Katalog likovne izložbe - m.pogled.bam.pogled.ba/storage/uploads/novosti_docs/Katalog_WEB.pdf · K OS A ćA ZABOR A VLJENA ZBIRKA 5 umjetničkih pravaca i sjedinjujući ih s vlastitim

Katalog likovne izložbe

KOSAČA ZABORAVLJENA ZBIRKA

NAKLADNICIMatica hrvatska Mostar

Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

ZA NAKLADNIKEProf. dr. sc. Ljerka OstojićDanijel Vidović

UREDNIŠTVOJosip BlaževićDanijela Ucović

UVODNI TEKSTOVIDajana Šudić-KaračićDanijela Ucović

LEKTURABeat Čolak

KOREKTURAJosip Blažević

FOTOGRAFIJE UMJETNINAAsad Herić

DIZAJN KATALOGAwww.cakumpakum.net

TISAKLogotip, Široki Brijeg

Copyright © Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača 2016.Prijenos i objavljivanje dopušteni sudjelomično ili u cijelosti uz navođenje izvora i autora.

Zahvale: Ingi Dragoje Mikulić, doc. dr. sc. Denisu Vokiću, Šemsudinu Zlatku Serdareviću.

Neke informacije i fotografije preuzete su iz knjige Salke Šarića „Likovna pozornica Mostara“

POSTAVKABeat ČolakAna FilipovićValerija SoldoDajana Šudić-KaračićDanijela Ucović

STRUČNA SURADNJADruštvo povjesničara umjetnosti Hercegovine (DPUmH)

ZBIRKA umJEtNINA „HRVAtsKI dOm HERcEg stJEpAN KOsAčA“

ZBIRKA umJEtNINA „mILIVOJ uZELAc“ (ZHdHsK)

ZBIRKA umJEtNINA „NEdELJKO gVOZdENOVIć“

ZBIRKA umJEtNINA „sAVA NEImAREVIć“

KOSAČA ZABORAVLJENA ZBIRKA

Izložba je ostvarena u suradnji s Maticom hrvatskom Mostar i postavljena je u okviru manifestacije

Mostarsko proljeće 2016. – XVIII. dani Matice hrvatske u Galeriji kraljice Katarine Kosače

od 11. travnja do 2. svibnja 2016. godine.

Katalog likovne izložbe

K O S A Č A Z A B O R A V L J E N A Z B I R K A

4

Grad Mostar, kao središte Hercegovine , preži vio je tri rata te prošao bro jne političke i društvene promjene koje su

snažno utjecale na stanja u kulturi određe nog razdoblja. No, i u različitim povijesnim i kulturnim prilikama, iz generacije u generaciju, u Mostaru su se izmjenjivale umjetničke osobnosti koje su i pod pritiskom svojedobnih političkih poredaka ki-stom i bojom oblikovale svoju misao, zaustavljali i pomjerali vrijeme, ostavljajući za sobom vrhunska ostvarenja u slikarstvu, grafici i kiparstvu, sve u korak s tokovima suvremene umjetnosti.

Ugodno podneblje i okruženje u kojem se isprepliću orijentalni i zapadnjački utjecaji učinili su da grad na Neretvi postane oaza nadahnuća kako domaćim slikarima tako i slikarima došljacima, koji su os-tavili značajan biljeg u likovnoj kulturi Mostara i čitave regije, pa i šire. Stoga ni ne čudi što je upravo Mostar grad koji posjeduje djela koja su obilježila ne samo bosanskohercegovačku likovnu scenu već su to ostvarenja koja su dosegla svoj domet i na svjetskoj likovnoj razini. Nakon mnogo vre mena, konačno, na ovoj izložbi imamo priliku vidjeti vrhunska ostva renja generacija likovnih virtuoza, koja su, nakon niza godina u kojima su bila skrivena od očiju javnosti, napokon okupljena na jednome mjestu, ponovno ugledala čuvenu svjetlost Mostara.

Ovom izložbom imamo priliku vratiti se stotinjak godina unatrag, u razdoblje samih početaka stva-ranja i oblikovanja mostarske, a time i hercego-vačke likovne scene, te iz generacije u generaciju likovnih umjetnika različitih svjetonazora i težnji proći kroz periode njezine izgradnje i sazrijevanja.

Mostarski umjetnici s početka 20. stoljeća (K. A. de Rivera, M. Kujačić, N. Gvozdenović i M. Uzelac), unatoč oskudnim gospodarskim, administrativnim i kulturnim prilikama uspjeli su svojim radom i djelovanjem postaviti temelje na kojima će mlađe generacije umjetnika krenuti u istraživanje mode-rne likovnosti. Nakon Drugoga svjetskog rata Mo-star se počinje razvijati na urbanom, ekonom skom, industrijskom i socijalnom području, a to je pogo-dovalo i da se mnogi mladi umjetnici, koji su studi-rali na likovnim akademijama u većim gradovima, Sarajevu, Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, ponovno vrate u rodni grad. U razdoblju između 1950. i 1980. godine, djelovanjem brojnih umje tnika (M. Sefić, D. Samardžić, M. Pezo, M. Vila Bogdanić, K. Ledić, J. Nikšić, V. Borovina i M. Soldo), Mostar je doživio procvat na području kulture pa tako i u likovnoj umjetnosti. Umjetnici koji su se vratili u Mostar mijenjali su njegovu atmosferu i umjet-ničkim djelovanjem lagano se probijali u sve sfere društvenoga života. Prihvaćajući utjecaje europskih

Vrhunska likovna djela ponovno na svjetlu dana


5

umjetničkih pravaca i sjedinjujući ih s vlastitim likovnim izrazom postizali su visoku umjetničku kvalitetu, a hercegovačku likovnu scenu usmjerili ka modernističkim tendencijama. Pojedini slikari dali su svojim djelima izraz ekspresionističkoga slikarstva, dok su drugi unosili notu impresionis-tičke lakoće i prozračnosti, a neki su, pak, razlažući oblike na svojim slikama, motive doveli do granica apstrakcije i time učinili veliki iskorak u modernu umjetnost. No, ono što im je zasigurno svima bilo zajedničko jest Mostar kao nepresušni izvor motiva koji je uvijek nalazio mjesto u njihovim djelima.

Umjetnička djela, koja su uglavnom stvarana ti-jekom 20. stoljeća od umjetnika iz Bosne i Her-cegovine, ali i šire regije, ostala su pohranjena u depou galerije u zgradi Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača. Umjetničke slike, grafike i skulp-ture koje su ostale sačuvane, s većim ili manjim ošteće njima koja su nedavno sanirana, razvrstane su u tri zbirke: „Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača“, „Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović“ te „Zbirka umjetnina Sava Neimarević“.

„Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stje-pan Kosača“ sadrži slike, grafike i skulpture koje su nastajale u periodu od dvadesetih godina 20.

stoljeća do danas. Zbirka je nastala od prikupljenih djela koje su mnogi umjetnici poklanjali Galeriji kraljice Katarine Kosače u želji da svojim radom daju doprinos umjetnosti, ali i ostave trag svojega stvaralaštva u ovoj galeriji. Ova zbirka obuhvaća djela koja pripadaju sljedećim umjetnicima: M. Uzelcu, I. Mujezinoviću, M. Kujačiću, K. Afanu de Riveri, M. Sefiću, L. Drljači, R. Petroviću, I. Volje-vici, M. Pezi, M. Benzonu, Lj. Perčinliću, F. Likaru, M. Golubu, I. Vojvodiću, J. Nikšiću, G. Petroviću, Dž. Hozi, Ć. Raiču, M. Zaimoviću, D. Pravici, S. Ku-jačiću, M. Soldi, K. Lediću, D. Samardžiću, M. Vili Bogdanić, T. Emri, D. Briševcu, E. Bijač, H. Ibrulju, Z. Melcheru, V. Borovini, Z. Petriću, I. Hercegu, I. Ivanišu Kuliji, J. Budeši, J. Bakuli, J. Škerlju, Lj. Jova-noviću, M. Topiću, B. Sesar, Z. Perki, Lj. Antunović, A. Handžiću, B. Ilačeviću i B. Bazini.

U „Zbirku umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača“ ubrajamo i devet grafika, od kojih dvije pripadaju Dž. Hozi, dvije M. Golubu, jedna gra-fika D. Briševcu i jedna M. Vili–Bogdanić, a tri su grafike nepoznatih autora, dok „Zbirci umjetnina Sava Neimarević“ pripadaju tri grafike autora P. Milosavljevića, Z. Price i C. Romano.

Spomenuti grafičari, školovani u Beogradu, Zag rebu ili Ljubljani, unosili su u svoje djelo karakte ristike


6

određene grafičke škole i na taj način stvarali svoje specifične grafičke izraze. Pojedini autori na svojim grafikama usmjereni su na figuralnu tematiku sa simboličnim i fantastičnim elementima, dok su neki od njih stremili ka apstrakciji koja je predstavljala svojevrstan izraz moderne umjetnosti. Grafike ug-lavnom odaju težnju umjetnika ka što preciznijoj tehničkoj izvedbi, a pojedina se djela svojim kolori-zmom i kvalitetom izvedbe približavaju slikarstvu.

Zbirka obuhvaća i jedanaest skulptura, od kojih kiparu N. Njiriću pripadaju tri drvene skulpture u kojima iz jednog komada drveta svake skulpture autor izvlači apstraktne geometrizirane forme. Dr-vena skulptura Križ, s gipsanim dijelovima, pripada kiparu Lj. Antunoviću, a jedan apstraktni skulptu-ralni prikaz, u kombinaciji drveta i kamena, pri-pada kiparu M. Bokiću. Kipar K. Angeli Radovani autor je skulpture u bronci Žena sjedi, dok je četiri skulpture koje predstavljaju stilizirane ljudske li-kove, oblikovane u drvetu ili gipsu, izradio kipar F. Kovač. Od nepoznatog autora je jedna skulptura koja predstavlja stilizirani prikaz stećka s reljefom. Važno je spomenuti kako ova zbirka ne baštini samo ostvarenja umjetnika koji su najvećim dijelom st-varali u prošlom stoljeću, dapače, u njoj se nalaze i poklonjeni radovi nekolicine renomiranih hercego-vačkih slikara mlađe generacije: D. Pehara, M. Šu-

njića, D. Nikolića, J. Mijića, M. Vekića, I. Kraljevića, M. Rubinić, Ž. Korena, T. Zovke, B. Orenčuka, G. Ristića, G. Šimunovića, M. Pažin-Ivešić, M. Dre-žnjak-Naletilić, T. Grbavac, H. Pranjića, T. Marića, I. Kegelja i B. Jovanovića. Ova generacija stvara-telja najbolji je pokazatelj da će ova zbirka, baš kao i regionalna umjetnost, rasti i dobivati na svojoj raznolikosti i u budućnosti.

U okviru ove zbirke umjetnina, kao zasebnu zbirku, s obzirom na to da se radi o legatu, možemo izdvo-jiti šesnaest djela Milivoja Uzelca (Mostar, 1897. – Cotignac, Francuska, 1977.). Jedan od najznačaj-nijih slikara naših prostora rođen je u Mostaru, no životni put odvodi ga u Pariz, gdje je njegova umjetnička karijera doživjela vrhunac. Crteži i slike

Crteži iz mape Milivoja Uzelca inspirirani hercegovačkim ustankom


7

koje imamo priliku vidjeti na našoj izložbi prešli su dugačak i složen put od Cotignaca u Provansi do Mostara u Hercegovini, a u trajno vlasništvo Gradu Mostaru ustupila ih je Milivojeva udovica Lefevre Marie Rose Josephine. Fundus Uzelčevih slika 1981. godine stigao je u Mostar u ekspozituri Umjetničke galerije Bosne i Hercego vine. Širok je raspon tema koje Uzelac prikazuje, od pejzaža, mrtve prirode, portreta i aktova, do intimnih prostora i gradskih prizora, a posebnu vrijednost u našem fundusu nosi bilježnica koja sadrži autorove skice izrađene grafitnom olovkom i jednu kombiniranu skicu s pri-kazima likova u bosanskohercegovačkim narodnim nošnjama. Znatan dio nasljedstva ovog umjetničkog ge nija ostao je neobrađen te nije provedena stručna valorizacija, što će ostati na povjerenje i zadatak budućim generacijama povjesničara umjetnosti.

Osebujnost i likovni značaj izložbi dala je „Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović“, kojoj pripada 70 djela istoimenoga slikara koja je sam umjetnik poklonio rodnom Mostaru 1980. godine.

Nedeljko Gvozdenović (Mostar, 1902. – Beograd, 1988.), veliki majstor intimističkoga slikarstva, jedan od najistaknutijih slikara na prostoru bivše Jugoslavije, rođen je upravo u Mostaru, no svoju likovnu individualnost umjetnik je gradio izvan

Mostara, na školovanju u Münchenu u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, nakon čega odlazi u Beograd i počinje raditi na Akademiji likovnih umjetnosti. No, unatoč kratkim boravcima u gra-du na Neretvi, Gvozdenović je svojim slikarstvom utjecao na mlade hercegovačke slikare koji su se školovali na ALU u Beogradu. U svojim slikama stvara jedan poseban, intiman svijet, zatvoren u interijere u kojima vlada poetska atmosfera, a motivi i potpuna harmonija njegova kolorita sliku često pretvaraju u snoviti dojam koji nas privlači

Nedeljko Gvozdenović


8

da uđemo u taj svijet na granici sna i jave. Omi-ljeni ambijent bio mu je atelje, koji je čest motiv u njegovim djelima, a od ostalih tema koje prikazuje ističu se pejzaž, mrtva priroda, figura u interi-jeru, interijer s raznovrsnim i običnim predme-tima i paravanima. Gvozdenović je bio umjetnik koji je likovnom postupku prilazio istraživački, a posebno se posvetio proučavanju boje i njezinom ponašanju pod određenim pritiskom instrumenta prilikom nanošenja na platno. Time je postigao vrhunsku kvalitetu djela u kojima jasno prepoz-najemo njegov rukopis, a svojim ostvare njima dao je značajan doprinos sazrijevanju mode rnoga slikarstva na našim prostorima.

„Zbirci umjetnina Sava Neimarević“ pripada kolekcija slika i grafika u legatu Mostarke Kse-nije Neimarević, koju je darovala Gradu Mos taru 1988. godine, zahtijevajući tek da postavka bude smještena u starom dijelu grada, gdje je pro vela djetinj stvo. Dio kolekcije slika i grafika visoke umjetničke vrijednosti Ksenija je naslijedila od svojeg oca Save Neimarevića te je ostalo, kao poznavateljica likovne umjetnosti, sama sakupila. Galerija „Sava Neimarević“ prvobitno je trebala biti smještena u „Njirića dućanu“ u Starom gradu, u neposrednoj blizini Starog mosta. No, budući da ta galerija iz više razloga nije bila optimalan

prostor, legat Ksenije Neimarević – nakon što je došlo i do jednoga sudskog spora – pripao je Gra-du Mostaru te je odlukom odgovorne institucije ta zbi rka pohranjena u depou Galerije kraljice Katarine Kosače u Hrvatskom domu Herceg St-jepan Kosača. Među autorima djela nalaze se mnoga imena koja imaju posebnu ulogu u izgra-

Ksenija Neimarević


9

dnji likovne scene ovih prostora, poput M. Sefića, N. Gvozdenovića, P. Milosavljevića, M. Kujačića, N. Graovca, A. Jeremića Cibe, A. Lazarević, B. Kovačevića, B. Filipovića File, F. Čermaka, Lj. Ivanovića, M. Čađević, O. Kostića, Z. Price te C. Romano.

Sa zbirkom „Sava Neimarević“ do Mostara je stiglo i 25 djela srpskoga slikara Predraga Peđe Milosa-vljevića (Lužnice, 1908. – Beograd, 1987.), kao pos-ljedica njegova prijateljstva sa Ksenijom Neimare-vić. Milosavljevićeva djela vrijednost cjelokupnog fundusa podigla su na visoku umjetničku razinu, a među njima nalaze se crteži, grafike, akvareli, ulja na platnu te djela rađena u kombiniranim tehni-kama. Doticao se različitih stilova, ali nijednom se nije u potpunosti prikla njao, već je, kako je to svojstveno vrhunskim umjetnicima, stvorio svoj jedinstveni izraz te vještim i znalačkim potezima u svojim djelima postigao zavidnu umjetničku kvalitetu koja ga je opravdano izdigla u sam vrh regionalne umjetnosti. Izrazitim lirskim senzibi-litetom prikazivao je gradove u kojima je boravio i za koje se posebno vezao te je tako, uz Beograd, Pariz i Dubrovnik, jednim od najčešćih motiva Peđinih slika bio Mostar. Predstavnik je slikarstva initimizma, poetskog realizma i osobnog ekspre-sionizma 20. stoljeća.

Tri zbirke, „Zbirka umjetnina Hrvatskog doma Her-ceg Stjepan Kosača“, Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović“ te „Zbirka umjetnina Sava Neimare-vić“, svojim umjetničkim sadržajima pokazatelji su dugo trajna likovnog razvoja jedne sredine, koji zbog povijesnih, kulturnih i socijalnih prilika nije uspijevao biti kontinuiran u različitim vremenskim periodima dvadesetoga stoljeća pa tako ni doži vjeti svoj vrhunac ukorak s europskim standardima mo-derne umjetnosti. No, unatoč tome, naši umjetnici nisu odustajali. Na nepripremljenu tlu i u različitim uvjetima usudili su se osloboditi svoj duh i u jednoj maloj sredini pronaći mnoštvo izvora za svoju st-varalačku energiju koju su usmjerili ka suvremenim strujanjima. Umjetnici su istaknutim senzibili te-tom, kreativnošću te vrhunskom kvalitetom izve-dbe svojih djela dali posebnu vrijednost kako na-šem fundusu tako i cjelokupnoj likovnoj sceni ovih prostora. I dok pojedine slike, grafike i skulpture prema svojoj umjetničkoj vrijednosti mogu stajati uz bok vrhunskim djelima europske moderne um-jetnosti, sveukupno blago umjetničkih djela koje čuvaju tri naše dragocjene zbirke s ponosom može-mo upisati na kartu hercegovačke kulturne baštine.

Dajana Šudić-Karačić


10

Desetljećima – od osnutka ekspoziture Umje tničke galerije BiH u Mostaru 1969. godine (današnja Galerija kraljice Kata-

rine Kosače u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača) – darivali su likovni umjetnici nesebično svoja djela Galeriji koja je bila njihovo prostorno okrilje, sigurno uporište, točka susreta i polazište za kreativno djelovanje. Darivati dio svojega st-varalaštva jednoj galeriji, koja je kako pravno tako i idejno srce likovne djelatnosti jednog grada i regije, bila je i ostala čast svakom umjetniku. Upravo iz uzvišene pobude i iskrene djelatnosti, već goto-vo 50 godina nastaje fundus Galerije te ga takva namjena, iz koje je stvaran, čini posebnim na pod-ručju Hercegovine, a i šire. Umjetnici su vjerovali kako buduće generacije zaslužuju baštiniti njihovo iskreno stvaralaštvo koje će ih oplemenjivati, obra-zovati i neraskidivo vezati za umjetnost i Mostar. Iako je ova galerija od samoga nastanka neodvojivo upletena u stvaralačke procese lokalnoga umjet-ničkog kruga, nikada nije imala stalni postav koji bi likovnoj publici predočio fundus.

Ratno i poslijeratno stanje, direktno i indirektno, utjecalo je na materijalnu i simboličku razinu ovog fundusa. Gotovo dva desetljeća su umjetnine koje čine fundus Galerije kraljice Katarine Kosače, iz mnogobrojnih opravdanih i neopravdanih razloga,

bile odložene u depou i nedostupne očima javnosti. Važno je spomenuti da se u tom periodu već posto-jećoj „Zbirci umjetnina Hrvatski dom Herceg Stje-pan Kosača“ i legatima Milivoja Uzelca i Nedeljka Gvozdenovića, umjetnicima europskog formata i rođenim Mostarcima, pravno pridružila i kolekcija umjetnina „Sava Neimarević“, čiji je vlasnik Grad Mostar.

U prostoru koji nema optimalne mikroklimatske uvjete, više od dvije stotine umjetnina, od kojih je velika većina zahtijevala urgentnu restaurator-sko-konzervatorsku intervenciju, stajalo je bez odgovarajućeg tretmana i valorizacije kako od strane struke tako i od svekolike javnosti.

Proces revitalizacije ovoga vrijednog, ali zane-marenog, fundusa počeo je 2014. godine na inici-jativu ravnatelja Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosača, gospodina Danijela Vidovića. Tijekom te godine, uz minorna materijalna sredstva, ali iz-vrsnom opremom, restaurator doc. dr. sc. Denis Vokić (K-R Centar) napravio je dijagnozu razine i oblika oštećenja na umjetninama (pljesnivost, crvotočina, deformacija platna i papira, prljavost). Započeto je čišćenje i restauriranje umjetnina, koje je i privedeno kraju. Međutim, kako bi se ovaj u svakom smislu zahtjevni postupak proveo do kraja

Od zaborava do stalnog postava


11

i profesionalno, bilo je nužno prilagoditi čuvaonicu (depo) relativnoj vlažnosti i temperaturi u kojoj se neće razvijati po umjetnine nepovoljni mikro-organizmi. Stoga je depo restauriran, uvedena je ventilacija te će se, prema važećim standardima, izraditi nove police za umjetnine.

S obzirom na to da su stvoreni uvjeti za ispravno čuvanje umjetnina, pokrenut je postupak njihove dokumentacije koja će u budućnosti svima zaintere-siranima omogućiti točne, precizne i stručne poda-tke o svakome pohranjenom ili izloženom predmetu. Zbog toga, a i zbog čuvanja podataka za buduća vremena, predmeti i spomenici kulturne baštine moraju proći dokumentiranje prema zakonskim i

galerijskim pravilima, a podrazumijeva se da takav dokument postaje javan te se njime mogu služiti svi zainteresirani. Primarnu, sekundarnu i tercijarnu dokumentaciju s fototekom, koja će zbirku pribli-žiti znanstvenoj obradi, uradili su članovi Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine.

Gornja dvorana Galerije kraljice Katarine Kosače, zbog dimenzija i pozicije, optimalan je prostor za stalni postav ove značajne umjetničke zbirke koja svojim vrijednostima i značenjem predstavlja važan dio kulturno-povijesnog nasljeđa naše sre dine. No, takvo što iziskuje daljnje radove i sredstva koja će ih omogućiti. Projekt novog prostora za stalni postav u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača ponudio

Prostor u kojem su bile smještene umjetnine


12

je arhitekt Dejan Kvesić. Nacrt uključuje involvi-ranje novog osvjetljenja, otvora, mobilnih panela, sigurnosnoga sustava, dizajna prostora i unijet će dašak suvremenog i kreativnog prezentiranja likov-noga stvaralaštva u Mostar i Hercegovinu.

Kao posljednji, ali ne i manje važan korak, objavit će se opsežna i luksuzna publikacija koja će pružiti detaljne informacije o galeriji, njezinoj povijesti i razvoju te o umjetničkom blagu koje čuva. Pra-titelji kulturnoga života i povjesničari umjetnosti svih generacija s područja Hercegovine udružit će snage u stvaranju ovog izdanja koje će argumenti-ranim sadržajem i stručnim metodama valorizirati ovo bogato likovno nasljeđe.

Znamenitost ovog fundusa, dakako, nisu samo ci-jenjeni umjetnici i vrijedna umjetnička djela, već je značaj i u dobrostivoj i humanoj gesti umjetnika ove regije. Ovo mostarsko i hercegovačko nasljeđe nosi u sebi simboličku vrijednost povezivanja i spajanja putem likovnoga stvaralaštva. Visoka umjetnost značenjem nadilazi tržišne i institucionalne okvire jer ona – kontekstualizirana – postaje idejom, sim-bolom i smislom. Postaje dijelom kulturnog nas-ljeđa, dostupna i otvorena svakom starosjediocu, pridošlici, putniku namjerniku, onome koji razumije i onome koji ne razumije. Likovno nasljeđe koje se

nalazi u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača, kojega smo svi baštinici, s ponosom možemo pri-kazati čitavom svijetu, ali – s druge strane – imati ga i kao opomenu da se ponovno ne dozvoli zabo-ravljanje kulturnih vrednota.

Zbirka umjetnina u Galeriji kraljice Katarine Kosače uzvišena je spona između prošlosti i sadaš njosti, kulture i publike, starih i mladih, umjetnosti i života. Svjedoči o likovnoj tradiciji i kontinuitetu likovnog djelovanja na ovim prostorima, o genera cijama stva-ratelja koje su bezuvjetno podredile sebe umjetnosti, zalažući u Galeriji djela za mlađe generacije.

Danijela Ucović

Dr. sc. Denis Vokić u K-R centru


13

Dokumentiranje umjetninaDokumentiranje umjetnina

Rad na postavci izložbeČišćenje umjetnina


14

Da bi umjetnička djela na izložbi bila logički prijemčivo i sadržajno relevantno prika-zana reci pijentima, što svakako i jeste

jedna od primarnih zadaća umjetničkih izložbi, kustoski tim trebao je riješiti iznimno kompleksan zadatak. Naime, fundus umjetnina Galerije kraljice Katarine Kosače, koja je nekada bila ekspozitura Umjetničke gale rije BiH, broji više od dvije stotine umjetničkih djela koja su pedesetak godina sabira-na u vidu poklona ili legata. Cjelokupni galerijski fundus sačinjavaju tri značajne zbirke: „Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača“, koju dodatno obogaćuje legat sa slikama Milivoja Uzelca, Zbirka umjetnina „Nedeljko Gvozdenović“ i „Zbirka umjetnina Sava Neimarević“.

Upravo takve okolnosti učinile su ovaj fundus iznimno raznolikim po pitanju sadržaja, likovnih pravaca, individualnih i tehničkih izričaja, teri-torijalnog podrijetla i vremenskih odrednica. No, pored takvih neujednačenosti, dodatnu dihotomiju stvorila je činjenica da se tako raznolik i opsežan materijal treba postaviti u dvama izložbenim prostorima. Izlaganje ovako bogatog i vrijednog fundusa u jednom galerijskom prostoru dovelo bi do horror vacui-ja i pritiska na promatračeve receptore pa se odluka o izlaganju u obama prostorima iskazala najlogičnijom. Prostore čine

Donja (veća) galerija, koja oko centralnog i blago uzdignutog platoa ima devet niša, i Gornja (manja) galerija, koja je prostorno i površinski poprilično ujednačena.

Svakako, nastojalo se stvoriti određeni sadrža-jni kontinuitet koji u izložbi može iznjedriti samo dobro osmišljen koncept, a takav koncept, na ovoj izložbi, uvjetovan je različitošću kvaliteta i kvantiteta između zbirki i nekoherentnog pros-tora. Zbog takvih polazišnih parametara, prika-zivanje samo jedne zbirke u jednom od prostora, a drugih dviju u drugom, dovelo bi do izražajne dihotomije u preze n taciji i likovnoj valorizaciji te, možda, pogrešnog akcentiranja nekih autora ili legata u odnosu na druge. Pošto je nemoguće napraviti sadržajnu i tematsku poveznicu između svih likovnih ostvarenja, pokušaj da se umjetnine prikažu kronološki, u ovom slučaju, doveo bi do niza diskontinuiteta i nerazumijevanja jer različite zbirke mogu imati iste autore, a da su im djela nas-tala u različitim periodima i različitim stilovima.

Ipak, model izlaganja ovako raznolikog materi-jala u iznimno zahtjevnom i fizički nepovezanom galerijskom prostoru iznađen je na sastanku Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine, gdje je struka iskazale svoje mišljenje. Za početak,

O postavci izložbe


15

sugerirano je pa i prihvaćeno da se, s obzirom na brojčani omjer, napravi selektiranje prema teh-nici izrade. To znači da je odlučeno da se u Do-njoj galeriji izlože umjetnine uglavnom izrađivane na platnu (ulje na platnu, akril na platnu itd.), a u Gornjoj galeriji grafike, akvareli, crteži, kom-binirane tehnike i – naravno – skulpture, koje pre-ma estetskim kriterijima pripadaju tom prostoru. Podrazumijeva se da je imperativ pri selektiranju bio visoka likovna kvaliteta djela , eminentnost autora i specifičnost ostvarenja. Izbor i prikaz umjetnina izloženih u dvama prostorima temeljio se, dakle, na dvama kriterijima: likovnoj tehnici u kojoj je djelo izvedeno i godini rođenja autora.

Nakon odluke o rasporedu eksponata u dvama galerijskim prostorima, nova prepreka pojavila se u konceptnom naznačavanju legata (Uzelac, Gvozdenović, Neimarević) kao zasebnih cjelina koje, kao takve, imaju svoju specifičnu povijesnu priču i likovnu kvalitetu koja se trebala naznačiti. Stoga je odlučeno da se tri galerijske niše, smješ-tene u dubini zapadnog dijela Donje galerije, i zid koji ih povezuje izdvoje kao zasebne prostorne cjeline koje će dobiti svoj osobiti tematski i vizu-alni značaj. U njima će, uz popratne panele koji objašnjavaju povijest legata i biografiju umjetnika čija se djela izlažu, biti prikazane reprezentativne

umjetnine. Centralni zid koji povezuje niše za le-gate, prema umjetničkoj i simboličkoj važnosti, pripao je slikama doajena mostarske likovne scene, Karlu Afanu de Riveri i Mehi Sefiću.

U Gornjoj galeriji, grafike, akvareli i crteži pri-kazani su u tri odjeljka nastala pod okriljem triju zbirki. Kao i u Donjoj, i ovdje je raspored slika uvjetovan tehnikama izrade umjetnina i starosnom dobi autora.

Važno je istaknuti kako izložba ima naglašeno edukativni karakter i nije joj cilj samo prika zati umjetnine nego i poučiti o njima te o povijesti njihova prikupljanja, što je svakako izdvaja iz uo-bičajenih izložbenih praksi na ovim prostorima. Zbog popratnih panela koji govore o povijesti Galerije kraljice Katarine Kosače, projektu „Sta-lni postav umjetnina u Galeriji kraljice Katarine Kosače“ (kojega je ova izložba dio) i biografijama umjetnika, izložba je prilagođena svim uzrastima i skupinama. Cilj je u što većem opsegu prikazati ovo likovno nasljeđe Mostara i Hercegovine, koje je godinama stajalo u neprikladnom prostoru te se ovom izložbom gotovo cijelovito prikazuje javnosti, baš kako i dolikuje kulturnoj baštini.

Danijela Ucović

Z B I R K A U M J E T N I N A H R V A T S K I D O M H E R C E G S T J E P A N K O S A Č A

16

Karlo Afan de Rivera (Mali Lošinj, 1885. – Mostar, 1979.)Potkivanje konja, 1944., akvarel, 40 x 56 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


17

Karlo Afan de Rivera (Mali Lošinj, 1885. – Mostar, 1979.)Dubrovnik,1937., akvarel, 38 x 53 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


18

Karlo Afan de Rivera (Mali Lošinj, 1885. – Mostar, 1979.)Interijer, 1940., ulje na platnu, 32 x 24 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Mehmed Meha Sefić, (Mostar, 1919. – Mostar, 1988.)Kujundžiluk, kombinirana tehnika, 100 x 78 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


19


20

Mehmed Meha Sefić, (Mostar, 1919. – Mostar, 1988.)Stari most, 1965., kombinirana tehnika, 48 x 62 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


21

Mehmed Meha Sefić, (Mostar, 1919. – Mostar, 1988.)Jesen, 1965., kombinirana tehnika, 63 x 80,5 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


22

Lazar Drljača (Blatna, 1882. – Konjic, 1970.)Stari Most, 1939., ulje na platnu, 32 x 46 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Roman Petrović (Donji Vakuf, 1896. – Sarajevo, 1947.)Portret žene, 1921., ulje na platnu, 70 x 49 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Mirko Kujačić (Kolašin, 1901. – Mostar, 1987.)Popravka Starog mosta, 1957., ulje na platnu, 74 x 94 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Ismet Mujezinović (Tuzla, 1907. – Tuzla, 1984.)Kukuruzi, ulje na platnu, 49 x 64 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Kosta Angeli Radovani (London, 1916. – Zagreb, 2002.)Žena sjedi, bronca, visina 43 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


23

Marinko Benzon (Vranjic, 1920. – Beograd, 1978.) Bez naziva, 1975., ulje na platnu, 28 x 53 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Jakov Budeša (Premuda, 1922. – Split, 2003.)U prostoru, ulje na platnu, 93 x 76 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Nikola Njirić (Dubrovnik, 1921. – Dubrovnik, 2002.)Bez naziva, 1977., drvo, visina 23 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


24

Jusuf Jusa Nikšić (Mostar, 1925.)Plavo razmišljane / Bregovi, 1982., tempera, 48 x 67 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Mustafa Pezo (Mostar, 1927. – Mostar, 1987.)U parku, 1964., kombinirana tehnika, 78 x 65 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Mladen Soldo (Sovići, 1927. – Mostar, 2001.)Apstrakcija, ulje na papiru, 46 x 68 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Vojmir Borovina (Orebić, 1928.)Stari most, ulje na platnu, 49 x 70 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Ivo Vojvodić (Dubrovnik, 1923. – Dubrovnik, 1994.)Interijer, 1981., ulje na platnu, 47 x 68 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


25

Franjo Likar (Varaždin, 1928.)Plivačice sa apstraktnom polovinom, komb. tehnika, 95,5 x 115 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Boško Ilačević (Bosanska Krupa, 1934.)Pejzaž, 1974., ulje na platnu, 46 x 61 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Milivoje Bokić (Domaševo, 1934.)Bez naziva, drvo i kamen, visina 75 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Memnuna Vila Bogdanić (Mostar, 1934. – Perth, 2004.)Storm owns the ocean, 1978., grafika, 68 x 70 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


26

Ćiril Ćiro Raič (Strgonice, 1936. – Mostar, 2011.) Povratak, fotografija, 50 x 47,5 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Tahir Emra (Đakovica, 1938.)Interijer, kombinirana tehnika, 68 x 85 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Mehmed Zaimović (Tuzla, 1938. – Sarajevo, 2011.)Svitanje, 1979., ulje na platnu, 85 x 120 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Dževad Hozo (Užice, 1938.)Iz ciklusa strasila VIII (Ku-ku-le-le!!), 1979., komb. tehn., 87 x 66 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Gradimir Petrović (Borin Dol, 1935. – Beograd, 2001.)Oluja, 1966., ulje na kartonu, 57 x 82 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


27

Ljubomir Perčinlić (Zenica, 1939. – Zagreb, 1998.)Kompozicija XI, 1968., kombinirana tehnika, 73 x 58 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Hamo Ibrulj (Ljubuški, 1946. – Zagreb, 2008.)Mali konj, 1998., ulje na platnu, 45 x 35 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Stojan Kujačić (Ljubljana, 1948.)Čovjek koji lomi orahe, 1975., ulje na platnu, 73 x 189 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


28

Zlatko Melcher (Mostar, 1949.)Cvijeće, 1997., kombinirana tehnika, 74 x 56 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Danilo Pravica (Mostar, 1949. – Mostar, 2015.)Dio oktobra, kombinirana tehnika, 50 x 70 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Ferdo Kovač (Batin, 1949. – Mostar, 2010.)Bez naziva, gips, visina 60 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Planinka Mikulić (Bugojno, 1951. – Sarajevo, 2001.)Bez naziva, ulje na platnu, 60 x 60 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


29

Davorin Briševac (Vareš, 1957.)Let, 1995., kombinirana tehnika, 32 x 40 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Dario Pehar (Mostar, 1967.)Žao mi bilo preslikati ovo, 2015., kombinirana tehnika 30 x 35 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Ivica Kraljević (Mostar, 1967.)Zlatne ribice, 2005., akril na platnu, 40 x 50 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Goran Šimunović (Konjic, 1965.)Greška, 2015., staklo i metal, 30 x 30 x 7 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


30

Matko Vekić (Zagreb, 1970.)Triplex, 1995., ulje na platnu, 75 x 90 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Dalibor Nikolić (Mostar, 1974.)7, 2011., grafit na papiru, 30 x 35 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Josip Mijić (Travnik, 1975.)K 120120, 2007., kombinirana tehnika, 120 x 120 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Ilija Kegelj (Travnik, 1968.)Duvar, 2016., kombinirana tehnika, 122 x 84 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


31

Mario Šunjić (Malsch, Kreis Karlsruhe, 1975.)Terra incognita, 2015., akril na platnu, 40 x 40 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Mirjana Drežnjak-Naletilić (Prozor-Rama, 1975.)Tjesnac, 2015., kombinirana tehnika, 70 x 100 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Boris Jovanović (Čapljina, 1977.)Motiv s Mljeta, 2015., akril na platnu, 29 x 35 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Mirjana Pažin-Ivešić (Mostar, 1981.)Tragovi, 2010., kombinirana tehnika, 50 x 50 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Toni Marić (Mostar, 1980.)Dijete iz opanaka, 2013., kamen , 60 x 27 x 25 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


32

Željko Koren (Mostar, 1983.) Autoportret, 2015., print na foliji, 14 x 14 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Hrvoje Pranjić (Mostar, 1984.)Tremor, 2006., akvatinta/suha igla, 31,5 x 22,5 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Tomislav Zovko (Mostar, 1986.) Silikonizacija-23, 2013., kombinirana tehnika 60 x 70 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Maja Rubinić (Mostar, 1982.)Bez naziva, 2015., kombinirana tehnika, 36 x 48 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


33

Goran Ristić (Mostar, 1989.)Ovo umjetničko djelo nije državno blago, 2014.kombinirana tehnika na šperploči, 50 x 60 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Tamara Grbavac (Ljubuški, 1988.) Grbavac, 2012., akril na platnu, 50 x 50 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Boris Orenčuk (Mostar, 1989.)Figura XVII, 2015., paljena žica,75 x 15 x 35 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Z B I R K A U M J E T N I N A M I L I V O J U Z E L A C ( Z H D H S K )

34

Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac, 1977.)Les Olives, ulje na platnu, 73 x 92 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


35

Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac, 1977.)Mrtva priroda, ulje na platnu, 69 x 38 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


36


37

Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac, 1977.)Muslimanka, ulje na platnu, 65 x 64 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac, 1977.)Akt, ulje na kartonu, 105 x 75 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac, 1977.)Akt, ulje na platnu, 80 x 60 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


38

Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac, 1977.)Pikador, 1934., akvarel, 45 x 60 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača


39

Milivoj Uzelac (Mostar, 1897. – Cotignac, 1977.)Terasa, ulje na platnu, 73 x 100 cmMostar, Zbirka umjetnina Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača

Z B I R K A U M J E T N I N A N E D E L J K O G V O Z D E N O V I Ć

40

Nedeljko Gvozdenović (Mostar, 1902. – Beograd, 1988.)Bez naziva, 1978., ulje na platnu, 37 x 45 cmMostar, Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović


41

Nedeljko Gvozdenović (Mostar, 1902. – Beograd, 1988.)Bez naziva, pastel, 35 x 49 cmMostar, Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović


42



43

Nedeljko Gvozdenović (Mostar, 1902. – Beograd, 1988.)Bez naziva, ulje na šperploči, 50 x 70 cmMostar, Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović


44



45


Z B I R K A U M J E T N I N A S A V A N E I M A R E V I Ć

46

Peđa Milosavljević (Lužnice, 1908. – Beograd, 1987.)Krovovi Pariza, 1963., ulje na platnu, 73 x 92 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević

Peđa Milosavljević (Lužnice, 1908. – Beograd, 1987.)Trijumfalna kapija, 1963., ulje na platnu, 73,5 x 60,5Mostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


47

Peđa Milosavljević (Lužnice, 1908. – Beograd, 1987.)Trijumfalna kapija, 1963., ulje na platnu, 73,5 x 60,5Mostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


48

Peđa Milosavljević (Lužnice, 1908. – Beograd, 1987.)Dubrovnik, 1964., ulje na platnu, 81 x 100,5 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević

Peđa Milosavljević (Lužnice, 1908. – Beograd, 1987.)Ada Huja, 1938., ulje na kartonu, 29 x 40 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


49

Peđa Milosavljević (Lužnice, 1908. – Beograd, 1987.)Desert, 1969., kombinirana tehnika 40 x 52 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević

Peđa Milosavljević (Lužnice, 1908. – Beograd, 1987.)Sfinga Kairo, 1963., akvarel, 55 x 46 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


50


51

Branko Filipović Filo (Cetinje, 1924. – Beograd, 1997.)Lovćen, 1970., ulje na platnu, 55 x 74 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević

Nikola Graovac (Vrebac, 1907. – Oplenac, 2000.)Vaza s cvijećem, ulje na platnu, 45 x 54 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


52

Božidar Kovačević (Borova Glava, Zlatibor, 1934. – Beograd, 2010.)Motiv sa Zlatibora, ulje na platnu, 60 x 80 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


53

Anđelija Lazarević (Beograd, 1885. – Beograd, 1926.)Šumski pejzaž, 1920., akvarel, 22,5 x 30 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


54

Clare Romano (New Jersey, 1922.)Grafika u čast Bizanta, reljefni bakropis, 86,5 x 58,8 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević


55

Aleksandar Jeremić Cibe (Beograd, 1925. – Beograd, 2008.)Tri žene, 1975., ulje na kartonu, 52 x 82 cmMostar, Zbirka umjetnina Sava Neimarević

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Federalno ministarstvo kulture i sportaFederalno ministarstvo kulture i športa

Федерално министарство културе и спорта

Bosna i HercegovinaVijeće ministara Bosne i Hercegovine

Ministarstvo civilnih poslova BiHМинистарство цивилних послова БиХ

Mostarsko proljeće 2016.XVIII. dani Matice hrvatske

Generalni sponzor

Projekt Stalni postav Galerije kraljice Katarine Kosače financijski su pomogli:

Documents

Katalog likovne izložbe - m.pogled.bam.pogled.ba/storage/uploads/novosti_docs/Katalog_WEB.pdf · K OS A ćA ZABOR A VLJENA ZBIRKA 5 umjetničkih pravaca i sjedinjujući ih s vlastitim