Dr. šaćir Sikirić.

kamena, pa joj ni brojni požari okolice nenanesoše znatne štete.

Zakladnik je za uzdržavanje ove ustanoveodredio mnoge nepokretnine, koje su tokomvremena potpuno propale. Time je ova insti-tucija osiromašila i danas se tamo i ne držederviški sastanci.

Ne znamo ko je bio prvi pročelnik ovetekije. Prvi je šejh, o kome nešto znamo,Hasan Kairni, glasoviti mistički pjesnik. Nje-gove su pjesme sabrane u posebni divan(pjesnička zbirka), a uspomena na ovog po-božnjaka još i danas živi kod bosanskih mu-slimana. Prilikom neke bune (god. 1681.)morao je napustiti Sarajevo i preseliti se uZvornik, gdje je ostao do smrti (god. 1691.).Tamo je i sahranjen, a njegov grob musli-mani još i danas u velikom broju posjećuju.

Iza Hasan-Kaimije postade šejhom Sinano-ve tekije Mehmed Tokat1i, čiji se grob nalaziu tekijskom dvorištu. Trećeg poznatog namšejha ove tekije Hajruddina, koji u drugojpolovici XVIII. stoljeća prilikom nekogpožara zaglavi naslijedi Sahir, poznati po-božnjak i ljubimac sarajevskog stanovništva.Njegov grob pod Panj inom kulom još i da-nas posjećuju pobožni ljudi i pričaju, da nagrobu zapaljenu svijeću ni najjači vjetar neudune.

Iza ovog odličnog pobožnjaka bijahu šej-hovi ove tekije: Hasan Dalagija (umro 1855.god.) i zet mu Hadži Salih Cvancika (umro1874. god.) te konačno sin ovog zadnjegaEdhem, koji je umro prije nekoliko godina.

Derviši ove tekije pripadahu redu "ka-diri«, koji nosi ime svoga osnivača Abdul

Kadir Gilanije, glasovitog mističnog pisca,koji je umro 561. god. po Hidžri.1)

B i str i g i n ate k i j a. Godine 1599. ro-dio se je u Sarajevu na lijevoj obali Miljackeu gradskom predjelu Bistrik Ibrahim Bistri-gija. Po svršetku početnih nauka ode uCarigrad na studije i nakon dugo godina po-vrati se u svoje rodno mjesto. On osnovau Bistriku tekiju nakšibendijskog reda, gdjeje okupljao derviše na zajedničke obrede idržao predavanja. Kasnije je imenovan sa-rajevskim muftijom i oba je zvanja savjesnovršio sve do svoje smrti (god. 1664.). Sahra-njen je u dvorištu Careve džamije.

O Bistrigiji narod priča mnoga čuda. Takoga jedamput pozva na objed sarajevski ka-dija. Sejh odgovori, da će se odazvati po-zivu, ali da ne će jesti. Gosti su bili po-zvani na objed u kadin vrt na Hridu. Tekšto se sabraše, udari žestok pljusak, paodlučiše, da ručaju kod Careve džamije.Kad prispješe tamo, opaziše nekoliko ljudigdje nose mrtvaca. To bijaše tijelo Bistri-gije, koji je nenadano preminuo. Tako se jepobožnjakova riječ ispunila.

Za uzdržavanje ove tekije bila je odre-đena desetina nekih sela u okolici Kreševai potomci ovog šejha savjesno su vršili svojudužnost. Zadnji poglavar ove tekije umroje prije 4 godine i od tada je zatvorena.

Osim spomenutih ima Sarajevo još neko-liko tekija, koje međutim nemaju osobiteprošlosti i ne zaslužuju naročitog spomena.

7) M. Kal a b i ć, Hadži Sinanova tekija(Glasnik zemaljskog muzeja II. 143. Sara-jevo 1890.).

UGLEDNIJA MUSLIMANSKA KUĆA U SARAJEVU

Musliman je veliki prijatelj prirode, pazato uvijek izabire mjesto, gdje će graditikuću, odakle će imati lijep vidik, pa mato bilo i na teže pristupačnom mjestu.Lijepo ie pogledati one male kućice našihsiromašlllij:ih muslimana, kako se veru in~žu amfiteatralno jedna povrh druge povrletnim obroncima okolišnih brda (sl. 1.)

Kuće su uvijek tako građene, da jednadrugoj ne zaklanja vidik. Pa i gdje nedopuštaju mjesne prilike, zna se naš svijetsnaći, ma to bilo i u najtješnjij.~m ulicama.Tu se lice kuće po mogućnosti okrene naulicu i obično jedna veća soba u prvomkatu iznese ge malo na so>kak. da žen-skinje može gledati na ulicu (sl. 2.).

Nadalje ne voli musliman tjeskobe (sr-kleta), već hoće da je svuda rahat (udobno)i da mu je prostrano i lijepo, jer 0'11 višesprovod:i život u kući i fami1iji nego izvankuće. Toga radi stara se mnogo, kako će

što bolje unutrašnji dio svoga doma ukra-siti i opremiti.

Po vjerskim je propisima isključena mu-slimanska žena iz javnos·ti, pa se kodgradnje kuće mora nar06to to uzeti uobzir. Zato ima gotovo u svakoj boljojkud posebni odjel za žene »haremluk«, apo<sebn.i »seJamluk« za muškarce, svakazgrada zase u posebnoj prostranoi, oblut-kom kamenom pokaldrmljeno.j avliji, ra-stavljene visokim zidom (sl. 3.)

Oko cijele kuće podignut je visok zid,a gdje je potrebno, udari se po zidu joši ka1kan (štit) od dasaka, da se takospriječi svaki pogled nepozvanom oku.Posebna »sokačna« vrata vode iz ženskeavlije, a »muška« vrata iz muške avIijena sokak. Kroz srednja vrata prolazi se izjedne avlije u drugu, a kroz »konšipke«(vrata na jedno krilo) izlazi se u baščuili u Ioomšijsku avliju. Kraj uličnih, a

79

1. Kućice po brijegu iznad Hrvatina u Sarajevu i ulica.

2. Sagrdžije čikma ulica kod Vrbanjuše džamije u Sarajevu.

drugih vrata nalazi se u zidu malen iz-bočen prozorčić (kapidžik) s mušepcima(rešetkama) za gledanje.

Kraj toga kapidžika odigravaju se lju-bavne idile za ašikovanje. Djevojka raz-govara s momkom kroz taj kapidžik, a on

80

stoji na sokaku. Po avlijama između ka-menja, posijano je razno cvijeće, os,obitou avliji pred haremlukom, usred koje iemali rondel zasađen ružicama, karanfi-lima, minevšama, lalama, šemboriima i da-kako i rutom i t. d. Kuću obavija vinova

6

3. Model kuće Osman paše Skopljaka u Glodinom sokaku na Ćurčića Brijegu,oko 1862. godine. Zgrada straga je »haremluk« (za ženskinje), sprijeda »baškaluk«

(za muškinje).

4. Unutarnji raspoređaj haremluka ukući Osman paše Skopljaka u Glođinu

sokaku na Ćurčića Brijegu.

81

82

6. Muslimanske djevojke pred kapijom.

l'Oza, koja čitav'Om k'OI'Oritu d'Odaje mnogosvježine. Ovo je tipični 'Oblik kuće, k'Ojise gotovo svuda ponavlja, pa se samo tui tam'O prema različitosti klime i mjestaponešto preudesi.

Muslimanska se kuća po grad'Ovima, ad'Onekle i p'O selima g'Otovo uvijek gradina jedan kat. Materijal je ćerpić (na suncusušene cigle od il'Ovače, u koju se P'Omi-ješa nešt.'O pljeve) i drv'O. Zi:do·vi su u pri-zemnom katu obično vrlo mas:ivrn i 'Odsam'Og ćerpića s jakim temeljem od ka-mena. U gornji se b'Oj obično udara »bir-katica« t. j. sam'O jedan red ćerpića učatmi 'Od drvenih greda. Krov je redovitodrven i t'O od prostrugane šimle, a p'O

krovu je ćeremit (oluklija 'Opeka). Svi suduvarevi (zid'Ovi) izvana i iznutra 'Okrečeni.

Rasp'Ored je u većih i u najvišem dijelustojnih (haremluka) kuća 'Ovaj: U sredi1J~je u prizemnom i u prvom katu veliki pro-stran hodnik (»hajat« u prizemlju, »divan-hana« u prvom katu), a desn'O i lijev'O seredaju različne pr'Ostorije.

S hajata, k'Oji je 'Običn'O mal'O 'Odignut'Od zemlje ii p'Opođen, ulazi se u halvatei halvatiće, k'Oji su 'Opet za jedan ili dvabasamaka na više 'Od hajata. Halvati su,većim dijelom prostrane s'Obe s vis'OkimdrvenDm šišet'Om (str'Op'Om), a prema veli-čini sobe napravljeni su i proZ'Ori. Iz hal-vata v'Ode red'Ovit'O manja vratašca u hal-

83

7. Muslimanske žene u dvorištu.

vatić, sobicu za žensku služinčad (hizme-čance).

U prizemnom spratu se obično zimuje.U gomjem katu, kamo se ulazi uz široke

drvene basamake (stube) s trabozanima(ograda) gotovo je isti raspored kao i uprizemlju, samo se tu redaju s desne is lijeve strane divanhane čardakovi i čar-dačići s mnogo prozora (sv,e jedan dodrugoga, pa je tu mnogo svjetla i zraka.

Tu se ljetuje.U kućama koje su skroz masivno zidane

i gdje je kuća po strani, načinjene su ma-gaze mjesto halvata u prizemlju, a halvatisu u tom slučaju u prvom boju. Magazesu običI1JOsigurne od vatre, ali nijesu na

84

svod građene, vec Je strop dobro nabijenzemljom i!ovačom izm~ješanom krečom(vapnom), a nose ga masivne grede po-duprte debelim drvenim stupovima. Natakovim su magazama gvozdena vrata igvozdeni kapci na malenim prozorima.Kad bukne vatra, sve se snese umagazu,dobro zatvo.ri i kuća se preda svojojsudbini.

Od velike je vrijednosti kamarija u mu-slimanskoj kući. Prednji dio divanhane(predsoblja u prvom katu) maLo se po-digne od ostaLoig di'jela i na izvan iznese,a obično svede se ili na polukrug ili naviše ćošeta (uglova). Ovaj izbačeni diokamarije sastoji se sve od samih prozora,

8. Jedan dio polihromirane sobe sa slijepim dolalima (ukrasomzidova), s dijelom musanderluka irala.

9. Slijepi dolali iz jedne kuće u Jajcu građene na početku XVIII.stoljeća, minderluk i škrabija novijeg datuma.

zastrtih dakako mušepcima. Ovdje se ljetinajm1lije zadržava kućna čeljad; tu seruča, večera i kava pije, a tu se i pozna-tiji gosti primaju. Prozori su tako ude-šeni, da se mogu lako dići i spusti,ti, paje ovo najsvjetJiji i najzračniji prostor, jer

ostale sobe nijesu ni malo prikladne zazračenje.

Ispod pendžera u kamariji je minder,zastrt čohom .j jastudma.

Treba još spomenuti jedan prostor ukući, obično otraga, a to je kuhinja ili

85

86

10. Peć i banjica iz šarene sobe u Ruždijiiz Halilbašića sokaka (Sarajevo).

11. Šiše iz Saburine kuće uSaburinam sokaku li Sarajevu.

12. Siše iz Srebrenice.

13. Šiše (strop) iz »Šarene sobe« u negdašn;o; Ruždi;i u Hali/bašića sokaku(Nadkovaći). Prvobitno ;e to bila privatna kuća za stanovan;e, te ;e zaTopalOsman pašina vakta preudešena u školu. Strop ;e kao i sva soba

polihromirana u vrlo živim bo;ama u arapskom ornamentu.

87

14. Ulica u starom Sarajevu.

kako muslimani vele mutvak. Uz vanjskizid mutvaka ozidano jie i odignuto ognji-šte od samog ćerp.i:ća s nekoliko odžačića(pregradaka) ,od ćerpića za pojedine te n-džere (bakreni i kalajsan:i lonci s kapcimaza kuvanje). Mutvak nije nadkriven, većse dim diže do pod krov i na badžu iispod strehe izlaz~ napolje. U mnogim ku-ćama je mutvak sasvim tOoijeljen od kuće,gdjegod u avliji.

Nužnik (zahod) je u najviše slučajeva od-vojen od kuće.

Unutrašnji llilJlIlještaj sobe vrlo jie jed-nostavan, aH ukusan. Treba znati, da sečitav svagdašnji život odigrava na podu.Nema tu onog pokretnog pokućstva: kre-veta, ormara, stolica i stolova, bez kojegne možeš ni pomisHti jedne moderne sobe.Sve je to nadoknađeno na jedan poseban

88

i vrlo praktičan način, u skladu s arhi-tekturom. Prije svega valja spomenutiminder, neku vrdu divana od dasaka, kojise proteže uza zid u vrh halvata ili čar-đaka, a obično se produljuje još uz objedruge strane zida. Minder ;e od 10-50cm visok i nešto manje od j'ednog metraširok. Gdje minder ne zaprema svu duljinuz:ida, već je prekinut, tamo je namještenauska izrezbarena škrabija poput uskog vi-sokog sandučića, u koju se meću si1nijestvari, koje se svaki čas treba. Po min-d,eru se pruži slamnjača, koja se zastremakatoan od čohe ili otkMlim poput ći-lima, a pravi se i od svile i bogato zla-tom navezu. Da ne bude tvrdo, prostre sepo cijeloj duljini m1ndera, i to po makatu,široko, vunom napunjeno šilte. U ćošetimasu posebna manja i deblja ši1teta. Duž ci-

15. Ulica u starom Sarajevu.

je~og mindera i uza škrabije pcislone semeki, vunom napunjeni iH slamnati tvrdijastuci. Jastuci su od čohe, a često i odkadife i svile.

MiJnder nadomješta stolice..Četvrtu stranu zida prema glavnom mm-

deru uvrh sobe zauzima m u sa tIJ der Iu k.To je od prilike do jedan me.tar šiJI-okadrvena pregrada. Taj prostor po čitavojsv,ojoj duljini razdijeljen je u nekoliko za-sebnih dijelova: dušekluk, ban;ica, peć izapećak.

Dušekluk je oveći, daskruma zakovani,obično do po metra od poda odignuti pro-stor sa širokim vratima na dva krila. Kakoje rečeno, u muslimana (ni u drugih vjera)nije bilo kreveta; njih su nadomještalimeki, ,~spucanom vunom napunjeniJ dušeci,koje bi sterali jednostavno na pod je tu

se ležalo. Kad se ustane, složi se ova po-stelji-na u dUšekluk

Muž i žena leže uvijek obadvoje zajednou jednoj postel;i (dušek na podu), a djecise namjesti po mind eru .

Posteljina je inače vrlo raskošna, jer sudušeci ,~ jastuci često od skupocjenih ori-jentalnih tkanina, a čaršaf i jastuk beze(jastučnice) od domaćeg tankog svilenogbeza. Naročito se mnogo tro šilo na jor-gane (pokrivače), koje su jorgan.džije pra-vili od najskupljih tkanina (brokata, srma-dala i t. d.) ili. su bogato zlatom vezeni.

Banjica za ritualna pranja je vr1o' malenprostor, od prilike 1 m u kvadrat, a ve-lika vrata su većim dijelom na jedan kanat.Korito je plitko, pločom ili ciglom popo-deno ~li je od drveta iskopano s dugačkimdrvenim olukom, kojim voda otječe kroz

89

16. Na periferiji Sarajeva.

duvar. Čitava ta uredba ne dostaje do-duše, da se čovjek valjano okupa, jer po-lijevaJjući iz ibrika po tijelu, može se za-pravo saplakati.

Uz banji'cu je peć od gline s pozderompomiješana sa mnogo :ilovasti:h lonč·ića lustarinskih peći 80-120 komada) prevučenihzelenom ili smeđom glazur.om. S banjičnestrane uzidan je u peć veliki bakrern ikalajsani pešnjak za grijanje vode. Vodase grabi suskom iz pešnjaka inalijevau ibrik. U banjici je hamam-tas s lifom odtankih vlakanaca za ribanje (umjestospužve) i sapun om.

Uz peć su još kojekakvi dolafići ili rafe(pretinci i police), gdje se drže kavenjaci ifildžani.

Kako se vidi, musanderluk je u kućan-stvu <od velike potrebe i bez njega nemože biti ni jedna muslimanska kuća, pase radi toga od vajkada mnog.o pazilo nanjeg,ovu opremu. Podnošci ispod dušeklukasu p.rostije ukrašeni, ali su zato sva vrata,halvatna i čardačna i mala vrata, što vodeu halvatić odnosno u čardačić, dušek1učnai banjična vrata i škrabije, slijepi do.)afi idolafići (pretinci), a često i šiše (strop) popu-njeni raznolikom mozaik-rezbarijom, naroči-to izdubenim ružicama sa malim tro-četvero-i višekutnim pločicama od orahovine. Po-jedine pločice ovog »mozaika« uokvirene su

90

žljebastim letvicama i pokovane klincimaveoma širokih plosnatih glava, akadkadai malim bakrenim i kalajsamm dževdži.i-ćima s isp.robijanim ornamentom. Šiljastilukovi nad arkadn:im hodni:kom, pred pećii zapećkom, počivaju na ukusno izrađenimkonzolama poput stalaktika. Prema goresvršava musanderluk često bogato ukra-šenim frizom sa širokom rafom (polica),koja je ukrašena zubastim ćenarom. Rafase poput galerije pruža unaokolo sobe poostalim, inače obično praznim zidovima.P,<>rafi se kit i suđe i druge stvari, kojene trebaju svaki dan.

Često se vidjaju u praznim budžacimamali dolafići. Da i gole strane zida nezjaju onako dosadno, umetnu se i ovdječesto takozvani slijepi dolafi, dakakoukrašem kao i ostala okolica.

Cenar (rub) oko pr071Qll"atakođer je ukra-šen rezbarijama. Da prozori budu što ša-reniji, udare se često raznobojna stakla.Iznad ovih prozora smješteni su katkadmanji prozorčići sa ši1jastim lukovima, amjesto običnih okana izrežu se katkad usadrenoj ploči ili drvetu dakako orijentalniornamenti, u koje se uture šarolika staklai čine tim načinom efekt transparenta.

Prozori su na ženskim kućama providjenigustim mušepcima (rešetkama) od tankih,mrežasto sastavljenih šipaka, koji svaki

17. Polazak na leferić.

pogled u harem sprečavaju, a iza mušepkasakriveno ženskinje vidi dovolino krozrešetke.

Povrh svega je šiše. Ovo je uvijek oddrveta i u najviše slučajeva, pa i u najsi-romašnijoj kući, ma koliko toliko iskićeno,U bogatijim kućama konstrukcija šišetasvojom krasotom upravo zadivljuje. Naro-čito je orta (sredina, r:o'zeta) bogato ukra-šena raznolikim rezbarijama i motivima, ai ostala okolica ne zaostaje mnogo izaorte. Na orti se često ponavljaju isti motivikao na vratima i d!olafima, a vrlo se radouz to prikazuju motivi poput zvijezda,muhri Sulejman (Salamonovo slovo) i 1. d.,izrađeni od tankih prikovanih šipaka, tečine neku vrstu relijefa ili su u dasku uko-pani Na sredini orte je velika jabuka odbakra i pozlaćena, ili je od drveta izre-zana. Na stotine raznih figura, četvorina ilitrokuta od tankih šćapića po,pull'javaju os-talu okolinu šišeta. Cijelo šiše nije uvijekravno, već kao da qe jedan dio složen udrugi p.oput kaseta. Da efekt bude veći,boj ili bi često udubine po šišetu, vratima iostaloj okolici raznim bojama.

Arhitektura ove cijele drveni-ne u mu-slimanskoj kući vrlo je ,jednostavna, aliskladna i vanredno dekorativna. Tu je

uspjelo prilagoditi oblike tradicijainom na-činu muslimanskog života i stvoriti osobitidekorativni slog, koji svakome godi. Utome je opet naš majstor pravi umjetnik Iarhitekt da mu nema para. On se znaoonako individualno uživiti tl svaki detalj istVlorio joe neku zasebnu sa svojom origi-nalnošću vrlo zanimljivu dekorativnu umjet-nost tako, da bi mogli punim pravom go-voriti o bosanskoj umjetnosti i bosanskomstilu, ma da uzorci potječu s istoka.

U muškoj avliji nalazi se »selamluk«,muški odjel, zatim ahar (staja), drvarnicai 1. d. Selamluk je puno manji od harem-luka, u njemu je i drugi raspored. Osimjedne ili dvije veće sobe za primanije gosti~ jedne manje sobe »kahvodžaka« za sluge,gdje se ujedno i kahva peče, rijetko gdjeima više prostorija, jer domaćin i ostalamuška kućna čeljad spavaju i jedu u žen-skim kućama. U muške kuće može uljeći 1stranac bez ikakvog prijavLjivanja. Akonema baškaluka 1. j. posebnih prostorija zamuškarce, mora stranac uvijek pokucatiprije na vrata i čekati, dok netko izađe Iuvede ga u jednu sobu u ženskim kućama.Kad je samo jedna soba u kući, ženskinjese gdje bilo sklone, a mutvak ili ode kojojbližoj kani, dok stranac ode. Osim uku-

91

Vejsil Čurčić.

ćana smiju u haremluk ulaziti samo još bližirođaci, i to bez ikakva prijavljivanja; nitkonaime ne d.olazi u nevrijeme, jer ženskinje,čim ustane, obuče se brzo i odmah sveuredi: digne dušeke i složi. jorgane u du-šekluk, pomete odaju, te je sve još prijenego što se i svane, u najvećem redu. Makako rano došao, zateći ćeš sve posprem-Ijeno, kahvenjake pristavljene uz vatru upeći ili na mangali, oko koje zasjedne če-ljad i kavelenišu. Muslimani vrlo rano lI-ježu, a još ranije ustaju i čim počne svi-tati, muškinje se razilazi svaki za svojimp()slom, a ženskadija rad.i i sprema u kući.

U muslimanskoj kući, osobito u ženskimprostorijama, vlada upravo uzorna čistoća

i red. U odaje (sobe) DJC ulazi se u obući,da se ne bi unijelo prašine i blata. Obućase izuje na pervazu (trot-oar) pred hajatom,pa se po kući ide boson{)go ili u čarapamai mestvama. Podovi i sva drvenina, dapačekaldf1IIla u avliji pred kućom, pere se vrločesto, pa se sve žuti kao dukat i sja. Uproljeće i iesen sva se kuća iz temeljaopere i očisti: duvarevi ošerbete (okreče).podovi i ostala drvenina sitnim kumom(pijesk()mj okumaJiu, dlimi istre su i iziu_paju, sve odvari u lukšiji i obično kalajšei t. d. ~uđe (čaše, sahani, tepsije, demir-lije, tendžere za kuhanje, džugumi i ibrici),jer većim dijelom od bakra i kalajsano iobično lijepo graviran{).

ŽENIDBENI OBIČAJI BOSANSKIH SEFARDA

U doba jevrejskog kraljevstva, kada jezvučala lira Salamunova i Davidova harfa,Jevrejka je svršavala svoj posao uz pobo-žnu pjesmu. U domu se orio uz majčinupratnju glas djevojačke pjesme. Kada bi imajka i kći svršile kućni posao, onda bisjele da rade svoj ručni rad. Pri tome bimajka pripovijedala djela slavnih sinovaIzraela, zatim bi djevojke pjevale po kojupobožnu i prigodnu pjesmu, te bi koja odnjih svirala uz liru, a druga uz harfu. Uzgo-jena djevojka u obiteljskom krugu, gdje jevladao duh uzvišene ljubavi, svetačke slogei čistoće, dozrijevši za udadbu, nije se bri-nula za svoj budućeg druga. Na kog i damisli, kad ona nikog i ne poznaje nego samosvoj posao, pjesmu, majku i oca, braću isestre? Zašto i da misli? Ta doći će onsam zdogovorivši se sa njezinim roditeljima.Prosiće je od njezina oca i tada će njunikad nevidjenu - nego znanu po čuvenju- voditi pod talam, gdje će uz blagoslovroditelja u ime Božje sveštenički zakletise jedno drugome na vjernost. On će dari-vati nju, njezine roditelje i braću, a ona ćenjemu čuvati svoju nevinost.

Tako bijaše u zlatnom patrijarhainom :1;1-votu izraelskog naroda, kada je akt brakadubokog religiozno-familijarnog značenja, ukom je blagoslov roditeljski u ime Božjejednak blagoslovu sveštenikovom. No padekrov slobodnog jevrejskog doma. Izgubioje izrazitu boju svoje nacionalne individu-alnosti u progonstvu i rasulu. Karakter muprimi mnoge tuđe primjese u svim pravcimaživota u domu, pa i u načinu bračnoga spo-razuma ..

U domu umuknuše lira i harfa, zadrnda ta-lambas. Ugasi svijeća svetačke mirnoće i za-vlada bučni dah španjolskog života. Dje-vojka ne čeka više mirna u ljubavi kao

92

prije, već je nesavladiva strast kida nadošlegrudi, pune čežnja za slobodnim uživanjemzamamnoga mladenačkoga života, pa, mjestopsalmi, pjeva:

»Noćes, noćes, buenas noćes,Noćes son de namurar ... «(»Noći, noći, dobre noći,Noći su za sevdah «);

»Ašeriko de kinzi anjos« , »Trez erma-nikas eran« ... i druge španjolske romanse,pune upaljivog ljubavnog sadržaja.

U narodnoj diaspori izgubila je ona sre-đenost svojih emocija. Njezina je mašta ipriroda bujna poput čarobne prirode nepre-glednih pirenejskih planina i polja šarolikihvijugastim rijekama. Nemirna poskakujeona po bučnim ulicama pirenejskih gradova,te punanim jedrim grudima poput dozrelihbreskvi i munjevitim pogledima vatrenogcrnog oka, nastoji pogoditi u srce koga mla-dića, kako bi postao rob njezinih hira.

Minu i ta sloboda. Jevreii budu 1492.godine prognani iz Španije i krenu put Tur-ske. Tu primiše običaje islama. Tada sei Luna povukla u dom i tu čekala na svojusreću. Roditelji joj opet biraju druga, aprovodadžija uz dobru nagradu radi okoudadbe djevojke. Roditelji se sporazumije-vaju o udadbi i ženidbi svoje djece. Takoimade više pjesama, španjolskih romansa,iz kojih se vidi, kako žena sokoli i nagovaramuža neka poradi oko udadbe kćeri sa oda-branim mladićem. On odabire mladića pre-ma svom socijalno-ekonomskom stanju išalje mu provodadžije. Evo jednog primjera:

Rozmarin el vježo, i de boen konsežo,Ombri de talento, de anjos sesenta.Vidona su vježa por la su kaležaVidu a Zevoriku, belju manseviku.Muj boeno di fača, sin niuna tača,Su kara rijenti, su eču korjenti.