Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu - Odjel u Pozegi

- -POZESKA GIMNAZIJA

U ARHIVSKIM VRELIMA

U povodu Tjedna arhiva, 40-obljetnice Arhiva u Pozegi i 300. obljetnice Gimnazije u Pozegi

~ - ..,

Realizaciju izlozbe financijski pomoglo Gradsko poglavarstvo Pozega

Naslovna stranica: Pozeska Gimnazija krajem XIX. stoljeca

Pozeska Gimnazija je po starosti peta gimnazija u Hrvatskoj (iza Zagreba, Rijeke, Varazdina i Dubrovnika), a prva u Slavoniji. Osnovali su je isusovci nedugo iza izgona Turaka. Nakon oslobodenja od turske vlasti u Slavoniji su bile teske gospodarske, drustvene i kulturne prilike. Svu vlast je imala Dvorska komora u Becu u cije ime su zemljom upravljali visoki casnici, koji su cesto zloupotrebljavali svoj polozaj. Dvorska komoraje ubrzo pocela dijeliti i rasprodavati slavonske posjede, a novi vlasnici uglavnom postaju stranci, kojima je cilj u sto kracem vremenu izvuCi sto vise materijalne koristi. Zbog toga povecavaju namete kmetovima i jos vise ih osiromasuju. U takvim uvjetima godine 1689. Kutjevo, bivsi posjed cistercita, dobiva zagrebacki kanonik i naslovni biskup skradinski lvanjosip Babic. Uvidjevsi u kakvom se stanju nalazi posjed, alii zbog slabog zdravlja Babic 1696. godine odlucuje posjed (oko 50 000 jutara i 35 sela) ustupiti isusovcima, uz uvjet da se brinu za duhovni i prosvjetni razvoj naroda. Kralj Leopold I. 1700. godine potvrduje ovo darivanje. I zaista, vee 1698. godine u Pozegu dolaze prva dva isusovca, a posjed Kutjevo im je bio materijalna osnova za daljnji rad. lsusovci su se odmah dali na posao i uz misijski rad potkraj 1698. otvaraju pripremni razred u kojem su ucenike ucili citanju, pisanju, osnovama latinskog jezika i osnovama vjere. U iduCim godinama se otvaraju gimnazijski razredi, pa pozeska Gimnazija postaje cetverogodisnja gramaticka skola s ovim razredima: (pripremni- dijelio se na tri dijela)- parvitae; 1. principistae; 2. grammatistae; 3. syntaxistae. Godine 1726. i 1727. dobiva vise razrede poetae i rhetores i postaje visa gimnazija. U pocetku se nastava oddavala u neuvjetnim prostorima, a 1726. je podignuta jednokatna zgrada istocno od crkve sv. Lovre (danas samostan sestara milosrdnica sv. Vinka). Osnivanjem osnovnih skola pripravni razred se vise ne dijeli nego postaje 1. razred. U vremenu od 1761. do 1776.godine je uz Gimnaziju djelovala Academia Posegana sa studijem teologije i filozofije. To je iza zagrebacke druga po starosti isusovacka visoka simla u Hrvatskoj. Time je Pozega, sa Gimnazijom i Akademijom, bila uvrstena u grupu najznacajnijih kulturnih i prosvjetnih sredista Hrvatske, a i sire. Nakon ukidanja isusovackog reda (1773.) pozesku Gimnaziju vode exisusovci i svjetovni svecenici, a od 1776. pavlini.lste godine se ukida Akademija, te se i Gimnazija reformira (ukida se 6. razred, a ostali se dijele na nizu gramaticku- 3 razreda i visu humanisticku- 2 razreda), veca paznja se poklanja matematici i prirodnim znanostima, a uCi se i hrvatski jezik). Kad je josip II. raspustio pavlinski red 1786. godine, pozeski pavlini su se sekularizirali i zadrzali nastavu na Gimnaziji. Kasnije medu nastavnicima nalazimo sve vise svjetovnih svecenika i svjetovnjaka. Od 1806. godine Gimnazija ponovo ima 6 razreda. Vee od 1831. kao gimnazijske nastavnike nalazimo franjevce, koji od 1834. godine sasvim preuzimaju nastavu. Franjevci vode Gimnaziju do 1864. godine i unatoc svim poteskocama (revolucionarna zbivanja 1848/49, apsolutizam) su uspjeli ocuvati gimnazijsko obrazovanje u Pozegi. Ovdje treba napomenuti da je u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda 1848/49. hrvatski jezik umjesto latinskog postao nastavni.

1

Iz svega naprijed navedenog moze se lako zakljuCiti kakav je doprinos Gimnazije da Pozega postane "Slavonska Atena", tevazno upravno srediste Slavonije (od 1745. sjediste zupanije, od 1765. slobodni i kraljevski grad, od 1993. ponovno sjediste zupanije, od 1997. sjediste biskupije, a od 199S. sjedisteveleucilista). Na izlozbi je predstavljen samo mali dio arhivskog blaga koje se nalazi u pozeskom Arhivu, ana istrazivacimaje da ga istraze i daju potpunu sliku zivota i rada Gimnazije.

Goran Hruska, prof.

"Osvit"- tamburaski zbor Kr. velike gimnazije Pozeg<,

4

LITERATURA:

1. Kempf,julije, Pozega, Zemljopisne biljeske iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grad a Pozege i pozeske zupanije, Pozega, 1910.

2. Valecic, Gabrijel , Povijest pozeske gimnazije, Spomen-izvjestaj Drzavne realne gimnazij e u Slav. Pozegi za skolsku godinu 1926!27., Pozega, 1927.

3. Matic, Torno, lsusovacke skole u Pozegi (1698.-1773 .), Vrela i prinosi, Sarajevo, 1935.

4. Potrebica , Filip, Tri stoljeca Pozeske gimnazije,jastrebarsko, 1994.

5. Heli, Rudolf, Sto rade arhivisti?, Slavonac- prilog Pozeskog lista od 2. XII. 1993.

6. Radonic, Tomislav, Sumarni inventar arhivskog fonda Gimnazije u Pozegi, Pozega, 1999.

M·ATRlCUl~A . '

sTuntos·o~u~

/ j, i ~ 5 •. ;...;'1·'· ·. ';' ..

Matricula studiosorum (1725.-1838.)- naslovna stranica

5

Pro

feso

rski

zb

or

poze

ske

gim

naz

ije

1910

. g.

T

omis

lav

Jaki

e, B

auer

Fra

njo,

Kov

acic

Fer

clo,

Sta

vlen

ic A

nclri

ja,

Gal

ic V

jeko

slav

, R

aclo

vino

vic

Luka

, Min

er G

ejza

, K

ovac

Fra

njo,

Koz

ar M

artin

, K

oprin

ski

Rob

ert,

Kun

tari

c M

akso

, H

ost V

jeko

slav

, S

arko

ticj

osip

, (c

lirek

tor)

, V

irag Al

eksa

ncla

J~ B

laze

kovi

c D

uro,

Kon

drat

Ado

lf

KATALOG

KNJIGE I SPISI

1. Matricula studiosorum (1725.-1838.), Glavni imenici (1851.-1951.), Dnevnici­pomocni imenici (1945. -1978.)

2. Ljetopisi Gimnazije (1776.-1946.)

3. Oglasne knjige (1866.-1978.)

4. Zaklade (1859.-1943.) i Drustvo za potporu siromasnih ucenika Gimnazije (1854.-1944.)

5. Matice sposobnih- Maticne knjige radnika (1873.-1957.)

6. Sumarni inventar arhivskog fonda Gimnazija u Pozegi

7. Zapisnici sjednica Nastavnickih vijeca (1905.-1978.)

8. Zapisnici velikih matura (1874.-1978.)

9. Historiografija o Gimnaziji- pisano na temelju arhivskog gradiva Q. Kempf: Pozega; Spomen-izvjestaj Drzavne realne gimnazije u Slav. Pozegi; T. Matic: lsusovacke skole u Pozegi (1698.-1773.); F. Potrebica: Tri stoljeca Pozeske gimnazije)

10. Pro slave obljetnica Gimnazije 1927. i 1969. godine

11. Razni spisi o drustvenom zivotu Gimnazije

7

SLIKE

a) Zgrada Gimnazije: 1. lsusovacka Gimnazija (1726.-1877 .) - danas samostan sestara milosrdnica sv. Vinka

2. Zgrada Gimnazije sa zvjezdarnicom (prije Prvog svjetskog rata)

3. Zgrada Gimnazije prije dogradnje drugog kata (1939.) 4. Danasnji izgled Gimnazije

b) Nastavnicki zbor: 1. 1874. godine 2. 1910. godine 3. 1926. godine 4. 1964. godine

c) Neki od najznacajnijih ravnatelja: 1. Fra Kajo Agjic (1848.-1 552.) 2. Antun Mazek (1874.-1905.) 3. Makso Kuntaric (1915.-1924.) 4. Antun Petkovic (1957.-1973.)

d) Ostalo: 1. Prvi maturanti Gimnazije iz 1874. godine 2. Tamburaski sastav "Osvit"

Gimnazija i crkva sv. Terezije 1917. godine

8

' .

/~~~7.-9.. il;)f~ I!'!~

f?. .. ................ .

~ • Narodne novine•, Zagreb- (91)

fV Oznaka za narud1bu: UT-XI/11-8

110735

IZLOZBA

IZDAVAC: Ddavni arhiv - Odjel u Pozegi

ZAIZDAVACA: Goran Hruska, prof.

AUTOR TEKSTA I KATALOGA: Goran Hruska, prof.

POSTAV IZLOZBE: Goran Hruska, prof.

Mihaela Markovac, dipl. povjesnicar Marija Mikacic

Ljubica Nenadovic RudolfHeli

LEKTOR: Branko Simunovic, prof.

NAKLADA: 400 komada

"POZESKA GIMNAZIJA U ARHIVSKIM VRELIMA" lzlozbena dvorana Gradskog muzeja Pozega

26. travnja- 3. svibnja 1999. TISAK:

Tiskara Pozega

. . 1-3 "J

Ljetopis Gimnazije, knjiga I. (1776.-1820.), naslovna st (t,q::; .; )JJ_'fc.'A..) -~ t

1{11/1 ,., -.. ' • I

• . .