Kako pravilno jesti voe Svi mi mislimo da jesti voe znai samo kupovinu voa, sjeenje na komadie i stavljanje u usta. No. to nije tako jednostavno.Vano je znati i kako i kada se jede voe. Kako pravilno jesti voe?

Najprije treba znati da se voe ne treba jesti nakon obroka!

Voe treba jesti na prazan stomak. Jedenje voe igra glavnu ulogu u detoksikaciji vaeg organizma, kojeg ono snabdijeva sa velikom koliinom energije za mravljenje i za druge ivotne aktivnosti.

Recimo da pojedete dva komadia kruha, a zatim komadi nekog voa. Komad voa je spreman da proe ravno kroz eludac u crijeva, ali ga kruh sprjeava u tome.

U meuvremenu, kompletan obrok se raspadne, fermentira i pretvara u kiselinu. Beznaajna

koliina voa dolazi u kontakt sa hranom u elucu, pospjeuje probavu i sokove, pa

se cijela masa takve hrane poinje kvariti.

Jedite voe na prazan stomak, i to prije obroka! Voe pomijeano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi plinove. Dakle, zbog toga i osjeate nadutost!

To se ne dogaa sa nekim plodovima, kao to su narane i limuni, jer su oni kiseli, a u naem tijelu sve voe postaje alkalno, u skladu sa istraivanjem dr Herberta eltona, koji se bavio ovim problemima. Ako jedete voe na ispravan nain, moi ete stei svu tajnu ljepote, dugovjenosti, zdravlja, energije, sree i optimalnu tjelesnu teinu.

Ako elite piti voni sok - pijte samo sok od svjeeg voa, a ne koncentrat sokove iz konzervi ili tetrapaka. Nemojte piti ni zagrijane sokove, jesti kuhano voe, jer tada uope ne dobivate njegove hranljive sastojke. Dobivate samo - ukus. Kuhanje unitava sve vitamine.

Jedenje cijelog ploda je bolje nego pijenje sokova. Ako hoete piti voni sok, pijte ga sporo - gutljaj po gutljaj, jer ga morate dobro promijeati sa pljuvakom prije gutanja.

Svakog treeg dana moete jesti voe kako bi brzo oistili svoje tijelo od toksina. Ako jedete samo voe i pijete vone sokove 3 dana, iznenadit e vas koliko ete svjeije i zdravije izgledati.

KIVI: dobar izvor kalija, magnezija, vitamina E i vlakana.

Njegov sadraj vitamina C je dvostruko vei od onog u narani!

JABUKA: iako jabuka ima mali sadraj vitamina C, ona je antioksidant, poveava aktivno djelovanje vitamina C, ime pomae smanjenju rizika od raka debelog crijeva, sranog i modanog udar.

JAGODA: jagode spadaju meu voe koje ima najveu mo kao antioksidant te tite organizam od nastanka raka, zaepljenja krvnih sudova i slobodnih radikala.

NARANA: jedenjem 2-4 narane dnevno pomoi e vam da se zatitite od prehlade, snizite kolesterol, sprijeite i rastvorite bubreni kamenac te smanjite rizik od raka debelog

crijeva.

LUBENICA: je najbolje pie za gaenje ei. Sastoji se od 92% vode, a takoer je

dupke puna ogromnim dozama glutationa, koji pomae i pojaava na prirodni imunitet.

Takoer je kljuni izvor likopena, oksidanta u borbi protiv raka. U lubenicama se

nalaze: vitamin C i kalij.

GUAVA I PAPAJA: Guava i papaja su ampioni po sadraju vitamina C. Guava je takoer

bogata vlaknima, koja pomau u spreavanju zatvora. Papaja je bogata karotenom i dobro djeluje na va oni vid.

Kako jesti voe?

Veoma je mnogo ljudi koji nepravilno jedu voe. Poznavanje mehanizma ispravnog konzumiranja voa omoguava organizmu da iskoristi sve hranljive sastojke koji se u njemu nalaze. ta je pravilno, a ta pogreno, kada je o konzumiranju voa re?

U formiranju pravilnog odnosa prema konzumiranju voa treba poi od injenice da orgranizam oveka instinktivno udi za voem. Voe nas ve po svom neobino prijatnom mirisu, ali i privlanim bojama, asocira na uivanje u jelu. I to je prva psiholoka prepreka u ruenju pogrenog pristupa u konzumiranju voa. S druge strane, treba poverovati u to to lekari odavno gore. Voe je najblagotvornija, najlekovitija hrana u kojoj moemo uivati samo ako ga pravilno jedemo.

Kako voe deluje na organizam? Zato su istraivanja pokazala da je to jedna od namirnica koja je najkorisnija za nas? Pre svega, voe izvanredno vri detoksikaciju organizma, jer ima vii sadraj vode od druge hrane, ak 80 do 90%. Ali, to nije obina voda. Voda iz voa je destilisana kroz bioloki sastav biljke koja daje plod. Tako destilisana voda slui kao nosilac svih hranljivih sastojaka koje voe sadri: vitamini, minerali, jednostavni eeri, aminokiseline, masne kiseline i enzimi kao katalizatori ivota. Ni u jednoj drugoj namirnici neete nai sluaj kao kod voa da prti ivotnom snagom. Ispravnim konzumiranjem voa vri se ienje organizma od nagomilanih otrova.Voe blagotvorno deluje i na redukciju telesne teine. Takoe, sadri fitonutrijente razliitog spektra delovanja, od jaanja imuniteta, preko prevencije raka, pa sve do ienja krvi i krvnih sudova.Voe ne uzima energiju za varenje, nego vam daje doze energije za aktivniji ivot. Ono je ve pripremljeno za brzu i potpunu asimilaciju u organizmu. Toliko se lako vari, da proe kroz eludac za pola sata, a potom se u crevima razlae na ivotne sastojke neophodne organizmu. Izuzetak su samo banane, suvo voe i urme, kojima treba neto due vremena za varenje.

Kako pravilno jesti voeNaravno, sve je to tako samo pod jednim uslovom: ako se ispravno jede. U pravilnoj ishrani voem morate poi od nauno dokazane injencie da ono ne ostaje dugo u elucu, to dalje znai da ga nikada ne bi smeli jesti niti s neim drugim, niti odmah iza neeg drugog. Najvanije pravilo u jedenju voa je da ga uzimamo na prazan eludac! Na taj nain se postie maksimalna detoksikacija. Oslobaa se velika koliina energije iz voa i rastereuju se organi za varenje. Ova provala energije usmerava se u eliminaciju suvine teine i porast ivotne aktivnosti.Jedete li voe nakon druge hrane, nastaju mnogi problemi. Na primer, ako posle ruka pojedete komad voa desie se sledee negativne stvari:

* voe je spreeno u prolazu kroz eludac;* umesto da se vari, voe fermentira, mea se s drugom hranom, i poinje truljenje i oslobaanje kiselina;* proteini trunu, ugljeni hidrati fermentiraju;* poinju problemi sa varenjem i munina, javlja se teina u elucu.Ono to je najgore, jedui neispravno, naizgled nemate neke strane posledice. Ali, raun stie kasnije. Posledice su brojne bolesti.

Nikad ne jedite voe:* sa drugim namirnicama (izuzetak su jabuke i argarepa);* ne kombinujte voe s neproklijanim itaricama, jer to izaziva vrenje u organima za varenje;* ne jedite voe uz obrok ili kao desert, nego najmanje 20 minuta pre obroka i 2 sata posle obroka;* ne kombinujte vrlo kiselo s vrlo slatkim voem;* ne jedite voe, naroito kiselo, u velikim koliinama.

Voe uvek jedite:* svee,* sirovo,* na prazan eludac.

Dajte prednost domaem vou, a ne uvoznom (zbog transporta uvozno voe se bere nezrelo i obrauje se hemijskim supstancama).Ako vam se ba jedu banane, uvozne narande i limun, pre upotrebe, temeljno ih operite toplom vodom kako se otrovi sa kore ne bi preneli na jestivi deo voa. Obavezno otkinite jedan centimetar vrha banane i bacite.

Da li jabuka zaista odlae odlazak kod lekara? Iako nije prebogata vitaminom C, aktivni sastojci iz jabuke poveavaju delovanje vitamina C iz drugih vrsta voa i povra. Smatra se da redovno konzumiranje jabuka smanjuje rizik od raka debelog creva, sranog i mozdanog udara.Ako redovno, svakog dana, uzimate 2 - 4 pomorande, moete da pomognete svom organizmu da da se zatiti od prehlade, da snizite holesterol, omoguite rastvaranje kamenja u bubregu i smanjite rizik od raka debelog creva.I jo:* Kajsija blagotvorno deluje na pritisak, vid, titi od Alchajmerove bolesti, usporava starenje.* Borovnice pomau kod kancera, tite srce, stabilizuju eer u krvi, jaaju pamenje, zaustavljaju proliv.* Trenje tite srce, lee nesanicu, usporavaju starenje.* Breskva blagotvorno deluje na organe za varenje.* Jagode tite srce, ublaavaju stres...

SAVETI* Ne jedite voe posle obroka, ve ga jedite na prazan stomak.* Ako jedete voe na ispravan nain, otkriete tajnu lepote, dugovenosti, zdravlja, energije, sree. Takoe, imaete i normalnu tezinu.* Voe pomeano sa drugom hranom izaziva truljenje i proizvodi gasove. Jasno je otklud nadimanje. To se nee desiti kada jedete npr. pomorande i limun, jer su oni kiseli, pa u naem telu stvaraju baznu (alkalnu) sredinu.* Lubenicu uvek jedite samu.* Jedenje celog ploda je bolje nego pijenje sokova. Ako ve pijete sokove, neka to budu samo sokovi od sveeg voa. Voni sok pijte sporo, gutljaj po gutljaj, jer morate da ga pomeate sa pljuvakom pre gutanja.* Svakog treeg dana moete jesti samo voe da biste brzo oistili svoje telo od toksina.

Znate li jesti voe?

Blesavog li pitanja, mogli biste pomisliti. Pa naravno da znam jesti voe, uzmem i pojedem., rei ete. Smisao pitanja nije u tome, nego u nainu konzumacije voa. Jer, nain na koji voe unosite u sebe presudan je za iskoritenje hranjivih tvari u organizmu koje se u njemu nalaze.Jeste li znali da neispravne navike konzumacije voa mogu uiniti tetu organizmu, a tako ne bi trebalo biti?

Tko ga (ne) voli?Jeste li ikada bili poueni kako trebate jesti voe? Pritom ne mislim na upute o tome da jedete voe, jer je zdravo, da ne gutnete koticu, da operete voku prije jedenja i slino.Vjerojatno odgovor je negativan. U tematici koja se dotie ljudske fiziologije i zdravlja zacijelo ni jedno podruje nije loije shvaeno, nepravednije oklevetano i vie zloupotrebljavano od konzumiranja voa.Znate li ljude koji mrze voe? Vrlo su rijetki; veina e rei kako voli voe. Inae, ja sam nekad u mladosti i tinejderskim godinama bio mrzitelj voa, a sada sam pasionirani konzument. Najnegativnija primjedba koju moete uti jest: Volim voe, ali ga ne mogu jesti. Razlog zbog kojega ne mogu jesti voe najee je baziran na nepoznavanju mehanizama ispravnog konzumiranja. Nae tijelo instinktivno udi za voem. Slatki okusi sa najneobinijim mjeavinama aroma i mirisa, te privlanim bojama asociraju na uitak u jelu. Voe je nesumnjivo najblagotvornija, najljekovitija hrana koju moemo uivati, ali samo pod uvjetom da ga ispravno konzumiramo. Spoznaje koje u vam predoiti mogu naii na skepticizam i neodobravanje kod nekog itatelja, jer vrim atak na va sustav vjerovanja. Imate pravo na to. Ova spoznaja ukljuuje novi nain razmiljanja o tijelu i kako se ono hrani.Veina ljudi doivljava voe kao hranu koja donosi zadovoljstvo. Hladna krika lubenice ili dinje za ljetnoga dana sinonim je osvjeenja. Pojedete neko pikantno jelo i nakon njega nepce rashladite komadom voa, kojeg li uitka!

Bioloke injeniceRazlog instinktivne udnje za voem je taj to je ono najvanija hrana koju moete pruiti svom tijelu. Za voe je ljudska vrsta bioloki potpuno prilagoena. Dr. Alan Walker ,ugledni antropolog na univerzitetu John Hopkins jo davne 1979. godine doao je istraivanjima do zanimljivih zakljuaka. Utvrdio je ispitujui zube svih hominida do pojave homo erectusa sljedee. Na osnovu brazda na fosiliziranim ostacima primata i ljudi donio je zakljuak da je primarna hrana tih bia bila upravo voe i plodovi. Nisu naeni nikakvi izuzeci koji bi opovrgnuli pravilnost donesenih zakljuaka. Tek kao sekundarna hrana navode se ostale grupe : sjemenje, mladice, lie, trava i meso. Stoga je s bioloke toke gledita puno vanije unijeti adekvatnu koliinu voa, nego mesa tijekom dana u organizam, iako ste moda uli suprotno. Mislite da trukam gluposti? Postavit u vam neka pitanja? Koliko ste ljudi upoznali a da boluju od kvaiorkora bolesti nedostatka proteina? Vjerojatno niti jednog. Moete nai takve sluajeve u podrujima gdje vlada katastrofalna glad. Koliko znate onih koji imaju slab imunitet uslijed nedostatka mikronutrijenata, vitamina i minerala? Vjerojatno masu, posebno u sezoni prehlade i gripe. Kolika je vjerojatnost da takvi ljudi konzumiraju puno voa? Vrlo mala.Postoji puno ljudi koji nisu niti svjesni da su zatrovani proteinima, a u isto vrijeme jedu minorne koliine voa. Prekomjerno konzumiranje proteina ivotinjskog porijekla povezano je s rakom dojke, jetre, mokranog mjehura, i uestalom pojavom leukemije. Hranjenje mesom poveano je 400% posljednjih sto godina. Rak eluca ini skoro treinu svih vrsta raka u ljudskom tijelu. Prekomjerna konzumacija mesa prouzrouje ubacivanje aktivnih otrova u stanice i organe koji ih ne mogu preraditi. Daljnja posljedica je prekiseljavanje tijela koje je temelj razvoja mnotva degenerativnih bolesti poznatih samo modernoj zapadnoj civilizaciji.

Koristi jedenja voaNiti jedna druga vrsta hrane nije toliko korisna za vas kao to je to voe. Ono izvanredno vri detoksikaciju organizma jer ima vii sadraj vode od sve druge hrane, ak 80 do 90%. To, meutim nije obina voda, nego destilirana kroz bioloki sustav biljke koja daje plod. Ova posebna destilirana voda slui kao nositelj svih nutrijenata koje voe sadri: vitamini, minerali, jednostavni eeri, aminokiseline, masne kiseline i enzimi kao katalizatori ivota. Voe prti ivotnom snagom kakva se ne moe nai u drugim namirnicama. Ispravnom konzumacijom voa vri se ienje organizma od nagomilanih ostataka i ljake. Tijelo tako moe raditi optimalnom djelotvornou!Voe blagotvorno djeluje i na redukciju tjelesne teine, te sadri fitonutrijente razliitog spektra djelovanja, od dizanja imuniteta preko prevencije raka, pa sve do ienja krvi i krvoilnog sustava. Voe ne uzima energiju za probavu, nego vam daje doze energije za aktivniji ivot. Ono je ve pripremljeno za brzu i potpunu asimilaciju u organizmu. Toliko se lako probavlja da proe kroz eludac za pola sata, a potom se u crijevima razlae na ivotodajne sastojke. Izuzetak su samo banane, suho voe i datulje, kojima treba neto due vremena.

Kako ga ispravno jesti?Stvar sa jedenjem voki je vrlo jednostavna. Budui da ne ostaje dugo u elucu, ispravno jedenje voa znai da ga se nikada ne bi smjelo jesti s neim drugim niti odmah iza neeg drugog. Bitno je jesti voe na prazan eludac! Ljudi me bijelo gledaju kad im plasiram ovu jednostavnu istinu. Kao da nikada takvo to nisu uli! Jeste li vi isto zgroeni? Zvui li vam logino ova premisa? Ovakav nain jedenja znai da u isto vrijeme dobijete detoksikaciju tijela, veliku koliinu energije na raspolaganju iz samog voa i rastereene probave. Ova provala energije usmjerava se u eliminaciju suvine teine i ivotne aktivnosti. Jedete li ga nakon druge hrane, nastaju mnogi problemi.Ukoliko nakon ruka pojedete komad voa desit e se sljedee negativne stvari:- voe je sprijeeno u prolazu kroz eludac- umjesto probave, voe fermentira, mijea se s drugom hranom, te poinje truljenje i oslobaanje kiselina- proteini trunu, ugljikohidrati fermentiraju- poinju neugode u obliku loe probave i garavice, teina u elucu

Medicinski dokaz za ovaj proces vjerojatno neete nai, jer medicinska struka jo uvijek nije dovoljno pozornosti posvetila utjecaju hrane na tijelo. Mnogi ljudi neispravno konzumiraju voe i naizgled nema posljedica. To ne znai da nisu naruili zakon pravilne ishrane, nego ukazuje na veliku prilagodljivost tijela. Meutim, naplata loih navika dolazi godinama kasnije uz kamate. Posljedica su brojne bolesti koje sam ve naveo.

Moete prihvatiti ove injenice ili ih odbaciti kao neznanstvene. Meni to nije bitno, jer svakog dana svjedoim korisnosti ovakve navike jedenja voa. Svaki dan mi zapone sirovom vokom i osjeaj lakoe i energije je nenadmaan. Cijelo prijepodne jedem voe ili kombinaciju vone salate sa sirovim namoenim itaricama. Jesam li zbog toga neuhranjen? Oni koji me znaju, mogu vidjeti prosjenih 90 kg ive vage na 179 cm visine. Priutim si ja i kojekakve delicije i pokoji teki obrok. A kada elim smraviti, jednostavno prealtam na vie svjeeg voa i povra, a manje kuhanih namirnica.

Za razliku od mnogih, znam kako u sutra pojesti svoju jabuku! Probajte i vi!

Nemojte piti hladnu vodu/napitke nakon obroka !Veina nas voli popiti hladno pie nakon obroka, ali hladna voda e ovrsnuti masne tvari koje ste upravo konzumirali, to e usporiti probavu. Kada te 'naslage' reagiraju sa kiselinom, one e se razbiti i apsorbirati se u crijevima bre nego vrsta hrana i nataloie se du crijeva. Vrlo brzo, to e se pretvoriti u masti. Najbolje je piti toplu juhu ili toplu vodu/aj nakon obroka.

Ljekovita hrana bez sluzavosti prof. Arnolda Ehreta, jedina je metoda lijeenja koju je priroda predvidjela za ovjeka. Sastoji se od ive hrane - sirovog voa, povra, oraha i sjemenki.Hrana pripremana na visokim temperaturama, tvorniki proizvdena, razni zaini, umjetni vitamini i minerali iz apoteka...sve to dovodi, tijekom probave, do nagomilavanja suvinih otpadnih tvari. Ljekovita hrana bez sluzavosti pomae da se bolesnici ponovo domognu zdravlja pomou posta i postupnog mijenjanja prehrambenih navika.Prehrana je osnovni preduvijet za stvaranje krvi, a kvaliteta krvi od ivotne je vanosti za nae stanice.Hrana bez sluzavostiEvolucija nam pokazuje da ovjek pripada porodici majmuna koji se hrane iskljuivo voem i biljkama.Hrana bez sluzavosti: voe, salata, orasi.Hrana koja stvara sluzavost: sve ostalo.Namirnice uope ne moramo (nema smisla) promatrati sa stajalita njihove hranjive vrijednosti (kalorine, koliko bjelanevina, ugljikohidrata...). Tijelo koje je oieno od svih otpadnih tvari i otrova, koje ne prima u sebe nikakvu vrstu hranu, radi bez ikakvih zapreka. Hranu treba gledati sa ovog stajalita: koliko/ do koje mjere proizvodi bolest (sluzavost, kiselost, otpadne tvari) i time optereuje tijelo i ima li svojstva rastvaranja, izluivanja.Hrana koja ne proizvodi sluz su samo svjee voe i povre (nekrobno).Svako meso proizvodi najgore otrove u tijelu, mokranu kiselinu i sluz. Jaja su jo gora jer imaju ljepljivo svojstvo. Kuhana su manje tetna jer se to ljepljivo svojstvo kuhanjem razara. Mlijeko isto. krob je gori od mesa - lake se probavlja, ali stvara vie ljepljive sluzi.Ugljina kiselina uzrokuje bolest, a ona nastaje vrenjem koje nastaje mijeanjem sluzave hrane s voem.Sve masti stvaraju sluz, pa i one biljnog porijekla i nisu korisne za tijelo.itarice isto stvaraju sluz i kiselinu. Ria je tu vodea po loem. Mahunarke takoer.Krumpir (iako krobna namirnica) sadri mineralne soli, a ne proizvodi nikakvu ljepljivu sluzavost. Dobro peen, neoguljen ili u neoguljenim narezanim plokama, bez ivotinjske masti, krumpir gotovo da i ne stvara sluzavost.Ragner Berg namirnice koje stvaraju sluzavost naziva namirnicama koje stvaraju kiselinu. Svaka namirnica koja stvara sluzavost proizvodi, nakon rastvaranja u organizmu, kiselinu. Poznate su Bergove tabele - popis namirnica sa postotkom u kojem povezuju/ rastvaraju ili stvaraju kiselinu.Uz namirnice koje stvaraju kiselinu treba jesti one koje sluzavost/ kiselinu ne stvaraju ili rastvaraju, da neutraliziraju kiseline (npr. uz krobne namirnice).Pomou hrane bez sluzavosti vi odravate vau kou bez pomoi kozmetike, losiona i krema. Napravite pokus. Kada sljedei put budete jeli, nameite jo jednu porciju za imaginarnog gosta. Ubacite je u lonac (sve to ste pojeli i popili za obrok), dobro protresite i drite minimalno 30 minuta na tednjaku, ugrijanom do temperature tijela. Pokrijte poklopcem i ostavite odstajati preko noi. Kada ujutro skinete poklopac, doivjeti ete veliko iznenaenje. Zapamtite da se to isto dogaa sa hranom u vaem tijelu.Nagomilane otpadne tvari (sluz) uzrokuju bolestSve bolesti imaju jedan jedini uzrok i zato je opisivanje pojedinanih bolesti suvino. Uzrok svih bolesti je zaepljenje zbog sluzavosti, a ono se najee javlja na sljedeim mjestima: usta, eludac i cijeli probavni trakt. Bolest je pokuaj tijela da izbaci otpadne tvari - sluz i otrove. Bolest - mjestimino nagomilavanje otpadnih tvari.Unutranja neistoa ljudskog tijela proizvodi lo zadah tijela.Jezik je ogledalo eluca/ cijelog probavnog sustava. to je vie proaran bijelim naslagama, imate vie otadnih tvari u elucu, crijevima i u svim upljinama vaeg tijela.Unutranje stijenke crijeva tokom godina postaju obloene korom stvrdnutog izmeta (kao unutranjost stare, prljave cijevi). Izvjetaji patologa pokazuju kako se u crijevima nalaze gliste i desetljea star tvrdi, okamenjeni izmet.Najbolja dijagnoza zatrovanosti tijela je kratkotrajan post. to se lu toku njega loije osjeate, imate vie otrovnih tvari u sebi. Ako se pojavi vrtoglavica i glavobolja, radi se o velikom optereenju otpadnim tvarima. Ako se pojave srane tegobe i nervoza, radi se o nakupljenom gnoju ili otpacima od starih medikamenata. Mjesta koja bole za vrijeme posta su mjesta koja su naeta nagomilavanjem otpadnih tvari, ali se jo nije razvila bolest.Formula ivotne snage/ energije/ vitalnostiE = E - O E = energija tijela (ivotna snaga/ vitalnost)O = optereenje (otpadne tvari, sluz)Ukupna ivotna snaga/ energija/ vitalnost je onolika koliko je preostane nakon to oduzmemo sva optereenja.Zrak i voda su jedina hrana koja ne stvara apsolutno nikakvo optereenje, odnosno, donosi najvie snage ljudskom tijelu. Tu snagu poveava i suneva svjetlost i mirisi (voa, cvijea).ivotna snaga se bazira na pretvorbi ivenih namirnica. Prilikom pretvorbe dolazi do oslobaanja energije, temperature, elektriciteta koji djeluju kao pokretaka snaga tijela.Groani eer (iz voa) je najvaniji sastojak ljudske prehrane. To je ugljikohidrat koji prua tijelu najveu snagu i izdrljivost (energiju), te je najbolje sredstvo za izluivanje otpadnih tvari. Voe je najdjelotvorniji lijek ljudskog tijela.ivotna snaga prvenstveno ovisi o duiku iz zraka.ivot ivotinja (ovjeka) automatski funkcionira pomou pritiska zraka i protupritiska - irenja/ napinjanja i ponovnog skupljanja elastinog/ mekog tkiva organa.Plua su pogonski organ krvotoka, a cirkulirajua krv pogonska snaga srca. Srce ne kontrolira rad krvotoka, nego srcem upravlja cirkulirajua krv.Sastav krvi i zdravljeUzrok svih bolesti je loa krv. Njen sastav ovisi o hrani koju jedemo. Treba jesti onu koja ne stvara neprirodnu, lou, kiselu, bolesnu krv. Kiselina u krvi je sigurni znak bolesti.Lijeenje = stvaranje nove, dobre krvi pomou stalnog opskrbljivanja iz elemenata ive, prirodne hrane. Tijelo ne uzima nitijedan jedini atom iz hrane koja ne potjee od voa ili povra.Teorija o bjelanevinama - pogrena predodba da su bjelanevine najbitniji sastavni dio tijela koje bez njih ne moe funkcionirati. Ljudi pretjeruju sa unosom bjelanevina. Majino mlijeko npr. sadri samo 2,5-3% bjelanevina - to je dovoljano za temelj, rast i razvoj novog tijela. Glavni sastojak nae krvi je ugljikohidrat kemijski poznat kao eer (groani eer) kojeg dobivamo iz zrelog voa (i manjim dijelom iz povra).ivotinje koje se hrane itom i biljkama, takoer pretvaraju tu hranu u groani eer.Ljudska krv sadri previe bijelih krvnih zrnaca (to su otpadne tvari). To daje bijelu boju cijelom ljudskom tijelu. Pore na koi su zaepljene bijelom suhom sluzavosti - zato koa izgleda bijelo, blijedo, slabokrvno. Bijela krvna zrnca se poveavaju tokom probave hrane bogate bjelanevinama. Najvani sastojci krvi su eer i eljezo. Crvenu boju krvi daje bjelanevina koja je spoj eera i eljeznog oksida (hre).Post i hrana bez sluzavosti utjeu na poveanje crvenih krvnih zrnaca. To daje tijelu tamniju put.Kako pravilno jesti (prelazak na sirovo)Bitno je postepeno mijenjati prehranu (tzv. prijelazna hrana).Ne dorukovati obilno, odnosno, ne dorukovati uope. Ujutro piti samo svjei sok, a kada se eludac proisti onda i/ili svjee voe. Pomou plana bez doruka moe se izlijeiti prilino velik broj lakih bolesti.Najbolje je imati 2 obroka dnevno. Prvi izmeu 10-11 h, a drugi ne prije 17-18.Bitna je jednostavnost - ne mijeati previe razliitih namirnica. Idealni meni za ovjeka je mono-prehrana koja se sastoji od jedne vrste voa, u sezoni njegova dozrijevanja. Nitijedna ivotinja u prirodi ne jede mijeanu hranu.Ne piti za vrijeme obroka.Umjesto octa koristiti limunov sok.Kod prijalezne faze: ako je tijelo optereeno velikom koliinom sluzi, uzimajte vie povra, ako je sluzavosti manje - vie voa.Ne mijeajte nikada oraide i vlano voe. Oraidi stvaraju kiselinu/ sluzavost i ometaju probavu voa.Neprirodna e u prijelaznoj fazi na sirovo ili u toku posta = slana sluz u krvi od stare nepreraene, prezasoljene hrane.U prijelazoj fazi izluivanje moete usporiti kuhanim ili peenim povrem. Voe najbolje odstranjuje pa moe biti preagresivno.Kad god se loe osjeate postoji opasnost da u vaem krvotoku ima previe sluzi ili lijekova koje ste ranije uzimali. Usporite izluivanje tako da ne jedete sirovo voe ve samo sirovo ili kuhano povre. Povre slabije izluuje.Razlog zato lijenici i laici ne vjeruju u hranu bez sluzavosti ili od voa - tko jednom pokua (bio bolestan ili zdrav) a da nema iskustva, izgubi povjerenje im nastupi prva kriza - kada uz jako izluivanje istovremeno dospijeva u krvotok velika koliina otpada, ljepljive tvari, sluz i otrovi. Neoekivani doivljaj bolova raa u ovjeku jaku, neodoljivu elju za povratkom na staro. Zbog toga je vrlo vano da sve to to prije napusti tijelo putem sustava za izluivanje.PostPost je prirodni lijek i najbolje sredstvo za ienje unutranjosti tijela, ali ga treba pravilno primjenjivati, u protivnom moe nanijeti vie tete nego koristi. Ako se otrovi prebrzo rastope i dospiju u krvotok, mogu nastupiti ozbiljne posljedice, pa ak i smrt. Sve dok se otpadne tvari nalaze u krvi za vrijeme posta, vi se osjeate loe. Ako nastupi smrt nakon dueg posta - to nije zbog nedostatka hrane nego zbog optereenosti osloboenim otrovima. Optereenje je postalo preveliko, veliko kao ivotna snaga - mehanizam se naao na mrtvoj toci.Ponite prvo sa postom bez doruka, pa jednodveni post, pa post od nekoliko dana...Izmeu pojedinih perioda jedite hranu koja ne stvara sluzavost. Pomou takve prekidane kure posta krv se postepeno poboljava, regenerira, moe se lake suprotstaviti otrovima i otpadnim tvarima te istovremeno izluiti uzronike bolesti iz najdubljih tkiva u tijelu.Nema nieg neispravnijeg od pomisli da bi desetljeima stara kronina bolest mogla biti izljeena pomou jedne dugotrajne kure posta ili pomou radikalne primjene vone hrane. Promijene treba uvoditi postepeno i biti strpljiv.Za kuru posta se potrebno pripremiti pomou hrane koja pospjeuje izluivanje i odstranjivanje. Najdue periode posta mogao sam postii iskljuivo uz ovaj preduvijet - prije toga due vrijeme uzimajui iskljuivo hranu bez sluzavosti.Mravi ljudi mogu due i lake postiti. Lake i due poste oni sa manje oneienja u tijelu.Par dana postiti moe bilo tko, bez problema, uz svakodnevno klistiranje.Prije posta jedite odreeni period sirovu hranu bez sluzavosti i dan prije provedite ienje.U toku kure posta redovito istite donje dijelove crijeva. Klistiranje svaki drugi dan. Najbolje vrijeme za klistiranje je neposredno pred odlazak u krevet.Najbolje je postiti sa vonim sokom s malo meda. Ne vie od 2-3 litre na dan. Agrumi (limun, grejp) i vone kiseline najbolje neutraliziraju sluz i gnoj.to vie boravite na svjeem zraku. Lagana tjelovjeba, etnja, odmor.Ne vjerujte tvrdnji: to dulji post, bolje lijeenje. Post treba prekinuti im primjetite da je optereenje u krvotoku postalo preveliko. Post treba prekinuti sirovim i kuhanim povrem, voe uzimati tek puno kasnije.Prvi obrok i nekoliko dana nakon posta mora biti hrana koja ima uinak odstranjivanja.to bre prolazi prvi obrok kroz tijelo, to djelotvornije izbacuje iz eluca i crijeva suvinu sluz i otrove.Ako nakon 2-3 sata nemate stolicu, pomognite si klistiranjem ili uzimanjem nekog sredstva za ienje.Najbolja hrana za ienje nakon posta je svjee slatko voe (trenje ili groe ili suhe ljive), ali to vrijedi samo za one koji ve due vremena jedu hranu bez sluzavosti. Za ostale - openito se preporuuje prekinuti post sirovim ili kuhanim povrem bez kroba. Postepeno poveavajte obroke i koliine.im se eludac opet napuni hranom, izluivanje prestaje i vi se osjeate bolje. Zato ljudi prekidaju. Nije stvar u hrani ve u prestanku izluivanja. Zato je jelo navika. to se vie otpadnih tvari nagomilava u ovjeku to je jaa njegova navika za jelom, kako bi se prekinulo izluivanje. Napuniti eludac = onemoguiti izluivanje nagomilane sluzavosti i otrova.Ne preporuujem dugotrajne kure posta. Mogu biti opasne. Suavaju se krvne ile koje se postepeno pune sve veim koliinama sluzavosti.Zlatna pravila prehrane voe jedite uvijek prije drugog jela (njegova probava traje 10-20 minuta); ne pijte u toku jela (priekajte minimalno 30 min nakon jela, jer tekuina razrjeuje eluane sokove i ometa probavu); ljudska hrana su plodovi voa i zeleno bilje (Knjiga Postanka); ne mijeajte vrste (to manje mijeane hrane, to bolje); oraaste plodove nikada ne mijeajte sa voem (samo sa suhim); budite umjereni u jelu (ne jedite previe).Metoda lijeenja pomou hrane bez sluzavosti nije svjetonazor (poput vegetarijanstva) ili pokret (poput pokreta za sirovu hranu), ve klinika terapija. Takva hrana lijei svaku bolest, budui sa tanjura izbacuje sve namirnice koje bolest stvaraju. Nova hrana rastvara i odstranjuje otpadne tvari iz tijela i doprinosi izgraivanju/ stvaranju novog sastava krvi.

Probava

KAKO KOMBUHA POMAE PROBAVU?Svi proizvodi koji nastaju fermentacijom, odnosno vrenjem imaju, vie ili manje, probiotiki karakter. U grupu fermentiranih proizvoda spada Kombuha dijetetski napitak iji se probiotiki karakter ogleda u prisustvu L-Mlijene kiseline.Prisustvo ove kiseline odrava visok ph i na taj nain spreava rast i razmnoavanje loih, a pogoduje dobrim bakterijama. L-Mlijena kiselina je iznimno bitna za ouvanje zdravlja probavnog trakta, za pravilnu probavu i pranjenje crijeva. Takoer, ona regulie elijsko disanje i ph krvi ime sprijeava nastanak i razvoj raka.U Kombuha dijetetskom napitku je ova kiselina prisutna u svom najefektnijem obliku poznatom kao L-LACTIC(+)!Humani CO2 iz napitka pomae probavljanje hrane i pospjeuje rad eluca. Kao rezultat zdrave crijevne mikroflore i kvalitetne probave, metabolizam (apsorpcija nutritivnih komponenti u krvotok) se ubrzava a znamo da brz metabolizam sprijeava nagomilavanje masnog tkiva u naem organizmu.Sa medicinskog stanovita kvalitetna crijevna flora i dobra probava je je jedan od faktora dobrog imunog sistema. Kada imamo jak imuni sistem mogunost samoizlijeenja naeg organizma je na svom vrhuncu.To je jedan od mnotva naina na koji Kombuha napitak pomae na organizam.TA JE PROBAVA?Najkrae reeno probava je proces usitnjavanja hrane na molekularnu razinu, apsorbiranja korisnih supstanci u organizam i eliminacija otpadnih tvari iz organizma.Probavni-gastrointestinalni sistem je najvei imunoloki organ ljudskog organizma (dug je oko 9 m.) a ujedno je prva linija odbrane od loih bakterija, gljivica i parazita.Probavni sistem nije tek neka cijev kroz koju hrana prolazi, nego je centar naeg dobrog osjeanja. Uz pomo milijardu razliitih bakterija, crijeva upravljaju veinom reakcija razmijene tvari u naem tijelu (metabolizmom). Crijeva proizvode ivotno vane vitamine, enzime i aminokiseline i neutraliziraju one tetne tvari koje unosimo prehranom.Lo probavni sistem znai loe zdravlje.

Prije 100 godina ruski lijenik i dobitnik Nobelove nagrade dr. Ilija Menikof je spoznao i dokazao da Smrt sjedi u crijevima.Otkrio je da narodi sa Kavkaza svakodnevno konzumiraju fermentirane proizvode (kombuha, kefir, jogurt, itd) , da su izuzetno otporni na bolesti te da doivljavaju duboku starost. Zato? Zato to su njihova crijeva zdrava!U crijevima se stvaraju one imunoloke stanice koje na organizam tite od otrovnih tvari i uzronika bolesti.

U zdravim crijevima nalazi se tri puta vie imunolokih stanica nego u slezeni, kotanoj modini i limfnim lijezdama zajedno. Ali ovaj sistem funkcionira za nae zdravlje samo onda, ako u crijevima radi dovoljno zdravih bakterija.Nigdje drugo u tijelu se ne odrava intenzivniji kontakt s tijelu stranim tvarima kao u crijevima. Stoga nam je tamo potrebna snana zatitna barijera.KAKO FUNKCIONIRA?Ljudska probava zapoinje unoenjem hrane u usta. Tu se hrana zahvaljujui zubima usitnjava- vae te natapa pljuvakom ime se omekava i olakava gutanje dok probavni enzimi u njoj zapoinju hemijski process razgaradnje.Hrana se zatim guta i prolazi kroz jednjak i drijelo u eludac gdje se zahvaljui eluanim sokovima (enzim pepsin, hlorovodina kiselina i sluz) hrana dalje sitni i razlae. Pepsin slui za degradaciju bjelanevina, hlorovodina kiselina razgrauje masti, prua optimalnu ph (ph 1-3) za rad pepsina i ubija veinu kontaminirajuih mikroorganizama koji su unijeti sa hranom dok eluana sluz razgrauje kiselinu da ona ne bi otetila stijenku eluca. Zidovi eluca su sastavljeni od elastinih miia koji se u toku probave gre to pomae mehaniko usitnjavanje hrane. Nakon sat ili dva, hrana je pretvorna u gustu tekuinu slinu kai koja ide u tanko crijevo gdje e se desiti 95% apsorpcije hranjivih tvari.Tanko crijevo se sastoji od tri dijela:U prvi dio se ulijevaju probavni sokovi jetre i guterae. Sok guterae neutralizira kiselinu nastalu u elucu a njeni enzimi sudjeluju u hemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv. Jetra proizvodi u koja se pohranjuje u unom mjehuru, a slui za olakavanje probave masti. S tim u vezi, bitno je rei da je jetra najvea lijezda u ljudskom organizmu, ona oslobaa i uskladitava hranjive tvari, a neutralizira tetne, njoj se hranjive tvari moraju prilagodit kako bi dospjele u krvotok, a u njoj se odvijaju stotine hemijskih reakcija i pohranjuju ivotno vani hemijski spojevi poput vitamina i glikogena.U drugom dijelu tankog crijeva se dovrava razgradnja hrane a u treem se razgraeni sastojci hrane upijaju u krv.Unutarnju stijenku tankog crijeva ine crijevne resice koje upijaju hranjive tvari, a kroz tanko crijevo hrana putuje valovitim stezanjem miia. U njemu se probavljena hrana pretvara u tekuinu i odlazi u krv. Iz tankog se crijeva probava nastavlja na debelo crijevo.Nakon to je hrana prola kroz tanko crijevo ono to je ostalo ulazi u debelo crijevo gdje se, osim resorpcije vode, deava jedna vrsta fermentacije koja omoguava razbijanje nekih od tvari koje ostaju nakon obrade u tankom crijevu.Probavni ciklus zavrava izbacivanjem otpadnih tvari iz debelog crijeva.Cijeli probavni sistem je oko 9 metara dug, a kod odrasle osobe itav proces probave,od unoenja hrane u usta pa do fekalizacije, traje izmeu 24 i 72h, to ovisi o pojedincu, koliini i svojstvima uneene hrane.Treba imati na umu da se neke namirnice, poput alkohola, apsorbiraju jo u elucu te tako direktno ulaze u krvotok.Crijeva su obloena mikroflorom, koja igra kljunu ulogu u odvijanju probave.Procjenjuje se da je u naim crijevima prisutno oko 400-500 vrsta bakterija, dobrih ili loih. Dobre bakterije moraju dijeliti svoj ivotni prostor sa bakterijama poput Salmonele, E. Coli, Clostridiuma (njen broj se strano uveava uslijed trovanja hranom i uzronik je proliva), itd. Ono to odrava veoma osjetljivu pravilnu ravnoteu izmeu dobrih i loih bakterija u probavnom traktu jeste stabilna i zdrava mikroflora.Korisne bakterije u pravilu unosimo termiki neobraenom hranom. Danas je, meutim, naa prehrana u velikoj mjeri sterilna, pasterizovana ili obraena konzervansima to spreava rast svih bakterija kako patogenih, tako i onih za ovjeka ivotno vanih.

Svojom prisutnou, dobre bakterije oteavaju preivljavanje drugim mikroorganizmima i stvaraju kiseline koje onemoguuju rast i razmnoavanje loih (patogenih) bakterija, virusa, parazita i gljivica. Probiotike bakterije sintetiziraju vitamin K (neophodan u procesu zgruavanja krvi), vitamine B kompleksa i neke probavne enzime koji omoguuju bolju probavu, te sudjeluju u stvaranju bakteriocina (prirodnog antibiotika). Pospjeuju apsorpciju kalcija, magnezija i eljeza iz hrane. Vani su u prevenciji raka debelog crijeva jer smanjuju stvaranje kancerogenih tvari u crijevima te sudjeluju u njihovoj razgradnji. Neophodni su kod bolesti koje su uzrokovale oteenja sluznice crijeva (Crohn, ulcerozni kolitis, celijakija- nepodnoljivost organizma na gluten) jer njihovo konzumiranje poboljava razmjenu tvari, a time i imunitet . Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti na nain da sniavaju razine masnoa u krvi.Zdravu mikrofloru je teko odrati jer prehrana bogata mastima i eerima, izloenost stresu, psihofizika iscrpljenost, kemoterapija, kronine bolesti, uzimanje nekih lijekova (prvenstveno antibiotika, steroida i hormona) mogu negativno uticati na broj dobrih bakterija. Posljedino se povea broj tetnih bakterija i gljivica, pa se hrana ne razgrauje pravilno.Vei broj loih bakterija mijenja ph vrijednost u crijevima i tada se mogu javiti razne infekcije i gljivina oboljenja. Da bi se to izbjeglo preporuuje se svakodnevno konzumiranje probiotika.Probiotici u bukvalnom prevodu znae ZA IVOT (antibiotici znae protiv ivota). Oni pomau ouvanje i razmnoavanje korisnih bakterijia u naem probavnom traktu.Dakle, iz ovog kratkog objanjenja se moe zakljuiti da je probava sloen i iznimno bitan proces u naem organizmu. Ovaj proces se, po pravilu, kada je ishrana uravnoteena, odvija bez veih tegoba. Ali, budimo iskreni koliko nas ima tri dnevna obroka sa adekvatnim koliinama bjelanevina, ugljikohidrata, vitamina i minerala? Koliko nas se ustruava pred masnim obrocima poput svima dragih evapa, peenja ili pomfrit-hamburger-coca-cola kombinacijom? Kako i kada ruamo, koliko obimno veeramo? Koliko sirovog voa i povra jedemo?ULAZ ZA ZDRAVLJE I BOLEST

Od usta do izlaznoga crijevnog otvora prua se do 9 metara duga cijev u kojoj se probavlja hrana. Probavni sustav najjednostavnijeg oblika postoji i u ranih ivih bia, jo od prije milijuna godina. U ovjeka taj je sustav najrazvijeniji i vrlo je kompleksne grae.

U ustima se hrana vae zubima i vlai slinom. Brzo proe kroz drijelo i jednjak u eludac - oni su odijeljeni krunim miiem kardijom. U elucu hrana ostaje od par do vie sati, ovisno o vrsti hrane. U njemu se stvara kaa koju probavljaju eluani sokovi: solna kiselina i enzimi, koji poinju probavljati bjelanevine i ugljikohidrate. Enzimi su bjelanevinasti spojevi koji ubrzavaju razgradnju prehrambenih tvari. Kroz miini prsten pilorus, kaa iz eluca prelazi u dvanaesnik. U nj se ulijeva u iz unog mjehura (u se stvara u jetri) te razni enzimi iz guterae; oni probavljaju masti te bjelanevine i ugljikohidrate. Potpuno razgraivanje tih osnovnih prehrambenih tvari iz hrane zavrava se u tankom crijevu, gdje milijuni resica razgrauju masti u masne kiseline i glicerin, bjelanevine u aminokiseline, ugljikohidrate u monosaharide. Tek te osnovne male molekule mogu kroz stijenku resica prijei u krv i onda krvlju dospjeti do svih tjelesnih stanica, gdje stvaraju energiju, toplinu i graevne elemente, bez ega nema ivota. U tome je osnovni smisao i bit probave. Viak energije pohranjuje se u obliku masti i sloenih eera u stanicama jetre. Neprobavljivi ostatak, prvenstveno celuloza, prolazi kroz kruni mii iz tankog u debelo crijevo. U njemu, kao i dijelom prije, u elucu, resorbira se voda, tako da preostala kaa postaje gust izmet koji se povremeno voljno odstranjuje iz tijela kroz miini prsten oko zadnjeg crijevnog otvora. Mikroelementi vitamini i minerali, bez kojih nema procesa u stanici, resorbiraju se u tankom crijevu. Normalna probava traje 20-30 sati.

Uz hranu ulaze i otrovi

Tako dug kanal, probavni sustav, skriven je naem pogledu, osim usta. Ali on, u stvari, kao i dini sustav, svojom povrinom ipak iroko komunicira s vanjskim svijetom. Ta iroka veza omoguava prolaz za ivot neophodnih sastojaka hrane, ali je ta veza istovremeno i opasnost za izloenost tvarima koje mogu izazvati bolesne promjene. To su rjee razni fizikalni i kemijski agensi, a ee razne zarazne klice ili njihovi toksini (salmonele, stafilokoki, sve vie virusi) i paraziti-nametnici. Najopasnije su po zdravlje zarazne klice i njihovi toksini: izazivaju proljev, povraanje, otrovanje hranom. Zbog njih su probavne zarazne bolesti (uz one dinih organa) do prije stoljea i pol bile na vrhu ljestvice pobola i pomora, kao to su to i sada u siromanim, nerazvijenim zemljama slabih kulturnih i zdravstvenih navika. Otkriem zaraznih klica i njihove uloge u nastajanju zaraznih bolesti te otkriem putova njihova irenja, dolazilo se do saznanja kako preprijeiti te putove. Poelo se osiguranjem izvora iste i pitke vode, zabranjivanjem prometa namirnica opasnih po zdravlje, odvajanjem, hermetizacijom i unitavanjem otpadnih tvari i voda. Dugotrajnim procesom irenja pismenosti, stjecanja raznih znanja i porastom kulturne razine, stvorene su osnove za prihvaanje i osobnih i drutvenih zdravstvenih i higijenskih navika, a to su: pranje zubi i redovita zubarska kontrola; posebni naglasak na pranje ruku prije jela i poslije svakog prljavog dodira; uvanje paljivo izabranih istih namirnica; odravanje istoe pri pripremi obroka; koritenje dokazano ispravne vode; dnevno uklanjanje raznog krutog otpada; odstranjivanje otpadnih voda pomou uzornih sanitarnih ureaja; svjesno podravanje zajednike komunalne higijene i disciplinirano potivanje sanitarnih zahtjeva; odgoj primjerom i podukom o svemu tome djece od najranije dobi, u obitelji i u koli; donoenje i potivanje odgovarajuih zakonskih propisa.

I opet bolje sprijeiti

to se medicine tie, u gastroenterologiji se primjenjuje vrhunska suvremena dijagnostika i terapija i kirurka tehnologija, ali humanizirana gastroenterologija, gdje lijenik gleda ovjeka, a ne anatomsko-fizioloki stroj. Takve se mjere provode u svim razvijenim zemljama. Rezultat je da su crijevne zarazne bolesti svedene na minimum. Kad se povremeno ipak pojave u obliku manjih epidemija, one se sanitarno-epidemiolokim mjerama brzo ogranie i suzbiju. Od prije pola stoljea antibiotici su pomogli u lijeenju bakterijskih infekcija, ali su se zato proirili uzronici virusnih zaraznih probavnih bolesti, koje se mogu lijeiti samo opim mjerama ili sprijeiti cijepljenjem, poput onoga protiv trbunog tifusa i hepatitisa A (zarazna utica). Sve te mjere ne mogu biti uspjene bez razvijene i velike sanitarno-higijenske slube i sanitarne komunalne organizacije. To je skupo, ali je puno jeftinije od velikog pomora i pobola kao prije, da se o sauvanim ljudskim ivotima i zdravlju ne govori.To je skupo, ali je uspjeno i zato poeljno. To je investicija koja nije troak, nego je podrka i podloga svem ostalom razvoju. Populacija sve to mora znati i traiti, a politiari provoditi na korist svih graana.

Zarazne u padu, kronine rastu

Prema naim statistikim podacima, na rang - ljestvici uzroka smrti meu prvih deset uzronika nema zaraznih bolesti. Na prvom su mjestu bolesti cirkulacijskog sustava, s preko 53% od svih umrlih, na drugom rak, s preko 23%, na treem razne ozlijede, s oko 6%, a sve bolesti probavnog sustava, s oko 5% od svih umrlih, na etvrtom su mjestu. Od tih bolesti, najvea je smrtnost zbog kroninih bolesti jetre (ciroza) te zbog raka eluca i raka zadnjeg dijela debelog crijeva (rektum). U ordinacijama ope medicine zabiljeeno je najvie posjeta zbog ulkusne bolesti (ir eluca i dvanaesnika), odmah poslije njih zbog crijevnih zaraznih bolesti i parazita/nametnika crijeva, pa zbog unih kamenaca te onda zbog raka rektuma i eluca. Odgovarajue mjere svele su na minimum smrtnost od zaraznih bolesti probavnog sustava, ali je pobolijevanje od njih jo uvijek esto, to upuuje na to da spomenute mjere nisu u punoj mjeri prihvaene. No, s druge strane, zapaa se porast broja oboljelih od drugih bolesti, od kroninih nezaraznih bolesti organa probavnog sustava: ira eluca i dvanaesnika, suvika eluane kiseline te njenog vraanja u jednjak zbog poputanja miia kardije (hijatalna hernija), ciroze jetre (i alkoholizam), ali i unih kamenaca (esti u pretilih ljudi i poslije trudnoe) te raka eluca (uz blagi pad broja oboljelih) i rektuma (uz porast broja oboljelih, zbog neprirodne prehrane). Velik je porast bolesti zubi.

Hamburger u fotelji

Takva aktualna slika u nas tipina je za zemlje koje su ule u krug razvijenih zemalja, s repovima obiljeja zemalja u razvoju. Uoljivo su potisnute zarazne bolesti probavnog sustava (dok se potuju odgovarajue preventivne mjere), ali raste broj kroninih nezaraznih bolesti. Uzroci su tome u stvaranju navika koje prate radna i civilizacijska dostignua razvijenih zemalja: sve manje tjelesnih aktivnosti zbog sjedeeg naina ivota (posao, televizija, auto); sve manji broj dnevnih obroka (samo 2-3); sve vie (ivotinjskih) masnoa (fast food hrana); malo voa i povra; malo hrane s celulozom (koncentrirana hrana poput sendvia, suhomesnata roba, sirevi) kao uzrok zatvorenoj stolici i raku rektuma; hrana je neprovakana jer se jede to bre i to krae; jede se previe kalorinih slastica, punih rafiniranih eera i masnoa; poesto su namirnice zagaene pesticidima, hormonima, antibioticima; mnogo je ljuto zainjene hrane; sve se vie troe alkoholna pia, nedovoljno voni sokovi; sve se ee uiva kava, s premalo mlijeka; u Hrvatskoj raste broj puaa, sve mlaih, uz slabu zatitu nepuaa; na poslu se radi dugo, da se to bre napreduje, uz to veu materijalnu dobit, bez obzira na vlastite snage i sposobnosti; ivotni je cilj: to prije imati to vie; rastu stresna duevna napetost i frustrirajue nezadovoljstvo; nema vremena ni za obitelj ni za prijatelje. Sve su to imbenici koji stvaraju preduvjete za nastajanje ulkusne bolesti i suvika eluane kiseline, za nastajanje raka eluca ili rektuma, za zatvorenu stolicu u sve veeg broja ljudi, za sve vie pretilih ljudi, za sve vie unih kamenaca, za sve vie jetrenih bolesnika zbog alkoholizma, za sve raniji gubitak zubi.

Voe, povre, crni kruh

to uiniti? ivjeti zdravo i higijenski, potujui zasade preventivne medicine!Da bi se sprijeile zarazne bolesti probavnog sustava, treba se naviknuti na to da se refleksno potuju pravila osobne higijene i higijene prehrane, da se pridrava propisa javnih sanitarno-higijenskih mjera, da se antibiotici troe samo po naputku lijenika.Da bi se sprijeile kronine nezarazne bolesti probavnog sustava, treba se vratiti na navike zdravog ivljenja u ouvanom okoliu, to se prvenstveno odnosi na dovoljno svakodnevnog kretanja (ustro hodanje barem pola sata, odnosno oko 3 000 koraka, kune vjebe); na hranu s mnogo voa i osobito povra koje sadrava celulozu (crni kruh, grahorice, lisnato povre); na hranu s malo bijelog eera, ivotinjskih masti i soli i malo crvenog mesa, uz mnogo ribe; na sporije postizanje eljenog ivotnog standarda, uz manje napetosti, na oslonac obitelji i prijatelja i na nesebinu ljubav spram drugih ljudi, na promjenu sebeljubivog mentaliteta.I, kao kruna svemu opisanome: treba poeti sa svim tim navikama od ranog djetinjstva, s uzorom i primjerom roditelja i uitelja, uz poticanje politiara da promiu moralnu preobrazbu, zdrav ivot i zdravstvenu nadgradnju dovoljnim sredstvima.