KAKO JE NASTAJAL VIADUKT ČRNI KAL

IDENTIFIKACIJA, MODELIRANJE IDENTIFIKACIJA, MODELIRANJE I NUMERII NUMERIČČKA ANALIZA KA ANALIZA KONSTRUKCIJA U PROMETUKONSTRUKCIJA U PROMETU --TEORIJA I PRAKSA TEORIJA I PRAKSA

doc.dr. Andrej Štrukelj

PROGRAM GRAĐENJA AUTOPUTEVA U SLOVENIJI BLIŽI SE KRAJU. U AUGUSTU OVE GODINE ĆE BITI PUŠTENA U PROMET JOŠ POSLEDNJA OD NAJKRITIĆNIJIH DIONICA AUTOPUTA, KOJI VEŽE SJEVERNO-ISTOČNI DIO DRŽAVE SA OBALOM, A U NAREDNIH NEKOLIKO GODINA BIT ĆE ZAVRŠENE I DIONICE AUTOPUTA PREMA MAĐARSKOJ I HRVATSKOJ.

NA TRASI AUTOPUTA KAO I NA TRASI OSTALIH PROMETNICA U SLOVENIJI ZBOG KONFIGURACIJE TERENA IMA PUNO PRIRODNIH I OSTALIH PREPREKA, ZBOG KOJIH JE SAGRAĐEN VELIKI BROJ VIJADUKTA, MOSTOVA, TUNELA, GALERIJA, POTPORNIH ZIDOVA I DRUGIH OBJEKATA. GRAĐA OVIH OBJEKATA VRŠILA SE PONEKAD U VRLO ZAHTJEVNIM UVJETIMA (LOŠE KARAKTERISTIKE TLA, NEPRISTUPAN TEREN, VJETAR,...), KOJI SU ZAHTJEVALI UPOTREBU NAJSUVREMENIJIH TEHNOLOGIJA I MONITORING POJEDINIH OBJEKATA VEĆ ZA VREME GRAĐENJA.

POSLEDNJIH DESET GODINA ČLANOVI KATEDRE ZA MEHANIKU I KATEDRE ZA OPERATIVNO GRAĐEVINARSTVO SA GRAĐEVINSKOG FAKULTETA U MARIBORU U STALNOM SU KONTAKTU SA VRHINSKIM PROJEKTNIM I IZVOĐAČKIM FIRMAMA. SARADNJA SE VRŠI NA VIŠE PODRUČJA:

• RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVU

• IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJA ZA POTREBE PROJEKTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVA

• PROVJERE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OBJEKATA

• U POSLEDNJE VREME DIZAJNIRANJE I PRORAČUN PREMOSTIVNIH OBJEKATA (MOSTOVA, VIJADUKTA, NADVOŽNJAKA, PODVOŽNJAKA, PROPUSTA,..) ŽELJELI SMO PODIĆI NA VIŠI NIVO I UZ STANDARDNO PROJEKTOVANJE UKLJUČITI I ASPEKT PROMETNE SIGURNOSTI. U VEZI TOGA POČELA JE SARADNJA SA FIRMOM REKONSTRUKCIJA I TU GRAZ.

RAZVOJ NOVIH TEHNOLOGIJA I UPOTREBE NOVIH MATERIALA U GRAĐEVINARSTVU

KARBON POSTAJE SVE POPULARNIJI NA PODRUČJU SANACIJA I POJAĆANJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. ZBOG SVOJE VANREDNE ČVRSTOĆE NA ZATEZANJE U VELIKOM BROJU PRIMERA MOŽE ZAMJENITI ČELIK. U JEDNOM OD RAZVOJNIH ZADATAKA ISTRAŽIVALO SE, KAKO DUŽINA UČVRŠĆIVANJA UTIĆE NA VELIĆINU SILE, KOJA SE PUTEM LJEPLJENOG SPOJA PRENOSI NA BETONSKU PODLOGU.


PRIPREMILI SMO VIŠE UZORKA SASTAVLJENIH OD BLOKOVA BETONA (60x20x20cm) KONTROLIRANE ČVRSTOĆE I KARBONSKIH TRAKA ZALJEPLJENIH NA BETON NA RAZLIĆITIM DUŽINAMA (10, 20, 30 i 40 cm). NA KARBONSKU TRAKU SU SE NA ODREĐENA MJESTA LJEPILE MEJRNE TRAKE. BETONSKI BLOK SE FIKSIRAO U PODNOŽJE MAŠINE ZA KIDANJE, A KARBONSKA TRAKA SE FIKSIRALA U ČELJUSTI.



0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0 15 30 45 60 75 90 105 120 135

Spec

ifičn

e de

form

acije

[µm

/m]

Čas [s]

MM 2

MM 3

MM 4

MM 5

MM 6

MM - merilno mesto

VZOREC 2

SPECIFIČKE DEFORMACIJE U ZAVISNOSTI OD VREMENA

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0 5 10 15 20 25 30 35 40

5 kN10 kN15 kN20 kN25 kN30 kN35 kN40 kN41.5 kN

MM - merilno mesto Območje sidranja [cm]

MM 2 MM 10MM 9MM 8MM 7MM 6MM 5MM 4MM 3

VZOREC 2

Spec

ifičn

e de

form

acije

[µm

/m]

SPEC. DEFORMACIJE U ZAVISNOSTI OD MJERNOG MESTA I INTENZITETA ZATEZNE SILE.


UPOTREBOM MKE BILI SU VERIFIKOVANI REZULTATI MJERENJA...


... A ISTOVREMENO JE BIO RAZJAŠNJEN I PROBLEM ODLJEPLJANJA KARBONSKE TRAKE NA POČETKU LJEPLJENOG SPOJA.


NA TOM PODRUĆJU RADILO SE VIŠE PROJEKATA, POGOTOVO U ZADNJE VREME, KAD U LABORATORIJI RASPOLAŽEMO NOVIM APARATOM ZA ISTRAŽIVANJE MEHANIČKIH OSOBINA KOMPOZITNIH MATERIALA ...


...SVE INTERESANTNIJA JE KOMBINACIJA BETONA I KARBONSKIH VLAKANA, PA JE ZBOG TOGA VELIKI BROJ ZADATAKA USMJEREN NA TO PODRUČJE...

IDENTIFIKACIJA MEHANIČKIH OSOBINA KONSTRUKCIJA I STEPENA NJIHOVOG TRENUTNOG OPTEREĆENJA ZA POTREBE PROJEKTIRANJA I IZVOĐENJA SANACIJSKIH I REKONSTRUKCIJSKIH RADOVA

KOROŠKI MOST, MARIBORProjektant: MARJAN PIPENBAHERPONTING d.o.o.


KOROŠKI MOST, Rasponi: 70m + 110m + 55m = 237m


KOROŠKI MOST PREKO RIJEKE DRAVE BIO JE GRAĐEN TEHNOLOGIJOM PROSTE KONZOLNE GRAĐE. OVA TEHNOLOGIJA BILA JE DO TADA U SLOVENIJI VEĆNEKOLIKO PUTA UPOTREBLJENA...

...ALI SE KOD TOG OBJEKTA PRVI PUT RADILA PROSTA KONZOLA U RASPONU OD 70m.


ZBOG TOGA SE TADA PRVI PUT PRATILO PONAŠANJE KONSTRUKCIJE U TOKU GRAĐENJA. NAKON ZAVRŠETKA SVAKOG SEGMENTA BILE SU IZMJERENE AMBIJENTALNE VIBRACIJE. IZMJERENI SIGNALI BILI SU PRETVORENI U PRIPADAJUĆE SPEKTRE IZ KOJIH SE MOGLO IDENTIFIKOVATI JASNO VIDLJIVE VRHOVE KOJI SU PRIPADALI VLASTITIMFREKVENCIJAMA.


ISTOVREMENO SMO ZA SVAKU FAZU GRAĐENJA IZRADILI 3D FEM-MODEL, KOJI SE U GEOMETRIJI VRLO DOBRO SLAGAO SA REALNOM KONSTRUKCIJOM. ZA SVAKI DODANI SEGMENT IZRAČUNALI SMO PRVIH PET VLASTITIH FREKVENCIJA I NIHAJNIH OBLIKA.


KAKO JE RASPON KONSTRUKCIJE BIO SVE VEĆI, FREKVENCIJE SU BILE MANJE. NA DONJOJ SLICI PRIKAZANE SU RAĆUNSKE FREKVENCIJE.

10 20 30 40 50 60

5

10

15

20

A

B

C

D

E

Hz

m

USPOREĐIVANJEM RAĆUNSKIH I IZMJERENIH VLASTITIH FREKVENCIJA MOGLO SE VRLO DOBRO IDENTIFIKOVATI KOJA FREKVENCIJA PRIPADA KOJEM VIBRIRAJUĆEM OBLIKU.


0 10 20 30 40 50 60

0

2

4

6

8

A

E

m

Hz calculated values neglecting soil-structure interaction

calculated values considering soil-structure interaction

measured values


NA PRETHODNOM SLAJDU SA CRVENOM LINIJOM SU OZNAĆENI REZULTATI DOBIVENI NA MODELU, KOD KOJEG JE UVAŽAVAN EFEKAT INTERAKCIJE OBJEKAT - TLO. TAJ JE EFEKAT SIMULIRAN PODMETANJEM BLOKA IZ ELASTIČKOG MATERIALA ISPOD KONSTRUKCIJE...


JEDAN OD INTERESANTNIH ZADATAKA NA TOM PODRUČJU JE RJEŠAVANJE PROBLEMA TRANSPORTA TERETA, KOJI SU DALEKO TEŽI OD ONIH NA KOJE SU PROJEKTOVANI PREMOSTITVENI OBJEKTI. JEDNA OD VEĆIH AKCIJA JAĆANJA I ISPITIVANJA OBJEKATA U SLOVENIJI JE BILA 1999. GODINE, KAD JE U NUKLEARKI TREBALO PROMJENITI PAROGENERATORE...


KOMPOZICIJA VUĆNIH VOZILA I TERETA IMALA JE 800 TONA, A NA SVOM PUTU OD KOPRA DO KRŠKOG TREBALA JE PREĆI PREKO VIŠE OD 50 MOSTOVA I VIJADUKTA, KOJE JE BILO POTREBNO ISPITATI NA POVEĆANJE OPTEREĆENJA...


...I VEĆINU OD NJIH POJAČATI A NEKE OD NJIH KOMPLETNO PODUPRIJETI...


...JEDAN OD TAKVIH BIO JE VIADUKT PONIKVE, KOJI SE NALAZIO U VRLO LOŠEM STANJU I BIO JE NAJVEĆI PROBLEM NA CJELKUPNOJ TRASI TRANSPORTA...


ZA VREME, KAD SE PRIPREMAO PROJEKAT PODUPIRANJA, IZRAĐENA SU BILA DETALJNA MJERENJA PONAŠAJA KONSTRUKCIJE ...


... URAĐENI SU BILI DETALJNI TESTOVI OPTEREĆENJA ...


... I NA KRAJU SE MJERENJEM PRATILO PONAŠANJE KONSTRUKCIJE, KAD JE TRANSPORT PRELAZIO PREKO NJE.


Prjevoz parogeneratora preko viadukta Ponikve: Vertikalna pomjeranja uzdž sredine desne ivice konstrukcije

-10

-9

-8

-7

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

0 30 60 90 120 150 180 210 240

vreme [s]

pomj

eran

je [m

m]

Sredina raspona polja BSredina raspona polja CSredina raspona polja DSredina raspona polja E

PROVJERE NOSIVOSTI, DEFORMACIJA I NAPONA KOD PROBNIH OPTEREĆENJA PREMOSTITVENIH OBJEKATA

KOD PROBNIH OPTEREĆENJA VRŠE SE MJERENJA POMERANJA I DEFORMACIJA KONSTRUKCIJE POUZROKOVANI POZNATIM OPTEREĆENJEM. VRŠE SE I MJERENJA DINAMIČKOG ODZIVA KONSTRUKCIJE NA VOŽNJU, KOĆENJE I DRUGE MANEVRE TESTNIH VOZILA NA OBJEKTU. REZULTATI MJERENJA UVJEK SE USPOREĐIVAJU SA RAĆUNSKIM REZULTATIMA, ZBOG TOGA JE ZNAČAJNO, DA JE MODEL KONSTRUKCIJE PO SVOM PONAŠANJU ŠTO BLIŽE ORIGINALU. AKO JE SA KONSTRUKCIJOM SVE UREDU, IZMJERENA POMERANJA I DEFORMACIJE KOD OPTEREČENJA SU UVJEK MANJE ILI JEDNAKE RAĆUNSKIM, A TRAJNE DEFORMACIJE SU BLIZU NULE.

U POSLEDNJIH 10 GODINA IZVRŠILI SMO PROBNA OPTEREĆENJA I DRUGA MJERENJA NA VIŠE OD 200 PREMOSTIVNIH I DRUGIH OBJEKATA, A KOD NEKIH OD NJIH SUDJELOVALI SMO I KOD PROJEKTIRANJA, DETALJNIH STUDIJA IPRORAČUNA...

NEKOLIKO OD NJIH PRIKAZANO JE NA SLEDEĆIM SLAJDOVIMA.


VIJADUKT “LEŠNICA” U ORMOŽU – projekat: PONTING d.o.o.


VIJADUKT “LEŠNICA” U ORMOŽU – MJERENJA ZA VREME PROBNOG OPTEREĆENJA


VIJADUKT “TRŽIŠKA BISTRICA” – projekat: PONTING d.o.o.


VIJADUKT “TRŽIŠKA BISTRICA” –MJERENJA ZA VREME PROBNOG OPTEREĆENJA


MOST PREKO RJEKE SAVINJE U MOZIRJU – projekat: PONTING d.o.o.


MOST PREKO RJEKE SAVINJE U MOZIRJU – MJERENJA ZA VREME PROBNOG OPTEREĆENJA


GALERIJA “STUDENCI” U MARIBORU - projekat: PONTING d.o.o.


MOST PREKO RJEKE MURE - projekat: PONTING d.o.o.


RASKRŠĆE “MALENCE” – LJUBLJANA - projekat: PONTING d.o.o.


VIJADUKT “CRNI KAL” - projekat: PONTING d.o.o.


MOST “MILLENNIUM” U PODGORICI - projekat: PONTING d.o.o.


MOST “MILLENNIUM” – MODEL I PRORAČUN PILONA

VIJADUKT “CRNI KAL”raspon 1065m, visina 95m – projekt: PONTING d.o.o.

POSLE DETALJNE ANALIZE MEHANIČKIH OSOBINA TLA, KLIMATSKIH UVJETA, KONFIGURACIJE TERENA I OČEKIVANE JAKOSTI POTENCIJALNIH ZEMLJOTRESA JE PROJEKTANT MARJAN PIPENBAHER ZAJEDNO SA TIMOM VRHUNSKIH GRAĐEVINSKIH INŽENJERA ZAPOSLENIH U NJEGOVOM INŽENJERSKOM BIROU PONTING d.o.o. I VANJSKIM SURADNICIMA SA FIRME PCE d.o.o., GRAĐEVINSKOG I DRUGIH FAKULTETA POČEO RAZVIJATI ZAMISAO O NAJVEĆEM VIJADUKTU NA PODRUČJU SLOVENIJE. ZA IZRADU TAKO ZAHTJEVNOG PROJEKTA SU BILA POTREBNA PORED VRHUNSKOG TEORETSKOG ZNANJA IZ OBLASTI GRAĐEVINARSTVA, MATEMATIKE, MEHANIKE I KONSTRUKCIJA I DUGOGODIŠNJA ISKUSTVA IZ OBLASTI TEHNOLOGIJE GRAĐENJA, TEHNOLOGIJE MJERENJA I IDENTIFIKACIJE.

POZICIJA VIJADUKTA NA DIONICI AVTOPUTA KLANEC - ANKARAN

IZRAĐENE SU BILE 3D KOMPJUTORSKE SIMULACIJE VIJADUKTA, KOJE SU BILE UKLJUĆENE U SNIMKE TERENA, KAKO BI MOGLI DOBITI REALNU PREDSTAVU IZGLEDA OBJEKTA U ZAVRŠENOM STANJU.

IZRAĐENI SU BILI DETAJLNI NACRTI ZA SVAKI DIO KONSTRUKCIJE ZA SVE FAZE GRAĐENJA ZAJEDNO SA STUDIJAMA TEHNOLOGIJE.

U FAZI KONKURSA BILE SU IZRAĐENE I MAKETE CJELOG OBJEKTA I POJEDINIH DJELOVA NOSEĆE KONSTRUKCIJE.

IRAĐENI SU BILI DETAJLNI STATIČKI PRORAČUNI I ANALIZE NAPONSKOG I DEFORMACIJSKOG STANJA ZA SVE MOGUĆE KOMBINACIJE OPTEREĆENJA.

POSEBNA PAŽNJA JE BILA USMJERENA U ANALIZU DINAMIČKOG PONAŠANJA KONSTRUKCIJE U KRITIČKIM FAZAMA GRAĐENJA.

PRELIMINARNO JE BILA IZRAĐENA ANALIZA UTICAJA VJETRA NA OBJEKAT I VOZILA NA NJEMU.

IZ VELIĆINE ISKOPA ZA TEMELJ JEDNOG STUBA VIJADUKTA MOŽE SE VIDJETI KAKVE SU DIMENZIJE OBJEKTA.

NAKON TOGA SE VRŠILA PRIPREMA ARMATURE I POSTUPNO BETONIRANJE DONJE PLOĆE, STJENA I GORNJE PLOĆE TEMELJA.

PRE NEGO ŠTO SE VRŠILA BETONAŽA GORNJE PLOĆE, UGRAĐENI SU BILI SENZORI ZA MJERENJE TEMPERATURE BETONA PRILIKOM HIDRATACIJE.

DOBILI SMO VRLO INTERESANTNE REZULTATE. TEMPERATURA BETONA JE POSTIGLA 62°C. POSLE 14 DANA 2m ISPOD POVRŠINE JOŠ JE UVJEK BILO 48°C.

TEMPERATURA BETONA TEMELJNE PLOŠČE STEBRA 5 - PRVIH 14 DNI

15.00

20.00

25.00

30.00

35.00

40.00

45.00

50.00

55.00

60.00

65.00

0 24 48 72 96 120 144 168 192 216 240 264 288 312 336 360

ČAS [h]

tem

pera

tura

[°C

]

temperatura v globini 280cm





zunanja temperatura

POSLE ZAVRŠAVANJA TEMELJA, POČELA JE GRAĐA STUBOVA.

JER SMO ŽELJELI PRATITI PORAST NAPONA U PODNOŽJU STUBOVA, NA UZDUŽNU ARMATURU LJEPILI SMO MJERNE TRAKE.

ZA GRAĐU STUBOVA UPOTREBLJAVALE SU SE POSEBNO KONSTRUISANE OPLATE I SKELE, KOJE SE POMOĆU HIDRAULIKE MOGU SAME PENJATI.

DIZALICE SU RASLE ZAJEDNO SA STUBOVIMA, PA SU ZBOG VISINE I VJETRA TREBALE BITI FIKSIRANE NA NJIH.

GDE SE STUBOVI CJEPE NA DVA KRAKA ZBOG VELIKIH OPTEREĆENJA DEBLJINA VEZNE PLOĆE IZNOSI 3.0m.

KAD SE POČELA GRADITI PREKLADNA KONSTRUKCIJA, VIJADUKT JE POČEO POLAKO DOBIVATI KONAČNI IZGLED.

DETAJLNJIJI POGLED NA PROSTOKONZOLNU GRAĐU.

JEDAN NAJLEPŠIH POGLEDA NA GRADILIŠTE VIADUKTA - 17. FEBRUAR 2004 U JUTARANJM SATIMA.

PORED TOGA, ŠTO JE VIADUKT CRNI KAL NAJDUŽI, NAJVEČI I NAJVIŠI OD SVEGA, ŠTO JE DO SADA SAGRAĐENO U SLOVENIJI, IMA JOŠ NEŠTO, ŠTO DO SADA JOŠ NIJE BILO VIĐENO U TAKVOM OBLIKU – ZAŠTITNU OGRADU OD VJETRA.

DA BI UTVRDILI EFIKASNOST, POUZDANOST I ČVRSTOĆU ZAŠTITNE OGRADE, JE BILO IZVEDENO DETALJNO TESTIRANJE U UVJETIMA, KOJI SU JOŠ GORI OD ONIH, KOJI SE U REALNOSTI MOGU DESITI. TO JE BILO MOGOČE SAMO U DOVOLJNO VELIKOM VJETARNOM KANALU, GDE BI MOGLI PORED OPTEREĆENJA VJETROM SIMULIRATI I NAJNEUGODNIJE KLIMATSKE UVJETE. JEDINI VAZDUŠNI KANAL TAKVIH DIMENZIJA I MOGUĆNOSTI U EUROPI NALAZI SE U BEČU, A UPOTREBLJAVA SE UGLAVNOM ZA TESTIRANJE ŽELJEZNIČKIH KOMPOZICIJA.

U TAKVIM UVJETIMA SMO TESTIRALI JEDAN SEGMENT ZAŠTITNE OGRADE U PRIRODNOJ VELIĆINI.

NA SVE VITALNE DJELOVE OGRADE NALJEPILI SMO MJERNE TRAKE I PRIČVRSTILI INDUKTIVNE MJERAČE POMAKA. TAKO JE BILO MOGUĆE ZA CJELO VRJEME OPTEREĆENJA PRATITI PONAŠANJE KONSTRUKCIJE.

DO BRZINE VJETRA 108 km/h MOGLI SMO SE ZADŽRAVATI U VJETARNOM KANALU IN U ŽIVO TESTIRATI, KAKO OGRADA ŠTITI OD VJETRA.

KAD JE BRZINA VJETRA NARASLA, ZBIVANJE U ZRAČNOM KANALU MOGLO SE PRATITI JOŠ SAMO PREKO KAMERE NA EKRANU U KONTROLNOJ SOBI ILI PREKO MJERSKOG SISTEMA NA EKRANU KOMPJUTORA.

ZA DIO ZAŠTITNE OGRADE, KOJI JE BIO TESTIRAN U ZRAČNOM KANALU, IZRAĐEN JE BIO I KOMPJUTORSKI MODEL.

MODEL OGRADE BIO JE STAVLJEN U MODEL ZRAČNOGNOG KANALA, GDE SU BILE POMOĆU PROGRAMA ZA CFD ANALIZU SIMULIRANE RAZMJERE U KOJIMA SE VRŠIO EKSPERIMENT.

IZRAĐEN JE BIO PRORAČUN BRZINE STRUJANJA I PRITISKA VAZDUHA U NEPOSREDNOJ BLIZINI OGRADE.

SRUJANJE VAZDUHA OKO OGRADE DOBRO SE VIDI NA SIMULACIJI.

SA RAČUNSKIM PRITISCIMA, OPTERETILI SMO POJEDINE DJELOVE MODELA OGRADE. SLAGANJE RAČUNSKIH I EKSPERIMENTALNIH REZULTATA JE BILO ODLIČNO. NAŠI RAČUNI SU DAKLE BILI DOVOLJNO TAČNI, DA SMO MOGLI VJEROVATI REZULTIMA SIMULACIJE UTICAJA VJETRA NA REALNU KONSTRUKCIJU.

MODELIRALI SMO SEGMENT VIJADUKTA SA OGRADOM...

... I SIMULIRALI STRUJANJE VAZDUHA OKO PRESJEKA VIJADUKTA.

MODELIRALI SMO I VIŠE POZICIJA VOZILA NA SEGMENTU VIJADUKTA SA PROTIVJETRNOM OGRADOM...

... I SIMULIRALI STRUJANJE VAZDUHA OKO PRESJEKA VIJADUKTA I ZA OVE PRIJMERE.

POTOM OVIH ANALIZA DOBILI SMO RASPODJELU VAZDUŠNIH PRITISAKA PO OBIMU VOZILA. VRJEDNOSTI ODGOVARAJU RAZMJERAMA KOD BOČNOG VJETRA OD 140km/h.

-1500

-1000

-500

0

500

1000

1500

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

položaj na obimu obzirom na donju desnu ivicu vozila [m]

rela

tivni

prit

isci

[Pa]

-1500

-1000

-500

0

500

1000

1500

pritisci - sa ogradompritisci - bez ograde

donja strana vozila ljevi bok vozila desni bok vozilagornja strana vozila

U SLUČAJU, KAD JE VIADUKT BEZ ZAŠTITNE OGRADE, BI VJETAR SA STRANE BRZINE OD 140km/h MOGAO DA DESTABILIZIRA AUTOBUS ILI SLIČNO VISOKO VOZILO VEĆ KADA BI NJEGOVA BRZINA IZNOSILA SAMO 60km/h.

U SLUČAJU SA MONTIRANOM ZAŠTITNOM OGRADOM, VJETAR SA STRANE BRZINE OD 140km/h NE MOŽE DESTABILIZIRATI AUTOBUSA ILI SLIČNO VISOKOG VOZILA NI U SLUĆAJU, KAD BI NJEGOVA BRZINA IZNOSILA 80km/h. VJETAR UTIČE NA KRETANJE VOZILA, ALI UZ NORMALNU REAKCIJU ŠOFERA ONO MOŽE NORMALNO NASTAVITI VOŽNJU PO SVOM PROMETNOM PASU.

I KOD VIJADUKTA “CRNI KAL” POSLE ZAVRŠETKA GRAĐEVINSKIH RADOVA TREBALO JE IZVESTI PROBNO OPTEREĆENJE. ZBOG NJEGOVIH DIMENZIJA TO JE BIO VEOMA ZAHTJEVAN PODUHVAT. VEĆ POTREBAN BROJ TESTNIH KAMIONA GOVORI O TOME, KAKVE SU DIMENZIJE I NOSIVOST OVOG OBJEKTA (48 KAMIONA SVAKI PO 27 TONA, UKUPNO 1296 TONA). KONSTRUKCIJU SMO TESTIRALI TRI DANA OD ZORE DO MRAKA, A PRIPREME NA TESTIRANJE TRAJALE SU 18 DANA.

POMERANJA KONSTRUKCIJE V SREDINI POJEDINIH RASPONA, I U DRUGIM MJERNIM TAČKAMA NA DONJOJ STRANI PREKLADNE KONSTRUKCIJE MJERILI SMO PRECIZNIM GEODETSKIM INSTRUMENTIMA...

ZBOG TOGA SU MJERNE TAČKE, U KOJIM SMO ŽELJELI IZMERITI POMERANJA, TREBALE BITI OPREMLJENE SA SPECIALNIM REFLEKTIVNIM METAMA ...

OVE METE SU BILE ZALEPLJENE VEĆ U MJESECU APRILU, KAD JE SA POSEBNIM VOZILOM BIO PREGLEDAN KVALITET BETONA NA DONJOJ STRANI KONSTRUKCIJE...

U UNUTRAŠNJOSTI VIJADUKTA BILE SU MJERENE SPECIFIČKE DEFORMACIJE NA 40 MJERSKIH MJESTA U SVAKOJ OD PREKLADNIH KONSTRUKCIJA...

TO JE ZAHTJEVALO VRLO PRECIZNU OBRADU POVRŠINE BETONA PRE LJEPLJENJA MJERNIH TRAKA...

U SVAKOJ OD PREKLADNIH KONSTRUKCIJA SVIH 40 MJERNIH MJESTA BILO JE POVE-ZANIH SA 2km KABLOVA, KOJI SO BILI PRIKLJUČENI NA MEJRSKI INSTRUMENT...

ZA MJERENJA DINAMIČKOG ODZIVA KONSTRUKCIJE SU BILI PORED MJERNIH TRAKA UPOTREBLJENI AKCELEROMETRI I LASERSKI MJERNI SISTEMI ...

SURADNICI SU U BRINULI O TOME, DA JE BILO SVIH 48 TESTNIH VOZILAUVJEK NA PRAVILNIM POZICIJAMA ...

VEČ NEKOLIKO DANA NAKON USPJEŠNOG TESTIRANJA VIJADUKT JE PUŠTEN U PROMET...

U SKLOPU CEREMONIJE OTVARANJA BILO JE I AKROBATSKIH TAČAKA...

PRVA VOŽNJA PREKO OBJEKTA...

... PODUZEĆA, KOJA SU GRADILA VIJADUKT CRNI KAL.

SUDJELOVALI SMO I KOD TESTIRANJA PROTOTIPA AERODROMSKOG AUTOBUSA, KOJI JE BIO IZRAĐEN U TVORNICI VOZILA U MARIBORU

MJERNE TRAKE I ROZETE BILE SU ZALJEPLJENE NA SVIM KRITIČKIM MJESTIMA (POGLED S DESNE STRANE)

MJERNE TRAKE I ROZETE BILE SU ZALJEPLJENE NA SVIM KRITIČKIM MJESTIMA (POGLED S LJEVE STRANE)

MJERNA MESTA PRE NANOSA ZAŠTITE I TAPECIRANJA

OPTEREĆENJE SA VREĆAMA PJESKA I BAČVAMA VODE (UKUPNO DEVET TONA)

MJERENJE PRILIKOM VOŽNJE

PRVA VOŽNJA PROTOTIPA

HVALA NA PAŽNJI!

PITANJA?

Documents

KAKO JE NASTAJAL VIADUKT ČRNI KAL