Jubilej lista Privredne komore Glasnik proslavio pola vijeka · 6 Jubilej lista Privredne komore Glasnik proslavio pola vijeka Petrasin Kasalica, a renowned Montenegrin manager and

PetrašinKasalicaVanserijske osnove za izgradnju jake ekonomije

ĐorđijeDžuverovićEkonomski razvoj bazirati na realnom sektoru

Momčilo PopovićFARMONTRastući trend poslovnih učinaka

ISSN

035

0-53

40

God

ina

L

Bro

j 11

N

ovem

bar 2

014. Jubilej lista Privredne komore

Glasnikproslavio

pola vijeka

IMPR

ESU

M

6 Jubilej lista Privredne komoreGlasnik proslavio pola vijeka

Petrasin Kasalica, a renowned Montenegrin manager and economistExceptional basis for the development of a strong economy

Public procurementsMontenegro joined the Government Procurement Agreementat WTO

Momcilo Popovic, FARMONTAn optimistic view of the future

Djordjije Dzuverovic, distinguished Montenegrin enterpreneurEconomic development to be based on real sectorTamara Pelevic, producer of female shoes and accessoriesPassion towards design embodied in the originals

EurochambresReindustrijalizacija - preći sa riječi na djela

21

39

49

6358

59

Broj 11Novembar 2014.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

4

Broj 11 Novembar 2014.

KonferencijaCEFTA region -

jedinstvena turistička destinacija

Momčilo Popović, FARMONTLjekovi iz kvalitetnog crnogorskog bilja

Svečana sjednica Odbora za kvalitet PKCGObilježen svjetski dan kvaliteta

Petrašin Kasalica, menadžer i ekonomistaLuka Bar je blago ekonomskog razvoja

Priznanja za filantropiju“Iskre” po šesti put zasijale u Zetskom domu

Đorđije Džuverović, crnogorski privrednikKapitalni značaj izgradnje drugog bloka TE Pljevlja

44

25

32

18

4258

5


Listajući Glasnik...

1980.Turizam nakon razornog zemljotresa

Turistička sezona 1979. godine se u Crnoj Gori odvijala u uslovima koje je prouzrokovala prirodna stihija u aprilu. Zbog velikih razaranja, šteta i porušenih objekata, kao i psihološkog sticanja izazvanog na turističkom tržištu usljed katastrofalnog zemljotresa, u pripremi naredne sezone posebnu pažnju treba posvetiti propagandnoj djelatnosti. U

1979. godini, na raspolaganju turista u našoj Republici, bilo je svega 46 odsto kapaciteta iz 1978 godine ili 57.500 kreveta. U tim objektima je za deset mjeseci ostvareno 2.681.242 noćenja ili 29,5% u odnosu na isti period 1978. Procjenjuje se da je ostvareno oko tri miliona noćenja turista, dok je devizni priliv bio simboličan - objavio je u Glasnik 1980. godine.

1986.Vrijeme ne čeka spore i ravnodušne

Brži tehničko-tehnološki napredak je najneposrednije uslovljen primjenom nauke u sferi materijalne proizvodnje. Stoga vrijeme ne čeka spore i ravnodušne ukoliko se na vrijeme ne uključe u brži tehničko-tehnološki razvoj, navo-di se u tekstu objavljenom u Glasniku 1986. godine.

Bržem privrednom hodu i većoj produktivnosti može doprinijeti samo veće oslanjanje na nauku i prodor inovacija u teh-nologiji proizvodnje, kao i veća selektivna primjena vlastite pameti i domaćih izuma u procesu materijalne proizvodnje. Naravno, to zahtijeva promjenu dosadašnjeg ponašanja prema nauci koja se još uvijek svrstava samo u potrošnju. Jedino je tako moguće napraviti ozbiljniji privredni zaokret u narednom periodu.

1987.Crnoj Gori potreban agrokompleks

Regionalni razvoj poljoprivrede i jedinstven agrokompleks su među prioritetnim i najkrupnijim zadacima i osnovni pravac razvoja Republike u narednom periodu, pisao je Glasnik 1987. godine.

U tekstu se navodi da je tadašnja organizovanost u poljoprivredi bila nezadovoljavajuća i da ju je karakterisala neplanska proizvodnja, nelojalna konkurencija i „otuđivanje poljoprivrednog potencijala koji je većim dijelom u rukama individualnih proizvođača – čak 95%“.

Kooperacija, udruživanje rada i sredstava te afirmacija podsticajnih mjera su osnov za brži razvoj poljoprivrede, a taj pro-ces se sporo odvija jer izostaju podsticajne mjere... Ovako krupan poduhvat kao što je agrokompleks u Crnoj Gori može realizovati samo odgovoran i snažan nosilac razvoja, oslobođen lokalnih interesa i spreman da objedini sve radne orga-nizacije agrara, navodi se u Glasniku.

Uz pedesetogodišnji jubilej

6


Jubilej lista Privredne komore

Glasnik proslavio pola vijeka

Privredna komora Crne Gore je obilježila 28. novembra 2014. godine pola vijeka izlaženja njenog časopisa Glasnik. Prigo-dnoj svečanosti u sjedištu ove asocijacije prisustvovali su

ugledni privrednici, predstavnici institucija, javne ličnosti i mediji. Prezentovno je posebno izdanje Glasnika, priređeno ovim povo-dom, koje je svojevrsni ekonomski vremeplov Crne Gore iskazan odabirom tekstova iz različitih perioda njegovog izlaženja.

Domaćin, predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković rekao je da je pola vijeka od izlaska prvog broja respektabilan period, is-punjen informacijama, analizama, istraživanjima, komentarima od značaja za privredu te stavovima privrednika. Izvodi iz našeg lista su uvijek, a posebno danas kada su i broj i vrsta medija veći, prenošeni u svim crnogorskim, pa i regionalnim sredstvima infor-misanja.

- Ispisujući svojevrsnu hroniku ekonomskih dešavanja, naš list je, iz različitih uglova, osvjetljavao brojne ekonomske teme, bavio se onim što markira privredni i društveni razvoj: ekonomskim anali-zama i istraživanjima, domaćim i svjetskim biznis kretanjima, na-učnim, tehnološkim, ekološkim i drugim trendovima i dostignući-ma. Akcentovali smo tekstove koji promovišu biznis ideje i vizije, konkurentnost proizvoda i usluga, a izvore informacija tražili smo među privrednicima, kao i dokazanim ekonomskim i stručnjaci-ma iz drugih oblasti – kazao je Mijušković.

Privredna komora Crne Gore, koja baštini 86 godina djelotvornog rada, izdavač ovog lista, kreirajući različite i brojne aktivnosti na fonu ekonomskog prosperiteta, obezbijedila je izuzetno zapaženo mjesto u ekonomskim i društvenim tokovima Crne Gore. Komora je institucija gdje se između ostalog objedinjavaju i stavovi i mi-šljenja privrede u funkciji davanja preporuka za vođenje ekonom-ske politike naše zemlje.

- Te preporuke su uvijek predstavljale srž ovog glasila, čemu sv-jedoči i arhiva dosadašnjih izdanja. Ponoviću da je iza nas pet de-cenija kontinuiteta u izlaženju ovog lista sa više od 30.000 strana tekstova – naglasio je predsjednik Komore.

Iskazao je posebnu zahvalnost dosadašnjim urednicima i redakci-jama koji su, znalački i profesionalno, značajno doprinijeli da Gla-snik bude nezaobilazno štivo ne samo za privrednike već i za sve strukture društva, pa i za one koji se bave ekonomskom istorijom na ovim prostorima.

Prema njegovim riječima, ovaj medij je od nastanka do danas ostao najpouzdaniji informator privrednika o radu njihove Komo-re, dešavanjima u njoj i kretanjima nacionalne ekonomije. Danas, Glasnik ima tiraž od 1.500 primjeraka, koji se osim privrednicima dostavlja državnoj i lokalnoj administraciji, međunarodnim orga-nizacijama, diplomatskim predstavništvima, kao i partnerskim Komorama, a prevodi se i na engleski jezik.

- Glasnik je od ove godine, kao što ste i prepoznali dobio novi vizu-elni identitet. Takođe, on je i sadržajniji, jer, u skladu sa savreme-nim standardima, nastojimo da ga obogaćujemo formom i sušti-nom, kako bi zavrijedio pozornost, prvo, poslovnog svijeta, a onda i šire – rekao je Mijušković.

Uspješna tradicija privrednog novinarstva koju njegujemo u Ko-mori kroz Glasnik, naglašava predsjednik, obavezuje i motiviše da kontinuirano radimo na unapređivanju lista, prateći zahtjeve i potrebe članica. Časopis će i ubuduće biti otvoren za sve priloge koji promovišu i afirmišu stvaralaštvo i fokusiraće se na one vrije-dnosti koje služe interesima privrede.

- Koristim ovu priliku da iskažem zadovoljstvo saradnjom Gla-snika i ekonomskih redakcija crnogorskih medija, te vjerujem da ćemo prepoznajući i cijeneći značaj odnosa biznisa i medija pre-dano raditi na njenom unapređivanju – kazao je on.

Povodom jubileja, redakciji Glasnika stigle su brojne čestitke.

7


8


Nedostaje značajan broj podzakonskih akta za sprovođenje i izvršenje zakona u brojnim sferama poslovanja, što stvara probleme u poslovanju privrede.

Sjednica Upravnog odbora Privredne komore

Autori propisa da uvaže potrebe privrede

U cilju stvaranja povoljne klime za investicije, uspješno po-slovanje i rast zaposlenosti, nužno je da obrađivači propisa obrate više pažnje i iskažu dobru volju prema potrebama

privrede, prilikom sagledavanja efekata primjene propisa koje pre-dlažu ili mijenjaju, zaključeno je na sjednici Upravnog odbora Pri-vredne komore Crne Gore, održanoj 4. novembra 2014, na kojoj je raspravljano o regulatornom okviru i njegovom uticaju na poslovni ambijent u našoj zemlji.

Upravni odbor je istakao značaj poštovanja principa predvidlji-vosti uslova poslovanja, blagovremenog informisanja privrede o propisima čija se izmjena planira i učešća njenih predstavnika u detaljnom analiziranju efekata na privređivanje, a koje bi pretho-dilo usvajanju tih akata.

Privrednici duži vremenski period, kroz rad odbora udruženja i Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore, ukazuju na manj-kavosti rješenja u oblasti privrednog i radnog zakonodavstva i tra-že njegovu reformu kao i suzbijanje negativnih efekata sive eko-nomije sistemskim mjerama.

Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je optimalno poslovanje ugroženo usvajanjem pojedinih zakonskih rješenja, koja znatno odstupaju od uzansi globalne tržišne ekonomije.

Komparativna prednost pojedinih ekonomija leži u kvalitetu i har-monizaciji nacionalnih propisa koji uređuju poslovanje preduzeća, i tako se stvara konkurentska prednost preduzeća na globalnom nivou. Dobri primjeri efikasne državne uprave, fleksibilnih i stimu-lativnih regulatornih mjera su svakako zemlje koje prednjače na Doing business i sličnim listama. Posebno je važno pitanje među-sobne usklađenosti različitih propisa koji uređuju poslovni am-

9


bijent i kreiraju uslove za obavljanje pojedinih djelatnosti i zapo-šljavanje stanovništva, kao gorućeg problema današnjice, kao npr. poreske politike i zakona iz oblasti zapošljavanja, akcizne politike i turizma ili saobraćaja, javnih radova i obrazovanja.

Često se dešava da se izglasaju zakoni koji se u poslovnoj praksi teško mogu primijeniti ili jednostavno stvaraju znatne i nepotreb-ne troškove za preduzeća.

Privrednici odavno ukazuju na neophodnost izrade novog zakona o radu koji će na cjelovit i moderan način odgovoriti potrebama bi-znisa i ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore, posebno imajući u vidu činjenicu da su postojeći loše ocijenili najviši predstavnici Vlade, cjelokupne privrede, investitora, EU, Svjetske Banke i samih zaposlenih. Tim prije što su države regiona pokrenule ili sprovele reforme radnog zakonodavstva u pravcu veće fleksibilnosti tržišta rada čime unapređuju konkurentnost investicionih destinacija.

Potrebno je izmijeniti i Zakon o privrednim društvima i ograniči-ti mogućnost osnivanja više privrednih društava od strane istog fizičkog lica i postrožiti odgovornost osnivača za nagomilane du-gove iz lošeg poslovanja, na štetu povjerilaca. Druge zemlje su de-finisale rigorozne odredbe za odgovorna lica koji prouzrokuju štetu kompanijama, pa je omogućeno da povjerilac tuži direktora firme dužnika da bi od njega naplatio potraživanje, što je nazvano „siste-mom odgovornosti vlastitim džepom“ osinvača .

Ocjena je privrednika da se komunalne usluge obavljaju na nekon-kurentan i neefikasan način, uz kalkulisanje nerealnih troškova, pa postoji prostor da se u tom smjeru utiče na poboljšanje po-slovnog ambijenta. Infrastruktura,kao posebno značajna osnova

poslovnog ambijenta i dalje je nedovoljno razvijena, i predstavlja jedan od ograničavajućih faktora za konkurentnost privrede. U tom pravcu je neophodno stvoriti uslove za brže i jednostavnije investiranje u nove kapacitete posebno u oblasti energetike i sa-obraćaja.

Ugovori iz oblasti javnih nabavki predstavljaju značajan faktor konkurentnosti privrede i osnovu stabilnog poslovanja privrednih subjekata, ponuđača koji na taj način ravnopravno učestvuju na tržištu sa stranom konkurencijom i obezbjeđuju stabilnost upo-šljenosti poslovnih kapaciteta. Opšti je stav ponuđača i naručila-ca, da je postupak izbora najpovoljnije ponude, kao i cjelokupan sistema javnih nabavki isuviše formalan i opterećen nepotrebnim administriranjem. Odluke naručilaca i Državne komisije za kon-trolu postupaka javnih nabavki se poništavaju, gotovo po pravilu, zbog formalnih nedostataka i povreda pravila upravnog postupka. Na inicijativu Privredne komore je pripremljena izmjena Zakona o javnim nabavkama, i u toku je postupak usvajanja u Skupštini Crne Gore, od koga se očekuje rasterećenje sprovođenja postupka nabavke od procesnog formalizma, smanjenje troškova pripreme ponude i otklanjanje pravno-tehničkih nejasnoća.

Upravni odbor smatra da nedostaje značajan broj podzakonskih akta za sprovođenje i izvršenje zakona u brojnim sferama poslo-vanja, što stvara značajne probleme u poslovanju privrede, pa i sa-mih inspekcijskih, carinskih i poreskih organa.

Privrednici su ocijenili da je rad inspekcijskih organa, koji nad-ziru primjenu propisa, potrebno uskladiti sa razvojem poslovnog ambijenta, lišiti selektivnosti i uskladiti sa interesima crnogorske privrede.

10


Privrednici i investitori su odavno prepoznali i ukazali da su Zakon o radu i prateća regulative iz oblasti značajno ograničenje za postizanje maksimalnih efekata ulaganja kapitala i kreativnog rada zaposlenih.

Predstavnici poslovnih udruženja potpisali Memorandum o razumijevanju

Privreda traži novi zakon o radu

Predstavnici Privredne komore Crne Gore, Montenegro Biznis Alijanse, Unije poslodavaca, Savjeta stranih

investitora i Američke privredne komore u Crnoj Gori potpisali su 17. novembra 2014. godine Memorandum o razumijevanju, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta u oblasti radnog zakonodavstva.

Memorandum predstavlja podršku po-slovnih udruženja izradi novog zakona o radu. Ona su se, između ostalog, saglasila da pitanje zastarjelosti novčanih potraži-vanja treba vremenski ograničiti, kao i da pojam zarade treba preciznije definisati pri čemu postupak utvrđivanja povrede radne obaveze treba pojednostaviti i propisati is-ključivo zakonom o radu. Saglasili su se u vezi pitanja definisanja prestanka radnog odnosa na inicijativu poslodavca, trajanja ugovora o radu i otkaznog roka. Pored na-vedenog, smatraju da pitanje korišćenja

godišnjeg odmora u djelovima treba libe-ralnije regulisati i prilagoditi ga potrebama kako zaposlenih tako i poslodavaca.

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović izrazio je zado-voljstvo zbog činjenice što su najznačajniji predstavnici privrede i poslodavaca, potpi-sivanjem Memoranduma o razumijevanju zajedno saopštili da su reforme u oblasti tržišta rada, odnosno donošenje novog Za-kona o radu, neophodni.

- Privrednici i investitori su odavno pre-poznali i ukazali da Zakon o radu i prateća regulative iz oblasti radnih odnosa pred-stavljaju značajno ograničenje postizanju maksimalnih efekata ulaganja kapitala i kreativnog rada zaposlenih. Zakon ote-žava formiranje fleksibilnog tržišta rada i uskraćuje mogućnost veće mobilnosti ra-dne snage – rekao je Radovanović.

Izvještaji i rejting liste međunarodnih or-ganizacija koje se bave konkurentnošću investicionih destinacija, dodao je, jasno ukazuju da je conditio sine qua non za konkurentnu ekonomiju fleksiblno tržište rada.

Zakonom o radu su, istakao je generalni se-kretar Komore, nepotpuno i loše normirana prava i obaveze iz radnog odnosa, što osta-vlja mogućnost za zloupotrebe i dijame-tralno suprotna tumačenja istih pravnih normi. Rezultat toga su brojni radni sporovi i dugotrajni sudski postupci, koji se u go-tovo svim slučajevima presuđuju na štetu poslodavca.

- Šta je sloboda za vlasnika privrednog društva? Sloboda je mogućnost da izabere i mijenja tim sa kojim želi da igra tržišnu utakmicu, sa kojim želi da dijeli sudbinu svojeg privrednog društva, svoje imovine.– rekao je Radovanović.

11


12


Komoravijesti

Odbor udruženja ICT

Odbor udruženja informaciono komunika-cionih tehnologija Privredne komore Crne Gore razmotrio je na sjednici održanoj 6. novembra 2014. godine razvoj i dostupnost elektronskih servisa, pri čemu je prezen-tovan portal eUprave. Članovi Odbora su informisani o programima finansijske po-drške Investiciono razvojnog fonda pre-duzećima iz ICT sektora, učešću Privredne komore na INFOFESTU, te o naučnom sku-pu „Informacione tehnologije 2015” koji će se održati od 23. do 28. februara 2015. go-dine na Žabljaku. Predstavljena je i brošu-ra „IT sektor u Crnoj Gori – pregled stanja i pretpostavke razvoja”.

U cilju implementacije eUprave u Crnoj Gori, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije je sprovelo projekat internet portal eUprave – www.euprava.me, preko kojega sve institucije državne uprave i jedinice lokalne samouprave ima-ju mogućnost da pružaju usluge fizičkim i pravnim licima, kao i drugim instituci-jama, elektronskim putem. Ovaj projekat je urađen po standardima EU i čini temelj elektronske uprave (eUprave).

Cilj je da građani i pravna lica, umjesto pre-ko šaltera svoje potrebe za pojedinim infor-macijama i dokumentima obave sa bilo kog mjesta, preko interneta i Portala. Sa druge strane, Portal predstavlja platformu i alat za organe uprave da kreiraju elektronsku uslugu, lakše obrađuju zahtjeve i komuni-ciraju sa podnosiocima tih zahtjeva elek-tronskim putem.

Portal predstavlja jedinstveno mjesto na internetu na kojem se nalaze sve elektron-ske javne usluge koje nude organi državne uprave. Podržana je elektronska identifi-kacija korisnika (građana i pravnih lica), informisanje, elektronska interakcija iz-među korisnika i organa uprave, popunja-vanje elektronskih formulara, elektronsko plaćanje taksi, dostavljanje zahtjevanih dokumenata i drugo. Portal je dostupan preko interneta ili mreže državnih organa

uprave, uz adekvatnu portabilnost na svim web orjentisanim platformama. Portal ima atraktivan dizajn i vizuelnu prepoznatlji-vost nacionalnog portala.

Portal je zvanično počeo sa radom 07. apri-la 2011. Godine. U saradnji sa pet državnih institucija, građanima i pravnim licima, u startu je na portalu bilo obezbijeđeno 12 elektronskih usluga. Trenutno Portal pruža 58 elektronskih usluga, iz nadležnosti še-snaest institucija od kojih su najpopularni-je: „Zahtjev za izdavanje mail naloga na do-menu mail.me“, „Prijava korupcije“, „Prijem prijava slučaja bespravne gradnje“, „PS - 01 Zahtjev za registraciju privrednih subjeka-ta - bez digitalnog certifikata“ i „Zahtjev za izdavanje uvjerenja o visini prihoda“.

Jedan od osnovnih servisa portala eUprave je „Traženje zaposlenja“ koji je povezan sa informacionim sistemom podrške upući-vanju lica sa stečenim vioskim obrazova-njem na stručno osposobljavanje. Osnovno polazište pomenutog informacionog siste-ma jeste kreiranje jedinstvenog centrali-zovanog Registra svršenih visokoškolaca (Registra pripravnika), kao i Registra svih državnih institucija i privatnih subjekata koji su zainteresovani za primanje svrše-nih visokoškolaca u pripravnički staž. U Registar pripravnika uključeni su svi svr-šeni viskoškolci iz akreditovanih visoko-školske ustanove na teritoriji Crne Gore kao i oni koji su nostrifikovali diplome iz inostranstva.

Predstavnici Ministarstva za informacio-no društvo su objasnili da su, po Zakonu o elektronskoj upravi, usvojenom u julu 2014, svi državni organi dužni da u roku od 18 mjeseci svoje usluge građanima obezbije-de elektronskim putem. Na tu konstataci-ju, privrednici su pitali da li će u tom roku zaživjeti i elektronske javne nabavke, čime bi se značajno olakšala njihova procedura. Odgovoreno je da elektronske javne nabav-ke nijesu servis, već sistem, te da Uprava za javne nabavke radi na realizaciji tog Projekta.

Odbor je informisan da je aktuelna kredi-tna linija Investiciono razvojnog fonda za IT usluge sa rokom otplate do osam godina, 6,5 odsto kamatnom stopom i grejs perio-dom od jedne godine.

Crnogorska operativa može graditi i mostove na autoputu

Crnogorska operativa ima kapacitete da učestvuje u izgradnji mostova na dionici

Smokovac – Uvač – Mateševo, budućeg autoputa Bar Boljare, i u drugim a ne samo zemljanim radovima, pa s tim u vezi tre-ba da pregovara sa kineskim izvođačem, kompanijom CRBC (China Road and Bridge Corporation), rečeno je na sjednici Odbora građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, održanoj 11. novembra 2014. godine.

Vrijednost izgradnje dionice Smokovac – Uvač – Mateševo, duge 41 kilometar, iznosi 809,6 miliona eura. Finansiraće se kredi-tom kineske EXIM banke, sa rokom otplate od 20 godina, šest godina dugim grejs peri-odom i fiksnom kamatnom stopom od dva odsto. Rok završetka radova je 48 mjeseci.

Savjetnik Komore Stanko Zloković podsje-tio je članove Odbora da je kroz pregovore sa Kinezima Crna Gora izborila pravo da makar 30 odsto poslova na izgradnji ove dionice pripadne domaćoj operativi, što je vrijedno 240 miliona eura.

- Ovo je veliki posao koji pruža mogućnost da se uposli crnogorska operativa, pa ona za to treba da se pripremi na vrijeme – re-kao je Zloković.

Profesori na Građevinskom fakultetu u Podgorici dr Biljana Ivanović i dr Mladen Ulićević predstavili su idejno rješenje po-menute dionice, koje predviđa izgradnju po najsavremenijim evropskim standardima, a odnose se kako na radove, tako i na mate-rijal, te opremu.

Ivanović je izrazila uvjerenje da će crno-gorska građevinska operativa biti uspješna u izvođenju projektovanih radova, koje je predstavila kao standardne, s tim što će kao

13


novina za obezbjeđenje kosina biti korišće-na armaturna zemlja, rješenje saglasno sa najsavremenijim ekološkim standardima.

Profesor Ulićević je govorio o mostovima koji su planirani na dionici, te je ohrabrio domaću operativu da se angažuje na njiho-voj izgradnji.

- Predložili smo rješenja koja može da izve-de domaća operativa. Gradnja je relativno jednostavna ali traži tehnološku disciplinu, kvalitet i odgovornost. Cilj nam je da do-bijemo jednostavnu ali trajnu konstrukci-ju mostova. Domaća preduzeća jedino ne mogu da budu angažovana na gradnji ar-miranog mosta Moračica, jer je to zahtjev-niji projekat – kazao je Ulićević.

Predsjednik Odbora Veselin Kovačević, Be-max, ocijenio je da će CRBC tražiti iskusne podizvođače na ovom projektu, te da je za gradnju mostova u Crnoj Gori osposobljeno pet do šest firmi. On je posebno naglasio značaj rada buduće državne revizone ko-misije na kontroli cijelog projekta.

- Državne revizona komisija će morati da obrati posebnu pažnju na cijene iskazane u projektu, da se ne bi ispostavilo da se ra-dovi crnogorske operative nisko vrednuju, a kineska oprema visoko – kazao je Kova-čević.

On je iskazao bojazan da će ukoliko poslo-ve na ovoj dionici dobiju strane kompanije registovane u Crnoj Gori one angažovati kapacitete iz drugih država.

- Smatram da u ovih 30 odsto radova koji nam pripadaju ugovorom treba da budu upošljeni isključivo crnogorski kapaciteti – rekao je Kovačević.

Rukovodilac Sektora za pravne, finansijske i opšte poslove Privredne komore Aleksan-dar Mitrović govorio je o zakonu o autopu-tu čiji je Predlog u skupštinskoj proceduri. On je posebno apostrofirao olakšice pred-viđene prilikom gradnje autoputa, između ostalog, nulte stope PDV-a i carina za sve proizvode koji se ugrađuju u ovaj infra-strukturni projekat.

U raspravi su učestvovali brojni privrednici koje su zanimali modaliteti njihovog po-tencijalnog učešća. O ovoj temi biće razgo-varano i na sljedećoj sjednici Odbora koja se očekuje u decembru.

Strukturne fondove usmjeriti na MSP

Delegacija Privredne komore Crne Gore učestvovala je u radu Druge godišnje Gene-

ralne skupštine Asocijacije balkanskih ko-mora održane u subotu 8. novembra 2014. u Atini.

Tokom Skupštine su predsjednici komora Balkana raspravljali o aktuelnim temama iz oblasti regionalne saradnje, statusu ko-mora, mogućnostima za povećanje protoka robe duž koridora osam i deset i o međuna-rodnoj trgovinskoj arbitraži.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je na skupu posebno naglasio da razvoj Balkana nije moguć bez korišćenja EU strukturnih fondova.

- Ova sredstva bi trebalo da budu usmjere-na, prije svega, na projekte saradnje malih i srednjih preduzeća unutar regije – rekao je Mijušković.

Na skupu su podijeljena iskustva o efekti-ma preuzimanja dijela javnih ovlašćenja od strane komora. Naime, komore su u većini zemalja preuzele vođenje privrednih registara, tako da se sama registracija pre-duzeća obavlja u ovim institucijama i to po znatno skraćenim procedurama. Takođe, arbitraže u komorama sve više preuzimaju poslove medijacije u sporovima preduzeća i finansijskih institucija, kao i između sa-mih preduzeća.

- Privredna komora Crne Gore će svoje ak-tivno učešće u radu Udruženja komora jav-nog prava, čije su članice i neke od danas prisutnih komora, afirmisati i kroz orga-nizaciju njihovog skupa u martu naredne godine kojoj će prisustvovati i predsjednik

Eurochambresa gospodin Weber - najavio je predsjednik Mijušković.

Podsjećamo da je Asocijacija balkanskih komora osnovana 1994. godine u Rumuni-ji sa ciljem integracije i razvoja privredne saradnje u Regionu. Članice su nacionalne komore Albanije, Bugarske, Bosne I Herce-govine, Crne Gore, Grčke, Kipra, Makedo-nije, Rumunije, Srbije i Turske. Privredna komora Crne Gore je predsjedavala Asoci-jacijom tokom 2003. i 2013. godine.

Skupštini je prethodio jednodnevni skup CEFTA – MED tokom kojeg se govorilo o mogućnostima zajedničkog učešća Zapa-dnog Balkana i šire, Mediteranskog basena na EU projektima. Predstavnici Komore prezentovali rad Foruma komora jadran-sko – jonske regije čiji je potpredsjednik Mijušković.

Slobodne zone put do ubrzanog razvoja

Predsjednik Svjetske asocijacije slobodnih zona (FEMOZA) Juan Torrents, u okviru dvodnevne posjete našoj zemlji, razgova-rao je 19. novembra 2014. godine sa pred-stavnicima Privredne komore Crne Gore, ministarstava ekonomije i finansija, Upra-ve carina, Luke Bar, te gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Aleksandrom Bogda-novićem i njegovim saradnicima. Tema skupa u Privrednoj komori bila je „Slobodne zone – osnivanje, funkcionisanje, predno-sti i nedostaci“.

Rukovodilac Sektora za ekonomske od-nose sa inostranstvom Privredne komore Željko Baltić pojasnio je da formiranje slo-bodnih zona ima za cilj stvaranje prostora ubrzanog privrednog razvoja i povećanje uposlenosti radne snage, kroz ostvarenje najpovoljnijeg ekonomskog ambijenta, u cilju zadovoljavanja interesa države, sta-novništva i investitora. Slobodne zone su mjesta sa povlašćenim carinskim tretma-nom, poreskim olakšicama i pojednosta-

14


Komoravijesti

vljenom administrativnom procedurom.

Predsjednik FEMOZA-e Torrents je kazao da je u svijetu oko 3.000 slobodnih zona, a da ih je svega 200-250 uspješno.

- Ja želim da Crna Gora bude među zemlja-ma koje imaju uspješne slobodne zone - re-kao je Torrents.

On je naglasio da slobodne zone privlače strane investicije, doprinose rastu zapo-slenosti i transferu tehnologija, a traže, iz-među ostalog, političku stabilnost, povoljan ekonomski ambijent, stratešku lokaciju za njihovo uspostavljanje u blizini proizvo-dnih, distributivnih i logističkih kapaciteta, razvijenu infrastrukturu, obrazovanu - vi-soko kvalifikovanu radnu snagu.

- Potrebno je da brendirate Crnu Goru kao zemlju koja može da ponudi zanimljive sadržaje stranim investitorima i slobodne zone su korak u tom pravcu – rekao je Tor-rents.

Ponudio je pomoć njegove asocijacije pri izmjenama i dopunama crnogorskog Zako-na o slobodnim zonama koji, po njegovom mišljenju, treba da predvidi i podzone koje bi im bile podrška.

Prema njegovim riječima, veoma značajnu ulogu za razvoj slobodnih zona imaju lokal-ne samouprave koje često iniciraju njihovo uspostavljanje i obezbjeđuju uslove za po-slovanje, uključujući oslobađanje od raznih vrsta administrativnih obaveza, dok je Vla-da ta koja sprovodi cio projekat.

Predstavljajući asocijaciju, Torrents je ka-zao da je njen cilj povezivanje slobodnih zona, naglašavajući da lokalne i regionalne zone nijesu konkurentne već komplemen-tarne u svom djelovanju.

Goran Šćepanović, generalni direktor za multilateralnu i trgovinsku saradnju te trgovinske odnose sa inostranstvom u Ministarstvu ekonomije, govorio je o crno-gorskom normativnom okviru za slobodne zone, sa fokusom na izmjene i dopune Za-kona koje će olakšati njihovo osnivanje.

- Mogućnosti koje pružaju slobodne zone u Crnoj Gori nijesu dovoljno prepoznate. Nadam se da će ovaj sastanak doprinijeti da privrednici uvide benefite poslovanja u njima – rekao je Šćepanović.

Za sada jedinu crnogorsku slobodnu zonu Bar prezentovao je predstavnik njenog operatora Luke Bar Deda Đelović.

Predstavnici Prijestonice Cetinje i kompa-nije CTC govorili su o namjeri da se u tom

gradu uspostavi slobodna carinska zona.

Kompanija CTC je zajedno sa Privrednom komorom organizovala posjetu predsjedni-ka FEMOZA-e Torrentsa našoj zemlji.

Razvoj preduzetničkog učenja

U procesu ekonomske tranzicije i pristupa-nja Evropskoj uniji, razvoj preduzetništva i preduzetničkih kompetencija prepoznaje se kao jedan od glavnih oslonaca crnogor-ske ekonomije i društva. Ovo je ocijenjeno na okruglom stolu „Razvoj preduzetničkog učenja – Strategija za cjeloživotno predu-zetničko učenje 2015.-2019.”, koji su 13. no-vembra 2014. godine organizovali Privre-dna komora Crne Gore, Savez sindikata i Zavod za zapošljavanje.

Cilj okruglog stola je bio da se ukaže na značaj razvoja preduzetničkog učenja. U Evropskom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje preduzetništvo se vidi kao sposobnost pojedinca da pretoči ideje u djela, a podrazumijeva kreativnost, inovativnost i spremnost za preuzimanje rizika, kao i sposobnost planiranja i upra-vljanja projektima.

Rukovodilac Sektora za obrazovanje Pri-vredne komore Crne Gore dr Mladen Pera-zić, pozdravljajući učesnike, naveo da se u procesu ekonomske tranzicije i pristupa-nja Evropskoj uniji, razvoj preduzetništva i preduzetničkih kompetencija prepoznaje kao jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije i društva.

- U Crnoj Gori moramo uložiti više napora da kroz obrazovni sistem afirmišemo pre-duzetništvo, jer je naša ekonomska real-nost takva da će se mali biznis i programi samozapošljavanja često nametati kao je-dino rješenje. U razvijenim zemljama kom-panije zapošljavaju desetine hiljada ljudi koji obavljajući usko specijalizovane poslo-ve ostvaruju poslovnu viziju nekog drugog. Međutim, maloj crnogorskoj ekonomiji su potrebni samostalni preduzetnici koji mo-

raju dobiti snažnu institucionalnu podršku – rekao je Perazić.

On je kazao da kod nas postoji još dosta prostora za unapređenje ove oblasti. S tim u vezi neophodno je kreirati poreski sistem koji će imati razvojnu funkciju i kroz pod-sticanje preduzetništva omogućiti novo samozapošljavanje.

Anđela Gajović, Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, govorila je o ključnim izazovima i prioritetima u realizaciji stra-tegije, a Goran Bubanja, pomoćnik direkto-ra ZZZCG, predstavio je aktivnosti Zavoda u razvoju preduzetništva.

U diskusiji su učestvovali privrednici i predstavnici institucija koji su ukazali na značaj preduzetništva i preduzetničkog učenja.

Odbor tekstila

Odbor udruženja tekstila, kože, obuće, he-mijske i farmaceutske industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici 19. novem-bra 2014. godine, razmotrio je poslovanje u ovom sektoru tokom prvih devet mjeseci 2014. godine i Zakon o zaštiti potrošača, od-nosno njegov uticaj na poslovni ambijent.

U periodu januar-septembar 2014., u odno-su na isti period prošle godine, zabilježen je pad proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata 10,9%, smanjena je i proizvodnja odjevnih predmeta 5,5%, a niža je i proizvodnja artikala od gume i plastike za 85 %, kao i proizvodnja hemijskih proi-zvoda i hemikalija i to 13,3 %, rekao je sekre-tar Odbora Branko Rakonjac.

U robnoj razmjeni u tekstilnoj, kožarsko--prerađivačkoj, gumarskoj, hemijskoj i far-

15


maceutskoj industriji, dominira uvoz. Za period januar-septembar 2014. godine ove industrije izvezle su proizvode u vrijedno-sti 13,6 miliona eura, što je više 15,5% u od-nosu na isti period prethodne godine. Zabi-lježen je visok rast izvoza odjeće čak 69%, te povećanje izvoza obuće od 54%. Uvoz je povećan 1,5% u odnosu na isti period pre-thodne godine i iznosio je 172,8 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom je 7,87 %.

Na sjednici je razmatrano rješavanje ključ-nih problema koji opterećuju poslovanje proizvođača tekstila, a koji se odnose na nedostatak radnika i nelojalnu konkuren-ciju. Dogovoreno je da se utvrde mogućno-sti angažovanja nezaposlenih lica za rad u tekstilnoj industriji, i to kroz projekte Zavo-da za zapošljavanje Crne Gore, koji se od-nose na njihovo stručno osposobljavanje.

O Zakonu za zaštitu potrošača, njegovom uticaju na poslovni ambijent, govorila je gravna tržišna inspektorka Nada Đurđić.

Novi Zakon o zaštiti potrošača usvojen je krajem prošle godine, a primjenjuje se od 23. jula 2014.

Ovaj zakon na nov način uređuje pitanje zaštite i ostvarivanje prava potrošača.

Centralno mjesto u zakonu posvećeno je zaštiti ekonomskih interesa potrošača, i to u dijelu osnovnih odredbi o prometu proi-zvoda, usluga od javnog interesa, saobra-znost ugovora i garancija, ugovora zaklju-čenih izvan poslovnih prostorija trgovca, ugovora zaključenih na daljinu, ugovora o turističkim uslugama, kao i o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima.

Kad je pak riječ o Programu rada Odbora za narednu godinu saopšteno je da će se, u sa-radnji sa nadležnim institucijama, najviše pažnje posvetiti poboljšanju položaja ovih djelatnosti odnosno stvaranju povoljnijeg biznis ambijenta za njihovo poslovanje.

Definisati uslove za trasu gasovoda

Odbor energetike i rudarstva Privredne ko-more Crne Gore predlažio je Ministarstvu turizma i održivog razvoja da se što prije uđe u definisanje urbanističko-tehničkih uslova za trasu budućeg Jonsko-jadran-skog gasovoda (IAP).Na sjednici Odbora, održanoj 20. novembra 2014. godine, prezentovani su projekti po-menutog gasovoda i interkonekcije pomor-skim kablom Crna Gora – Italija.Predstavnik Ministarstva ekonomije Rado-sav Čović podsjetio je da je IAP dio Južnog

gasnog koridora, te da povezuje Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku. Riječ je o trasi dugoj 511 km od čega je u Crnoj Gori 94 km (59 km na kopnu, dok je ostalo podmorska dionica). On je kazao da je izabrana najeko-nomičnija trasa od više razmatranih koja od granice sa Albanijom ide do Bara, zatim podvodno do Lastve Grbaljske, sve do Rta Dobreč.- Kapitalni troškovi izgradnje sekcije kroz Crnu Goru iznose 119 miliona eura. Ukupan domaći doprinos u tome je 53,7 miliona eura. Predviđeno je da za ovaj posao uve-zemo opremu, infrastrukturu za gasovod i radove na moru povjerimo strancima, dok će svi ostali građevinski i drugi radovi biti obezbijeđeni na domaćem tržištu. Očeki-vano trajanje radova je tri do 3,5 godine – rekao je, između ostalog, Čović.Od ovog gasovoda, Crna Gora će ubirati pri-hode od tranzitnih taksi i dobiti ekonomi-čan izvor energije, rečeno je na Odboru.Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Dragan Laketić predstavio je projekat podmorskog inter-konektivnog kabla Crna Gora – Italija, koji realizuju italijanska Terna i Crnogorski ele-ktroprenosni sistem.Obaveza Terne je da izgradi podmorski kabal od Vilanove do Lastve (415 km) sa pripadajućim konvertorskim postrojenji-ma. Procijenjena vrijednost te investicije je 760 miliona eura. Obaveza CGES je da izgradi infrastrukturu u Crnoj Gori koja će omogućiti priključenje kabla na postojeću prenosnu mrežu kao i punu funkcionalnost i iskoristivost novog interkonektora, što je investicija procijenjena na 100 miliona, a takođe i da inicira izgradnju najmanje je-dnog novog interkonektora prema Srbiji i/ili Bosni i Hercegovini.Laketić je istakao da realizacija projek-ta predstavlja veliki izazov za Crnu Goru i CGES, posebno imajući u vidu veličinu projekta i izraženu nesrazmjeru između elektroenergetskih sistema naše zemlje i Italije, zbog čega je uticaj projekta mnogo

veći na domaće potrošače. Njime se zna-čajno ojačava i poboljšava prenosna mreža u Crnoj Gori pogotovu u primorskoj regiji, čime se eliminiše rizik da postane ograni-čavajući faktor razvoja u tom dijelu zemlje. S obzirom da je godišnji deficit električne energije u Italiji (oko 50 TWh) mnogo veći od kapaciteta kabla ne očekuje se značaj-na promjena cijena električne energije u regionu. Realizacija projekta će ohrabriti potencijalne investitore u nove izvore ele-ktrične energije, posebno u obnovljive. Pro-jekat pruža šansu lokalnim kompanijama da se uključe u njegovu realizaciju.Ovaj projekat bi trebalo da bude završen krajem 2016. godine, odnosno u prvom kvartalu 2017.Savjetnik Privredne komore Stanko Zlo-ković kazao je da se pruža mogućnost da domaće građevinske kompanije budu uključene u realizaciju ovog projekta kao podizvođači.- Posao vrijedan 20 do 30 miliona eura bi mnogo značio za naše kompanije – rekao je Zloković.

RENEXPO sajam prilika za kontakt sa investitorima

Odboru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, na sjednici 26. novembra 2014. godine, predstavljen je Sajam RE-NEXPO koji treba da se održi u junu 2015. u Tivtu. Prezentovani su i standardi u oblasti energetske efikasnosti, sa posebnim nagla-skom na MEST EN ISO 50001:2014 Sistemi upravljanja energijom – Zahtjevi sa uput-stvom za upotrebu.

Rukovodilac RENEXPO za Zapadni Balkan Myriam Dobrota, direktorica REECO grupe za Srbiju, predstavila je istorijat te među-narodne organizacije osnovane u Njemač-koj. Njihovi sajmovi na teme obnovljivog i decentralizovanog generisanja energije, njene inteligentne distribucije, efikasnog korišćenja i „zelenih” usluga, prema riječi-ma Dobrote, diljem Evrope okupljaju više od 1.000 izlagača te 30.000 posjetilaca go-

16


dišnje, a prate ih konferencije o pomenu-tim oblastima. Oni naredne godine, u junu, planiraju da organizuju prvi RENEXPO sa-jam u Crnoj Gori, Tivtu, nakon što su slične događaje nedavno uspješno realizovali u Sarajevu i Beogradu. Predviđeno je da 70 odsto izlagača bude iz inostranstva.

- U okviru svakog sajma organizujemo ta-kozvani Investors lounge, gdje se možete sresti sa investitorima koji mogu pomoći realizaciju projekata iz energije. Ponosni smo što su u Sarajevu i Beogradu sklopljeni ugovori sa investitorima za konkretne po-slove. Vidimo veliki potencijal u Crnoj Gori i pozivamo vas da nam pošaljete vaše pro-jekte, i predstavite potrebe za investicija-ma, da bi smo već od Nove godine radili na planiranju susreta na sajmu sa ulagačima koji bi mogli da vam pomognu da ih reali-zujete – rekla je Dobrota.

Predsjednik Odbora Mladen Bajković, ETG grupa, saglasan je da RENEXPO sajam predstavlja šansu da crnogorski privre-dnici, institucije, pa i lokalne samouprave, uspostave kontakte sa stranim partnerima.

- Jedan od segmenata sajma može biti ko-rišćenje biomase za toplifikaciju gradova, a na konferenciji, koja prati sajam, mogli bismo čuti primjere iz prakse u regionu i Evropi, kako o ovoj temi, tako i o obnovlji-vim izvorima energije i energetskoj efika-snosti – rekao je Bajković.

Standarde iz oblasti energetske efikasnosti Odboru je predstavila Ivana Račić, sekretar tehničkog komiteta ISME/TK E 004, Institut za standardizaciju Crne Gore. Ona je kazala da je pod nadležnošću tog tehničkog ko-miteta koji se bavi sistemima upravljanja energijom i energetskom efikasnošću do sada usvojeno 92 MEST (crnogorska) stan-darda, dok su pred donošenjem još dva. To-kom 2015. planiraju usvajanje devet stan-darda iz ove oblasti.

Predsjednica istog tehničkog komiteta doc dr. Jelena Jovanović, saradnica Centra za kvalitet pri Mašinskom fakultetu, prezen-tovala je standard MEST EN ISO 50001:2014, Sistemi upravljanja energijom - Zahtjevi sa uputstvom za upotrebu. Riječ je o standar-du u svijetu usvojenom 2011, a čiju je pre-vedenu verziju Institut za standardizaciju donio ove godine.

Osnovni cilj standarda ISO 50001 je pobolj-šavanje energetskih performansi organiza-cije, što je u direktnoj vezi sa energetskom efikasnošću, korišćenjem i potrošnjom energije. Poboljšavanje energetskih per-

formansi organizacija moguće je postići između ostalog smanjenjem gubitaka energije, poboljšavanjem rada sistema, procesa, opreme, iskorišćavanjem viška energije, smanjenjem vršnog opterećenja... Standard je namijenjen malim i velikim organizacijama, zgradama, lokalnim sa-moupravama, a primjenljiv je i na sektore u preduzećima.

- Primjena standarda utiče na 60 odsto po-trošnje energije. Ona obezbjeđuje čak i do 20 odsto uštede energije u industrijskim preduzećima – rekla je Jovanović.

Naglasila da je za primjenu ovog standarda presudna posvećenost top menadžmenta organizacije. Takođe je kazala da ovaj stan-dard ne obavezuje na sertifikaciju, mada je ona poželjna. Organizaciju koja je pri-mjenila ovaj standard može da sertifikuje, među ostalima, Crnogorsko sertifikaciono tijelo SETI ME.

Savjetnik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković je ocijenio da će ovaj stan-dard biti interesantan privredi jer daje kon-kretan rezultat – uštedu energije.

Milorad Burzan iz Direktorata za energet-sku efikasnost Ministarstva ekonomije go-vorio je o potrebi implementacije Zakona o potrošnji energije koji propisuje obaveze za administrativne i zgrade državnih organa, lokalne samouprave, kao i velika predu-zeća da uspostave sisteme menadžmenta energijom.

Ambasador Kazahstana posjetio Komoru

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković razgovarao je 19. no-vembra 2014. godine sa novoimenovanim ambasadorom Republike Kazahstana Asla-nom Musinom.

Riječ je o prvoj posjeti ovog ambasadora nekoj instituciji, budući da je istog dana predao akreditivna pisma predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću. Ambasador Musin je izrazio očekivanja da će tokom njegovog mandata biti poboljšani ekonom-ski odnosi dvije zemlje, u čemu vidi veliku ulogu Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik Mijušković je gostu predsta-vio ekonomski ambijent u Crnoj Gori, mo-gućnosti za razvoj nacionalne ekonomije, naglašavajući napredak postignut u poslje-dnjoj deceniji, uprkos krizi. Činjenica da su u Crnoj Gori otpočele realizacije velikih in-vesticija, u turističkom sektoru prije svega,

renomiranih stranih investitora, najbolja je potvrda da je naša zemlja postavila osno-ve kvalitetnog i stimulativnog poslovnog ambijenta, koji nastoji kontinuirano una-pređivati.

Ambasador je prezentovao podatke koji oslikavaju ekonomsku sliku današnjeg Kazahstana, zemlje bogate rudama i mi-neralima, uključujući i naftu. Naglasio je otvorenost zemlje za saradnju, kao i nadu da ćemo uspjeti da ostavrimo bolje trgovin-ske rezultate.

Budući da Kazahstan pokazuje značajno interesovanje za Hrvatsku kao turistič-ku destinaciju, predsjednik Mijušković je upoznao gosta sa namjerama da se zemlje regiona tržištima kao što je kazahstansko predstave kao jedinstvena turistička desti-nacija.

Ipak, za konačnu realizaciju gotovo svih planova vezanih za povećanje obima roba i usluga nužno je da prethodi potpisivanje jednog broja međudržavnih sporazuma, što se očekuje u skoroj budućnosti.

Uzimajući u obzir činjenicu da je Kazah-stan domaćin Svjetske ekonomske izložbe 2017. godine, moraće iz budžeta da izdvoji pet milijardi dolara za izgradnju infrastruk-ture i hotelskih kapaciteta, zbog čega će imati potrebu za materijalima koji se ko-riste za gradnju i da uposli radnu snagu u sektoru građevinarstva. Predsjednik Miju-šković je u tome prepoznao šansu za prije svega plasiranje dijela domaćih proizvoda od drveta koji se koriste u tom sektoru.

On je ambasadoru predstavio i način rada i funkcionisanja Privredne komore, te iska-zao spremnost da se dvije zemlje povežu upravo preko nacionalnih komora, koje na najbolji način mogu pomoći članicama da realizuju saradnju.

Komoravijesti

17


Predsjednik Komore posjetio Pljevlja

Iskoristiti prirodne potencijale za razvoj

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, sa saradnicima, posjetio je 19. novembra 2014. godine Plje-vlja. Tom prilikom, on se sastao sa predsjednikom Opštine

Mirkom Đačićem, te obišao kompaniju Vektra Jakić i razgovarao sa njenim vlasnikom Draganom Brkovićem.

Predsjednik opštine Pljevlja upoznao je Mijuškovića sa trenutnim stanjem ekonomije ovog grada, problemima sa kojima se susrijeću lokalna uprava i privrednici, planovima za unapređivanje odnosa sa lokalnim velikim privrednim društvima, kao i za razvoj predu-zetništva čijom realizacijom bi se uposlio dio nezaposlenih mlađe populacije. Bilo je riječi i o planovima za izgradnju niza objekata komunalne i saobraćajne infrastrukture, kao i društvenog standar-da.

Prema mišljenju sagovornika, Pljevlja imaju prepoznatljive priro-dne potencijale koji ovoj Opštini mogu obezbijediti da bude jedna od razvijenijih u zemlji. Zajednički je konstatovano da preduzetni-štvo i razvoj malih i srednjih preduzeća treba bazirati na partner-stvu sa velikim sistemima koji postoje u Pljevljima, a to su Rudnik uglja, Elektroprivreda i Vektra Jakić.

Predsjednik Mijušković je govorio o aktivnostima Komore, kao i o saradnji koja je uspostavljena sa ranijom upravom Pljevalja. Značajan dio razgovora bio je posvećen identifikovanju šireg po-

lja saradnje Komore i Opštine. Naglašena je važnost daljeg razvo-ja Elektroprivrede kroz izgradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, kao i značaj koji to može imati za grad. Riječi je bilo i o uposlenosti kapaciteta Vektra Jakić, te o problemima sa kojima se susrijetala ova kompanija u prethodnom periodu, a čije je rješava-nje na pomolu.

Predsjednik Komore je prvog čovjeka Pljevalja upoznao i sa aktiv-nostima koje Privredna komora sprovodi u dijelu sagledavanja i objedinjavanja kapaciteta domaće privrede koji bi mogli biti upo-šljeni na izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare.

Budući da Komora zahvaljujući brojnim međunarodnim aktivno-stima ima mogućnost da potencijalnim investitorima preporuči i predstavi konkretne projekte u Crnoj Gori, predsjednik Mijušković je prvom čovjeku Pljevalja ponudio saradnju i u tom dijelu, poseb-no iz razloga jer imaju definisane projekte i konkretne planove.

Tokom posjete kompaniji Vektra Jakić, predsjednik Komore obišao postrojenja ove fabrike, upoznao se sa trenutnom proizvodnjom, kapacitetima i planovima razvoja. Riječ je o izuzetno važnoj inve-sticiji, koja je pod pritiskom krize, na samom početku rada suoče-na sa izuzetno kompleksnim problemima, čije rješavanje sada u najvećem dijelu privodi kraju.

Preduzetništvo i razvoj MSPbazirati na partnerstvu sa

velikim sistemima kojipostoje u Pljevljima.

18


Crna Gora je mala ekonomija, ali su naši resursi toliko sjajni da trebamo ovaj vijek utrošiti na sve osim na obzorja koja ne sežu dalje od lokalnog.

Petrašin Kasalica, ugledni crnogorski menadžer i ekonomista

Vanserijske osnove za izgradnju jake ekonomije

Crna Gora kao naš dom, i kao naša osnova i utočište ekonom-skog razvoja, je naša kontradiktornost koja ima vanserijske osnove da bude nezavisna u odabiru strateških pravaca ra-

zvoja, samostalna u ekonomskom odlučivanju kako bi bila jaka mala ekonomija Evrope. Pošto sam vodio veliki tim, smatram da ekonomski sistem mora da se bazira bar na desetak jakih privre-dnih subjekata, a to nama naš dijapazon donedavnog industrijskog poslovanja jeste dozvoljavao - kaže za Glasnik Petrašin Kasalica, nekadašnji rukovodilac Luke Bar i drugih kompanija, a obavljao je i funkciju ministra privrede.

Petrašin Kasalica, čovjek širokih svjetonazora, obilja ideja i mno-štva rješenja i u turbulentnim vremenima, znalački je ”istraživao nemoguće” tj. poslovni problemi za njega su bili izazovi i rješenja. Svojim respektabilnim ekonomskim djelom umješno je korespon-dirao različitim sistemima i uslovima poslovanja. Na najbolji na-čin je pokazao da “od ljudi zavisi potencijal kompanije, od orga-nizacije njena veličina, od odnosa među ljudima njen moral, od vizije njen pravac, a od liderstva njen uspjeh”( John C. Maxwelle). Ovaj istaknuti privrednik bio je uspješan ne samo u biznisu već i u drugim sferama rada. Među brojnim priznanjima dobio je i najveće državno odličje - Nagradu 13. jul.

Glasnik: Gospodine Kasalica, Vi ste ugledni crnogorski privrednik koji je tokom radnog vijeka najviše bio najviše posvećen ekono-miji, njenim razvojnim projektima i stvaranjem uslova za što bolje poslovne bilanse kompanija u kojima ste radili. Molim Vas prisje-tite se tog vremena, šta možete reći o tadašnjoj crnogorskoj eko-nomijii?

P. Kasalica: Pripadam generaciji crnogorskih ekonomista koja se među prvim generacijama na Ekonomiji školovala u Crnoj Gori i koja je studirala da svoje stečeno znanje primjenjuje ostvarujući napredne promjene perspektiva ekonomskog razvoja naše repu-blike unutar jugoslovenskog ekonomskog bića. Ukupna jugoslo-venska ekonomska teorija i praksa su bile uvezane sa tadašnjim svjetskim trendovima, iako smo živjeli i radili u zemlji specifičnog samoupravnog socijalističkog uređenja. Ukoliko se apstrahuje ne-efikasnost takvog uređenja, koja se dokazala upravo u nasilnom raspadu s početka 90-tih, način na koji smo bili obavezni da svo-

19


ju školu primijenimo u praksi je rezultirao napretkom crnogorske ekonomije ka sistemu koji je bio sastavljen od većih privrednih subjekata i velikog korpusa malih i srednjih preduzeća. U suton zajedničkog državnog i ekonomskog prostora segment malih i srednjih preduzeća je dobio visoke regulatorne i finansijske pod-sticaje da se snažno razvija i doprinese ukupnom ekonomskom razvoju tadašnje zajednice.

Bitno je razumjeti da je Crna Gora kao republika unutar federacije imala visoku zavisnost od fondova koji su bili centralizovani, na nivou ukupne zajednice, kako bi se sprovodili razvojni projekti ili progresivno uticalo na rast boljitka u zemlji. Takođe, Jugoslavija je imala pristup međunarodnim fondovima razvoja i institucionalne finansijske podrške, koja je vjerovatno dijelom korišćena na način koji nije uvijek bio ekonomski uspješan i cjelishodan, ali se izgled siromašne nerazvijene zemlje na brdovitom Balkanu mijenjao na bolje u decenijskim provjerama, pa stoga kako god danas gledali na naslijeđene dugove, u biti su imali pozitivan efekat na razvoj zemlje i mijenjanje životnog standarda stanovnika.

Međutim, onda su se 90-tih ekonomski razvojni trendovi za od-ređeni period zaustavili, pošto je nošenje sa kompleksnim eko-nomskim i globalnim pravcima razvoja u svijetu, uz nepostojanje podrške prema reformama Anta Markovića, posljednjeg premijera velike Jugoslavije, vodilo činjeničnom stanju nestajanja velike za-jednice, pratećeg ekonomskog sistema, pa se u određenom stepe-nu i danas još bavimo posljedicama i oporavkom.

Glasnik: Budite ljubazni pa kažite koji je to bio zlatni period naše ekonomije, a u kom vremenu je započelo njeno posrtanje i zašto?

P. Kasalica: Jugoslavija je bila složena zajednica gdje su generali-zacije o ekonomskim uspjesima sa uporedivim primjenama pre-ma svima primjetno upitne. Slovenija je već 70-tih bila na dobrom ekonomskom putu. Hrvatska i Vojvodina, kao pokrajina, su malo kasnile, ali su dostizale slične razvojne tendencije skoro u istoj deceniji. Srbija i djelimično Makedonija su s kraja 80-tih, iako je Jugoslavija bila u dubokim problemima ekonomskog uravnoteže-nja, ulazile u krivu koja je pokazivala uzlazni trend. Crna Gora nije imala tako snažne momente vezane za jednu deceniju, ali je od 70-tih pa na dalje postepeno poboljšavala svoje ekonomske per-formanse, no ni u jednom trenutku ne ostvarujući punu angažo-vanost kapaciteta i ljudskih resursa, što i danas ostaje značajan izazov ekonomskog odlučivanja i motivacije.

Posrtanje zajednice je posljedično stiglo i do Crne Gore s počet-ka 90-tih. Ukupni politički nasrtaji koji su izazvali raspad jednog sistema koji je nesumnjivo imao svoje slabosti, ali i niz kvalite-ta koji su pružali osnove daljnjeg jačeg ekonomskog razvoja, su primarni razlozi posrtanja. Naravno ne treba zanemariti slabosti, naslijeđene i nesavladane od svjetske krize 70-tih, kao i niz jugo-slovenskih unutrašnjih ekonomskih neefikasnih projekata koji su uticali na značajnije stope inflacije (najveću boljku ekonomske politike bivše zajednice) skoro na decenijskom nivou. Ipak, imali smo posljednju šansu da razmišljamo o emancipaciji ekonomije kroz program i reforme Anta Markovića, ali kako je istorija otišla na neku drugu stranu, onda je to značilo da su i ekonomisti morali krenuti tim nekim drugim putem.

Glasnik: Vi ste dugo godina rukovodili Lukom Bar. Kako je tada ra-dila naša najveća Luka, kako se odvijao međunarodni saobraćaj, koliki su bili kapaciteti i da li ste bili zadovoljni postignutim bi-lansima.

P. Kasalica: Ako želim biti jednostavan i kratak, reći ću jasno, iska-zujući duboko poštovanje svim prethodnim rukovodiocima naše Luke: dočekan sam sa štrajkom radnika, koji su bili visoko neza-dovoljni u tom trenutku. Ostavio sam Luku likvidno zdravu i eko-nomski jaku, uz finansijske izazove naslijeđenog duga, sa timom koji je imao znanja i kompetencija da nastavi da snažno doprinosi ekonomskom razvoju Crne Gore. Dva miliona tona pretovara, kao i poslovno potvrđeni, razvijeni kontakti i saradnja sa zaleđem na tržišnim osnovama su bili ostvareni i danas mogu biti poslovno zadovoljan da Luka ima kapacitet za budućnost. Potrebno je da se taj kapacitet pravilno i efikasno iskoristi, za dobrobit Luke, grada Bara, i naše Crne Gore.

Luka Bar predstavlja blago ekonomskog razvoja i može predsta-vljati našu sponu sa ukupnim inostranim investitorima, na osno-vama zdravih i transparentih, finansijski održivih i uređenih eko-nomskih projekata. Planovi razvoja Luke se ne mogu sagledavati parcijalno, zavisno od regulative koja prati pojedinačne resurse, već uz integralnu stratešku viziju fabrike usluga za svakoga ko dođe morem da vidi našu predivnu obalu i poslovno sarađuje sa našim susjedima u zaleđu.

Glasnik: Koliko Vas je obavezivala duga tradicija ovog preduzeća, odnosno bila razlog više da se uvijek i potpuno posvetite njenom radu i razvoju?

P. Kasalica: Svakako su prošli uspjesi u rukovođenju Lukom bili obaveza i odgovornost. Međutim, svako vrijeme i svaki tim ima-ju obavezu i odgovornost prema vremenu i okruženju u kojem se posluje, kao i prema narednim generacijama odnosno težnji da se ostavi dobra održiva osnova za dalju budućnost razvoja i progresa. Raditi u velikom kolektivu, i razvijati jedan grad zajedno sa tim kolektivom obavezuje da se ukupni menadžerski kapaciteti i na-pori usmjere da se postigne zdrava ravnoteža između poštovanja memorije na prethodne timove, uz snažni svakodnevni podstrek vjetra u leđima ukupnom tadašnjem timu, od lučkih radnika do njihovim pretpostavljenih, da se Luka uzdigne i podigne prema novim trendovima razvoja crnogorske ekonomije, utičući na bolji-tak življenja u i za preduzeće. Imao sam podršku da ovakvu viziju snaženja lučkih kapaciteta ostvarim.

Glasnik: Ko su bili najveći klijenti Luke, mislim i na domaće i stra-ne kompanije?

P. Kasalica: Ukupno zaleđe Srbije, zemalja srednje Evrope, crno-gorskih industrijskih giganata… Svi klijenti Luke su uvijek pred-stavljali nepresušno izvorište pretovara i utovara, i nastavljali smo duboko važnu tradiciju rada sa susjedima u vremenima kada su granice predstavljale malo veću prepreku jednostavnom ekonom-skom poslovanju.

Naši veliki giganti aluminijske i čelične industrije (KAP i Željezara) su u Luci imali najvećeg i najboljeg poslovnog partnera. Podsje-ćam da su i u vremenima napornih godina ekonomskog pada, sa Lukom ostvarivani pozitivni likvidni tokovi, nešto što danas nakon Velike recesije svjetske privrede iz 2008. godine postaje jedinstve-ni model procjenjivanja dobrog i dugoročnog poslovnog uspjeha.

Vrijedi na kraju ovdje pomenuti i neka imena, jer mnoga danas nisu više ništa nego divna reminiscencija, a bili su temelji, poslov-ni konglomerati, ekonomskih tokova prethodnih decenija: Sartid Smederevo, Trepča Kosovska Mitrovica, Genex Beograd, Centro-textil Beograd, Luka Beograd, kontejnerski snažni pretovari, vojna industrija, žitna preduzeća i slično.

20


Glasnik: Ako bi napravili paralelu sa vre-menom današnjim - kada je bilo lakše po-slovati - sada ili u vrijeme vašeg privrednog angažmana?

P. Kasalica: Upoređivati vremena ekonom-skog poslovanja nije strukovno pozitivno, jer vrijeme mojeg rukovođenja Lukom se poklapa sa gubicima tržišta ranije zajedni-ce. Danas nove generacije nakon velikih svjetskih poremećaja u ekonomiji i finana-sijama, moraju se nositi sa mnogim drugim izazovima.

Ipak, iskustveno, da živio sam i rukovodio najoptimalnije godine mojeg odgovornog poslovnog odnosa prema rukovođenju Lu-kom Bar sa profesionalnom snagom i uv-jerenjem da postignem dobar rezultat i ne budem zaustavljen, iako su ukupne defini-cije eksterne i interne okoline upućivale da je najbolje sjedjeti i biti neutralan. Luka vas primi u zagrljaj, sa svim trnjem upoznava-nja sa početka, i u tom zagrljaju nalazite snagu mora i odlučnost poslovnih odluka da uz sve nedaće nađete i stvorite novu vrijednost; ostvarite novi pretovar-utovar; zadržite klijenta; razvijete i sarađujete sa timom raznovrsnih individualaca. Narav-no, uvijek težite da sve svoje fakturisane usluge naplatite u korist i za dobrobit Luke. Tako se razvija na dugoročnim osnovama veliko preduzeće i to predstavlja možda tradicionalni put rukovođenja, ali danas se moderne korporacije globalno počinju upravo baviti organizacijama koje opstaju, jer rade u korist poslovnih struktura. Ne gleda se samo uski interes, pošto jedno pre-duzeće nije nikada samo sebi svrha.

Glasnik: Kako vidite ekonomiju Crne Gore danas i njene razvojne perspektive?

P. Kasalica: Crna Gora kao naš dom, i kao naša osnova i utočište ekonomskog ra-zvoja, je naša kontradiktornost koja ima vanserijske osnove da bude nezavisna u odabiru strateških pravaca razvoja, samo-stalna u ekonomskom odlučivanju kako bi bila jaka mala ekonomija Evrope. Pošto sam vodio veliki tim, smatram da ekonom-ski sistem mora da se bazira bar na desetak jakih privrednih subjekata, a to nama naš dijapazon donedavnog industrijskog poslo-vanja jeste dozvoljavao. Da li će se uspjeti da pojačamo doprinose ovog segmenta, još uvijek se ne može pouzdano projektovati, a nije dugoročno pametno vezati se za dobre kišne godine u proizvodnji električne ener-gije.

Sektor usluga predstavlja sljedeći kompati-bilni segment ekonomskog razvoja, među-

tim nisam uvjerenja da treba biti dominan-tan. Naš turizam na obali od 180 kolimetara, ukoliko se očuvaju prirodni kvaliteti okoli-ša, treba da doprinese ali ne više do petine BDP-a. Telekomunikacije su već na ustano-vljenom i stabilnom nivou. Iako nisam već deceniju u aktivnim tokovima poslovanja, uvjerenja sam da usluge razvoja novih in-formacionih industrija možda mogu poja-čati doprinose ovog segmenta, jer se dobro sjećam da su naši kadrovi sa ovih fakulteta visoko cijenjeni u regionu i šire. Nisam si-guran da takvo što ti isti kadrovi ostvaruju u poslovnim timovima u Crnoj Gori, i mož-da je to jedan za sada neiskorišćeni dobri resurs potencijalnog razvoja (i to ne samo usluga).

Moj sjever nema druge opcije nego da raz-vija alternativne oblike turizma i snažno se posveti poljoprivredi, gdje leži najjača naša privredna šansa da smanjimo tekući deficit platnog bilansa bar za polovinu, uz snažnu podršku evropskih fondova. Tu smo podi-gli sjajne fakultetske kadrove, međutim za uvećano učešće i revitalizaciju sjevera biće nam potrebne kreativne snage razmjene iskustava drugih evropskih zemalja, koje su nekorisne livade, pola godine pod snije-gom, pretvorile u rasadnike zdravlja i kva-liteta ishrane u Evropi. Možda, ukoliko se rodi neki lokalni investitor kapaciteta Ćana Koprivice, krenemo i prema revitalizaciji malih industrijskih pogona na sjeveru, ali za sada samo Pljevlja imaju perspektive razvoja koje nisu ekskluzivno turizam i po-ljoprivreda.

Crna Gora je mala ekonomija, ali su naši resursi toliko sjajni da trebamo ovaj vijek utrošiti na sve osim na obzorja koja ne sežu dalje od lokalnog. Zato smo 2006. i potvrdi-li da želimo novi vijek u razvoju Crne Gore bar u ekonomiji posvetiti nečemu što nije samo fond za nerazvijenost, nego perspek-tiva ukupne ekonomske održivosti i dobrog života sljedećih generacija.

Glasnik: Evropa se sve više, sa razlogom, okreće reindustrijalizaciji. Da li bi i mi u Crnoj Gori mogli oživjeti industriju, koja je svojevremeno bila alfa i omega ekonomi-je?

P. Kasalica: Mislim da sam u prethodnom pitanju dao odgovor na ovo. Ne pripadam ekonomistima i menadžerima koji smatra-ju da su usluge najvažniji segment i poten-cijal rasta BDP-a, a vodio sam preduzeće koje je uslugama pretovara i utovara bilo i ostaje nada sjajnog razvoja juga Crne Gore.

Glasnik: Kako će auto-put Bar-Boljari uti-

cati na privredne, ekonomske, aktivnosti?

P. Kasalica: Potencijal autoputa kao saob-raćajne kičme Crne Gore je veliki, posebno kao potencijal uvezivanja mnogo komple-mentarnih poslova i preduzeća. Želim da ovaj projekat pruži novim generacijama ru-kovodilaca i ekonomista neophodnu sponu da uvežu Crnu Goru prema jakoj ekonom-skoj uspješnosti šireg ekonomskog okru-ženja, a koja će im pomoći da imaju dobar i dugoročan životni standard, koji dolikuje maloj održivoj ekonomskoj zajednici. Fi-nansijsko zaokruženje neće biti jednostav-no, ali ne mora značiti da će biti pogubno po perspektive razvoja Crne Gore, iako su naše fiskalne snage primjetno limitirane i to se treba pametno poštovati i izbalansi-rati.

Glasnik: Kako vidite ulogu Privredne ko-more u ekonomiji Crne Gore?

P. Kasalica: Privredna komora Crne Gore okupljala je i okuplja najjače i najkvali-tetnije privrednike Crne Gore. Naravno, smatram da je bliski rad sa drugim stru-kovnim udruženjima poslodavaca neopho-dan pošto smo mala poslovna zajedinica, koja mora imati jaku i stabilnu poslovnu elitu, koja podržava osnovne pretpostavke ekonomske politike zemlje. Pripadam eko-nomskom vrememu kada su rukovodioci bili nosioci ukupnih strateških i privrednih kretanja, bez obzira na centralističko upra-vljanje odlukama, koji su svjesno i odgo-vorno radili svoj posao u zatišju svojih pre-duzeća. Uticaj eksternih faktora jeste bio značajan i često opredjeljujući, međutim modeli odgovornosti su uvijek pripadali poslovnim profilima fokusiranim da razvi-jaju preduzeće kojim se rukovodi i sredinu u kojoj rade. Želio bih da ovakve konstruk-tivne modele poslovnog odnosa prema privrednom subjektu nastavi da razvija PK CG, jer ima kapaciteta, znanja i finansijskih mogućnosti da uveže Crnu Goru u ukupne tokove razvoja regiona i Evrope.

Glasnik: Ukoliko ste u prilici da čitate naš Glasnik, budite ljubazni saopštite Vaše mi-šljenje o njemu kao i sugestije što treba mi-jenjati u cilju većeg kvalitet?

P. Kasalica: Želim puno sreće i uspjeha to-kom Vašeg 50-tog rođendana, a savjete o poboljšanju kvaliteta smatram da treba da Vam redovno i ljubazno dostavljaju sada-šnji kadrovi rukovodilaca, jer ovo i pred-stojeće vrijeme ekonomskog razvoja i pri-vrednog boljitka Crne Gore pripada njima i njihovim poslovnim vizijama.

21


Montenegro is a small economy but our resources are so great that we need to spend this century on everything except on the local horizons.

Petrasin Kasalica, a renowned Montenegrin manager and economist

Exceptional basis for the development of a strong economy

Montenegro as our home and as our basis and haven of economic de-velopment, presents our contra-

diction with exceptional conditions to be independent in the selection of strategic directions of development and in making economic decisions which would turn it into a strong small EU economy. Since I was leading a big team, I think that the economic system has to be based on at le-ast ten strong economic entities and until recent times our volume of operations had allowed this, these are the words of Petra-sin Kasalica, a former manager of the Port of Bar and other companies, and a former minister of economy.

Petrasin Kasalica, a man of wide horizons, a wealth of ideas and solutions, even in the most turbulent times used to expertly “research the impossible”. In other words, business problems presented challenges and solutions for him. With his respectable economic activities he complied to diffe-rent systems and business conditions. He is the best example that “the potential of the company depends on the people, its size on the organization, its moral on hu-man relations, its direction on its vision and its success on its leadership”( John C. Maxwelle). This renowned entrepreneur was successful not only in business but in other spheres of work, too. Among numero-us awards, he received the most important state award –13th July Award.

Glasnik: Mr Kasalica, you are a respected Montenegrin entrepreneur and in your ca-reer you were most dedicated to economy,

22


its development projects and the creation of conditions for impro-ved business balances at the companies where you were emplo-yed. When you think back of that period, what can you say of the Montenegrin economy then?

P. Kasalica: I belong to the one of the first generations of econo-mists who finished the faculty in Montenegro and who studied to apply the knowledge and achieve progress in changing the per-spective of the economic development of our republic within the Yugoslav economic being. The Yugoslav economic theory and practice were in line with the world trends of that time although we lived in the country of a specific self-governing socialist sy-stem. If we abstract the inefficiency of such a system, which was characterized by the violent disintegration at the beginning of the 90-ies, the way we were obliged to apply our knowledge resulted in the progress of the Montenegrin economy towards the system which consisted of bigger economic entities and a large body of small and medium sized enterprises. Near the end of the joint sta-te and economic space, the segment of small and medium sized enterprises received high regulatory and financial incentives for a strong development and contribution to the total economic deve-lopment of the then community.

It is important to understand that Montenegro, as one of the re-publics within the federation, was highly dependent on the funds which were centralized on the level of the whole union. The aim was to implement development projects or increasingly affect the growing progress in the whole country. In addition, Yugoslavia had access to international development funds and institutional financial support, which were probably partly used in a way that was not always economically successful and expedient. However, the image of a poor and undeveloped country in the mountainous Balkans changed for the better as the decades passed by. Therefo-re, no matter how we see the debts we inherited, in essence they had a positive effect to the development of the country and the change of the life standard.

However, in the 90-ies the economic development trends stopped for a certain period of time following the complex economic and global developments in the world. In addition, the world’s lack of support to Ante Markovic’s reforms, the last Prime Minister of big Yugoslavia, led to the disintegration of the big union and the ac-companying economic system. As a result we still deal to a certain extent with its consequences and recovery.

Glasnik: Could you tell us which was the golden period of our eco-nomy and when did its fall start?

P. Kasalica: Yugoslavia was a complex community with questiona-ble generalizations on economic successes. As early as in the 70-ies, Slovenia was on a good economic road. Croatia and Vojvodina, as a province, showed a bit of a delay but they reached similar de-velopment tendencies almost in the same decade. Although Yugo-slavia was in deep problems related to its economic balance, at the end of the 80-ies, Serbia and partly Macedonia were showing the rising trend. Montenegro did not have such strong moments rela-ted to a particular decade. Still, since the 70-ies onward, it was gra-dually improving its economic performance. Still, not in a single moment did it manage to achieve full engagement of its capacities and human resources, which has remained a significant challenge for economic decision-making and motivation.

The stumbling of the community reflected on Montenegro at the

beginning of the 90-ies. The main reason for this were political at-tacks which caused the disintegration of the system. The system undoubtedly had its weaknesses but also a number of qualities which provided the basis for further economic development. Of course, we should not underestimate the weaknesses, inherited and unprocessed since the world crisis of the 70-ies, as well as a number of Yugoslav internal economically inefficient projects which resulted in the more prominent inflation rates (the biggest weakness of the economic policy of former community) which la-sted for almost one decade. Still, we had one last chance to think about emancipation of economy through the programme and re-forms by Ante Markovic. However, as the history went on one side, it meant that the economists had to follow along.

Glasnik: You were the manager of the Port of Bar. What was the business of our biggest port like at that time? How did the interna-tional transport work? How big were the capacities and were you satisfied with the achieved balances?

P. Kasalica: I will be short and simple. I will say it clearly expres-sing deep respect towards the preceding managers of our Port: I was “welcomed” with the strike of employees, who were highly dissatisfied at that moment. I left a liquid, healthy and economi-cally strong Port, with financial challenges of inherited debt and with the team which had the knowledge and competencies to con-tinuously contribute to the economic development of Montenegro. We managed two million tons of reloading and the cooperation with the hinterland on the market basis. Therefore, I feel satisfied today that the Port has capacities for the future. It is necessary to use these capacities in a correct and efficient way for the benefit of the Port, the city of Bar and our Montenegro.

23


The Port of Bar represents a treasure of economic development and it can represent our connection with international investors based on healthy, transparent and financially sustainable and de-signed economic projects. The plans for the development of the Port cannot be analyzed partially, based on the regulations for spe-cific resources. It should rather be an integral strategic vision of the plant of services for everyone who comes here by ship to see our beautiful coast and have business cooperation with our neigh-bors in the hinterland.

Glasnik: To what extent was the long tradition of this enterprise binding for you or was it a reason more to be fully committed to its work and development?

P. Kasalica: The preceding successes in managing the Port certa-inly imposed a feeling of responsibility. However, each period and each team have responsibility towards that particular period and business environment, as well as towards the next generations and their efforts to leave behind a sustainable basis for future de-velopment and progress. To work in a big company and to develop one city together with this company obliges one to direct all its management capacities to achieve a healthy balance between the respect of the past teams and the provision of full support to the current one, from the employees at the port to their supervisors. The goal was to raise the port to follow the new trends of the Mon-tenegrin economic development and contribute to a better life of employees. I received the necessary support to achieve this vision of strengthening port capacities.

Glasnik: Who will be the biggest clients of the Port, I mean of both domestic and foreign companies?

P. Kasalica: The overall hinterland of Serbia, central European co-

untries, Montenegrin industrial giants ... All clients of the Port al-ways presented an unlimited source of reloading and uploading and we continued this highly important tradition with the neigh-bors at the times when the boundaries presented quite an obstacle even for simple economic operations.

The Port was the biggest and the best business partner to our gi-ants of aluminum and steel industry (KAP and Steel Factory). I would like to remind you that even at the difficult period of the economic fall, the Port achieved positive liquidity trends, and this is something that has become the unique model for the evaluation of a good and long-term business success following the big reces-sion of the world economy in 2008.

In the end I would like to mention some names as many of them today are not more than a beautiful reminiscence. And they used to be the grounds, business conglomerates, of the economic trends in the past decades: Sartid Smederevo, Trepca Kosovska Mitrovica, Genex Beograd, Centrotextil Beograd, the Port of Belgrade, strong container reloading, military industry, grain processing enterpri-ses and other.

Glasnik: If you make a parallel with the present time, when was it easier to do business, now or at the time of your economic enga-gement?

P. Kasalica: From the point of view of the profession, the results of my comparison of the outcomes of the economic operations are not positive because the time of my management of the port co-incides with the losses of the market incurred at the time of the former community. Today new generations have to face many other challenges following the big world disruptions in the econo-my and finances.

24


Still, I spent the best years of my career managing the port of Bar. I did it with pro-fessional strength and belief that I need to achieve a good result and not be stopped, contrary to the advice from my external and internal environment that it was best to sit and be neutral. The port embraces you, along with all the difficult things you have to learn about it, and in that embra-ce you find the strength of the sea and fir-mness of business decisions. You manage despite all hardships to create new value, to achieve reloading and uploading, to keep the client, to develop and cooperate with a team of different individuals. Of course, you always want to receive the payments for the invoiced services as they are for the benefit of the Port. This is what a long-term development of a company looks like. It may represent a traditional management but modern corporations today start to pay more attention to the surviving organizati-ons because they work in favor of business structures. Today people are not concen-trated on the narrow interest because it is never a goal in itself.

Glasnik: What do you think of the econo-my of Montenegro today and of its deve-lopment perspectives?

P. Kasalica: Montenegro as our home and as a basis and haven of economic deve-lopment presents our contradiction, with exceptional conditions to be independent in the selection of strategic directions of development and in making economic de-cisions which would turn it into a strong small EU economy. Since I used to be le-ading a big team, I think that the econo-mic system has to be based on at least ten strong economic entities and until recent times our volume of operations had al-lowed this. We cannot say with certainty if we will manage to increase the contributi-ons of this segment. And it is not wise to make long term plans for the production of electricity based on good rainy seasons.

The sector of services presents the next compatible segment of economic deve-lopment. However, I do not think that it should be dominant. Our tourism on the coast of 180 kilometers, provided that the environmental qualities are preserved, should contribute no more than one fifth in the GDP. Telecommunications are already on an established and stable level. Altho-ugh I have not been active in business for more than a decade, I am convinced that the services related to the development of new information industries may streng-

is big, especially as it may network many complementary activities and enterprises. I would like this project to be of help to new generations of managers and economists to link Montenegro with the strong success of wider economic environment, which would result in a good and long-term life standard, as it is something a small su-stainable economic community deserves. Financial round up will not be easy but it does not mean that it will be devastating for the Montenegrin development perspec-tives although our fiscal power is notably limited and needs to be respected and cle-verly balanced.

Glasnik: What do you think of the role of Chamber of Economy in the economy of Montenegro?

P. Kasalica: The Chamber of Economy of Montenegro is the meeting point of the strongest and best entrepreneurs of Mon-tenegro. Of course, I think that the close work with other branch associations of employers is necessary because we are a small business community, which must have a strong and stable business elite and which supports the basic preconditi-ons of the economic policy of a country. I belong to the economic period when the managers were the holders of the overall strategic and economic trends, despite the centralized management. They were con-scientious and responsible in their work which they were doing in the quite reces-ses of their enterprises. The influence of external factors was important and often decisive. However, the models of responsi-bility always belonged to the business pro-file focused on the development of the en-terprise and working environment. I would like to see that the Chamber of Economy of Montenegro continues to develop these constructive models of business relations towards economic entities because it has the capacities, knowledge and finances to network Montenegro with all development trends of the region and the EU.

Glasnik: If you have an opportunity to read our Glasnik, could you tell us what should be changed in order to get a better quality of the magazine?

P. Kasalica: I wish you luck and success on your 50th anniversary. You should receive the advice on the improvement of quality from your current managers because this, as well as the coming period of economic development and progress of Montenegro belongs to them and their business visions.

then the contributions of this segment. I have a good recollection that our staff from these faculties are highly appreciated in the region and wider and I am not sure if these same people achieve the same good results in the business teams in Montene-gro. Therefore, it may be one so far unused good resource of potential development (and not only when it comes to services).

My north does not have other options but to develop alternative types of tourism and strongly dedicate itself to agriculture, as that is our strongest chance to reduce the current deficit in the payments balance at least for a half, with the strong support from European funds. We have educated excellent staff for this. However, for increa-sed participation in the revitalization of the north, we will need creative forces, which we can get through the exchange of expe-riences with other European countries. These countries turned the unused valleys, which were snowed down for half a year, into the nursery of health and quality food in Europe. Maybe, if some local investor si-milar to Cano Koprivica appears, we might move forward towards the revitalization of small industrial plants in the north. For now only the town of Pljevlja has the de-velopment perspective which is not linked with tourism and agriculture exclusively.

Montenegro is a small economy but our re-sources are so great that we need to spend this century on everything except on limi-ted local horizons. That is why we confir-med in 2006 that we wanted a new century in the development of Montenegro. When it comes to economy at least, we will be dedi-cated to the perspective of the overall eco-nomic sustainability and good life of future generations.

Glasnik: Europe has increasingly been turning to reindustrialization. Could we in Montenegro revive industry, which used to be an alpha and omega of economy?

P. Kasalica: I think that I have already pro-vided an answer to this. I do not belong to economists and managers who believe that services are the most important se-gment and potential of GDP growth. And yet I used to manage an enterprise which reloading and loading services have al-ways presented the hope for the excellent development of the Montenegrin south.

Glasnik: How will the highway Bar-Boljari affect the economic activities?

P. Kasalica: The potential of the highway

25


Privredna komora organizovala Konferenciju

CEFTA region – jedinstvena turistička destinacija

Konferencija „CEFTA region – jedinstvena turistička destina-cija”, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, održana je 12. novembra 2014. u hotelu The Queen of Montenegro u

Bečićima.

Imajući u vidu da uspješan razvoj turizma ima višestruki uticaj na poljoprivredu, trgovinu, saobraćaj i ostale grane privrede, postoji potreba da se poboljša konkurentnost u ovom sektoru. To se može postići obogaćivanjem turističke ponude, produžetkom turističke sezone i postizanjem intezivnije saradnje između turizma i poljo-privrede, što bi doprinijelo prepoznatljivosti turističke ponude.

Cilj skupa je da ukaže na neophodnost produženja turističke se-zone kroz konsolidaciju ponude zemalja regiona, jačanje brenda jugoistočne Evrope kao turističke destinacije i intenzivnijeg pro-movisanja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Konferencija je i prilika za poslovne ljude i predstavnike komora iz zemalja CEFTA regiona da predstave viđenja problema sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu, te daju sugestije nadležnim organima sa ciljem da se napravi prijedlog jedinstvene turističke ponude.

Organizovani su paneli: „Upravljanje turističkom destinacijom”, „Jedinstvena turistička ponuda regiona”, te „Poljoprivredni proi-zvodi i proizvodi agroindustrije u turističkoj ponudi”.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je u uvodnom obraćanju da je turizam od velikog značaja za ekonomski razvoj svih zemalja jugoistočne Evrope, da je riječ o privrednoj grani u kojoj iz godine u godinu ostvarujemo rast te o resursu čiji razvojni potencijal daleko nadilazi sadašnje parametre i okvire.

- Crna Gora prepoznaje važnost turizma kao jedne od prioritetnih grana svog razvoja koja značajno doprinosi bruto društvenom pro-izvodu, privlači krupne investicije iz inostranstva, te predstavlja

26


zamajac unapređenja ostalih sektora privrede. Zato premanento radimo na podizanju kvaliteta turističkog proizvoda, njegovoj di-verzifikaciji i prilagođavanju preferencijama savremenog gosta. U tom kontekstu, zemlje regiona ne posmatramo kao konkuren-te, već kao komplementarna tržišta, partnere u ostvarivanju zaje-dničkog cilja – rekla je Filipović.

Ona je dodala da u savremenim uslovima, u kojima se strategi-je brendiranja turizma nužno temelje na izgradnji jedinstvenog identiteta, poljoprivredni i proizvodi agroindustrije u turističkoj ponudi sve više dobijaju na značaju.

- Hrana postaje moćno obilježje i instrument brendiranja, jedan od ključnih faktora turističke ponude, sve vrijedniji i profitabilniji dio ukupne baštine i tradicionalnih vrijednosti – rekla je potpredsje-dnica Komore.

Izrazila je uvjerenje da će Konferencija, uz učešće predstavnika Vlade Crne Gore, privrednih komora regiona i univerziteta, te pri-vrednika koji posluju u turizmu, poljoprivredi i prehrambenoj in-dustriji definisati predloge za dalje korake ka sve većoj integraciji turističke ponude regiona.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Pre-drag Jelušić govorio je o upravljanju turističkom destinacijom sa posebnim osvrtom na Strategiju razvoja turizma 2008-2020.

- Imamo želju da Crna Gora 2020. godine kao turistička destinacija nudi svoj proizvod tokom cijele godine – rekao je Jelušić.

On je kazao da je dio strateških planova realizovan, ali da predsto-ji još dosta posla da se vizija ostvari odnosno da Crna Gora bude turistička destinacija kakvu želimo. Do tog cilja, prema njegovim riječima, nedostaju nam bolja avio dostupnost, u vezi sa čim je pri-oritetno podizanje kapaciteta aerodroma u Tivtu. On je izrazio oče-kivanje da će na jesen 2015. godine tamo početi radovi na izgradnji

terminala i uvećanju kapaciteta. Naglasio je važnost izgradnje autoputa Bar - Boljare koji će unaprijediti putnu dostupnost naše zemlje. Ministarstvo je preduzelo niz koraka da se umanji sezonal-nost naše turističke ponude, te da obezbjedi uslove da se podigne kvalitet hotelskih kapaciteta. Najavio je da se uskoro očekuje rea-lizacija seta mjera koje stimulišu razvoj turizma, poput poreskih olakšica, donošenja te revizija prostornih planova i sličnog.

Upravljanje turističkom destinacijom

Predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Dragan Purko Ivančević uvjeren je da će Konferencija doprinijeti poboljšanju turističkog ambijenta u regionu.

- Usmjereni smo jedni na druge, možemo i hoćemo da sarađuje-mo kako bismo bolje valorizovali sve naše resurse. Upravljanje tu-ričkom destinacijom pomoći će da bolje sagledamo potencijale i zajedničke obaveze kako bismo u regionu postigli veći kvalitet tu-rističke ponude: Bez kvalitetnog upravljanja turističkom destina-cijom nema kvalitetnog turističkog proizvoda – rekao je Ivančević.

Direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Saša Rado-vić kazao je da je ovu godinu karakteisao svojevrsni krizni me-nadžment destinacijom, zbog kriza na našim najvećim emitivnim tržištima.

- I ove godine se pokazala vitalnost turističkog sektora te, u pravom svijetlu, sprega privatnog i javnog partnerstva – rekao je Radović.

On je kazao da se u narednom periodu očekuju investicije u cr-nogorski turizam veće od dvije milijarde eura, ali i istakao značaj objedinjavanja turističke ponude regiona.

- Region jugoistočne evrope kao integrisana turistička destinacija ima veliku šansu da privuče turiste sa najvećih tržišta uključujući

27


skandinavske, zemlje dalekog istoka i Amerike. Zato je neophodno raditi na objedinjavanju turističkog proizvoda – rekao je Radović.

Veljko Ostojić, predsjednik uprave Karisma Hotels Adriatic, kazao je da jadranska regija ima budućnost u zajedništvu, te da nas na emitivnim tržištima prepoznaju kao jedinstvenu destinaciju. On je rekao da njegova kompanija želi da investra u crnogorski turizam i zainteresovana je za povezivanje regije.

- Konkurentnost je hamletovsko pitanje svih privrednih sektora pa i turizma. Ne možemo biti apsulotnu konkurentni, već regija tre-ba da definiše nekoliko proizvoda u kojima može biti među prvim destinacijama u Mediteranu. Bez tako definisanih ciljeva, teško ćemo biti konkurentni – rekao je Ostojić.

Dekanica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Đurđica Perović ka-zala je da se Crna Gora mora razvijati kao integrisana turistička destinacija. Ona je kazala da su kvalitetni kadrovi potrebni turi-stičkoj privredi a za to je neophodno što više praktične obuke na visokoškolskim ustanovama.

Dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković nagla-sio je da smo svjedoci krupnih strukturnih promjena u turizmu i multiplikovanja stejkholdera.

- Prije tranzicije smo imali 18 firmi u turizmu, a danas ih je 2.500 koje nikako da se povežu. Svako vodi svoju politiku, pa nemamo integrisanu politiku na nivou zajednice. Saradnja u regionu se svo-di na marketinšku, što je prevaziđeno. Sada je vrijeme za integri-sani destinacijski menadžment zasnovan na principima privatno javnog partnerstva – rekao je Ratković.

Prema njegovim riječima, zarad unapređenja turističkog ambi-jenta potrebno je, između ostalog sprovesti do kraja klasterizaciju predviđenu crnogorskim master planom.

U raspravi koja je uslijedila učestvovali su brojni privrednici, među

kojima i Darren Gibson, izvršni direktor Luštica Development, koji je ukazao da je Crna Gora zemlja izuzetnog turističkog potencijala koji bi mogao da bude kvalitetnije iskorišćen uz bolju saobraćajnu povezanost.

Jedinstvena turistička ponuda regiona

Tokom drugog panela Konferencije, nazvanog „Jedinstvena turi-stička ponuda regiona”, sekretarka Odbora turizma I ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Sanja Marković, moderirajući ovim panelom kazala je da je važno voditi računa o trendovima i stva-rati nove usluge i proizvode koji će obogatiti turističku ponudu, uzimajući u obzir naše posebnosti, specifičnosti i razlike, odnosno - biti jedinstveni u različitosti. Jedinstvena turistička ponuda ili zajednički turistički proizvod, sačinjen od najbolje ponude zemalja regiona Jugoistočne Evrope, atraktivan je za sve veći broj turista, te doprinosi većoj prepoznatljivosti i produženju turističke sezone.

Predstavnica Ministarstva zdravlja Crne Gore Mirjana Đuranović je predstavila naše potencijale zdravstvenog turizma, sa posebnim osvrtom na institute dr Simo Milošević i Vrmac, bolnice u Meljina-ma, te Brezoviku.

- S obzirom na činjenicu da zdravstveni turizam u svijetu bilježi trend rasta, zemlje regiona bi trebalo da u ovome traže šansu i spo-nu koja može da ih poveže – rekla je Đuranović, posebno istakavši dentalni turizam koji u Crnoj Gori nudi kvalitet po mnogo povolj-nijim cijenama nego u inostranstvu.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je kazao da su danas najjača emitivna tržišta Rusija, arapske zemlje, Kina, Indija i Brazil, koja su za nas značajna jer njihovi turisti pu-tuju u zimskom periodu, pa nam mogu doprinijeti boljoj pred i post sezoni. On je istakao značaj regionalne saradnje u turizmu i kazao

28


da turistički poslenici iz šest država već razgovaraju o jedinstve-nom proizvodu.

- Ako hoćemo jedinstvenu turističku ponudu koja je šest puta sna-žnija od naših pojedinačnih, onda je potrebno ukloniti administra-tivne barijere, poput viza. Apelujem na Ministarstvo vanjskih po-slova da se ublaži vizni režim prema dalekim emitivnim tržištima, poput zemalja bliskog istoka – rekao je Radulović.

Takođe je istakao značaj bolje avio povezanosti.

- Do Nove godine se mora nešto uraditi na unapređenju avio po-vezanosti Crne Gore sa zemljama Evrope. Low costeri moraju kre-nuti. Crna Gora će iste godine vratiti sve što u njih bude uložila – rekao je Radulović.

Zlatko Kukec, Vilma Butorac Štimac i Vlasta Klarić iz Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske predstavili su je tu asoci-jaciju i govorili o iskustvima u sektoru turizma nakon ulaska te zemlje u EU. Najavljeno je da će sljedeće godine 40 članova ovog udruženja posjetiti Crnu Goru radi unapređenja saradnje sa našim turističkim poslenicima.

Marina Kezić iz Hrvatske gospodarske komore govorila je o tome kako riješiti problem sezonalnosti. Ona je kazala da je ta zemlja u tekućoj godini prva u svijetu po broju čarter noćenja, od kojih je prihodovala 2,2 miliona eura.

Tatjana Gerić iz Privredne komore Srbije ocijenila je potrebnim da se definiše zajednički proizvod CEFTA zemalja koji otvara nova tr-žišta i dovodi nove turiste u region.

Snežana T. Jovanovska iz Stopanske komore Makedonije navela je da se destinacije mogu uspješno promovisati i razvijati kroz za-jedničke turističke proizvode nastale na regionalnoj razini koji će privući ekskluzivne goste.

- Region ima potencijal za turizam tokom svih 365 dana u godini ali nam je za to potrebna avio povezanost pod povoljnim uslovima,

dovođenjem low cost kompanija koje će povezivati centre u regio-nu. – rekla je Jovanovska.

Mirko Bošković iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercego-vine govorio je o turističkim potencijalima te zemlje i ukazao na teškoće oko njihove valorizacije. Saglasio se sa ostalim panelisti-ma da se regionalna saradnja mora produbiti, naročito u smislu kvalitetnije saobraćajne povezanosti.

Luka Bulatović iz turističke agencije Explorer akcentovao je po-tencijal sjevera Crne Gore, prije svega u planinskom i avanturistič-kom turizmu.

Poljoprivredni i proizvodi agroindustrije u turističkoj ponudi

Sekretarka Odbora poljoprivrede Privredne komore Crne Gore Li-dija Rmuš, moderirajući trećim panelom Konferencije, kazala je da je, uočavajući da domaći proizvodi još nijesu u dovoljnoj mjeri za-stupljeni u turističkoj ponudi, ova asocijacija privrednika, u sara-dnji sa ministarstvima održivog razvoja i turizma te poljoprivrede i ruralnog razvoja, organizovala okrugli sto na kojem je zaključeno da su hrana i piće, uz prirodne resurse, neizostavan element uspje-šne turističke ponude i da naša zemlja u tom segmentu ima veliki potencijal.

- Zaključeno je i da kod hotelijera postoji nedostatak informacija o ponudi poljoprivrede i prehrambene industrije, ali takođe i da je potrebno da se proizvođači hrane organizuju i osnivaju distributiv-ne centre koji bi objedinili ponudu. Uz to moraju imati konkuren-tnu cijenu, posjedovati sertifikat o ispravnosti i kvalitetu proizvo-da, konstantnost u isporuci i drugo – podsjetila je Rmuš.

Generalna direktorica Direktorata za upravljanje turističkom de-stinacijom u Ministarstvu turizma i održivog razvoja Željka Radak Kukavičić konstatovala je da u turizmu još imamo neiskorišćene

29


potencijale i da se intenzivno radi na što boljem povezivanju ove grane sa poljoprivredom.

- Treba uvijek imati na umu da je turizam nevidljivi izvoz – rekla je Radak Kukavičić i konstatovala da brojne poljoprivredne proi-zvode koje uvozimo možemo proizvesti. Kazala je da je problem i nedostatak distributivnih centara u našoj zemlji neophodnih za takozvane “ambulantne isporuke” (specifičan način prodaje robe na malo izvan prodavnica putem pokretnih prodavača).

Ona je kazala da je potrebno raditi na edukaciji zaposlenih u hote-lima kako bi se unaprijedila spoznaja o tome da je potrebno da se gostima nude domaći proizvodi, koje je, kako je istakla, potrebno standardizovati.

Merisa Čekić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja ka-zala je da Evropa forsira male proizvođače što odgovara i Crnoj Gori, koja nema puno poljoprivrednih resursa pa se mora orijen-tisati na kvalitet koji će rezultirati većom vrijednošću proizvoda.

Danilo Škurić, Adriatic Properties, Aman Sveti Stefan, govorio je o težnji ovog luksuznog hotela da u svoju ponudu uključi što više domaćih proizvoda.

Igor Begović, hotel Polar Star Žabljak naglasio je da je potrebno da hoteli uključe u ponudu proizvode iz mjesta u kojem su izgrađeni, što će doprinijeti lokalnom razvoju.

Zaključci konferencije

1. Snažna je potreba za povezivanjem regiona dovođenjem low cost kompanija.

2. Olakšavati i pojednostaviti procedure za dobijanje viza u svim zemljama regiona u cilju unapređenja poslovanja u sektoru turiz-ma

3. Jačati „vidljivost” turističke ponude CEFTA regiona zajedničkim

inicjativama koje će doprinijeti razvoju turizma, a samim tim i pri-vrednom razvoju cjelokupne regije.

4. Raditi na uspostavljanju kumulativnih statističkih pokazatelja za cijelu regiju koji će poslužiti kao osnova za praćenje, analize I dalje unapređenje zajedničkog turističkog proizvoda.

5. Potrebno je uspostaviti satelitske račune u turizmu u svim ze-mljama CEFTA regiona.

6. Važno je kontinuirano edukovati kadrove u turizmu, uz poseban akcenat na praktičnu nastavu odnosno usavršavanje turističkih kadrova u praksi.

7. Stvoriti okvir za inovativni pristup kreiranju proizvoda i usluga slijedeći nove trendove i dinamiku u turizmu koji će obogatiti našu turističku pondu, vodeći pri tom računa o našim posebnostima, specifičnostima i različitostima.

8. Zajedničkom saradnjom, podstaći bolje korišćenje programa i fondova Evropske unije za stvaranje novih zajedničkih projekata koji će doprinjeti regionalnom povezivanju i stvaranju novih turi-stičkih ruta.

9. Intenzivno raditi na većoj zastupljenosti poljoprivrednih proi-zvoda u turizmu, kao specifičnog segmenta prepoznatljivosti turi-stičke ponude regiona.

10. Bez uspješnog i kvalitetnog upravljanja turističkom destina-cijom nema ni kvalitetnog turističkog proizvoda, a sve to zahtije-va jasnu viziju, zahtijeva konkurentnost naše turističke ponude i zahtijeva jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora.

Organizovanje Konferencije je podržao projekat „Implementacija CEFTA 2006 u cilju unapređenja internacionalizacije privreda Ju-goistočne Evrope“. Projekat finasiraju Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, uz podršku Unije njemačkih privre-dnih komora (DIHK), Fondacije za privredni razvoj SEQUA i CEFTA Sekretarijata.

30


CEFTA nedjelja u Skoplju

Akcenat na regionalnoj investicionoj politiciRazgovarano o potencijalima za razvoj i povezivanje proizvođača hrane u regionu.

CEFTA nedjelja održana je u Skoplju 19. i 20. novembra 2014. godine, u organizaciji Ministarstva ekonomije Makedonije.Učesnici su bili zvaničnici iz zemalja potpisnica Sporazuma

i međunarodne zajednice, predstavnici privrednih komora i rele-vantnih institucija, međunarodni eksperti.

U okviru dvodnevnog programa održana su panela posvećena zajedničkim naporima za uklanjanje barijera trgovini robama i uslugama, kao i unapređenju poslovnog ambijenta i privredne sa-radnje u regionu, a sve u cilju privlačenja stranih investicija.

Tokom CEFTA nedjelje poseban akcenat stavljen je na regionalne inicijative za povećanje investicija, investicione politike koje im-plementiraju CEFTA zemlje i identifikovanje koraka za privlačenje stranih ulaganja shodno Strategiji jugoistočne Evrope 2020. Ariel Ivanier, predstavnik UNCTAD prezentovao je rezultate istraživanja koje je sprovela ova organizacija i prema čijim procjenama se oče-kuje rast investicija u jugoistočnoj Evropi u naredne tri godine.

Takođe, diskutovano je o potencijalima za razvoj i povezivanje proizvođača hrane u regionu, u cilju uspostavljanja lanaca vrije-dnosti koji će biti konkurentni na globalnom tržištu.

Ukazano je na važnost povezivanja regiona u jedinstvenu turistič-ku destinaciju, kao i na značaj plasmana domaćih proizvoda kroz turističku ponudu.

Boban Ilić, generalni sekretar Stalne radne grupe za regionalni ru-ralni razvoj u JIE, prezentovao je FAO studiju „Poljoprivredne poli-tike i evropske integracije u jugoistočnoj Evropi”, koja je pokazala da samo Hrvatska, od zemalja regiona, plasmanom domaćih proi-zvoda kroz turizam u značajnoj mjeri pokriva deficit koji ostvaruje u razmjeni hrane sa inostranstvom.

CEFTA nedelja bila je posvećena i globalnim i regionalnim aspek-tima olakšavanja trgovine. Predstavnici Svjetske trgovinske orga-nizacije, Međunarodne finansijske korporacije i USAID-a posebnu pažnju su posvetili implementaciji novog STO sporazuma o ola-kšanju trgovine.

Najavili su da je za sprovođenje aktivnosti koje treba da doprinesu većoj transparentnosti i pojednostavljivanju procedura koje zhti-jeva ovaj sporazum opredijeljeno 30 miliona dolara za koje mogu aplicirati sve zemlje članice STO.

Alberto Costa, predstavnik Evropske komisije, saopštio je da će za olakšanje regionalne trgovine biti dostupna sredstva kroz IPA 2014 program, kako pojedinačno za svaku zemlju tako i za regionalne projekte.

Interese privatnog sektora regiona prezentirali su predstavnici privrednih komora koji su analizirali i zaključke sa sastanaka ra-dnih grupa CEFTA Foruma privrednih komora koji su održani 18. novembra 2014. godine u Stopanskoj komori Makedonije.

Predstavnici Privredne komora Crne Gore su po navedenim tema-ma imali aktivno učešće prezentujući:

-rezultate izvršene procjene potreba i obaveza u cilju pune imple-mentacije Sporazuma o trgovinskim olakšicama;

- zaključke organizovane Konferencije o turizmu 12.novembra u Budvi i kreiranja jedinstvene turističke ponude zemalja regiona,

- rezultate Radne grupe za carine i porijeklo robe u okviru Foruma CEFTA komora.

31


32


Svjetski dan kvaliteta u Crnoj Gori je obilježen 13. novembra 2014. svečanom sjednicom Odbora za kvalitet Privredne ko-more. Tom prilikom, predstavljen je standard ISO 18091:2014

koji daje smjernice za primjenu sistema menadžmenta kvalitetom u lokalnoj samoupravi, te svečano dodijeljen prvi sertifikat crno-gorskog sertifikacionog tijela SETI ME kompaniji Dr Trade. Prezen-tovana je kompanija Bar Market i njihov upravo završen savremen kompleks pijačnog prostora sa pratećim sadržajima.

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković čestitao je pra-znik kvaliteta, među ostalima, dugogodišnjim borcima za njegovu afirmaciju u Crnoj Gori, profesorima dr Milanu Peroviću i dr Zdrav-ku Krivokapiću, uglednom privredniku i nekadašnjem ministru dr Miodragu Gomilanoviću, te direktorima Instituta za standardiza-ciju mr Miodragu Peroviću i Akreditacionog tijela Ranku Nikoliću.

Mijušković je podsjetio da kvalitet u primjeni predstavlja metode učenja i tehnike skraćivanja vremenskih ciklusa, smanjivanje tro-škova i poboljšanje procesa i proizvoda/usluga. Takođe podrazu-mijeva obezbjeđenje treninga za postojeće i nove zaposlene, kao i mentorstvo ka podizanju efikasnosti i efektivnosti. Kvalitet u pri-mjeni znači i podjelu znanja i iskustva sa zajednicom kvaliteta.

Govoreći o standardu ISO 18091:2014 koji je predstavljen u Komori, predsjednik je kazao da organizacije treba da uspostave odgovara-jući okvir za upravljanje.

- Uvođenjem sistema menadžmenta kvalitetom, organizacije lo-kalne samouprave napravile bi ogroman korak u povećanju efika-snosti poslovanja, kroz prepoznavanje svog proizvoda i „kupaca”.

Svečana sjednica Odbora za kvalitet Privredne komore

Obilježen Svjetski dan kvalitetaUvođenjem sistema menadžmenta kvalitetom, organizacije lokalne samouprave napravile bi ogroman korak u povećanju efikasnosti poslovanja.

33


Na taj se način, neposredno, daje ogroman doprinos povećanju efikasnosti i uspješno-sti ostalih privrednih subjekata – rekao je Mijušković.

On je pojasnio da su, vođeni ovom idejom, Odbor za kvalitet Privredne komore Crne Gore i Sekretarijat za razvoj preduzetništva Glavnog grada Podgorica uspostavili sara-dnju u organizaciji obuka na temu sistema menadžmenta kvalitetom. Ove obuke su prevashodno namijenjene privrednicima i lokalnoj samoupravi Podgorice, ali to dobar model koji bi se mogao primjeniti i u dru-gim crnogroskim opštinama.

Predsjednik Odbora kvaliteta mr Danilo Radoman, predstavljajući pomenuti stan-dard, kazao je da menadžment kvalitetom u lokalnoj samoupravi može da kao rezul-tat ima održivi ekonomski prosperitet i društveni razvoj na lokalnom nivou, uklju-čujući usaglašavanje i interakcije sa nacio-nalnim i regionalnim politikama na kohe-rentan i kompatibilan način.

- Ovaj međunarodni standard je izrađen da pomogne lokalnim samoupravama širom svijeta da razumiju i da primijene kvalite-tan sistem menadžmenta koji ispunjava zahtjeve standarda ISO 9001:2008, u cilju zadovoljenja potreba i očekivanja građana – objasnio je Radoman, dodajući da stan-dard predviđa 39 ključnih indikatora koje svaka lokalna samouprava treba da mjeri i prati. Četiri glavne kategorije su indikato-ri institucionalnog razvoja za dobro upra-

vljanje, indikatori održivog ekonomskog razvoja, indikatoti inkluzivnog društvenog razvoja i indikatori održivog razvoja živo-tne sredine.

Povodom uručivanja prvog sertifikata Cr-nogorskog sertifikacionog tijela SETI ME kompaniji Dr Trade, predsjednik Mijuško-vić je kazao da je ovo sertifikaciono tijelo od velikog značaja za promociju kvaliteta i pokretač je razvoja domaćih resursa, prije svega konsultanata i ocjenijivača za siste-me menadžmenta.

- Uvjeren sam da je SETI ME na dobrom putu i da će uskoro moći da se pohvali i crnogorskom akreditacijom za sisteme menadžmenta kvalitetom – rekao je Miju-šković.

Direktor Instituta za standardizaciju i Cr-nogorskog sertifikacionog tijela mr Mio-drag Perović kazao je da je već prilikom prve provjere kvaliteta u Dr Trade utvrđeno da je ova kompanija uredila organizaciju u skladu sa zahtjevima standarda ISO 9001, čime su stekli pravo da im se dodijeli serti-fikat. Njima je izuzev crnogorskog uručen i sertifikat beogradske kuće StandCert.

- Ovo je prvi sertifikat kojeg dodjeljujemo u skladu sa crnogorskim standardima za oblasti sistema menadžmenta kvalitetom MEST EN ISO 9001:2009. Činjenica da je to prvo i dobro urađeno daje nam za pravo da vjerujemo u sistem sertifikacije u Crnoj Gori, da će se on raditi na najbolji mogući način. Sertifikaciono tijelo čini napore da

u budućnosti razvijamo sopstvene šeme sertifikacije po kojima ćemo ocjenjivati, na primjer hotele, pekarsku industriju itd. Vrlo smo ažurni i aktivni da sistem sertifi-kacije u Crnoj Gori dovedemo na potreban nivo uređenja odgovarajući tržištu – rekao je Perović.

Rukovodilac za kvalitet u firmi Dr Trade Gordana Dragojević zahvalila je na serti-fikatu i posebno istakla doprinos Dejana Zvicera koji je obučio kolektiv u skladu sa zahtjevima standarda. Ona je kazala da pri-mjena ovog standarda u njihovoj kompani-ji dala pozitivne rezultate.

Profesor dr Zdravko Krivokapić, povodom Svjetskog dana kvaliteta i Evropske nedje-lje kvaliteta, ocijenio je da je u Crnoj Gori potreba institucionalnizacija kvaliteta.

- Potrebno je da institucionalnizujemo kva-litet odnosno da se kvalitetom bave ljudi koji imaju moć – rekao je Krivokapić, na-glašavajući da je Crna Gora jedina zemlja koja nije član Evropske organizacije za kvalitet. On smatra da je potrebno pokrenu-ti veliku kampanju kako bi se uspostavila crnogorska nagrada za kvalitet po uzoru na evropsku.

Nataša Nikolovska, glavni inženjer u kom-paniji Bar Market predstavila je upravo za-vršen savremen kompleks pijačnog prosto-ra sa pratećim sadržajima, sa naglaskom da je riječ o objektu u kojem je implementi-ra HACCP sistem bezbjednosti hrane.

34


Porto Skadar Lake - izgradnja počinje u martu

Izgradnja turističkog naselja Porto Skadar Lake, vrijednog 90 miliona EUR, počeće u martu naredne godine. Prve goste taj ek-skluzivni kompleks primiće u maju 2017, saopštio je Pobjedi Ivan Zindović, predstav-nik kompanije Montenegro resort koja stoji iza tog projekta.

- S obzirom na to da je veći dio zone gdje ćemo graditi praktično neprohodan, po-stoji samo neuređena pješačka staza koja od naselja Mihailovići vodi do Skadarskog jezera, prije početka gradnje imamo dosta posla - rekao je Zindović.

Vlada je usvojila predlog odluke o donoše-nju državne studije za lokaciju Mihailovići na kojoj će se graditi Porto Skadar Lake. Time su stvoreni uslovi da investitor traži izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinsku dozvolu.

Projekat finansira francuski biznismen Lionel Sonigo koji je, kako je ranije rekao, „osmislio jedinstven koncept za jedinstve-no mjesto”.

- Zamislili smo da to bude najljepši eko rizort na svijetu, sa pet plus zvjezdica. Spojićemo do sada nespojivo, luksuz i ne-taknutu prirodu. Predispozicije za to pruža unikatno Skadarsko jezero svojom ljepo-tom, a arhitektonsko rješenje, te način iz-gradnje i funkcionisanje naselja, pomoći će da se ideja zaokruži. Siguran sam da će se od 2017. godine Crna Gora prepoznavati prije po Porto Skadar Lake-u nego po Porto Montenegru - kazao je Zindović.

On je ocijenio da je odmor kakav će pružati u eko rizortu danas vrlo tražen u svijetu.

- Bogati gosti traže mir kakav pruža Ska-darsko jezero, ali ne žele da se odreknu luksuza, niti da cijelo vrijeme provode u apartmanima. Samo noćenje će koštati hi-ljadu EUR - rekao je Zindović.

Ekskluzivno, ekološko turističko naselje

biće smješteno na poluostrvu Biški rep, koje se nalazi na mjestu gdje se Rijeka Cr-nojevića uliva u Skadarsko jezero.

Prema riječima Zindovića, investitor plani-ra da za građevinske, ali i sve ostale radove, angažuje domaću radnu snagu.

- Predstoji objava tendera za izvođača rado-va, tražićemo da to bude kompanija iz Crne Gore. Kada se kompleks otvori u njemu će takođe biti zaposlena domaća radna snaga. Prema sadašnjim procjenama, biće oko 200 radnih mjesta - saopštio je Zindović.

Lokacija Mihailovići od Rijeke Crnojevića udaljena je oko deset kilometara, od Ceti-nja 25 kilometara, a od Podgorice 37 kilo-metara.

Površina lokacije iznosi oko 59,1 hektara od kojih je za izgradnju predviđeno oko 15,3 hektara. Projekat za Porto Skadar Lake ura-dio je poznati francuski arhitekta Francois Leclerc. Planirano je da ima ukupno 457 ležaja, 30 luksuznih vila, SPA centar, dva restorana, marinu za oko 30 čamaca, pijacu na kojoj će lokalno stanovništvo dva puta sedmično prodavati domaće proizvode. Prema sadašnjim procjenama u njega će biti uloženo oko 90 miliona eura.

Confindustrija otvara kancelariju u Crnoj Gori

Najveća italijanska organizacija posloda-vaca, Confindustria, planira da uskoro otvo-ri svoju kancelariju u Crnoj Gori i zaintere-sovana je za investiranje.

- Predstavnici Konfindustrije izrazili su za-interesovanost za investiranje u Crnoj Gori, kao i zadovoljstvo investicionim okvirom. Oni su obavijestili ministra Kavarića da planiraju u februaru da organizuju konfe-renciju u Crnoj Gori na temu infrastrukture i energetike - saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Počela primjena projekta IPARD-like

Novi projekat bespovratne podrške crno-gorskim poljoprivrednicima, IPARD-like, koji je počeo da se primjenjuje u novembru, trebalo bi da doprinese postizanju većih

standarda kod poljoprivrednih proizvođa-ča i otvaranju novih radnih mjesta u toj oblasti.

Projekat je finansiran uz finansijsku podr-šku EU od 3,4 miliona eura, a implementi-ra ga resorno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Svjetskom bankom. Pored pomenutih 3,4 miliona, Vlada je obezbijedila kofinansiranje od 1,1 milion eura. Od ukupnog iznosa će 4,1 mili-on eura biti dostupan poljoprivrednim pro-izvođačima u vidu bespovratne podrške ili granta za ulaganje u gazdinstva, u iznosu do 50 odsto ukupne investicije.

Riječ je o podršci iz IPA programa, koji će proizvođači koristiti po fleksibilnijim uslovima nego njihove kolege u zemljama članicama. Od programa se očekuje da do-prinese postizanju većih standarda kod po-ljoprivrednih proizvođača i da ih primakne standardima koje traži EU za punu imple-mentaciju IPARD programa. Cilj projekta je izgradnja institucija za poljoprivredu i ru-ralni razvoj, kao i poboljšanje produktivno-sti ruralnih gazdinstava i osiguranje pune koristi i pravilne apsorpcije sredstava iz pretpristupnih fondova EU.

Jačanje kapaciteta za prijem kruzera

Luka Kotor i Royal Carribean Cruises, vo-deća međunarodna kompanija za kružna putovanja, potpisali su u novembru Memo-randum o razumijevanju koji se odnosi na njihovu stratešku saradnju u Crnoj Gori.

Iz Luke Kotor su saopštili da su dvije kom-panije definisale osnovne principe i opšte uslove saradnje sa ciljem da luka zadrži i unaprijedi status Best expirience destinati-on i Higly recommended destination.

- Strateški partneri su najavili dugoročnu saradnju na planu ulaganja u infrastruk-turne projekte u cilju povećanja kapaciteta za prijem megakruzera, koja podrazumije-va rekonstrukciju operativne obale i posto-jećih vezova i izgradnju novih kapaciteta za prijem kruzera i kapitalna ulaganja u infrastrukturne projekte - navodi se u sa-opštenju.

Njihovom realizacijom, kako se dodaje,

Crna Goravijesti

35


stvoriće se nova turistička ponuda i po-većati atraktivnost Kotora i Crne Gore kao destinacije.

Predstavnici dvije kompanije su najavili i da će se deklarisane namjere početi re-alizovati krajem ove i početkom naredne godine.

- Realizacijom će se dugoročno obezbijediti pozitivan trend rasta broja dolazaka putni-ka, unaprijediti obim i kvalitet servisa za kruzing brodove i turiste i stvoriti osnova za trajan održivi razvoj turističke destina-cije - dodaje se u saopštenju.

Iz Luke Kotor su kazali da će strateško par-tnerstvo za rezultat imati i značajne efekte na ekonomiju Kotora i države Crne Gore.

Prognoze za crnogorsku ekonomiju

Evropska komisija (EK) snizila je procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na dva odsto, sa 2,9 odsto koliko je pred-viđala u maju.

EK je u jesenjim ekonomskim prognozama snizila procjenu rasta bruto domaćeg proi-zvoda BDP Crne Gore i u narednoj godini, sa 3,6 na tri odsto. Za 2016. prognoziran je rast crnogorske ekonomije od 3,5 odsto, prenosi MINA-business.

Iz EK su naveli da bi stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori u ovoj godini trebalo da iznosi 19,3 odsto, u narednoj 18,6, a u 2016. 17 odsto.

Prema projekcijama, javni dug će ove godi-ne iznositi 58,9 odsto BDP-a. Javni dug će se u narednoj godini spustiti na 58,6 odsto BDP-a, dok će u 2016. porasti na 59,4 odsto.

Očekuje se da će budžetski deficit ove go-dine iznositi 1,4 odsto, naredne nula, a za 2016. prognoziran je suficit od 0,3 odsto.

Za ovu godinu EK prognozira Crnoj Gori deflaciju od 0,2 odsto, a za narednu i 2016. inflaciju od 0,8 i 2,1 odsto.

Iz EK su u dijelu izvještaja posvećenom Cr-

noj Gori, pod nazivom Odložena investici-ona agenda, naveli da će gradnja autoputa povećati uvoz građevinskog materijala, ali i javni dug na blizu 60 odsto BDP-a u 2016. godini.

- Međutim, skoro uravnoteženi budžet tre-balo bi da smanji dodatne potrebe za zadu-živanjem u cilju finansiranja deficita - oci-jenjeno je u izvještaju.

Od članica EU, najgore su prognoze za Hrvatsku, gdje se ove godine očekuje pad BDP-a od 0,7 odsto, dok su najbolje za Irska, koja ove godine očekuje rast od 4,6 odsto.

Prosječno u 28 zemalja članica EU, pred-viđa se rast BDP-a od 1,3 odsto, a u zemlja-ma eurozone 0,8 odsto.

Naredne godine u EU očekuje se rast od 1,5 odsto, a u eurozoni od 1,1 odsto. U 2016. očekuje se ubrzanje rasta na dva odsto na nivou cijele Unije i na 1,7 odsto u eurozoni.

Wizz Air želi da leti iz Podgorice

Mađarska niskobudžetna avio-kompani-ja Wizz Air zainteresovana je za letove iz Podgorice, kazao je ambasador te države u Crnoj Gori Krizstian Posa u razgovoru sa ministrom saobraćaja i pomorstva Ivanom Brajovićem.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva je saopšteno da su Brajović i Posa razgovarali o razvojnim i infrastrukturnim projektima u oblasti saobraćaja, zaključujući da posto-je dobre osnove za dalju saradnju dvije dr-žave, prenosi Mina biznis.

- Crna Gora je zanimljiva turistička de-

stinacija za Mađare i svako unapređenje infrastrukture u smislu povećanja bezbje-dnosti, kvaliteta i brzine putovanja treba pozdraviti i podržati - rekao je Posa, isti-čući, kako je saopšteno, da postoji intereso-vanje mađarske low cost avio-kompanije Wizz Air da uspostavi letove sa podgorič-kog aerodroma prema nekim evropskim gradovima.

Otvoren rekonstruisani hotel „Budva”

Rekonstruisani hotel „Budva” je otvoren u novembru u metropoli crnogorskog turiz-ma. U rekonstrukciju, kompanija Uniprom je uložila 20 miliona eura.

Direktor kompanije Veselin Pejović kazao je na svečanom otvaranju da su se trudili da, zbog imena, lokacije, tradicije i značaja koji taj hotel ima, daju doprinos da se Bud-va sa razlogom smatra ljepoticom Jadrana, a ne samo crnogorske obale.

- Projektni zadatak smo izradili sa impera-tivom da se naglase Mediteran, naša obala i osjećaj mjere i kvaliteta, što Budva zaslu-žuje i očekuje od svih koji u njoj stvaramo. Koristili smo prednosti i blagodeti koje daje sama priroda, kao i kultura življenja i građenja po kojima je bila decenijama po-znata - naveo je Pejović.

Hotel u ponudi ima 77 dvokrevetnih soba visokog kvaliteta, kao i četiri porodične sobe, apartmana. U okviru hotela postoji otvoreni bazen i welness centar. Zapošlja-vaće oko 70 turističko-ugostiteljskih radni-ka, prevashodno iz tog grada.

- Sve sobe su modernog dizajna, elegantne i opremljene direktnom telefonskom lini-jom, Wi-Fi internetom, LCD televizorom sa kablovskim programom, mini barom, elek-tronskim sefom, centralnim klima uređa-jem i kupatilom sa tuš kabinom i fenom. Hotel je opremljen tako da će moći da pri-ma goste tokom čitave godine, a u okviru njega je autentični restoran sa predivnom terasom koja gleda na more - dodaje se u saopštenju.

36


Predsjedniku Vlade Crne Gore Milu Đukanoviću uručena je 24. novem-bra 2014. godine nagrada Bečkog

ekonomskog foruma za doprinos ekonom-skom razvoju na nacionalnom i regional-nom nivou.

Tema Bečkog ekonomskog foruma bila je „Vizije i vizionari: ekonomija je motor“, a ovom skupu je prisustvovao i predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković.

Premijer Đukanović je istakao da regional-na saobraćajna i energetska infrastruktura moraju biti u fokusu evropske politike pro-širenja.

- Evropski fondovi moraju biti izdašniji i dostupniji, ne za neproduktivne investici-je i potrošnju, ne za naduvavanje cijena na berzama, već za konkretne investicije u in-frastrukturu koje će učiniti region bližim i povezanijim međusobno, ali i sa svjetskim i evropskim tržištem. Time i stabilnijim – kazao je naš premijer.

Govoreći o situaciji u regionu, predsjednik Vlade je istakao da se za punu stabilnost Zapadnog Balkana moraju efikasnije nala-ziti rješenja koja se tiču evidentne nefunk-cionalnosti Bosne i Hercegovine, te da se moraju uložiti dodatni napori i ohrabriti Makedonija i Grčka da pitanje imena rje-šavaju u skladu sa evropskom demokrat-skom praksom.

- Sa druge strane ohrabruje najnoviji i veli-ki napor uložen od strane Srbije i Kosova za koji vjerujem da otvara dobru perspektivu

Bečki ekonomski forum

Crnogorskom premijeru nagrada za doprinos ekonomskom razvoju

EU kao globalnog aktera. To pokazuje svo dosadašnje iskustvo Unije koja afirmiše strategiju proširenja kao jednu od najuspje-šnijih politika EU i kao dio rješenja – kazao je premijer Đukanović.

Regionu Zapadnog Balkana, prema riječi-ma premijera Đukanovića, treba „više Evro-pe i kvalitetnije integracije“.

- Razumijemo da je konvergencija životnog standarda država Zapadnog Balkana ka ži-votnom standardu najrazvijenijih država Evrope težak i dugotrajan proces. Među-tim, ukoliko ekonomski rast regiona Zapa-dnog Balkana ostane u sadašnjim kriznim okvirima, tada će taj put biti sporo puzanje. Moramo definisati nacionalne ekonomske politike, ali i evropske integracione, koje će nas prebaciti u drugu brzinu – na brži kolo-sijek – poručio je premijer Đukanović.

Iskazao je uvjerenje da države Zapadnog Balkana mogu mnogo same da urade.

- Crna Gora je dobar primjer. Otklanjamo barijere za saradnju i razmjenu implemen-tirajući ugovore o slobodnoj trgovini. Nasta-vili smo da unapređujemo konkurentnost i poslovni ambijent, što potvrđuje napredak na referentnim listama međunarodnih or-ganizacija Svjetskog ekonomskog foruma i Svjetske banke. Stvorili smo uslove za re-alizaciju jednog broja značajnih razvojnih projekata u oblastima energetike, turizma i proizvodnje hrane, koje će donijeti nova radna mjesta i ekonomski rast – kazao je predsjednik Vlade.

u njihovim međusobnim odnosima, ali je i ohrabrenje za jačanje stabilnosti na Zapa-dnom Balkanu. Vjerujemo da će i primjeri Turske i Albanije dodatno osnažiti i dopu-niti evropsku komponentu naših politika. Ulazak Hrvatske u EU predstavlja nesu-mnjivo istorijski korak i služi kao podsticaj ostalima – rekao je premijer Đukanović.

Prema njegovim riječima, Evropa treba da pomogne Zapadnom Balkanu da ostvari prosperitetnu i beskonfliktnu budućnost.

- Sama politička integracija Zapadnog Bal-kana u ujedinjenu Evropu jeste potreban, ali ne i dovoljan uslov za ostvarenje ovog cilja. Jedino ubrzani ekonomski razvoj i približavanje životnom standardu država EU može region Zapadnog Balkana učiniti dugoročno stabilnim – poručio je premijer Đukanović.

Evropske integracije, prema njegovim ri-ječima, treba da donesu novi kvalitet. EU mora, kako je kazao premijer Đukanović, prije svega zbog sebe, prepoznati region Zapadnog Balkana kao značajno potenci-jano tržište. Ne kao konstantan izvor pro-blema, kao mjesto sukoba i konflikata, već kao dio Evrope koji ima perspektivu da se ubrzano razvija i unaprijedi kvalitet života svojih građana.

- Sve ovo su razlozi koji ukazuju na važnost da se strateška logika u korist proširenja održi stabilnom. Nastavak evropske inte-gracije, po mom sudu, jednako je važan za zemlje aspirante, kao i za jačanje pozicije

37


Jasmina Ćetković,profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici

Gradnja autoputa isplativa

Giulio Moreno, šef EBRD u Crnoj Gori

Svaki infrastrukturni

projekat je važan za Crnu Goru

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Jasmina Ćet-ković, koja je učestvovala u izradi socio-ekonomske analize izgradnje prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Ma-

teševa, ocijenila je da će ovaj projekat omogućiti ravnomjerniji ra-zvoj Crne Gore, dodajući da se puni efekti mogu očekivati tek kada se Bar poveže sa granicom Srbije. Prema njenim riječima, analiza je pokazala da je izgradnja isplativa, a o tome govori i rok povraćaja finansija potrebnih za tu investiciju.

- Za potrebe cost benefit analize on iznosi 17 godina od perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka perioda eksploatacije pro-jekta - rekla je Ćetković u intervjuu Atlas televiziji. Analiza je, kako je objasnila, rađena u skladu sa standardima Evropske komisije, a pokazala je opravdanost projekta kada su u pitanju ekološke ušte-de, kao i zbog smanjanja troškova prilikom saobraćajnih udesa.

- Samo te uštede su procijenjene u ovoj analizi u rasponu od 7,6 prve godine eksploatacije do blizu 25 miliona eura za period od 30 godina. Kada je riječ o ekološkim uštedama one su procijenjene do blizu 13 miliona eura posljednje godine trajanja koncesionog ugovora - ocijenila je Ćetković. Podaci iz okruženja, kako je navela, pokazuju i da se broj saobraćajnih nesreća smanjuje za tri puta sa izgradnjom autoputa.

- Na ovaj projekat gledam kao na razvojni, gdje efekte moramo du-goročno da planiramo i da ih dugoročno sagledamo. Slažem se da dok se ne poveže Bar sa granicom Srbije mi nemamo pravo rje-šenje i ono će definitivno biti potpuno tek kada uvežemo te dvije tačke - poručila je Ćetković.

Prema njenim riječima, finansijska analiza je pokazala djelimičnu opravdanost gradnje autoputa. Država će, kako je objasnila, morati da subvencioniše koncesionara između 20 i 30 miliona godišnje, „a očekuje se da bi se jedan značajan dio dobiti koji se ostvaru-je od korišćenja tunela Sozina mogao usmjeriti za pokrivanje tih troškova“.

Šef Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori Giulio Mo-reno rekao je u intervjuu za Dnevne novine, da je svaki infra-strukturni projekat veoma važan za Crnu Goru, naročito oni

koji povećavaju dostupnost njene turističke ponude.

- Pošto su prioritet, smatram da je bilo mnogo važnije graditi za-obilaznice gradova na obali. Takođe, važno je unaprijediti aero-drome izgradnjom dodatnih terminala i prilaze njima. Na primjer, aerodrom u Tivtu nije prilagođen noćnim letovima – objašnjava Moreno.

On dodaje da ne smatra da će auto-put ugroziti druge projekte, jer postoji prostor za djelovanje na drugim poljima, te da će neke od njih finansirati EU.

- Kinezi svakako pokušavaju da prodru na evropsko tržište kroz razne infrastrukturne projekte. Kineski kapital će u ovom slučaju biti korišćen za pokrivanje troškova gradnje i finansiranje njihive radne snage – tvrdi Moreno i dodaje da je jedina negativna stvar što dovode svoju radnu snagu pa ostaje malo prostora za novu ra-dnu snagu, ali da treba imati na umu da su Kinezi u toj oblasti jako konkurentni.

Moreno kaže da se može mnogo toga uraditi na infrastrukturi u našoj zemlji.

- Ako pogledate crnogorsku obalu, postoji ogroman problem u sao-braćanju, svakom gradu na obali, od Ulcinja do Herceg Novog treba zaobilaznica. Ako idete od Budve do Tivta, gdje je razdaljina tek dvadesetak kilometara, nekada je potrebno više od sat vremena. Pomenuo bih i žičaru od Cetinja do Kotora – kaže Moreno i dodaje da su to projekti koje banka na čijem je čelu želi da finansira.

On kaže da je problem povezan sa fizičkim prostorom koji je u Cr-noj Gori ograničen, te da će ga dodatno ograničiti auto-put Bar- Bo-ljare, ali da to neće predstavljati smetnju budućim investicijama, pišu Dnevne novine.

38


Javne nabavke

Pridruženje Crne Gore Sporazumu o Vladinim nabavkama pri STO

Crna Gora je 29. oktobra 2014. godi-ne jednoglasnom odlukom članica Komiteta za vladine javne nabavke

Svjetske trgovinske organizacije (STO) u Ženevi pozvana u punopravno članstvo, nakon uspješno završenog pregovaračkog procesa.

Ovaj čin će našoj zemlji pomoći da dobije pristup tržištu javnih nabavki čija se trenu-tna vrijednost procjenjuje i do 1,7 triliona dolara godišnje – rekao je glavni pregova-rač u pristupanju Crne Gore Sporazumu o vladinim nabavkama (GPA) dr Mersad Mujević, direktor Uprave za javne nabavke Crne Gore.

Mujević, glavni pregovarač za pristupanje Crne Gore Sporazumu, rekao je za Glasnik Privredne Komore Crne Gore, da članstvo podrazumijeva mogućnost da crnogorske kompanije pristupaju tržištu javnih nabav-ki svih zemalja svijeta. Pristupanje Crne Gore Sporazumu o vladinim javnim nabav-

kama pri Svjetskoj trgovinskoj organizciji predstavlja značajan korak u prihvatanju međunarodnih standarda i otvaranju tr-žišta koje unaprijeđuje poslovnu klimu za strane direktne investicije.

- U vrijeme usporenog privrednog rasta u cijelom svijetu, takva mogućnost je više nego dobrodošla, više nego što to pruža po-tencijalna dobit od izvoza. Članstvo u Spo-razumu znači da Vlada može imati benefite od jače konkurencije na vlastitom tržištu nabavki i shodno tome niže cijene i veći iz-bor robe i usluga - objasnio je Mujević.

Prema njegovim riječima, Sporazum pred-stavlja temelj svjetske trgovine i razvoja. Važno je istaći da je jedan od osnovnih principa po kojima funkcioniše Svjetska tr-govinska organizacija, princip trgovine bez diskriminacije. Osnovna prednost članstva je što zemlja dobija garanciju da će njeni izvoznici na tržištu ostalih članica biti tre-tirani po tačno utvrđenim pravilima.

Članstvo podrazumijeva da crnogorske kompanije pristupaju tržištu javnih nabavki svih zemalja svijeta, kaže dr Mersad Mujević.

STO nije institucija „slobodne trgovine“, već sistem pravila definisan na način koji promoviše slobodnu konkurenciju, nameće efikasno korišćenje oskudnih resursa, po-većava strana ulaganja i ubrzava transfer tehnologije, a sve to daje doprinos ekonom-skom rastu i razvoju

- Pristupanje Sporazumu je bilo uslovljeno postojanjem usklađenog domaćeg zakono-davstva u pogledu javnih nabavki - kazao je Mujević.

Cilj Sporazuma je, kako je naveo, što veća otvorenost prema međunarodnom tržištu i konkurenciji, kao i garancija za potreb-nu transparentnost i posvećenost dobrom upravljanju javnim finansijama.

Crna Gora je inače 44. članica Sporazuma o javnim nabavkama Svjetske trgovinske organizacije. U članstvo je pozvan i Novi Zeland. U procesu pridruživanja nalaze se Kina, Jordan, Gruzija i Albanija.

Mujević je podsjetio da je predsjedavajući Odbora o Vladinim nabavkama, Krzysztof Trepczynski iz Poljske, čestitao Crnoj Gori, navodeći pokazanu hrabrost, istrajnost i fleksibilnost tokom samog procesa.

Trepczynski je najavio da će uslijediti i druga pristupanja Sporazumu, koji, kako je ocijenio, postaje sve više centar nastojanja da se unaprijedi trgovina, načelo najbolje vrijednosti za uloženi novac i pravedna konkurencija na tržištu u pogledu nabavki roba i usluga širom svijeta.

Sporazum o Vladinim javnim nabavkama osigurava da zemlje potpisnice ne primje-njuju diskriminaciju u odnosu na javne nabavke za koje mogu da konkurišu strane kompanije. Tim Sporazumom se propisuju transparatni uslovi za javne nabavke na datim tržištima.

Sporazumom su obuhvaćena ministartsva i vladine agencije, ali i lokalne institucije, a dio odredbi strogo precizira prevenciju ko-ruptivne prakse u sistemu javnih nabavki.

Kada je riječ o Crnoj Gori Mujević ističe da je pregovarački tim na čijem je čelu proces pregovora završio u rekordnom vremenu zbog čega je zahvalio članovima tima Sa-nji Poleksić, Goranu Vojinoviću, Predragu Stamatoviću, Aidi Salagić-Ceković, Dani-jeli Gačević, Nađi Vukićević, Ivani Božo-vić, Tanji Janović, predstavniku EBRDa dr Johanesu Shniceru i našoj Ambasadi u Ženevi, posebno ambasadorki Zorici Ma-rić-Đorđević.

39


Public procurements

Montenegro joined the Government Procurement Agreement at WTO

On 29 October 2014, following the su-ccessfully completed negotiation process and an unanimous decision

by the members of the Committee for Go-vernment Public Procurement of the Wor-ld Trade Organization (WTO), Montenegro was invited to take a full membership.

This will help our country to obtain access to the public procurement market which current annual value is up to 1.7 trillion USD – these are the words of the chief ne-gotiator in the accession of Montenegro to the Government Procurement Agreement, PhD Mersad Mujevic.

Mr Mujevic, the chief negotiator of Monte-negro for the accession to the Agreement, has said for Glasnik of the Chamber of Economy of Montenegro that the mem-bership grants an opportunity for Mon-tenegrin companies to access the public procurement market of all countries in the world. The access of Montenegro to the Go-

The membership opens up opportunities for our companies to access the public procurement market of all countries in the world.

use of scarce resources, increases foreign investments and speeds up the transfer of technology. All this adds up to the econo-mic growth and development.

“Accession to the Agreement has been con-ditioned by the appropriate domestic legi-slation on public procurement”, Mr Mujevic has said.

The aim of the Agreement is, as he has said, to open maximally towards interna-tional market and competition, as well as to serve as a guarantee for the necessary transparency and dedication to good pu-blic finance management.

Montenegro is 44th member of Gover-nment Procurement Agreement of the World Trade Organization. On the same occasion, New Zealand was also invited to accede. The accession process is still ongo-ing for: China, Jordan, Georgia and Albania.

Mr Mujevic has reminded that the Presi-dent of the Government Procurement Bo-ard, Mr Krzysztof Trepczynski from Poland, has congratulated Montenegro stating the expressed courage, persistence and flexibi-lity during the accession process.

Mr Trepczynski has announced that there will be other accessions to the Agreement which, in his opinion, has become the cen-ter of the efforts to improve trade. It is the principle of the best value for the invested money and fair competition at the market when it comes to the commodities and ser-vices around the world.

Government Procurement Agreement en-sures that the signatory countries do not apply discrimination in relation to public procurement for which foreign companies may compete. This agreement prescribes transparent public procurement conditi-ons at the markets in question.

The agreement includes ministries and government agencies, but also local insti-tutions. At the same time some of its pro-visions stipulate prevention of corruptive practice in the public procurement system.

Mr Mujevic has also said that the negotiati-on team he headed, finished the negotiati-on process in the record time and he than-ked his team members: Sanja Poleksic, Goran Vojinovic, Predrag Stamatovic, Aida Salagic-Cekovic and Danijela Gacevic, Nadja Vukicevic and Ivana Bozovic, Tanja Janovic, EBRD representative, PhD Joha-nes Shnicer, and our Embassy in Geneva, especially Zorica Maric-Djordjevic.

vernment Procurement Agreement at the World Trade Organization presents a signi-ficant step in the adoption of international standards and opening up of the market which improves business climate for fore-ign direct investments.

“In the period of slowed economic growth in the whole world, such opportunity is more than welcome, it secures more than the potential profit from export might offer. The membership in the Agreement means that the Government may have benefits from stronger competition in its own pro-curement market and, consequently, lower prices and wider selection of commodities and services”, Mr Mujevic has explained.

According to him, the Agreement pre-sents the ground for world trade and deve-lopment. It is important to emphasize that one of the basic principles by which the World Trade Organization functions is the principle of non-discrimination trade. The basic advantage of the membership is that its exporters at the markets of other mem-bers will be treated by strictly defined rules.

WTO is not a “free trade” institution but a system of rules defined in a way which pro-motes free competition, imposes efficient

40


Nacionalna turistička organizacija

Turistički centri spremni za zimsku sezonu

Organizovane ture najavljene iz susjednih država, najviše iz Albanije i Srbije. Očekuje se jedan broj turista iz evropskih zemalja, između ostalih oko 300 gostiju iz Francuske.

Zimski turistički centri spremno dočekuju predstojeću se-zonu, nude raznovrsnu ponudu i zanimljive novogodišnje aranžmane uz domaće i regionalne muzičke zvijezde, a pre-

ma najavama, očekuju i dobru popunjenost kapaciteta, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

Ski centri Žabljak, Kolašin i Vučje, kako su kazali predstavnici NTO, pripremili su raznovrsnu ponudu za sve ljubitelje snijega, sportova na snijegu i odmor na planini.

- Cijene hotelskog i privatnog smještaja su na nivou prošlogodi-šnjih, dok su novine ponovo stavljanje u funkciju hotela Lipka, snižene cijene ski pasa na Savinom kuku, kao i parkinga na ski-jalištu u Kolašinu - rekli su agenciji Mina-business predstavnici NTO.

Ponuda Žabljaka je, kako su dodali, obogaćena, s obzirom na to

da je otvorena moderna sportska dvorana, a Investiciono razvojni fond (IRF), koji sada upravlja ski centrom, uložio je 800 hiljada EUR u remont postojećih ski liftova.

Dnevni ski pas u ski centru Kolašin košta 20 EUR, poludnevni 12 EUR, a za svaki naredni dan slijedi popust. Petodnevni ski pas ko-šta 79 EUR, a sedmodnevni 104 EUR.

- Za djecu do 12 godina ski pas je 13 EUR, petodnevni 53 EUR, a sedmodnevni 68 EUR - precizirali su iz NTO i dodali da je tokom decembra, februara, marta i aprila, u ponudi dvodnevni ski pas po cijeni od 30 EUR.

Kada je riječ o skijalištu Savin kuk, jednodnevni ski pas za odrasle u januaru će koštati 12 EUR, dvodnevni 20, poludnevni osam, dok je za noćno skijanje potrebno platiti šest EUR. Toliko košta i dnev-ni ski pas za djecu do 14 godina.

41


- Sedmodnevni ski pas u januaru košta 70 EUR, desetodnevni 100, a sezonski 230 EUR. U februaru i martu jednodnevni ski pas košta deset EUR, a poludnevni šest EUR - kazali su iz NTO.

U ski centru Javorovača cijena jednodnevnog ski pass-a za odra-sle iznosi devet EUR, za djecu šest, a sedmodnevnog 54 EUR za odrasle, odnosno 42 EUR za djecu. Iznajmljivanje opreme na Vučju je od pet do 15 EUR, a cijene ski pasa od pet do deset EUR.

Iz NTO su rekli da službe zadužene za održavanje puteva prema skijalištima, Crnagoraput i lokalna komunalna preduzeća, spre-mno i sa adekvatnom opremom dočekuju sniježnu sezonu, što je posebno značajno da bi turistička sezona bila kvalitetna.

- Ukoliko nam vremenske prilike budu išle na ruku, i snijega bude dovoljno, prema najavama, sasvim sigurno će skijališta biti dobro popunjena. Organizovane ture najavljene su iz susjednih država, najviše iz Albanije i Srbije. Očekujemo jedan broj turista iz evrop-skih zemalja, između ostalih oko 300 gostiju iz Francuske, a do-maći gosti su uobičajeno među brojnijima - naveli su iz NTO.

Tradicionalno, doček Nove godine uz domaće i regionalne muzič-ke zvijezde organizuju brojni hoteli, restorani, diskoteke u zim-skim turističkim centrima i na primorju.

- Očekujemo da će organizovani raznovrsni programi na gradskim trgovima u Budvi i Kotoru tokom novogodišnjih praznika i ove godine privući značajan broj turista u Crnu Goru i potvrditi imidž zemlje kao hit destinacije u regionu kada je u pitanju provod u naj-luđoj noći - kazali su predstavnici NTO.

NTO promoviše u zemlji i inostranstvu objedinjenu ponudu ski centara i aranžmane za novogodišnje praznike, kako na sjeveru tako i na primorju.

- Budžetom NTO planirano je 40 hiljada EUR za pripremu zimske turističke sezone, što će biti potrošeno na niz promotivnih aktiv-nosti planiranih našim programom, koje ćemo realizovati u sara-dnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma - precizirali su iz NTO.

To se, kako su naveli, odnosi i na adaptaciju i emitovanje TV spota kojim se promovišu zimski turistički centri, online kampanju, iz-radu promotivnog materijala, organizaciju ski opening događaja i outdoor kampanju odnosno postavljanje bilborda na najfrekven-tnijim lokacijama u regionu.

- Turiste iz regiona pozvaćemo da posjete Crnu Goru i tokom zime, u okviru nastupa na sajmu Expo Zim u Beogradu, planiranih pro-motivnih događaja u Skadru, Trebinju, Dubrovniku i Tirani, gdje ćemo predstaviti ponudu crnogorskih skijališta i novogodišnje aranžmane - najavili su iz NTO.

Posebne ture osmišljene su u cilju promocije takozvanih soft spor-tova i novih turističkih ponuda. Takođe, planiran je i snowkiting događaj, odnosno popularno bordovanje sa zmajem, kojem će prisustvovati specijalizovani turoperatori za ovu vrstu ponude sa međunarodnog tržišta. U planu je i promotivna tura motornim sankama na Sinjajevini.

Iz ukupnog budžeta za promociju zimske sezone, opredijeljen je dio za organizaciju manifestacija i događaja koji će privući turiste u zimske centre i u slučaju nedostatka snijega. Takođe, na sklija-lištima će i ove godine biti organizovane DJ žurke i programi za najmlađe posjetioce.

Dvije decenije Hemomonta

Pioniri farmaceutske industrije u Crnoj Gori

Tokom 20 godina petostruko povećali proizvodni portfolio i broj zaposlenih.

Hemomont, prva fabrika ljekova u Crnoj Gori, član Hemofar-ma i Stada grupe, obilježio je 12. novembra 2014. 20 godina postojanja i uspješnog rada, a njegovi predstavnici najavili

su nova ulaganja od 5,2 miliona EUR.

Iz kompanije, lidera po učešću proizvoda na domaćem tržištu, po-ručili su da će im prioritet ostati proizvodnja kvalitetnih, bezbje-dnih i dostupnih lijekova, uz širenje palete proizvoda.

Izvršni direktor Hemomonta Snežana Perović podsjetila je da je proizvodnja na početku obuhvatala samo deset osnovnih infuzi-onih rastvora.

42


Fond za aktivno građanstvo (FAKT) je dodijelio godišnje na-grade „Iskra“ subjektima koji su filantropskim djelovanjem dali značajan doprinos društvu u prethodnoj godini. Sveča-

na dodjela nagrada je po šesti put, poštujući simboliku filantropije, upriličena u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, koje je i sagrađe-no zahvaljujući filantropskim aktivnostima.

Nagradu za doprinos lokalnoj zajednici dobila je kompanija Adria-tic Marinas – Porto Montenegro, koja je od početka rada donirala preko dva miliona eura u društveno odgovorne svrhe, a u tekućoj godini pomogla zajednicu kroz brojne aktivnosti. Nagradu ovoj kompaniji je uručila potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović.

Sadrija Sako Dacić, koji živi i radi u Njemačkoj, nagrađen je za in-dividualni doprinos. Dacić je u poslednjih nekoliko godina finansi-jski pomagao crnogorsko zdravstvo, studente, siromašne porodice, kao i obnavljanje vjerskih objekata.

Dodjelu nagrade „Iskra“ organizuje FAKT u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Upravom za dijasporu, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, uz podršku Evropske Komisije, Fondacije „Ćano Koprivica”, Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije.

Hemomont danas proizvodi 54 preparata, među kojim su infuzije, oftalmološki preparati, kapi za nos, sirupi, kapsule, tablete i film tablete - cefalosporinski antibiotici.

- Ponosni smo što smo tokom 20 godina petostruko povećali proi-zvodni portfolio, ali i broj zaposlenih, kojih sada ima 140. Godišnja proizvodnja Hemomonta sada iznosi oko deset miliona pakovanja, od čega se 85 do 90 odsto izvozi na evropska tržišta, čime daje-mo veliki zamajac privrednom razvoju Crne Gore i predstavljamo primjer uspješne priče u okviru šire grupacije kojoj pripadamo - saopštila je Perović na svečanosti povodom 20 godina uspješnog poslovanja.

Stalne inovacije u pogone i, kako je dodala, širenje portfolija ne-ophodne su kako bi Hemomont nastavio da ide u korak sa sve zah-tjevnijim trendovima u farmaciji.

Generalni direktor Hemofarma Ronald Seeliger rekao je da je He-momont dokazao da je moguće biti pionir i pokretač jedne nove industrije i razvijati se zajedno tokom 20 godina.

- Sa dolaskom Stada grupe 2006. godine, donijeli smo dodatna zna-nja i zahtjevne standarde, ali i investicije, koje u posljednjih osam godina premašuju četiri miliona EUR. Na pragu treće decenije planiramo značajno ulaganje, vrijednosti 5,2 miliona EUR, u pro-izvodnju sterilnih nazalnih sprejeva, čime ćemo dodatno osnažiti poziciju Hemomonta i Hemofarma, ali i farmaceutske industrije Crne Gore, koja ima veliki potencijal razvoja - poručio je Seeliger.

Godinu jubileja obilježiće i početak rada na projektu izgradnje sis-tema za prečišćavanje otpadnih voda, čime će Hemomont još je-dnom potvrditi svoju ekološku opredijeljenost.

Ministar zdravlja Miodrag Radunović rekao je da mu je drago što crnogorski zdravstveni sistem ima temelj moderne farmaceutske industrije kakav je Hemomont, koji već 20 godina uspješnim ra-dom daje doprinos crnogorskom zdravstvenom sistemu.

- Kvalitetni, bezbjedni i dostupni ljekovi, proizvedeni po najstro-žijim evropskim standardima, stavljaju Crnu Goru na evropsku i svjetsku mapu farmaceutske industrije - kazao je Radunović.

Farmaceutska industrija jedan je od pet najvažnijih sektora u Evropskoj uniji, za koji se procjenjuje da će biti ključ ponovnog po-kretanja evropske i svjetske privrede. Na ulasku u treću deceniju, iz prve crnogorske fabrike ljekova poručuju da, uz vrhunski kva-litet proizvoda, žele da ostanu pouzdan i poželjan partner nadle-žnim institucijama u očuvanju zdravlja građana.

Hemomont je osnovan 11. novembra 1994. godine, kao prva fabrika ljekova u Crnoj Gori.

U vlasničkoj strukturi Hemomonta su regionalna farmaceutska kompanija Hemofarm, sa sjedištem u Vršcu, Vlada Crne Gore i Fond za zdravstvo Crne Gore.

Sjedište kompanije je u Podgorici. Hemomont je lider po učešću svojih proizvoda na crnogorskom tržištu. Kompanija je nedavno dobila i prvi EU sertifikat za standard dobre prakse (GMP).

Od 2006. godine, Hemomont je dio njemačke farmaceutske grupa-cije Stada, koja je peta na svjetskoj listi generičkih farmaceutskih kompanija.

Proizvodi Hemomonta izvoze se u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju, Rumuniju, Azerbejdžan, Rusiju i Ukrajinu.

43


Priznanja za filantropiju

„Iskre“ po šesti put zasijale u Zetskom domu

„Iskru“ za doprinos dijaspore dobila je redakcija web magazina „Gu-sinje - Plav” iz Njujorka, preko kojeg je od 2002. godine do sada prikupljeno skoro milion dolara u humanitarne svrhe.

Pored nagrada, dodijeljeno je i pet specijalnih priznanja. Za me-dijski doprinos i posvećeni angažman u povezivanju crnogorskih iseljenika i matice nagrađena je novinarka RTCG Olivera Vukadi-nović.

Udruženje Roditelji nagrađeno je za građanski doprinos opštem dobru i humanitarnu akciju „Podijelimo, jer zajedno možemo više“, dok je specijalno priznanje za humanost i solidarnost dobila Bi-sera Mustafić, staropodgoričanka, koja je inicirala i organizovala mnogobrojne akcije za podršku onima kojima je ta pomoć neopho-dna.

Damira Kalač, novinarka portala „Vijesti“, dobila je priznanje za građanski aktivizam, prevashodno angažmanom u oblasti zaštite životne sredine i inicijativom za uređenje Ćemovskog polja. Za po-

dršku zajednici priznanje je dobio Radomir Cakan Novaković, koji je podršku zajednici iskazao kroz odnos prema zaposlenima, po-dršku razvoju sporta i pružanjem pomoći najranjivijim grupama.

Specijalna nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena Vasu Ćukoviću, čiji je najveći legat Specijalna bolnica u Risnu, za izgradnju koje je zavještao veliki dio svoje imovine.

Iako se ne nalaze među dobitnicima, pohvaljene su kompanije Azmont Investments, Crnogorski Telekom, Telenor i Coca-Cola Hellenic, koje su kroz svoje aktivnosti prepoznale značaj filantro-pije i društveno odgovornog poslovanja i od kojih se u narednom periodu očekuju još značajniji pomaci i izdvajanje za opšte dobro.

Dodjelu nagrade „Iskra“ organizuje FAKT u partnerstvu sa Privre-dnom komorom Crne Gore, Upravom za dijasporu, Ministarstvom za održivi razvoj i turizam, a uz podršku Evropske Komisije, Fon-dacije „Ćano Koprivica”, Fonda braće Rokfeler i Čarls Stjuart Mot fondacije.

44


FARMONT je porodična firma koja je za deceniju i po rada konstantno povećavala promet, asortiman, ulagala u razvoj, širila djelatnost i sa početnih pet sada upošljava preko 40

radnika. Utisak je da je formula uspjeha u ovom biznisu to što je vlasnik Momčilo Popović, manirom iskusnog menadžera, uvijek imao viziju kako i kuda dalje. Buduća primarna proizvodnja ljekova značiće proizvodnju medikamenata na bazi prirodnih supstanci, čemu će FARMONT pokloniti veliku pažnju, kako bi pratio aktuelni trend razvoja farmaceutske industrije u svijetu i u što većoj mjeri iskoristio zaista značajan i raznovrstan potencijal ljekovitog bilja u Crnoj Gori. FARMONT će, ipak, u početku dati prednost širokoj lepezi generičkih proizvoda, čija aktivna supstanca nije prirodnog već hemijskog porijekla, shodno potrebama tržišta Crne Gore.

Glasnik: Predstavite Vašu firmu. Riječ je o porodičnom biznisu, prvo ste se dugo godina bavili prometom, a potom odlučili da kre-nete u proizvodnju ljekova. Odabrali ste proizvodnju što je teži, ali itekako vredniji i izazovniji put. Zašto?

M. Popović: Počeću od onog – zašto? Prije osnivanja „FARMONTa“ 2001. godine, više od 10 godina radio sam u oblasti prometa ljekova i zapazio da postoji značajan prostor za rad, s obzirom da je dugo vremena u toj oblasti bilo prisutno puno dobavljača van Crne Gore. Međutim, od prvog trenutka formiranja svoje firme, imao sam ideju da, ako se stvore uslovi, to preraste i u proizvodnju ljekova. Proizvodnjom ljekova u Crnoj Gori bavili su se samo Galenika i He-mofarm sa organičenim proizvodnim programom, a vidljivo je bilo da nedostaje proizvodnja široke palete ljekova, što je od strateškog značaja za svaku državu.

Imao sam i značajan, ako ne i presudan, porodični motiv. Pored supruge, kćerka i sin su završili Farmaceutski fakultet, i smatrao sam da im mogu pomoći - da se radnim angažovanjem u ovoj

Momčilo Popović, direktor i vlasnik kompanije FARMONT

Ljekovi iz kvalitetnog crnogorskog bilja

oblasti, vežu za Crnu Goru, a i dio porodice da vidi sebe u tome poslu. Opredijelio sam se da osnujem svoju firmu u koju su se oni uključili po završetku studija. Počeli su da rade, specijalizuju se i doprinose razvoju posla. Sigurno je da bi bez ove dimenzije bilo ne-zamislivo da se krene u proizvodnju i realizaciju ovako zahtjevnog projekta, koji je i za Crnu Goru značajan, a ne samo za FARMONT. Pored toga, u samom početku mog radnog angažmana, u Republič-kom zavodu za planiranje Crne Gore, upoznao sam se sa kvalite-tom i asortimanom ljekovitog bilja i šumskih plodova i značajem tog prirodnog resursa kojim Crna Gora raspolaže, a koji se već duže vrijeme veoma malo koristi.

U predstavljanju firme značajno je istaći da smo prošle godine

45


Poslovni bilansi za deceniju i po postojanja kompanije su pozitivni sa rastućim trendom prometa do 15 odsto godišnje. Proizvode plasiraju na domaćem tržištu, a po dobijanju GMP sertifikata, otvaraju se mogućnosti i za izvoz ljekova.

promijenili treći put lokaciju - Kosić Danilovgrad, na 12.500 m2 ze-mljišta i cca1.000 m2 poslovnog prostora - I faza, gdje su stvoreni svi uslovi za - savremeni distributivni centar i sekundarnu proi-zvodnju ljekova.

U Murinu – Plavska opština, FARMONT ima u vlasništvu zemljora-dničku zadrugu “Ekofrut” (cca 100.000 m2 sa hladnjačama i suša-rom), koja je po kazivanju predstavnika opštine i mjesne zajednice, a i šire, jedna od uspješnijih privatizacija na sjeveru Crne Gore.

U prostoru Titeksa, u kojem se FARMONT nalazio prije preseljenja na lokaciju u Kosiću, organizovana je - galenska proizvodnja.

Glasnik: Kako ste počeli, koliko imate zaposlenih, kakvi su poslov-

ni bilansi, tržišna i poslovna orjentacija?

M. Popović: FARMONT je osnovan 2001. godine sa ukupno petoro ljudi. Bavi se prometom ljekova na veliko, prometom ljekova na malo u dvije apoteke, kao i prometom medicinskih sredstava, pro-izvodnjom bobičastog voća (aronija i malina), otkupom ljekobilja, sekundarnom proizvodnjom ljekova; galenskom proizvodnjom i raznim uslugama na domaćem i ino tržištu vezano za farmaciju.

FARMONT zapošljava 40 radnika, značajan broj visokostručnog i specijalizovanog kadra, i sedam do devet saradnika mjesečno po Ugovoru o djelu.

Poslovni bilansi su svake godine pozitivni sa rastućim trendom prometa od 10%-15% po godini od osnivanja do danas.

Kompanija je svoje poslovanje orijentisala uglavnom na domaće tržište. Kada završimo probnu proizvodnju ljekova i dobijemo GMP sertifikat, otvaraju se mogućnosti i za izvoz ljekova.

Što se tiče ljekovitog bilja i šumskih plodova stvorene su pretpo-stavke za značajniji otkup, preradu i plasman, pored domaćeg, i na inostrana tržišta.

Glasnik: Šta obuhvata sekundarna, a šta primarna proizvodnja lje-kova.

M. Popović: Kao što je dijelom već rečeno u prethodnim odgovo-rima, FARMONT je u fazi realizacije veoma zahtjevnog projekta – proizvodnja ljekova i prerada ljekovitog bilja i šumskih plodo-va. Pored već realizovane I faze - savremeni distributivni centar i sekundarna proizvodnja ljekova, urađeni su temelji i zemljani ra-dovi za čitavi projekat od 6900 m2 , kao i potrebna infrastruktura, trafostanica, agregat i bio-prečišćivač, treća saobraćajna traka, itd. Dobili smo od nadležnog državnog organa CALIMS - dozvolu za proizvodnju, nakon čega smo se pripremili i prošli Audit Američke firme – strateškog partnera u proizvodnji, čime su se stvorili svi uslovi da ubrzo počne i probna proizvodnja. U toku probne proizvo-dnje bićemo inspektovani za dobijanje najvećeg GMP standarda za proizvodnju ljekova, nakon čega FARMONT može da počne plani-ranu sekundarnu proizvodnju ljekova.

Što se tiče primarne proizvodnje ljekova ona je vezana za reali-zaciju II faze projekta, u vezi čega su u toku intezivni razgovori za obezbjeđenje sredstava.

Glasnik: Možemo li reći da posebnu vrijednost ima pomenuta dru-ga faza ovog projekta koja predviđa pokretanje primarne proizvo-dnje ljekova, zasnovane i na bazi prirodnih supstanci, uglavnom iz kvalitetnog ljekovitog bilja sa područja Crne Gore. Hvatate korak sa savremenim tokovima u svjetskoj farmaceutskoj industriji što je veoma važno. Kada bi to trebalo da krene, kome bi prodavali ove ljekove, koliko sve to košta?

M. Popović: Slažem se dijelom sa konstatacijom u Vašem pitanju - o važnosti II faze ovog projekta, koja predviđa i primarnu proizvo-dnju ljekova i preradu ljekovitog bilja i šumskih plodova, uglavnom sa područja Crne Gore. Druga faza je zaista neobično važna sa sta-novišta potreba FARMONT-a u zaokruženju planiranog i stavljanja u mnogo veću funkciju svih potencijala koji su realizacijom I faze stvoreni i nagoviješteni.

Međutim, radi preciznosti, buduća primarna proizvodnja ljekova neće značiti samo proizvodnju na bazi prirodnih supstanci, čemu ćemo zaista pokloniti veliku pažnju, kako bi pratili aktuelni trend razvoja farmaceutske industrije u svijetu i kako bismo u što većoj

46


mjeri iskoristili zaista značajan i raznovrstan potencijal ljekovi-tog bilja u Crnoj Gori. Potrebe Crne Gore su sada evidentne za ši-rokom lepezom generičkih proizvoda čija aktivna supstanca nije prirodnog već hemijskog porijekla, čemu će FARMONT, u svakom slučaju, u početku i dati prednost. Primarna proizvodnja bi mogla da krene nakon zatvaranja finansijske konstrukcije za završetak II faze. Razgovori sa potencijalnim investitorima i strateškim par-tnerima su mnogobrojni i u toku su, ali njihov završetak, i pored apsolutno pozitivnog toka, dinamički je nepredvidljiv. Druga faza predviđa ulaganje u iznosu od cca 10.000.000 eura.

Proizvodnja bi bila namijenjena prije svega za domaće tržište, ali s obzirom da će zadovoljiti sve predviđene svjetske standarde za ovu oblast, mogla bi biti usmjerena i na okolna tržišta, sa kojima FARMONT inače ima razvijene poslovne odnose.

Glasnik: Otkup ljekobilja i šumskih plodova, velikih i značajnih prirodnih resursa Crne Gore, je pravi poslovni potez, jer ogromno bogatstvo kojim raspolažemo godinama propada i samo se dijelom

EU kao njihov proizvod.

Kompanija FARMONT je odlučila da pokuša da vrati Crnoj Gori mjesto kojoj joj pripada na svjetskom tržištu ljekovitog bilja i ozbiljno je krenula u ovaj odgovoran posao, sa namjerom da sa-čuva prirodna bogastva Crne Gore od propadanja, kao i da moti-više ljude da se opet vrate ovom poslu putem plantažnog gajenja i sakupljanja ljekovitog bilja i šumskih plodova, od čega su mnoge porodice živjele i školovale svoju djecu.

Mnogo je vrsta ljekovitog bilja u Crnoj Gori koje su vrijedne pažnje, kako za plantažno gajenje tako i za sakupljanje: žalfija, lincura, smilje, majčina dušica, hajdučka trava, zova, kantarion, pelin, zla-tnica, ruzmarin, bršljan, konopljik, uva, lipa ... i još oko 50 veoma vrijednih vrsta kako sa farmaceutskog, tako i sa medicinskog sta-novišta.

Što se tiče šumskih plodova, s obzirom da u Crnoj Gori, pogotovo na sjeveru, nema teške industrije, prirodna staništa su potpuno či-

koristi. Pretpostavljam da ste dobro informisani o vrstama i koli-činama ljekobilja i šumskih plodova koje imamo, pa Vas molim da kažete nešto i o tome, a znamo da su naši plodovi i ljekovito bilje izuzetnog kvaliteta.

M. Popović: U pravu ste, i pri tom treba znati - da je u Crnoj Gori evidentirano preko 2850 biljnih vrsta, od čega samo endemskih ima više od 40. Farmako – ekonomski interes postoji za oko 260 tih biljnih vrsta. Pored raznovrsnosti Crna Gora je u Evropi, kao i u SAD decenijama poznata i prepoznata kao riznica ljekovitog bilja, koje, u sebi, ima najveći sadržaj aktivne supstance u odnosu na lje-kovito bilje u ostatku Evrope. Ne znam da li je široj javnosti pozna-to, ali SAD korisiti žalfiju samo iz Crne Gore poslijednjih 110 godina. Nekad smo imali primat u Evropi po izvozu ljekovitog bilja, čije su se količine kretale oko 4.000 tona godišnje. Na žalost, raspadom SFRJ i lošom privatizacijom Export bilja Risan i Bar bilja, taj primat nam je preuzela Albanija, što zbog loše kontrole izvoza ljekovitog bilja iz Crne Gore, što zbog ekspanzije albanske prerađivačke indu-strije, koja sad ima 20 fabrika za preradu ljekovitog bilja, pa većina našeg bilja ilegalno završava u Albaniji i dalje ide na tržište SAD i

sta i nezagađena tako da naši plodovi mogu lako da dobiju organ-ski sertifikat i kao takvi da idu za izvoz u Evropu, ali se mora raditi na edukaciji berača, da ne dođemo u situaciju, karakterističnu po-slednjih godina, da devastiramo borovnicu neplanskim branjem i branjem prije pune zrelosti.

Da pomenem samo neke, koji se mogu uspješno plantažno gajiti i sakupljati: borovnica, šumska jagoda, malina, kupina, drijen, divlji nar, šipurak, kleka, džanarika, lijeska i još oko 15 vrsta za koje sma-tramo da mogu uspješno da se prerađuju i izvoze.

Naravno, cilj naše kompanije nije samo izvoz sirovina, nego i fi-nalizacija proizvoda, čemu smo posvetili posebnu pažnju, jer, kao farmaceutska kompanija, vidimo da je budućnost farmacije u proizvodnji ljekova na bazi prirodne supstance. To je i sadržaj II faze naše fabrike u Kosiću pored Danilovgrada, gdje je predviđena izgradnja linije za preradu ljekovitog bilja i nadamo se njenoj rea-lizaciji u skorijoj budućnosti.

Glasnik: Već ste pomenuli sredstva neophodna za dalji razvoj ovog biznisa, a koliko ste novca do sada investirali?

47


M. Popović: Plantažni uzgoj, otkup i prerada ljekovitog bilja bi se odvijali na dva lokaliteta: U Kosiću – Bjelopavlićima i u Murinu – Plavska opština. U Kosiću bi se intezivnije prišlo razvoju ovog bi-znisa nakon završetka II faze koja bi, u pravom smislu riječi, bila značajan impuls plantažnom gajenju u Bjelopavlićkoj ravnici, i ne samo njoj, i otkupu ljekovitog bilja i šumskih plodova sa prirodnih staništa.

Gašenjem dva u Crnoj Gori, veoma uspješna preduzeća – Bar Bilje i Risan Bilje, ukazalo je na činjenicu - o neiskorišćenosti prirodnih resursa u Crnoj Gori i nepostojanju jasnih pravaca razvoja.

Pored značajnog ekonomskog potencijala, aktiviranje ove oblasti bi doprinijelo i upošljavanju značajnog broja stanovništva i de-mografskoj stabilizaciji ruralnog dijela Crne Gore, posebno njenog sjevera.

Sredstva koja bi bila potrebna za ovaj dio u Kosiću, kao i sredstva potrebna za podizanje nivoa opremljenosti u Murini sadržana su u

jal Crne Gore čemu posvećujemo, a i posvetićemo još veću pažnju, tako da je realno očekivati da će se u bliskoj budućnosti, možda, i Crna Gora prepoznavati po značajnijem korišćenju ovog raznovr-snog i kvalitetnog biljnog potencijala u farmaceutskoj industriji. Ovo naše ubjeđenje je zasnovano na dosada ostvarenim kontakti-ma sa partnerima iz Njemačke (i ne samo njima) koji su konkretni u svojim zahtjevima u pogledu biljnih kultura i koji su spremni da pored davanja sadnog materijala daju i odgovarajuće agro-tehnič-ke instrukcije u toku sadnje i branja.

Ne možemo reći da ne postoji interesovanje drugih poslovnih ljudi i subjekata iz Crne Gore za ovaj biznis, ali do sada nema organizo-vanijeg i značajnijeg uključenja nekog od njih.

Glasnik: Koje ljekove ćete proizvoditi?

M. Popović: Kao što smo naprijed istakli, proizvodnja ljekova je u svakoj državi od strateškog značaja. Polazeći od toga FARMONT se opredijelio za ovu veoma zahtjevnu proizvodnju, kako u pogledu

ukupnoj investiciji predviđenoj za II fazu.

Do sada je u zemljoradničku zadrugu Murino uloženo preko 1.500.000 eura. Značajna sredstva je FARMONT sam uložio. Drugi dio sredstava bila su od – CKB 150.000€ i sredstva MIDAS-a 70.000€.

Glasnik: Hoće li Crna Gora u budućnosti biti prepoznata i po pro-izvodnji medikamenata i drugih preparata na bazi prirodnih sup-stanci. Je li Vam poznato da li ima interesovanja drugih poslovnih ljudi da se uključe u ovaj biznis?

M. Popović: U Evropi i svijetu nije nepoznato da je prostor Crne Gore, zahvaljujući svom raznovrsnom prirodnom ambijentu, gdje se primorski i kontinentalni klimati višestruko prepliću, bogat raznovrsnim biljnim vrstama sa posebnim naglaskom na veoma visok procenat aktivne prirodne supstance u njima. Ova osobina daje mnogim kulturama sa ovog područja posebnu vrijednost i značaj (žalfija, borovnica, smilje, lipa, jagorčevina, sremuš, iva, ši-purak, drenjina itd…)

U FARMONT-u smo ubijeđeni da u plantažnom gajenju, otkupu i preradi ljekovitog bilja i šumskih plodova leži značajan potenci-

ispunjavanja standarda, tako i u pogledu kadra. Ustvari, FARMONT kada počne sa proizvodnjom postaje jedini proizvođač široke pa-lete ljekova u Crnoj Gori. Predviđena proizvodnja će obuhvatiti pet grupa ljekova i 40 naziva (različiti oblici i jačina): analgetici i an-tipiretici, antiinflamatorni i antireumatski ljekovi, ljekovi za dige-stivni trakt, za kardiovaskularni sistem, i antiinfektivni ljekovi za sistemsku primjenu.

Na ovaj način FARMONT će svojom proizvodnjom značajno do-prinijeti - stabilnijem snadbijevanju ljekovima crnogorskog zdra-vstva.

Glasnik: Kao što ste pomenuli imate plantaže aronije i tu ste se do-kazali uspješnim. Predstavite čitaocima Glasnika i taj Vaš posao.

M. Popović: Kompanija FARMONT je 2007. godine privatizovala Zemljoradničku zadrugu Murino, čije imanje se prostire na skoro 100.000 m2, sa objektom zadruge od 800 m². Zatekli smo zapušte-no zemljište i objekat, jer se tu 20 godina ništa nije radilo. Krenuli smo sa adaptacijom objekta, radom i u dogovoru sa stručnim ljudi-ma, odlučili smo se za gajenje aronije i maline, sa orijentacijom na

48


organsku proizvodnju, jer smatramo da je budućnost poljoprivrede Crne Gore upravo u organskoj proizvodnji hrane.

Prvu plantažu aronije u Crnoj Gori bojažljivo smo zasadili 2008. go-dine, na prostoru naše Zemljoradničke zadruge. Ubrzo se potvrdilo da je zemljište idealno za uzgoj ove biljne vrste. Investirali smo u opremu za navodnjavanje, iskopali dva bunara, ogradili cio prostor. Investicije su se nastavile, sa povećanjem površina pod aronijom i malinom, kao logičan slijed događaja. Investirali smo u objekat zadruge – prvo, adaptacija objekta (elektro i vodovodna instala-cija, krov...), instalirali jednu hladnjaču i sušaru, a potom, u skladu sa razvojnom politikom firme, investirali u još dvije hladnjače za skladištenje voća, tunel za zamrzavanje, aronije i maline i drugog voća kao i u manipulativnu komoru.

Povedeni našim primjerom, mnogi poljoprivrednici iz Berana, An-drijevice, Plava i iz drugih krajeva Crne Gore, su se odlučili upravo za organski uzgoj aronije, što nas je podstaklo da sa njima formira-mo nacionalno Udruženje proizvođača i prerađivača aronije Crne Gore, koje sad okuplja preko 60 proizvođača aronije.

Svim članovima pružamo stručnu pomoć, jer imamo agronoma, experta za uzgoj ove, po mnogim istraživanjima, veoma ljekovite voćne vrste.

Naravno, naša Kompanija neće se tu zaustaviti, jer dalji planovi obuhvataju - nabavku linije za proizvodnju sokova, čime se nada-mo da će naš, domaći sok od aronije, i drugih vrsta, svojim kvali-tetom, dijelom, zamijeniti uvozne sokove i da će ljudi u Crnoj Gori početi da prepoznaju i više koriste crnogorske proizvode u svojoj ishrani.

Trudićemo se da proširimo paletu naših proizvoda, za koje se na-damo da će, zbog svog kvaliteta, naći mjesto kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.

Glasnik: Kakav je poslovni ambijent u Crnoj Gori za razvoj priva-tnog biznisa?

M. Popović: Poslovni ambijent za razvoj privatnog biznisa u Crnoj Gori se stalno unapređuje raznim mjerama Vlade Crne Gore u smi-slu stvaranja što šire baze privrednih subjekata, privlačenja stra-nih investicija i samim tim stvaranja povoljnijih uslova za veću uposlenost u Crnoj Gori.

Međutim, i pored evidentno relaksiranijeg poslovnog ambijenta u odnosu na prethodni period, predstoje brojne smetnje, za što efika-sniji razvoj biznisa u Crnoj Gori.

Pomenimo samo neke: sporost administracije u fazi registrovanja privrednih subjekata, prilikom dobijanja raznih dozvola, sagla-snosti, itd…; zakon o dužničko-povjerilačkim odnosima predsta-vlja značajnu smetnju privrednim subjektima u ulozi povjerilaca i njihova potraživanja čine nesigurnim i dugoročnim; bankarski sistem u Crnoj Gori karakterišu visoke kamate kao i cijene njiho-vih usluga, veoma nestimulativna investiciona politika – od visine kamata do višestrukog obezbjeđenja povrata investicije (tzv kola-teral)…; u prometu ljekovima i medicinskim sredstvima u apote-kama, neophodno je izjednačiti osnove privređivanja privatnog i državnog sektora.

U dijelu poljoprivredne proizvodnje ima veliki broj pitanja koja već duži vremenski period opterećuju uslove privređivanja poljo-privrednih proizvođača. Tu bih prije svega pomenuo nepostojanje Agrarnog garantnog fonda, kao evropske tekovine sa tradicijom

dugom preko 100 godina. Ova forma podrške razvoju poljoprivrede se pokazala kao izuzetan stimulans sa veoma malim procentom loših kredita – oko jedan odsto!!! Poznato je da se bez finansiranja razvoja malih gazdinstava, koja su inače karakteristika crnogor-ske poljoprivrede, ne može računati na ozbiljniji razvoj poljopri-vrede. Mala gazdinstva, koja su osiromašena, iz svojih sredstava ne mogu praviti ulaganja u podizanju zasada ili proširenju stada, a sa svojom imovinom su neprihvatljiva za banke. U tom slučaju Agrarni garantni fond igra presudnu ulogu i pruža šansu malim gazdinstvima da ulažu i razvijaju svoj biznis.

Glasnik: Ako bi željeli da komentarišete i nešto što Vas nijesmo pitali molim Vas da to učinite.

M. Popović: Želim da istaknem one čija je pomoć FARMONT-u bila dragocjena u dosadašnjoj realizaciji ovog zahtjevnog Projekta:

- Preko BAS Programa, Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj je sa polovinom sredstava finansirala izradu Fizibiliti studije i Bi-znis plana, koji su zadovoljili njihove najstrože kriterijume.

- Investiciono razvojni Fond sa 210.000 € i Crnogorska komerci-jalna banka sa 750.000 eura su, pored FARMONT-a, učestvovali u zatvaranju finansijske konstrukcije I FAZE u iznosu od 1.2 miliona eura.

- Želim takođe da istaknem veoma pozitivnan odnos prema pro-jektu – Lokalne uprave Danilovgrad, kao i podršku od strane re-sornog Ministarstva zdravlja, Agencije za ljekove CG (CALIMS) i Republičkog fonda zdravstva.

Naravno, pored ostalog – angažovanje i podrška porodice su od presudnog uticaja da se danas u FARMONT-u sa optimizmom gle-da u budućnost.

49


Farmont is a family enterprise which has seen a constant de-velopment in less than fifteen years of its existence. Their success has reflected on the increase of turnover and range

of products, investments in the development, extended activities and employment of over forty employees in comparison to the starting figure of five. It is our impression that the most important generator of success in this business is the fact that the owner, Momcilo Popovic, has always had a clear vision how and where to go forward in business.

Glasnik: Could you, please, present your enterprise? We know that it is a family business. You have spent many years in trade of me-dicines and then you decided to start with their production. You have opted for the production, which is a much more difficult but

Momcilo Popovic, the manager and owner of the company FARMONT

An optimistic view of the future

In its fifteen years of existence the company has achieved positive business results with a growing annual turnover of up to 15%. The placement of products is now directed at domestic market and, the receipt of the GMP certificate, has also opened new opportunities for the export of medicines.

also a more valuable and challenging road. Why?

M. Popovic: I will start with the “why”. Before the founding of FAR-MONT in 2001, I had worked for ten years in the trade of medicine business and I had noticed that there was a significant space for work, given the fact that for a long time there were many fore-ign suppliers in Montenegro. However, since the very start of my own business, I have had an idea for my company to grow into a producer of medicine. The production of medicine in Montenegro was done by the companies Galenika and Hemofarm only with a limited production programme, while the market experienced a notable lack of a wide range of medicines, and the produciton of medicine is of strategic interest for any state.

50


I also had an important, if not the crucial, family motive. Besi-des my wife, my daughter and son finished the Pharmaceutical Faculty and I believed that I could help them to stay and work in Montenegro and to be engaged in this business. I opted for the establishment of my own company, where I hired them when they finished the faculty. They started to work, to specialize and to con-tribute to the development of the business. It is for sure that wi-thout this dimension it would be impossible to start the producti-on process and to realize such a demanding project, important not only for FARMONT but for Montenegro as well. Besides, at the very start of my engagement at the Montenegrin Planning Institute I got acquainted with the quality and types of herbs and wild fruits and the importance of this Montenegrin natural resource which has not been used sufficiently and correctly for quite a long period of time.

In the presentation of my company, it is important to say that last year we changed our location for the third time. Now we are loca-ted at the village Kosic, near Danilovgrad, of the floor area of 12,500 m2 and cca 1,000 m2 of business premises – Phase I, where the conditions have been met for a modern distribution center and the secondary production of medicine.

FARMONT owns the cooperative farm “Ekofrut” (cca 100,000 m2 with the cooling rooms and a drier), in Murino, near Plav, which is considered as one of the most successful privatizations in the north of Montenegro.

At the Titex premises, the previous location of FARMONT, we orga-nized Galen production.

Glasnik: How did you start? How many employees do you have? What are your business balances, market and business orientati-on?

M. Popovic: „FARMONT M.P.“ d.o.o. was founded in 2001. At the beginning it had only five employees. The enterprise is engaged in the wholesale and retail sale of medicines in two pharmacies, trade in medical devices, production of wild fruits (aronia and ra-spberry), purchase of herbs, secondary production of medicines, Galen production and various services in the pharmaceutical do-main at the domestic and foreign markets.

Today FARMONT has forty full-time employees, most of them with faculty diplomas or specialized in certain areas, and seven to nine associates per month on Service Contracts.

Since its establishment to this date business balances have been positive each year with the growing annual turnover of 10%-15%

The company’s activities mainly focused on domestic market. When we finish the test production of medicines and obtain the GMP certificate, we will receive the opportunities for the export of medicines.

When it comes to herbs and wildfruits, the conditions for their purchase, processing and placement on the domestic and foreign market already exist.

Glasnik: You have already realized the secondary production of medicines while the primary production is still in the initial phase. Could you tell us more about it?

M. Popovic: As it has partly been communicated in the previo-us replies, FARMONT is in the phase of the realization of a very demanding project – production of medicine and processing of

herbs and wildfruits. Apart from the already realized Phase I – a modern distribution center and secondary production of medici-ne, the groundwork has been completed for the whole project of 6900 m2 , as well as for the supporting infrastructure, transformer station, generator, bio-filter, the third lane, etc.

We have obtained the licence for production from the relevant sta-te organ. After this we have prepared and passed the audit by an American company – a strategic partner in the production pro-cess. This has created conditions for the start of the test produc-tion. During the test production we will be inspected to obtain the highest GMP standard for the production of medicines and then FARMONT will be able to start with the planned secondary produc-tion of medicines.

Speaking about the primary production of medicines, it is related to the realization of the Phase II of the project. In this respect, we have ongoing intensive talks to provide the means of production.

Glasnik: May I notice that the second phase of this project is espe-cially important because it plans the start of the primary produc-tion of medicine as well, based also on the natural ingredients, mainly from the herbs which grow in Montenegro. Your activities are in line with the modern achievements in the pharmaceutical industry, which is something that should be praised. When should it start? Who would be your customers? How costly is this produc-tion?

M. Popovic: I agree with what you said in your question – regar-ding the Phase II of this project, which also plans the primary production of medicines and processing of herbs and wildfruits mainly from Montenegro.

Phase II is really important for FARMONT to round up our plans and to better use all potentials created by the Phase I.

However, for the sake of precision, the future primary production of medicines will not refer only to the production based on natural ingredients, although we will pay a lot of attention to it in order to

51


monitor the current trend in the development of the pharmace-utical industry in the world and in order to make the best use of the really important and versatile potential of Montenegrin herbs.

The needs of Montenegro have been identified as the needs for a wide array of generic products which active ingredients are not of natural but of chemical origin. In any case, this is something that will be favored by FARMONT.

Primary production could start upon the closure of the financial structure for the completion of Phase II. We have many ongoing negotiations with the potential investors and strategic partners. However, despite the absolutely positive direction of the talks, their completion is unpredictable from the aspect of their dyna-mics.

The planned investments for Phase II amount at cca 10,000,000 Eur.

possess the highest percentage of active substances in Europe. I am not sure if the general public knows that in the last 110 years the USA only used the common sage from Montenegro. We used to be on top of the list by the export of herbs in Europe. We had an annual export of cca 4.000 tons. Unfortunately, due to the di-sintegration of the FRY and unsuccessful privatizations of the en-terprises Export bilje Risan and Bar bilje, Albania has overtaken the leading position. One of the reasons for this is a bad control of herbs from Montenegro. The Albanian processing industry is now in the expansion. They have 20 herb processing factories and the majority of our herbs ends up in Albania illegally and further on the USA and EU markets but as an Albanian product.

The company FARMONT has decided to bring Montenegro back to where it belongs on the world market of herbs and it has seriously launched this responsible task with an aim to preserve Montene-grin natural resources and to motivate Montenegrins to get back to this industry by establishing plantations and collecting herbs

The production would be aimed primarily at the domestic market. However, since it will satisfy all required world standards for this area, it could be directed at neighbouring markets as well, with which FARMONT already has developed business relations.

Glasnik: The purchase of herbs and wildfruits, big and important natural resources of Montenegro, is a real business move becau-se most of our wealth has been decaying for years. I suppose that you are well-informed about the types and quantities of herbs and wildfruits in Montenegro and I would like you to tell us something about it, since we know that our fruits and herbs are of exquisite quality.

M. Popovic: You are right. And you should be aware that there are over 2850 plants in Montenegro, of which 40 are endemic species. The company has found its pharmaceutical – economic interest for cca 260 species.

Montenegro is recognized in Europe and in the USA not only for the versatility of herb species but also for the fact that its herbs

and wildfruits, which used to be the source of income for many families.

There are many species of Montenegrin herbs which deserve our attention, both for cultivation and collection: common sage, genti-ana, dwarf everlast, thymus, yarrow, elder, Common St John's wort, wormwood, Solidago virga – aurea, rosemary, ivy, Vitex agnus ca-stus, bearberry, lime tree and cca 50 other very healthy species, both in pharmaceutical and medical terms.

When it comes to wildfruits, given that Montenegro does not have heavy industry, especially in the north, the habitats are completely clean and unpolluted, which means that our fruits can easily obta-in the organic certificate and thus be exported in Europe. However, we need to work on the education of the fruit pickers so that we do not find ourselves in the situation characteristic for the recent years that our whortleberry has been devastated by unsystematic picking or picking before the full maturity of the fruit.

Let me mention some of the fruits which may be cultivated on

52


plantations: whortleberry, strawberry, red raspberry, blackberry, dogwood, pomegranade, dog-rose, juniper, prunus cerafera, com-mon hazel and cca 15 species which we believe could be processed and exported.

The aim of our company, of course, is not only to export raw mate-rials but also to make ready made products, to which we pay spe-cial attention, because as a pharmaceutical company we see that the future of this industry lies in the produciton of medicine based on the natural ingredients. That is the content of the Phase II of our factory in Kosic, near Danilovgrad, which plans the construction of the plant for herb processing, and we hope for its realization in the near future.

Glasnik: You have already partly mentioned the funds necessary for further development of this business. How much money have you invested so far, how have you provided it, by taking a loan or ... ?

M. Popovic: The cultivation at plantations and the processing of herbs would be organized on two locations: in Kosic – Bjelopa-vlici and Murino – the municipality of Plav. The activities in Ko-sic would be intensified following the completion of the Phase II, which would present a significant impulse to the cultivation on plantations in the Bjelopavlici valley and wider, as well as to the purchase of herbs and wildfruits from natural habitats.

The closing of the two very successful enterprises in Montenegro, Bar Bilje and Risan Bilje, pointed at the unused resources in Mon-tenegro and the lack of clear development plans.

Apart from the significant economic potentials, the activation of this area would contribute to the significant new employments and demographic stabilization of the rural part of Montenegro, especially its north.

The necessary funds for the segment in Kosic and for the purcha-se of new equipment in Murino are included in the overall invest-ment plan for Phase II.

So far we have invested 1,5 million Eur in the collective farm in Murino. A significant part was invested from FARMONT’s own fun-ds while the rest came from the CKB loan - 150,000 Eur and from MIDAS funds – 70,000 Eur.

Glasnik: Will Montenegro be recognized by the production of me-dicines and other herb based products in the future? Do you know if other business people are interested to get involved in this bu-siness?

M. Popovic: Thanks to its versatile natural environment and the mingling of coastal and continental climate, Montenegro is well--known in Europe and the world for its variety of herbs with an accent on a high percentage of active substances in them. That is why many cultures from this region have special value and signi-ficance (sage, whotleberry, dwarf everlast, lime tree, primrose, wild garlic, willow, rose hip, dogwood, etc.).

We in FARMONT believe that Montenegro has a significant poten-tial for the cultivation and processing of herbs and wild fruits and we will pay more attention to it. Therefore, it is realistic to expect that in the near future Montenegro may be recognized by a more significant use of versatile and quality herb potential in the phar-maceutical industry. We base this belief on the contacts achieved so far with the partners from Germany (and not only with them)

who have expressed concrete requirements when it comes to herb cultures and who are ready not only to provide planting materials but also agro-technical instructions in the planting and picking process.

We cannot say that there is no interest for this business of the bu-siness people and entities from Montenegro. However, no organi-zed or significant involvement of any of them has been recorded so far.

Glasnik: Which medicine will you produce?

M. Popovic: Like we emphasized before, the production of herbs is of strategic significance for each state. Starting from this, FAR-MONT has opted for this very serious production, both from the point of view of its standards and the staff.

Actually, when it starts production, FARMONT will be the only pro-ducer of a wide array of medicines in Montenegro.

The planned production will include five groups of medicines and 40 names (different forms and intensities): analgesics and anti-pyretics, antiinflammatory and antirheumatic drugs, medicine for digestive tract, for cardio-vascular system, antiinfection drugs for system use.

This way FARMONT’s production will contribute to the more stable supply of the Montenegrin health system with medicine.

Glasnik: As you say, you have the plantations of aronia and you have achieved success in this segment of the business.

M. Popovic: In 2007 FARMONT privatized the cooperative farm Murino which takes up the floor area of 100,000 m2, with the faci-lities of 800 m². At the moment of the purchase, everything there was ruined because nothing had been done there for 20 years. We started with the reconstruction of the facilities and, after the con-sultations with the experts, we have opted for the cultivation of

53


aronia and raspberry, with the orientation to organic production, because we believe that the future of Montenegrin agriculture lies in the organic produciton of food.

In 2008, we timidly planted the first plantation of aronia in Mon-tenegro at the land belonging to our cooperative farm. It soon be-came clear that the land is ideal for the cultivation of this type of fruit. We invested in our irrigation equipment, dug two wells and enclosed the land. As a logical sequence, we continued with the investments and extended the plantations of aronia and raspber-ry. We invested in the reconstruciton of the facilities (electrical and water installations, roof ...). Then we installed a cold storage room and a drier and then, in line with the development policy of the company, we invested in two more cold storage rooms for fru-its, a freezing tunnel for aronia, raspberry and other fruits.

Following our example, many farmers from Berane, Andrijevica, Plav and other parts of Montenegro have opted for the cultivation of aronia, which has motivated us to establish a national Associa-tion of Aronia Producers which now has 60 members. We provide professional assistance to all members because we have an agro-nomist, an expert for the cultivation of this very healthy type of fruit, in the opinion of many people.

Of course, our company will not stop here because our further plans include the installation of the fruit production plant. With the quality of our products we hope to replace the imported jui-ces with the domestic ones (aronia and other juices). We also hope that the people in Montenegro will start recognising and using more Montenegrin products in their everyday diets.

We will try to extend the range of our products and we hope that, due to their quality, they will find their place both on the domestic and foreign market, respectively.

Glasnik: What is the business climate in Montenegro for the deve-lopment of private business?

M. Popovic: The climate for the development of private business in Montenegro has constantly been improving by the introduction of various measures by the Government of Montenegro. The aim of these measures is to create a comprehensive database, attract foreign investments and thus create favourable conditions for opening of new jobs in Montenegro.

However, despite the obviously more relaxing business climate in comparison to the previous period, there are numerous obstacles for the more efficient development of business in Montenegro.

Let me mention only some of them: slow administration in the registration process of economic entities, issuing licences, appro-vals, etc. Also, the law on creditor – debtor relations presents a significant obstacle for creditors as it allows that their claims may not be taken into consideration and that the process may last too long. The banking system in Montenegro is characterized by high interest rates and costly services. The investment policy is very dissimulating – from the interest rate to the multiple security of the return of investment (the so-called collateral). In the trade of medicines and medical devices at the pharmacies, it is necessary to set up equal conditions for the private and state sector.

In the segment of agriculture, there is a great number of issues which have affected the working conditions of farmers for quite some time. First of all, I would like to mention that Montenegro does not have the Agrarian Guarantee Fund, which has been a Eu-ropean heritage for over 100 years. This type of support for the de-velopment of agriculture has proved as an exquisite stimulus with a very small percentage of bad loans – cca 1%!!! It is widely known that without financing of small households, which are the main characteristic of Montenegrin agriculture, one cannot count on a more serious development of agriculture. Small households have become poor and they cannot investment their own funds in the extension of cultivated land or purchase of new cattle. In addition, a very dissimulating their property they are still unacceptable for banks. In such cases Agrarian Guarantee Fund plays a crucial role and gives a chance to small households to invest and develop their business.

Glasnik: If you would like to make any comments or add some-thing we did not ask, please feel free to do it.

M. Popovic: I would like to emphasize THOSE who provided valu-able assistance to FARMONT in the realization of this demanding Project:

- The European Bank for Reconstruction and Development via BAS Programme, has provided 50% of the funds for the Feasibility and Business Plan, which satisfied their strictest requirements.

- The Investment – Development Fund with 210,000 € and the Crnogorska komercijalna banka with 750.000 €, along with FAR-MONT, participated in the closure of the financial structure of the Phase I which amounted at 1.2 million €.

- I would also like to emphasize a very positive attitude towards the project expressed by the local authorities of Danilovgrad, as well as the support of the Ministry of Health, Agency for Medici-nes and Medical Devices of Montenegro and the Republic Health Insurance Fund.

Of course, the engagement and support of my family are of cruci-al importance for the fact that FARMONT today has an optimistic view of the future.

54


Regionvijesti

Alibaba dolazi u Srbiju

Najpoznatiji svjetski sistem elektronskog poslovanja Alibaba uskoro će se i praktično pozicionirati u Srbiji.

Ekonomski savjetnik ambasade Kine u Beogradu Zhu Lianqui rekao je da Kina namjerava da otvori centar za elektronsko poslovanje u Beogradu ili okolini, iz kog bi se pokrivao čitav region jugoistočne Evro-pe, u čemu očekuje institucionalnu podr-šku Privredne komore Srbije i Privredne komore Beograda.

U ovom centru bili bi izloženi uzorci robe koja bi mogla da se preuzme odmah u ma-njim količinama, a u većim da se naruči preko interneta, objasnio je on.

Precizirao je da bi se u ovom centru pravili kupoprodajni ugovori, a plaćanje obavljalo preko trećeg pravnog lica kao garanta koji bi novac prosleđivao dobavljaču tek kad kupac potvrdi da je zadovoljan isporukom, čime bi se eliminisali rizici.

Kineski amdasador je takođe kazao da se kompanija Alibaba sada nalazi i na berzi i da je rekord u elektronskom prometu robe u Kini oboren 11. novembra kada je prema-šio nekoliko desetina miliona juana, a 90 odsto kupovina na ovaj način su obavile žene.

Hrvati kupili „bakinu tajnu”

Hrvatska Atlantic grupa je preuzela kom-paniju Foodland sa sjedištem u Beogradu i proizvodnim pogonima u podnožju Kopao-

trećem kvartalu je rasla stopom od 3,7 od-sto, što je najviše od početka ekonomske krize, naveo je statistički zavod.

U 2013. godini BDP Slovenije je pao 1,1 odsto, u odnosu na 2012, ali je u posljednja tri mje-seca 2013. zabilježio prvi rast nakon dvogo-dišnjeg pada i recesije.

Ove godine različite ustanove u Sloveni-ji najavljuju rast BDP-a u rasponu od 1,5 i 2,1 odsto, a vlada je ocijenila da se radi o posljednjoj godini recesije, uprkos pro-gnozama o skromnim mogućnostima ra-sta naredne godine zbog situacije u širem okruženju i zoni evra.

Ekonomsko raspoloženje u novembru na području evrozone nešto je poboljšano, a Evropska komisija ocjenjuje da indeks eko-nomskog raspoloženja (ESI) u EU ostaje na niskom nivou.

Agrar Srbije kaska za Evropom

Prosječna godišnja vrijednost proizvodnje poljoprivrednog gazdinstva u Srbiji iznosi 5.939 evra, što je za više od četiri puta ispod vrijednosti prosječne ekonomske veličine poljoprivrednog gazdinstva u EU.

Vrijednost proizvodnje poljoprivrednog gazdinstva u EU znosi 25.128 evra.

- Od ukupnog broja poljoprivrednih gaz-dinstava u Srbiji, kojih je 631.552, prosječna

nika, u naselju Igros.

Akvizicija prehrambene kompanije s pre-poznatljivim brendom „bakina tajna« i pa-letom proizvoda vrhunske kvalitete pred-stavlja pojačanje brendiranog asortimana Atlantik grupe i dodatni impuls u interna-cionalizaciji poslovanja u 2014. očekuje se ukupan promet ove kompanije od osam miliona eura. Asortiman Foodland-a pri-sutan je u više od 20 zemalja, a oko treći-ne ukupne proizvodnje izvozi se na tržišta izvan regije (zapadnoevropsko, američko, australijsko, rusko, japansko).

„Bakina tajna” nudi džemove, slatko i so-kove od jedinstvenog lokalnog voća - bilo divljih kupina, jagoda, drenka ili koprive, stopostotne sledljivosti i pripremljene na domaći način. Krunski dijamant svakako je domaći ajvar koji su kao delikates pre-poznali svjetski prehrambeni trgovački lanci poput švedskog Coop-a, australij-skog Woolworths-a ili americkog Roš-a, pa premium trgovci kao što su francuski Lafayette i Le Bon Marche, švicarski Glo-bus, švedski Hemkop, britanski Selfridges, ruska Azbuka Vkusa, americki Fairway ili japanski Freshay.

Foodland je prema podacima Agencije za privredne registre u 2013. imao prihod ne-što veći od 10 miliona eura. Dobit je iznosila oko 100.000 eura.

Po pisanju T-portala, preduzeće je visoko zaduženo, i to prema finansijskim insti-tucijama: kratkoročne obaveze su veće od sedam miliona eura, a dugoročne iznose oko milio i po eura. Zaduženost je takođe dvostruko veća od kapitala što upućuje da kompaniji hitno bila potrebna dokapitali-zacija ili jak strateški partner.

Raste BDP Slovenije

Bruto domaći proizvod Slovenije porastao je u trećem tromjesečju ove godine 0,7 od-sto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou veći 3,1 odsto, objavio je juče slovenački statistički zavod.

To je četvto tromjesečje za redom sa ra-stom BDP-a, nakon što je do posljednjeg kvartala prošle godine osam uzastopnih kvartala bio u padu, prenio je portal Seebiz.

Prema podacima slovenačkog statističkog zavoda, glavni pokretač privrednog rasta su i dalje izvoz i bruto investicije. Izvoz ra-ste osmi kvartal zaredom i povećan je 6,8 odsto, dok je uvoz porastao 5,5 odsto.

Dodata vrijednost u slovenačkoj privredi u

55


godišnja vrijednost proizvodnje porodičnih gazdinstava je 4.990 eura, a u sektoru prav-nih lica i preduzetnika 204.755 eura – na-vodi se u publikaciji Republičkog zavoda za statistiku Srbije „Poljoprivredna gazdinstva prema ekonomskoj veličini i tipu proizvo-dnje u Srbiji”.

Prosječnu ekonomsku veličinu poljopri-vrednog gazdinstva u Srbiji dominantno opredjeljuje sektor porodičnih poljoprivre-dnih gazdinstava, jer on učestvuje sa 99,5 odsto u ukupnom broju poljoprivrednih gazdinstava.

Najveći broj poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji, njih 45,7 odsto, ima ekonomsku vre-dnost manju od 2.000 eura, dok samo 0,3 odsto ukupnog broja poljoprivrednika ima godišnju proizvodnju od 100.000 eura i više.

Najveću prosječnu ekonomsku veličinu po-ljoprivrednog gazdinstva ima region Vojvo-dine sa 12.032 eura, a najmanju region juž-ne i istočne Srbije sa 3.414 eura.

Najbrži razvoj interneta u BiH

Bosna i Hercegovina je prošle godine za-bilježila najveći napredak u odnosu na sve evropske zemlje kada je u pitanju razvoj interneta, pokazalo je istraživanje Među-narodne telekomunikacione unije (ITU), prenosi Capital.ba.

U ovom izvještaju predstavljenom u no-vembru koji važi za jedan od najkredibilni-jih u svijetu, jer se na njegove nepristrasne rezultate oslanjaju svjetske vlade i finansi-jske institucije širom svijeta, stoji da je BiH prošle godine zabilježila pomak sa 74. na 69. mjesto, što znači da je ostvarila pomak od čak pet mjesta na rang-listi.

- Bosna i Hercegovina spada u grupu ze-malja sa najdinamičnijim razvojem, a u toj grupi se još nalaze Ujedinjeni Arapski Emi-rati, Fidži, Tajland, Oman, Katar, Bjelorusija i Gruzija - stoji u izvještaju.

Preko tri milijarde ljudi koristi internet širom svijeta, a rast informaciono- komu-

nikacione tehnologije (ICT) zabilježen je u skoro svakoj zemlji na svijetu, stoji u ovom izvještaju.

- Posljednji podaci pokazuju da je korište-nje interneta u konstantnom porastu, a to-kom prošle godine zabilježen je porast od 6,6 odsto na globalnom nivou - navodi se u istraživanju.

Tönnies gradi farmu svinja u Srbiji

Najveći njemački proizvođač mesa Cle-mens Tönnies planira da u Srbiji zakupi do 15.000 hektara zemljišta na kojem bi otvo-rio farmu svinja.

On će u decembru posjetiti Srbiju i pogle-dati postojeće pogone, ali i pokušati da pronađe odgovarajuće zemljište za veliku farmu.

U Srbiji trenutno ima samo 3,2 miliona tovljenih svinja, a Tenisova investicija će znatno doprineti povećanju stočnog fonda i istovremeno omogućiti otvaranje novih radnih mesta i razvoj poljoprivrede.

Dogovor o izgradnji pogona za milion i po svinja postignut je nedavno tokom posete srpskog premijera Aleksandra Vučića Ne-mačkoj.

Hrvatsku muči nezaposlenost

Hrvatska sa više od 312.000 ljudi na birou rada, spada među tri zemlje EU sa naj-većom nezaposlenošću. Prema podacima s berze rada, posao nema 312.332 ljudi, dok istovremeno ima samo 6.071 slobodno ra-dno mjesto. Rast broja nezaposlenih uzro-kovao je završetak turističke sezone.

Podaci za oktobar, koje objavljuje statisti-ka te zemlje, pokazuju da je na berzi rada bilo evidentirano 306.170 nezaposlenih ili 15.586 više nego u septembru, prenose hr-vatski mediji.

Prema najnovijim podacima evrostatistke, u oktobru je Hrvatskoj za poslom tragalo 293.000 ljudi, a stopa nezaposlenosti izno-sila je 16 odsto.

Veću stopu nezaposlenosti imale su Grčka i Španija, a najmanju Njemačka, i to 4,9 od-sto, i Austrija - 5,1 odsto, prenose hrvatski mediji.

Vojvođani voze traktore na zejtin

Poljoprivrednici u Sremu masovno, umje-sto euro dizela, u traktore sipaju jestivo ulje jer je dvostruko jeftinije, prenosi Radio tele-vizija Vojvodine.

- Jestivo ulje se sipa u rezervoar s gori-vom u razmjeri pola ulja, pola euro dizela. I traktor ide super, nema problema čak ni pri oranju. Računica je jasna - rekao je pol-joprivrednik Stevica Umetić za RTV.

Njegov kolega iz sela Laćarak Predrag Po-pović dodaje da su na to primorani zbog starih, dotrajalih traktora.

- Naši traktori imaju motore koji fabrički troše običan dizel, nekadašnji D-2, pa imaju i do 60 posto veću potrošnju kada se u njih sipa euro dizel - rekao je Popović.

U mjestu Laćarak skoro svako gazdinstvo na traktor potroši najmanje 50 litara jesti-vog ulja.

- U megamarketima nalazimo jestivo ulje za 82 dinara, a litra euro dizela je 160 dina-ra. Sve vam je jasno. Ko ima ruske traktore, on u rezervoar ulijeva i do 80 posto jestivog ulja. Jeftino će obaviti jesenje radove. Ne treba ljudima zamjerati - rekao je Umetić.

Dosjetljivi poljoprivrednici kažu i kako će time uspjeti podići otkupnu cijenu sunco-kreta zbog veće potražnje jestivog ulja u prodavnicama, koje polako nestaje s polica mjesnih prodavnica.

56


Investicija od 410 miliona eura

Šar planina dobijanajmodernije skijalište

Radovi će početi na ljeto 2015. godine i trajaće 18 godina.

Blizu 410 miliona eura biće uloženo u izgradnju skijališta Brezovica, 60 kilometara od Prištine, koje će, pre-

ma najavama, biti najmodernije na Balka-nu. Skijalište se nalazi na sjeverozapadnoj strani Šar planine, na nadmorskoj visini od 900 do 2.500 metara, prenosi agencija Ana-dolija.

Predviđena je izgradnja više od 100 kilome-tara staza, 35 staza u prvoj fazi i 25 u drugoj, blizu 20 ski liftova i ostala potrebna infra-struktura. Radovi će početi na ljeto 2015. godine i trajaće 18 godina.

U prvoj fazi se očekuje kompletno renovira-nje već postojećeg skijaškog centra na Bre-zovici. Ukloniće se sve žičare i stari objekti i sve će biti novoizgrađeno. Predviđen je,

takođe, početak izgradnje turističkog sela u kome će biti hoteli, restorani i nekoliko drugih pratećih objekata.

Takođe će se raditi na širenju puteva, izgra-dnji parkinga, nabavci mašina za vještački snijeg i u sve to biće uloženo 165 miliona eura. Početkom 2016. godine biće izgrađe-ne i predate na upotrebu prve žičare i staze.

Ulaganje u Brezovicu omogućiće otvaranje više od 3.000 radnih mjesta od kojih će više od 920 biti direktno uključeno u turistički centar, dok ostala mjesta uključuju proces izgradnje centra.

Brezovica je data na koncesiju od 99 godi-na. Angažovana je Jill Jamieson, svjetski poznata ekspertkinja koja je dizajnirala

zakonski i finasijski koncept davanja pod koncesiju u kombinaciji javno-privatnog partnerstva.

Za Anadoliju je izjavila da je najprije uspo-stavila kontakte sa renomiranim kompa-nijama i organizovala konferencije u ne-koliko država gdje je predstavila projekat Brezovice.

- Bez sumnje ovo je bio težak projekat i pun izazova. Prvo smo promovisali ideju za privlačenje stranih investitora, jer su in-vestitori bili skeptični. Stoga je privlačenje stranih investitora bilo jako teško i trebalo je da obezbijedimo dobru tendersku doku-mentaciju koja štiti njihove interese - kaže Jamieson.

57


Evropska unija

Podrška Strategiji za jadransku i jonsku regiju

Povjerenik Hahn i povjerenica Damanaki pozdravljaju podršku evropskih čelnika u vezi sa Strategijom EU-a za jadransku i jonsku regiju.

Čelnici EU podržali su Strategiju za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), koja promoviše blagostanje i rast u ovoj oblasti, povećava njenu privlačnost, konkurentnost i povezanost.

Strategijom su obuhvaćene četiri države članice EU (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija), uz Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. S obzirom na to da sudjeluju četiri države zapadnog Balkana, Strategija bi trebalo da igra važnu ulogu u njihovom pri-bližavanju EU.

- Podrška pružena Strategiji EU za jadransku i jonsku regiju ključni je događaj. Cilj je Strategije rješavanje zajedničkih problema te što bolje iskorišćavanje prilika koje dijelimo s našim partnerima na zapadnom Balkanu. Sada je na jadranskim i jonskim državama, regijama i dionicima na terenu da sarađuju na postizanju rezul-tata iz strategije. S radom bi trebalo započeti što je prije moguće. Uspjehom u jadranskoj i jonskoj regiji pridonijeće se blagostanju i sigurnosti čitave Evrope - rekao je Johannes Hahn, povjerenik Evropske komisije za regionalnu politiku.

Evropska povjerenica za pomorstvo i ribarstvo Maria Damanaki

izjavila je da je ovom strategijom jadransko-jonskim narodima pružena prilika da krizu ostavi iza sebe i čitavu regiju usmjeri pre-ma budućem održivom napretku.

- Našom strategijom plavog rasta već je pokazano da mora i okeani imaju potencijal za veliki ekonomski rast i otvaranje prijeko po-trebnih radnih mjesta. Uvjerena sam da će ova makroregionalna strategija postati primjer za buduće inicijative u morskom bazenu te da će je mediteranske zemlje pratiti s interesom – kazala je Da-manaki.

Strategijom EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), obuhvaćeno je oko 70 miliona stanovnika, utire se put za užu saradnju među državama članicama u četiri ključna područja: plavom rastu, pove-zivanju regije, kvalitetu okoliša i održivom turizmu.

Na temelju iskustva postojećih makroregionalnih strategija za regiju Baltičkog mora, te dunavsku, EUSAIR osigurava okvir za mobilisanje i usklađivanje postojećih instrumenata finansiranja EU te pretpristupnih i nacionalnih instrumenata finansiranja sa zajednički utvrđenim strateškim ciljevima.

58


Đorđije Džuverović, istaknuti crnogorski privrednik

Ekonomski razvoj bazirati na realnom sektoru

59


Dalji razvoj ekonomije Crne Gore mora se temeljiti na razvoju realnog sistema i realne ekonomije u svim sferama privređivanja, shodno kretanjima evropske i svjetske ekonomije.

Strateške privredne grane koje će činiti oslonac i stožer pri-vrednog sistema Crne Gore su: turizam, energetika i pol-joprivreda, uz punu podršku i razvoj novih informacionih

tehnologija i informacionog sistema i permanentnog obrazovanja kadrova svih nivoa i obrazovanja. Ovako definisan dalji privredni razvoj Crne Gore nije sporan za nikoga. Ali, za njegovu realizaciju neophodno je vrijeme, nova znanja, dosledno poštovanje ekonom-skih zakonitosti i njegovih postulata, poštovanje opšte zakonske regulaltive, striktno suzbijanje sive ekonomije, uvođenje nulte to-lerancije za korupciju, mito i organizovani kriminal, što su uosta-lom i zahtjevi međunarodne - evropske zajednice, ali i dosljedan i koordiniran rad državnih institucija, tj. efikasna administracija i kompatibilna privreda, ocijenio je za Glasnik Đorđije Džuverović, uzorni menadžer koji je čitav radni vijek posvetio privredi i eko-nomskom razvoju naše države. Poslovne odluke bazirao je na pre-cizno osmišljenim projektima, a istančanim poslovnim refleksom vizionarski prepoznavao razvojne biznis potencijale. Najduže je radio u Rudniku uglja Pljevlja gdje je u fokusu njegove pažnje bio razvoj energetskog sektora, pa je pokretao i učestvovao u realiza-ciji mnogobrojnih istraživačkih projekata sa ciljem najoptimalnije i ekonomski najprihvatljivije valorizacije energetskih resursa. U to vrijeme Rudnik uglja je, sopstvenim sredstvima, kadrom i hrabro-šću, realizovao kapitalni projekat - izmiještanje korita rijeke Ćeho-tine koji je, bezmalo, obezbijedio dolazećim generacijama rudara dalju uspješnu i uopšte moguću eksploataciju preostalih rezervi uglja u pljevaljskom basenu.

Glasnik: Često Vas, sa razlogom, nazivaju „rijetkom legendom crnogorske privrede“. Možete li, za čitaoce Glasnika, da ukratko predstavite Vašu poslovnu biografiju, najznačajnija postignuća iz bogate 40-godišnje karijere kojim ste, opravdano, zavrijedili takav atribut?

Đ. Džuverović: Prije svega dozvolite mi da Vam zahvalim na lije-pim riječima u vezi sa mojim angažmanom u privredi Crne Gore, i da sa zadovoljstvom odgovorim na Vaša postavljenja pitanja.

Cjelokupni radni vijek proveo sam u privredi. U svom dugogodi-šnjem profesionalnom i stručnom radu uvijek sam imao nepodi-jeljenu podršku kolega i zaposlenih u kolektivima u kojima sam radio, što me izuzetno čini srećnim, ostvarenim i zadovoljnim. Uz to, za svoj profesionalni rad dobio sam mnoga priznanja, između ostalih i od privrednih komora Crne Gore i SR Jugoslavije, što me čini posebno ponosnim. Svakako, ako su ova moja, meni veoma draga priznanja, došla u prave ruke - onda dozvolite da kažem da najveću zaslugu za to imaju moji profesori Mašinskog fakulteta u Beogradu, koji su me, ne samo uveli u tajne tehničkih nauka i struke, već naučili i usmjerili u stalnoj i istinskoj težnji ka pravim vrijednostima i racionalnom razmišljanju. Istinska im hvala za to.

Preko 35 godina radio sam u Rudniku uglja Pljevlja, a ostatak ra-dnog staža radio sam u ŠIK „Velimir Jakić“ i Monteru – Pljevlja. Počeo sam kao mašinski inženjer – referent, u Velimiru Jakiću, a u penziju sam otišao kao predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja.

Radni vijek sam započeo sitnijim tehničkim inovacijama u dr-

vopreradi koje su mi, pored prakse, dale i neophodno samopouz-danje, a potom i motivisale da radim na brojnim projekatima iz oblasti termo-tehnike, od kojih posebno izdvajam tzv. Prvi idejni projekat toplifikacije Pljevalja. U Rudniku uglja vodio sam Službu razvoja i investicija gdje sam sticao nova, veoma značajna pozi-tivna iskustva, a istovremeno se učio ne nekim negativnim, kojih je po prirodi stvari, u teškom rudarskom poslovanju moralo biti.

Najveća iskušenja, ali primjereniji radni uspjesi u mojoj profesio-nalnoj karijeri, uslijedili su sedamdesetih godina, u vremenu kada je nastupila energetska kriza, a punu profesionalnu zrelost, da se tako izrazim, dostigao sam tokom devedesetih godina prošlog vi-jeka, kada je došlo do katastrofalnog raspada SFRJ, ratova u okru-ženju, hiperinflacije, međunarodnih sankcija i potpunog raspada privrednog sistema SFRJ.

U to vrijeme bilo je potrebno mnogo hrabrosti, znanja, rada, strplje-nja i organizacionih sposobnosti kako bi se održala proizvodnja, sačuvala imovina, stručni kadar i obezbijedio opstanak Rudnika uglja kao prosperitetnog preduzeća. Samo je izuzetno jak kolekiv, kakav je bio Rudnik uglja - stvaran u ranijim decenijama, u tom trenutku, mogao na optimalan način da odgovori izazovima op-stanka i odoli takvim iskušenjima. Uostalom za takvu trvrdnju naj-bolji dokaz je to da se baš u tom vremenu u Rudniku uglja, sopstve-nim sredstvima, kadrom i hrabrošću, realizovao kapitalni projekat - izmiještanje korita rijeke Ćehotine koji je, bezmalo, obezbijedio dolazećim generacijama rudara dalju uspješnu i uopšte moguću eksploataciju preostalih rezervi uglja u pljevaljskom basenu.

Glasnik: Molimo Vas da se prisjetite vremena kada ste bili privre-dni rukovodilac. Kako se tada radilo? Što možete reći o tadašnjoj ekonomiji Crne Gore?

Đ. Džuverović: Na početku moje profesionalne karijere - 1965. go-dine uslovi za rad u privredi cijele zemlje bili su izuzetno kom-pleksni i teški, da ne kažem prilično primitivni. Nivo tehnoloških rešenja i sredstava rada, u tehničkom smislu, bio je na jako niskom nivou, tako da su zaposleni u neposrednoj proizvodnji imali izuze-tno teške uslove rada. Doduše, i što je od posebnog značaja, kako je vrijeme odmicalo u privredna preduzeća „dolazila„ su nova sazna-nja, novi - školovani kadrovi, uvođene nove tehnološke inovacije - što je za rezulat imalo povećanje proizvodnje, poboljšanje uslova rada kao i poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih i njihovih porodica.

Gradile su se nove fabrike, proizvodni pogoni te otvarala nova ra-dna mjesta. Cjelokupna privreda opštine, Republike i države radila je punim kapacitetom, sve: energetika, metalurški kompleks, ru-darstvo, drvoprerada, građevinarstvo, turizam, transport, trgovina i druge privredne djelatnosti. U društvenu svijest nekako se utkao radni entuzijazam. Bukvalno rečeno, utrkivalo se ko će dati veći doprinos povećanju društvenog proizvoda.

Nažalost. U zadovoljstvu postignutim proizvodnim i društvenim rezultatima i mi privrednici kao i vodeće društvene strukture, ni-smo dovoljnu pažnju poklonili osnovnim ekonomskim zakonito-stima privređivanja :produktivnosti, efikasnosti i kurentnosti na-

60


ših proizvodnih usluga pa se i nije moglo krenuti u neophodnu privrednu reformu, što se pokazalo kao velika greška čije po-sljedice, nažalost, trpi i aktuelni privredni sistem Crne Gore. I to nije bilo ono najgore što je moglo zadestiti privredu i privredni sistem zemlje. Samo da podsjetim. Čitav privredni sistem, koji su mnoge generacije strpljivo i mukotrpno gradile tokom prote-klih decenija, razoren je u periodu 1987. do 2000. godine, usled katastrofalne politike tadašnje Savezne vlade, kako sam i pre-thodno naglasio, dolazi do katastrofalnog raspada SFRJ, do krvavih ratova u nepo-srednom okruženju, uvođenja međuna-rodnih ekonomskih sankcija i razarujeće hiperinflacije. Nešto što se najgore moglo desiti privredi jedne zenlje. Dogodila se kastastrofa. Društveni proizvod smanjen je za preko 60 procenata. Prosječna plata, od 750 DM iz 1990. godine, smanjena je u 1993. za trideset puta, a prosječna penzija do 480 DM, za deset puta. U tako izuzetno slože-nom i teškom ambijentu bilo je neophodno izvršiti ekonomske reforme, što je po priro-di stvari objektivno gledano izuzetno težak posao, tim prije što je za dostizanje makro--ekonomskih parametara i standarda iz 1990. godine , kako govori nauka, potreb-no najmanje 30 godina mukotrpnog rada. Međutim, kako je to ipak konačna prošlost i kako je u poslednjoj deceniji načinjeno mnogo toga dobrog u revitalizaciji privre-dnog sistema i kako objektivno gledano Crna Gora raspolaže sa izuzetnim priro-dnim i ljudskim potencijalima i resursima,

nje nulte tolerancije za korupciju, mito i organizovani kriminal, što su uostalom i zahtjevi međunarodne - evropske zajedni-ce, ali i dosljedan i koordiniran rad držav-nih institucija, tj. efikasna administracija i kontabilna privreda.

Uspješno smo gradili širom Crne Gore - otvarali rudnike uglja, rudnike boksita, olova i cinka, gradili HE Pivu, TE Pljevlja, Željezaru, Aluminijski kombinat, Luku Bar i mnoge druge objekte. Postavlja se pitanje - Da li smo tada bili pametniji i imali više finansijskih sredstava? Sigurno nismo! Sada sigurno više znamo, a bez obzira na svjetsku ekonomsku krizu za dobre projek-te lakše se dolazi do finansijskih sredstava. Treba nam dobra organizacija posla i jaka sprega države i privrednih društava.

Glasnik: Saopštili ste u kojim djelatnostima i na kojim postulatima treba da gradimo ekonomiju naše države? A kada Vas pita-mo koje je privredne projekte neophodno realizovati u energetskom sektoru - što bi kazali?

Đ. Džuverović: Prije svega našu ekonomiju vidim kao održivu, razvojnu i ekonomiju u usponu, ali i sa određenim nedorečenosti-ma i uslovljavanjem. Sačuvali smo jedin-stven energetski sistem Crne Gore. Država je većinski vlasnik EPCG, a sa Italijom je zaključen Ugovor o polaganju podmorskog kabla od Italije do Crne Gore.

Ovo su izuzetni preduslovi za dalji razvoj energetskog sektora i punu ekonomsku va-lorizaciju proizvodnje električne energije u Crnoj Gori. Strategijom razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine, koju je usvoji-la Vlada Crne Gore definisan je dalji razvoj energetskog sektora, a Akcionim planom definisana je dinamika izgradnje energet-skih objekata i način obezbjeđenja finansi-jskih sredstava.

Prva verzija Strategije razvoja energetike Crne Gore urađena je i usvojena 2008, a Ak-cionim planom predvidjeno je da se drugi blok TE Pljevlja završi do 28.6.2013. god, a HE Komarnica do 31.12.2016, godine.

Dok u Crnoj Gori nisu sporni energetski potencijali, niti Strategija daljeg razvoja energetike problem je u izgradnji energet-skih objekata u precizno definisanim ter-minima.

Strategija energetike Crne Gore, po mom mišljenju, ima značajan nedostatak što ne tretira mogućnost izgradne HE Buk Bijela sa aspekta održivog razvoja i propisanih kritetijuma za izgradnju hidroelektrana

a posebno nakon ulaska u Evropsku uniju, za mene lično, kao čovjeka i nekadašnjeg privrednika, nema nikakve dileme da će Crna Gora obezbijediti i to u veom kratkom vremenskom periodu uspješan i prospe-ritetan ekonomski razvoj i izgraditi zdrav privredni i društveno odgovorni sistem koji će uz sve to obezbijediti građanima Crne Gore daleko bolji standard života, a novim generacijama široke mogućnosti njegove dogradnje.

Glasnik: Kako vidite ekonomske perspekti-ve naše države ?

Đ. Džuverović: Dalji razvoj ekonomije Crne Gore, prije svega, mora se temeljiti na ra-zvoju realnog sistema i realne ekonomije u svim sferama privređivanja i saobrazno kretanjima evropske i svjetske ekonomije. Novi proizvod i nova radna mjesta su na-sušna potreba za zdrav privredni sistem Crne Gore. Strateške privredne grane koje će činiti oslonac i stožer privrednog siste-ma Crne Gore su turizam, energetika i pol-joprivreda, uz punu podršku i razvoj novih informacionih tehnologija i informacionog sistema i permanentnog obrazovanja ka-drova svih nivoa i obrazovanja.

Mislim da ovako definisan dalji privredni razvoj Crne Gore nije sporan za nikoga. Ali, za njegovu realizaciju neophodno je vrijeme, nova znanja, dosledno poštovanje ekonomskih zakonitosti i njegovih postu-lata, poštovanje opšte zakonske regulaltive, striktno suzbijanje sive ekonomije, uvođe-

61


koji proističu iz Sporazuma o formiranju Energetske zajednice jugoistočne Evrope i Memoranduma o upravljanju vodama. Aktivnosti oko izgradnje HE Buk Bijela, po mom mišljenju, treba obnoviti.

U cilju potpune zaštite tehničko-ekonom-skih interesa energetskog sistema Crne Gore, a zbog, po mom mišljenju, loših finan-sijskih rezultata, slabih efekata smanjenja gubitaka u mreži i nedovoljnih investici-onih ulaganja u odnosu na ugovorene pa-rametre, Vlada Crne Gore treba da raskine Ugovor o upravljanju EPCG sa partnerom A2A.

Siguran sam da bi simulalcija završnog računa iz jedne slične hidrološke godine, kada je domaći menadžment upravljao EPCG, i njegovo upoređenje sa završnim računom iz 2013. ili 2014. godine, kada je A2A upravljala EPCG, nedvosmisleno po-tvrdilo moje tvrdnje. Simuliranje završnog računa sastojalo bi se preračunavanjem ukupnog prihoda po sadašnjim cijenama električne energije od preko 10 centi po ki-lovatu, a rashodnu stranu treba uvećati sa inflaltornim karetanjem između dvije upo-redne godine završnih računa.

Glasnik: Insistira se s razlogom na ravno-mjernijem regionalnom razvoju Crne Gore, a s tim u vezi fokus je na razvoju sjevera. Kako vidite privredni razvoj Pljevlja, gdje ste najviše radili, grada koji je svojevre-meno, uz Nikšić, bio perjanica industrijske proizvodnje Crne Gore?

Đ. Džuverović: Dalji privredni razvoj u Plje-vljima mora se zasnivati na potpunoj teh-ničkoj i ekonomskoj valorizaciji prirodnih resursa sredine – uglja, šumskog bogastva, poljoprivrednih potencijala i hidropotenci-jala rijeke Ćehotine. Za potpunu tehničku i ekonomsku valorizaciju raspoloživih pri-rodnih resursa neophodno je obezbijediti- povećanje i stabilniju proizvodnju uglja, izgradnju drugog bloka TE Pljevlja sa topli-fikakcijom grada, racionalnu eksploataciju šumskog bogatstva, stavljanje u funkciju drvne industrije, prioritetno kompanije Vektra – Jakić, obezbjedjivanje ljudskih re-sursa i intenzivno ulaganje u poljoprivredu, izrada investiciono-tehničke dokumenta-cije za izgradnju HE na rijeci Ćehotini i pro-izvodnju građevinskih materijala uključu-jući i cement na bazi cementnih laporaca.

Realizacijom naznačenih projekakta otva-ra se mogućnost osnivanja malih i srednjih preduzeća, pratećih djelatnosti u proizvo-dnji uglja, električne energije, drvoprerade, građevinskih materijala, poljoprivrede i

da je buduća proizvdnja opterećena fizički i finansijski zaostatkom u otkopu otkrivke.

Svesni činjenice da eksploatacija uglja i proizvodnja električne energije značajno degradiraju čovjekovu okolinu što nega-tivno utiče na ukupan ambijent življenja u Pljevljima, Rudnik uglja od početka svoga rada izdvajao je značajna materijalna sred-stva u cilju poboljšanja opšteg ambijenta življenja u Pljevljima. Izgrađeni su mnogi infrastrukturni objekti u gradu i selima, stambena naselja, gradski stadion, sport-ska dvorana, izvršena sanacija vjerskih objekata obje konfesije i dodjeljivana izda-šna pomoć privrednim organizacijama. Po-sebna pažnja i pomoć prušena je u pogledu unapredjenja rada- zdravstvam školstva, kulturnih institucija, sportskih društava, huanitarnim organizacijama. Jednom ri-ječju, podrška je pružena svim funkcija-ma i potrebama lokalne zajednice. Mislim da ovakav odnos prema lokalnoj zajednici nije trebalo mijenjati jer dobra saradnja energetskih subjekata i lokalne zajednice je preduslov za uspješno funkcionisanje i dalji razvoj energetsdkih subjekata.

šumrstva.

Glavni ograničavajući faktor za dalaji pri-vredni razvoj Pljevalja je zagađenost vaz-duha, voda i zemljišta, koja dostiže drama-tične razmjere. Neophodno je prethodno sanirati zagađenost čovjekove okoline i obezbijediti uslove za dalji održivi razvoj koji će garantovati zagađivanje čovjekove okoline u granicama propisanih normativa i standarda Evropske unije.

Glasnik: U Pljevljima ste pored razvoja Ru-dnika, s pažnjom brinuli i o lokalnoj zaje-dnici. Kako?

Đ. Džuverović: Prirodni uslovi eksploatacije u Pljevljskom basenu su izuzetno složeni i teški. Izmještanjem korita rijeke Ćehotine stvoreni su ne samo uslovi za nastavak i povećanje proizvodnje uglja već i uslovi za prelazak odlaganja otkrivke na unutrašnje odlagalište, što će samo po sebi značajno ubrzati i olakšati radove na otrkrivci, a po-sebno smanjiti troškove proizvodnje uglja. Odnos uglja i otkrivke u pljevaljskom base-nu je 1:4,5, a od početka eksploatacije uglja do danas ostvaren je približno 1:3 što znači

62


Jedan od glavnih zadataka Rudnika uglja Pljevlja je da obezbijedi sve pretpostavke da nakon završetka rudarskih radova u Pljevalj-skom basenu izvrši potpunu tehničku i biološku rekultivaciju ze-mljišta i to u svemu prema odredbama Zakona o rudarstvu i kon-cesijama.

Glasnik: Ocijenite značaj izgradnje drugog bloka Termoelektrane za pljevaljsku i crnogorsku ekonomiju. Da li je energetika po Va-šem mišljenju osnov stabilnosti ekonomije?

Đ. Džuverović: Izgradnja drugog bloka TE Pljevlja je od kapitalnog značaja za ukupan ekonomski razvoj opštine Pljevlja kao i ener-getskog sistema Crne Gore, ali je istovremeno i osnovni preduslov za dalji dinamičan razvoj ukupne privrede Crne Gore.

Realizaciojom ovog projekta, ne samo da će se obezbijediti značaj-no povećanje društvenog proizvoda, nego i otvaranje novih radnih mjesta što je u ovom trenutku jedna od nasušnih potreba društva i možda jedan od najvećih prioriteta u pogledu društvene stabilno-sti u narednom periodu, i to već u fazi njegove izgradnje, a potom i nakon poštanja objekta u rad. To je tema o kojoj država, ali i svi mi u njoj, moramo ozbiljno pristupiti i u cjelosti podržati realizaciju tog projekta.

Jer, uloga i značaj izgradnje drugog bloka TE Pljevlja za energetski sistem Crne Gore je kapitalan i njegovom realizacijom se obez-bjedjuje povećanje proizvodnje električne energije, čime se obez-bjeđuje energetska nezavisnost Crne Gore, sigurnost sabdijeva-nja električnom energijom svih potrošača, optimalno upravljanje (tehničko i ekonomsko) hidro potencijalom Crne Gore, stvaraju se uslovi da EPCG može dati svim potrošačima ( uključujući i najviše potrošače) dobru ponudu sa finansijskog i sigrurnonosnog aspek-ta.

Sa aspekta lokalne uprave izgradnja drugog bloka TE Pljevlja je ta-kođe od kapitalnog značaja, jer nudi razrješenje nagomilanih eko-loških problema zagađivanja vazduha, vode i zemljišta koji sada dostižu dramatične razmjere i čine ukupan ambijent življenja u Pljevljima nepodnošljivim, dinamičan ekonomski i društveni ra-zvoj opštine Pljevlja.

Početak radova na izgradnji drugog bloka TE Pljevlja mora biti uslovljen istovremenim početkom radova na toplifikaciji grada Pljevalja, a puštanje drugog bloka u pogon mora biti uslovljeno pu-štanjem toplifikacije grada u funkciju, tim prije što je i izgradnja prvog bloka bila uslovljena, a nije realizovana, izgradnjom toplifi-kakcijskog sistema.

Ovom prilikom moram istaći da je uočljiv, najblaže rečeno pasi-van, odnos, A2A u odnosu na moguću izgradnje drugog bloka TE Pljevlja. U ovom slučaju, bez obzira na sve moguće konsekvence, kao manjinski vlasnik EPCG A2A ne može se postavljati iznad državnog interesa Crne Gore, što je evidentno i što je. Bar za mene, najveći razlog i potreba za raskid ugovora o upravljanju EPCG.

Glasnik: Osvrnimo i na Vaš politički angažman - prokomentarišite Vaš doprinos ekonomiji Crne Gore iz poslaničkih klupa ...

Đ. Džuverović: Nikada nisam, posebno kao privrednik, imao potre-bu i posebno interesovanje za političko angažovanje sve do mo-menta kada je, u periodu 1987-2000. godine, došlo do raspada SFRJ, razaranja cjelokupnog privrednog sistema, ekonomskih sankcija, hiperinflacije, ratova u okruženju i srozavanja standarda građana na nvo pukog preživljavanja, kada sam kao čovjek osjetio potrebu, i smatrao se smatrao se obaveznim, da se otvoreno suprostavim

politici koja je dovela do ovakvog stanja. Tada sam se uključio u politički život i aktivno se stavio na stranu onih koji su se zalagali za promjene. I to sam činio javno, na zborovima gradjana, u sred-stvima javnog informisanja, lokalnim i državnim. Čak sam se u Pljevljima stavio na čelo partije i oko nje okupio mnogo pametnih, dobronamjernih i radnih ljudi koji su mnogo učinili kako za Plje-vlja, tako i za državu Crnu Goru, na šta sam posebno, ovog puta i kao čovjek i kao Pljevljak posebno ponosan.

Iz poslaničkih klupa nastupao sam sa istim temama i načinom kao i u Privrednoj komori Crne Gore. Zalagao sam se za ubrzanje ekonomskih reformi, stabilaizaciju i unpređenje privrednog sis-tema države, stvaranje zakonskih pretpostavki za dobar poslovni ambijent, očuvanje cjelovitosti energetsksog sistema Crne Gore, programirano povećanje cijena električne energije i uglja do nivoa koji obezbjeđuje ekonomsko poslovanje energetskih subjekata, poštovanje principa održivog razvoja i dostizanje nivoa zagađeno-sti čovjekove okoline saglasno normativima i standardima Evrop-ske unije i stvaranje uslova za energetsku nezavisnost Crne Gore.

Poliitika koju je simbolizovao Slobodan Milošević dožijela je poraz, ali nažalost, negativne posljedice te politike će trajati narednih de-setina godina.

Crna Gora je obnovila svoju nezavisnost i praktično dokazala odr-živost vlastitog samostalnog ekonomskog, političkog i društvenog sistema.

Glasnik: Kako vidite ulogu Privredne komore Crne Gore u privredi i državi? I zamolićemo Vas da prokomentarišete potrebu i značaj informisanja za poslovanje privrednih subjekata, a povod je što Glasnik Privredne komore ove godine obilježava 50 godina od izla-ženja prvog broja?

Đ. Džuverović: Prirodni i ljudski resursi objektivno omogućavaju dalje unapređenje i razvoj ekonomskog sistema, a Privredna ko-mora u tom procesu treba i mora dati svoj neprocjenljivi doprinos i dalje ostati ključni faktor, kao istinska privredna vlada Crne Gore, u njegovom daljem razvoju. Takođe mora dati puni doprinos ra-zvoju optimalnih uslova za stvaranje savaremenog, naprednog i u međunarodnoj zajednici kompatibilnog privrednog sistema. Pri-vredna komora Crne Gore je mjesto gdje su se okupljali najista-knutiji privrednici i državnici sa željom unapređenja privrednih aktivnosti na dobrobit Crne Gore i njenih građana.

Ništa manji značaj u narednom periodu ne može imati i naš dra-gi list - Glasnik koji sa ponosom treba da obilježi i proslavi svoj jubilej. Glasnik Privredne komore Crne Gore pedeset godina je pratio cjelokupne aktivnosti Privredne komore i sa puno suptilno-sti i objektivnosti prepoznavao i afirmisao sve aktivnosti koje su unapređivale privredni sistem, a kritički se osvrtao na negativne pojave u privredi.

Budite zadovoljni svojim radom u prethodnih pedest godina i že-lim vam da sa još više energije i upornosti u narednom periodu date svoj nemjerljiv doprinos daljem razvoju privrede Crne Gore, kao i neophodnom daljem uspješnom radu i trajanju Privredne ko-more Crne Gore.

Ovom prilikom redakciji, novinarima i svima koji rade u novina-ma čestitam jubilej sa istinskom željom da vječno traju uz vječnu Privrednu komoru i državu Crnu Goru. Hvala, rudarsko srećno i svako dobro.

63


Djordjije Dzuverovic, distinguished Montenegrin enterpreneur

Economic development to be based on real sector

Further development of economy must be based on the development of real sector and real economy in all spheres of business activities, in line with the European and world economic trends.

Strategic branches of economy which will serve to support the economic system of Montenegro are: tourism, energy and agriculture, with the full support and development of

new information technologies and information system and per-manent education of staff of all levels and types of education. I think that thus defined economic development of Montenegro is not questionable for anyone. However, its realization requires time, new knowledge, consistent respect of economic laws and its postulates, respect of general regulations, strict reduction of grey economy, introduction of zero tolerance for corruption, bribe and

organized crime, which are also the requirements of the interna-tional – European community. In addition, a consistent and coor-dinated work of state institutions, i.e. efficient administration and compatible economy is also needed – Mr Djordjije Dzuverovic, a model entrepreneur and a dedicated businessman, who has spent all his life in industry and economic development of our country, has said for Glasnik. He spent the longest period of his career at the coal mine Pljevlja, where he focused on the development of energy sector. In that respect, he started and participated in the realization of numerous research projects with an aim to make

64


optimum and economically most accep-tible valorizations of energy resources. At that time the coal mine realized a capital project using its own funds and staff – re-location of the Cehotina river flow, which has secured further exploitation of coal re-serves in this area for the new generations of miners.

Glasnik: You are often called, with a good reason, „a rare legend of the Montenegrin economy“. Could you give a short presen-tation of your business life for our readers and of the most important achievements from your forty-year career which has bro-ught you this attiribute?

Dj. Dzuverovic: First of all, let me thank you for your nice words related to my engage-ment in the Montenegrin economy. I will gladly give the answers to your questions.

I spent all my work career in the indust-ry. In my long professional work I always had undivided support of my colleagues and employees, which has made me very happy, fulfilled and satisfied. Besides, I re-ceived numerous awards for my professio-nal work, among others from the chambers of economy of Montenegro and FR Yugo-slavia, of which I am especially proud. Of course, if these awards, very dear for me, came into the right hands – then let me tell you that the professors of the Faculty of Mechanical Engineering in Belgrade, who not only introduced me to the mysteries of the technical sciences and profession but also to real values and rational thinking, are most to be praised for this. I sincerely thank them for that.

I worked at the coal mine Pljevlja for more than 35 years and the rest of my working career I spent at the forest company „Veli-mir Jakic“ and Montera - Pljevlja. I started as the mechanical engineer – officer and at the time I was retired I was the President of the Coal Mine Board.

I started my work by making some small technical innovations in wood processing which, together with practical work, con-tributed to my self-confidence and moti-vated me to work on numerous projects in the area of thermo-technics. I will mention as especially important the so-called First General Design for the Introduction of He-ating System in Pljevlja. I was the head of the Development and Investment Depart-ment at the coal mine and I gained many significant positive experiences. At the same time I learned from some negative experinces as they naturally accompany

has secured further exploitation of coal re-serves in the Pljevlja area for the new gene-rations of miners.

Glasnik: Could you describe us the period when you were an industrial manager? What were the activities of that time like? What can you tell us of the Montenegrin economy of that time?

Dj. Dzuverovic: At the start of my professi-onal career in 1965, working conditions in the whole country were quite complex and difficult, if not even quite primitive. The level of technological solutions and instru-ments of labor were on a very low level. The employees in the direct production worked in extremely hard conditions. Still, and this is of special importance, new knowledge was coming in, new educated staff, techno-logical innovations. All this resulted in the increased production, improved working conditions and financial status of workers and their families. New factories were built, new production plants were opened and new jobs created. The overall economy of the municipality, Republic and the state

difficult mining operations.

I experienced the biggest challenges but also the greatest successes in my professi-onal career in the 70-ies, at the time of the start of energy crisis. However, I reached full professional maturity, so to say, during the 90-ies, with the start of the catastrophic disintegration of the SFRY, hyperinflation, international sanctions and total break-down of the SFRY economic system.

At that time much courage, knowledge, work, patience and organizational skills were needed to maintain production, save property, staff and secure the survival of the coal mine as a prosperous enterprise. Only an extremely strong team, such as the one at the coal mine which had been crea-ted in previous decades, was able to survi-ve and to provide an optimum response to the challenges of survival.

Anyway, the best proof for this statement is the fact that at that period the coal mine managed to realize a capital project – re-location of the river flow Cehotina, which

65


worked with full capacities: energy industry, metallurgy complex, wood processing, construction, tourism, transport, trade and other branches of industry. Working enthusiasm was somehow incor-porated in the consciousness of society. Literally, people were competing who would give higher contribution to increase GDP. Unfortunately, in the satisfaction of the achieved social result, we as enterpreneurs, as well as the leading social structures, did not pay enough attention to the basic laws of economy: productive-ness, efficiency and merchantability of our product services. As a result the economic reforms were not started, which has pro-ved to be a big mistake and the reason that even the Montenegrin economic system today still suffers. Let me remind you, the who-le economic system, which had been built by past generations, was destroyed in the period 1987 to 2000 due to the catastrophic politics of the then Federal government. Like I said, there was a catastrophic disintegration of the SFRY, bloody wars in our ne-ighbourhood, international economic sanctions and severe hype-rinflation. It was the worst thing that could happen to a country. It was a catastrophe. GDP was reduced for over 60%. An average salary, of 750 DEM from 1990, was reduced for thirty times in 1993, while an average pension, of 480 DEM, was reduced for ten times. In this extremely complex and difficult climate, it was necesary to undertake economic reforms, which in itself is a very difficult task, even more so because the achievement of macro-economic parameters and standards from 1990 requires at least thirty years of hard work, according to science. However, as this is definite past and many good things have been made in the revitalization of the economic system and as, objectively speaking, Montenegro has at its disposal exquisite natural and human potential and resources, especially after it enters the EU, for me personally, as a citizen and a former entrepreneur, there is no doubt that, in a very short time, Montenegro will provide a successful and prosperous economic development and build a healthy economic and socially responsi-ble system, which will provide a far better living standard to its ci-tizens and wide opportunities for progress to the new generations.

Glasnik: What do you think of the economic perspectives of our state?

Dj. Dzuverovic: Further development of Montenegrin economy must primarily be based on the development of real system and real economy in all spheres of business operations and in line with the trends of the EU and world economy. A new product and new jobs are the necessary preconditions for the healthy economic system of Montenegro. Strategic branches of economy which will serve to support the economic system of Montenegro are: tourism, energy and agriculture, with the full support and development of new information technologies and information system and per-manent education of staff of all levels and types of education.

I think that thus defined economic development of Montenegro is not questionable for anyone. However, its realization requires time, new knowledge, consistent respect of economic laws and its postulates, respect of general regulations, strict reduction of grey economy, introduction of zero tolerance for corruption, bribe and organized crime, which are also the requirements of the interna-tional – European community. In addition, a consistent and coor-dinated work of state institutions, i.e. efficient administration and compatible economy is also needed

We were engaged in successful construction activities throuhout Montenegro – we opened coal, bauxite, lead and zinc mines; we

constructed the hydro power plant Piva, thermo energy plant Pljevlja, aluminum factory, port of Bar and many other facilities. Therefore, a question arises – were we cleverer then and did we have more financial means? Certainly not! It is for sure that now we know more and, regardless of the world economic crisis, we can more easily get access to finances. We need a good organiza-tion of work and a strong connection between the state and the economic entitites.

Glasnik: You have told us through which activities and on which postulates we should build the economy of our state. What do you think which projects should be realized in the energy sector?

Dj. Dzuverovic: First of all, I see our economy as sustainable. I think it is a developing economy but some things need to be completed and some conditions need to be fulfilled. We have saved a unified energy system of Montenegro. The state is the majority owner of the energy company, EPCG. It signed an agreement on the installa-tion of an undersea cable between Italy and Montenegro.

These are exquisite preconditions for further development of the energy sector and full economic valorization of the electricity production in Montenegro. The Strategy for the Development of Energy Sector by 2025, adopted by the Government of Montenegro, defines further development of the energy sector, while the Action Plan defines the dynamics of the construction of energy facilities and the ways for the provision of finances. The first version of the Strategy was finished and adopted in 2008, while the Action Plan states that the second block of the thermo energy plant Pljevlja should be finished by 28 June 2013 and the hydro power plant Ko-marnica by 31 December 2016.

Montenegro does not face problems of the lack of energy potenti-als or the Strategy for the Development of Energy Sector. Its pro-blem is rather in the construction of energy facilities within accu-rately defined deadlines.

In my opinion, a significant deficiency of the Strategy is that it does not include the possibility for the construction of the hydro plant Buk Bijela, given its sustainable development capacities and the defined criteria for the construction of hydro power plants, which are specified in the Agreement on the Establishment of Energy Community of South East Europe and the Memorandum on Water Management. In my opinion, we should renew the ac-tivities related to the construction of the hydro power plant Buk Bijela. For the sake of a full protection of the technical – economic interests of the Montenegrin energy system and, as I see it, bad financial results, poor effects of the reduced losses in the network and insufficient investments with respect to the agreed parame-ters, the Government of Montenegro should terminate agreement with its partner A2A on the management of EPCG.

I am sure that the simulation of the annual balance sheet from a similar hydrology year when EPCG had domestic management, and its comparison with the one from 2013 or 2014, when A2A ma-naged EPCG, would fully confirm my statements.

Simulation of the annual balance sheet would consist of the cal-culation of total income at present price of electricity of over 0.10 EUR per kw and the expenditure side should be increased with the inflatory trends between the two comparison years of balance sheets.

Glasnik: The trend today is to insist on the more even regional de-

66


velopment of Montenegro and with this the focus is on the deve-lopment of the north. How do you see economic development of Pljevlja, the time where you spent most of your working career and which, along with Niksic, used to the be the leader of industrial production of Montenegro?

Dj. Dzuverovic: Further economic development in Pljevlja must be based on full technical and economic valorization of its natural re-sources – coal, wood, agricultural potential and hydro potential of the river Cehotina. For full technical and economic valorization of natural resources it is necessary to provide: an increased and more stable production of coal, the construction of the second block of thermo plant Pljevlja with the heating system of the town, rational exploitation of wood resources, launching of the wood industry, with the company Vektra – Jakic as a priority, provision of human resources and intensive investments in agriculture, making of the investment – technical documentation for the construction of the hydro power plant on the river Cehotina and the production of construction materials including cement based on cement marl.

The realization of the above mentioned projects would open the opportunities for the establishment of small and medium sized en-terprises, accompanying activities in the produciton of coal, elec-tricity, wood processing, construction materials, agriculture and wood industry. The main limiting factor for further development of Pljevlja is air, water and soil pollution, which reaches dramatic measures. It is necessary first to deal with the pollution of enviro-nment and secure conditions for sustainable development which will guarantee that the pollution of the environment is contained within the boundaries of prescribed normatives and EU standards.

Glasnik: Among other things, as the manager of coal mine for many years, you earned an enviable professional reputation. What do you think of the current situation in this town relevant for the energy sector which offers numerous potentials for business. What needs to be done to use these potentials?

Dj. Dzuverovic: The natural resources for exploitation are extre-mely complex and difficult. The relocation of the river Cehotina flow created the conditions not only for the continuation and inc-rease of the coal production and the disposal of coal overburden at the internal deposit site, which will in itself ease and speed up the work on the coal overburden and reduce the coal production costs. The ratio of coal and overburden at the Pljevlja basement is 1:4.5. Since the start of coal exploitation to this date, the achieved ratio has been 1:3, which means that the future production is physically and financially burdened with the delay in the excavation of coal overburden.

Being aware of the fact that the exploitation of coal and produc-tion of electricity lead to serious degradation of the environment, which negatively affects the living in general, the coal mine has always allocated significant funds for the improvement of living conditions in Pljevlja. It helped the construction of many infra-structure facilities in the town and the surrounding villages, re-sidence blocks, town stadium, sports hall, reconstruction of re-ligious buildings of both confessions and considerable financial assistance to economic organizations.

Special attention and assistance were provided in order to impro-ve the work in the health and education sector, cultural institu-tions, sport teams, humanitarian organizations. In short, support was provided to all functions and needs of the local community.

I think that this relation towards local community should not have been changed because good cooperation between energy enterpri-ses and local community is a precondition for successful functio-ning and further development of energy enterprises.

One of the main tasks of the coal mine Pljevlja is to secure all pre-conditions and, following the mining activities at the Pljevlja ba-sement, to make full technical and biological recultivation of the land in line with the Law on Mining and Concessions.

Glasnik: In your opinion, what is the significance of the second block of thermo power plant in Pljevlja for the Montenegrin econo-my? Is energy sector the basis for the stability of economy?

Dj. Dzuverovic: The construction of the second block of thermo power plant Pljevlja is of capital importance for the overall eco-nomic development of the municipality of Pljevlja, as well as of the energy system of Montenegro. At the same time, it is the basic precondition for a dynamic development of the overall Montene-grin economy.

The realization of this project will not only contribute to a signi-ficant increase of GDP but also to the creation of new jobs, which is one of the crucial needs of society at this moment and maybe one of the top priorities for social stability in the next period, even in the phase of its construction and then following its launching. That is the issue which the state and all of us need to take into serious consideration and fully support the realization of this pro-ject because the role and the significance of the second block of thermo power plant Pljevlja for the energy system of Montenegro is of capital significance and it provides: increased production of electricity, which secures Montenegrin independence in the ener-gy field; secure supply of electricity for all consumers; optimum management (technical and economic) of Montenegrin hydro po-tential; creation of conditions for EPCG to make a good offer to all consumers (including the biggest ones) from the financial and security aspect.

From the aspect of local administration, the construction of the second block of thermo power plant Pljevlja is also of capital im-portance because it offers: the solution of accumulated ecological problems of air, water and soil pollution which have reached a dra-matic level and made general living in Pljevlja unbearable; and a dynamic and social development of the municipality of Pljevlja.

The start of the construction of the second block of thermo power plant Pljevlja has to be conditioned by the simultaneous start of the installation of the heating system in the town, while the laun-ching of the thermo power plant Pljevlja II has to be done simulta-neously with the construction of the heating system.

On this occasion I would like to mention a notable passive, mildly saying, relation of A2A compared to the possible construction of the second block of thermo power plant Pljevlja. In this case, regar-dless of all possible consequences, as a minority owner of EPCG, A2A cannot be above the state interest of Montenegro, as it is ob-viously the case. For me at least, it would be the biggest reason for the termination of the agreement with A2A.

Glasnik: Let’s take a look at your political engagement. How do you see your contribution to the economy of Montenegro as a member of parliament?

Dj. Dzuverovic: Until 1987 I had never had a specific interest for political engagement, especially not as an entrepreneur. However,

67


at that period of the disintegration of the SFRY, destruction of the overall economic system, economic sanctions, hyperinflation, wars in the region and drastically reduced standard, as a person I felt a need to openly confront the policy which had led to this outcome. Then I got myself involved in the political life and acti-vely took the side of those who advocated for changes. And I did it publicly, at public meetings of citizens, in the local and state me-dia. I even headed a party and gathered many clever, good-willed and working people who did a lot for Pljevlja and for the state of Montenegro, for which I feel special pride, both as a person and as a citizen of Pljevlja.

As an MP I promoted the same topics in the same way as at the Chamber of Economy. I advocated for the speeding up of economic reforms, stabilization and improvement of the economic system, creation of legal preconditions for a good business climate, main-tenance of the economic system as a whole, programmed incre-ase of the costs of electricity and coal to the level which secures economic operations of energy facilities, respect of sustainable development principle and pollution levels, as defined in the EU normatives and standards, and creation of conditions for energy independence of Montenegro.

The politics symbolized by Slobodan Milosevic was defeated. Un-fortunately, its negative consequences will last for several deca-des .

Montenegro renewed its independence and practically proved su-stainability of its own economic, political and social system.

Glasnik: How do you see the role of the Chamber of Economy in the economy and the state? And on the occasion of the 50th an-niversary of Glasnik, we would like to know what you think of the need and significance for providing economic information for bu-

siness operations of economic entitites.

Dj. Dzuverovic: Natural and human resources enable further im-provement and development of the economic system and the Chamber of Economy should give its invaluable contribution to this process and remain the key factor, as a true economic gover-nment of Montenegro, in its further development. In addition, it needs to provide full support to the development of optimum con-ditions for the creation of modern, progressive and compatible sy-stem at the international community. The Chamber of Economy of Montenegro is a meeting place for the most acknowledged econo-mists and statesmen with a wish to improve economic activities for the well-being of Montenegro and its citizens.

In that respect, our dear magazine, which celebrates its anni-versary this year, cannot have a less significant role in this. This magazine has been following overall activities of the Chamber of Economy and with much subtlety and objective judgement reco-gnized and promoted all activities which served to improve eco-nomic system and criticized all others which related to negative segments of the economy.

Be satisfied with your work in the past fifty years and I wish you to be even more energetic and persistent in the next period and give your great contribution to further development of Montenegrin economy and necessary further important work of the Chamber of Economy of Montenegro.

I would like to use this occasion to congratulate on this anniversa-ry to the editorial staff, journalists and other related persons with a true wish to last forever along with the Chamber of Economy and the state of Montenegro. Thank you. Miners'good luck and all the best.

68


Svijetvijesti

Mlijeko iz Coca-Cole

Kompanija bezalkoholnih pića Coca-Cola ubrzo će u ponudi imati i mlijeko, a čelnici ovog američkog brenda vjeruju kako će nji-hov novi proizvod biti toliko popularan da će im donijeti „kišu novca”, prenosi portal bankar.me.

Kompanija je saopštila da će se njihovo mlijeko naći na policama prodavnica nekih zemalja idućeg mjeseca, ali su priznali i to da će biti dvostruko skuplje od mlijeka dru-gih proizvođača.

Ono čime opravdavaju tako visoku cijenu je to da će njihovo mlijeko, navodno, sadrža-vati više proteina, manje šećera i biće bez laktoze. Kompanija takođe navodi kako će popularnost ovog mlijeka prema njihovoj procjeni postepeno rasti, ali su uvjereni da će ipak postići željeni cilj.

- Neko vrijeme će biti potrebno da se ovaj proizvod izgradi kao brend i neće odmah biti te „kiše novca“, ali će ona doći kasni-je, uvjereni smo u to - navode u Coca-Coli, prenose mediji u Sjedinjenim Američkim Državama.

Coca-Colino mlijeko će se prvo naći na po-licama prodavnica u pomenutoj zemlji, a onda će postepeno doći i na tržište drugih država.

Čokolada sve skuplja na tržištu

Čokolada je sve skuplja na tržištu, a svije-tu ove decenije prijete nestašice zbog više faktora – rastuće potražnje (prije svega u Kini), klimatskih promjena i ebole.

Kako piše Quartz, „svijet jede svu svoju čokoladu, a spas može naći samo nauka“. Razvijaju se nove sorte, što donosi više plo-da, ali i nove, ne nužno bolje, ukuse.

Kakao zahtjeva mnogo posla, a prinosi če-sto znaju da budu prilično mali u odnosu na površinu zasada. Zato farmeri i naučnici rade na „super kakao drveću“, koje je otpor-nije i plodnije od uobičajenih.

Male farme sa Haitija se bore sa mnogo ja-čom konkurencijom iz Južne Amerike i sa zapada Afrike posebno sortom koja daje 20 puta više prinosa od konkurentskog, ali i mnogo slađi ukus, čak i bez fermentacije.

U Ekvadoru se koristi soj CCN51, razvijen prije 50 godina, koji daje četiri puta više ploda od uobičajenih vrsti. Ipak, i to ima svoju cijenu – stručnjaci kažu da je ukus gorak i kisjelkast.

Situacija je takva da se ništa ne baca, pa analitičari navode da bi čokolada budućno-sti, dostupna prosječnom potrošaču mogla da bude drugačijeg (možda i lošijeg) ukusa.

Ukus bi mogao da ostane isti ili čak pobolj-šan, ali u ponudi skupljih čokolada.

Nagrade su dobili proizvodi u kojima se ko-risti plod pod šifriranim nazivima R-1, R-4 i R-6. Takvo drvo iz Centralne Amerike daje sedam puta više kakaa od uobičajenog, a i dalje ga koriste vrhunske marke.

Bez obzira na inovacije, Blumberg procje-njuje da će do 2020. godine razlika između ponude i potražnje rasti i da će svijetu nedostajati milion tona godišnje, prenosi Bankar.me.

H&M: Dvostruko veći rast prodaje

Švedski lanac trgovina odjećom Hennes & Mauritz (H&M) imao je snažan skok prodaje u oktobru 2014., gotovo dvostruko veći nego u prethodnom mjesecu.

U prošlom je mjesecu prodaja H&M-a iska-zana u lokalnim valutama skočila je 14 od-sto u odnosu na isto razdoblje lani, navodi se u saopštenju.

U septembru su zabilježili rast prodaje - osam odsto, zbog neuobičajeno visokih

temperatura koje su podstakle potrošače da odgode kupovinu zimske garderobe.

Lanac je na kraju ovogodišnjeg oktobra obuhvatao ukupno 3.437 trgovina u 55 dr-žava širom svijeta, u odnosu na 3.081 koliko su ih imali na kraju istog prošlogodišnjeg mjeseca, prenose agencije

Raste američka ekonomija

Američka ekonomija je u trećem kvartalu porasla 3,5 odsto, zahvaljujući skoku inve-sticija, izvoza i vojne potrošnje.

Snažan privredni rast dolazi nakon još sna-žnijih 4,6 odsto iz prethodnog tromjesečja i iznenadio je ekonomiste koji su prognozi-rali stopu rasta od tri odsto, prenosi Capital.ba.

Podaci o privredi objavljeni su dan nakon što je američka centralna banka Federalne rezerve (FED) odlučila da završi program kupovine obveznica, navodeći da je ekono-mija sada dovoljno snažna i da joj stimula-cije više nijesu potrebne.

Trgovinski deficit smanjen je zahvaljujući najvećem padu uvoza od posljednjeg kvar-tala 2012. godine, prije svega padu uvoza nafte.

Trgovina je sa 1,32 odsto doprinijela uku-pnom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Rastu je doprinijelo i povećanje vojne po-trošnje, koja je uvećana najbržim tempom od drugog kvartala 2009.

69


Iako je rast domaće potrošnje usporio na 1,8 sa 2,5 odsto iz drugog kvartala, taj faktor činio je 1,22 odsto rasta bruto domaćeg pro-izvoda (BDP).

Domaća potrošnja tradicionalno čini više od dvije trećine američke ekonomske ak-tivnosti. Analitičari smatraju da pad cijena benzina i ubrzan rast zapošljavanja podsti-ču potrošnju, koja bi trebalo da ostane sna-žna i u četvrtom kvartalu.

Google na udaru EU

Evropska unija planira dosad najagresivni-ji potez za ograničavanje Googleove moći. Naime, Financial Times javlja kako Euro-parlament planira inicijativu s ciljem da Google odvoji svoj pretraživač od ostalih proizvoda.

Kako prenosi Business Insider, Googleovi direktori su bijesni zbog predloga za koji su doznali tek prije nekoliko dana.

EU ima Google na piku jer je riječ o dale-ko najpopularnijem pretraživaču, u Evropi drži 90 posto tržišta. Neki manje specijali-zovani pretraživači 2011. su se žalili da ih je Google držao nisko u rezultatima kako bi ih drugi korisnici teže našli, a Microsoft se, na primjer, žalio da je Google otežao njihovom pretraživaču Bing pretraživanje YouTubea.

Europarlament ne može narediti Googleu da se sam fragmentiše, no može pritisnu-ti antitrustovske regulatore, koji istražuju Google već tri godine.

Kriza maslinovog ulja u EU

U Evropi vlada kriza maslinovog ulja, a cijene tog proizvoda sve su više. U nekim evropskim zemljama litar maslinovog ulja već se prodaje po cijeni od šest eura, preno-si Al Jazeera.

Razlog su vremenski uslovi i najezda in-sekata, koji su uticali na ovogodišnji rod. Visoke proljetne temperature, hladno ljeto i velika količina kiše početkom jeseni utje-cali su na berbu. Takvi vremenski uslovi pogodovali su razvoju insekata, koji deset-kuju prinos. Portugal, Italija, Španija i Fran-cuska najteže su pogođeni.

- Ove godine su niske temperature i visoka vlažnost doveli do razvoja mnogih inseka-ta, koji jedu plod, samu maslinu, što onda otvara put maslinovom moljcu. Zbog toga svi uzgajivači pokušavaju da pokupe ma-sline što brže mogu kako bi minimizovali problem mušica i moljaca - potvrdio je Al Jazeeri predsjednik udruženja proizvođača u Portugalu Joaquim Freira de Andrade.

Maslinovo ulje veliki je posao u južnom di-jelu Evropske unije. U pet zemalja proizvo-di se 70 posto ukupne količine maslinovog ulja na cijelom svijetu, a godišnji prihod je 1,8 milijardi eura.

Ovogodišnju berbu maslina u Italiji eks-perti i proizvođači su proglasili za najgoru u istoriji. Augusto Spagnoli ima organski gajen maslinjak, a ovogodišnji rod je kata-strofalan.

- Rod je nizak, a uzrok su klimatske pro-mjene. Umjesto mediteranske, sada ima-mo sjevernoevropsku klimu, sa stalnim ki-šama tokom ljeta i niskim temperaturama za to doba godine. To su idealni uslovi za razvoj parazita - kazao je Spagnoli, čiji je prinos smanjen za 20 posto, a kvalitet ma-sline je slab.

U španskom regionu Extramadura godi-šnje proizvedu šest miliona litara masli-novog ulja. Više od dva miliona litara je ekstra djevičanskog kvaliteta, a izvoze u 21 zemlju. Vlasnik prodavnice Mario Villanu-eva kaže da će cijene držati pod kontrolom koliko bude mogao.

- Prinos je smanjen ove godine, a istovre-meno je potražnja, posebno iz inostranstva, porasla. To znači da će cijena ulja rasti, za-pravo već je porasla. Smanjio sam svoju maržu kako bi cijena ostala koliko toliko ista - kazao je Villanueva.

Zavisno od zemlje, maslinovo ulje u EU se

prodaje po cijeni od 2,7 eura, pa čak i do šest eura po litru.

Japanci grade grad budućnosti, sele se ispod površine mora

Centralni dio grada budućnosti činiće, kako je planirano, 15 kilometara duga spi-rala u kojoj će se nalaziti poslovni prostori, stambeni i hoteli. Projekt je vrijedan 25 mi-lijardi dolara. Japanska kompanija Shimi-zu Corporation vjeruje da će ljudi od 2030. godine živjeti pod vodom. Napravili su plan vrijedan 25 milijardi dolara koji su nazvali “spirala okeana”, a riječ je planu podvodnog eko-grada u kojem bi živjelo oko 5000 ljudi.

To nije san, to je realan cilj – kaže Hideo Imamura, portparol kompanije. Centralni dio grada trebala bi biti spirala od 15 ki-lometara u kojoj će se nalaziti poslovni i stambeni prostori i hoteli. A na dnu oko 3000 do 4000 metara ispod morske povr-šine nalazio bi se centar koji će istraživati moguće izvore energije. Tvrde da bi podvo-dni gradovi bili puno sigurniji od zemljotre-sa i cunamija te da bi se tako riješio i pro-blem podizanja nivoa mora.

70


Kina

Povezane berze u

Šangaju i Hong Kongu

Kina je povezala berze u Šangaju i Hong Kongu, i procjenju-je su da će dnevno trgovanje između njih biti vrijedno više milijardi dolara.

Taj potez je okarakterisan kao jedna od najvećih promjena na ki-neskom tržištu kapitala te još jedan dokaz sve veće liberalizacije kineske ekonomije, izvijestila je Al Jazeera.

Ovaj projekt će omogućiti međunarodnim investitorima da trguju odabranim dionicama na Šangajskoj berzi, koja je strogo reguli-sana, kao i investitorima iz cijele Kine da kupuju dionice u Hong Kongu. Procjenjuje se da će dnevno prekogranično trgovanje biti vrijedno blizu 3,8 milijardi dolara.

- Sve dok kineski državljani žele investirati u prekogranične desti-nacije kako bi povećali svoj kapital, ovaj obim trgovine biće stalan. U to ne sumnjam - kazao je upravnik berze u Hong Kongu C. K. Chow.

Do sada je pristup kineskom tržištu kapitala stranim investitorima

Dokaz sve veće liberalizacije kineske ekonomije. Procjenjuje se da će dnevno prekogranično trgovanje biti vrijedno blizu 3,8 milijardi dolara.

bio strogo ograničen. Međutim, zbog potrebe restrukturiranja eko-nomije Kina otvara svoja vrata.

- Smatram da će ovako Kina imati veći pristup kapitalu na azijskim tržištima, budući da strani investitori sada mogu direktno ulagati u našu zemlju - rekao je Duncan Wun iz Yuanta Securitiesa.

Spajanje dvije berze ide naruku vladajućim liderima Hong Konga, koji je trenutno u političkoj krizi. Dok pokret Occupy na ulicama traži pravo na veću političku slobodu, vlasti i poslovni krugovi Hong Konga i Kine nikada nisu bili bliži.

Prema pojedinim istraživanjima, obim stranih investicija u Kinu trebao bi se udvostručiti do 2020. godine, pri čemu će spajanje ber-zi Hong Konga i Šangaja odigrati ključnu ulogu. To je dobar podsje-tnik da je, bez obzira na političke probleme i razvoj kineske ekono-mije, Hong Kong i dalje jedan od ključnih elemenata ekonomskog rasta Kine, izvijestila je Al Jazeera.

71


Evropska unija propisuje

Televizori će morati da budu štedljiviji

Novi zahtjevi za energetsku efikasnost važiće i za kompjuterske monitore, a kasnije će biti uvedeni i za druge kućne aparate.

Televizori sa velikim ekranima u Evropskoj uniji moraće da budu šte-dljiviji kako bi odgovorili na zahtjeve

energetske efikasnosti. Zahvaljujući njima će, očekuju u Briselu, potrošači godišnje plaćati oko osam milijardi EUR manje ra-čune za struju. Novi zahtjevi za energetsku efikasnost za televizore važiće i za kom-pjuterske monitore, koji se sve više koriste i za gledanje TV programa, a kasnije će biti uvedeni i za druge kućne aparate, prenosi EurActiv Srbija.

Godišnje se u EU, prema podacima za 2011, proda više od 60 miliona televizora i 16 do 17 miliona kompjuterskih monitora.

Nakon što su slični propisi o energetskoj efikasnosti za usisivače nedavno izazvali burnu reakciju javnosti, planirani propisi za TV ekrane poslužiće kao test za nove standarde ekodizajna za tostere, fenove i kuvala koji će biti objavljeni naredne go-dine. Novi standardi za televizore, koji će početi da važe najranije u junu 2016, biće znatno strožiji po pitanju trošenja energi-je od važećih kojima je predviđeno samo mjerenje energetske efikasnosti unutra-šnjih komponenti.

Udruženja proizvođača televizora nijesu željela da komentarišu najavljene zahtjeve veće energetske efikasnosti prije nego što se konsultuju sa članicama.

Televizori su zaslužni za do deset odsto potrošnje struje u domaćinstvima u EU, i njihov udio u potrošnji raste posljednjih deset godina. Tome dijelom doprinosi trend na tržištu da ekrani budu veći i da imaju dodatne mogućnosti, poput povezi-vanja na internet. Od značaja je međutim i činjenica da ljudi sve više gledaju TV. Pre-ma nekim istraživanjima, potrošnja struje evropskih televizora jednaka je ukupnoj potrošnji stambenog sektora Švedske i Portugalije zajedno.

Novi propisi uključuće i zahtjeve koji se tiču korišćenja resursa, kao i one koji će obezbijediti da se što veći broj komponenti televizora reciklira.

Za razliku od LED televizora, kojih je sada najviše na tržištu, energetski neefikasne plazme će biti izuzete iz odredbi o ekodi-zajnu jer su proizvod koji nestaje sa tržišta.

EU je postavila cilj da do 2030. godine smanji potrošnju električne energije do 30 odsto. Pored jakih usisivača, još oko dva-desetak malih kućnih aparata moglo bi da nestane sa tržišta. Među tim proizvodima su i fen, čajnik i kosilica za travu.

72


Paul Krugman

Osveta viška morala

Prekinite me ako ste ovo već čuli: iz-gleda da svjetska ekonomija opet po-srće. Neko vrijeme se činilo da se si-

tuacija popravlja i pričalo se o djelimičnom oporavku. Ali sada se rast odužio, a bauk deflacije je još uvijek tu.

Ako vam ova priča zvuči poznato, to je zato što jeste poznata: traje od 2008. Kao i u pre-thodnim epizodama, najgore vijesti dolaze iz Evrope, ali ovoga puta je usporavanje na tržištima u razvoju očigledno – upozora-vajućih naznaka ima čak i u Sjedinjenim Državama, i pored trenutno prilično dobrog rasta broja novih radnih mjesta.

Zašto se ovo stalno dešava? Uostalom, događaji koji su doveli do Velike recesije – pucanje stambenog mehura, bankarska kriza – odigrali su se dosta davno. Zašto ne možemo da pobjegnemo od njihovih po-sljedica?

Najbliži odgovor krije se u nizu političkih grešaka: štednja u vrijeme kada su drža-vama potrebni podsticaji, paranoja oko inflacije kada je pravi rizik deflacija itd. Ali zašto države redovno prave ove greške? Tačnije, zašto prave iste greške iz godine u godinu?

Odgovor je, čini mi se, višak morala. Česti-tost ubija svjetsku ekonomiju.

Šta je, na kraju krajeva, naš osnovni eko-nomski problem? Pojednostavljena ali u osnovi tačna verzija priče o tome šta je krenulo naopako ide ovako: u godinama pred veliku recesiju, imali smo eksploziju kredita (uglavnom datih privatnom sekto-ru). Stare ideje o razboritosti, i poverilaca i dužnika, gurnute su u stranu, nivo zaduže-

nja koji se nekad smatrao neodrživim po-stao je normalan.

Onda je muzika stala, novac je prestao da teče i svi su krenuli da se razdužuju. Za svakog od nas pojedinačno, to je bio razbo-rit izbor. Ali moja potrošnja je vaš prihod, a vaša potrošnja je moj prihod, i kad svako pokušava da otplati dug u isto vrijeme, do-bijate depresiranu privredu.

Dakle, šta može da se uradi? Kroz istoriju, veliki dugovi su se često rješavali otpisom i oprostom njihovog najvećeg dela. Ponekad se to radilo eksplicitno. Tridesetih godina prošlog veka, Roosevelt je pomogao dužni-cima da refinansiraju dugove preko mnogo jeftinijih kredita, dok je u ovoj krizi Island prosto otpisao značajan dio dugova do-maćinstava nastalih u godinama mehura. Češće se otpis duga odvija implicitno, kroz „finansijsku represiju“: državna politika obuzdava kamatne stope sve dok inflacija ne pojede realnu vrijednost duga.

Međutim, u poslednjih nekoliko godina bilo je vrlo malo otpisivanja. Jeste, tu je Island – ali on je mali. Da, grčki poverioci su malo „ošišani“ – ali Grčka je ipak mali igrač (i još uvek je beznadežno zadužena). U velikim privredama, rijetki su dužnici koji su dobili neku pomoć. A umjesto da ga pojede infla-cija, dug je otežan usljed opadanja inflacije, koja je sada daleko ispod planiranog nivoa u Americi, dok je u Evropi blizu nule.

Zašto su dužnici dobili tako malu pomoć? Kao što rekoh, radi se o čestitosti – o oseća-ju da bi bilo kakav oprost duga podrazu-mevao nagrađivanje lošeg ponašanja. U Americi, čuveni govor Ricka Santellija koji je stvorio Tea Party nije se odnosio na opo-

rezivanje i potrošnju – bila je to oštra osuda predloga da se pomogne kućevlasnicima. U Evropi, politika štednje nije proizilazila to-liko iz ekonomskih analiza koliko iz moral-ne indignacije Njemačke nad idejom da bi neodgovorni zajmoprimci mogli da izbje-gnu posljedice svojih postupaka.

Tako da je odgovor na krizu prekomernog zaduživanja bio zahtjev da dužnici u potpu-nosti otplate svoje dugove. Šta istorija ima da kaže o toj strategiji? Odgovor je lak: to ne radi. Svaki pomak koji dužnici naprave kroz patnju i štednju biće više nego neu-tralizovan depresijom i deflacijom. To se, na primjer, dogodilo Britaniji poslije Prvog svetskog rata, kada je pokušala da otplati svoj dug ogromnim budžetskim viškom, istovremeno se vrativši na zlatni standard: uprkos višegodišnjem žrtvovanju, nije uspjela da spusti nivo duga prema BDP-u.

Danas se upravo to dešava. Jedan novi op-širan izveštaj o dugu nosi naslov „Razdu-živanje, kakvo razduživanje?” - i pored pri-vatnog odricanja i javne štednje, nivo duga raste zahvaljujući lošem ekonomskom učinku. A danas vjerovatno nijesmo ništa bliže bekstvu iz dužničke zamke nego što smo bili prije pet godina.

Ali vrlo je teško ubijediti i političku elitu i javnost kako je otpis dugova ponekad svi-ma u interesu. Umjesto toga, odgovor na slab ekonomski učinak glasio je da će ba-tinanje trajati sve dok se moral ne popravi.

Možda će, samo možda, neka loša vijest – na primjer recesija u Nemačkoj – konačno zaustaviti ovu destruktivnu vladavinu mo-rala. Ali ne nadajte se previše.

73


Vladimir Gligorov

Novi stari poredak

Najavljuje se kraj unipolarnog i na-stanak multipolarnog svetskog po-retka. Koliko je to tačno?

Jednostavan odgovor jeste da je to netač-no. Ne zato što je i dalje riječ o poretku sa jednom dominantnom silom, već zato što je svijet uvek bio multipolaran. Čak i u vre-me Hladnog rata, kada je navodno posto-jala ravnoteža dvije najveće svjetske sile, moralo se voditi računa i o Kini i o Indiji i o regionalnim silama, od kojih su neke bile udružene, ili možda je bolje reći da su bile povezane nesvrstanošću, trudeći se, koliko je to bilo moguće, da utiču na jačanje mul-tilateralnih organizacija. Opet, mnogi koji govore o promenama u svjetskom poretku, potpuno ispuštaju iz vida činjenicu da ipak postoji prilično razgranata mreža međuna-rodnih organizacija, koje predstavljaju ono što se, često podrugljivo, naziva međuna-rodnom zajednicom, koja je sada znatno univerzalnija nego što je ikada ranije bila.

Može se, naravno, govoriti o promjeni odnosa snaga u multipolarnom svetu. U klasičnoj teoriji ravnoteže velikih sila, promene u odnosu snaga, recimo usljed divergentnih privrednih kretanja ili politič-kih mobilizacija ili, konačno, kao posledica ideoloških revolucija, poremećena ravno-teža bi se stabilizovala teritorijalnim kon-cesijama, bilo da do njih dođe ratom ili ne-kim dogovorom. To je, otprilike, ono što se ima u vidu kada se govori o multipolarnom svijetu: poštovanje sfere uticaja velikih, ali i regionalnih sila, koje se koriguju promena-ma u odnosu snaga.

Danas mnogi tako vide ponovno okreta-nje Rusije geopolitici. Pod tim se podrazu-

mijeva upotreba teritorija radi ostvarenja političkih ciljeva. U načelu, svejedno je ko naseljava te teritorije. Ukoliko se nad njima postigne kontrola, može se imati veća moć ili uticaj i steći unutrašnji ili spoljni politič-ki ciljevi. Nacionalizam i rasizam su to pro-mijenili u tom smislu da se koriste manjine na teritorijama drugih zemalja kako bi se poseglo za tim teritorijama i izvršio uticaj na tu zemlju ili se generalno povećala po-litička moć. To je onaj oblik geopolitike koji je ovom pristupu međunarodnim odnosi-ma dao rđavo ime. I zapravo je uticao na to da se miješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja nikako ne opravdava, osim ukoliko to nije čin međunarodne zajednice. Narav-no, taj bi sistem trebalo da garantuju oni najmoćniji, oni koji čine taj multipolarni poredak. Usljed čega, nikako nije tako da je geopolitika otišla na đubrište istorije, čak ni u tom najgorem, rasističkom ili nacionali-stičkom obliku.

Ljudi ponekad kažu, recimo povodom kri-ze u Ukrajini, da nema razlike između onih koji pozivaju na promjene granica ove ze-mlje, kako bi se one uskladile sa nacional-nim, vjerskim ili civilizacijskim granicama, i onih koji pomažu demokratske promene ili rade na širenju slobodne trgovine, po-slovanja i kretanja ljudi. I jedni i drugi se, navodno, rukovode istim geopolitičkim ciljevima, samo koriste različita sredstva. Tako da ako Evropska unija potpiše ugovor o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom, to onda opravdava aneksiju Krima, pa i još doda-tnih teritorija, ako se može, dok su oni koji tvrde suprotno licemeri.

To je taj povratak geopolitici u Evropi, koji podstiče Rusija, koji bi trebalo da označi

povratak multipolarnog poretka, u Evropi, a i u svijetu. Koji bi trebalo da zamijeni do-minaciju Imperije, kako se to kaže, a misli se na Ameriku. Pa će se onda osloboditi sve okupirane nacije i narodi, što će reći, svi evropski narodi. Posledica toga ne bi bila multipolarnost, nego zapravo dezintegra-cija evropske multilateralne zajednice. Jer ono što sada karakteriše evropski poredak nije nedostatak bipolarnosti ili multipolar-nosti velikih i drugih sila, već nadređenost multilateralne, međunarodne, političke i ekonomske zajednice, geopolitičkim ambi-cijama evropskih i vanevropskih sila. To je ono što je stavljeno na test geopolitičkom i nacionalističkom politikom koja bi da teri-toriju Ukrajine iskoristi za promenu odno-sa snaga u Evropi.

Cilj bi bio da se obnovi ne bipolarni svijet, jer to nije nikada realistično posmatrano ni mogao da bude trajni evropski poredak, već poredak koji je postojao pre Prvog svetskog rata, kada su velike evropske sile pomjerale granice onako kako se mijenjao odnos sna-ga. U tom poretku, međunarodnu zajedni-cu su činili lideri velikih sila, budući da je demokratska kontrola spoljne politike bila uglavnom nepostojeća, ili značajno ogra-ničena. Počelo bi se sporazumom o podeli ukrajinske teritorije, kako bi se uvažio rast ruske moći, a potom bi se išlo dalje. Kraj ta-kvog uspona geopolitike i multilateralnog poretka znamo.

To ne znači da nema moćnijih i manje moćnih država, već da postoji i zajednica ljudi i naroda, koja ima političku i pravnu nadmoć nad njima. To bi bio odgovor na re-nesansu geopolitike u Evropi.

74


Samit G20

Podsticajne mjere za rast ekonomija

Brizbejnski plan će povećati vrijednost globalne privrede za više od dva biliona USD i stvoriti milione novih radnih mjesta.

Lideri 20 najvećih svjetskih privreda najavili su primjenu mje-ra za podsticanje rasta svojih ekonomija dodatnih 2,1 odsto do 2018. godine. ‘

Lideri G20 vjeruju u rast, uprkos pokazateljima da su neke velike svjetske privrede ponovo počele da posustaju, prenosi B92.

U zajedničkom saopštenju objavljenom po okončanju samita na-vodi se da bi primjena „Brizbejnskog akcionog plana” trebalo da podstakne rast privreda G20 za dodatnih 2,1 odsto, povrh ranije očekivanog skoka od dva odsto u tom periodu.

- Taj plan će povećati vrijednost globalne privrede za više od dva biliona USD i stvoriti milione novih radnih mjesta - najavili su lide-ri u deklaraciji objavljenoj na kraju samita u Australiji.

Australijski premijer Tony Abbott očekuje da će se koristi od tog dodatnog ekonomskog rasta osjetiti u čitavom svijetu, a ne samo u zemljama koje čine G20.

- „Brizbejnski akcioni plan” i strategije pojedinačnih zemalja za privredni rast i zapošljavanje su javno objavljeni kako bi ljudi u čitavom svijetu mogli da vide šta smo obećali, da nas drže za riječ i svjedoče o našem napretku - rekao je Abbott.

Američki predsjednik Barack Obama kazao je da Sjedinjene Ame-ričke Države (SAD) ne mogu da nose na svojim leđima čitavu sv-jetsku privredu i dodao da druge članice G20 moraju da učine više da podstaknu rast i otvaranje novih radnih mjesta.

- Zato G20 u Brizbejnu ima odgovornost da nešto preduzme, da podstakne tražnju i više uloži u infrastrukturu i otvaranje dobrih radnih mjesta za građane svih država - rekao je Obama.

Na samitu je postignut dogovor i o globalnoj inicijativi da se pokri-je makar dio manjka od 70 biliona USD, koliko je do 2030. potrebno uložiti u infrastrukturu kako bi se povećala produktivnost.

Dogovoreno je da će centar za koordinaciju rada G20 na infrastruk-turi, na čemu će sarađivati vlade, privatni sektor, multinacionalne razvojne banke i druge međunarodne organizacije, biti smješten u Sidneju.

Lideri industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta su na samitu u Brizbejnu podržali i globalnu akciju protiv utaje poreza koju spro-vode multinacionale kompanije.

75


Svjetska ekonomija

Bez značajnog rasta do

2016. godine

Svjetska ekonomija neće značajnije rasti do 2016. godine prije svega zbog usporavanja kineske privrede, kao i strukurnih poteškoća sa kojima su suočavaju zemlje eurozone, Brazil i

Južnoafrička Republika, saopštila je bonitetna agencija Moody’s.

U svom najnovijem tromjesečnom izvještaju agencija Moody’s je prognozirala ekonomski rast od tri odsto u ovoj i narednoj godini u Grupi 20 vodećih ekonomija u svijetu (G20), a u 2016. od 2,8 odsto, prenose agencije.

Ova prognoza je objavljena samo nekoliko dana uoči održavanja samita G20 u Australiji.

- Većina faktora koji opterećuju svjetski privredni rast u ovoj godi-ni neće biti eliminisani ni tokom naredne dvije godine, uključujući i progresivno usporavanje privrede u Kini - navodi se u izvještaju.

Osim toga, kako se dodaje, problemi strukturne prirode sa kojima se suočavaju zemlje eurozone, Brazil i Južnoafrička Republika predstavljaju takođe prepreku za značajniji globalni privredni rast.

Moody’s takođe napominje da će unutrašnji faktori imati poslje-dice po ekonomsku aktivnost u pojedenim zemljama zbog čega je primorana da snizi prognozu ekonomskog rasta za narednu godi-nu u mnogim regionama među kojima su zemlje eurozone, Japan i Brazil.

Agencija sa druge strane očekuje solidan privredni rast u SAD, Ve-likoj Britaniji i Indiji tokom naredne dvije godine.

Moody’s očekuje da će američki bruto domaći proizvod (BDP) na-redne godine porasti tri odsto, a 2016. 2,8 odsto zahvalju solidnom rastu zaposlenosti i domaće potrošnje.

Brazilu se ne predviđa veći privredni rast od jedan odsto u nare-dnoj godini, prije svega zbog pada izvoza u Kinu.

Većina faktora koji opterećuju svjetski privredni rast u ovoj godini neće biti

eliminisani ni tokom naredne dvije godine, uključujući i progresivno

usporavanje privrede u Kini.

76


Najveći divovi malo ili zapravo uopšte ne otkrivaju detalje o svojim finansijskim operacijama u inostranstvu, piše u izvještaju Transparency International (TI).

U izvještaju se navodi da su najmanje transparentne kompanije kineske firme i banke, a ne zaostaju ni tehnološki giganti Google i Amazon.

Organizacija za borbu protiv korupcije sa sjedištem u Berlinu iz-dvojila je pet najmanje transparentnih kompanija – Bank of Chi-na, Honda Motor, Bank of Communications, Agricultural Bank of China i Sberbank.

- Potrebna je veća transparentnost multinacionalnih kompani-ja koje imaju veliki uticaj na svjetsku privredu. Kompanije koje ne odgovaraju na zahtjeve ljudi koji traže veću transparentnost i odgovornost rizikuju da nanesu štetu svom brendu i da izgube klijente - izjavio je Jose Ugaz, predsednik TI.

Oko tri četvrtine od 124 kompanije koje je TI analizirao, krije in-formacije o porezima u drugim zemljama, a skoro polovina ne ob-javljuje nikakve informacije o prihodima u inostranstvu, navodi se u izvještaju.

Kompanije su rangirane na osnovu rezultata o mjerama u borbi protiv korupcije, informacija o filijalma i firmama ćerkama, kao i informacijama o finansijskim aktivnostima u inostranstvu.

Zanimljivo je da su se, prema tim kriterijumima, evropske kom-panije pokazale kao najbolje, posebno se ističu italijanski Eni, bri-tanski Vodafone i norveški Statoil.

Investiciona kompanija Berkshire Hathaway poznatog bogata-ša Warrena Bufetta zauzela je šesto mjesto na ljestvici najmanje transparentnih multinacionalnih kompanija, a i druge velike tehnološke kompanije dobile su loše ocjene, riječ je o Amazonu, Apple-u, Google-u i IBM-u. Oni su dobili ocjenu manju od tri na skali od 10.

- Neočekivano, sektor koji omogućuje veću transparentnost je je-dan od najmanje transparentnih - zaključuje TI.

Transparency International

Šta kriju najvećesvjetske kompanije

Najmanje su transparentne kineske firme i banke, a ne zaostaju ni tehnološki giganti Google i Amazon.

77


Sve velike firme nekada su imale svoje novine

Radničko informisanje nekad bilo obavezno U novinama firmi, osim tema iz domena njihovog poslovanja, bilo je mjesta i za socijalne, kao i sportske aktivnosti, kulturu.

Ne tako davno, u vrijeme socijalizma u Jugoslaviji, što znači i u Crnoj Gori, nije bilo veće firme - naročito fabrike -koja nije imala svoje novine. Nezamislivo je bilo da neki privre-

dni gigant bilo kojeg profila nema svoj list. Zato je bilo perioda kada je isplativije bilo raditi za list dobrostojeće firme nego li u dnevnim novinama, jer je plata u većini tih fabričkih novina bila veća od zarade u drugim štampanim medijima. U to vrijeme medijska pro-dukcija bila je na zavidnom nivou, doduše nije bilo dnevnih novina koliko ih ima danas kako u Crnoj Gori tako i u Srbiji, Hrvatskoj, BiH i drugim državama nastalim od nekadašnje Jugoslavije, ali je zato bio veliki broj periodičnih izdanja beogradskih izdavačkih kuća „Politika“ i „Borba“, sarajevskog „Oslobođenja“,i ostalih novinskih kompanija, a koja su imala velike tiraže. Kada se ovome dodaju brojne fabričke novine, jasno je da je to bilo zlatno doba štampanih medija.

U novinama firmi, osim tema iz domena njihovog poslovanja, bilo je mjesta i za socijalne, kao i sportske aktivnosti, kulturu. Pojedine fabričke novine u Srbiji su čak pokretale i književne konkurse. Ko-liko je radničko informisanje bilo važno i poklanjala mu se velika pažnja, potvrđuje i činjenica da su na tadašnjem Fakultetu politič-kih nauka u Beogradu studenti izučavali predmet Informisanje u udruženom radu, a Zakon o udruženom radu je regulisao ovu vrstu informisanja.

Od crnogorskih velikih firmi koje su imale svoje novine pome-nućemo samo neke: „Radoje Dakić“, „Marko Radović“, „Elastik“, „Industrijaimport“, „Kombinat aluminijuma“, „Titeks“ u Podgorici, u Nikšiću „Elektroprivreda“, „Rudnici boksita“, „Željezara“, kotorski „Jugoptrol“ i drugi. Od pomenutih, izlazi još list „Elektroprivreda“, što ne čudi s obzirom na njihovu finansisjku moć, dok ostalih nema jer su ove fabrike ili ugašene ili se ne bave više „radničkim informisanjem“ pošto novi poslodavci nemaju potrebu za tim.

B. Pejović

78


Britanski listovi, London Evening Standard i The Indepen-dent, objavili su tekst o Crnoj Gori i investicionim projekti-ma, među kojima je i Luštica Bay.

Kako je saopšteno iz kompanije Luštica Development, autor teksta Cathy Hawker Crnu Goru i njene ljepote opisuje kao sve interesan-tnije za privlačenje visokobudžetnih investicija.

- Smaragdne vode, visoke planine i kuće venecijanskih kapetana u okolini Bokokotorskog zaliva konkurencija su svemu što nude italijanska jezera i privlače visokobudžetne investicije - navela je Hawker.

U tekstu se navode podaci o gradnji Luštica Bay, integrisanog turi-stičkog grada u koji će biti uložena 1,1 milijarda EUR.

Luštica Bay je jedinstven grad na crnogorskom primorju koji gradi kompanija Luštica Development u zalivu Trašte na poluostrvu Lu-štica, nadomak Tivta. Luštica Bay je jedan od najvećih aktuelnih projekata na jadranskoj obali koji podrazumijevaju izgradnju u po-tpunosti integrisane destinacije.

Hawker navodi da je na manje od tri sata leta iz Londona, na su-protnoj obali Jadranskog mora posmatrano iz Italije, balkanska država Crna Gora jedna od namlađih država Evrope.

- Turizam je sektor koji se najbrže razvija - navodi se u tekstu.

Kako se dodaje, prva značajna investicija u Bokokotorski zaliv,

Luštica Bay je najveći aktuelni projekat na jadranskoj obali, navodi strana štampa.

Britanski listovi pišu o Crnoj Gori

Smaragdne vode privlače investitore

Porto Montenegro u Tivtu, nudi marinu sa 400 vezova, buticima, restoranima, velikim bazenom, teniskim terenima i sportskim klubom. Nedavno je, kako se podsjeća, otvoren i hotel sa pet zvjez-dica, Regent.

- Uz prvi teren za golf u Crnoj Gori, Luštica Bay čini brdovito ze-mljište sa pješčanim uvalama. Program izgradnje u trajanju od 15 godina podrazumijeva sedam hotela, 500 kuća i vila, hiljadu sta-nova, prodavnice, međunarodnu školu kao i marinu sa 176 vezova smještenu pored terena koji je dizajnirao Gary Player - navodi se u tekstu.

Hawker je kazala da je najveće i najuzbudljivije primorsko odma-ralište Budva - žarište turističke ponude sa 30 hiljada stanovnika čiji se broj u jeku sezone udvostručava.

- Na poluostrvu sa privatnom pješčanom plažom, svojoj konkuren-ciji se približava i izolovano ljetovalište Dukljanski Vrtovi sa 202 stana, od jednosobnih do četvorosobnih. Više od 65 stambenih je-dinica je prodato, uglavnom ruskim porodicama - zaključuje se u tekstu.

The Independent je dnevni list koji objavljuje nacionalne i među-narodne vijesti sa fokusom na politiku, finansije i medije, a ima rubriku posvećenu putovanjima.

London Evening Standard je dnevni list koji pokriva nacionalne, međunarodne i regionalne vijesti za London i jugoistok.

Documents

Jubilej lista Privredne komore Glasnik proslavio pola vijeka · 6 Jubilej lista Privredne komore Glasnik proslavio pola vijeka Petrasin Kasalica, a renowned Montenegrin manager and