Kalkulacije Cijene Koštanja Word 29-03-2010

7/22/2019 Kalkulacije Cijene Kotanja Word 29-03-2010

1/30

,

, , , ,


2/30

1. Pojam kalkulacije

Kalkulacija je raunski postupak kojim se izraunavaju cijene, tj. utvruju cijeneproizvoda i usluga. Naziv kalkulacija potjee od latinske rijei calculus to znai kameni,

jer se nekada, u praksi, kameni koristio kao sredstvo za raunanje. U ekonomici znai

izraunavanje, proraunavanje, predraun ili proraun.

Danas su kalkulacije neizostavna metoda raunanja u proizvodnji, preradi, nabavi, prodaji ipruanju proizvodnih usluga. One slue za utvrivanje svih vrsta cijena, a pogotovo cijenakotanja, nabavne cijene i prodajne cijene. Svrha kalkulacije ne iscrpljuje se samo uutvrivanju tih cijena.

Ona slui i kao temelj za donoenje poslovnih odluka, za kontrolu trokova i za kontroluekonominosti. Rezultat kalkulacije mogu biti i druge veliine, kao to su ukupni trokovi,trina cijena proizvodnje, kategorije trokova, financijski dobici (ili gubici), koeficijentekonominosti i sl.

Kalkulacija uvijek predstavlja odreeni nain razmiljanja - vaganje i ocjena svrsihodnostitrokova, uoavanja povezanosti izmeu trokova i uinaka, ocjena pravilnosti rasporeivanjatrokova i sl..Njome se saznaje to cijena treba pokriti, odnosno pokrivaju li se u cjelovitosti ili ne utroenielementi procesa rada. Izmeu ostalog, kalkulacija ima i zadatke:

- da obuhvati trokove- da rasporedi trokove

Obuhvaanje trokova je popisivanje trokova prema odre

enim stajalitima, arasporeivanje trokova prenoenje obuhvaenih trokova na uinke.

Smisao obuhvaanja i rasporeivanja trokova jest u tome da se jedan uinak, tj. odreenakoliina uinaka to potpunije i to preciznije optereti upravo onim trokovima koje taj uinakprouzrokuje.Kalkulacije su temelj za izradu planova poduzea, kao i za praenje i analizu ostvarenihrezultata poslovanja.

Opa svrha izrade kalkulacija je izraunavanje trokova i cijena. Potpuno shvaanje trokova ikalkulacija nuno je za razumijevanje kako se ekonomska oskudnost na tritima pretvara ucijene. Ujedno vrlo je vano da trokovi nikad ne budu vei od prihoda poduzea, jer u tom

sluaju proizvodnja nije isplativa i opstanak poduzea u takvim okolnostima nije ekonomskiopravdan.

Pravila kalkulacije:

1.) pravilo tonosti toan obuhvat trokova, tj. zahtijeva da se kalkulacijom obuhvate svitrokovi koji su nastali u proizvodnji nekog proizvoda ili pri pruanju odreene usluge

2.) pravilo potpunosti da se obuhvate svi trokovi, tj. svi obuhvaeni trokovi moraju bitiprikazani pojedinano po vrstama i razvrstani po skupinama radi bolje preglednosti


3/30

3.) pravilo diferenciranja razvrstavanje trokova po vrstama, mjestima i nositeljima trokova

4.) pravilo prilagoenosti usklaenost sa tehnolokim procesom, tj. sadraj kalkulacije ipostupak izrade moraju biti prilagoeni vrstama i sastavu uinaka proizvodnje, unutarnjom

organizaciji i koritenom tehnolokom procesu

5.) pravilo pravovremenosti da se obraun izvri na vrijeme, tj. kalkulacija treba bitisastavljena na vrijeme, a to znai prije donoenja odluka koje e se temeljiti na podacima izkalkulacije

6.) pravilo usporedivosti da se moe usporeivati sa prethodnim, pa ak i kalkulacijamadrugih, tj. da oblik, sadraj i rezultati kalkulacije omoguuju njezinu usporedbu s planskimpodacima, rezultatima kalkulacija prethodnih razdoblja i drugih dijelova gospodarstva

7.) pravilo ekonominosti zahtijeva da se pri izradi kalkulacije koriste to jednostavniji

postupci, koji ne trae vie vremena i truda nego to je potrebno da se dobiju dostatneinformacijeIzrada kalkulacije esto zahtijeva da se procijene neke veliine kao to su, na primjer,oekivani opseg proizvodnje, utroci pojedinih elemenata proizvodnje (na primjer, utrociosnovnog materijala, energije, radne snage i sl.), vrijednosti netrinih proizvodanamijenjenih vlastitim potrebama, odnosno materijala za proizvodnju koji nemajuopepoznatu trinu cijenu (na primjer, vrijednost sporednih proizvoda ili otpadaka koji sekoriste u daljnjoj proizvodnji) itd. Zbog toga, realnost kalkulacije ovisi o tonosti postupkaprocjene pojedinih veliina u kalkulaciji, koritenoj metodi kalkulacije i tonosti provoenjaraunskih postupaka u kalkulaciji.

Opseg proizvodnje i utroci elemenata proizvodnje variraju iz godine u godinu, te se podaciostvareni u jednoj godini ne mogu izravno upotrijebiti kao procjene za naredne godine.Potrebno je koristiti se prosjenim podacima koji su ostvareni u viegodinjem razdoblju.Poseban problem ini potreba razdvajanja trokova vezanih proizvoda (na primjer, kabelarazliitog promjera). Takoer, u elektrotehnikim proizvodnim djelatnostima udio trokovapojedinih elemenata proizvodnje u cijeni kotanja ovisi, ne samo o njihovim nabavnimcijenama, nego i o sloenosti njihove izvedbe, odnosno ugradnje. Dakle, u nekimdjelatnostima, nisu mogui toni prorauni trokova, vese koriste odreene procjene koje setemelje na iskustvu.

Pojednostavljeni model kalkulacije glasi:

t =


4/30

Simboli:

t = prosjeni, jedinini troak (cijena kotanja)Tr = troak rada

Ts = troak sredstava za radTm = troak materijalaTu = troak uslugaTo = ostali trokovi (financijski trokovi, radni izdaci, porezi, doprinosi i sl.)Q = opseg proizvodnje

2. Elementi kalkulacije

Struktura kalkulacije sastoji se od nekoliko elemenata. S obzirom na injenicu koja se

cijena izraunava, razlikujemo elemente strukture cijene kotanja, elemente strukture prodajnecijene, elemente strukture nabavne cijene.

Elementi kalkulacije prodajne cijene obino se svrstavaju ovim redoslijedom:

1. neposredni trokovi materijala2. neposredna amortizacija3. neposredna brutto-plaa4. ostali neposredni trokovi stvaranja uinaka5. promjenjivi opi trokovi stvaranja uinaka6. promjenjivi opi trokovi uprave i prodaje7. stalni opi trokovi stvaranja uinaka8. stalni opi trokovi uprave i prodaje9. stvarni trokovi stvaranja uinaka10. dobitak - gubitak11. porezi na promet (PDV)

CIJENA KOTANJA (ukupni stalni trokovi + promjenjivi trokovi)PRODAJNA CIJENAPRODAJNA CIJENA BEZ POREZA NA PROMET (bez PDV-a)

3. Vrste kalkulacije

U poduzeu se mogu koristiti razliite vrste kalkulacija. Mogu se podijeliti na vienaina:

1. prema vremenu kada se sastavljaju:

- prethodne i planske- naknadne i obraunske


5/30

2. prema podruju na koje se odnose:

- mikroekonomske

- makroekonomske

3. prema sadraju i postupku izrade:

- koritenja kapaciteta- analitike- sintetike- investicijske

Prethodna kalkulacija(pretkalkulacija) se sastavlja prije poetka proizvodnje ili prije

donoenja neke odluke (na primjer, odluke o promjeni opsega i strukture proizvodnje, okupnji stroja, itd.). Temelji se na normativima utroka predmeta rada i sredstava za rad, naprocjeni oekivanog opsega proizvodnje, radnim normama i poreznim propisima, tj. naveliinama koje bi poduzee trebalo ostvariti u narednom razdoblju.

Planska kalkulacijaje vrlo slina pretkalkulaciji, s razlikom u tome to se planskakalkulacija radi za neko odreeno planirano vremensko razdoblje (na primjer, za narednuposlovnu godinu), a prethodne se odnose na odreenu proizvodnju, ostvarenje neke odlukeneovisno o vremenskom razdoblju na koje se odnose.

Takoer, postoji i tzv. meukalkulacija. Ona se izrauje tijekom proizvodnje, nakon nekogodreenog vremenskog razdoblja (privremena obraunska kalkulacija), obino kada se zavri

jedan dio proizvodnje, odnosno kad zavri jedna faza proizvodnje (meufazna kalkulacija).Njome se analiziraju nastali trokovi.

Naknadnaili stvarna kalkulacijasastavlja se nakon dovrenja odreene proizvodnje ilinakon realizacije neke odluke, neovisno o razdoblju na koje se odnose. Temelji se napodacima o ostvarenim veliinama opsega proizvodnje, trokova, prihoda, cijena. Potrebneinformacije za izradu kalkulacije nalaze se u knjigovodstvu i drugim evidencijama poduzea.

Obraunska kalkulacijase sastavlja redovito, na kraju odreenog vremenskog razdoblja,

kao na primjer, na kraju poslovne godine. Ona sadri sve stvarno nastale trokove odre

eneproizvodnje koji su nastali tijekom razdoblja za koje se sastavlja.Razlikovanje tih kalkulacija bitno je u sluaju kada se razdoblje proizvodnje ne poklapa sobraunskim razdobljem, tj. sa kalendarskom godinom (na primjer, kod proizvodnjeproizvoda koja traje vie od jedne godine) ili nekim kraim razdobljem. U naknadnim iobraunskim kalkulacijama obino se daje usporedba planiranih i ostvarenih veliina, te seizraunava nastala razlika. Pritom se planirani trokovi preraunavaju na ostvareni opsegproizvodnje tako da razlika u opsegu odnosno prinosu ne utjee na utvrena odstupanja odplaniranih trokova. Kako bi se moglo pratiti ostvarenje planiranih veliina, potrebno jekalkulacije sastavljati tako da se osigura usporedivost planskih i obraunskih kalkulacija, kaoi prethodnih i naknadnih kalkulacija.


6/30

Prema podruju za koje se sastavlja, kalkulacija moe biti mikroekonomska imakroekonomska.

Mikroekonomska kalkulacijase sastavlja za potrebe pojedinanih poduzea i temelji se nauvjetima poslovanja odreenog gospodarskog subjekta, a to znai da se uzimaju prinosi,

tehniki normativi, prirodni i drugi uvjeti koji vrijede za to poduzee ili poljoprivrednogospodarstvo, te nabavne i prodajne cijene koje ono postie na tritu.

Makroekonomska kalkulacijase sastavlja za neko ire proizvodno podruje, na primjer, zaodreenu regiju ili za cijelo nacionalno gospodarstvo. Takve se kalkulacije temelje naprosjenim uvjetima proizvodnje, te prosjenim prirodnim i trinim uvjetima koji vrijede zaodreeno podruje. Uzimaju se pune cijene resursa i proizvoda bez korigiranja za novanenaknade ili regrese, premije i novane poticaje ili subvencije koje drava plaaproizvoaima. Na temelju njih vlada utvruje mjere ekonomske politike, kao to su uvjetikreditiranja, otkupne cijene, visina poreza, carine, novani poticaji, novane naknade i sl.

Prema sadraju, kalkulacije se mogu odnositi na:

sintetike kalkulacije (poduzee u cjelini) analitike kalkulacije (pojedine proizvode, usluge ili linije proizvodnje) kalkulacije koritenja kapacitete (uinke pojedinih stalnih sredstava) investicijske kalkulacije ( pojedina dugorona ulaganja; jedine nisu kalkulacije cijene

kotanja)

4. Metode kalkulacije

Po nainu prenoenja trokova na uinke i nainu izraunavanja cijena razlikuju se metodekalkulacije:

- kalkulacija cijene kotanja- kalkulacija dopunskog troka- kalkulacija cijene proizvodnje

Kalkulacija cijene kotanja je klasina i osnovna je kalkulacija svakog poduzea.Kalkulacija dopunskog troka i kalkulacija cijene proizvodnje kalkulacije su na osnovi kojih

se u pravilu donose kratkorone poslovne odluke.

KALKULACIJA CIJENE KOTANJA

- utvruje cijenu kotanja ili prosjean troak uinaka- sve metode ove skupine kalkulacije moemo svrstati u dvije skupine:

djelidbene kalkulacije dodatne kalkulacije

Djelidbena kalkulacija se primjenjuje u onim poduzeima koja proizvode samo jednu vrstu

uinaka ili nekoliko vrsta srodnih uinaka.


7/30

Dodatna kalkulacija primjenjuje se u onim poduzeima koja proizvode dvije ili nekoliko vrstauinaka.

Djelidbenu kalkulacijudijelimo na:

jednostavnu - moe se primjenjivati u poduzeima koja proizvode jednu vrstu istorodnihuinaka.

sloenu - moe se primjenjivati kada i jednostavna djelidbena kalkulacija, tj pri proizvodnjijedne vrste istorodnih uinaka. Prednost ove kalkulacije je u tome to prua bolju osnovicu zakontrolu trokova.

kalkulaciju ekvivalentnih brojeva - primjenjuje se u sluajevima stvaranja nekolikomeusobno srodnih uinaka.Bit ovog oblika kalkulacije sastoji se u ovome: trokovi pojedinihuinaka zbog njihove srodnosti stoje u odreenom odnosu.

kalkulacija vezanih proizvoda - primjenjuje se u sluajevima kad uz proizvodnju glavnogproizvoda nastaju i sporedni proizvodi. Cilj te kalkulacije je utvrditi cijenu kotanja glavnogproizvoda, pa se njezina tehnika svodi na to da se od ukupnih trokova izdvoji dio koji bi seaproksimativno mogao odnositi na sporedni uinak.

Dodatnu kalkulacijudijelimo na:

sumarnu dodatnu kalkulaciju - postupak obrauna polazi od utvrivanja neposrednihtrokova za svaki uinak.

diferenciranu dodatnu kalkulaciju - opi trokovi ralanjuju se po skupinama opihtrokova i po mjestima nastanka.

mjeovitu kalkulaciju - predstavljaju primjenu i djelidbene i dodatne kalkulacije priutvrivanju cijene uinka.Takva kalkulacija primjenjuje se onda kada se u poduzeuproizvodi vie razliitih uinaka s tim da se barem jedna vrsta uinka sastoji iz nekolikoistorodnih uinaka.

KALKULACIJA DOPUNSKOG TROKAUpuuje na zakljuak da se ne isplati proizvodnja ako prodajna cijena nije iznad cijenekotanja. To omoguuje da se uz ovu kalkulaciju prosjenog troka upotrebljava, povremenoili stalno, i kalkulacija dopunskog troka.Bit ove kalkulacije je u tome da se postojea proizvodnja optereti svim trokovima teproizvodnje, a dodatna proizvodnja samo trokovima koje ta dodatna proizvodnja i uzrokuje.

KALKULACIJA CIJENE PROIZVODNJE

Odstupa od klasinog utvrivanja cijene kotanja. Proizlazi iz injenice da proizvodnja

odreene koliine uinaka utjee samo na jedan dio trokova poduzea, dok na drugi dio


8/30

trokova ne utjee. Ova kalkulacija obraunava samo trokove koje izaziva proizvodnjauinka, tj. samo promjenjive i relativno stalne kalkulacije.Prednosti ove kalkulacije: nezadravanje zaliha nedovrene proizvodnje, realniji je poslovnirezultat poduzea, pojednostavljuje se planiranje, praenje i obraun trokova, preciznije seotkriva odgovornost za kretanje trokova i sl.

Kako bi se moglo pratiti ostvarenje planiranih veliina, potrebno je kalkulacije sastavljati takoda se osigura usporedivost planskih i obraunskih kalkulacija.

Naknadna kalkulacija trokova koritenja kapaciteta u proizvodnji vieilnog kabelasastavljena je radi utvrivanja i usporedbe planiranih i ostvarenih veliina cijene kotanja radadotinog kapaciteta u godini u kojoj je planiran opseg proizvodnje od 10.000 metaravieilnog kabela.

Tablica 6.1. Naknadna kalkulacija trokova kapaciteta u proizvodnji vieilnog kabela:

Godinji trokovi (u kunama)Rednibroj

Vrstetrokova Planirano Ostvareno Razlika

1 2 3 4 5 3 - 41. Promjenljivi

trokovi:Bakar 169.800,00 165.907,94 3.892,06Plastika 26.200,00 21.474,59 4.725,41elik 27.400,00 21.376,88 6.023,12Guma 1.160,00 1.154,12 5,88Materijal za

odravanjestrojeva

310,00 290,04 19,96

2. Stalni trokovi:Amortizacija 342.000,00 343.560,75 -Osiguranje 1.960,00 2.141,17 -181,17Odravanjeobjekata

10,00 4,81 5,19

3. Ukupnitrokovi

569.540,00 555.033,66 14.506,34

4. Koliina kabelau metrima

10.000 10.000 -

5. Cijena kotanjapo metru

57,15 55,50 1,65

Kalkulacija pokazuje da su ostvareni manji trokovi od planiranih. Stoga je i ostvarena cijenakotanja po metru manja od planirane. Najvee utede su ostvarene u trokovima bakra,plastike i elika, pod uvjetom da uteda na materijalu nije utjecala na kvalitetu proizvoda.Poveani su trokovi amortizacije i osiguranja. Na temelju utvrenih razlika izmeuostvarenih i planiranih trokova mogu se vriti daljnja istraivanja uzroka nastalimodstupanjima i poduzimati mjere za sniavanje trokova.

Prema podrujuza koje se sastavlja kalkulacija moe biti mikroekonomska imakroekonomska.


9/30

Mikroekonomske se sastavljaju za potrebe pojedinanih poduzea i temelje se na uvjetimaposlovanja odreenog gospodarskog subjekta, a to znai da se uzimaju tehniki normativi,prirodni i tehnoloki uvjeti koji vrijede za to poduzee.

Makroekonomske se sastavljaju za neko ire proizvodno podruje, za odreenu regiju ili za

cijelo nacionalno gospodarstvo. Temelje se na prosjenim uvjetima proizvodnje, teprosjenim prirodnim i trinim uvjetima koji vrijede za odreeno podruje. Na temelju

makroekonomskih kalkulacija vlada utvruje mjere ekonomske politike- uvjete kreditiranjaotkupne cijene, visinu poreza, carina, novanih poticaja i sl.

Kalkulacije prema sadraju mogu se odnositi na poduzee u cjelini(sintetike kalkulacije) ililinije proizvodnje(analitike kalkulacije), uinke pojedinih tehnikih sredstava(kalkulacijekoritenja kapaciteta) ili pojedina dugorona ulaganja(investicijske kalkulacije).

Kalkulacije koje su namijenjene izraunavanju cijena, dijele se na kalkulacije nabavnih cijena,kalkulacije prodajnih cijena i kalkulacije cijena kotanja. Ovdje emo ire razmatratikalkulacije cijena kotanja koje se redovito sastavljaju u odreenim vremenskim intervalima.

Cijene kotanja elektrine energije u Republici Hrvatskoj su razliite zbog vrlo razliitihuvjeta proizvodnje u pojedinim elektranama.

Tablica 6.2. Cijene kotanja elektrine energije u elektranama Hrvatske:

Rednibroj

Vrsta(naziv)elektrane

Cijena kotanja(u US centi/kWh)

Srednja cijenakotanja

(u US centi/kWh)1. HE dravskog sliva 1,38-1,93 1,662. HE primorskog sliva 1,33-1,47 1,40

3. HE dalmatinskogsliva 1,41-2,18 1,80

4. HE Dubrovnik 0,70-0,90 0,805. TE na tekue gorivo 2,60-5,05 3,836. TE na ugljen 3,66-5,34 4,507. TE na plin 6,98-7,19 7,098. NE Krko 2,33 2,33

Cijena kotanja elektrine energije, ni u jednom nacionalnom gospodarskom sustavu, vedugo vremena mije samo ekonomsko pitanje. Stoga su podaci o strukturi cijene kotanja po 1

kWh,uglavnom, nedostupni. Istraivanja pokazuju da je najekonominija proizvodnjaelektrine energije u hidroelektranama. Razlika u cijeni kotanja kod pojedinih izvoraelektrine energije odnosi se, uglavnom, na cijene energenata odnosno sirovina(tekue gorivo,ugljen, plin).

Tenja za smanjivanjem zagaenja potie tehnoloki napredak u podruju koritenja istih iobnovljivih izvora energije-sunce, vjetar, plima, oseka. U svijetu postoji 27.000 MWinstaliranih eolskih turbina. U nekim se zemljama (Njemaka, Danska, Irska ) proizvodivelika koliina eolske energije, koja je konkurentna tradicionalnim izvorima energije izfosilnih goriva.

Pojedine zemlje u razvoju(Indija, Kina) potiu razvoj proizvodnje nekonvencionalnih izvoraenergije poreznim olakicama, pruanjem financijske pomoi i subvencija. Juna Afrika ima


10/30

velike zalihe jeftinog ugljena i jeftinu el. energiju od oko 2 US centa/kWh, ali planiraproizvodnju eolske energije iako e biti skupla barem tri puta. Prema procjenama Europskogudruenja za energiju vjetra suvremena turbina na povoljnom, vjetrovitom mjestu moeproizvoditi el. energiju za oko 3,6 EU centi za kWh, dok se trokovi veine termoelektrana naugljen ili plin kreu u rasponu od 2,5 do 3,5 EU centi. Strunjaci procjenjuju da e trokovi

proizvodnje energije iz fosilnih goriva u budunosti biti znatno vii kada se uzmu u obzirvanjski trokovi njihova koritenja.

Svrha izrade kalkulacije je izraunavanje trokova i cijena. Osim izravnog utvrivanjatrokova i cijena, kalkulacije slue i kao podloga za donoenje razliitih kratkoronih idugoronih poslovnih odluka, kao to su:

Utvrivanje optimalnog opsega, strukture i intenziteta proizvodnje Odreivanje optimalnog vijeka i najpovoljnijeg obujma koritenja tehnikih sredstava Ocjenjivanje veliine i ekonomske opravdanosti trajnih ulaganja(investicija)

Kalkulacije su temelj za izradu planova poduzea, kao i za praenje i analizu ostvarenihrezultata poslovanja.

6.2. PRENOENJE TROKOVA NA PROIZVODE I USLUGE

6.2.1. Utvrivanje izravnih i opih trokova

Polazei od mogunosti i naina utvrivanja trokova po uincima razlikujemo dvije vrstetrokova:

a) Izravne (direktne, neposredne, pojedinane)b) Ope (neizravne, posredne, zajednike)

Izravni trokovi se u cjelini i neposredni nakon njihova nastanka mogu utvrditi pouincima(proizvodima i uslugama)radi ije proizvodnje su nastali. Postoje samo onda kadapostoje uinci, a izostaju kada izostanu uinci.

Tipine vrste izravnih trokova su u elektrotehnikim poduzeima: materijal za izradu, plaeizrade i kooperantske usluge.

Materijal za izradu je izravni troak jer se moe neposredno utvrditi kao sastavni dioodreenog gotovog proizvoda. U mnogim vrstama proizvodnje elektronikih proizvoda

materijale za izradu ine gotovi dijelovi koji se montiraju. U proizvodnji procesora zaraunala mikroipovi predstavljaju materijal za izradu, a u proizvodnji mikroipova silikon jeglavni materijal za izradu.

Plae izrade su iznosi izravnih trokova rada radnika koji neposredno sudjeluje u pretvaranjumaterijala u gotove proizvode. Npr. plae radnika koji u neposrednoj proizvodnji bakarugrauju u kabele jesu izravni trokovi proizvodnje kabela, a plae djelatnika kojielektronike cijevi i vodie ugrauju u televizijske prijemnike jesu izravni trokoviproizvodnje televizora.

Kooperantske usluge su izravni troak ako se odnose na sudjelovanje vanjskih subjekata uneposrednoj proizvodnji jednog odreenog proizvoda ili u pruanju jedne odreene usluge.Izravni trokovi mogu biti i trokovi amortizacije i osiguranja, trokovi marketinga i prodaje,kada je njihov nastanak izravno povezan s odreenim proizvodom ili uslugom.


11/30

Opi ili neizravni trokovinastaju na korist poduzea u cjelini ili njegova dijela, te seodnose na sve linije proizvodnje u jednom poduzeu. To su trokovi rada, sredstava za rad iusluga koji se ne mogu izravno staviti na teret neke odreene li nije proizvodnje, jer su

zajedniki za vie takvih linija proizvodnje. Glavne vrste op

ih trokovau proizvodnompoduzeu su sljedee:

1) Opi trokovi proizvodnje (izrade), razlikuju se po granama proizvodnje(u proizvodnjiel. energije, el. opreme i sl.), a zajedniki su za sve linije proizvodnje u jednoj grani.Zato se i zovu opim trokovima grane. Takvi su trokovi, plaa voditelja kojirukovodi proizvodnjom u vie linija proizvoda, amortizacija strojeva koji se koriste uproizvodnji, i sl.

2) Opi trokovi uprave, obuhvaaju trokove koji nastaju u zajednikim slubamapoduzea(pravnim, kadrovskim, financijskim, nabavnim i slinim poslovima) izajedniki su za sve linije proizvodnje u poduzeu. Tu pripadaju trokovi odravanja

poslovnih zgrada, plae osoblja na poslovima uprave, trokovi ogrjeva i rasvjete,komunalne usluge, telefonske usluge, i dr.

3) Opi trokovi prodaje, obuhvaaju trokove rada prodajne slube i trokovemarketinga, a odnose se na sve linije trine proizvodnje u poduzeu. Trine su onelinije proizvodnje iji su uinci namijenjeni prodaji na tritu, a ne slue daljnjojproizvodnji ili zadovoljavanju drugih vlastitih potreba. U ope trokove prodajeubrajaju se plae prodajnog osoblja, trokovi koritenja ili unajmljivanja prodajnogprostora, trokovi pripreme gotovih proizvoda za otpremu na trite, trokovioglaavanja, i sl.

Slika 6.2. Podjela trokova po nainu usporeivanja na uinke:

TROKOVI

IZRAVNI(neposredni) OPI(posredni)

MATERIJAL ZAIZRADU

U PROIZVODNJI

PLAE IZRADE U UPRAVI

KOOPERANTSKEUSLUGE

U PRODAJI


12/30

Koritenje stalnih sredstavauvjetuje trokove koje je potrebno uraunati u cijenu kotanjaproizvoda u ijoj proizvodnji su ta sredstva sudjelovala. Nain prenoenja trokova koritenjastalnih sredstava na pojedine proizvode ili linije proizvodnje ovisi o vrsti stalnih sredstava.Prema nainu prenoenja trokova razlikujemo:

1)

Izravna (posebna, specijalna) stalna sredstva2) Zajednika (neizravna, univerzalna) stalna sredstvaIzravna sredstva se koriste za izvrenje odreenih radnih procesa samo na jednom proizvoduili na jednoj liniji proizvodnje. U tu se skupinu ubrajaju sredstva specijalizirana za odreeneradne procese. Npr. trokovi rada stroja za polaganje kabela u cjelini se uraunavaju u cijenuusluge polaganja kabela elektromontanog poduzea. Izravni trokovi neposredno seuraunavaju u trokove odreene linije proizvodnje ili samo jednog odreenog proizvoda, natemelju podataka iz dokumenata o izdavanju i potronji materijala, koritenju sredstava za radi izvrenju ljudskog rada.

Zajednika sredstva se koriste za izvrenje radnih procesa u veem broju linija proizvodnjeodreenog poduzea. Trokovi koritenja zajednikih sredstava prenose se na pojedine linijeproizvodnje po nekom pogodnom kriteriju za rasporeivanje opih trokova. Najei kriterij

je broj sati rada odreenog stalnog sredstva(stroja), trokovi ugraenog materijala ili plaeizravnih radnika.

Poduzea ija je proizvodnja u veem stupnju specijalizirana vei dio svojih trokova moguizravno rasporediti na manji broj uinaka(proizvoda i usluga). U takvim je gospodarskimsubjektima manji udio opih trokova u ukupnim trokovima,to omoguuje tonijekalkuliranje cijena kotanja.

Tablica 6.3. utvrivanje strukture neto mase hidro generatora u postocima

Rb. Elementi (materijali) zaugradnju

Masa(u kg)

Udio u stvarnojmasi (u %)

Udio u ukupnojmasi (u %)

1. Statorski paket 27000 27 13,52. Statorski namot 3400 3,4 1,73. Izolacija 400 0,4 0,24. Rotorski paket 43000 43 21,55. Rotorski namot 4200 4,2 2,1

6. Ostali materijali 22000 22 117. Ukupno materijala 100000 100 508. Projekt, konstrukcija... 30000 30 159. Operativni rad 50000 50 25

10. ostalo, raijski trokovi 20000 20 1011. Ukupno 200000 200 100

Kako su i nematerijalni erlementi izraeni u prividnoj masi, ukupna je masa poveana na200%. U postotku izraunavanja udjela pojedinih elemenata u cijeni kotanja, budui da jeprividna masa 100% na stvarnu masu, potrebno je postotke udjela u stvarnoj masi smanjiti napolovicu. To su postotne vrijednosti upisane u poslijednji stupac tablice 6.3.


13/30

Dobivene postotke potrebno korigirati, i to:

1. sa stajalita sloenosti izvedbe, pomou pondera koji izraava odnos odreenogelementa prema najjednostavnijoj sloenosti2. sa stajalita razine cijene pojedinih elemenata, pomou pondera koji izraava odnosodreenog elementa prema najjeftinijem elementu.

Naprimjer ponder sloenosti izvedbe 4 na izolaciju znai da taj element ima 4 puta sloeniju

ugradnju od najjednostavnijeg elementa ( kuita ) iji je ponder jednak jedan. Takoer

ponder razine cijene deset za izolaciju znai da je taj element deset puta skuplji od

najjeftinijeg elementa (kuita) iji je ponder jednak jedan ili pet puta skuplji od statorskog

paketa iji je ponder jednak dva.

Podaci o ponderima i postupak korigiranja prikazani su u tablici 6.4. Korigiranje udjelapojedinih elemenata vri se mnoenjem postotka udjela u ukupnoj masi s oba pondera. Na tajnain se dobiva broj bodova za svaki element, a time se utvruje konana struktura pojedinihelemenata (djelova) u cijeni kotanja hidro generatora.

Tablica 6.4. Raun relativnog udjela elemenata u ukupnoj cijeni kotanja hidro generatora.

PonderiRb.

Elementi (materijali)za ugradnju

Strukturaukupne mase (u

%)Sloenosti

izvedbeRazinecijene

Brojbodova(3x4x5)

Strukturacijene (u %)

1 2 3 4 5 6 71. Statorski paket 13,5 2 2 54 5,572. Statorski namot 1,7 4 10 68 7,023. Izolacija 0,2 4 10 8 0,834. Rotorski paket 21,5 2 3 129 13,31

5. Rotorski namot 2,1 4 10 84 8,676. Ostali materijali 11 1 1 11 1,137. Ukupno materijala 50 - - 354 36,538. Projekt, konstrukcija... 15 3 5 225 23,229. Operativni rad 25 3 4 300 30,96

10.ostalo, raijski

trokovi10 3 3 90 9,29

11. Ukupno 100 - - 969 100


14/30

Ostali materijal obuhvaa kuite, leaje, hladnjake i nosae. Uz nastavak i konstrukciju

obuhvaeni su priprema, alati i naprave. Vepovrna analiza strukture cijene kotanja hidro

generatora pokazuje da veliki udio imaju trokovi razvoja i operativnog rada, kao i neki

djelovi (namoti statora i rotora). Zbog velikog udjela bakra u proizvodnji generatora

potrebno je stalno pratiti kretanje njegove cijene na tritu i tome prilagoavati nabavnu

politiku.

6.4. METODE KALKULACIJE

Metode kalkulacija se razlikuju po sustavnom postupku koritenom za izraunavanje cijene.

Najpoznatije su metode kalkulacije:

1. Djelidbena (diobena, divizijska)2. Dodatna (adicijska)

Djelidbena kalkulacija slui za izraunavanje cijena kotanja, i to uglavnom postupcimadijeljenja ukupnih trokova koliinom dobivenih trokova. Pojedine se metode djelidbenekalkulacije razlikuju prema broju i vrsti proizvoda, za koje se cijene kotanja utvruju. Stogase mogu podijeliti na:

istu (jednostavnu) djelidbenu kalkulaciju Ralanjenu (sloenu) djelidbenu kalkulaciju Viefaznu djelidbenu kalkulaciju Kalkulaciju srodnih proizvoda Kalkulaciju vezanih (paralelnih) proizvoda.

Dodatna kalkulacija je raunski postupak izraunavanja cijena kotanja posebnim postupcimadodavanja opih trokova na izravne trokove i dijeljenjem tako dobivenih ukupnih trokova

razliitih proizvoda s njihovim koliinama. Primjenjuje se za raznovrsne proizvode ako su zasvaki pojedni proizvod poznati (evidentirani) izravni trokovi. Pojedine se metode dodatnekalkulacije razlikuju prema nainu obuhvata i dodavanja opih trokova. Dijele se na:

Skupnu (sumarnu, jednostavnu) dodatnu kalkulacijuo Koriste se jedinstveni kriteriji za sve ope trokove

Ralanjenu (diferenciranu, elektivnu) dodatnu kalkulacijuo Koriste se posebni kriteriji za pojedine vrste, mjesta ili skupine opih

trokova.


15/30

U velikim poduzeima koja proizvode sloene proizvode, u vie faza proizvodnje ili u vieproizvodnih jedinica, koriste se razliite kombinirane (mjeovite) kalkulacije. Takvekalkulacije nisu posebne metode kalkulacije cijene kotanja vesamo primjena odgovarajuekombinacije djelidbenih i dodatnih kalkulacija.

6.4.1. ista djelidbena kalkulacija

Kada se u poduzeu proizvodi samo jedna vrsta proizvoda koji su istog oblika, dimenzija ikvalitete (u homogenoj proizvodnji) cijena kotanja se moe jednostavno izraunati. Potrebno

je zbrojiti sve trokove poduzea ili sve trokove nastale u proizvodnji (trokove proizvoda) uodreenom razdoblju i podijeliti ukupnom koliinom proizvoda dobivenom u tom razdoblju:

t = T / Q

gdje je:

t- cijena kotanja (prosijeni troak)

T- ukupni troak

Q- koliina proizvoda

Takva je kalkulacija pogodna za utvrivanje cijene kotanja u poduzeima s jednostavnom

masovnom proizvodnjom, u poduzeima za porizvodnju sirovina (u rudarstvu), proizvodnji

elektrine energije, stakla, cementa, vapna, crijepa i sl.


16/30

Tablica 6.5. ista djelidbena kalkulacija

Trokovi TrokoviElementi

kalkulacije

Jedinica

mjere

Koliina

(kg)

Cijena

(kn) Ukupni Prosijeni

Struktura

(%) Plan RazlikeMaterijal zaizradu

m 900 2 1800 180 30 1600 -200

Plae izrade Sat 180 10 1800 180 30 2200 400Amortizacija kom 10 60 600 60 10 600 0

Izravne usluge kom 10 54 540 54 9 620 80Opi trokovi

izrade(ukupno) - - 420 42 7 380 -40

Opi trokoviuprave

(ukupno) - - 300 30 5 310 10

Opi trokovi

prodaje (ukupno) - - 540 54 9 380 -160Ukupno - - - 6000 - 100 6090 90Cijena

kotanja- - - - 600 - - -

Za potrebe praenja trokova i analize strukture cijene kotanja u tablici kalkulacije cijenekotanja mogu se izraunavati postotni udijeli svakog elementa u cijeni kotanja te izvriti

usporedba ostvarenih s planiranim ukupnim trokovima i utvrditi razlike. Kada su stvarnitrokovi vei od planiranih dobiva se negativna razlika i obrnuto.

U naem primjeru (tab. 6.5.) ukupna razlika je pozitivna zato to su ukupni ostvareni trokovi

manji od planiranih.

Metoda iste (jednostavne) djelidbene kalkulacije u praksi se rijetko koristi zbog toga to je

mali broj poduzea proizvode samo jednu vrstu proizvoda, tako da se cijela proizvodnja moeizraziti jednim brojem. Ali u praksi se moe koristiti i za kalkuliranje cijene kotanja dijelaproizvoda ili polu proizvoda iji se trokovi evidentiraju na pojedinim mjestima trokova upoduzeu (npr.: na pomonim mjestima trokova na kojima se proizvodi voda, para,elektrina energija i sl.)


17/30

6.4.2. Ralanjena djeldbena kalkulacija

Premda se u poduzeu proizvodi jedna vrsta proizvoda svi trokovi nastali u proizvodnjimogu se ralaniti na skupine trokova prema razliitim kriterijima, radi lakeg praenja ikontrole trokova. Tako se u kalkulaciji mogu razdvajati trokovi na skupine:

Trokovi proizvoda i trokovi razdoblja Stalni i promijenljivi trokovi Izvorni i izvedeni trokovi

Kako je u poduzeima obvezna primjena obrauna po trokovima proizvoda i njihovouraunavanje u vrijednost zaliha proizvoda korisna je ralanjena kalkulacija cijene kotanja ukojoj su svi trokovi ralanjeni na trokove proizvoda i trokove razdoblja. Pri tome je vanoistaknuti razliku u nainu raunovodstvenog obuhvata tih dviju vrsta trokova:

Trokovi proizvoda (izravni i opi trokovi izrade) terete ukupno proizvedenekoliine proizvoda

Trokovi razdoblja (opi trokovi uprave i prodaje) terete ukupnom iznosukoliinu prodanih proizvoda u odreenom razdoblju

Tablica 6.6. Ralanjena djelidbena kalkulacija

Prosijeni trokoviRb. Elementi kalkulacije Ukupni trokovi

Pojedinano Skupno1. Trokovi proizvoda

Materijal za izradu 400 4Plae izrade 600 6

Opu trokovi izrade 200 2Ukupno (za 100 kom.) 1200 12 12

2. Trokovi razdobljaOpi trokovi uprave 300 6Opi trokovi prodaje 200 4Ukupno (za 50 kom.) 500 10 10

3. Puna cijena kotanja 22

U navedenom primjeru (tab. 6.6.) izraena je kalkulacija cijene kotanja u kojem su

razdvojeni trokovi proizvoda i trokovi razdoblja, te utvrena puna cijena kotanja. Pritom

su trokovi proizvoda rasporeeni na 100 kom. proizvedenih proizvoda, a trokovi razdoblja


18/30

rasporeenih na 50 kom. prodanih proizvoda. Pretpostavlja se da u razdoblju za koje se

sastavlja kalkulacija, poduzee nije imalo poetnih zaliha gotovih proizvoda.

6.4.3. Viefazna djelidbena kalkulacija

Metoda viefazne djelidbene kalkulacije poseban je oblik sloene djelidbene kalkulacije ukojoj se trokovi odvojeno prate po fazama proizvodnje, po mjestima proizvodnje ili poproizvodnim jedinicama (odjelima). Primjenjuje se u poduzeima s faznom proizvodnjom ukojoj se javljaju zalihe poluproizvoda (u meuskladitima). Zbog razliite koliine izrdaka(poluproizvoda) dovrenih u pojedinim fazama proizvodnje ista djelidbena kalkulacijanedaje toan rezultat.

Ukupni se trokovi proizvoda utvruju odvojeno za svaku proizvodnu fazu i istomdjelidbenom kalkulacijom se utvruju cijene kotanja po pojedinim fazama. Opi trokoviuprave i prodaje mogu se ukljuiti u cijenu kotanja poslijednje faze.

Trokovi poluproizvoda utvreni u svakoj od faza ulaze u ukupne trokove naredne fazeproizvodnje. Zbrajanjem trokova pojedinih faza (bez trokova poluproizvoda) utvruju seukupni trokovi proizvodnje u preduzeu. Ti trokovi dijele se koliinom gotovih proizvoda iutvruje cijena kotanja. Cijene kotanja pojedinih faza mogu se i izravno zbrajati.

Tablica 6.7. Viefazna kalkulacija

Rb. Elementi kalkulacijeI. faza

100 kom.II. faza80 kom.

III. faza60 kom.

istadjelidbenakalkulacija

1. Izvorni trokoviMaterijal za izradu 1000 600 200 1800

Plae izrade 800 700 600 2100

Opi trokovi izrade 200 300 200 700Opi trokovi uprave - - 800 800

2. Izvedeni trokoviPoluproizvodi - 1600 2400 -

3. Ukupni trokovi 2000 3200 4200 54004. Cijene kotanja 20 40 70 90


19/30

Izvorni (primarni) su trokovi nastali prvi puta i evidentirani u odreenoj fazi proizvodnje(mjestu trokova), a izvedeni (sekundarni) su trokovi nastali prijenosom trokova iz jednefaze u drugu, odnosno s jednog mjesta trokova na drugo mjesto. Kada se utvruju ukupnitrokovi neke proizvodnje zbrajaju se samo izvorni trokovi, a ne i izvedeni, zato to je svakiizvedeni troak veranije evidentiran kao izvorni, te bi se ukupnom iznosu trokova pojaviovie puta.

Cijena kotanja gotovog proizvoda u prethodnom primjeru (tab 6.7.) iznosi 70 kn/kom.

Izvedeni troak u drugoj fazi iznosi 1600 kn, a to je umnoak broja preuzetih jedinica

poluproizvoda iz prve faze (80 kom.) i cijene kotanja poluproizvoda u prvoj fazi (20

kn/kom.). Na isti je nain izveden troak u treoj fazi. Cijena kotanja dobivena istom

djelidbenom kalkulacijom od 90 kn/kom. vea je od cijene kotanja gotovog proizvoda (tj.

tree faze)zbog toga to se trokovi svih faza djele koliinom od 60 kom. gotovih proizvoda,

prem da su u prvim dvjema fazama iz proizvodnje dobivene vee koliine poluproizvoda.

6.4.4. Kalkulacija srodnih proizvoda

Ta metoda koristi se za izraunavanje cijena kotanja u poduzeima koja proizvodi vie vrstasrodnih proizvoda. Srodnim proizvodima smatramo takve proizvode iz istih sirovina ili u

istom tehnolokom postupku te imaju zajednike trokove proizvodnje, a razlikuju se podimenzijama, po obliku ili kakvoi.

Razlike izmeu srodnih proizvoda utjeu na razlike koliine potrebnih materijala i potroenogvremena rada to treba uzeti u obzir pri raunanju njihovih cijena kotanja. Ukupni trokoviproizvodnje srodnih proizvoda rasporeuju se na pojedine proizvode pomou ekvivalnetnihbrojeva. Stoga se kalkulacija srodnih proizvoda naziva kalkulacijom pomou ekvivalentnihbrojeva.

Ekvivalnetni brojevi su obraunske veliine kojima se izraavaju tehniki uvjetovani odnosiizmeu srodnih proizvoda. Pomou njih stvarne koliine proizvoda mnoenjem preraunavajuu obraunske (uvjetne, ekvivalentne) jedinice. Cijena kotanja se najprije utvruje zaekvivalentnu jedinicu, a zatim za pojedine srodne proizvode. Ekvivalnetne jedinice suobraunske jedinici pojednih proizvoda dobivene mnoenjem njihovih stvarnih koliinaekvivalentnim brojevima.


20/30

Tablice 6.8. Kalkulacija srodnih proizvoda

TrokoviProizvodi

(limovi)

Ekvivalentni

brojevi

Koliine

(m

2

)

Ekvivalentne

jedinice Ukupni Prosijeni1 mm 0,5 50 25 500 10

2 mm 1 40 40 800 204 mm 2 25 50 1000 400

Ukupno - - 115 2300 -

U navedenom primjeru navedena je kalkulacija za tri srodna proizvoda (limove razliitih

debljina). Pri tome je lim od 2 mm uzet kao ekvivalnetna jedinica (veliine 1), a ostala dva

proizvoda su dobila ekivivalentne brojeve dijeljenjem njihove debljine s debljinom proizvoda

(lima), koji slui kao ekvivalnetna jedinica (2 mm). Dijeljenjem ukupnih trokova proizvodnje

srodnih proizvoda (2300 kn.) s ukupnom koliinom ekvivalentnih jedinica (115 m2) dobivena

je cijena kotanja ekvivalentne jedinice od 20 kn. Za jednu ekvivalentnu jedinicu. Mnoenjem

ukupnog broja ekvivalentnih jedinica svakog od srodnih proizvoda s cijenom kotanja jedne

ekvivalentne jedinice dobiveni su ukupni trokovi svih triju srodnih proizvoda (radi provjere

se zbrajaju kako bi se utvrdila ispravnost raspodjele ukupnog iznosa trokova na tri srodna

proizvoda.

Konano izraunavanje cijene kotanja svakog od srodnih proizvoda, mogue je uiniti na dvanaina:

1. Dijeljenjem ukupnog rasporeenog iznosa trokova svakog od srodnihproizvoda sa stvarnim (ne ekvivalentnim) koliinama tih proizvoda

2. Mnoenjem cijene kotanja jedne ekvivalnentne jedinice s ekvivalnentnimbrojem pojednih srodnih proizvoda.

Oba postupka daju iste rezultate.

6.4.5. Kalkulacija vezanih proizvoda

Vezani se proizvodi meusobno razlikuju po svojim tehnikim obiljejima i namjeni, ali suproizvedeni u istom tehnolokom postupku i iz istih sirovina. Zbog toga su ukupni trokovi

nastali u takvoj proizvodnji zajedniki za sve vezane proizvodi. Svrha je kalkulacija vezanih


21/30

proizvoda odvojiti ili rasporediti zajednike trokove vie proizvoda na pojedine vezaneproizvode i izraunati njihove cijene kotanja.

Vezani proizvodi mogu se razlikovati glavni i sporedni proizvodi (nusproizvodi). Trokoviproizvodnje su zajdniki, a neki trokovi obrade, skladitenja i prodaje mogu se evidentirati i

obraunavati kao izravni trokovi odreenih proizvoda. Kao na prijer takvi vezani proizvodi upreradi nafte glavni je proizvod benzin, a sporedni katran i bitumen.

Metode kalkulacije vezanih proizvoda su:

1. metoda razlike2. metoda raspodjele3. kombinirana metoda

Metodom razlikeutvruju se ukupni trokovi glavnog proizvoda tako to se od ukupnihtrokova vezane proizvodnje oduzima procenjena vrijednost sporednih proizvoda (temelj zaprocjenu koristi se njihovne prodajne cijene, planske cijene, trokovi transporta). Dobivena jerazlika ukupni iznos trokova glavnog proizvoda. Dijeljenjem trokova glavnog proizvoda snjegovom koliinom dobiva se koliina kotanja glavnog proizvoda.

Metoda raspodjelekoristi se u sluaju kada se svi vezani proizvodi zbog njihove ukupnevrijednosti smatraju glavnima. Tada ukupni trokovi rasporeuju se na sve proizvode natemelju nekoga kriterija (uzima se u obzir njihove trine cijene, veliine koje izraavajunjihova tehnika svojstva vrstoa, kalorina vrijednost, sadraj krute tvari u tenostima isl.). postupak izraunavanja cijene kotanja isti je kao u kalkulaciji srodnih proizvoda.

Metoda kombinirane kalkulacije vezanih proizvoda koristi se u podzeima koja proizvodevie glavnih proizvoda i jedan ili vie sporednih proizvoda. U tom sluaju se najprije

metodom razlike utvruju ukupni trokovi glavnih proizvoda, a zatim se metodomraspodijele, rasporeuju na glavne dijelove.


22/30

Tablica 6.9. Kombinirana kalkulacija vezanih proizvoda

a) metoda razlike (oduzimanja)

Rb. Elementi Iznos1. Ukupni troak proizvodnje 1296002. Vrijednost sporednog proizvoda D 6003. Trokovi glavnih proizvoda 129000

b) metoda raspodijele (dijeljenja)Trokovi

ProizvodiOmjernibrojevi

Koliine(u kg.)

Uvijetnejedinice Ukupni Prosijeni

A 0,9 200 180 36000 180B 1 300 300 60000 200C 1,1 150 165 33000 220

Ukupno - - 645 129000 -

U navedenom sluaju (tab. 6.9.) od etiri vezana proizvoda, tri su glavna (A,B,C) i jedan je

sporedni (D). Omejrni brojevi za glavne proizvodemogu se izraziti kao A:B:C=0,9:1,0:1,1.

Vrijednost sporednog proizvoda procijenjena je na temelju njegove prodajne cijene od 6

kn/kg i ukupno dobivene koliine od 100 kg.

Cijena kotanja jedne uvijetne jedinice izraunata je dijeljenjem ukupnog iznosa trokovaglavnih proizvoda sa zbrojem uvijetnih jedinica.

6.4.6. Skupna dodatna kalkulacija

Za tu metodu potrebno je u poduzeu osigurati podatke u iznosima nastalih izravnih trokova

po pojedinim proizvodima ili drugim nositeljima trokova. U skupnoj dodatnoj kalklulaciji sena ukupne iznose izravnih trokova svakog proizvoda dodaju rasporeeni iznosi opihtrokova utvrenih na temelju jedinstvenog kljua za njihovo rasporeivanje na pojedineproizvode.

Opi se trokovi uzimaju u ukupnom iznosu i kao cijelina rasporeuju na proizvode. Tametoda je jednostavnija ali i manje precizna metoda.

Kao kriterij (klju) za rasporeivanje opih trokova mogu se koristiti razliite koliinskeveliine (opseg proizvodnje, koliina potroenog materijala, radni sati, strojni sati) ivrijednosne veliine (ukupni izravni trokovi, pojedine vrste izravnih trokova, vrijednost


23/30

prodajnih trokova). Veliina kriterija mora imati uzronu povezanost s visinom opihtrokova.

Tablica 6.10. Skupna dodatna kalkulacija uslunog poduzea (s dva alternativna jedinstvenakriterija)

Kriterij troak materijala (stopaopih trokova 50%)

Kriterij troak rada(stopa opih trokova 60%)Rb.

Elementikalkulacije

Ukupno A B Ukupno A B1. Troak materijala 3600 2000 1600 3600 2000 16002. Troak rada 3000 1000 2000 3000 1000 2000

3.

Ukupni opi

trokovi 1800 1000 800 1800 600 12004. Ukupni trokovi 8400 4000 4400 8400 3600 48005. Sati rada - 100 80 - 100 80

6.Cijena kotanja (na

sat)- 40 55 - 36 60

7.Prodajna cijena

(na sat)- 38 58 - 38 58

8.Financijski rezultat

(na sat)- -2 3 - 2 -2

U navedenom primjeru (tab. 6.10.) prikazan je postupak izrade skupne dodatne kalkulacije u

poduzeu koje prua dvije vrste usluga (A i B) tablica sadri rezulatate primjene dva razliita

kriterija, materijala za izradu i plae izrade. Stopa opih trokova od 50% izraunata je

dijeljenjem ukupnih opih trokova od 1800 kn s ukupnim trokovima materijala od 3600 kn i

mnoenjem s brojem 100 (kao osnovicom postotnog rauna). Primjenjuje se na iznos trokova

materijala svake od usluga i tako vri raspored opih trokova na usluge. Na isti nain

izraunavamo ope trokove pomou drugog kriterija. Primejnom dva navedena kriterija

dobiveni su razliiti iznosi cijena kotanja usluge A i B. To je utjecalo na pokazatelje

uspijenost dvaju usluga.

6.4.7. Ralanjena dodatna kalkulacija

One se jo nazivaju i diferenciranim ili elektivnim kalkulacijama. Radi vee preciznostidodatne kalkulacije poeljno je istodobno koristiti vie kljueva za rasporeivanje opih

trokova. Tu je izvrena podjela opih trokova u vie skupina trokova koji se prenose napojedine proizvode primjenom izabranih kriterija. Poduzee bira kriterij ije je kretanje


24/30

uzrono povezano s kretanjem skupine opih trokova na iji raspored se taj kriterijprimjenjuje.

Opi se trokovi mogu ralaniti u skupine po prirodnim vrstama trokova, spajanjem viesrodnih vrsta trokova, organizacijskim jedinicama, fazama proizvodnje, mjestima trokova ili

poslovnim funkcijama. Za svaku skupinu trokova utvruje se poseban klju, ovisno ofunkcionalnoj povezanosti koja postoji izmeu odreenih skupina opih trokova i pojedinihvrsta izravnih trokova, prodajnih cijena, sati rada, sati strojnog rada i drugih moguihkriterija. Npr., opi su trokovi nabave povezani s vrijednou nabavljenog materijala, opitrokovi prodaje s vrijednou prodajnih proizvoda i sl.

U primjeru (tab. 6.11.) prikazan je postupak ralanjene dodatne kalkulacije u poduzeu kojeje svoje ope trokove ralanilo u tri skupine srodnih vrsta za koje je odredilo odgovarajue

kriterije za rasporeivanje na proizvode:

1. opi trokovi izrade ovisni su o ukupnim izravnim trokovima2. opi trokovi nabave o trokovima materijala za izradu3. opi trokovi uprave ovisni su o plaama izrade. Poduzee ima proizvode A i B

i na njima rasporeuje ope trokove, dodaje ih na izravne trokove iizraunava ukupne trokove i cijene kotanja

6.2.2. Raspodjela opih trokova na proizvode i usluge

Opi trokovi se moraju rasporeivati odreenim raunskim postupkom na pojedineproizvode, usluge ili linije proizvodnje i na temelju toga uraunavati u njihove trokove.Pritom je najvanije pitanje izbora kriterija za raspored opih trokova. U praksi se izborkriterija moe temeljiti na sljedeim naelima:

1) Naelo uzronosti2) Naelo prosjeka3) Naelo nosivosti trokova

Prema naelu uzronosti kod rasporeivanja opih trokova svaki se proizvod teretiodreenim trokom razmjerno njegovom doprinosu nastanku tog troka. Ne bi se smjelorasporeivati neki opi troak na proizvode koji ni na koji nain nisu utjecali na njegovnastanak. Na primjer, ako je jedan stroj koriten u proizvodnji izolacijskog materijala A i B,ali ne i materijala C, tada e njegova amortizacija biti rasporeena u trokove materijala A iB, ali ne i u trokove materijala C. U praksi je teko precizno utvrditi koliko je neki proizvoduvjetovao odreenog opeg troka, ali je mogue izabrati priblino realan kriterij za rasporedtrokova.

Primjenom naela prosjeka ublaava se strogo naelo uzronosti i zahtijeva izbor kriterija kojibarem priblino osigurava raspored onih trokova koje je neki proizvod ili proces sigurno


25/30

uvjetovao, a izbjegava raspored trokova za koje se moe objektivno utvrditi da ih tajproizvod, odnosno proces, svakako nije uvjetovao. Za pravilan raspored trokova koritenjaistog stroja za proizvodnju vie razliitih veliina tiplova treba izabrati najpovoljniji kriterij iosigurati potrebne podatke za raspored trokova (npr, broj sati rada stroja na svakoj veliinitipla, broj izvrenih radnih operacija na stroju, i sl.). Prema tome, nain za raspored opihtrokova utjee na visinu trokova pojedinih preizvoda, a time i financijski rezultat kojipokazuju.

Naelo nosivosti trokova rjetko se u praksi koristi. Temelji se na zahtjevu da se svaki nositeljtrokova tereti tolikim iznosom trokova koliki moe pokriti s obzirom na visinu trine cijenekoju na tritu postie. Ako proizvod, usluga ili proizvodni proces ima veu razliku izmeuprodajne cijene i izravnih trokova rasporedit e mu se i vei dio ukupnih opih tokova, iobrnuto. Naziva se i naelom pokria trokova. Primjena tog naela oteava realnu ocjenuekonomske isplativosti pojedinih proizvoda odnosno usluga.

Opi trokovi su po svome sustavu kompleksni trokovi zato to sadre trokove vieelemenata proizvodnje, a osim toga jedan je njihov dio fiksan, a drugi varijabilan. Jedan sedio opih trokova izrade moe utvrditi svaki mjesec, a drugi dio nastaje neredovito, fluktuiraiz mjeseca u mjesec ili se javlja povremeno (trokovi popravaka). Jedan dio opih trokovamoemo jednostavno utvrditi na temelju rauna dobavljaa. Drugi dio ne moemo tako

jednostavno utvrditi. Potrebno ih je procjeniti pomou posebnih internih obrauna. Opi setrokovi prate po vrstama u financijskom knjigovodstvu, zatim se prenose i evidentiraju pomjestima trokova i konano se vri obraun po uincima.

Takva obiljeja opih trokova ukazuju na teko

e pravilnog izbora kriterija pomo

u kojegae svaki uinak biti optereen odgovarajuim iznosom trokova. Kriterij treba bitrati tako da

osigura tonost, aurnost i ekonominost procjene ukupnih trokova svih uinaka.

Kriteriji za raspored opih trokova mogi biti:

1) Koliinske veliine2) Vrijednosne veliine

Od koliinskih veliina najvie se koriste stvarne ili ekvivalentne koliine uinaka, koliinepotroenog materijala, sati rada izrade i sati rada strojeva.

Koliina proizvedenih uinaka je jednostavan kriterij za koji su uvjek raspoloivi potrebnipodaci. Meutim, moginost primjene tog kriterija ograniena je samo na poduzea kojeproizvode samo jednu vrstu proizvoda. Iznimno, kada je rijeo srodnim proizvodima mogu sekoristiti njihove ekvivalentne jedinice.

Koliina potroenog materijala je pogodan kriterij za raspored opih trokova u poduzeimakoja u proizvodnji koriste velike koliine materijala za izradu.

Sati rada izrade primjenjuju se u radno-intenzivnoj proizvodnji i pogodan su kriterij

raspodjele opih trokova ije kretanje ovisi o ujecaju brojnih imbenika, posebice o utjecajuopsega ukupne aktivnosti.


26/30

Sati strojnog rada su pogodan kriterij za uporabu u kapitalno-intenzivnim poduzeima, to jestu poduzeima s automatiziranom proizvodnjom.

Najvie koriteni vrijednosni kriteriji raspodjele oih trokova obuhvaaju pokazateljevrijednosti prodanih proizvoda, vrijednosti potroenog materijala, plaa izrade, izravnih

trokova i primarnih trokova (zbroj trokova materijala i plaa izrade). Vrijednosni kriterijisu izraz utjecaja ne samo opsega aktivnosti vei trinih imbenika putem cijena. Meutim,nisu pogodni u uvjetima estih promjena cijena, koje mogu uvjetovati stalno variranjetrokova proizvodnje pojedinih uinaka.

Vrijednost prodanih proizvoda (trina vrijednost proizvoda) moe biti pogodan kriterijraspodjele opih trokova prodaje iji je nastanak i kretanje povezano s promjenamavrijednosti prodanih proizvoda na koje se ti trokovi rasporeuju. Vrijednosti proizvoda potrinim cijenama u praksi se nekada koriste kao kriterij za raspored ukupnih opih trokovaproizvodnje, ali to nije preporuljivo. Taj kriterij polazi od pretpostavke da su trokoviproizvodnje pojedinih proizvoda i linija proizvodnje proporcionalni trinom vrijednostimaproizvodnje, to nije tono, jer trine cijene ovise o posebnim zakonima trita. Stoga, nekoproizvod koji na tritu postie iznimno povoljnu cijenu ne mora biti proizveden uz istetrokove. Takoer, i obrnuto, proizvod koji postie niske cijene na tritu primjenom takvogkriterija bi se teretio s mali iznosom opih trokova preizvodnje, a na taj nain se moedogoditi da se visoki trokovi nekih nerentabilnih proizvoda prenose na druge profitabilneproizvode i tako ugroze poslovni uspjeh cijelog poduzea.

Vrijednost potroenog materijala, takoer, moe biti pogodan kriterij raspodjele opih

trokova koji su povezani s vrijednou materijala za izradu (trokovi rada nabavne slube).

Plae izrade ili trokovi izravnog rada vrijednosti su izraz ulaganja ljudskog rada uproizvodnji odreenih uinaka. Jedostavan su kriterij za iju se primjenu lako dolazi dopodataka iz mjesenoh brauna plaa. Pogodniji je za primjenu u poduzeima koja su radno-intenzivna i jedan je od najvie koritenih kriterija. Meutim, to nije pogodan kriterij za sveope trokove, zato to neki opi trokovi ne ovise o kretanju plaa. Poznato je da fiksnitrokovi ne ovise ni o koliini niti o vrijednisti rada izravnih radnika. Kriterij plaa izrade imauzronu povezanost s nastajanjem varijabilnih trokova, odnosno opsega proizvodnje. Obino

je manje pogodan od kriterija sati rada izrade, zbog uobiajenog fluktuiranja plaa, te zbog

razliite kvalificiranosti radnika koja uvjetuje razlike u visini plaa.

Zbroj izravnih trokova pogodan je kriterij u poduzeima koja nisu ni radno niti kapitalno-intenzivna, te na kretanje njihove djelatnosti utjee veliki broj imbenika koji se ne mogurealno izraziti nekim pojedinanim kriterijem. Najvie se koristi kao kriterij za raspodjeluopih trokova uprave.

Primarni trokovi su, takoer, kriterij koji obuhvaa djelovanje velikog broja razliitihimbenika i u nekim poduzeima iskustvo pokazuje da zbroj trokova materijala za izradu iplaa izrade moe biti pogodan kriterij za raspodjelu nekih opih trokova, prije svega onih

koji nastaju izvan proizvodnje.


27/30

U svakom je poduzeu potrebno ispitati koji je kriterij najpogodniji za odreena vrste opihtrokova ili se koristi kombinacija vie pogodnih kriterija, podaci za raspored opih trokovanalaze se u izvornim knjigovodstvenim ispravama i drugim dokumentima izraenim natemelju stvarnih mjerila ili dogovorenih osnovica. Za provedbu postupka raspodjele opihtrokova izraunavaju se stope odnosno koeficijenti prijenosa opih trokova.

Kada je kriterij koliinski izraen raspored se vri na temelju koeficijenata prijenosa koji seizraunava kao odnos opih trokova, koji se rasporeuje, po jedinici koliine. Ako je kriterijnovano izraena veliina raspored se vri na temelju stope prijenosa koja se izraunavadijeljenjem opeg troka, koji se rasporeuje, s ukupnim iznosom kriterija za raspored i mnoisa 100. Formule za izraunavanje glase:

a) Koeficijent prijenosa

b) Stopa prijenosa

Na primjer, u proizvodnji elektronike opreme, s nekoliko linija srodnih proizvoda, kao to surazne vrste relejne tehnike, javlja se vie vrsta opih trokova koje je potrebno rasporeditiprimjenom razliitih kriterija za raspored. Promatrano poduzee proizvodi tri poizvoda A, B iC. Opi trokovi proizvodnje iznose 10.000 kn, a kriterija za njihovo rasporeivanje na

proizvode su plae izrade. Plae izrade iznose za proizvod A 6.000 kn, za proizvod B 7.000kn i za proizvod C 8.000 kn. Opi trokovi prodaje iznose 6.000 kn, a rasporeuju se pokriteriju koliine proizvoda. Proizvedeno je proizvoda A 1.000 kom, proizvoda B 2.000 kom iproizvoda C 3.000 kom.

Kako se opi trokovi prodaje rasporeuju po koliinsko kriteriju potrebno je izraunatikoeficijent prijenosa, a za raspored opih trokova proizvodnje koristit e se vrijednosnikriterij, te e se izraunati stopa prijenosa.

1a) Izraunavanje koeficijenta prijenosa

1b) Izraunavanje stope prijenosa


28/30

Raspored na pojedine proizvode izvrit e se prema sljedeem postupku:

2a) Primjena koeficijenta prijenosa 2b) Primjena stope prijenosaA 1.000 kom x 1 kn/kom= 1.000 kn (5.000 kn x 50 %) / 100= 2.500 knB 2.000 kom x 1 kn/kom= 2.000 kn (7.000 kn x 50 %) / 100= 3.500 kn

C 3.000 kom x 1 kn/kom= 3.000 kn (8.000 kn x 50 %) / 100= 4.000 knUkupno 6.000 kom x 1 kn/kom= 6.000 kn (20.000 kn x 50 %) / 100= 10.000 kn

Primjenom kriterija koliine proizvoda izvrili smo raspored opih trokova prodaje, aprimjenom kriterija plaa neposrednih izvritelja raspored opih trokova proizvodnje. Buduida razliit kriterij daje drugaiju raspodjelu opih trokova po proizvodima, u svakompojedinanom sluaju treba procjeniti koji kriterij daje realniji raspored opih trokova i njegakoristiti.

Uobiajno je da se op

i trokovi uprave raspore

uju po kriteriju pla

a izravnih radnika ilikriteriju ukupnih izravnih trokova. U veim poduzeima se opi trokovi nabave, takoer,

posebno rasporeuju na proizvode i usluge, a u manjim poduzeima su trokovi mjestatrokova nabave djelatnosti obino ukljueni u ope trokove uprave. Opi trokovi prodaje seobino rasporeuju po kriteriju plaa izravnih radnika ili prema trinoj vrijednostiproizvodnje. Takoer, za raspored opih trokova uprave i prodaje koristi se i kriterij ukupnihtrokova proizvodnje.

Za potrebe planiranja ukupnih trokova, te cijena kotanja i prodajnih cijena proizvodatijekom naredne poslovne godine, potrebno je izraditi predraune opih trokova po

pojedinim proizvodnim organizacijskim jedinicama, te za neproizvodne djelatnosti (uprava iprodaja).


29/30

6.3 ELEMENTI KALKULACIJE CIJENE KOTANJA

Cijena kotanja je zbroj svih trokova proizvodnje podjeljen koliinom dobivenih proizvodaodnosno usluga. Prema tome, kalkulacija iji je rezultat cijena kotanja mora obuhvatiti svetrokove nastale u proizvodnji odreenog proizvoda ili usluge.

U poduzeima se kalkulacije sastavljaju u razliitom obliku i sadraju, vie ili manjeralanjene na pojedinane elemente, ovisno o vlastitim potrebama, odnosno prirodidjelatnosti kojom se poduzee bavi. Odreene razlike u elementima cijene kotanja mogu seouiti izmeu elektrotehnikih poduzea koja se bave proizvodnjom i uslugama:

Proizvodna poduzeaMaterijal za izraduPlae izradeUsluge kooperanata

AmortizacijaOpi trokovi izradeOpi trokovi upraveOpi trokovi prodajeOpi trokovi razvoja proizvoda

Zbrajanjem iznosa trokova svih navedenih elemenata kalkulacije dobiva se iznos ukupnihtrokova, a njegovim djeljenjem s koliinom dobivenih proizvoda dobiva se cijena kotanja.U pojedinim poduzeima e u kalkulaciji biti sadrani neki dodatni elementi koji su posebno

znaajni za doti

nu proizvodnju radi pra

enja udjela tih trokova u ukupnoj cijeni kotanjaproizvoda ( trokovi energije, ambalae i sl.). U uslunim poduzeima je, u pravilu, u odnosu

na proizvodna poduzea znatno manji udio materijalnih trokova i amortizacije. U nekim ese poduzeima posebno odvojiti stalni i promjenljivi trokovi, te izravni i opi trokovi. Upoduzeima koja svoje kalkulacije temelj na tzv. obraunu po trokovima proizvoda u cijenukotanja uraunavat e samo trokove nastale u proizvodnji.

U poduzeima koja proizvode elektrine strojeve struktura kalkulacije cijene kotanja seutvruje posebnim postupkom koji emo prikazati u natrdnom primjeru poduzea zaproizvodnju hidro generatora. U postupku utvrivanja strukture cijene kotanja svi se

elementi kalkulacije, odnosno dijelovi budueg proizvoda, izraavaju teinom. Nakonsvoenja svih elemenata na teinske jedinice formira se struktura cijene kotanja. Do takvogpostupka izraavanja strukture trokova proizvodnje u teinski jedinicama dolo se na temeljupraenja, istraivanja i dugogodinjeg praktinog iskustva.

Svi trokovi se najprije izraavaju u kilogramima, a nakon toga se ponderiraju pojedinielementi (poslovi i trkovi) po stupnju sloenosti izrade i po vrijednosti. Ponderi za sloenostizvedbe utvruju se u rasponu od 1 do 10. Ponder 1 odnosi se na najjednostavniju izvedbu, aponder 10 na najsloeniju izvedbu. Slino vrijedi i za pondere za razinu cijene.

Kao rezultat takvog postupka dobiva se struktura trokova, odnosno cijene kotanja, zaproizvodnju elektrinih strojeva. Posebno treba istaknuti potrebu stalnog praenja stvarnih

Usluna poduzeaMaterijalni trokoviPlae neposrednih izvriteljaUsluge kooperanata

AmortizacijaOpi trokovi uslune djelatnostiOpi trokovi upraveOpi trokovi prodajeOpi trokovi razvoja usluga


30/30

nabavnih cijena svih inputa, kako ukupna cijena kotanja ne bi bila nerealna. Razmatrani seprimjer odnosi na utvrivanje strukture cijene kotanja hidro generatora.

Neto masa materijala za ugradnju koja se moe izvagati iznosi 100.000 kg. Potrebno jenajprije utvrditi strukturu stvarne mase po elementima, a zatim izraunati strukturu zajedno s

tzv. prividnom masom, koja obuhvaa nematerijalne elemente (projekt, konstrukciju,operativni rad, te ostali reijski rad), kao to je vidljivo iz postupka prikazanog u tablici 6.3.

Documents

Kalkulacije Cijene Koštanja Word 29-03-2010