Click here to load reader

Jonizujuće zračenje i zaštita od zračenja

  • View
    174

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Jonizujuće zračenje i zaštita od zračenja. Zračenje:. Jonizujuće:. Nejonizujuće:. GRAĐA ATOMA. A-maseni broj. Z-atomski broj. Simbol elementa. Proton. Neutron. Elektron. Nukleoni. Izotopi. Tricijum Radioaktivan. Vodik Stabilan. Radioaktivnost. - PowerPoint PPT Presentation

Text of Jonizujuće zračenje i zaštita od zračenja

  • Jonizujue zraenjeizatita od zraenja

  • Zraenje:Jonizujue:Nejonizujue:

  • GRAA ATOMANeutronElektronProtonNukleoniSimbol elementaA-maseni brojZ-atomski broj

  • IzotopiVodikStabilanTricijumRadioaktivan

  • RadioaktivnostRadioaktivnost spontana transformacija jezgraRadionuklidi-nestabilna jezgraRaspad-proces transformacije jezgraAktivnost-brzina radioaktivnog raspadaVrijeme poluraspada

  • Vrste zraenja-estica-estica-zraenjeX-zraenjeNeutronsko zraenjeKosmiko zraenje

  • Prodornost pojedinih tipova zraenjaProdornost zavisi od prirode zraenja i energije koju ima.PapirPlastikaelikOlovo

  • Kako zraenje meudjeluje sa materijom?JonizacijaEkscitacijaJonizujue zraenje je svako zraenje koje posredno ili neposredno jonizuje materiju kroz koju prolazi.Kisikov atomVodikov atom

  • Kako jonizuju alfa-esticeGube energiju u sudarima saorbitalnim elektronima

  • Kako jonizuju beta-estice

  • Jonizacija u tkivuElektrine interakcijeFizikohemijske promjeneHemijske promjeneBioloke posljediceelija Jezgro Zraenje Hromosomi

  • Neozraeno tkivo:Ozraeno tkivo:

  • Jonizacija DNKDirektnaIndirektna

  • Doze zraenjaApsorbovana doza (1Gy) energija jonizujueg zraenja apsorbovana od strane jedinice maseEkvivalentna doza (1Sv) indeks vjerovatnoe tete za pojedino tkivo ili organEfektivna doza (1Sv)Kolektivna doza (1 ovjek Sv)

  • Efekti zraenjaDeterministikiImaju prag(obino nekoliko Gy)Odmah vidljiviOzbiljnost zavisi od primljene dozeStohastikiNemaju pragVidljivi nakon dueg periodaOzbiljnost ne zavisi od primljene doze

  • Primjeri deterministikih efekataKatarakta 2-10 GyStalna sterilnost ene 3,5-6 Gy mukarci 2,5-6 GyPrivremena sterilnost ene 0,15 Gy mukarci 0,6 GyKona oteenja

  • Najpoznatiji stohastiki efekti

    Rak Ukupni ivotni rizik od fatalnog raka=5% / Svivotni rizik od fatalnog raka : koa 0,02 kosti 0,05 plua 0,85 stomak 1,10 % / SvNasljedne bolesti

    Ozraeni insekt i njegov potomak

  • 1 cm3 tkiva = 109 elija1 mGy- 1 na 1000 elija ili 106 pogoenih elija999 od 1000-lezija se popravi-to ostavi 103 elija oteenih999 od 1000 oteenih elija umre1 elija moe preivjeti sa tetom( a moe biti mutirana)

  • Ozraenost plodaDoza mora biti vea od 100 mSvPosljedice zavise od perioda u kojem je plod bio izloen zraenjuDeterministiki : smrt ploda, mentalna retardacija,malformacijeStohastiki: rak, nasljedne bolesti

  • Izvori zraenjaPrirodni-zraenjeKosmiko zraenjeRadon gasUnutranje ozraenjeVjetakiZraenje u mediciniProfesionalna izloenost zraenjuIndustrijski i vojni izvori zraenja

  • Kosmiko zraenje

  • Radon gasRn-222 i Rn-220Naini na koje radon prodire iz Zemlje

  • Unutranje ozraenjePotie odK-40Po-210C-14Pb-210

  • Zraenje u mediciniRtgCTNuklearna medicinaTerapije

  • Profesionalna izloenost zraenjuVeliki raspon doza od 0,06 mSv u radiologiji do 4,5 mSv za rudare u rudnicima urana

  • Testiranja nuklearnog orujaDo 1963. izvreno je oko 500 testiranja nuklearnog oruja

    Posljedice su porast radionuklida u vazduhu, kii i ishrani

  • ernobilska nesrea26.04.1986.

  • Radioaktivni otpad

    Iz nuklearnih elektranaIstraivakih organizacijaIndustrije(openito)Osiromaeni uranium

    Oruje sa DU koriteno u Zaljevskom ratu i ratu u BiHKoristi se za poboljanje prodornosti pancirne municijeNajtetnije za vojnike

  • Ukupne dozeProsjena godinja doza iz svih izvora zraenja ( prirodnih i vjetakih)iznosi 2,8 mSV

  • Radioloka zatitaTri osnovna principa:Opravdanost prakseOptimizacija prakseOgranienje individualne doze:20 mSv/god za lica koja rade sa izvorima zraenja

    1 mSv/god za stanovnitvo

  • IntervencijaOpravdanost intervencije mora biti opravdana, a korist intervencije vea od nastale tete i cijene kotanja Optimizacija intervencije - vrsta, obim i duina intervencije moraju biti optimizirani da korist bude maksimalna

  • Osnovni metodi zatite od jonizujueg zraenjaTri osnovna faktora:VrijemeUdaljenostZatita

  • Upotreba zraenja(koristi od zraenja)U mediciniKomunikacijamaTehnologijiC-datingZa sterilizacijuU industrijiZa nauno-istraivake svrheVojna upotrebaNuklearne elektraneForenziciUniverzitetima

  • Zakljuak Jonizujue zraenje moe biti i jeste uvijek opasno.Nema praga donjeg nekodljivog ozraenja.Postoji samo gornji prag doputenog ozraenja.Znanje omoguuje efikasniju zatitu.Zatitu treba sprovoditi prema preporukama.Zatitu sprovoditi permanentno.