RADNI MATERIJAL SADRAJ PUR

PAGE 8

12.7. PROIZVODNJA JAGODA

Jagoda je grmolika, zeljasta i viegodinja biljka. Prve godine nakon jesenje sadnje daje najkvalitetniji prirod plodova i najvie mladih sadnica. U drugoj godini slabi vegetativni rast, a prirod plodova je maksimalan, ali neto slabije kakvoe. Iduih godina generativni i vegetativni prirod postupno slabe pa je najbolje nakon dvije do tri godine zasaditi novi jagodnjak. Korijen je jagode vlasast. Glavna mu je masa u sloju tla do 25 cm dubine. Rast jagode poinje u proljee s temperaturom od +50 C, a 14-20 dana nakon listanja u travnju poinje cvatnja i traje 10-25 dana, to ovisi o sorti i vremenskim prilikama. Otprilike mjesec dana nakon cvatnje poinje berba koja traje, ovisno o sorti i vremenu, jedan do tri tjedna.

Zbog niska grma, male potrebe za toplinom, kratka razdoblja od poetka vegetacije do berbe i velike moi prilagodbe, jagoda uspijeva daleko na sjeveru i na velikim nadmorskim visinama bez osobite bojazni od smrzavanja jer je obino titi snjeni pokriva. Osigura li se redovito natapanje, uspijeva i daleko na jugu.

Sve sorte ne uspijevaju podjednako dobro na svim geografskim irinama. Ima izrazito sjevernih, odnosno junih sorata te se na to mora osobito paziti kada se odabire sortiment za pojedino podruje. Budui da je jagoda vrlo intenzivna, ali i vrlo profitabilna kultura za njezinu uspjenu proizvodnju odgovaraju i mali zemljini posjedi. Naime, ve s povrine od 1/4 ha mogu se ostvariti dobri financijski efekti.

Tablica br. 55: TROKOVNIK PODIZANJA NASADA JAGODE

na povrini 2.500 m2

STRUKTURAcijena knukupno

1.sadnice jagoda10.0001,4514.500,00

2.crna folija80 kg18,701.496,00

3.bijela folija30 kg22,20666.00

4.T-tape za navodnjavanje3.000 m0,461.380,00

5.spojnice razne200 kom.4,00800,00

6.filteri i pumpa3.500,00

7.fertirigator1.500,00

8.okiten cijevi i spojnice1.200,00

SVEUKUPNO25.042,00

Kalkulativna cijena, bez pokrivanja plastenicima iznosi dakle 25.042,00 kn, uveana za iznos poreza na dodanu vrijednost.

Na navedenoj povrini oekivani prinos iznosi:

1. godine4.500 - 5.000 kg

2. godine5.000 - 7.000 kg

Uz realnu prosjenu cijenu od 12,00 kn/kg u prvoj se godini ostvaruje ukupni prihod od 54.000,00 kn, a u drugoj godini 72.000,00 kn.

13. STOARSTVO

13.1. GOVEDARSKA PROIZVODNJA 40 KRAVA

Proizvodnja mlijeka organizirat e se u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Modelom je planirana prvenstveno proizvodnja mlijeka. Takvu proizvodnju omoguuje pasmina Holstein Friesien, iji je proizvodni kapacitet i preko 10.000 l. Takva mlijenost zahtjeva posebnu panju kod bilanciranja obroka.

Krave e se drati u poluzatvorenoj staji s bonim vezom. Leita za krave su dugaka 160 cm i iroka 110 cm. Gnoj e se sakupljati u sabirnu jamu i kasnije koristiti u proizvodnji krmnog bilja, ime e se zatvoriti cijeli proizvodni ciklus stoarsko-ratarske proizvodnje. Ventilacija e biti prirodna. Osim dranja na vezu, u staji, za krave e biti osigurana i paa na panjacima uz talu gdje e se organizirati ispust i paa u svako doba godine.

Krave u prosjeku konzumiraju 2 do 3 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne teine. Vie jedu krave u naponu laktacije, dobra zdravlja i konstitucije, uz uvjet da je hrana povoljnih organoleptikih i dijetalno-nutritivnih svojstava.

Obroci za krave koje daju prosjeno oko 20 l mlijeka su sljedei:

zimski nain prehrane

ljetni nain prehrane

- kuk. silaa

20 kg

mlada trava

40 kg

- sijeno

3 kg

sil.zrno kuk

3 kg

- sil. kuk. zrno

4 kg

sil. kuk stab.

3 kg

- MVD

0,1 kg

MVD

0,1 kg

Dnevna potronja vode je oko 100 l po kravi i 35 l po teletu dnevno.

Krave mlijenih pasmina iskoritavaju se u individualnom sektoru u prosjeku oko 4-6 godina. Uzimajui u obzir tu injenicu, godinji remont plotkinja iznosi 20-25%.

U normalnim okolnostima raspoloiva se telad koristi na sljedei nain:

70% ide u tov

20% ide u uzgoj za obnovu stada

10% ide na klanje jer nije sposobno za daljnji tov

Ovim se modelom predvia izgradnja i opremanje stajskog objekta i nabava breih junica za obiteljsko gospodarstvo. Izgradit e se staja za smjetaj 40 krava s podmlatkom i prateim prostorima za smjetaj stone hrane, mlijeka, opreme i mehanizacije.

Za potrebe hranidbe 40 mlijenih krava potrebno je osigurati ogromne koliine krmiva te se ova proizvodnja odvija kako u tali tako i na polju. Investitoru je potrebno obnoviti i modernizirati poljoprivrednu mehanizaciju, poevi od nekih nunih prikljuaka kojima moe u budunosti pruati i usluge.

Prosjena cijena kvalitetnih visokobreih junica HF pasmine iznosi oko 12.000 kn .

Tablica br. 56: VRIJEDNOST INVESTICIJE

STRUKTURAJ.MJ.KOLIINACIJENAUKUPNOUKUPNO

A) NABAVA OSN. STADA 480.000,0064.865

1. Bree junicekom4012.000,00480.000,0064.865

B) TALSKA OPREMA83.441,0011.276

1. Boni vez automatik-Am.kpl401.132,4045.296,006.121

2. Reetke za stokukom40589,0023.560,003.184

3. Muzno postrojenjekpl110.355,0010.355,001.399

4. Montaa opremekom14.230,004.230,00572

C) IZGRADNJA OBJEKTAm25002.000,001.000.000,00135.135

D) MEHANIZACIJA421.147,5056.912

1. Traktor 90 kskom1300.000,00300.000,0040.541

2. Prikolica za gnoj 3,5 tkom130.652,5030.652,504.142

3. Balirka standardnakom165.730,0065.730,008.882

4. Plug trobraznikom19.585,009.585,001.295

5. Rotokosilicakom115.180,0015.180,002.051

U K U P N O1.984.588,50268.188

Kod obrauna potrebnih obrtnih sredstava rukovodilo se je dospijeem troka pa je vrijednost stone hrane obraunata za zimski obrok u 100 % -tnom iznosu, a za ljetni obrok u 50 % tnom. Osiguranje se obraunava u 100 % tnom iznosu, vet. usluge, radna snaga te energija i voda 30 %, prijevoz materijala i ostali trokovi 50 %.Vrijednost obrtnih sredstava za poetak proizvodnje procjenjuje se na 546.359,40 kn.

Tablica br.57: FINANCIRANJE INVESTICIJE - REKAPITULACIJA

IZVORI SREDSTAVAUEE %IZNOS KNIZNOS EUR

1. HBOR79,022.000.000,00270.270,27

2. VLASTITA SREDSTVA20,98530.947,9771.749,73

U K U P N O 1002.530.947,97342.020,00

Investitor participira u vrijednosti investicije vlastitim radom, vrijednou postojeeg gospodarstva, zalihama stone hrane, zemljitem i izvedbenom dokumentacijom.

Tablica br. 58: KALKULACIJA GOVEDARSKE PROIZVODNJE

40 KRAVA - PUNA PROIZVODNJA

STRUKTURAJ.MJ.KOLIINACIJENAUKUPNOSTRUKTURA

A) TROKOVI489.391,77100,00%

1. STONA HRANA159.500,0032,59%

a) zimski obrok 60.000,0012,26%

- sijeno lucerke 3 kgkg18.000,000,509.000,001,84%

- silaa stabljike 20 kgkg120.000,000,2530.000,006,13%

- silaa zrno 3 kgkg18.000,000,509.000,001,84%

- MVD 0,1 kgkg600,0020,0012.000,002,45%

b) ljetni obrok 215 dana 99.500,0020,33%

- mlada trava 40 kgkg344.000,000,2068.800,00

- silaa stabljike 3 kgkg18.000,000,254.500,000,92%

- silaa zrno 2 kgkg17.200,000,508.600,001,76%

- MVD 0,1 kgkg880,0020,0017.600,003,60%

2. OSIGURANJE%1.984.588,500,0239.691,778,11%

3. VET. USLUGE40,001.550,0062.000,0012,67%

4. PRIJEVOZ MATERIJALAkm10.000,003,0030.000,006,13%

5. OSTALI TROK.mjeseno12,003.000,0036.000,007,36%

6. RADNA SNAGA vlasnik2,006.000,00144.000,0029,42%

7. ENERGIJA I VODA364,0050,0018.200,003,72%

B) PRIHODI837.600,00100,00%

1. MLIJEKO 40x6.000 litaral240.000,001,90456.000,0054,44%

1.a. Dravna premija po l0,9/l240.000,000,90216.000,0025,79%

1.b. Poticaj po kravikom40,00800,0032.000,003,82%

2. TELAD a 150 kgkom38,002.200,0083.600,009,98%

3. IZLUENE KRAVEkom10,002.000,0020.000,002,39%

4. STAJNJAKt200,00150,0030.000,003,58%

DOBIT348.208,23

DOBIT PO KRAVI 8.705,21

Planirane koliine produkcije mlijeka su prosjene za gospodarstva s 10 i vie muznih krava. To su specijalizirana gospodarstva koja posveuju punu panju hranidbi i higijeni stada te se mlijenost nerijetko kree i do 10.000 l po grlu za Holstein-friesien pasminu.

U sljedeoj tablici saimaju se svi do sada prezentirani prihodi i trokovi ove proizvodnje zajedno s obvezama po financijskim zaduenjima.

Tablica br.59: FINANCIJSKI TOK PROJEKTA

STRUKTURA

12345

A) UKUPAN PRIHOD2.731.971,971.170.080,00837.600,00837.600,00837.600,00

1. Realizacija proizvodnje201.024,00670.080,00837.600,00837.600,00837.600,00

2. Financiranje investicije2.530.947,97

2.1. HBOR2.000.000,00

2.2. Vlastita sredstva530.947,97

3. Povrat kapitalnih ulaganja500.000,00

4. Ostatak vrijednosti

B) UKUPNI TROKOVI2.712.715,92562.567,56629.008,56746.067,32747.095,08

1. Energija6.066,6718.200,0018.200,0018.200,0018.200,00

2. Radna snaga48.000,00144.000,00144.000,00144.000,00144.000,00

3. Hrana79.750,00159.500,00159.500,00159.500,00159.500,00

4. Vet. usluge20.666,6762.000,0062.000,0062.000,0062.000,00

5. Osiguranje13.230,5939.691,7739.691,7739.691,7739.691,77

6. Ostalo22.000,0066.000,0066.000,0066.000,0066.000,00

7. Investicija2.530.947,97

8. Anuitet122.313,00244.626,00244.626,00

9. Porez iz dohotka73.175,7917.303,7912.049,5513.077,31

C) NETTO PRIMICI19.256,05607.512,44208.591,4491.532,6890.504,92

13.2. SVINJOGOJSKA PROIZVODNJA

13.2.1. MODEL PROIZVODNJE ODOJAKAOvim je modelom u prvom planu predviena nabava 116 komada suprasnih nazimica. Nazimice - krmae uzgajale bi se radi proizvodnje odojaka i nazimica. Od krmaa bi se odabirao kvalitetni rasplodni materijal koji bi sluio za obnovu matinog stada, odnosno daljnju reprodukciju. Stoga se proizvodni proces sastoji od:

a) proizvodnje odojaka

b) proizvodnje nazimica

koji su odvojeni, ali meusobno usko povezani. Ujedno je predviena i nabava 7 komada rasplodnih nerasta.

Proizvodni normativi s dinamikom proizvodnje

Polazei od realnih i provjerenih parametara u svinjogojskoj proizvodnji na obiteljskim farmama ove veliine potrebno je postii sljedee normative proizvodnje:

- prosjeni broj krmaa

116

- index praenja

2,4

- broj praenja godinje

278

- broj praenja tjedno

5,3

- ivoopraeno

3.062 kom

- mortalitet u prasilitu

6 %

- odbie

24 dana

- odbijeno prasadi

2.879 kom

- remont osnovnog stada

35%

- broj ivoopraene prasadi

a) po krmai godinje

26,4

b) po leglu

11

U kontinuiranoj proizvodnji brojno stanje svinja u toku godine je stalno i po kategorijama bilo bi sljedee:

- prosjean broj krmaa

116

- sisajue prasadi

187

- odbite prasadi

792

- broj priplodnih nazimica

385

- rasplodnih nerastova

7

UKUPNO NA TANDU

1.487

13. 2.2. MODEL TOVA SVINJA

Ovim modelom predvien je tov 830 komada svinja u jednom turnusu koji traje 106 dana. Ishrana svinja e se vriti krmnim smjesama za svinje u tovu S-1 i S-2. Planirana konverzija je 2,6, odnosno utroak 2,6 kg hrane za 1 kg prirasta.

Za 1 kg suhe hrane planiran je utroak 3 l vode. Svinje ulaze u tov u teini od 25 kg i naputaju ga u teini od 115 kg. Iz toga proizlazi da su osnovni pokazatelji tova svinja sljedeI:

- ulazna teina

25 kg

- izlazna teina

115 kg

- prirast po grlu

90 kg

- dnevni prirast

0,85 kg

- trajanje tova

106 dana

- broj turnusa

3 turnusa

- konverzija hrane

2,6 kg

- utroena hrana 25 do 115 kg

234 kg

- prisilna klanja

3%

Ukupna godinja proizvodnja za tri turnusa iznosi:

- ukupni broj svinja koji ulazi u tov

2.494 kom

- ukupna kilaa ulazna

62.350 kg

- ukupni broj svinja koji izlazi iz tova

2.415 kom

- ukupna iva vaga na kraju tova

277.725 kg

- prisilna klanja i uginua

79 kom

Tablica br. 60: VRIJEDNOST INVESTICIJESTRUKTURAknEUR

1. PRIPREMNI RADOVI82.000,0011.081,08

2. INFRASTRUKTURA68.900,009.310,81

3. IZGRADNJA 621.935,0084.045,27

4. PRASILITA251.280,0033.956,76

5. UZGAJALITA123.300,0016.662,16

6. KRMAARNIK91.840,0012.410,81

7. NERASTARNIK11.920,001.610,81

8. SILOSI I AUT. SUSTAV HRANIDBE128.430,0017.355,41

9. AUTOM. SUSTAV VENTILACIJE77.600,0010.486,49

10. AUTOM. SUSTAV GRIJANJA99.450,0013.439,19

11. OSNOVNO STADO394.800,0053.351,35

- krmae 116 kom * 2.800 kn324.800,0043.891,89

- nerasti 7 * 10.000 kn70.000,009.459,46

VRIJEDNOST INVESTICIJE1.951.455,00263.710,14

POTREBNA OBRTNA SREDSTVA1.086.546,47146.830,60

12. POTREBE PROIZVODNJE657.226,3788.814,37

13. PDV 429.320,1058.016,23

S V E U K U P N O3.038.001,47410.540,74

Model se financira vlastitim sredstvima i radom i kreditom HBOR-a uz dodatna jamstva HAMAG-a prema Nacionalnom operativnom programu razvoja svinjogojstva.

Tablica br. 61: REKAPITULACIJA FINANCIRANJA - UKUPNOIZVORIknEUR%

1. KREDIT2.500.000,00337.837,8482,29

2. VLASTITA SREDSTVA538.001,4772.702,9017,71

UKUPNO3.038.001,47410.540,74100,00

Pod vlastitim sredstvima podrazumijevaju se sredstva dravne potpore koja su angairana u zajednikoj proizvodnji (300,00 kn za nazimicu i 100,00 kn po tovljeniku). Vlastita obrtna sredstva su u komponentama za stonu hranu (kukuruz, jeam i dr.) i vlastitom radu.

Kalkulacija proizvodnje raena je za 116 krmaa, uzgoj nazimica i tov svinja. Uzgajat e se i nerasti ali u manjem broju i po narudbi, pa nisu kalkulirani kao prihod. Ovdje se radi o biolokoj proizvodnji, odnosno krajnji cilj proizvodnje je reprodukcija. U cilju odravanja stada u proizvodnom kontinuitetu svake se godine izabrana grla podmlatka ostavljaju osim za prodaju i za amortizaciju osnovnog stada.

index praenja2,4

odbie 24 dana

Krmaa116

Nerasta7

prasilita 36

Odgajalitaza 430 kom50 dana

5,3 praenja tjedno X 52 tjedna = 278 praenja

ivoopraeno3062 kom god.

Mortalitet u prasilitu6%

odbijene prasadi2.879 kom godinje

uzgoj nazimica i nerasta800 kom u ulazu

Uzgojeno nazimica i nerasta385 kom26-30 tjedana

Tov2.494 kom

tov u turnusu830

tov ukupno2490

konverzija u tovu2,6

dnevni prirast0,85

dana tova110

turnusa godinje3

utroak hrane u tovu208

teina na izlazu (kg)105115125

konverzija u tovu (kg)2,62,62,7

dnevni prirast (kg)0,850,820,78

dana tova110125145

turnusa godinje32,82,4

utroak hrane u tovu (kg)208234270

U nastavku prezentiramo model uzgoja na bazi 116 krmaa s vlastitom proizvodnjom podmlatka. Radi se o GP generaciji (djedovskoj) gdje se dio podmlatka koristi za daljnju reprodukciju, a dio za tov.

Tablica br. 62: KALKULACIJA PROIZVODNJE 116 KRMAAGODINA PUNE PROIZVODNJE

u kn

STRUKTURAJ.MJ. KOLIINA CIJENAUKUPNOSTRUKTURA

TROKOVI 2.626.724,86 100,00%

1. Hrana za krmaeKg118.5521,80 213.393,60 8,12%

2. Hrana za odojkeKg151.8002,60 394.680,00 15,03%

3. Hrana za tovljenikeKg565.1801,80 1.017.324,36 38,73%

4. Hrana za uzgoj nazimicaKg30.0001,85 55.500,00 2,11%

5. Radna snagaradnik56.000,00 360.000,00 13,71%

6. Elektrina energijakWh131.0400,76 99.590,40 3,79%

7. Lo uljeL60.0002,05 123.000,00 4,68%

8. Vodam35.00012,00 60.000,00 2,28%

9. TransportKm20.0002,00 40.000,00 1,52%

10. Dezinficijensi i zat.sr.L80100,00 8.000,00 0,30%

11. Vet. Uslugekn/grlu3.30040,00 132.012,00 5,03%

12. Osiguranje reprocentra%1.447.6252,00 28.952,50 1,10%

13. Osiguranje stada%856.8004,00 34.272,00 1,30%

14. Ostali proizv. trok.mjeseno125.000,00 60.000,00 2,28%

PRIHODI 3.849.757,50 100,00%

1. Tovljenici a 115 kgkom2.415 1.035,00 2.499.835,50 64,93%

2. Izluene krmaeKom40 1.050,00 42.000,00 1,09%

3. Uzgojene nazimiceKom3852.400,00 924.000,00 24,00%

4. Dr. poticaj za nazimicekom385 300,00 115.500,00 3,00%

5. Dravni poticaj za tovkom2.415 100,00 241.530,00 6,27%

6. Izluenja iz tovakom75 360,00 26.892,00 0,70%

RAZLIKA 1.223.032,64 31,77%

Najvee su stavke u proizvodnim trokovima trokovi hrane. Oni iznose 63,99 % ukupnih proizvodnih trokova. Krmaa pojede godinje 1.022 kg koncentrirane hrane ili 2,8 kg dnevno, odojak pojede do teine od 25 kg 52,8 kg ili 2,2 kg po kg prirasta. U tovu kod prirasta od 90 kg po grlu utroi se jo 234 kg uz konverziju od 2,6 kg po kg prirasta, a kod proizvodnje do 125 kg utroi se 270 kg hrane ili 2,7 kg po kg prirasta.Na planiranoj su farmi odnosi iskoritenja maksimalizirani, a trokovi su svedeni na minimum. Trokovi radne snage iznose svega 13,71 % ukupnih trokova. U prethodnoj su tabeli predoeni proizvodni trokovi, dok se opi trokovi, trokovi marketinga i financiranja prebacuju na ukupnu bilancu prihoda, rashoda i stvaranja nove vrijednosti.Predmet proizvodnje je prvenstveno uzgoj rasplodnog materijala. Ta proizvodnja ima kart koji se tovi do konzumne vrijednosti. kart kod proizvodnje rasplodnog materijala ne znai manju konzumnu vrijednost grla ve manji nedostatak, tj niu ocjenu rasplodnog grla to bi moglo naruiti image proizvoaa. Planira se od oko 2.879 odbijenih praia ostaviti za rasplod najboljih 800, od tog e se broja izabrati samo 385 kom (ovo je minimalno, naravno da broj moe biti i vei). Ostatak podmlatka se tovi do teine od 105 do 130 kg ovisno o uzgojnom programu i namjeni tovljenika. Do te teine ova pasmina ostvaruje najbolji prirast i zajamenu konverziju. U procesu proizvodnje dolazi do izmjene stada tako da svake godine imamo remont odreenog broja krmaa.

Drava potie ovu proizvodnju iznosom od 100 kn po tovljeniku i 300 po uzgojenoj nazimici. Drava potie i neraste s iznosom od 1.000 kn, ali oni ovdje nisu kalkulirani da se ne bi provociralo manipuliranje rezultatom.

Planirana prodajna cijena tovljenika je 9 kn po kg ive vage. Poznato je da se danas cijena svinja formira na liniji klanja prema mesnoj jedinici. Kako se radi o vrhunskoj genetici, ova je cijena niska i realna u svjetskim okvirima, a u Hrvatskoj takva roba moe ostvariti i 11 kn po kg ive vage. Planirana pasmina u ovakvim planiranim uvjetima moe pokrivati trokove uzgoja i s cijenom od 7 kn po kg ive vage to znai da se u uzgojnom procesu ostvaruje dobit od oko 2 kn po kg prirasta.

Osim direktnih trokova ovdje su ukljueni trokovi remonta stada (uvoenje svjee krvi i podmlaivanje matinog stada), trokovi marketinga i konzaltinga, kao jedan od bitnijih trokova u trinoj utakmici, te ostali i izvanredni trokovi koji se odnose na razne certifikacije, edukaciju i analize.

Tablica br. 63: RAUN DOBITI I GUBITKA

STRUKTURA12345

A. UKUPAN PRIHOD3.970.757,503.807.757,503.849.757,503.849.757,503.849.757,50

1. Realizacija proizvodnje3.345.757,503.807.757,503.849.757,503.849.757,503.849.757,50

2. Povrat kapitalnih ulaganja625.000,00

B. UKUPNI TROKOVI2.995.955,013.155.740,333.147.175,593.138.264,823.128.994,07

1. Troak proizvodnje2.628.905,462.628.905,462.628.905,462.628.905,462.628.905,46

2. Remont stada96.000,0096.000,0096.000,0096.000,00

3. Troak marketinga i

Konzaltinga30.000,0060.000,0060.000,0060.000,0060.000,00

4. Ostali trokovi20.000,0040.000,0040.000,0040.000,0040.000,00

5. Izvanredni tr.10.000,0030.000,0030.000,0030.000,0030.000,00

6. Amortizacija207.049,55207.049,55207.049,55207.049,55207.049,55

7. Kamata100.000,0093.785,3285.220,5876.309,8167.039,06

DOBIT974.802,49652.017,17702.581,91711.492,68720.763,43

POREZ IZ DOBITI194.960,50130.403,43140.516,38142.298,54144.152,69

NETTO DOBIT779.841,99521.613,73562.065,53569.194,14576.610,75

Tablica br. 64: FINANCIJSKI TOK PROJEKTA

STRUKTURA012345

A. UKUPAN PRIHOD3.038.001,473.970.757,503.807.757,503.849.757,503.849.757,503.849.757,50

1. Realizacija proizvodnje0,003.345.757,503.807.757,503.849.757,503.849.757,503.849.757,50

2. Izvori financiranja3.038.001,47

1. Vlastita sredstva538.001,47

2. Kredit2.500.000,00

3. Povrat kap. ulaganja625.000,00

4. Ostatak vrijednosti

B. UKUPNI TROKOVI3.038.001,473.036.757,963.291.092,893.301.205,843.302.988,003.304.842,15

1. Troak proizvodnje0,002.628.905,462.628.905,462.628.905,462.628.905,462.628.905,46

2. Remont stada0,0096.000,0096.000,0096.000,0096.000,00

3. Troak marketinga

i konzaltinga0,0030.000,0060.000,0060.000,0060.000,0060.000,00

4. Ostali trokovi0,0020.000,0040.000,0040.000,0040.000,0040.000,00

5. Izvanredni tr.0,0010.000,0030.000,0030.000,0030.000,0030.000,00

6. Investicija u osn.sr.1.951.455,00

7. Investicija u obs1.086.546,47

8. Anuitet152.892,00305.784,00305.784,00305.784,00305.784,00

9. Porez iz dobiti0,00194.960,50130.403,43140.516,38142.298,54144.152,69

NETTO PRIMICI0,00933.999,54516.664,61548.551,66546.769,50544.915,35

13.3. UZGOJ RIBA U TOPLOVODNIM RIBNJACIMA

Pod toplovodnim ribnjacima podrazumijevamo ribnjake u kojima temperatura vode dosee do 30 oC. U njima se uzgajaju ribe kojima je za podmirenje fiziolokih funkcija optimalna temperatura vode iznad 20 oC. U toplovodnim ribnjacima uzgajaju se sljedee vrste riba: aran, linjak, bijeli amur, bijeli glava, sivi glava, som, smu, tuka, pastrvski grge, keiga i neke druge vrste riba.Ribnjak predvien modelom je prosjene irine cca 32 do 35 m, duine u najduem dijelu cca 120 m. Prosjena se dubina kree oko 5,0 m. Ukupni bi se kapacitet ribnjaka kretao oko 19.200 m3 vode. Dovod vode u ribnjak je podzemnim zdencem (kanalom) s ustavom kojom bi se kontrolirao dovod vode. U stranjem dijelu ribnjaka nalazi se odvodni kanal s ustavom na spoju s potokom, kojom se kontrolira odvod i nivo vode u ribnjaku. Ljeti, u sunom periodu ako protok i pritok vode bude nedovoljan, potrebne koliine vode e se osigurati iz dubinskog bunara. Iskop ribnjaka vri se do dubine cca 5m, do odranog dna, a voda se kemijski i bioloki ispituje. U prvoj fazi ribnjak e biti u fazi ispitivanja, probnog rada i, ako rezultati budu zadovoljavajui, prelazi se u intenzivnu fazu uzgoja slatkovodne ribe, naravno pod kontrolom za to ovlatenih institucija. Oko ribnjaka se izvodi zemljani nasip.

Tablica br. 65: KALKULACIJA PROIZVODNJESTRUKTURAj.mjKoliinacijenaukupno

A TROKOVI126.404,00

1. Jednogodinja mla prosj. 4.3402,4210.514,00

- arankom1.0002,802.800,00

- b. Amurkom1.2002,803.360,00

- s. arankom1002,50250,00

- p. arankom402,60104,00

- linjakkom2.0002,004.000,00

2. Paii 3 turnusakom6.0004,0024.000,00

3. Hrana za ribekg2.0001,202.400,00

4. Hrana za patkekg16.8001,4023.520,00

5. Radna snaga1 radnik125.000,0060.000,00

6. Transportkm5.0001,005.000,00

7. Ambalaakom9.7000,10970,00

B PRIHODI420.000,00

1. Ribe a 2 kgkom4.00030,00120.000,00

2. Patke a 3 kgkom6.00050,00300.000,00

C RAZLIKA293.596,00

Tablica br. 66: VRIJEDNOST INVESTICIJE

STRUKTURAukupno kn

A) GRAEVINSKI RADOVI1.197.371,00

B) OPREMA126.380,00

- za ribnjak42.600,00

- za tovilite pataka83.780,00

UKUPNO OSNOVNA SREDSTVA1.323.751,00

- jednogodinja mla 4340 kom11.392,00

- jednodnevni paii 2000 kom9.000,00

- hrana 17.200,00

- radna snaga 3 mj.12.000,00

UKUPNO OBRTNA SREDSTVA49.592,00

S V E U K U P N O 1.373.343,00

14. PROIZVODNJA BILJA U ZATVORENOM PROSTORU

14.1. GLJIVARSTVO

14.1.1. PROIZVODNJA SUPSTRATA ZA BUKOVAE

Koritenje sekundarnih sirovina u budunosti se nee smatrati utedom u proizvodnom procesu ve utedom u troku nekodljivog zbrinjavanja. Pitanje je, dakle, hoemo li sekundarne prirodne materijale koristiti u drugim procesima ili plaati unitavanje? Govorimo o velikim koliinama slame koja svake godine gori (vrlo malo se koristi za stona leita), a mogue ju je iskoristiti u prirodnoj pretvorbi u hranjivo. Osnovna sirovina za proizvodnju gljivarskog supstrata je penina slama. Ona mora biti zdrava, zlatno-ute boje. Priprema supstrata ima dvije funkcije:

Reguliranje koliine vode u supstratu. Slama koju koristimo ima samo 10 % vode, a supstrat za uzgoj mora imati 70 % vode. Ako je supstrat prevlaan, dolazi do guenja micelija i truljenja supstrata, ako je vode pak manje od 70 % prinos gljiva moe biti manji od 30 %.

Uklanjanje konkurentskih organizama. Posebno su opasne zelene plijesni jer smanjuju prinos ili urod uz njihovo prisustvo moe potpuno izostati.

Supstrat se nakon dezinfekcije i hlaenja vadi iz mreastih vrea i u njega se umjeava odreena koliina micelija (oko 3 % teine). Razdoblje inkubacije traje 20-21 dan, nakon ega se vree prenose u prostorije za fruktifikaciju ili plodonoenje. Supstrat se moe prodati drugom proizvoau gljiva samo inokuliran micelijem (prije inkubacije) ili po dovretku procesa inkubacije. Inkubirani supstrat je kvalitetniji i sigurniji za uzgoj kod neiskusnih proizvoaa. Takoer prodajom inkubiranog supstrata anuliraju se bilo kakve primjedbe o kvaliteti. Proizvodni normativi u proizvodnji bukovaa iznose oko 20 % teine komposta u hobi proizvodnji dok se u velikim proizvodnjama kree oko 27 % .

Gljivarstvo je proizvodnja koja je vrlo interesantna za poticanje ruralnog razvoja. Tu se na vie manjih poslovnih jedinica moe ostvariti interesantna koliina prehrambenih proizvoda vrlo visoke kvalitete prepoznatljive robne marke. Proizvodnja se odvija u zatvorenom prostoru u intenzivnim ili ekstenzivnim uvjetima pa tako i omoguuje konstantan ili povremeni prihod obiteljskih gospodarstava. Proizvodnja se moe organizirati kao osnovna ili kao dopunska djelatnost .

Problematika gljivarske proizvodnje:

sav supstrat za gljivarsku proizvodnju se uvozi, a uvozi se i svjea i preraena gljiva;

uvozni supstrat esto nije dovoljno inkubiran i nema certifikacije sirovine (osim fitopatoloke granine kontrole) ni proizvoda ;

u Hrvatskoj se proizvodi uglavnom ampinjon, malo bukovaa i neznatno shiitake (slab izbor);

nedostatak organiziranosti proizvoaa pri nabavi repromaterijala;

nedostatak organiziranosti pri prihvatu, pakiranju i plasmanu proizvoda;

needuciranost proizvoaa i potencijalnih proizvoaa;

needuciranost kupaca o kvaliteti i sortimentu potencijalne ponude;

nedostatak mikro kredita i negativan stav poslovnih banaka prema malimprojektima uope (uvozna sirovina, domaa prodaja, needucirana radna snaga)

Mogunosti razvoja hrvatskog gljivarstva, preporuke i perspektive:

educirati proizvoae i potencijalne proizvoae o tehnolokim, ekonomskim i organizacijskim problemima proizvodnje;

prilagoditi uvjete proizvodnje u objektima proizvoaa (mikrokrediti);

objediniti nabavu repromaterijala;

osigurati sirovinu (slama, piljevina i dr.) kroz ugovore o proizvodnji

osigurati nabavu micelija u Hrvatskoj

osigurati proizvodnju inkubiranog supstrata

organizirati zajedniki prostor za pakiranje i distribuciju;

organizirati kontinuiranu prodaju gljiva za ino partnera;

dogovoriti s poslovnom bankom ili drugom institucijom mikrofinanciranje proizvoaa - kooperanata (minus po tekuem raunu);

Tablica br. 67: VRIJEDNOST INVESTICIJE

STRUKTURAKn

1. ADAPTACIJA OBJEKATA ZA INKUBACIJU40.000,00

2. IZGRADNJA HANGARA ZA SLAMU100.000,00

3. STROJ ZA PREDPRIPREMU SLAME40.000,00

4. TRANSPORTNI SUSTAV110.000,00

5. KOMORE ZA TERMIKU OBRADU SLAME160.000,00

6. GENERATOR PARE160.000,00

7. NADSTRENICA ZA PAST. KOMORE110.000,00

8. TRAKTOR I VILIARI160.000,00

9. KOMUNALNA INSTALACIJA I UREENJE40.000,00

10. PROJEKTNA I INVEST. DOKUM.60.000,00

UKUPNO VRIJEDNOST INVESTICIJE980.000,00

11. VRIJEDNOST POST. OBJEKTA766.150,00

UKUPNO OSNOVNA SREDSTVA1.746.150,00

POTREBNA OBRTNA SREDSTVA369.530,96

S V E U K U P N O2.115.680,96

Tablica br. 68: KALKULACIJA PROIZVODNJE SUPSTRATAu kn

STRUKTURAJ.MJ. KOLIINA CIJENAGODINJEza 1 t

TROKOVI 1.354.923,84 1.129,10

1. Slamakg396.0000,4158.400,00132,00

2. Radna snaga5 radnika64.000,00120.000,00100,00

3. El. EnergijakWh48.3840,7636.771,8430,64

4. Micelijl36.00016,00576.000,00480,00

5. Lo uljel24.0003,2277.280,0064,40

6. Vodam31.20612,0014.472,0012,06

7. Transportkm80.0004,00320.000,00266,67

8. Dezinficijensi i zat. Sredstval20080,0016.000,0013,33

9. AmbalaaPVC a 30 l80.0000,3024.000,0020,00

10. Ostali proizv. Trokovimjeseno62.000,0012.000,0010,00

PRIHODI 1.500.000,00 1.250,00

1. Inkubirani supstratkg200.0001,50 300.000,00 250,00

2. Neinkubirani supstrat1.000.0001,20 1.200.000,00 1.000,00

RAZLIKA 145.076,26 120,09

14.1.2. PROIZVODNJA SHIITAKE Mirisna aniska-shiitake je po koliini druga jestiva kontrolirano uzgajana gljiva u svijetu. Kineski je naziv shiang-gu, a Japanski je naziv shii-take. Tokom dugog perioda ova gljiva je bila cijenjena zbog jedinstvenog okusa i mirisa te kao lijek. Aktivne tvari koje su najznaajnije za ljekovito djelovanje su: lentinan (beta 1,3- glukan), znaajan zbog antitumornog djelovanja. Istraivanja na ivotinjama su pokazala izuzetnu efikasnost (inhibicija sarkoma 180 od 90 do 100 %), nakon ega su uslijedila i klinika istraivanja te je 1986. lentinan kao antitumorno sredstvo uveden u klinike. Ertadenin derivat butanske kiseline, a djelovanje mu je registrirano kao antikolesteremik, reguliranjem koliine kolesterola jer sprjeava aterosklerozu, a time i infarkt. Sumporni derivat lentinana je u procesu istraivanja in vitro pokazao efikasnost u inaktiviranju virusa HIV- a. Cijeli niz istraivanja je pokazao da anhipertenziv stabilizira krvni tlak, antikolesteremik stabilizira koliinu kolesterola, antineoplastik ima antitumorna djelovanja, imunistimulans ima djelovanje usko povezano s antitumornim i antivirusnim djelovanjem gljive zbog utjecaja stimuliranih interferona na viruse i stanice karcinoma.

Gljiva shiitake se tradicionalno na ekstenzivan nain uzgaja na oblicama listopadnog drvea i intenzivno na supstratu, to je jedino i komercijalno isplativ nain uzgoja. Predvia se organiziranje uzgoja gljive shiitake u postojeim prostorima u ukupnoj povrini od 240 m2 (dvije identino opremljene prostorije policama i klimom) koje omoguuju godinju proizvodnju na 27.000 stupia shiitake (radi se o pripremljenom supstratu formiranom u obliku oblice-stupia prosjene mase od 3 kg) to predstavlja kumulativni broj stupia kroz 3 ciklusa godinje. Predvia se prosjean prinos po jednom stupiu od 1,5 kg ubrane svjee gljive.Cijena na hrvatskom tritu u veleprodaji za trgovake lance (kao najvee kupce) iznosi minimalno 42,oo kn/kg.

Trokovi proizvodnje:

Trokovi ulazne sirovine: 27.000 stupia x 32,85 kn = 886.950,00 kn.

Trokovi energije: (lo ulje, elektrina struja) 131.400,00 kn

Trokovi rada: (5 radnika) iznose godinje 262.800,00 kn.

Na osnovi navedenog proizlazi da su ukupni trokovi proizvodnje:1.281.150,00 kn.

Nakon provedenih tehnolokih postupaka tijekom proizvodnje kroz tri ciklusa proizvesti e se ukupno 40.500 kg gljiva shiitake.

Raun dobiti-gubitka:

Ukupan prihod: 1701.000,00 kn.

Ukupni trokovi za 27000 stupia u proizvodnji sa svim ostalim trokovima iznosi 1281.000,00 kn.

Ostvarena dobit u jednoj godini proizvodnje iznosi:420.000,00 kn.

Za navedenu proizvodnju gljive shii take potrebno je osigurati minimalnu graevinsku prilagodbu postojeih objekata te tehnoloku opremu u pridvidivoj vrijednosti od 182500,00 kn.

14.1.3. PROIZVODNJA AMPINJONA

Proizvodnja ampinjona je ciklika cjelogodinja proizvodnja kod koje je vano kontinuirana opskrba kupca proizvodom. To se ostvaruje proizvodnjom u vie odvojenih jedinica ili povezivanjem s ostalim proizvoaima. Ovim je modelom predviena proizvodnja u tri odvojena prostora to je premalo za kontinuiranu prodaju. Graevinski se objekt sastoji od 3 prostorije za proizvodnju ampinjona netto povrine 105 m2 opremljene policama za uzgoj s ukupno 170 m2 uzgojne povrine, klimatizirane. Objekt je opremljen i predprostorom, garderobom i sanitarnim vorom. U prostoru za proizvodnju ampinjona postavljeno je 2 reda metalnih polica irine 1,25 m i duine 6-7 m. Svaka polica ima 4 etae. Objekt je opremljen svim potrebnim prikljucima: elektrina energija, telefon, vodovod, cestovna mrea i ostalo nuno za poslovanje.

Na police (uzgojnu povrinu) se moe rasporediti 12.200 kg zasijanog komposta u jednom uzgojnom ciklusu, odnosno 73.200 kg godinje.

U idealnim uvjetima jedan uzgojni ciklus traje oko 45 dana, pa bi se u tim uvjetima moglo ostvariti osam proizvodnih ciklusa. Meutim, obino se izgubi neto vremena s otklanjanjem starog komposta, popravkom i dezinfekcijom uzgojnog prostora, tako da se u praksi moe ostvariti max. 7 proizvodnih ciklusa. Ovim modelom, unato svim zadovoljenim uvjetima, ocjena efekata ostvarenih investicijom temelji se na 6 proizvodnih ciklusa godinje.

Rauna se da se iz komposta moe ostvariti proizvodnja ampinjona od 35 % teine komposta, s time da prve godine uhodavanja prinos postupno raste od 25 %. Uzimajui u obzir sve navedene parametre u projektiranom objektu moe se ostvariti proizvodnja i vea od 32.340 kg ampinjona godinje koliko je planirano ovim modelom.

Tablica br. 69: VRIJEDNOST INVESTICIJE

STRUKTURAknEUR

1. ADAPTACIJA OBJEKTA46.000,006.133,33

2. POLICE S UGRADNJOM21.860,002.914,67

3. KLIMATIZACIJA I UPRAVLJANJE86.300,0011.506,67

4. PROJEKTNA I INVEST. DOKUM.12.000,001.600,00

VRIJEDNOST INVESTICIJE166.160,0022.154,67

5. VRIJEDNOST POST. OBJEKTA340.000,0045.333,33

UKUPNO OSNOVNA SREDSTVA506.160,0067.488,00

POTREBNA OBRTNA SREDSTVA22.328,162.977,09

S V E U K U P N O528.488,1670.465,09

Tablica br. 70: OBRAUN KAPACITETA U JEDNOM TURNUSU PROIZVODNJE

PROSTORm2duina stelaeirina stelaebroj stelaabroj etaauzgojna povr.briket / m2komposta ukupno

6*5,2 31,251,252450723600

6*5,2 31,251,252450723600

8,2*5,1 41,8271,252470725000

UKUPNO104,2217012200

Tablica br. 71: KALKULACIJA PROIZVODNJE AMPINJONA

STRUKTURAJ.MJ. KOLIINA CIJENATURNUSGODINJE

TROKOVI 39.687,00 238.122,00

1. Kompost prosjenokg12.200 1,50 18.300,00 109.800,00

2. Pokrovna zemljam39 550,00 4.675,00 28.050,00

3. Radna snaga1 radnik+sez.2 3.000,00 7.000,00 42.000,00

4. Elektrina energijakWh1.800 0,76 1.368,00 8.208,00

5. Lo uljel500 3,23 1.615,00 9.690,00

6. Vodam320 12,00 240,00 1.440,00

7. Transportkm1.000 1,00 1.000,00 6.000,00

8. Dezinficijensi i zat.sr.l5 100,00 500,00 3.000,00

9. AmbalaaPVC a 0,5 kg8.540 0,35 2.989,00 17.934,00

10. Ostali proizv. trok.mjeseno2 1.000,00 2.000,00 12.000,00

PRIHODI 55.510,00 333.060,00

1. ampinjonikg4.270 13,00 55.510,00 333.060,00

RAZLIKA 15.823,00 94.938,00

Tablica br. 72: RAUN DOBITI I GUBITKA

STRUKTURA12345

godine

A. UKUPAN PRIHOD 129.350,00 333.060,00 333.060,00 333.060,00 333.060,00

1. ampinjoni 129.350,00 333.060,00 333.060,00 333.060,00 333.060,00

B. UKUPNI TROKOVI 127.005,99 292.174,80 290.852,78 288.985,75 286.985,75

1. Troak proizvodnje 116.005,99 238.122,00 238.122,00 238.122,00 238.122,00

2. Doprinosi vlasnika 2.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00

3. Ostali trokovi 6.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00 12.000,00

4. Neplanirani tr. 3.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00 6.000,00

5. Amortizacija - 14.652,80 14.652,80 14.652,80 14.652,80

6. Kamata 15.400,00 14.077,98 12.210,95 10.210,95

DOHODAK 2.344,01 40.885,20 42.207,22 44.074,25 46.074,25

POREZ IZ DOHOTKA 468,80 8.177,04 8.441,44 8.814,85 9.214,85

NETTO DOHODAK 1.875,21 32.708,16 33.765,78 35.259,40 36.859,40

14.2. PROIZVODNJA POVRA U PLASTENIKU

Predmet modela je nabava plastenika za uzgoj rasada i vansezonskog povra, poljoprivredne mehanizacije i opreme te sustava za navodnjavanje. Realizacijom ove investicije ostvarila bi se godinja proizvodnja od:

4.000.000 raznih prijesadnica, 60.000 kg rajice, 420.000 kg paprike, 110.000 kg salate, 100.000 kg krastavaca, 70.000 klipova kukuruza eerca, manje koliine raznog povra koje nisu u programu obraene.

Prijesadnice e se koristiti za vlastite potrebe ili zajedniku proizvodnja s kooperantima to ovdje nije obraivano. Mogua je i prodaja prijesadnica.

Ovim e se ulaganjem osigurat plae za 9 stalno zaposlenih i 37.200 radnih sati sezonskih radnika, odnosno 4.650 dana to je jednaki troak zapoljavanju jo 13 osoba. Sezonski se poslovi vre u ljetu, a odnose se uglavnom na presaivanje i berbu.

Vrijednost investicije sastoji se od nabave poljoprivredne mehanizacije i opreme specijalizirane za povrarsku proizvodnju. Predmet investicije su plastenici, strojevi, materijal i montaerski radovi. Trokove obrtnih sredstava u poetku poslovanja pokrivat e investitor.

Tablica br. 73: VRIJEDNOST INVESTICIJESTRUKTURAEURkn

A) PLASTENICI79.300,78586.825,74

1. Plastenik 8x30 20 kom48.053,51355.596,00

2. Plast. 8,5x30 6 kom31.247,26231.229,74

B) OPREMA30.943,83228.984,32

1. Ureaj za zagrijavanje 1 kom2.719,0520.120,98

2. Ureaj za kienje 10 kom7.219,3853.423,40

3. Pneumatska sijaica 1 kom4.800,8735.526,42

4. Mulcher 1 kom6.621,9549.002,40

5. Sadilica za povre 1 kom4.543,9233.625,00

6. Meuredna freza noena 1 kom5.038,6637.286,12

C) OGRADA3.729,7327.600,00

1. Stupovi betonski 400 kom1.459,4610.800,00

2. iana mrea 1.200 m x 2 m2.270,2716.800,00

D) RADOVI25.000,00185.000,00

1. Buenje rupa za stupove1.621,6212.000,00

2. Postavljanje stupova i mree4.054,0530.000,00

3. Postavljanje plastenika7.567,5756.000,00

4. Iskop bunara2.837,8421.000,00

5. Ureenje skladita6.216,2246.000,00

6. Ostali radovi2.702,7020.000,00

U K U P N O138.974,331.028.410,06

Obrtna e sredstva osiguravati sam investitor za nabavu sjemena, gnojiva, plae, gorivo, odravanje i osiguranje. Koliine proizvedenog povra temelje se na dosadanjem iskustvu i uobiajenim tehnolokim normativima. Ove koliine mogu biti i vee i manje, zavisno od mnogo faktora kao to su: vlaga, temperatura i drugo.

Tablica br. 74: RAUN DOBITI I GUBITKA

STRUKTURA1234

A) UKUPAN PRIHOD2.940.000,002.940.000,002.940.000,002.940.000,00

1.1. proizvodnja rasada800.000,00800.000,00800.000,00800.000,00

1.2. proizvodnja povra2.140.000,002.140.000,002.140.000,002.140.000,00

B) UKUPNI TROKOVI2.686.658,412.686.658,412.779.132,412.768.609,41

1. Materijal911.430,00911.430,00911.430,00911.430,00

2. Rad sezonskih radnika658.500,00658.500,00658.500,00658.500,00

3. Rad stalno zaposlenih540.000,00540.000,00540.000,00540.000,00

3. Transport260.000,00260.000,00260.000,00260.000,00

4. Odravanje60.000,0060.000,0060.000,0060.000,00

5. Osiguranje 3%34.301,4034.301,4034.301,4034.301,40

6. Ostalo60.000,0060.000,0060.000,0060.000,00

7. Amortizacija 162.427,01162.427,01162.427,01162.427,01

8. Kamata0,000,0092.474,0081.951,00

C) DOBIT253.341,59253.341,59160.867,59171.390,59

D) POREZ IZ DOBITI88.669,5688.669,5656.303,6659.986,71

E) NETTO DOBIT164.672,04164.672,04104.563,94111.403,89

Ostalo: el. energija, telefon, knjigovodstvo, trokovi prodaje i dr. cca 5.000,00 kn mjeseno

Rad stalno zaposlenih: 9 osoba x 12mjeseci x 5.000 kn bruto mjeseno

Tablica br. 75: FINANCIJSKI TOK PROJEKTASTRUKTURA

1234

A) UKUPAN PRIHOD4.083.379,902.940.000,002.940.000,002.940.000,00

1. Realizacija proizvodnje2.940.000,002.940.000,002.940.000,002.940.000,00

2.1. Kredit900.000,00

2.2. Vlastita sredstva243.379,900,00

B) UKUPNI TROKOVI3.756.280,852.612.900,952.788.669,052.792.352,10

1. Materijal911.430,00911.430,00911.430,00911.430,00

2. Rad1.198.500,001.198.500,001.198.500,001.198.500,00

3. Transport260.000,00260.000,00260.000,00260.000,00

4. Odravanje60.000,0060.000,0060.000,0060.000,00

5. Osiguranje 3%34.301,4034.301,4034.301,4034.301,40

6. Ostalo60.000,0060.000,0060.000,0060.000,00

7. Investicija1.143.379,900,00

8. Anuitet 0,00208.134,00208.134,00

9. Porez iz dobiti88.669,5688.669,5656.303,6659.986,71

C) NETTO PRIMICI327.099,05327.099,05151.330,95147.647,90

14.3. HIDROPONSKA PROIZVODNJA RAJICE

Uzgajanje rajice na hidroponima u zatienom prostoru temelji se na izboru plastenika, klimatskim prilikama podruja i potrebama kulture za odreenim vegetacijskim iniocima, po fenofazama tijekom vegetacije, uzgojnoj tehici i tehnikoj opremi radnog procesa.

Plastenik koji je predvien ovim modelom multipli je - s 3 lae irine 10 m i duine 100 m. Visina konstrukcije na razini oluka iznosi 3,2 m i 5,15 m na sljemenu - vrhu plastenika. Plastenik ima ukupnu povrinu 3000 m2 . Ulaz u plastenik izvodi se bono s kliznim vratima irine 2 m i visine 2,5 m, sa stazom kroz sredinu plastenika tako da je duina plastenika podijeljena u 2 dijela radi lakeg transporta u plasteniku.

Za zagrijavanje i odravanje potrebne temperature izabran je sustav grijanja od viseih termogena za grijanje zraka s plinskim plamenicima. Za svaku lau predvien je termogen snage 147 KW, to osigurava temperaturu zraka +150 C u plasteniku dok je vanjska temperatura - 150 C. Kao energent koristit e se tekui plin butan u kontejneru INE, smjetenom u okolici plastenika. Maksimalna potronja plina iznosi 14,9 m3/h.

Za hidroponsku proizvodnju rajice navodnjavanje se izvodi metodom kapanja pomou ureaja - fertirigatora s programiranjem i doziranjem hranjive otopine. Za pripremu hranjive otopine potrebna je voda koja se osigurava iz bunara na parceli kraj plastenika. Maksimalna koliina potrebne vode iznosi 165 litara u minuti.

Hidroponi su zatieni prostori s inertnim supstratom preko kojega biljke primaju vodu u kojoj su dodane hranjive tvari. Hidroponska proizvodnja ima prednosti:

uzgoj biljaka na neplodnim tlima ili bez tla,

uzgoj jedne kulture ne zahtijeva plodosmjenu,

biljke bolje kontroliraju opskrbu vodom,

bolja kontrola opskrbe hranjivim tvarima,

smanjena pojava biljnih tetoina,

uvanje podzemnih voda.

Kao supstrat u kojem se uzgajaju rajice koriste se ploe kamene vune upakirane u crnobijelu foliju. Na svakoj ploi sade se 3 biljke u meusobni razmak 33 cm. Razmak izmeu redova je 120 cm. U otvore na ploi kamene vune sadi se uzgojena rajica u kockama kamene vune.

Vano je da biljka treba imati najvie 20-22 lista. Vrh biljke ree se 50-60 dana prije zavretka berbe. Iznad zadnjeg cvata ostavlja se 3 lista. Svi dijelovi biljaka iznose se iz plastenika.

Sjemenarske kue nude veliki izbor sorata rajice. Sorta Belle za sada je najzastupljenija u proizvodnji u zatienom prostoru. Prinosi koji se mogu oekivati su 50 kg/m2 to za predvienu povrinu od 3.000 m2 iznosi 150.000 kg.

Tablica br. 76: VRIJEDNOST INVESTICIJE

STRUKTURAknEUR

1. DOSTAVNO VOZILO100.000,0013.513,51

2. PLASTENIK 3000 m2814.704,44110.095,19

3. STANICA ZA PR. OTOPINE26.906,303.635,99

4. RAZVOD U OBJEKTU43.853,155.926,10

5. OPREMA ZA PRESADNICE79.080,0010.686,49

6. MONTAA I ZAVISNI TR.48.241,976.519,19

7. AGREGAT ZA STRUJU25.000,003.378,38

8. PUMPNA STANICA S BUNAROM50.000,006.756,76

9. ATOMIZER LENI2.500,00337,84

10. UREENJE OKOLIA I OGRADA50.000,006.756,76

11. PROJEKTNA I INVEST. DOKUM.25.000,003.378,38

UKUPNO VRIJEDNOST INVESTICIJE1.265.285,86170.984,58

POTREBNA OBRTNA SREDSTVA325.744,9344.019,58

S V E U K U P N O1.591.030,79215.004,16

Tablica br. 77: KALKULACIJA PROIZVODNJE RAJICE

STRUKTURAJ.MJ. KOLIINA CIJENAUKUPNOKn/kgUdio o

d prihoda

TROKOVI 730.361,894,8773,66%

1. Kamena vuna - ploekom360022,5081.000,000,548,17%

2 . Kamena vuna kockekom99001,3513.365,000,091,35%

3. Sjemeg36145,005.220,000,030,53%

4. Polistirenski kontejnerikom695,00345,000,000,03%

5. Folija za tlom234003,5011.900,000,081,20%

6. kope i vezivo15.000,000,101,51%

7. Hranjivakom36002,0051.030,000,345,15%

8. Oprema fertirigacije100.000,000,6710,09%

9. Zatitna sredstval2.000,000,010,20%

10. Bumbari3.000,000,020,30%

11. Elektrina energijakWh50000,422.100,000,010,21%

12. Plinm3150002,0530.750,000,213,10%

13. Vodamjeseno12400,004.800,000,030,48%

14. Transportkm300002,0060.000,000,406,05%

15. Amortizacijakn43.851,890,294,42%

16. Ambalaakart. kutije150004,0060.000,000,406,05%

17. Radna snagaradnika45000,00240.000,001,6024,21%

18. Ostali proizv. trok.mjeseno12500,00.6000,000,040,61%

PRIHODI991.500,006,61100,00%

1. Rajicakg150000,006,61991.500,006,61100,00%

RAZLIKA261.138,111,7426,34%

15. ISKORITAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA

15.1. PROIZVODNJA BIOKOMPOSTA

Poljoprivreda se iako zahtjeva suvremeno poslovanje i uporabu razliitih industrijskih proizvoda, zasniva na ekolokim principima, pri emu je najznaajnije pronalaenje rjeenja za proizvodnju hrane koja ne oteuje prirodne ekosustave. Organsko-bioloka poljoprivredna proizvodnja, osim to je trend u EU poljoprivredi, bitna je za razvoj naih obiteljskih gospodarstava, naroito proizvoaa "zdrave hrane".

Osnovni materijali za proizvodnju biokomposta su ostatci klasine biljne i stoarske proizvodnje (slama, stajnjak svih vrsta stoke, ostaci nakon komercijalne proizvodnje gljiva i prerade voa i povra i sl.)

Na osnovi obavljenih dosadanjih trinih i proizvodnih istraivanja utvrena je realna potreba od 15.000 t biokomposta u 2006. godini uz predvidivi godinji porast koliina od cca 30 %.

Trokovi proizvodnje:

Trokovi ulazne sirovine:25.000 m3 x 7,00 kn = 175.000,00 kn, razliiti prijevozi do pogona i u pogonu 25.000 m3 x 2,00 kn = 50.000,00 kn.

Trokovi energije: (lo ulje, el. energija) 83.000,00 kn

Trokovi rada: (5 radnika) iznose godinje 300.000,00 kn

Trokovi repromaterijala:(vree, plastine cijevi, plastini pokrov, palete)u predvidivom iznosu od 268.000,00 kn.

Na osnovi prikazanog proizlazi da su ukupni trokovi proizvodnje 876.000,00 kn

Nakon provedenog tehnolokog postupka od ukupne koliine ulaznih sirovina proizvest e se 15.000 m3 biokomposta

Prodajna cijena biokomposta utvrena je sa 560,00 kn/m3, a proizlazi iz kvalitativnih karakteristika proizvedenog biokomposta i ostvarive dobiti kod proizvoaa (kupca).

Raun dobiti i gubitka:

Ukupan prihod: 15.000 m3 x 560,00 kn = 8,400.000,00 kn.

Ukupni trokovi:25.000 m3 ulazne sirovine sa prateim ostalim trokovima iznosi 876.000,00 kn.

Ostvarena dobit u prvoj godini iznosi 7,524.000,00 kn.

Za navedenu je proizvodnju potrebno osigurati, osim minimalne prilagodbe postojeih objekata, svu tehnoloki potrebnu mehanizaciju i opremu u ukupnoj vrijednosti od 438.000,oo kn.

Trite prodaje biokomposta su ugovorena obiteljska gospodarstva, proizvoai "zdrave hrane".15.2. PROIZVODNJA BIOPLINA

Razliite organske tvari dodajemo u fermentacijski spremnik u kojem uslijed nedostatka svjetlosti i zraka pri temperaturi od 35 do 40 C dolazi do meusobnog djelovanja razliitih mikroorganizama, te stvaranja bioplina. Bakterije koje stvaraju bioplin svugdje su prisutne. Da bi se bakterije dobro iskoristile potrebno je temeljito mjeanje sadraja ( optimalno je stalno mjeanje). Mogue je stalno dodavanje novog supstrata. Pri niim je temperaturama proces stvaranja plinova usporen pa je spremnik potrebno zagrijavati budui da u ovom procesu ne dolazi do stvaranja topline.Mjeavina plinova sastoji se uglavnom od metana i ugljinog dioksida. Svojstvo plina da gori iskoritavamo tako da plin dodajemo kao pogonsko gorivo. Uinak koji se postie sagorjevanjem pretvaramo pomou generatora u elektrinu energiju. Toplina koja nastaje iskoritava se za zagrijavanje fermentacijskog spremnika kao i za zagrijavanje tala ili suara itarica. Krute tvari kao silaa ili ostatci itarica takoer se mogu dodavati. Tekue stanje sadraja spremnika odrava se pomou preljeva koji odrava uvijek jednaku razinu. Kada se dodaje novi supstrat dolazi do preljevanja istroenog dijela preko preljeva u spremnik za skladitenje.

Bioplin nastaje u anaerobnom procesu, pri moguoj konstantnoj temperaturi .Proces je osjetljiv na svjetlost. Postrojenje se temelji na mezofilnom radu ( temperatura cca. 35 40 C ) te se puni organskim supstratom. Tekue stanje sadraja spremnika odrava se pomou preljeva koji odrava uvijek jednak nivo.Kada se dodaje novi supstrat, dolazi do preljevanja istroenog dijela preko preljeva u spremnik za skladitenje. Ukoliko nije mogua ugradnja preljeva, postoji mogunost ugradnje automatskog sistema preljevanja u spremnik za skladitenje.

Stanica za dobivanje energije moe biti instalirana u zasebnoj graevini ili se isporuuje gotova kao kontejner. Toplina koja nastaje uslijed sagorjevanja odvodi se uz pomo vode za hlaenje ili se pomou izmjenjivaa topline koristi za zagrijavanje tala. Viak topline odvodi se preko vode na krov kontejnera. Industrijski generator za dobivanje struje smjeten je u gornjem dijelu kontejnera

Mogue je iskoristiti sljedee materijale: silau, vlane itarice, trop, kukuruz, silau od trave, gnoj ( star ca. 2 mjeseca ) sa steljom i vlaknima duine do 10 cm., kruh, kolai, usitnjena repa, luk, krumpir, silae iz cijelih biljaka, keksi , gnoj od peradi pomijean sa steljom.

Ukoliko se dodaju tvari kod kojih je potrebna higijenska obrada, tvari koje spadaju u 3. kategoriju prema propisima o higijeni EG 1774/2002 , te tvari potrebno je najprije usitniti na veliinu zrna do 10 mm, a zatim termiki obraditi (pasterizacija ) u vremenu od 1 sata pri temperaturi najmanjoj 70 C.

Tekue tvari zagrijavamo uz pomo izmjenjivaa topline na temperaturu preko 70 C te prepumpavamo u spremnik s mjealicom. Vrijeme zagrijavanja iznosi minimalno 1 sat pri temperaturi 70 C. Temperatura i vrijeme se dokumentiraju. Nakon termike obrade supstrat se dodaje u sabirnu jamu. Toplinu je mogue ponovno upotrijebiti (dodatna opcija ).

Ova se postrojenja posebno planiraju za svako postrojenje prema koliini materijala koji je potrebno termiki obraditi.

Pritisak plina u samom fermentoru mora biti do 5 mbar a mogui podtlak koji nastaje uslijed rada motora ne bi smio prelaziti 1-2 bar. Regulacija se u ovim granicama postie kombiniranom upotrebom osiguraa za prekomjerni i nedostatni pritisak. Senzor pri preniskim pritiscima zaustavlja postrojenje.

OKVIRNI PRORAUN POTREBA I INVESTICIJE

Svinjski gnoj 6 % suhe tvari 10.000 t

Silaa/kukuruz 35% suhe tvari 300 t

Silaa/trava 40 % suhe tvari 300 t

Otpad od penice 87 % suhe tvari 1.600 t

Ukupno: 12.200 t

Veliina fermentora koliina metana: 54,87 %

Ukupno svih supstrata / godinje 12.200 m

Supstrat / dnevno 33,4 t

Potrebna veliina fermentora / neto 2.206 m

Potreban fermentor bruto veliine 2.496 m , promjera 22,50 m , izbetonirana ploa povrine 419 m , visina graevine 6,28 m , volumen / neto 2.218 m.

Proraunato vrijeme trajanja procesa 66 dana

Oekivana koliina suhe tvari u fermentoru 8,13 %

Oekivana dnevna koliina bioplina 2.439 m

Oekivana dnevna koliina metana 1.332 m

Oekivana koliina topline 555,08 kW

Oekivana koliina el.energije 226,96 kW

Troak postrojenja iznosi ca. EUR 700.000,00.

15.3. PROIZVODNJA BIODIESELABiodizel je komercijalni naziv za metilne estere, koji se dobivaju iz repiinog ulja ili iz drugih biljnih ulja (suncokretovog, sojinog, palminog i dr.), recikliranog otpadnog jestivog ulja te ivotinjske masti. Procesom esterifikacije ulje reagira s metanolom i kalijevim hidroksidom kao katalizatorom, te nastaju esteri masnih kiselina zajedno s ostalim nusproduktima: glicerolom, glicerolnim talogom i sapunima. Uljana repica (Brassica napus L.ssp.oelifera) se u Hrvatskoj uglavnom uzgaja za dobivanje jestivog ulja i same za pripremu stone hrane. Sjeme uljane repice sadri 40-48% ulja i 18-25% proteina. U zadnje vrijeme, oplemenjivakim radom uzgojeni su novi kultivari uljane repice ("00" kultivari) koji imaju poboljanu kakvou ulja i same. U trigliceridima ovih kultura dominantna je poeljna oleinska kiselina (preko 60%). Smanjen je udjel linolenske kiseline (ispod 10%), a povean udjel linolne kiseline na 18-20%. Ova promjena sastav masnih kiselina poveala je konzumnu vrijednost ulja i izjednaila ga s biljnim uljima najbolje kakove. Ovi novi kultivari su potrebne kakvoe i za dobivanje biodizelskog goriva.

Openito proizvodnja biodizel goriva ukljuuje nekoliko cjelina:

uzgoj "00" - sorti uljane repice,

preanje uljane repice i dobivanje ulja i pogae,

daljnja prerada sirovog ulja (nerafiniranog) do metil estera (biodizel goriva),

koritenje pogae za hranidbu stoke,

valorizacija gliceridskog taloga.

Alokacija dijela investicija u izgradnju preradbenih centara, tehnoloki prilagoenih domaim uvjetima za proizvdnju biodizela za uljane repice viestruko je prihvatljiva opcija. Pri tome treba konstatirati da se u poljoprivrednoj proizvodnji godinje troi oko 200.000 tona nafte, a u prehrambenoj industriji 25.000 tona. To dovoljno govori o tome kolike bi bile devizne utede, ali i ekoloki doprinos, ako bi se bar jedan dio od toga podmirio biodizelskim gorivom.

U projektu se predlau dvije vrste modela kortenja biodizelskog goriva. U prvom modelu, poljoprivredna poduzea, zadruge bila bi nositelji proizvodnje biodizelskog goriva. Oni bi imali postrojenja za proizvodnju biodizela i kroz kooperaciju bi vraala uloenu uljanu repicu preko biodizelskog goriva i pogae, a ostatak proizvedenog biodizela bi se plasirao na trite. Za ostvarivanje dobiti gospodarstva bi morala ostvariti dravne poticaje za proizvodnju uljane repice. Drugi model se sastoji od dvije zasebne jedinice, odnosno proizvodnje sjemena uljane repice te ugovorno povezivanje primarne proizvodnje s drugom cjelinom koju ine dorada, skladitenje, preanje i esterifikacija. U tom sluaju bi se biodizel koristio jednim manjim udjelom za vlastite potrebe, a veina biodizela, ali i pogaa i glicerol, prodavali bi se na tritu. Ovakav bi model zahtijevao poticajna sredstva za uzgoj uljane repice za primarnu proizvodnju, te ili smanjenje PDV-a/ili poticajna sredstva za prozvodnju metil estera.

Sjeme uljane repice koja se prerauje preanjem, smije sadravati najvie 8% vode. Zavisno o sorti i kvaliteti sjemena uljane repice kao i o proizvoau tehnoloke opreme, moe se pretpostaviti da se iz sjemena dobije 1/3 sirovog ulja i 2/3 pogae. Iz 6.000 t uljane repice dobije se tehnolokim postupkom preanja 2.000 sirovog ulja i 4.000 t pogae uljane repice.

Openito prikazano biodizel se dobije reakcijom esterifikacije sirovog ulja (u najveem sluaju ulja uljane repice) i metilnog alkohola (metanola) uz katalizator metanolne otopine KOH (ili NaOH). Nakon kemijske reakcije uspostavi se dvofazni sustav, te se stajanjem razdvoje tekue faze. U gornjoj lakoj fazi nalaze se metilni esteri, dok druga donja tea faza predstavlja glicerolnu frakciju. U pravilu se gornja frakcija jo jednom podvrgava esterifikaciji. Sakupljene frakcije metilnih estera potrebno je oistiti od ostatka metanola, katalizatora, glicerola, te vode nakon ispiranja nastalih sapuna. Opi postupak prikazan je na tehnolokoj shemi.

Diagram 2. Opa tehnoloka shema dobivanja biodizela

Specifina tehnoloka oprema smjetena je u kompaktnom bloku kontejnerskog tipa i nalazi se u pogonskom prostoru zgrade. Iz vanjskog spremnika za sirovo repiino ulje pumpom se prebacuje ulje u reaktor s mijealicom. U isti reaktor dovodi se i otopina KOH u metanolu koja se priprema u posudi s mijealicom. Metanolom se puni iz spremnika za metanol koji se nalazi izvan zgrade na udaljenosti propisanoj za zapaljive tekuine. U napunjenom reaktoru provodi se kemijska reakcija esterifikacije. Nakon zavretka reakcije nastaje dvofazna tekua smjesa koja se razdvaja u separatoru. Tea glicerolna frakcija prebacuje se u sabirni spremnik, a laka frakcija u drugi reaktor gdje se provodi konana esterifikacija uz dodatak otopine KOH u metanolu. Nakon zavrene konane kemijske reakcije esterifikacije dvofazna tekua smjesa razdvaja se u separatoru (poz. 36). Tea glicerolna frakcija prebacuje se u zajedniki sabirni spremnik, a laka frakcija metilnog estera uvodi se u jedinicu za isparavanje suvika metanola. Nakon izdvajanja zaostalog metanola frakcija se podvrgava pranju s vodom u posudi s mijealicom (poz. 38), gdje se ispiru zaostale alkalije i sapuni koji se nisu potpuno izdvojili u procesu separacije. Vodena suspenzija alkalija i sapuna odvaja se od metilnog estera u centrifugalnom separatoru (poz. 39). Tako oieni metilni ester sadri jo tragove vode i metanola koji se konano izdvajaju pod vakuumom u ureaju (poz. 40). Iz ureaja izlazi isti biodizel (RME) koji se skladiti u spremnik smjeten izvan zgrade i spreman je za uporabu ili prodaju. Svi ureaji u jedinici za proizvodnju biodizela imaju odunice koje su meusobno spojene u zajedniki sustav, a mogu se povezati sa spremnicima metanola koji se nalaze izvan zgrade pogona.

Cijena silosnih elija i tehnoloke opreme za preradu sjemena uljane repice do sirovog ulja tehnolokim postupkom preanja iznosi priblino 350.000 .

Procjena trokova pogona i tehnoloke opreme za prozvodnju biodizelskog goriva (RME):

Izgradnja industrijskog pogona pribline povrine 350 m2 17.500

CPU 500-oprema za proizvodnju biodizela795.000

Spremnici s mijealicom i opremom za pripremu otopine

Katalizatora u metanolu - 2 spremnika130.000

Infrastruktura (radionica, laboratorij, sanitarne prostorije)15.000

Rezervni dijelovi10.000

Savjetovanje20.000

Ostali trokovi20.000

UKUPNO:1,007.500

16. PRERADA DRVA

U vrijeme sve jaeg ekolokog pokreta i jaanja svijesti o zatiti prirode na zapadu je sve tee doi do sirovine za drvnu industriju, a i cijena joj je sve via. S druge strane na istoku sirovine za drvnu industriju ima u velikim koliinama. Hrvatska ima niz prednosti da ak i na bazi jeftinijeg uvoznog istonoeuropskog drva razvija preradu i finalizaciju.

Proizvodni program ovog modela su hrastove i bukove ploe koje se koriste uglavnom u graevinarstvu za gazita stepenica, drvena graa i drvni elementi te kao nusproizvodi briketi za loenje, piljevina i sl.. Taj program nalazi svoju primjenu poglavito u industriji namjetaja i graditeljstvu.

Proizvodna tradicija, dobra i pristupana sirovinska osnova, instalirani kapaciteti, uhodane poslovne veze te oekivani poetak rasta domae potranje trajnih potronih dobara predstavljaju komparativne prednosti.

Tablica br. 78: PROCJENA VRIJEDNOSTI PLASMANA

GODINA1. godina2.-12 godina

NAZIV PROIZVODAKoliina

(m3)Cijena

(EUR/m3)Ukupno

(EUR)Koliina

(m3)Cijena

(EUR/m3)Ukupno

(EUR)

Elementi1620175,00283.500,002160175,00378.000,00

Masivne ploe900550,00495.000,001200550,00660.000,00

Piljena graa900300,00270.000,001200300,00360.000,00

Ostalo (briketi, piljevina,..)18040,007.200,0024040,009.600,00

UKUPNO1.055.700,001.407.600,00

Tablica br. 79: MATERIJALNI TROKOVINAZIV2002. god.

IZNOS (EUR)2003 2012 god.

IZNOS (EUR)

Direktni materijal315.000,00420.000,00

Energija39.600,0066.000,00

Pomoni materijal12.000,0020.000,00

Ostalo9.000,0015.000,00

UKUPNO375.600,00521.000,00

Proizvodni se prostor sastoji od pilane, pogona izrade elemenata i pogona za izradu ljepljenih ploa. Proizvodni proces pilane organiziran je u dvije proizvodne linije. Linija jarmaa namijenjena za piljenje trupaca do 40 cm promjera. Trupci se u pilanu uvode pomou lananog transportera.

Nakon pilane u kojoj se proizvodi piljena graa (cca 25% od ukupno ispiljene koliine trupaca), ostatak piljenica se odvaja na proizvodnju ljepljenih ploa (25% od ukupne koliine i na proizvodnju elemenata za namjetaj (cca 45% od ukupne koliine). Ostatak (piljevina, kore i krupniji otpaci u ukupnoj koliini od cca 20% iz prve faze piljenja i 5% otpada iz druge faze obrade) slui za loenje u kotlovnici, proizvodnju briketa i za prodaju.

Tablica br. 80: ULAGANJA U OSNOVNA I OBRTNA SREDSTVARedni brojULAGANJEEUR%

A.OSNOVNA SREDSTVA1.000.00089

1.Kupnja objekta500.000

2.Adaptacija objekata50.000

3.Oprema50.000

4.Strojevi za obradu drva170.000

5.Kamion umar40.000

6.Remont opreme125.000

7.Osnivaka ulaganja15.000

8.Ostali trokovi50.000

B.OBRTNA SREDSTVA122.40511

C.UKUPNA ULAGANJA (A + B)1.122.405100

POTREBE ZA RADNICIMA 2007. - 2019.GOD.

R/Br.NAZIV - OPIS RAD. MJESTA - KV.

1.2-12

1.uvar, opi poslovi

KV

5 5

2.radnik u pogonu, posluitelj

NKV

912

3.strojna obrada i nadzor

KV

3038

4.administrativni poslovi

SSS

1 2

5.admin. upravno-tehnoloki

VS

1 2

6.visoko struni poslovi

VSS

1 1

========================================================

U k u p n o

48 60

========================================================

Tablica br. 81: REKAPITULACIJA TROKOVAMATERIJALNI TROKOVIIZNOS (EUR)

NAZIV12-12

Direktni materijal315.000,00420.000,00

Energija39.600,0066.000,00

Usluge12.000,0020.000,00

Ostalo9.000,0015.000,00

UKUPNO375.600,00521.000,00

Tablica br. 82: REKAPITULACIJA PRIHODA

Ukupno (EUR)

PRIHOD12 -12

Elementi283.500,00378.000,00

Lijepljene ploe495.000,00660.000,00

Piljena graa270.000,00360.000,00

Ostalo (briketi, piljevina, otpaci, ..)7.200,009.600,00

UKUPNO PRIHOD1.055.700,001.407.600,00

17. MOGUNOSTI RAZVOJA TURISTIKE DJELATNOSTI

Ne postoji podruje u Hrvatskoj koje ne moe razvijati turistike sadraje. Turizam je posljednjih godina djelatnost koja naglo eskalira i pronalazi razne naine svoje promidbe, kroz to se promie i itav niz objekata, subjekata i aktivnosti. Turizam kao djelatnost dovodi kupca pa se smanjuju trokovi dopreme proizvoda kupcu, esto se smanjuju i trokovi pakiranja, a proizvod se moe prodati skuplje jer se osobno (od proizvoaa ili sudionika u procesu proizvodnje) uruuje kupcu. Turizmom se prodaje proizvod i itava serija usluga.

Turizam je posebno pogodna djelatnost na podrujima koja koriste svoje komparativne prednosti. Za podruje Opine Otok moe se rei da ima dostatne prirodne i kulturne resurse i razvijene uslune djelatnosti na temelju kojih se mogu planirati razni oblici kongresnog, edukativnog i lovnog turizma. Svakako je mogu i razvoj gastronomskog, sportskog i kulturnog turizma.

Razvoj turistike ponude podruja, kao ni ostalih djelatnosti, ne smije ovisiti o pojedincu ve mora biti programska djelatnost zajednice koju provodi pojedinac-poduzetnik ili drugi organizacijski oblik.

Osim same prodaje i privlaenje kupaca na podruje opine, turizam kao djelatnost inicira vii oblik finalizacije proizvoda ime se pak potiu razni tehnoloki procesi i edukacija proizvoaa, trgovaca i ugostitelja. Zapravo je u turistikoj ponudi gotovo najvanija edukacija provoditelja jer se radi o prodaji prie. Prije svega potrebno je kod potencijalnih korisnika inicirati potranju turistikih usluga. Potranja se u turizmu najee inicira preporukom za to je pak potrebno ostvariti uvjete smjetaja i adekvatne ponude.

Inicijator turistike potranje takoer su razne lokalne manifestacije, natjecanja, izlobe, sezonske aktivnosti (etva), crkveni blagdani i mjesne svetkovine, polazei od prirodnih i drutvenih resursa i sakralnih vrednota.OTOKI VIROVI

Otoki su Virovi proglaeni zatienim krajolikom u Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Pored stoljetnih hrastova ume poznatog Spavanskog bazena, nalazi se vodotok Virovi. Obuhvaa rjeicu Virovi i okolnu umu hrasta lunjaka. Tehnike karakteristike dali smo na poetku ovog projekta. Neophodno je odrati postojeu kvalitetu vode i ouvati okoli Virova, a u suradnji s resornim ministarstvima izraditi projekt razvoja turizma na ovom prostoru.OTOKA SUVARA: ETNO MUZEJ NA OTVORENOM

Obnovljena e suvara biti i ostati svratite znatieljnika, istraivanja graditeljskih strunjaka, zaljubljenika mlinskog kamenja okovanog mirom i ljubavlju prema obinim, ali uzvienim stoljeima postojanja otokih suvara.

Cjelovitost kulturnog izriaja i dodatne vrijednosti suvare upotpunit e susjedna stara kua i okunica narodnog graditeljstva sa svim potrebnim sadrajnim prostorima za smjetaj veeg dijela etno-zbirke, koju je opina uvrstila u svoj plan ouvanja kulturne batine radi osnivanja cjelovitog etno-muzeja na otvorenom.

Obiteljski je dom egzistencijalno svjedoanstvo ljudskog ivota. Ouvanjem stare kue s okunicom stvaramo mogunost dubljeg upoznavanja domaim i stranim posjetiteljima gospodarskog, materijalnog, socijalnog, duhovnog i kulturnog bitka koji je izrastao iz prolosti. Kua je vaan spomenik tradicijske kulture koji treba sauvati.

Dvorite suvare i susjedne kue je poploeno starom ciglom i spaja prostor izmeu stambenih i gospodarskih zgrada u kojemu se slobodno kreu kokoke s piliima i make, u kojemu se organizira svinjokolja, pravi kulen od crne slavonske pasmine svinja, sprema zimnica, pee kruh i ostali proizvodi u krunoj pei od brana dobivenog meljavom itarica izmeu suvarskog kamena, prostor u kojem se pee rakija ljivovica, odravaju svatovski obiaji. Izvorna jela pripremljena na tradicionalni nain svakako e u budunosti pobuditi interes posjetitelja. To je prostor koji ve sada ima svoju iznimnu kulturnu i turistiku vrijednost.

Prostor suvare, kue i okunice bi se mogao urediti tako da prikazuje prehrambeno naslijee, naslijee kulture stanovanja koju e doarati unutarnja stara oprema i predmeti, naslijee drutvenog ivljenja, obiaja i navika. U tom bi se prostoru mogle upriliiti kulturne priredbe Veeri Josipa Lovretia, Veeri Otokog lista i brojne druge kulturne i gospodarske manifestacije Otokog proljea. U dvoritu bi bilo mogue postaviti seljaka kola, orua i druge poljoprivredne naprave kojima se obraivala zemlja i ubirali plodovi, ilo na izlet slavonskim hrastovima orijaima, u lov u spavanski umski bazen i ribolov na istine, Virove, Spavu, Brenicu i Bosut. U tu je svrhu mogue koristiti i konje konjogojske udruge iz Otoka te ugostiteljsko-turistiku ponudu zainteresiranih fizikih i pravnih osoba.

Nasuprot suvari u staroj kui svoj opanarski zanat iz hobija njeguje Ivan Popi koji pola stoljea svojim opancima oprema brojne lanove slavonskih kulturno-umjetnikih drutava. Nadamo se da e ovaj rijetki, ali unosni opanarski zanat, preuzeti mladi narataji. A nedaleko suvare u istoj ulici je i sjedite Udruge uzgajivaa crne slavonske pasmine svinja iji lanovi proizvode kulin posebnog okusa i kvalitete, jedinstven u ovom dijelu Europe, zbog uzgoja autohtone pasmine koja je ovdje tijekom povijesti imala prebivalite. Svake se godine u sklopu Otokog proljea organizira poznata Otoka kulenijada.Nedaleko od suvare u tradicijskoj kui i okunici obitelji Antuna Markovia mogue je ve sada prirediti tradicijske sadraje, ali i upoznati se u susjedstvu s radom suvremenog mlina Anelo koji je zapoeo raditi 2004. godine.

HRAST ORIJA

Na panjaku istine uz rub spavanskog umskog bazena ouvan je hrast orija koji je star vie stotina godina. Hrast orija znaajno doprinosi obogaivanju prirodne batine podruja Opine Otok. U tijeku je izrada prijedloga za njegovo stavljanje pod zatitu.

PANJAK ISTINE - PRIRODNO MRJESTILITE ARANA

Tijekom proljetnih mjeseci Virovi se uslijed velikih koliina kie izlijevaju na umske povrine te na panjak istine, najpoznatije prirodno mrjestilite arana na podruju istone Hrvatske.

Elaborat o posebnoj krajobraznoj cjelini istina od ekoloke je i kulturne vanosti. Nastoji se utvrditi populacije faune, njihovu zatitu, florne elemente, odnosno sastav, kemijski sastav tla, vode, ihtiofaunu (ribe) te njihovu prirodnu hranu s posebnim naglaskom jednih od zadnjih prirodnih aranskih mrjestilita na ovom podruju.

CRNA SLAVONSKA PASMINA SVINJA

Na panjaku istine nalazi se i objekt na kojem se uz rub umskog bazena Spava moe vidjeti crna slavonska svinja. To je hrvatska autohtona pasmina svinja koja se tradicionalno uzgaja na ovim prostorima. Zakonom o zatiti izvornih pasmina je zatiena od izumiranja. Posebno je znaajna to je vrlo otporna. Moe se s lakoom uzgajati ekstenzivnim nainom, odnosno na panjaku. Meso joj je vrlo kvalitetno te se od zrelih odraslih crnih svinja, odnosno njihovog mesa kao sirovine, pripremaju vrlo kvalitetni proizvodi (kulen, kobasica itd.) i predstavljaju posebno zdravu hranu jer se dobiva zdravim nainom uzgoja.

OTOKA KULENIJADA

Otoani tradicionalno organiziraju Otoku kulenijadu iji je specijalitet upravo kulen od svinja. Na kulenijadi se natjeu proizvoai u kakvoi kulena. Vri se degustacija visoko ocijenjenih kulenova, dodjeljuju priznanja i nagrade najboljim proizvoaima kulena. Organizira se obilna veera tradicionalne slavonske kuhinje, slavonske rakije, osobito ljivovice, vina i ostalog pia, uz cjeloveernju pratnju slavonskih glazbenika. Cilj je promoviranje domaeg slavonskog kulena, povezivanje proizvoaa iz cijele Hrvatske, promoviranje mesa od crne slavonske pasmine svinja kao budue ekoloke hrane, reklamiranje kulena, prikaz obiaja ovog kraja (narodne nonje i sl.).

AUTOHTONE VRSTE PTICA, LOV, RIBOLOV, REKREACIJA, IZLETI

Utvreno je da su se tu uz umski bazen sauvale autohtone vrste ptica kakve ornitolozi nalaze samo u predjelu tog neobinog vodotoka, a i raznih vrsta riba: tuka, crvenperka, bulje, aran, som, linjak i babuka. Bogatstvo divljai u spavanskoj umi nudi tradicionalno je izazov lovcima. Dakle, pruaju se izvanredne mogunosti lovno-ribolovno-rekreacijskog i izletnikog turizma.

Velike su neiskoritene mogunosti foto-lova ptica kakve ornitolozi nalaze samo u ovom predjelu neobinog vodotoka i umskog bazena (crne rode, orlovi tekavci, grmue, ptice pjevice, movarice itd.). Planira se izgradnja drvenih platformi za foto i video promatranje ptica i ivotinja.

EKO AKTIVNOSTI

Vaan dio turistike valorizacije nekog prostora je i ekoloka briga i ureenje neposredne ivotne sredine koja je ponajvie karakteristina za gradove. Briga o eksterijeru govori jako puno o ljudima iz odreene sredine. Naselja Opine Otok u tom su dijelu samo naslijedila navike iz doba Vojne granice - disciplinu, higijenu kua i dvorita, urednost koja moe biti uzor ureenja okolia i ostalim susjednim opinama.

U Otoku je izgraen perivoj iji je projektant poznati arhitekt za hortikulturu svjetskog glasa gospodin Dragutin Ki iz Zagreba, autor niza hortikulturnih publikacija. Tako sredite Otoka odie lijepo ureenim ukrasnim grmljem cviijeem i drveem koje uresuje spomen park prvim poginulim hrvatskim zrakoplovcima i braniteljima Otoka u Domovinskom ratu.

Potrebno je naglasiti da je Hrvatska turistika zajednica u okviru ekoloko-edukativne akcije "Volim Hrvatsku" dodijelila naselju Otok priznanje "Zeleni cvijet" 2001. godine i 3. mjesto u kategoriji ureenosti sredinjeg trga. Upravo je otoki trg prostor koji sluajnom posjetitelju ili prolazniku ostavlja dojam da se nalazi u gradu. Takav moderni i urbani trg nema niti jedno naselje u Vukovarsko-srijemskoj upaniji, naravno izuzimajui gradove.Kako ovaj primjer ureenosti okolia ne bi bio usamljen potrudila se Predkolska ustanova "Pupoljak" Otok (djeji vrti) i njihove odgojiteljice. Naime, 21. studenog 2003. godine u Sisku je Hrvatska turistika zajednica u ekoloko-edukativnoj akciji "Volim Hrvatsku" dodijelila diplomu "Zeleni cvijet" sa srebrnim znakom otokom vrtiu za ureenje okolia. Ubrzo nakon toga 12. prosinca 2003. godine u upanji je Hrvatska turistika zajednica Vukovarsko-srijemske upanije u okviru ekoloko-edukativne akcije "Volim Hrvatsku" dodijelila priznanje "Zeleni cvijet" sa zlatnim znakom Djejem vrtiu "Pupoljak" Otok za opu ureenost i ureenost okolia.

Kako bi se to vie ljudi dovelo do ekolokog osvjetenja brinu se i lanovi Pokreta prijatelja prirode "Lijepa naa" u svojim estim konkretnim akcijama ureenja, posebno javnih povrina.Za ekoloku se budunost na prostoru Opine Otok ve brinu nove generacije Otoana i Komletinana. Naglasimo da su obje osnovne kole, Josipa Lovretia i Vladimir Nazor, uz vrlo otre kriterije koje je trebalo zadovoljiti, zadobile status "EKO KOLA", zbog brige o okoliu i intenzivnog razvijanja ekoloke svijesti kod svojih uenika.

ETNO ZBIRKA

Ministarstvo kulture je 2005. godine stavilo pod preventivnu zatitu privatnu zbirku etnografskih i kulturno-povijesnih predmeta u Otoku, a 2006. godine je doneseno rjeenje o utvrivanju svojstva kulturnog dobra i registraciji zbirke. Zbirka se sastoji od raznorodnih uporabnih predmeta seoskog domainstva, odjevnih predmeta, alata iz podruja poljoprivrede, umarstva, zanatstva i obrtnitva, sakralnih predmeta, kao i predmeta koji prezentiraju kulturnu povijest sela. Vlasnik zbirke Josip Bai bavi se prikupljanjem starih predmeta od 1966. godine i prikupio je vie od 700 predmeta koje eli darovati Opini Otok, u batinu buduim generacijama.

OTOKO PROLJEE KULTURNA, GOSPODARSKA I PORTSKA MANIFESTACIJA

Otoko proljee se kao kulturna, gospodarska i portska manifestacija ve od 1993. godine tradicionalno odrava tijekom mjeseca svibnja i lipnja, a okuplja tisuu sudionika i vie tisua posjetitelja iz cijele Hrvatske i inozemstva.

LOVRETIEVE VEERI

Otok ima svoju monografiju iji je autor Josip Lovreti (1865-1948), sveenik rodom iz Otoka, velikan hrvatske etnografije, koji opisuje narodni ivot i obiaje Slavonije i okadije, osobito Otoka. Otoani namjeravaju ustrajati u tradicionalnom organiziranju Lovretievih veeri.

KONJIKA MANIFESTACIJA ZLATNE GRIVE

Na panjaku istine izgraen je improvizirani prostor za konjiki sport, koji je uredila konjogojska udruga iz Otoka i gdje se u sklopu programa Otokog proljea tradicionalno odrava konjika manifestacija pod nazivom Zlatne grive. U sklopu manifestacije organizira se izloba konja lanova Konjogojske udruge Otok, turnir u teklikom jahanju, dresurnom jahanju, natjecanja u vonji dvoprega i preskakanju prepona.Osobitu pozornost brojne publike pobuuju tradicionalna natjecanja u potkovijadi i utovaru trupaca vagaom.

Konjika manifestacija koja je u naglom usponu a koju je pokrenula konjogojska udruga iz Otoka. Svrha manifastecije je promocija konjogojstva, uzgoj i ouvanje pasmina, ali i promocija konjikog porta. Manifestacija ima obrazovni i natjecateljski sadraj. Manifestaciji treba dati vee znaenje i izgraditi odgovarajuu portsko-rekreacijsku zonu koja e postati sredite ukupne konjogojske aktivnosti i konjikog porta ireg podruja.

VIR GRAD

U neposrednoj blizini otokih Virova nalaze se ostatci VIR GRADA, bive utvrde podignute u 14. i 15. stoljeu radi obrane od Turaka.

SAKRALNA KULTURNA BATINA

Za poklonite vjerskog turizma istie se sakralna, kulturna i spomenika vrijednost katolike crkve svetog Antuna Padovanskog u Otoku i crkve Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije u Komletincima. Unutranjost gornjeg dijela otoke crkve odie slavonskim motivima, a u prostranoj kripti crkve smjeteni su vrijedni sakralni predmeti. Najstariji i najvrijedni su drveni kipovi Isusa i Marije koji prikazuju patnju, muku, tzv. pijeta. U kripti se tijekom zimskih dana i u drugim iznimnim prigodama slavi sveta misa, a po potrebi odrava i dio kulturnih manifestacija. Na mjesnom groblju u Otoku ispred mrtvanice postavljene su postaje krinog puta urezbarene u plohe hrasta lunjaka, rad kiparske kolonije iz Ernestinova predvoene Matom Tijardoviem.

Crkva Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije u Komletinci, izgraena je 1812. godine u baroknom stilu. Ona je spomenik koji e se nakon obnove ponovo staviti pod zatitu. U tijeku je i izrada projektne dokumentacije za obnovu kapelice izgraene 1859. godine na mjesnom groblju u Komletincima. Na toj lokaciji, koja dominira usred ravnice, sniman je i film uka Begovi.

17.1. MODEL TURISTIKE DJELATNOSTI

Model se odnosi na obnovu i rekontrukciju dva devastirana objekta uz rijeku Bosut i privoenje namjeni turistike ponude. Jedan bi objekt bio pretvoren u konobu s terasama, a u drugom bi se objektu izgradila 4 dvokrevetna apartman s odgovarajuim sadrajima.

U godini punog poslovanja za normalno poslovanje radit e 5 djelatnika, zajedno s vlasnikom: voditelj (SSS), kuhar (VKV/KV), slastiar, i 2 konobara (KV). Za eventualne dopunske poslove ukljuivat e se rad preko student servisa, to je predvieno u materijalnim trokovima. Osim toga, lanovi obitelji e biti ispomo kod nabavke i opih poslova.

Prosjenu neto plau po radniku smo predvidjeli u visini 3000 kn, a poreze i doprinose na neto plau u visini 50%.

Na ovom mjestu dajemo rekapitulaciju ukupnih ulaganja u osnovna i obrtna sredstva:

Tablica br. 83: ULAGANJA U OSNOVNA I OBRTNA SREDSTVA

Red.brULAGANJAkn%

A.OSNOVNA SREDSTVA935.47077

1.Graevinski radovi670.470

2.Oprema160.000

3.Dostavno vozilo70.000

4.Osnivaka ulaganja20.000

5.Ostali trokovi15.000

B.TRAJNA OBRTNA SREDSTVA275.33323

C.UKUPNA ULAGANJA (A+B)1.210.803100

Obveze prema izvorima financiranja

Predviamo upanijski kredit za poticanje razvoja turizma koji se odobrava prema sljedeim osnovnim uvjetima:

iznos700.000 HRK

rok otplate..52 rate kvartalno (jednaki anuiteti)-13 godina

kamata.0% godinje

interkalarna kamata 0% godinje

Ovaj projekt rauna na kredit iz kreditne linije u suradnji s Ministarstvom turizma, pod nazivom Poticaj za uspjeh. Projekt udovoljava programu Pod stoljetnim krovovima , a realizira se na podruju dravne skrbi kamata je 0% u prvih 10 godina, a kasnije je subvencionirana s fiksnih 2%.

Struktura i visina materijalnih trokova odreena je u analizi trita nabave, a raena je na osnovi standardnih velilina i proporcija za tu vrstu djelatnosti.

Dajemo financijski prikaz prihoda i materijalnih trokova :

r.b.GodinaPRIHODTROAKRAZLIKA

12006.270.000142.000128.000

22007.-2018.1,360.720710.580650.140

17.2. OIVLJAVANJE GRNARSKOG OBRTAPredmet modela je ureenje postojeeg radnog i skladinog prostora, nabava neophodne proizvodne opreme. Uz to, potrebno je i jedno polovno dostavno vozilo (kombi ili furgon). Radni prostor je veliine 30 m2, a skladini 18 m2. Potrebno je urediti i okoli gdje se nalazi i stara pe za peenje keramike na drva, koja sama po sebi predstavlja atrakciju i biti e predmet panje u okviru raznih prezentacija i ogleda.

Proizvodnja proizvoda od gline jedna je od najstarijih ljudskih aktivnosti i tu nema puno tehnolokih unapreenja. Unutar te proizvodnje proizvodnja na grnarskom kolu je ostala gotovo ista kao i pred nekoliko tisua godina. Tu je nezamjenjiv runi rad i ovjek koji u gotov proizvod unaa sebe.

Uz proizvode proizvedene na grnarskom kolu, manji dio proizvoda bit e proizveden lijevanjem.

Osnovni tijek tehnolokog postupka:

Nabavka sirovine (glina i dr.), priprema sirovine (mljevenje), proizvodnja (grnarsko kolo), dorada (kalupi, rukice, znakovi i dr.), suenje u hladu-prirodno (na policama), retuiranje (po potrebi), peenje (osnovno), glaziranje (dio proizvoda), peenje glaziranih proizvoda (dio proizvoda), pakiranje, otprema, dostava.

Za normalno poslovanje radit e 2 djelatnika, zajedno s vlasnikom, voditelj proizvodnje i radnik na kolu i montai. 1

Tablica br. 84: ULAGANJA U OSNOVNA I OBRTNA SREDSTVA

Red.brULAGANJAEUR%

A.OSNOVNA SREDSTVA 17.80077

1.Graevinski radovi 2.600

2.Oprema-proizvodna 4.200

3.Dostavno vozilo 9.000

4.Osnivaka ulaganja

(projekti, studije, interkalarne kamate, obuka radnika, probna proizvodnja i dr.) 1.000

5.Ostali trokovi

(takse, davanja, naknadni i nepredvieni trokovi i dr.) 1.000

B.TRAJNA OBRTNA SREDSTVA 5.34123

C.UKUPNA ULAGANJA (A+B) 23.141100

Struktura i visina materijalnih trokova odreena je u analizi trita nabave, a raena je na osnovi standardnih veliina i proporcija za tu vrstu djelatnosti. Trokovi sadravaju samo materijalne trokove. Prihodi ovise o angairanosti investitora i postavljanju pozicije na tritu.

R.b.GodinaPRIHOD EURTROAK EURRAZLIKA EUR

12006-201232.5809.80022.780

Toke 21. i 22. izraditi nakon prezentacije programa i u dogovoru s a strunjacima iz opinskog poglavarstva i strunog tima koji je radio na stratekom planu opine

18. VIZUALNI IDENTITET OPINE

Opina Otok ima grb i zastavu. Opinsko vijee Opine Otok je 1999. godine donijelo Odluku o grbu i zastavi Opine Otok kojom je propisan vizualni odnosno grafiki identitet opine, povijesna osobitost, heraldiko znaenje boja u grbu i zastavi, nain uporabe i eksploatacije u medijima te implementacije na lokalne proizvode.Opis grba: tit je popreno vodoravna crta. Gornja ploha je zlatnouta, a donja zelena. U sredini je simbol Otoka i njegova povijesna osobitost mlin na konjski pogon, zvan suvara, obojen smee i crveno.

Opis zastave: zastava omjera 1:2 ute je boje s bijelo obrubljenim grbom Opine Otok u sredini.

Izvornici grba i zastave uvaju se u opini i prema njima se oblikuju grbovi i zastave.

Heraldiko znaenje boja u grbu i zastavi Opine Otok:Zlatno/uta: planet - Sunce, dragi kamen - topas, simbol - spoznaje, tovanja, vrlina, velianstva.Zelena: planet - Venera, dragi kamen - emerald, simbol - slobode, ljepote, radosti, zdravlja, nadanja, vjere.

Smea: planet - kopno, zemlja, dragi kamen - hijacint (cirkon), simbol - boja prirode.Crvena: planet - Mars, dragi kamen - rubin, simbol - udnja, sluenje domovini.Crna: planet - Saturn, dragi kamen - dijamant, simbol - alovanje, (rtva tijekom Domovinskog rata).

Grbom i zastavom predstavlja se opina i izraava pripadnost opini. Grb i zastava opine rabe se u skladu s odredbama Statuta opine i odluke, na nain kojim se istie ugled i dostojanstvo opine. Grb i zastava mogu se rabiti u obliku i prema opisu koji su utvreni odlukom. U grbu i zastavi ne moe se nita mijenjati. Zabranjeno je javno isticati dotrajali, neuredni, poderani ili na drugi nain oteeni grb ili zastavu opine. Grb i zastava opine ne smiju se bez odobrenja opine unositi u sastav drugog grba ili znaka. Odobrenje za uporabu grba i zastave opine daje se udrugama, klubovima, drutvima, zajednicama i dr. pravnim osobama i fizikim osobama koje obavljaju djelatnost od znaaja za opinu ili nose ime opine. Grb opine smije se rabiti u izvornom obliku na nain kojim se osigurava njegovo dostojanstvo i ugled. Uporaba grba i zastave opine slobodna je u umjetnikom stvaralatvu i u odgojno-nastavne svrhe, pod uvjetom da se time ne vrijea ugled i dostojanstvo opine. Grb i zastava opine ne smije se rabiti kao robni ili usluni ig, uzorak ili model i kao bilo koji drugi znak za obiljeavanje robe ili proizvoda. Grb opine smije se izraivati grafikim tehnikama tiskanjem u boji i tiskanjem jednobojnog crtea ili kiparskim tehnikama u reljefnoj izradi u razliitim materijalima. Zastava opine moe se izraivati otiskivanjem ili naivanjem grba s obje strane zastave.Grb opine rabi se: na zgradama u kojima su smjetena opinska tijela i druga javna tijela od posebnog znaaja za opinu te u sveanim prostorijama tih zgrada, na poveljama i drugim sveanim aktima koje dodjeljuje opina, na slubenim pozivnicama, estitkama i drugim tiskanicama koje koriste tijela i dunosnici opine, na slubenim izdanjima iji je izdava opina, na izdanjima i predmetima izdanim u svrhu turistike propagande opine.

Zastava opine istie se: stalno na zgradam u kojima su smjetena opinska tijela, prigodom obiljeavanja Dana opine, pri javnim skupovima, tribinama, kulturnim, portskim i ostalim manifestacijama u opini u skladu s pravima i obiajima odravanja takvih skupova, prigodom odravanja sjednica Opinskog vijea, u dane alosti zastava se vije na pola stijega, u drugim sluajevima ako njena uporaba nije protivna odredbama ove odluke te ako se ne vrijea ugled i dostojanstvo opine.

Temeljem odluke o odobrenju uporabe grba i zastave opine fizikim i pravnim osobama opinski naelnik zakljuuje Ugovor o pravu koritenja grba ili zastave, uz odgovarajuu naknadu. Sredstva ostvarena zakljuivanjem ugovora koriste se za ureenje i odravanje objekata kulture, za turistiku promidbu te odravanje pojedinih priredaba gospodarski znaajnih za opinu. Ako je prihod od prodaje predmeta ili stvari s grbom i zastavom opine namijenjen humanitarnom ili opem interesu opine, Opinsko vijee moe donijeti odluku kojom se korisnik grba ili zastave oslobaa plaanja naknade. Opinsko vijee duno je odluku o odobrenju uporabe grba donijeti najdulje u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva fizike ili pravne osobe. Opinsko vijee opine u postupku ocjenjivanja navoda iz zahtjeva pravne ili fizike osobe za davanje odobrenja za komercijalnu uporabu grba i zastave ocjenjuje: probitak opine kao jedinice lokalne samouprave, bonitet podnositelja zahtjeva, vrstu proizvoda ili vrstu usluge glede kojih e se uporabiti grb ili zastava, izvornost proizvoda ili usluge, nain plaanja naknade za komercijalnu uporabu grba i zastave. Prije donoenja Odluke o davanju odobrenja pravnoj ili fizikoj osobi za komercijalnu uporabu grba i zastave opine, Opinsko vijee e utvrditi uvjete pod kojima se daje odobrenje, a osobito one koji se odnose na vrijeme uporabe, namjenu uporabe sredstava ubranih na temelju naknade, nain zatite uporabe grba i zastave, opinsko tijelo ovlateno za nadzor. Takoer su predviene i kaznene odredbe za pravne i fizike osobe koje postupaju protivno vaeoj Odluci o grbu i zastavi Opine Otok.19. UMJESTO ZAKLJUKA

1. Hrvatsko gospodarstvo iz godine u godinu nastoji sustii korak sa svojim okruenjem koje nije imalo ratnih i tranzicijskih distorzija, a uz to je i koristilo situaciju koju poesto stvore nove povijesne okolnosti. Zato - Pokrenuti Hrvatsku nije lagan zadatak, posebice u prostoru koji je bio poprite golemih ratnih razaranja. Pokretanje gospodarskog razvoja, kao to je to u mnogim teoretskim raspravama naznaeno, a praktinim primjerima dokazano, mogue je samo kad postoji sinergija izmeu baze lokalne zajednice te procjene i ocjene njenih resursa, uz adekvatnu makro-ekonomsku politiku.2. Upravo na tom tragu izraen je PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA OPINE OTOK. U njemu se analizira stanje i daju prijedlozi za ostvarenje ciljeva razvoja - unapreenje uvjeta ivota i poslovanja, te boljeg koritenja postojeih resursa na zemljopisnom podruju Otoka i Komletinaca. Struni analitiki tim, analizirajui postojee resurse i mogunosti razvoja, temeljei svoje analize na provjerenim metodolokim postupcima, u projektu ukazuje na niz razvojnih mogunosti, ali istodobno upozorava na realna razvojna ogranienja i izazove.3. Opina Otok ima niz specifinosti koje ju na odreen nain razlikuju od susjednih i slinih sredina. Nalazi se tu znaajna koncentracija mladog stanovnitva, a sa svojim geo-prometnim i stratekim poloajem ima niz naznaka da se od nekadanje intenzivne ruralne, pretvori u stabilnu urbanu sredinu, kakvu karakteriziraju slina naselja u velikom dijelu Srednje Europe.

Razvoj tercijarnih djelatnosti, koncentracija znanja i kapitala u poduzetnikoj zoni, uz koritenje prirodnih resursa (poljoprivredno zemljite i ume) budunost je ovog prostora. Tome svakako treba pridodati nezaobilazne, u biti ak i vanije, ogromne potencijale ljudskih i kulturnih resursa opine Otok.

4.Otoka suvara, iji znak s pravom nosi grb opine, znak je ne samo stoljetnog opstanka kulture i naroda, koji moe preivjeti i u najteim uvjetima, nego i poruka sadanjim i buduim generacijama mirne i ravne Slavonije naa je snaga u nama samima, naa sudbina je