994.g. Dozvoljava parcelaciju građevinskog zemlji�ta, kada se parcelacijom ne osnivaju građevinske čestice nego rje�avaju suvlasničke diobe, kupoprodaje i sl. Takva se parcelacija u katastru provodi prema odredbama propisa o katastru zemlji�ta (Majetić 1996).

7.1.1. Organizacija katastarske slu�be

• 1990.g.

Za r vod (ured) za katasta i geodet e ske poslov

u sastavu općine

Uprava za katastar i geodetske poslove

u sastavu ministarstva

Ministarstvo graditeljstva i za�tite okoli�a NN 55/92

Ministarstvo za�tite okoli�a, prostornog uređenja i stambeno komunalne poslove NN 53A/91

Ministarstvo za�tite okoli�a,prostornog uređenja i graditeljstva NN 41/90

• 1993.g.

Ispostave izvan sjedi�ta �upanije

�

za područje �upanije

upanijski urediGradski ured

• 1994.g.

80

Dr�avne upravne organizacije

Ministarstvo za�tite okoli�a i prostornog uređenja

NN 15/00

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i

stanovanja NN 72/94

Dr�avna geodetska uprava

Ispostave izvan sjedi�ta �upanije

Sredi�nji ured u Zagrebu

Područni ured za područje �upanije

7.2. Zemlji�no-knji�ni propisi Novim Ustavom, potpuno je izmjenjen odnos prema nekretninama (zemlji�tu) i jamči se pravo vlasni�tva.

Propis: Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. 04. 1941.godine

Donositelj: Sabor Republike Hrvatske

Objavljeno: Narodne novine 73/91 Pravni propisi (zakoni, uredbe, naredbe, pravilnici i dr.) koji su bili na snazi na dan 6. travnja 1941. godine primjenjivat će se u Republici Hrvatskoj kao pravna pravila, a odnosi se na propise koji nisu uređeni va�ećim zakonima Republike Hrvatske ukoliko su u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. Zakon o zemlji�nim knjigama, Zakon o zemlji�noknji�nim diobama, otpisima i pripisima, Zakon o unutra�njem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemlji�nih knjiga, Pravilnik za vođenje zemlji�nih knjiga, Zakona o nu�nim prolazima.

Propis: Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima Donositelj: Sabor Republike Hrvatske

Objavljeno: Slu�beni list 6/80 i 36/90 Narodne novine 53/91

Član 2.

Pravo vlasni�tva mo�e postojati na pokretnim i nepokretnim stvarima.

Član 2O. Pravo vlasni�tva stječe se po samom zakonu, na temelju pravnog posla i nasljeđivanjem. Pravo vlasni�tva stječe se i odlukom dr�avnog organa, na način i pod uvjetima dređenim zakonom. o

Član 33. Na temelju pravnog posla pravo vlasni�tva na nekretninu stječe se upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.

81

Preuzeti propis je usklađen s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. Novom odredbom zakon predviđa da građani, udru�enja građana i druge građanske pravne osobe imaju pravo

uporabe, prava stanovanja, prava varnog tereta i zadu�bina (zaklada), primjenjivat će se kao pravna pravila ukoliko su u glasnosti s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske.

nju knjige polo�enih ugovora

vlasni�tva na stambene zgrade i stanove, poslovne zgrade i poslovne prostorije i sredstva rada, a stječu se upisom u zemlji�ne knjige, Paragrafi Općeg građanskog zakonika i drugi pravni propisi, koji su bili na snazi na dan 6.travnja 1941.godine, glede prava plodou�ivanja, pravastsu

Propis: Pravilnik o ustroju i vođeDonositelj: Ministarstvo pravosuđa i uprave

Objavljeno: Narodne novine 42/91 i 16/94

Članak 15. Sud izdaje izvadak iz knjige �PU� na način kako se izdaje zemlji�no knji�ni izvadak.

Članak 16. Pravna pravila zemlji�noknji�nog prava i postupka shodno se primjenjuju i u

e slu�be suda i to odvojeno za svaku atastarsku općinu, a sastoji se iz glavne knjige i zbirke isprava (vode se i pomoćne knjige:

enik vlasnika stanova i popisnik upisanih stanova).

postupku polaganja ugovora i vođenja knjige �PU�, ako ovim pravilnikom nije drugačije određeno. Pravilnikom se uređuje postupak polaganja ugovora o kupoprodaji stana na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a u slučajevima kada nekretnina nije upisana u zemlji�ne knjige. Također uređuje ustrojavanje i vođenje knjige polo�enih ugovora i dozvoljava primjenu elektroničke obrade podataka tako da programska oprema mora podr�avati sve evidencije i obrasce propisane ovim Pravilnikom. Knjiga polo�enih ugovora se vodi kod zemlji�noknji�nkim

Propis: Zakon o zemlji�nim knjigama Donositelj: Zastupnički dom Hrvat sabora skog dr�avnog


Članak 28 (1) Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova (2) Katastarski planovi su planovi koje je izradilo tijelo nadle�no za katastar zemlji�ta, prikazujući u njima polo�aj i oblik svih katastarskih čestica i zgrada, odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove povr�ine. (3) Zbirka katastarskih planova je sr dse tvo koje slu�i korisnicima zemlji�nih knjiga za lak�e snala�enje glede polo�aja i oblika zemlji�ta.

u emlji�nim knjigama istinito i potpuno.

(4) Tijelo nadle�no za katastar zemlji�ta dostavlja zemlji�noknji�nom sudu katastarske planove i sve njihove izmjene.

Članak 226.

(1) Zemlji�noknji�ni sudovi su du�ni zemlji�ne knjige osnovati i preoblikovati sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Ministar pravosuđa donosi odluku kojom potvrđuje da su zemlji�ne knjige iz stavka 1. ovog članka osnovane, odnosno preoblikovane sukladno odredbama ovog Zakona. (3) Odluka ministra pravosuđa iz stavka 2. ovog članka objavljuje se u �Narodnim novinama�, a po potrebi i drugim sredstvima javnog priopćavanja. Od ana objave odluke u �Narodnim novinama� pretpostavlja se da je stanje dz

82

(4) Rok od 5 godina iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na one sudove u kojima zemlji�ne knjige istinito i potpuno odr�avaju stvarno stanje nekretnina. Zakonom je obuhvaćena materija pravnih pravila Zakona o zemlji�nim knjigama, Zakona o zemlji�noknji�nim diobama, otpisima i pripisima i Zakona o unutra�njem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemlji�nih knjiga (iz 1930. godine), čija je modernizacija izvr�ena

ji od katastarskih odataka o obliku, povr�ini i izgrađenosti zemlji�ta, te podataka zemlji�noknji�nog suda o

(BZP). na temelju članka 214. st na o zemlji�nim knjigama (NN 91/96).

m ustroju,vođenju zemlji�nih knjiga i obavljanju mlji�noknji�nim odjelima sudova (zemlji�noknji�ni

poslovnik)

prema suvremenom austrijskom zemlji�noknji�nom pravu, a preuzete su i odredbe o elekroničkom vođenju zemlji�nih knjiga. Odredbama Zakona zemlji�na knjiga je javni registar o pravnom stanju nekretnina na području Republike Hrvatske, koji vodi općinski sud, a mjerodavan je za pravni promet ako za neka zemlji�ta nije �to posebno određeno. Zemlji�ne knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemlji�ne knjige u�ivaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava. U četvrtom dijelu Zakona propisane su posebne odredbe za vođenje evidencije podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet (zemlji�ne knjige), lektroničkom obradom podataka (EOP-zemlji�na knjiga). Knjiga se sastoe

ppravnom stanju zemlji�ta pohranjenih u bazu zemlji�nih podataka

avka 1. ZakoPropis: Pravilnik o unutarnje

drugih poslova u ze

Donositelj: Ministarstvo pravosuđa


Članak 32. tarskih planova sastoji se od pojedinih katastarskih planova

u svakoj katastarskoj općini označeni tekućim brojevima, a na

trajno nalaze na njima ili ispod

svaku glavnu knjigu, a slu�i korisnicima zemlji�nih knjiga za lak�e snala�enje glede polo�aja i oblika zemlji�ta (članak 28. stavak 1. i 3

�ta (članak 28. stavak 4. ZZK).

melju rje�enja zemlji�noknji�nog suda donesenog po lu�benoj du�nosti i bez saslu�anja stranaka ako iz stanja zemlji�ne knjige za to ne proizlaze nikakve prepreke. Rje�enje zemlji�noknji�nog suda doneseno povodom

(1) Zbirka katas(listova), koji su svakom listu označeni su: 1. naziv katastarske općine; 2. broj lista; 3. razmjer plana; 4. brojevi zemlji�ta (katastarskih čestica). (2) Katastarski planovi su planovi koje je izradilo tijelo nadle�no za katastar zemlji�ta prikazujući u njima polo�aj i oblik svih zemlji�ta (katastarskih čestica) i zgrada odnosno objekata koji senjihove povr�ine (članak 28. stavak 2. ZZK). (3) Zbirka katastarskih planova vodi se za

. ZZK). (4) Zemlji�noknji�nom sudu katastarske planove i njihove izmjene dostavlja katastar zemlji

Članak 94.

(1) Katastar zemlji�ta i zemlji�na knjiga moraju se odr�avati u stalnoj suglasnosti. (2) Zemlji�noknji�ni sud će bez odgađanja prijavljivati tijelu nadle�nom za katastar zemlji�ta sve zemlji�noknji�ne upise koji su va�ni za katastar zemlji�ta (npr. otpisi i pripisi, diobe i spajanje, promjene glede vlasni�tva i sl), kao i sve promjene za koje je na drugi koji način slu�beno saznao, a od va�nosti su za katastar zemlji�ta (članak 11. stavak 2. ZZK). Prijavljivanje takvih promjena provodi se neposrednim dostavljanjem sudskih odluka tijelu nadle�nom za katastar zemlji�ta. (3) Tijelo nadle�no za provođenje promjena katastarskog broja, oblika, povr�ine ili izgrađenosti zemlji�ta u katastru zemlji�ta bez odgađanja obavijestit će o tim promjenama zemlji�noknji�ni sud dostavljanjem prijavnih listova (članak 11. stavak 1. ZZK). Promjene prijavljene prijavnim listom tijela nadle�nog za katastar koje se odnose na činjenice koje se upisuju u posjedovnicu provest će se u zemlji�noj knjizi na tes

83

prijavnog lista dostavlja se strankama po pravilima ZZK o dostavi zemlji�noknji�nih rje�enja. Pravilnik propisuje unutarnji ustroj, vođenje zemlji�nih knjiga i drugih poslova u

odjelima sudova.

ine i sastoji se od zemlji�noknji�nih

k�e snala�enje u pogledu polo�aja i oblika

ala ode se na propisanim obrascima i voditelj zemlji�ne knjige ih vodi samostalno bez

aloga zem

Zakon o vlasni�tvu i drugim stvarnim pravima

zemlji�noknji�nimSastav zemlji�ne knjige 1. Glavna knjiga

zemlji�ta jedne katastarske općOsniva se za svaulo�aka u kojima se upisuje zemlji�noknji�no tijelo i promjene na njemu, stvarna i druga knji�na prava i druge činjenice određene zakonom. 2. Zbirka isprava Nastaje ulaganjem izvornika ili ovjerovljenih prijepisa isprava na temelju koji je dopu�ten zemlji�noknji�ni upis. 3. Zbirka katastarskih planova Vodi se za svaku glavnu knjigu, a slu�i za lazemlji�ta. Katastarke planove i njihove izmjene zemlji�noknji�nom sudu dostavlja katastar zemlji�ta.

. Upisnici, pomoćni popisi i druga pomag4Vposebnog n lji�noknji�nog suda.

Propis: Donositelj: Zastupnički dom Hrvat sabora skog dr�avnog


Član 103. (1) Ako su međa�ni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti

sporne, onda svaki od susjeda ima pravo

porazumu susjeda čija je međa u

pku uređenja međa obnovio ili ispravio među, atko mo�e u parnici dokazivati vlasni�tvo i zahtjevati da se u skladu s njim

označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne mo�e to

volje vlasnika zemlji�ta izgradi na tuđem

lanka, zahtjevati uspostavu prija�njeg stanja, pa će graditelj

toliko o�tećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe vi�e ne raspoznaju, ili suzahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenju međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. (3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema spitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi prema pravičnoj procjeni. (4) Istodobno s dono�enjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međa�nim znakovima. (5) Od trenutka kad je sud među označio međa�nim znakovima smatra se da postoji vlasni�tvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(6) I nakom �to je sud u postu sv

zahtjevati nakom proteka roka od �est mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

Član 152. (1) Zgrada koju netko bez znanja izemlji�tu pripada vlasniku tog zemlji�ta. (2) Vlasnik ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemlji�te sa zgradom, a graditelj će moći od vlasnika tra�iti nadoknadu, ako je na to ovla�ten po pravilima obveznog prava. (3) Vlasnik zemlji�ta koji za to ima pravni interes mo�e, umjesto prava iz stavka 2. ovoga čbiti du�an po tom zahtjevu postupiti , ne tra�eći nikakve naknade za to, ali je ovla�ten sav materijal koji je bio njegov uzeti za sebe. (4) Pravo vlasnika na naknadu od graditelja prosuđuje se po pravilima obveznoga prava.

84

(5) Sa stajali�ta ovoga zakona smatra se zgradom svaki građevinski objekt

ska prava i slu�nosti.

uporabi, odredbe o a�titi povjerenja u zemlji�ne knjige u njihovu istinitost i potpunost. ajznačajnija promjena izvr�ena je u sustavu eta�nog vlasni�tva po uzoru na austrijski

Z asni�tvu s .godine.

Propis: Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske

koji se razmjerno trajno povezao sa zemlji�nom česticom na njezinoj povr�ini ili ispod nje, s time da je zgrada izrađena kad je dovedena u takvo stanje da ju je moguće rabiti za svrhu kojoj zgrade redovito slu�e. Uklanjanjem dru�tvenog vlasni�tva iz pravnog sustava i jamčenjem prava vlasni�tva kao naj�ireg i najjačeg prava na nekoj stvari, Zakonom su uređena i ostala stvarna prava - pravo slu�nosti, pravo stvarnog tereta, pravo građenja i zalo�no pravo. Okosnicu su činile stvarnopravne odredbe iz Općeg građanskog zakonika iz 1811. godine s tim da su neke od njih zamijenjene suvremenijim odredbama iz njemačkog i �vicarskog stvarnog prava. Odredbe ovog Zakona primjenjivat će se na sve stvarnopravne odnose osim onih koji će biti uređeni posebnim zakonima. U odnosu na dosada�nje stvarnopravno uređenje Zakon o vlasni�tvu i drugim stvarnim pravima donosi i značajnije novine. Uređuje pravo stvarnog tereta i pravo građenja, originalna stjecanja prava vlasni�tva, susjedDetaljno su razrađene odredbe u ograničenjima prava vlasni�tva, unesene su osnovne odredbe o javnim dobrima u općoj uporabi i javnim dobrima u javnojzN

akon o vl tana (Wohnungseigentumsgesetz) iz 1975

D Ustavni sud Republike Hrvaonositelj: tske


I. Ukidaju se odredbe članka 367. stavka 3. i članka 388. stavka 4. Zakona o vlasni�tvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) i odredbe druge rečenice članka 221. stavka 1. Zakona o zemlji�nim knjigama (NN 91/96)

II. Odredbe članka 367. stavka 3. Zakona o vlasni�tvu i drugim stvarnim pravima i

ona jer nisu u suglasju s odredbom članka 48. stavka 1 i lanka 50. stavka 1. Ustava. Prestanak va�enja sud je odgodio, iz razloga da omogući

zakonodavcu uređivanje situacije iz ukinute odredbe na način koji neće biti u nesuglasju s n avnim

Propis: Zakon o gradnji

odredba druge rečenice članka 221. stavka 1. Zakona o zemlji�nim knjigama prestaju va�iti istekom godine dana od dana objave ove odluke u �Narodnim novinama�. Ukidaju se odredbe navedenih Zakč

avedenim ust odredbama.

Donositelj: Zastupnički dom Hrvatskog dr�avnog sabora

Objavljeno: Narodne novine 52/99 i 75/99 Upis građevine u zemlji�ne knjige

Članak 75. (1) Nadle�ni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemlji�ne knjige ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola. (2) Nadle�ni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemlji�ne knjige i bez uporabne dozvole, ako je za tu građevinu izdana građevna, odnosno lokacijska dozvola iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, i po slu�benoj du�nosti će u posjedovnici zemlji�ne knjige zabilje�iti da dozvola nije prilo�ena. (3) Iznimno nadle�ni sud će izgrađenu građevinu upisati u zemlji�ne knjige i bez dozvola iz stavka 1. i 2. ovoga članka i po slu�benoj du�nosti će u posjedovnici zemlji�ne knjige zabilje�iti da te dozvole nisu prilo�ene.

(4) U sličaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka nadle�ni sud rje�enje o upisu ostavit će građevnoj inspekciji d

85

Navedeni članak Zakona propisuje u kojim će sve slučajevima zemlji�noknji�ni sud upisati građenu građevinu u zemlji�ne knjige.

7 prop

Pr Zakon o mjernim jed

iz

.3. Ostali isi

opis: inicamaDonositelj: Zastupnički dom Hrvatskog dr�avnog sabora


Članak 2. U svakom se javnom navođenju mjernih podataka u Republici Hrvatskoj moraju up ti mjerne jedinice ene ovim m, p li zn

Naziv Znak Vez a Jedidica za Upotreba

otrebljava određ zakono od njihovim nazivima iakovima.

a s jedinisamSI veličinu samo za

morska milja 1852 m duljina pomorski,riječni i zračni promet astronomska jedinica 1,495 978 7•1011 m astronomiju ar 2a 100 m plo�tina plo�tinu zemlji�ta hektar ha 10 000 m2

Prikaz iznimno dopu�tenih jedinica izvan SI s posebnim nazivima i znakovima. O jerne ihovi nazivi i znakovi, područja i e.

Pr

dređuju se m jedinice u Republici Hrvatskoj, kao i njnačini primjen

opis: Zakon o porezu na dohodak (proči�ćeni tekst)

Donositelj: Zastupnički dom Hrvatskog dr�avnog sabora

Objavljeno: Narodne novine 25 / 95

Član 52.

anju, kulturi i bonitetu emlji�ta te popis novih posjednika s naznakom njihova prebivali�ta, jedinstvenog atičnog broja, povr�ine zemlji�ta i katastzarskog prihoda.

O osno od poljopreivrede i �umarstva k od ko osebnim propisima.

ma kona o porezu na dohodak

Nadle�na organizacija za katastar du�na je Poreznoj upravi dostaviti podatke o katastarskom prihodu poreznih obveznika do 15.veljače godine za koju se utvrđuje porez ako su nastale promjene u posjedovnom stzm

dređuje da je va za razrezivanje poreza na dohodakatastarski prih ji se utvrđuje prema p

Propis: Zakon o izmjena i dopunama zaDonositelj: Zastupnički dom Hrvatskog dr�avnog sabora

Objavljeno: Narodne novine 106 / 96

Članak 5. (1) Članci 20. i 21. bri�u se. (2 22. bri(3 ., 24 28. i 29. bri�u se.

U ivanj atastarskog prihoda.

) Članak �e se. ., 25., 26., 27.,) Članci 23

kida se razrez e poreza na dohodak na temelju k

Propis: Pomorski zakonik Donositelj: Zastupnički dom Hrvatskog dr�avnog sabora


86

Članak 49. Pomorsko dobro čine unutra�nje morske vode i teritorijalno more, njihovo i rsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj

pomorskoj upotrebi ili je progla�eni sa stavkom 1. ovog članka, pomorskim dobrom smatraju se : morska

se va i

stva (ribe, rude i dr.)

prethodno pribavljeno mi�ljenje dr�avnog

ropisom je definirano područje pomorskog dobra na kojem se ne mo�e stjecati ni pravo v ni druga s encija vodi p evide

Pr

mo takvim.

U svezobala, luke, lukobrani, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, u�ća rijeka koja izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju �ine�iva prirodna boga

Članak 50. stavak 6. "U slučaju dvojbe da li određeno dobro predstavlja pomorsko dobro, odluku donosi Vlada Republike Hrvatske, uzpravobranitelja."

P

lasni�tva tvarna prava (članak 51.) po bilo kojoj osnovi, te da se evido propisima o nciji nekretnina.

opis: Pravilnik o evidenciji i obilje�avanju pojasa pomorskog dobra

Donositelj: Ministarstvo pomorstva, prometa i veza


Članak 2.

ono�enju odluke o određivanju pomorskog dobra provodi Povjerenstvo za granice omorskog dobra i na njegov prijedlog Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o

o u granica e će katastar i zemlji�na knjiga izvr�it p e u sv

Članak 1. Pravilnikom o evidenciji i obilje�avanju pojasa pomorskog dobra propisuju se radnje potrebne za evidentiranje pomorskog dobra u zemlji�noj knjizi i katastru zemlji�ta i obilje�avanje granice pomorskog dobra na zemlji�tu.

Evidencija o pomorskom dobru vodi se po propisima o evidenciji nekretnina, odnosno zemlji�ta. Na evidenciju pomorskog dobra i obilje�avanje granice pomorskog dobra primjenjuju se odredbe Zakona o geodetskoj izmjeri i katastru zemlji�ta i Zakona o zemlji�nim knjigama.

Navedenim propisom točno je definirano pomorsko dobro na zemlji�tu i potrebne radnje za obilje�avanje granica i evidentiranje u katastru i zemlji�noj knjizi. Postupak koji predhodi dp

dređivanj pomorskog dobra na temelju kojotrebne radnj ezi evidencije pomorskog dobra.

Propis: Zakon o hidrografskoj djelatnosti Donositelj: Zastupnički dom Hrvatskog dr�avnog sabora

Objavljeno: Narodne novine 68/98 i 110/98

Članak 7. Hidrografsku izmjeru mora, marinsku geodeziju i snimanje objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju, mogu obavljati i druge pravne osobe registrirane za obavljanje tih djelatnosti, ako ispunjavaju propisane uvjete. Uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, te pobli�e uvjete i način obavljanja tih djelatnosti, propisuje ministar nadle�an za poslove pomorstva.

Članak 15.

Pomorski katastar je evidencija koja sadr�i podatke o moru, morskom dnu i morskom podmorju, značajne za sigurnost plovidbe, osim podataka od interesa za obranu.

87

Pomorski katastar sadr�i podatke o korisnicima, načinu i opsegu kori�tenja mora, morskoga dna i morskog podmorja, kao i evidencije objekata, radova, pojava sl. značajnih za sigurnost plovidbe, premapodručjima jedinice lokalne

i hidrografski institut". Djelatnosti značajne za hidrografsko-

morem. Obuhvaća idrografsku izmjeru mora, geodetske i druge izmjere objekata u priobalju, morskog dna i odmorja, marinsku geodeziju...., djelatnosti koje se obavljaju u skladu s propisima o

geodetskoj izmjeri. Predviđeno je i osni ra kao evidencije koja sadr�i podatke o moru, m i mors ost plovidbe.

Pr obavljanje

isamouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave. Bli�e propise o ustrojavanju, sadr�aju i vođenju pomorskoga katastra, te plaćanja pristojbi, propisuje ministar pomorstva, prometa i veza, po pribavljenom mi�ljenju Hrvatskog hidrografskog instituta. Evidenciju s podacima iz stavka 2. ovoga članka, koji su značajni za obranu, vodi ministarstvo nadle�no za poslove obrane.

Osniva se pravna osoba za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku "Hrvatsknavigacijsko osiguranje plovidbe brodova i brodica s ciljem za�tite ljudskih �ivota i imovine na moru, istra�ivanja, za�tite okoli�a i gospodarenjemhp

vanje pomorskog katastorskom dnu kom podmorju, značajne za sigurn

opis: Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za

hidrografske djelatnosti Do Ministarstvo pomorstva, prnositelj: ometa i veza

O /98 bjavljeno: Narodne novine 162

Članak 3. hidrografskih djelatnosti pravna Za obavljanje osoba mora imati :

mu s odgovarajućim mjernim uređajima

1.1.

sti od

jednog dipl.ing. elektrotehnike

ajenim standardima kod obavljanja

P vjeti k a za obavljanje hidrografske izmjere m geo kata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju,

pobli�e uvjete obavljanja ovih djelatnosti. Pravna osoba koja obavlja izmjeru mora

1. osiguranu kvalitetnu tehničku oprekoji omogućuju točnost podataka i to: za hidrografsku izmjeru a) za pozicije +/- 2m u opasnim kanalima, međuotočnom području te do 10km udaljenoobala otoka ili kopna +/- 5m na ostalom dijelu Jadranskog mora b) za dubine grafička rezolucija 0,5% od dubine dubinomjere sa pode�avanjem brzine zvuka kroz vodu za dubine veće od 30m panoramski dubinomjer (SSS)

1.2. za marinsku geodeziju pravna osoba mora ispunjavati uvjete propisane za geodetsku izmjeu 1.3. za snimanje objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju potreban je uređaj opremljen s pozicijskim sustavom 2. najmanje dva zaposlenika visoke stručne spreme (VSS) i jednog zaposlenika srednje stručne spreme i to: jednog dipl.ing. geodeta hidrografa sa najmanje 5 godina radnog sta�a u truci s jednog zaposlenika SSS nautičkog, geodetskog ili elektrotehničkog smjera 3. osigurana odgovarajuća materijalna i tehnička sredstva za obavljanje istra�ivanja i izvođenje radova, te ostale dozvole sukladno drugim propisima. 4. osigurane uvjete tehničke za�tite, za�tite na radu, za�tite u slučaju nesreće na radu u skladu s propisima i uobičistra�ivanja mora.

ropisani su u oje mora ispunjavati pravna osobora, marinske dezije i izmjeru obje

teispunjavati uvjete propisane za geodetsku izmjeru.

Propis: Pravilnik o načinu vođenja evidencije o poljoprivrednom zemlji�tuDonositelj: Ministarstvo poljoprivrede i �umarstva

88


Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se

5. posjedovnoj strukturi

ljoprivrednog zemlji�ta po katastarskim trukturi vlasnika i ovla�tenika, nadle�no

pravno tijelo za poslove poljoprivrede �upanije, odnosno Grada Zagreba koristit e podatke nadle�nih �upanijskih tijela za katastar i geodetske poslove, odnosno radskog zavoda za katastar i g e Grada Zagreba.

ravilnikom su točno definirani podaci koji se za potrebe evidencije poljoprivrednog emlji�ta preuzim .

način vođenja evidencije o poljoprivrednom zemlji�tu na području �upanije i to : 1. po katastarskim kulturama i katastarskim klasama; 2. povr�ini i svrsi zbog koje se mijenja namjena; 3. po komasiranim povr�inama 4. hidromelioriranim povr�inama i

Članak 5. Za evidenciju o povr�inama poulturama i klasama te posjedovnoj skućG eodetske poslov

Pz aju iz katastra zemlji�ta

Propis: Pravilnik o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te o obilje�avanju zgrada brojevima

Donositelj: Dire ktor Republičke geodetske uprave


Član 17. U naseljima ili dijelovima naselja podijeljenim na ulice i trgove, obilje�avanje zgrada brojevima počinje na onom kraju ulice koji je bli�i glavnom li sredi�njem dijelu naselja io

ili glavnoj ulici u odnosu na ulicu u kojoj se bilje�avaju zgrade.

, a ako smjer označavanja kilometara nije utvrđen, obilje�avanje grada brojevima počinje od kraja koji je bli�i glavnoj cesti.

Zgrade s lijeve strane ulice, odakle obilje�avanje počinje, obilje�avaju se eparnim brojevima od broja 1 na vi�e, a zgrade s desne strane ulice parnim br od broja

P prop nja imena naselja, ulica i trgova, te obilje�avanje g a.

Propis: Pravilnik o evidencijama naselja, ulica i trgova te brojeva zgrada

U naseljima ili dijelovima naselja smje�tenim prete�no uz jednu cestu, obilje�avanje zgrada brojevima u ulici na toj cesti počinje i teče u smjeru oznake kilometaraz nojevima 2 na vi�e.

ravilnikom jerada brojevim

isan način označavaz

Donositelj: Direktor Republičke geodetske uprave

Ob arodne njavljeno: N ovine 30/90

član 12.

Pravna

obilje�avanju zgrada brojevima

ilnik o označavanju imena selja, ulica i trgova te o

Pravilniko evidencijama naselja,ulica i trgova te brojeva zgrada

Zakon o naseljima NN 54/88

89

O brojevima zgrada u okviru svake ulice odnosno trga u naselju evidencija sadr�i slijedeće podatke: - broj zgrade, - broj katastarske čestice (uz oznaku katastarske općine), na kojoj se zgrada nalazi - matični broj statističkog kruga kojemu zgrada pripada ako su ulica odnosno rg podijeljeni u dva ili vi�e statističkih krugova,

......

P sadr�aj e brojeva zgrada.Evidencija se prikazuju na osnovnim kartografskim prikazima ili krupnijeg m 0) i zima (mjerila 1:25000) i točno p r�aje fskog prikaza.

t

ropisan je i način vođenja evidencije imena i granica naselja, ulica i trgova t

jerila (1:500 preglednim kartografskim prikaropisanim sad m pojedinog kartogra

Propis: Metodologiju za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica

Donositelj: Ravnatelj Dr�avnog zavoda za statistiku

Objavljeno: Narodne novine 104/97 Jedinstvena evidencija prostornih jedinica slu�bena je evidencija prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: SEJP) u kojoj Dr�avna geodetska uprava, Gradski zavod za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i �upanijski uredi za katastarsko-geodetske poslove vode slu�bene podatke o prostornim jedinicama. Jedinstutomatizir

veni registar prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: RPJ) ana je evidencija prostornih jedinica koju, kao vremensku bazu

odataka o prostornim jedinicama, za potrebe evidentiranja, prikupljanja, obrade i publikacije statistièkih i drugih podataka, vodi Dr�avni zavod za statistiku.

in uvođenja i vođenja podataka o prostornim jedinicama u jedinstvenoj videnciji i jedinstvenom registru prostornih jedinica radi racionalizacije vođenja svih

razne popratne upute za rad. Tumačenje h uputa provodi se pismenim (najče�će usmenim) putem direktno izvođaču radova, tako a postoji čitava zbrka takvih dopuna i izmjena. Izmjene kojih nema ni u jednim slu�benim ovinama niti u bilo kojem stručnom listu, ni onda kad je taj list glasilo nadle�ne slu�be.

Uklanjanjem dru�tvenog vlasni�tva i jamčenjem prava vlasni�tva, otvorena je mogućnost izgradnje stvarnopravnog sustava, a dono�enjem Zakona o vlasni�tvu i drugim stvarnim pravima, pored prava vlasni�tva uređena su i ostala stvarna prava (pravo slu�nosti, pravo stvarnog tereta, pravo građenja i zalo�no pravo).

ap

Uređuje se načepostojećih evidencija i registra koji sadr�e i podatke o prostornim jedinicama u Republici Hrvatskoj.

7.4. Rezime Napretkom tehnologije i uvođenjem elektronske obrade podataka i digitalne izrade planova, a u nedostatku novih propisa donose setidn

90

8. Zaključak Katastar zemlji�ta osnovan radi pravilnog oporezivanja, ukidanjem podaničkih odnosa koristiti se kao podloga za osnivanje zemlji�nih knjiga. Postupno prelazi u evidenciju o zemlji�tu koja slu�i za tehničke, ekonomske, gospodarske, statističke svrhe i oporezivanja prihoda od zemlji�ta te izradbu zemlji�nih knjiga. Vezan i ograničavan raznim propisima iz drugih područja, ostaje prventsveno porezni katastar. Zemlji�na knjiga za razliku od katastra zemlji�ta, temelji se na registraciji pravnih odnosa na nekretninama, gdje se zemlji�no knji�ni upisi temelje na pismenoj ispravi koja stvara pravni učinak u smislu materijalnih propisa. Prvi pouzdaniji katastar zemlji�ta (Franciskanski katastar), izrađen je "grafičkom metodom-geodetskim stolom", kartiranjem izvornih planova neposredno na terenu, kojima je osnovna kvaliteta bila zadovoljavanje poreznih i statističkih potreba. Promjenom političko upravnih-vlasti, donjeti su i novi zakoni (o katastru zemlji�ta i zemlji�noj knjizi) te niz pratećih propisa, koji su ostali poznati kao najopse�niji u geodetskoj praksi na na�em području. Dio tih propisa koristilo se kao pravna pravila gotovo do dana�njih dana. Novim političkim promjenama i uvođenjem dru�tvenog vlasni�tva dolazi do bitnih promjena u vođenju evidencije katastra zemlji�ta i zemlji�ne knjige. Evidenciju dru�tvenog vlasni�tva na zemlji�tu, tehnički i pravno na području Hrvatske, osnivaju i vode uredi za katastar. Upis u zemlji�nu knjigu ostavljen je na dispoziciji zainteresiranih osoba, a nema ni jedinstvenog propisa za obvezan i pravilan način zemlji�no knji�ne registracije izvr�enog pravnog posla. I mnoge druge okolnosti vezane uz propise imale su utjecaja na volju i pona�anje stranaka u pogledu uknji�be stečenih prava u zemlji�nu knjigu (kontrola prometa nekretninama, plaćanje propisanih poreza i pristojbi) i usmjeravalo ih na instituciju izvanknji�nog prometa i vlasni�tva. Zemlji�na knjiga prelazi u pasivan polo�aj prema svim vrstama promjena koje nastaju na zemlji�tu. Uspostavom Republike Hrvatske kao samostalne, nezavisne, suverene i demokratske dr�ave, jamči se pravo vlasni�tva kao naj�ireg i najjačeg prava na nekoj stvari. Katastar zemlji�ta i zemlji�na knjiga, pod velikim utjecajem političkih kretanja, slijedom povijesnih zbivanja na području Republike Hrvatske, nesumljivo nose pečat utjecaja političko-upravnih vlasti. Danas mo�emo zaključiti da izmjera nije jedinstvena, katastarski planovi su izrađeni raznim meteodama izmjere (geodetskim stolom, ortogonalnom, tahimetrijskom ili fotogrametrijskom metodom) u različim mjerilima i različite točnosti. Propisi ne prate suvremena kretanja u geodeziji, te dovode do nesporazuma i nerazumjevanja u samoj primjeni, a ponekad i do samovolje. Nova tehnologija koja je uveliko na�la primjenu u izvođenju geodetskih radova, izvodi se, prikazuje i tumači na različite načine.

91

LITERATURA Benčić, D. (1984): Zakon o mjernim jedinicama iz 1871.g., Geodetski list, 4-6, 148-151. Borčić, B., Frančula, N. (1969): Stari koordinatni sustavi na području SR Hrvatske Bo�ičnik, M. (1973): Kartografske publikacije-čuvanje i kori�tenje, Geodetski list, , 240-

255 Bo�ičnik, M., Zanić, J. (1976): Dokumentacioni centar Grada Zagreba-podaci Geodetske

izmjere i Katastra zemlji�ta kao njegov sastavni dio, Geodetski list, 4-6, 102-112. Bo�ičnik, M. (1978): Povodom 160. obljetnice katastarske izmjere u Hrvatskoj, Geodetski

list,, 283-301. Bo�ičnik, M. (1981): Geodetski pravilnici ogledalo na�eg rada u pro�losti i budućnosti,

Geodetski list, 1-3, 39-49. Bo�ičnik, M. (1981): Jučer, danas, sutra katastarske izmjere i katastra zemlji�ta u SR

Hrvatskoj, Geodetski list,7-9, 283-301. Bo�ičnik, M. (1982): Problematika osnivanja katastra zgrada, Geodetski list, 1-3, 62-69. Bo�ičnik, M. (1983): Zagrebački katastar zemlji�ta između druge i treće katastarske

izmjere Grada Zagreba od 1914 do 1960 godine, Geodetski list, 7-9, 167-181,10-12, 247-258.

Bo�ičnik, M. (1988): Kako geodetske podloge prilagoditi potrebama izrade provedbenih urbanističkih planova, Geodetski list, 4-6

Bo�ičnik, M. (1988): O granicama općina kao osnovnih dru�tveno političkih zajednica i o problemima njihovog utvrđivanja, Geodetski list, 7-9, 259-270.

Bo�ičnik, M. (1991): Izvornici za sastavljanje Hrvatske geodetske monografije, Geodetski list, 4-6, 165-177.

Bo�ičnik, M. (1995): Hrvatski katastar zemlji�ta na putu ka obliku međnog katastra, Geodetski list, 1, 25-36.

Čuček, I. (1978): Obnova grafičkih katastarskih planova 1:2880, Drugo jugoslavensko savetovanje o katastru zemlji�ta-Portoro�, 63-71.

Eurorecht (1996): CroLex 96 Jonke, K. (1952): Neki problemi geodetsko-katastarske slu�be, Geodetski list, 9-12,278-

281. Ko�utić, M.(1910): Gruntovno pravo, Zagreb Ko�utić, M.(1931): Tumač k Zakonu o zemlji�nim knjigama, te Zakonu o unutarnjem

emlji�nih knjiga, Zagreb uredjenju, osnivanju i ispravljanju zKörö�kenji, V.(1874): Geodäsija, Zagreb Krbek, I. (1922): Zemlji�na zajednica, Zagreb Kreiziger, I. (1950): O postanku karata i planova, Geodetski list, , 318-326. Krmpotić, F.(1958): Utvrđivanje maksimuma poljoprivrednog zemlji�ta i izdavanje vi�ka u

postupku komasacije zemlji�ta, Geodetski list, 10-12, 475-480. Mad�arac, Lj. (1987): O katastarskim izmjerama i zemlji�noj knjizi u općini Glina,

Geodetski list, 4-6, 163-169. Mad�arac, Lj. (1991): Vrste međa i točnost njihova prikaza na katastarskim planovima,

Geodetski list, 4-6, 197-206. Majetić, J.(1992): Zbirka geodetsko katastarskih propisa, Narodne novine, zbirka propisa Majetić, J.(1996): Primjena upravnog postupka kod provedbe promjene stanja u katastru

zemlji�ta, Geodetski list, 1, 41-50. Narodne n. (1996):Zakon o vlasni�tvu i drugim stvarnim pravima i Zakon o zemlji�nim

knjigama, zbirka propisa

92

Narodne n. (1999): CD-ROM - Zbirka iza�lih brojeva slu�benog glasila Republike Hrvatske narodne novine od 1990. do 1998.

Senđerđi, J.(1958): Prvi zemaljski - jozefinski premjer, Geodetski list,1-3, 64-73, 7-9, 382-396, 10-12, 482-505.

Smrekar, M.(1889): Zakon o zadrugah, Zagreb Starčević, J.(1962): Pitanje evidencije o zemlji�tu, Geodetski list,,277-287. Tomić, M.(1951): Arhiv mapa i katastarskih operata u Splitu, Geodetski list, 4-9, 153-157. Tomić, M.(1955): Ekonomski elementi u katastru zemlji�ta i problematika u vezi s njima,

Geodetski list, 4-6, 114-125. Tomić, M.(1975): Zbirka geodetsko katastarskih propisa, Narodne novine, zbirka propisa Tomić, M.(1988): Zbirka geodetsko katastarskih propisa, Narodne novine, zbirka propisa Tončić, D.(1902): Zakon o zadrugama s novelom, Zagreb Ungarov, B.(1950): Prilog povjesnom proučavanju katastarskih radova u Dalmaciji,

Geodetski list, , 286-298. Ve�ić, M.(1880): Zakoni i naredbe o zadrugah u Hrvatskoj i Slavoniji, Narodne novine Ve�ić, M.(1882): Urbar Hrvatsko-Slavonski, Zagreb Zuber, A.(1973): Osvrt na najveće geodetske radove zemaljske katastarske izmjere u

Hrvatskoj i Slavoniji 1851.-1877., Geodetski list,,98-114,183-192,256-268 �uvela, M., Josipović, T.(1992): Zemlji�noknji�no pravo, Prilog lista informator, Zagreb

93

�IVOTOPIS rođen 07.01.1957. godine u Puli roditelji : Ferucio i Giuliana Vlah 1963 - 1971. osnovna �kola �Vladimir Gortan� u Puli 1971 - 1975. srednja tehnička-građevinska �kola �V. Bo�ec� u Puli 1975. upisan na Geodetski fakultet u Zagrebu, studij VII/I stupanj stručne spreme 1982 � 1984. tajnik astronomskog dru�tva �Oton Kučera� 1984. regulirao vojnu obavezu 1985 � 1987. tajnik astronomskog dru�tva �Oton Kučera� 1987 � 1990. rad u Gradskom zavodu za katastar i geodetske poslove � Grad Zagreb 1990 � 1997. rad u �In�enjerski geodetski biro� Zagreb od 1997. rad u �Geodis � Zagreb� Zagreb

Documents

Katastarski i zemljiłnoknjišni propisi kroz povijest