Ovo je primjer pravog kvalitetnog sjemena stevie:

Sjeme mora biti crno, ne smije biti bijelo , zeleno ili sivo-uto. Moe biti takvih raznih boja ali tada se klijavost sjemena rapidno smanjuje. Slika nie govori o postotku klijavosti s obzirom na boje, te da li je sjemenka prekrivena zemljom ili nije.

Za dobru klijavost zgodno je koristiti supstrat dobre vododrnosti,povoljnog odnosa pora za vodu i zrak te sadraja osnovnih hranjivih tvari dovoljnih za nesmetan rast i razvoj presadnica. Supstrati koji se koriste za kontejnerski uzgoj presadnica su sterilizirani pregrijanom vodenom parom tako da ne sadre tetne mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati polijeganje presadnica, nemaju u sebi sjemenke korova sposobne da prokliju kao ni jaja odnosno liinke tetnika koji bi mogli napraviti tete na mladim biljkama. Na naem se tritu nalaze uglavnom supstrati njemakog porijekla

trgovakih marki Klasmann, Brill i Stender, relativno ujednaenog sastava i visoke kvalitete. Isporuuju se u pakiranjima od 80 litara to je dovoljno za punjenje 15 kontejnera sa 104 sjetvenih mjesta volumena 50 ml.

Imate supstrat, imate sjeme i sad to treba spojiti.

Mali trkovi koji ivot znae : - temperatura - vaan faktor, steviji treba dosta da proklije, cca 24-29 C i to odravati konstantno dok ne proklije. - stavite sjeme na par sati u vodu iste temperature da malo nabubri (malo pomae ali ne previe) - nije nuno, ali trebalo bi napraviti: sjeme pripremiti za sijanje. Onaj gornji dio sjemena (pakus) odstranite, navodno oduzima energiju sjemenu da proklije. (To su ove sitne dlaice naglaene cvenom bojom na slici.)

Kad ste sjeme pripremili, moete ga sijati na vie naina. Jedan nain je da recimo u odreenu posudu ili sanduk jednostavno stavite 2-3 centimetra supstrata, i sjeme posijete u male kanalie koje ste napravili nekim pomagalom, tankom granicom ili malom letvicom. I na kraju po sjemenu samo malo posolite supstrata tek toliko da prekrije sjeme, te fino lagano sve zalijete vodom.

Kad sanduk pokrijete foliom, temperatura naglo raste ako sunce ima direktan pristup. Dobro pipazite na taj detalj. Na slici je vidljiva temperatura 30 C, to je navia granica. Jednostavno sanduk stavite u hlad i rijeen problem.

Drugi od naina je da u male teglice stavite supstrat, te sjeme samo malo popikate u supstrat koji ste prije toga rukom malo natisnuli, zalijete vodom, te teglicu prekrijete folijom da zadrava toplinu i vlagu.

Pazite da sjeme ne zalijevate previe jer bi moglo istrunuti, pojaviti se pljesan. I naravno, na foliji napravite rupice za zrak :-) Jako dobro bi bilo da moete kontrolirati temperaturu tla pomou grijanih stolova :-)

Stevia je ajmo re malo zeznuta za klijanje. Postupak je slian kao i kod sjemenki rajice. Ako se ne elite zezati sa supstratima, postoji i ovaj nain: U deci vode razrijedite nekoliko kapljica hydrogen peroxida :-) Na dno alice stavite toaletni papir i lagano ga navlaite otopinom, zatim stavite nekoliko sjemenki i jo jedan papir sa kojim pokrijete sjeme. Znai, izmeu dva toaletna papira koji zadravaju vlagu nalazi se sjeme stevie. Temperatura za klijanje je poznata. Jo nam fali svjetlo. Usmjerite jednu arulju prema sjemenu, pazite na razmak tako da odravate dobru temperaturu za klijavost. Svjetlo odravajte 24 sata i tako 3 tjedna nakon sijanja. Tada prelazite na sistem 14 sati svjetlo, a ostalo mrak.

Umjesto toalet papira moete koristiti i filter za kavu. Prvo ga namoite u toj otopini, zatim ga istisnete da nije previe mokar, ve da je samo vlaan. Poanta cijele ove prie je da sjeme ima dovoljnu vlanost, a ne smije plivati u toj tekuini.

Sjeme " Stevia Rebaudiana Bertoni "

Sjeme stevie mora uvijek biti svjee, i ne tretirano kemikalijama koje rapidno smanjuju klijavost.

1 gram sadri cca 2800 do 3000 sjemena. Idelani uvjeti za klijavost su temperatura od 24-29 C; Ph zemlje 6.5-7.5. ; Dobro pripremljena zemlja. Opis u Kategoriji Stevia Uzgoj. Idealna zemlja je CRVENICA, sa malim dodatkom pijeska, i ono to stevia dobro prihvaa je prirodno domae gnojivo. Po pravilima sjeme se ne smije pokrivati zemljom, jer sjemenu treba suneva svjetlost za klijanje.

Trik: Stavite sjeme 2-3 sata u vodu, da malo nabubri, poveavate postotak klijavosti i lake ga je prebrati :)

Iz mog iskustva dobra klijavost je i u obinoj crnoj zemlji za cvijee ak i pokriveno sjeme sa zemljom. Obavezno sjemenu dati sunevu svjetlost, moete experimetirati sa lampama ali ne garantiramo za klijavost.

Postotak kijavosti ovisi o svim navedem uvjetima.

NAPOMENA: Sjeme obaveznu uvati u hladnjaku na temperaturi od cca 4 C http://www.steviahr.com/index.php?option=com_content&view=category&id=36&Itemid=64 Stevija se moe kupiti u nekoliko razliitih oblika (najuobiajenije su u obliku pudera ili tekuine) a dobiva se iz listova istoimene biljke stevije (Stevia rebaudiana) za koje je karakteristino da su izuzetno slatki te da ne posjeduju niti jednu kaloriju.

Budui da ne posjeduje energetske vrijednosti, niti pobuuje luenje inzulina, stevija je idealan sastojak raznih redukcijskih dijeta. Zaudo 300 je puta slaa od eera, a posjeduje i antibakterijska

svojstva, te je se bez straha moe koristiti u jelima koja se pripremaju djeci - ne izaziva hiperaktivnost i karijes. Ova divna biljka postala je zato trn u oku proizvoaima umjetnih sladila. Pogledajte samo etiri prednosti koje e vam doarati njene vrijednosti.

1. Mravljenje Kod pretilih ljudi esto postoji defekt koji nastaje izmeu eluca i hipofize koji spreava da informacija o sitosti doe od eluca do mozga. Prema nekim istraivanjima stevija korigira taj poremeaj, te je upravo stoga idealan sastojak u programima mravljenja. Mravjeti znai troiti vie kalorija nego to unosimo u organizam. Na putu prema redukciji kalorija stevija se namee kao savreno rjeenje, obzirom da ne posjeduje ba nikakvu energetsku vrijednost (0 kalorija) za razliku od eera (dvije liice eera nose 50 kalorija). Takoer, stevija je zasluna za odravanje optimalne koliine eera u krvi, to je vrlo bitna stavka kod odravanja ne samo zdravlja ve i optimalne tjelesne teine. 2. Oralna higijena Ukljuivanje stevije u svakodnevnu prehranu, i to kao zamjenu za rafinirani eer, uiniti e uda za vau dentalnu higijenu. Stevija inhibira rast i reprodukciju oralnih bakterija i drugih zaraznih organizama. Redovnim koritenjem stevije kao vodice za usta ili koritenjem paste za zube kojoj je dodana stevija smanjuju se problemi sa krvarenjem desni. Stevija ne uzrokuje karijes i sve je ei sastojak zubnih pasti. 3. Krvni tlak Ne samo eer, ve i fruktoza, opasni su neprijatelji osobama koje pate od visokog krvnog tlaka. Dovoljno je izbaciti uporabu rafiniranog eera te prestati piti slatka pia, a na dnevnoj bazi ukljuiti steviju u va jelovnik, i opasnost od visokog krvnog tlaka biti e drastino smanjenja. 4. eer u krvi Jednako kao to sniava povieni krvni tlak, stevija i smanjuje koliinu eera u krvi. Zbog lagano gorkastog okusa, na steviju se treba naviknuti. No jo je puno pozitivnih djelovanja ove super biljke (osteoporoze, tenzije miia, smirivanja, stimulacije guterae i jetre, poboljava rad bubrega, lijeenje konih bolesti...) zbog kojih biste trebali razmisliti o tome da ukljuite steviju u vau svakodnevnu prehranu.

STA JE STEVIA?UPOZNAJTE OVU LEKOVITU BILJKU SA SLATKIM LISTOVIMA!

Stevia je jedna juzno-americka koja je jedinstvena po njenim slatkim listovima. Ljudi koji su ziveli u toj oblasti gde ona raste, brzo su otkrili ovu njenu jedinstvenu osobinu i i vest se brzo sirila u vezi ove male biljke. Ovo se desilo pre mnogo decenija, ali Stevia je i danas popularni zasladjivac po celom svetu. Njen ekstrakt je posle Azije i u Australiji i Americi dobio zeleno svetlo da se koristi kao zasladjivac, i zbog toga ga svaki dan sve vise njih koristi. Iz biljke se pravi prah, sirup, tableta i mleveno lisce. U zavisnosti od uslova gajenja, tehnologije vadjenja i pravljenja proizvoda i njen ukus se razlikuje, ima proizvod koji je 30 puta sladji od secera a postoji i takav koji je 300 puta sladji.

Stevia ekstrakti nisu samo ekonomicni vec se i sastoje od prirodnih sastojaka prave se iz delova Stevia biljke, bez dodataka vestackih sastojaka. Ljudsko telo ne iskoristava slatke komponente (Steviol Glycosid), zbog toga se ne stvara unos kalorija. Ekstrakti Stevie su bez kalorija, zbog toga jemozemo koristiti tokom bilo koje dijete, tj ne uticu na nivo secera u krvi, zbog toga i dijabeticari mogu da kuvaju, peku sa njom. Danas se vec ne koristi samo u moderni domacinstvima vec i u prehrambenim industrijama. Koristi se za zasladjivanje sokova, zvakacih guma bez secera, jogurta, kiselisa, kolaca....

Prednost Stevie za razliku od vestackih zasladjivaca je da ne sardzi kalorije, indeks glukoze je 0 i njeni molekuli do 198 stepeniC zadrzavaju sladak ukus. Ovako mozete slobodno da kuvate, pecete sa njenim ekstraktom, na radost cele porodice. :-)

HOCE LI SE MENI SVIDETI STEVIA? HOCE LI MI PORODICA OSETITI RAZLIKU AKO ZAMENIM SECERNU TRSKU SA NJOM ?Pitanja su potpuno legitimna. Da biste znali odgovor na prvo pitanje morate svakako da isprobate ekstrakt Stevie. Za testiranje preporucujem Stevia Fluid Novu ili Crysa Novu. Ova dva ekstrakta imaju najblizi ukus seceru. Kod prvog koriscenja pozeljno je kolicinu secera u receptu prepoloviti u mislima, i 50% secera zameniti sa Steviom. Kad sledeci put budete pravili onda malo povecate kolicinu stevie na recimo 60% ili 70%, a posle opet malo povecate-sve dok ne zamenite secer.

Ako postepeno budete dodavali Steviu onda ni porodica nece primetiti promenu, i lakse ce prihvatiti ovu vasu promenu. :-)

STA AKO NAM SE NE SVIDI EKSTRAKT ?Neki kupci bi odmah da probaju najjednostavniji, najprirodniji ekstrakt. Oni biraju mlevenu Steviu. Iako ona prolazi samo kroz poroces mlevenja i ne dodiruje se sa drugim stvarima (npr. Vodom...) ovaj ekstrakt ima najvise ukus lekovite biljke. Onom ko podeli samnom misli, zasto je izabrao dati proizvod, njima uvek kazem. Mlevenu Steviu preporucujem iskusnim korisnicima.Oni koji sad pocinju da koriste Steviu njima vredi da probaju sa slabijim ekstraktima kao sto je Stevia Fluid Nova (sirup), koji je lak za ucenje i koriscenje i ima prijatan ukus. Ako osetite Stevia ekstraktu malo drugaciji ukus od secera onda dodajte uobicajni zasladjivac koji ste koristili. ( Ako se stevia pomesa sa drugim zasladjivacima onda gubi karakteristicni ukus i postaje sladak.) Po gore napisanom polako zamenite stari zasladjivac- po koracima.

STA VREDI ZNATI O STEVIJI?Skoro svaka hrana, napitak moze da se spremi sa njenim ekstraktom. Karamel se ne moze praviti sa njom, jer se Stevia ne karamelise. Kolacima, testima dodajte na vrh noza malo soda bikarbone+prasak za pecivo, ovako ce testo da se digne isto kao da ste dodali secer. Ekstrakti Stevie zadrzavaju sladak ukus do 198 stepeni C ( vestacki zasladjivaci samo do 70-80 stepeni C) Stevia u mlecnim proizvodima ili vocnim kolacima daje veoma prijatan ukus. (Mlecni secer i vocni secer stupa u reakciju sa steviom, kao drugi seceri, i zbog toga Stevia postaje jos sladja)

STEVIA.... Bez kalorija. Skroz prirodna. Moze da se kuva i pece sa njom. Nije otrovna. Dobro utice na stomacne tegobe.

Pomaze kod smanjenja kiselina u stomaku. Zahvaljujuci antibakterijskom dejstvu neki ekstrakti imaju anti upalni efekat. Pogledajte nase proizvode klikom OVDE, i isprobajte ekstrakte Stevie. :-)

Stevija

StevijaDatum: 19.04.2010. Kategorija:

Povrtlarstvo Uzgoj stevije

Stevija (Stevia

rebaudiana

BERTONI)

je viegodinji

zeljasti

grm iz

porodice glavoika (Asteraceae), koji moe narasti i do 1 m u visinu. Unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, naravno, Stevia rebaudiana koja za razliku od ostalih vrsta iz navedenog roda sadri znaajne koliine slatkih glikozida.

Listovi stevije su dugi oko 5 cm, a iroki oko 2 cm. Svjee lie stevije ima ugodan slatki okus

zbog glikozida steviozida, iji je ekstrakt 200 do 300 puta slai od eera. Posueno lie stevije je oko 40 puta slae od eera. U listovima stevije nalazi se osam razliitih glukozida, a najznaajniji su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o nainu uzgoja i sorti nalaze u liu u razliitim postocima i o tome ovisi koliko e biti slatki.

Izgled stevije u cvatnji

Primjena stevijePrema novijim svjetskim istraivanjima stevija ima irok spektar primjene i moe se koristiti u:

o o o o o

u proizvodnji sladoleda, keksa i kolaa jer stevija ostaje stabilna i na 200 C salatama, jelima od sira, tjesteninama, itd. juhama, umacima, raznim predjelima u konzerviranju povra i voa umjesto eera, jer ne fermentira.

Ljekovito djelovanje stevijeodlina je za dijabetiare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad guterae (stvara se vie inzulina posueno lie stevije se moe koristiti kao zaslaiva i dodatak u razliitim mjeavinama ajeva, kave, mlijeka, kakaa, vonim sokovima i ostalim piima

o o o o o o o o o o o o o

osueno lie stevije kao dodatak hrani poboljava probavu i ima vanu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu redovitim koritenjem stevije pospjeuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina loeg kolesterola (LDL-a) i razina glukoze u krvi stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0 uestalim koritenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospjeuje se prokrvljenost (mikrocirkulacija krvi) u cijelom tijelu poboljava funkciju miokarda stevija ima antiseptiko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za vakanje) jaa regeneracijske procese u organizmu neutralizira toksine i pospjeuje njihovo izluivanje iz organizma (ukljuujui i radionukleide) usklauje rad endokrinih lijezda stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti koe (kupke za ienje koe) koritenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i puenju, itd. Generalna preporuka o doziranju pri koritenju stevije je od 3-5 mg/kg/tt (tjelesne teine), ovisno o tome radi li se o istom ekstraktu stevije (doraeno) ili samo o prirodno samljevenom suhom liu. Kvalitetno uzgojena stevija bi mogla stvoriti novu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu. Teite naih istraivanja bilo je tehnoloke prirode, odnosno stvaranje preduvjeta za bre irenje stevije, a to je proizvodnja sjemena, kvalitetnih reznica i ispitivanje tehnologije uzgoja. Poznato je iz literaturnih navoda da je stevija viegodinja biljka, kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne sputa ispod nule. U protivnom, potrebno je biljke zatititi od niskih temperatura ili unijeti u zatieni prostor. Biljka se moe kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon ega je potrebno obnoviti nasad. Prvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka moe vrlo kvalitetno uzgajati i u kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, jer je dala mnogo kvalitetnog lia po stabljici, a organoleptika testiranja su pokazala visoki postotak steviozida u liu. Suenjem i mljevenjem lia dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i postojane zelene boje. Steviju je mogue koristiti na taj nain, kao i isti ekstrakt, ali se moe napraviti i vodena otopina.

Uzgoj stevijeSjetva sadnja

Stevija se moe uzgajati iz sjemena (sjeme - presadnica - sadnja) ili iz reznica. Koju od tih dviju mogunosti izabrati, ovisi o fi nancijskim mogunostima, odnosno logistici (zatieni prostori, laboratoriji i sl.). Sjeme se sije u zatieni prostor i nakon 50-ak dana mala biljka stevije se moe presaditi u plastini loni promjera 10 cm. U naim klimatskim uvjetima biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada proe opasnost od pojave kasnog mraza.

Razmaci sadnje ovise o klimatskim uvjetima, pokrivanju i nainu sadnje, a kreu se od 70 cm x 30 cm ime se postie sklop od 4-5 b/m2.

Tlo Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postiu na pjeskovito-ilovastim tlima. Najvanije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadrava oko korijena jer moe doi do truljenja. Na tekim tlima treba unijeti dosta organske mase ime e se omoguiti dobar vodozrani reim

u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.

Gnojidba Stevija ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na druge povrtne je kulture. gnojiti i Preporuuje kvalitetnim tlu.

se gnojidba kompostom,

organskim

gnojivima s malim ako

postotkom se

duika. radi

Poeljno o

pogotovo

teem

Natapanje Stevija U ne podnosi vruim konstantnu suu, pa je ovisno o klimatu potrebno biljku povremeno u natapanje. stanju.

iznimno

ljetima natapanje u razmacima 3-5

dana

odrava

najboljem

Kontrola

korova

Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je poeljno pokrivanje (crnim PE folijama) ili povremeno mehaniko uklanjanje korova, ali treba paziti da se pri obradi ne oteti korijen.

tetnici

i

bolesti

Zbog njenog slatkog okusa tetnici ju nerado napadaju, pa se ona sadi ak i meuredno s povrtnim biljkama jerrepelentno djeluje na veinu insekata. Mogua je pojava nekih gljivinih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj

kondiciji,

veih

oteenja

nee

biti.

Berba S berbom se zapoinje u kolovozu neposredno prije cvatnje i zavrava prije prvih mrazeva. Moe se brati viekratno u razmaku od 7-10 dana, ili odjednom (runo ili strojno). Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreu od 30-40 g/biljci suhog lia. Nakon berbe glavnu stabljiku stevije treba odrezati na 20 cm, iskopati biljku, staviti je u plastinu posudu da prezimi na temperaturi iznad nule. U mediteranskom dijelu moe prezimiti vani ako se temperatura ne sputa na due vrijeme ispod -5 C. Broj pregleda lanka: 14509 Izvor: Gospodarski list Tagovi: Zatita bilja, Ljekovito bilje, Sjetva, Uzgoj, Berba, Gnojidba, Stevija Kljune rijei lanka: stevija, stevije, stevija, stevia, biljka, ovisno, organizmu, lie, zatieni, potrebno, temperatura, uzgajati, lia, natapanje, podnosi, tlima, kvalitetno, koristiti, liu, uzgoja, dodatak, ekstrakt, pospjeuje, koritenjem, eera, lie stevije, koritenjem stevije, posueno lie stevije

Stevija - zabranjena biljka? Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se vie od 1500 godina koristi kao zaslaiva gorkih ljekovitih pripravaka, ajeva (mate aj!) i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljea steviju je "otkrio" talijanski botaniar Bertoni i tako omoguio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praka dobivenog suenjem lia ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) ine je i do 300 puta slaom od obinog eera. Stoga su je Guarani (junoameriki domoroci) nazivali "list slatkog meda". Stevija je prirodni zaslaiva, za razliku od eera ne izaziva karijes niti nepoeljnu toleranciju na okus, spreava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema tetnih nuspojava poput umjetnih zaslaivaa i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolaa!). Uzgoj stevije i priprava zaslaivaa jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljee, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i sue na suncu nekoliko dana. Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetiare, za ljude s povienim tlakom ili prekomjernom teinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani eer u prehrani. Stevija sniava razinu eera u krvi, ne utjee na inzulin (vano za dijabetiare!), sniava i visoki krvni pritisak, smanjuje osjeaj gladi, poboljava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna "Stevia: Genus Stevia", Taylor&Francis, London, 2002). Konano, najnovija istraivanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u spreavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309). Zatita monopola Meutim, krajem 80-ih godina prolog stoljea ameriki Ured za hranu i lijekove (FDA) iznenada je pokrenuo postupak kojim se zabranjuje upotreba stevije kao zaslaivaa. Deset godina kasnije Znanstveni odbor za hranu Europske komisije slijedi uredbe amerikog ureda i takoer zabranjuje steviju uz zakljuak da "ne postoje zadovoljavajui podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda". Nakon pozornije analize vidljivo je da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni, ve su, najvjerojatnije, kompromis izmeu industrije umjetnih zaslaivaa (Monsanto, Hoechst i dr.) i proizvoaa prirodne hrane. Na tritu umjetnih zaslaivaa (aspartam-E951, saharin-E954, acesulfam-E950, ciklamati-E952 i dr.) pojava stevije kao prirodnog alternativnog proizvoda ugrozila je interese mnogih kompanija, te posebno razvikane proizvode poput Natreena i NutraSweeta. Budui se biljka stevija ne moe patentirati pa je, stoga, jeftina i svima lako dostupna, "ugroenim" kompanijama je odgovarala zakonska zabrana amerikog ureda. Slatki otrovi

Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije nisu, na isti nain, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslaivaa. Naprotiv, istraivanja tih kemikalija "kontaminirana" su kontroverzama i ignoriranjem znanstvenih rezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog sveuilita u St. Louisu tvrdi da umjetni zaslaiva aspartam sudjeluje u razvoju raka mozga kod djece (J. Neuropathol. Exp. Neurol. 1996, 55, 1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje statistiki pokazatelji poveanja uestalosti raka mozga (J. Natl. Cancer Inst. 1997, 89, 1072). Ameriki Centar za kontrolu bolesti posjeduje provjerene izvjetaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam - od glavobolja i munina do depresije i sljepoe. Jo je vie znanstvenih radova koji upuuju na mogue patoloke efekte aspartama. Meu najnovijim radovima objavljena je i japanska studija o njegovoj citotoksinosti (J. Pharmacol. Sci. 2003, 91, 83). Pokazano je da produkti razgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt stanica (timocita). Sve to, izgleda, nije dovoljno da se razmotri zabrana upotrebe aspartama u prehrambene svrhe. Ostali umjetni zaslaivai (saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih ivotinja, no ipak se nalaze na slobodnom tritu. Zabrana upotrebe stevije kao zaslaivaa nije ukinuta. Stevija - izazov i za Hrvatsku U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) ne mogu nai u ljekarnama, ve jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obiljeeni su kao dijetetski pripravci, to "u prijevodu" znai da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslaivai. Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije ula za steviju! U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije ine oko 50 posto trita zaslaivaima. Nakon skandala s umjetnim zaslaivaima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prolog stoljea poduprla uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslaivaima. To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveuilita u Hohenheimu procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisua eura po hektaru. U Europi se godinje troi oko 10 tisua tona sintetskih zaslaivaa upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama moe zamijeniti sadnjom 26 tisua hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na razliite klimatske uvjete, a nai krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. Naalost, nije poznato je li ijedan hektar nae zemlje zasijan sjemenom stevije! Uoeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekolokoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o nainu sadnje i obrade ovisi slatkoa njezinih listova. Iako je slubeno zabranjena kao "zaslaiva", stevija nije "zabranjeno voe". Moe se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo). Kranska inicijativa "Pro scientia", Glas Koncila, broj: 42 Koliko stevije je potrebno kako bi se zamijenio eer? eer 1 alica 1 lica 1 liica Stevia prah 1 liica 1/4 liice prstohvat do 1/16 liice Stevia tekuina 1 liica 6 do 9 kapi 2 do 4 kapi

Uzgoj stevije

Stevija (Stevia

rebaudiana

BERTONI)

je viegodinji

zeljasti

grm iz

porodice glavoika (Asteraceae), koji moe narasti i do 1 m u visinu. Unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, naravno, Stevia rebaudiana koja za razliku od ostalih vrsta iz navedenog roda sadri znaajne koliine slatkih glikozida.

Listovi stevije su dugi oko 5 cm, a iroki oko 2 cm. Svjee lie stevije ima

ugodan

slatki

okus

zbog glikozida steviozida, iji je ekstrakt 200 do 300 puta slai od eera. Posueno lie stevije je oko 40 puta slae od eera. U listovima stevije nalazi se osam razliitih glukozida, a najznaajniji su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o nainu uzgoja i sorti nalaze u liu u razliitim postocima i o tome ovisi koliko e biti slatki. Izgled stevije u cvatnji

Primjena stevijePrema novijim svjetskim istraivanjima stevija ima irok spektar primjene i moe se koristiti u:

o o o o o

u proizvodnji sladoleda, keksa i kolaa jer stevija ostaje stabilna i na 200 C salatama, jelima od sira, tjesteninama, itd. juhama, umacima, raznim predjelima u konzerviranju povra i voa umjesto eera, jer ne fermentira.

Ljekovito djelovanje stevijeodlina je za dijabetiare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad guterae (stvara se vie inzulina posueno lie stevije se moe koristiti kao zaslaiva i dodatak u razliitim mjeavinama ajeva, kave, mlijeka, kakaa, vonim sokovima i ostalim piima

o o o o o o o o o o o o o

osueno lie stevije kao dodatak hrani poboljava probavu i ima vanu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu redovitim koritenjem stevije pospjeuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina loeg kolesterola (LDL-a) i razina glukoze u krvi stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0 uestalim koritenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospjeuje se prokrvljenost (mikrocirkulacija krvi) u cijelom tijelu poboljava funkciju miokarda stevija ima antiseptiko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za vakanje) jaa regeneracijske procese u organizmu neutralizira toksine i pospjeuje njihovo izluivanje iz organizma (ukljuujui i radionukleide) usklauje rad endokrinih lijezda stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti koe (kupke za ienje koe) koritenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i puenju, itd. Generalna preporuka o doziranju pri koritenju stevije je od 3-5 mg/kg/tt (tjelesne teine), ovisno o tome radi li se o istom ekstraktu stevije (doraeno) ili samo o prirodno samljevenom suhom liu. Kvalitetno uzgojena stevija bi mogla stvoriti novu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu. Teite naih istraivanja bilo je tehnoloke prirode, odnosno stvaranje preduvjeta za bre irenje stevije, a to je proizvodnja sjemena, kvalitetnih reznica i ispitivanje tehnologije uzgoja. Poznato je iz literaturnih navoda da je stevija viegodinja biljka, kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne sputa ispod nule. U protivnom, potrebno je biljke zatititi od niskih temperatura ili unijeti u zatieni prostor. Biljka se moe kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon ega je

potrebno obnoviti nasad. Prvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka moe vrlo kvalitetno uzgajati i u kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, jer je dala mnogo kvalitetnog lia po stabljici, a organoleptika testiranja su pokazala visoki postotak steviozida u liu. Suenjem i mljevenjem lia dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i postojane zelene boje. Steviju je mogue koristiti na taj nain, kao i isti ekstrakt, ali se moe napraviti i vodena otopina.

Uzgoj stevijeSjetva sadnja

Stevija se moe uzgajati iz sjemena (sjeme - presadnica - sadnja) ili iz reznica. Koju od tih dviju mogunosti izabrati, ovisi o fi nancijskim mogunostima, odnosno logistici (zatieni prostori, laboratoriji i sl.). Sjeme se sije u zatieni prostor i nakon 50-ak dana mala biljka stevije se moe presaditi u plastini loni promjera 10 cm. U naim klimatskim uvjetima biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada proe opasnost od pojave kasnog mraza.

Razmaci sadnje ovise o klimatskim uvjetima, pokrivanju i nainu sadnje, a kreu se od 70 cm x 30 cm ime se postie sklop od 4-5 b/m2.

Tlo Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postiu na pjeskovito-ilovastim tlima. Najvanije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadrava oko korijena jer moe doi do truljenja. Na tekim tlima treba unijeti dosta organske mase ime e se omoguiti dobar vodozrani reim

u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.

Gnojidba Stevija ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na druge povrtne je kulture. gnojiti i Preporuuje kvalitetnim tlu.

se gnojidba kompostom,

organskim

gnojivima s malim ako

postotkom se

duika. radi

Poeljno o

pogotovo

teem

Natapanje Stevija U ne podnosi vruim konstantnu suu, pa je ovisno o klimatu potrebno biljku povremeno u natapanje. stanju.

iznimno

ljetima natapanje u razmacima 3-5

dana

odrava

najboljem

Kontrola

korova

Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je poeljno pokrivanje (crnim PE folijama)

ili

povremeno

mehaniko

uklanjanje

korova,

ali

treba

paziti

da

se

pri

obradi

ne

oteti

korijen.

tetnici

i

bolesti

Zbog njenog slatkog okusa tetnici ju nerado napadaju, pa se ona sadi ak i meuredno s povrtnim biljkama jerrepelentno djeluje na veinu insekata. Mogua je pojava nekih gljivinih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji, veih oteenja nee biti.

Berba S berbom se zapoinje u kolovozu neposredno prije cvatnje i zavrava prije prvih mrazeva. Moe se brati viekratno u razmaku od 7-10 dana, ili odjednom (runo ili strojno). Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreu od 30-40 g/biljci suhog lia. Nakon berbe glavnu stabljiku stevije treba odrezati na 20 cm, iskopati biljku, staviti je u plastinu posudu da prezimi na temperaturi iznad nule. U mediteranskom dijelu moe prezimiti vani ako se temperatura ne sputa na due vrijeme ispod -5 C.

O biljci stevia - naruite stevia proizvode

Biljka stevia, slaa od eeraSteSweet stevija, medeni listStevia je junoamerika biljka koju indijanska plemena Guarani koriste kao sladilo za hranu i pie ve vie od 1500 godina. Slaa je od eera ak 200 do 400 puta i zato su je ti junoameriki domoroci nazvali medeni list. Stevia je prirodni zaslaiva, za razliku od eera ne izaziva karijes, nema kalorija, glikemijskog indeksa, ni tetnih nuspojava poput umjetnih zaslaivaa te je otporna na visoke temperature. Iznimno je ljekovita i pomae kod zarastanja rana, gojaznosti, poveane mokrane kiseline i gihta, upala grla i pozitivno djeluje na mnoge tegobe poput umora, zatvora i napuhivanja, poveane eluane kiseline, gljivica kao i na mnoge, druge neugodne pojave. Jednako tako stevia uva mladost i brie tragove godina.Ona je biljka s puno korisnih efekata, po sastavu i djelovanju se moe usporediti sa zelenim ajem, a po kakvoi s majinim mlijekom. List stevije sadri mnotvo minerala i oligoelemenata i ak je 35 do 45 puta slai od eera. Zbog svojih svojstava stevia je dobar izbor za dijabetiare, za ljude s povienim tlakom ili prekomjernom teinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani eer u prehrani. Stevia sniava razinu eera u krvi, ne utjee na inzulin, to je posebice vano za dijabetiare, sniava visoki krvni pritisak, smanjuje osjeaj gladi te poboljava probavu. Najnovija istraivanja pokazuju da proizvodi od stevije pomau i u spreavanju nastanka raka.

PodrijetloStevia rebaudiana Bartoni, biljka zelenog lia, potjee iz daleke June Amerike. Raste u sjeveroistonom dijelu Paragvaja i junom Brazilu, tonije na prostorima planinskog lanca Amambay i u dolini Rio Monday. Danas se stevia najvie sadi upravo u Junoj Americi, ali i Kini, Indiji i drugim zemljama Azije. Za sadnju, rast i uzgoj stevije potrebno je mnogo suneve svjetlosti, padalina i rune njege.

Ljekoviti listoviStevijini listovi ve se stoljeima koriste kao sladilo i u brojne ljekovite svrhe iroke primjene. Zato ba listovi? Upravo su u njima prisutna dva sastojka steviozid i rebaudiozid (tzv.Reb-A), ak 200 do 400 puta slaa od eera! Reb-A najslai je i najzdraviji sastojaka stevije, a takoer i najboljeg okusa.

Povijesno otkrieSteviju su u 18.stoljeu otkrili panjolci, koji su dolaskom u Paragvaj primijetili navike domorodaca. Ka'a He'e, odnosno stevia na paragvajskom, koristila se kao sladilo, laki zalogaj i u medicinske svrhe. Krajem 19.stoljea Moises S.Bertoni prvi je napisao studiju o steviji i drugim paragvajskim biljkama i tako proirio glas o njenoj korisnoj primjeni. Ve 1908.godine biljka se poela aktivno uzgajati u svojoj prirodnoj okolini, a oko 1940. godine poeli su je uzgajati i Englezi, kako bi popunili rezerve "eera" uoi rata.

Sadnja, uzgoj i berba stevijeKada lie stevije naraste do visine od 5 centimetara, poinje se rezati. Nakon berbe, lie se prvo isti, a zatim sui na suncu ili suilima s toplim zrakom. Svjei suhi listovi stevije mogu se kuhati i piti kao stevia aj ili prirodno stevia sladilo, dok se daljnom preradom dobivaju brojni dobrotvorni sastojci, koji se koriste za razliite proizvode od stevije. Biljka stevia iznova raste ak 3 do 4 puta godinje, to je ini vrlo profitabilnom kulturom. Njezin je uzgoj jednako uspjean. Na jedan hektar biljke dobiva se od 1500 do 2000 kilograma suhog lia stevije, to konano iznosi od 100 do 200 kilograma ekstrakata.

Nastanak zdravog, slatkog prahaPrvi korak u postupku ekstrakcije poinje postavljanjem lia stevije u niz velikih, otvorenih elinih spremnika. Zatim se lie mijea s toplom do vruom vodom. Tijekom obrade sirovine se peru ak sedam puta. Sirova se tekuina zatim filtrira, a potom u zagrijanim posudama pretvara u koncentrat. Daljni postupci su izolacija smole te krajnja kristalizacija, nakon koje se dobiva suho lie stevije i konano stevia slatki prah. Misijatvrke Steviana je proizvoditi zdravi proizvod. Stoga nema smisla koristiti kemikalije da bismo dobili neto zdravo. Sigurno ste, poput nas, uli da su u ivotu najjednostavnije stvari uvijek - najbolje.

100% prirodna dobivena od lia bilje stevije koristi se ve stotinama godina bez kalorija bez ugljikohidrata

nema glikemijski indeks okus potpuno istog eera 200 do 400 puta slaa od eera dobivenog od eerne trske pogodna za dijabetiare lako topljiva u vodi postojana na toplinu stabilna je pri razliitim ph vrijednostima, izmeu 3-9 ph sadri antioksidantna svojstva nije toksina nema kodljiv uinak na DNA koritenjem stevije, hrana due ostaje sauvana, zahvaljujui njenim bakteriostatskim svojstvima

http://poljoinfo.com/showthread.php?2849-Stevija/page2

Stevija, prirodno sladilo

Stevija je slatki dar prirode svima nama. Ova je izvanredna biljka paragvajskih prauma (preraena) do 300 puta slaa od eera, ne utjee na razinu eera u krvi i nema kalorija. Hranjiva je, nekancerogena, neotrovna i sigurna za dijabetiare i hipoglikemiareDatum: 21.04.2011 13:23 | Kategorija: Regija

Istraivanja o velikim mogunostima stevije u svijetu se naglo poveavaju iz dana u dan jer su joj karakteristike takve da nude nesluene mogunosti, a sreom, sve se vie spominje i kod nas. Stevija (Stevia rebaudiana) viegodinja je razgranata grmolika biljka iz porodice glavoika (Asteraceae). Jedna je od 150 poznatih vrsta iz roda Stevia, no jedina koja sadri toliku koliinu slatkih glikozida u listovima koji joj daju ugodan slatkasti okus i mogunost primjene u prehrani. Naraste do 1m visine, poludrvenaste stabljike, ovalnih listova (oko 1-2cm irine i 5cm duine) s nazubljenim rubom, sjedeih i nasuprotno poloenih, cvjetova bijelih i skupljenih u male cvatove.

STARA NOVA BILJKA Ovaj vrijedni dar prirode dolazi nam iz June Amerike, s podruja izmeu Paragvaja i Brazila, no posve se uspjeno moe uzgajati i u naim kontinentalnim, jo bolje mediteranskim dijelovima. Guarani Indijanci iz Paragvaja upotrebljavaju listove stevije najmanje 1500 godina kao tonik za eluane tegobe, a kuhanu u vodi i kao koncentrat za sveukupno zdravlje organizma. U Junoj Americi biljku je otkrio i zapadnom svijetu predstavio M. S. Bertoni 1899. godine. Nakon toga izraeno je stotine znanstvenih studija tog slatkog lista u kojem je otkriveno da sadri izmeu ostalog i vitamin C, kalcij, beta-karoten, krom, vlakna, magnezij, niacin, eljezo, magnezij, kalij, bjelanevine i silicij, naravno uz najinteresantnije dijelove, a to su intenzivno slatki glikozidi od kojih i dobivamo slad. Ekstrakcijom dobivamo bijeli kristalasti prah koji je otprilike 300 puta slai od klasinog eera dobivenog iz eerne repe ili eerne trske. Istraivanja su pokazala da tijelo ne probavljuje ili metabolizira ove intenzivno slatke glikozide. Ne pretvaraju se u glukozu u krvi te tako imaju glikemini indeks 0. Sve to ini steviju najvrednijim izvorom eera za one kojima je eer zabranjen, dijabetiare na primjer. Danas steviozidi imaju 40% udjela u tritu komercijalnih zaslaivaa u Japanu u kojem se koristi jo od 70-ih, a ubrzano osvaja i Kinu i ostale zemlje svijeta. Kina je postala broj 1 u uzgoju stevije, gdje njeni vrijedni farmeri uzgajaju biljku bez upotrebe pesticida pod uvjetima koji su potrebni za certificiranje organskog uzgoja. Danas se uzgaja u Brazilu, Urugvaju, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Japanu, Koreji i Kini. U drugim dijelovima svijeta stevija je dugi niz godina, zbog interesa velikih kompanija umjetnih zaslaivaa i eera bila zabranjena biljka. Nakon dugih 30 godina amerika agencija za hranu i lijekove (FDA) konano mijenja stajalite i stevija od kraja 2008. god. dobiva GRAS-status kojim se slatki glikozidi stevije smatraju sigurnim za uporabu. U Europi je momentalno na ledu. U Njemakoj se slobodno upotrebljava kao dodatak kupelji. U Francuskoj je zabranjena. U vicarskoj svako domainstvo smije u vrtu imati zasaeno 20 stabljika kanabisa, ali je trgovanje stevijom zabranjeno. Sada, po novom, djelomino je ipak dozvoljeno. U Japanu oko 90 milijuna ljudi ve preko 35 godina redovito konzumira steviju bez ijedne jedine zabiljeene kontraindikacije. SASTAV Posueno je lie stevije oko 40 puta slae od eera. Sadri osam razliitih glikozida, a najznaajniji su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o nainu uzgoja i sorti nalaze u razliitim postocima u liu i o tome ovisi koliko e biti slatki. List biljke jo je bogat Kalcijem 5,4%, beta-karotenom, eljezom, kromom, kobaltom, magnezijem 0,35%, fosforom 0,32%, potaom, Sodom, vitaminon A, sve skupa oko 53 vrste razliitih sastojaka. to je Reb-A? Rebaudioside A, ili Reb-A kako ga skraeno zovemo najslai je od svih 8 poznatih glikozida koje nalazimo u listu stevije (steviolbiozid, steviozid, rebaudiozid A, B, C, D, E i dulkozid). Takoer je najmanje gorak to ga ini najpodesnijim za upotrebu u ljudskoj prehrani odnosno najmanje utjee na okus kada se dodaje hrani i piima. Dobiva se ekstrakcijom i filtracijom do istoe od ak 95%. Reb-A je vie od 300 puta slai od eera (saharoze). DJELOVANJE I UPOTREBA Procjenjuje se da je o steviji objavljeno vie od 500 znanstvenih studija. Mnogi znanstvenici su izvijestili o brojnim prednostima koritenja stevije u svakodnevnoj prehrani. Znanstvena istraivanja pokazuju da stevija uinkovito regulira eer u krvi kod osoba s dijabetesom i hipoglikemijom, dovodei ga na normalnu razinu. Nakon upotrebe ne ostavlja nikakve promjene i ne poveava koliinu ugljikohidrata u krvi. Danas dozvoljena koliina uzimanja steviosida bez bitnih promjena na metabolizam uzimatelja varira od 3,3mg/kg tt, pa do 5,5mg/kg tt (Brazil). To pojednostavljeno znai: ako je vaa tjelesna teina 50 kg, dozvoljena doza stevizida je ekvivalent 100 gr. eernog slada obinog eera. To je svakako koliina slada s kojom se mogu tokom dana zasladiti mnoga pia i jela. Nakon njezina uzimanja, slad ostaje puno due prisutan u ustima, ne isuuje ih kao asugrin, aspartam ili cyklamat koji su danas po izjavi samih proizvodjaa moda kancerogeni. Drugo je vano stevijino svojstvo u dentalnoj higijeni. Kao ugljikohidratna jumbo-molekula ne mijenja kiselost u ustima za vrijeme jela. Stevija inhibira rast i reprodukciju oralnih bakterija i drugih zaraznih organizama. Redovnim koritenjem stevije kao vodice za usta ili koritenjem paste za zube kojoj je dodana stevija smanjuju se problemi sa krvarenjem desni. Kod ljudi koji su upotrebljavali steviju na gore naveden nain uoena je i sniena uestalost prehlade i gripe. Upravo zato sve vei broj proizvoaa zubne paste sada upotrebljava steviju u svojim proizvodima. Tree je vano svojstvo da pojaava perifernu cirkulaciju krvi, vraa boju kosi i regulira krvni tlak. Istraivanja su pokazala da stevija uglavnom sniava povieni krvni tlak, a da nema utjecaj na tlak kod osoba s normalnim vrijednostima krvnog tlaka. Brojna su ostala pozitivna djelovanja stevije i njihov broj nije konaan: pomae kod tegoba osteosporoze, poputanja tenzije miia, smirivanja, stimulacije guterae i jetre, poboljava rad bubrega, lijeenje konih bolesti...U vanjskoj primjeni ekstrakata stevije primijeeno je da imaju terapeutski uinak na akne, seboreu, dermatitis i ekceme. Ekstrakt stavljen direktno u posjekotinu i ranu potie brzo zacjeljivanje bez oiljaka. Ostale prednosti dodavanja stevije u svakodnevnoj prehrani ukljuuju poboljanu probavu i ublaavanje

uznemirenog eluca. Stevija je takoer od iznimne pomoi u upravljanju mravljenjem jer ne sadri kalorije i smanjuje elju za slatkom i masnom hranom. Molekule steviozida prolaze kroz ljudski probavni sustav bez promjene od strane probavnog procesa, te pokazuju izvanrednu stabilnost. Kao rezultat toga, slatke molekule prolaze nepromijenjene kroz ljudski gastrointestinalni trakt, ne odlaze u krv, tako da nema proizvodnje kalorija. Preliminarna istraivanja pokazuju da stevija utjee na komunikaciju izmeu eluca i mozga, te smanjuje osjet gladi. KAKO NAPRAVITI STEVIJA-PRAH ILI STEVIJA-TEKUI ZASLAIVA Ubrano lie stevije najprije treba posve posuiti. Mikrovalna penica moe se upotrijebiti srednje snage, u intervalima 3060 sekundi (kako listovi ne bi izgorjeli). Kada je lie posve suho i kada se lako lomi pod prstima, gotovo je. Sada lie treba usitniti. Mlini za kavu, podeen na najfinije i samo nekoliko sekundi dovoljno je da se dobije fini prah. Dvije ajne liice praha stave se u prokuhanu vodu i ostavi se kljuati jo pet do deset minuta. Na ovaj nain dobivena tekuina zelene je boje. Ako se eli dobiti neobojena tekuina, potrebno je istu koliinu praha staviti u mlaku vodu i ostaviti 24 sata. Obje tekuine potrebno je drati u friideru. KAKO SE UZGAJA STEVIJA Na Zavodu za povrarstvo Agronomskog fakulteta sveuilita u Zagrebu 2006.g. postavljen je pilot projekt o mogunostima uzgoja stevije u Hrvatskoj. Teite istraivanja bilo je tehnoloke prirode, odnosno stvaranje preduvjeta za bre irenje stevije, a to je proizvodnja sjemena, kvalitetnih reznica i ispitivanje tehnologije uzgoja. Poznato je iz literature da sjeme stevije ima slabu klijavost (3-4%), na Zavodu za povrarstvo uspjeli su rijeiti taj problem poveavi klijavost na 70-80%. Stevija se moe uzgajati iz sjemena ili iz reznica. Sjeme se sije u zatieni prostor i nakon 50-ak dana mala se biljka moe presaditi u loni promjera 10cm. U naim klimatskim uvjetima biljke stevije sade se na otvoreno polovicom svibnja, kada proe opasnost od kasnog mraza. Razmaci sadnje se kreu od 80-100cm 30 40cm, ime se postie sklop od 4-6 b/m2. Stevija se, naravno moe uzgajati i kao sobna lonanica. Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolje uspijeva na pjeskovito ilovastim tlima. Najvanije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadrava oko korijena jer moe doi do truljenja. Na tekim tlima treba unijeti dosta organske mase, ime e se omoguiti dobar vodozrani reim u zoni korijena. Podnosi kiselost tla od 4,5 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima. Stevija ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na povrtne kulture, preporuuje se gnojidba od 100 do 150 kg/ha NPK formulacije 5-20-30. Potrebno je gnojiti i kvalitetnim kompostom, pogotovo ako se radi o teem tlu. Stevija ne podnosi konstantnu suu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno navodnjavanje. Ne podnosi niti zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je poeljno malirenje ili povremeno mehaniko uklanjanje korova uz oprez da se ne oteti korijen. Berba moe biti jednokratna ili viekratna. S berbom se obino zapoinje u kolovozu i zavrava prije prvih mrazova. Prinosi se kreu od 12-14 t/ha zelenogog lia, to daje 1-3t suhog lia godinje. Gustoom sadnje 80cm 30cm (4b / m2), mogue je, prema naim domaim istraivanjima, dobiti oko 1,5 t /ha lia u jednoj sezoni. PRIRODNI INSEKTICID Jo je jedno vrlo interesantno i nadasve korisno svojstvo stevije. Naime, zbog njezina slatkasta okusa tetnici nerado napadaju steviju, pa se ona ak sadi i meuredno s povrtnim biljkama jer djeluje repelentno na veinu insekata. Slino djelovanje ima i kopriva, samo to je stevija jo bolja i efikasnija u tom smislu. Mogua je kod stevije pojava nekih gljivinih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji, ne dolazi do veih oteenja. Koja je budunost stevije, doista je teko rei. Svakako, radi se o biljci nesluenih mogunosti ije se blagodati uspjeno upotrebljavaju u prehrambenoj, farmaceutskoj industriji, biokemiji, ali i mnogo ire. ZAPAANJA O TETNICIMA NA STEVIJI Prema dosta brojnoj literaturi steviju Stevia rebaudiana ( Bertoni), biljku ljekovitih svojstava, a zbogslatkih listova prirodnu zamjenu za eer bez kalorija, slabo napadaju tetnici. Najvjerojatnije zbog visoke koliine sladora u listovima. Autori tvrde da je posljednja u nizu biljaka kojima se rado hrane tetnici. Iako nema specifinih tetnika koji napadaju samo nju, polifazi poput lisnih ui, cvjetnog titastog moljca i tripsa mogu znatno smanjiti njen prinos. Ovi tetnici od manjeg su znaaja na vanjskim povrinama dok u zatienom prostoru mogu izazvati velike tete. Porastom popularnosti steviju danas mnogi uzgajaju na terasama i balkonima u cvjetnim loncima, pa se tako par biljaka nalo i na autoriinu balkonu. Krajem kolovoza o. g. primijeene su na mladim listovima stevije blijede pjege nepravilna oblika, koje su se s vremenom meusobno spajale u vee. Broj pjega po listovima naglo se poveavao, sve dok skoro svi listovi nisu bili pjegavi. Pjegavost je najjae bila izraena na najmlaim listiima. Pregledom nalija listova nali smo ne suvie brojne liinke i kukuljice cvjetnog titastog moljca Trialeurodes vaporariorum, kojeg literatura spominje kao tetnika i na steviji. Povremenim pregledima listova tijekom rujna uvijek je utvrivana izrazito slaba zaraza s liinkama ili kukuljicama ovog tetnika, dok su simptomi, pjegavi listovi, ukazivali na vrlo jaku zarazu. Odrasle oblike cvjetnog titastog moljca nalazili smo samo povremeno na listovima. Zakljuujemo da odrasli oblici cvjetnog titastog moljca oito izbjegavaju steviju kao biljku hraniteljicu, ali ju smatraju prikladnom za razvoj svojih liinki. Pretpostavljamo da pjegavost na listovima koja nastaje

kao posljedica sisanja ovog tetnika utjee na smanjenje koliine eera. to znai da kvalitativno utjee na smanjenje prinosa. Osim ovih teta, sredinom rujna i kasnije zapaali smo rubne grizotine po listovima i skeleteriranje listova. Skeletiranje listova tipino je za liinke osica, pagusjenice. One vrlo esto u jesen i pred zimu pred povlaenjem na prezimljenje prelaze na balkonske lonanice i skeletiraju njihove listove. Isti je sluaj s rubnim grizotinama, tipinim oteenjima za to doba godine. Opisane tete koje tada nastaju nisu od nekog znaaja jer ih uzrokuju tetnici pred povlaenje na prezimljenje.

http://www.agromap.net/LjekoviteBiljke/Index/1