Postupak psiholoke procjene djece koju provodi kolski psiholog

Prof.dr.sc. Nataa Joki-BegiOdsjek za psihologijuFilozofski fakultet, Zagreb

Psihiki smetnje i poremeaji u kolskoj dobi

Malo brojki....U RH 19% stanovnitva su djeca i mladi do 18. godineInozemni podaci - 20-25% djece i adolescenata ima psihike smetnje 15% ima psihike poremeajesamo jedno od petero djece dobiva adekvatnu psiholoku pomo

Zato djeca ne dobivaju pomo?razlog je nedovoljno dobro prepoznavanje psihikih smetnji od strane odraslih osoba koje okruuju djecu Neke smetnje su tee prepoznatljive jer:Djeca imaju manji repertoar ponaanja nego odrasliOskudno verbaliziraju emocionalna stanjaEmocije su promjenjiveDinamian razvoj neka ponaanja su oekivana u nekoj dobi NUNO POZNAVANJE RAZVOJNIH NORMIPonaanja su ovisna o socijalnom kontekstu

kod djece vie nego kod odraslih uoljivo da se:

- ista se psihika smetnja manifestira na razliite naine

kod djece vie nego kod odraslih uoljivo da se:- razliiti poremeaji manifestiraju na isti nainporemeaj ponaanjadepresijaadhdagresivnost

to ostaje skriveno?ee se prepoznaju eksternalizirane potekoeInternalizirane potekoe su ee, ali se teko otkrivajuMnogi djeji poremeaji dovode do trajnih posljedica za pojedinca, obitelj i drutvo jer naruavaju psihosocijalni razvojVeina poremeaja odraslih ima korijene u djejim poremeajima koji nisu dijagnosticirani ni tretirani...Jo malo brojki...

PREVALENCIJE POREMEAJA KOD DJECE Ingersoll i Previts, 2001.

ADHD3-7%Mucanje 1%Akalkulija< 1%Noni strahovi1-6%Anorexia Nervosa0.5-1%OCD0.7-1%Autizam5/10,000Ovisnosti (droge/alkohol)2/4%Bulimia Nervosa1-3%Hipomanija 0.1%BAP I, II i Ciklotimija 0.4-1%Panini poremeaj1-2%Disleksija4%Por. hranjenja kod djece1-5%Elektivni mutizam

PREVALENCIJE POREMEAJA KOD DJECE Ingersoll i Previts, 2001.

ADHD3-7%Mucanje 1%Akalkulija< 1%Noni strahovi1-6%Anorexia Nervosa0.5-1%OCD0.7-1%Autizam5/10,000Ovisnosti (droge/alkohol)2/4%Bulimia Nervosa1-3%Hipomanija 0.1%BAP I, II i Ciklotimija 0.4-1%Panini poremeaj1-2%Disleksija4%Por. hranjenja kod djece1-5%Elektivni mutizam

Najee smetnje su:AnksioznostDepresijaPoremeaji ponaanjaTekoe uenja

Biopsihosocijalni model umirenje i uznemirenje moe krenuti iz svakog sustava i djelovat e na sve sustave!U djejoj i adolescentnoj dobi bioloki i psiholoki sustav sazrijevaju te je stoga socijalni jo znaajniji nego u odrasloj dobi

Kako prepoznati djecu sa smetnjama?Smetnje se oituju u ponaanjuNastavnik opaa promjene i/ili odstupanjaRoditelj izraava zabrinutostPsiholog provodi trijau

Razvojne promjene10121416 18

StrahoviSrameljivostTjeskobaDepresivnostOpsjednutost izgledomEgzistencijalne brigeLjubavne brigeSmetnje uenjaRizina ponaanja

StrahoviSrameljivostBrige oko koleMirno i zadovoljno razdobljeEgzistencijalne brigeLjubavne brigeSmetnje uenjaPoputanje u koliRizina ponaanja, Impulzivnost

TEKO JE RAZLIKOVATI:

depresivno i zloesto dijetedepresivno i lijeno dijetedepresivno i hiperaktivno hiperaktivno i ivahno dijetehiperaktivno i zloesto dijetehiperaktivno i manino dijeteadolescentna krizu i borderlineadolescentna krizu i psihozu

depresivno dijete se ne smijepsihomotorni nemir zbog dep.reducirani voljni dinamizmi zbog dep. kod ADHD je aktivnost neusmjerenaADHD je oduvijek prisutanADHD je motiviran iznutraza borderline je potreban faktor vremenakod psihoze uvijek dolazi do poremeaja u socijalnom funkcioniranju

Trijaa psihikih potekoa kod djeceTrebalo bi je provoditi svake godinePosebice su znaajna prijelazna razdoblja 5. razred i prelazak u S7. i 8. razred pojaani zahtjevi, pubertetS kod djevojaka posebnu panju obratiti poremeajima hranjenja

to treba ispitati u trijanom postupku?Izvore stresaZadovoljstvo sobom kao uenikomPercepciju roditeljskog zadovoljstvaPrihvaenost u grupiSomatizaciju AnksioznostDepresivnostSamopotovanjeOpe psihopatoloke simptome

Izvori stresa

Istraivanje u jednoj O u Zagrebu356 uenika (179 djeaka i 177 djevojica)

dob - 4. r. (10 godina) 8. r.(14 godina)

razred4.5.6.7.8.n6370826377

Pitali smo djecu... Da ima arobni tapi, koje bi svoje strahove volio/ljela maknuti?

Instruments:U odgovarajuem stupcu sjenanjem oznai koliko problema ima sa kolom, prijateljima, roditeljima, braom ili sestrama te izgledom u zadnjih mjesec dana. Ukoliko postoji jo neki izvori problema, napii ga i oznai pod neto drugo.

Izvori stresa u djeceKOLA s dobi sve vie2. roditelji, braa i izgled3. prijatelji

15% djece je oznailo neto drugo bolest, izvankolske aktivnosti, ljubavne probleme..)

anksioznostdepresivnostsamopotovanjeKumulativni stres0.63**0.66**-0.60**

Zadovoljstvo

Istraivanje na velikom uzorku djece i adolescenataSUDIONICIN=1370 (663-)254 iz S (strukovne i gimnazije)Zagreb, Osijek, Karlovac

Prosjek ocjena na polugodituSamoprocjene zadovoljstva sobom kao uenikom i roditeljskog zadovoljstvaProcjena omiljenosti u razredu

INSTRUMENTIdepresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory)anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index)anksioznost kao osobina linost - STAIC-T (Trait Anxiety Inventory for Children)samopotovanje Coopersmith upitnik samopotovanja

Pitali smo djecu i mlade da procjene...Koliko si zadovoljan sobom kao uenikom?a) zadovoljan sam, trebam samo tako nastavitib) zadovoljan sam, no mogao bi biti boljic) nezadovoljan sam, trebao bi se vie potruditid) nezadovoljan sam, ali nemam volje vie se potruditito misli koliko su tobom kao uenikom zadovoljni tvoji roditelji?a) Jako su zadovoljni, stalno me hvaleb) Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam jo potruditic) Ne znam jesu li zadovoljnid) Nezadovoljni su, stalno me kritizirajuKako se osjea u svom razredu? a) izvrsno, imam dobro drutvo u razredub) imam malo prijatelja u razredu c) nemam ba prijatelja u razredu, ali imam izvan razreda (iz drugih razreda ili van kole)d) uope nemam prijatelja, ali bi volio imatie) nemam prijatelja niti bi ih elio imatiNa liniji oznai u kojoj se mjeri smatra omiljenim ili neomiljenim u svom razredu od strane drugih uenikaJa sam Ja sam neomiljen u razredu oomiljen u razredu

Zadovoljstvo osobno i roditeljskoOko 50% odlinih uenika odgovara: zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji, odnosno Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam jo potruditiSamo 9% vrlo dobrih uenika odgovara zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti odnosno Jako su zadovoljni, stalno me hvale

Treba svakako ispitati zadovoljstvo uenika i njihovih roditelja jer je ono prediktor psihikih smetnji!

Zadovoljstvo sobom i psihike smetnje

Koliko si zadovoljan sobom kao uenikom?samopotovanjeanksioznostdepresivnostzadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti20.830.46.1zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji18.232.28.6Nezadovoljan sam, ttrebao bih se vie potruditi15.035.112.5Nezadovoljan sam ali se nemam volje vie potruditi13.137.014.7

Zadovoljstvo sobom i psihike smetnje

Koliko si zadovoljan sobom kao uenikom?Suicidalna razmiljanja(%)zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti8.8zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji17.2Nezadovoljan sam, ttrebao bih se vie potruditi21.4Nezadovoljan sam ali se nemam volje vie potruditi35.1

Tjelesne manifestacije

Meunacionalno istraivanjeSUDIONICIN=572Uenici 1.r. S 4 grada (Zagreb, Subotica, Tuzla, Biha)U svakom gradu jedna gimnazija i jedna strukovna49% djevojaka

INSTRUMENTI:depresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory)anksioznost kao osobina linost - STAIC-T (Trait Anxiety Inventory for Children)anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index)psihopatoloki simptomi (CORE-YP)tjelesne manifestacije stresa (silueta ljudskog tijela)

Gdje u tijelu osjea stres?Kada ljudi osjeaju strah, njihovo se tijelo uznemiri. Strah moemo osjeati u razliitim dijelovima tijela. Zanima nas gdje ti osjea strah. Pred tobom je crte ljudskog tijela. Oznai (sjenanjem) na tom crteu sva mjesta na tijelu na kojima osjea strah.

M=2.1; SD=1.3Nema spolnih razlikavia depresivnost anksioznost anksiozna osjetljivost opa psihopatologijanie samopotovanje%

Gdje u tijelu osjea strah/stres?

Opi psihopatoloki simptomi

CORE-YPNastao u Velikoj BritanijiPostoje razliite verzije (odrasli, skraene forme, za djecu...)AteorijskiPreporuka za koritenje u kolskom okruenju i u savjetovalitimaPogodan za praenje Inovativan nain prijevoda

Preliminarni rezultati na uzorku15-godinjaka (N=570)Cronbach alpha= 0.79MDjevojice=13.7; SD=6.2MDjeaci=11.4; SD=6.1

anksioznostdepresivnostCORE-YP0.67**0.63**

Zadovoljstvo sobom i CORE-YP

Koliko si zadovoljan sobom kao uenikom?CORE-YPzadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti11.3zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji11.7Nezadovoljan sam, ttrebao bih se vie potruditi14.2Nezadovoljan sam ali se nemam volje vie potruditi17.4

POSTUPCI KLINIKE PROCJENEintervjuopaanjeljestvice procjene ponaanja i doivljavanja testovi inteligencijetestovi specifinih sposobnostiupitnici linostiprojektivni testovi

Specifinosti psiholoke procjene djece u odnosu na procjenu odraslihrazvojna perspektiva - prepoznavanje onih oblika ponaanja koje se smatra primjerenim za odreeno razvojno razdoblje, ali znakom poremeaja u drugoj ivotnoj dobipostojanje problema ne uoavaju sama djeca ve ih upuuju drugimaturacijske razlike izmeu djece utjeu na nain izraavanja simptoma, te ih je tee klasificiratiogranienje uporabe nekih metoda

Faze psiholoke procjene djece1. Procjena problema zbog kojeg dijete dolaziutvrivanje socijalnog konteksta - tko vidi problem, zato ba sada trae pomo, emocije roditelja kada govore o problemukoji imbenici su ga potaknuli, koji ga odravajuuestalost, situacijska specifinost

Faze psiholoke procjene djece2. Ispitivanje djeteta - procjena opih podruja razvojarazvojni status (motoriki, kognitivni, govorni, socijalni, emocionalni)roditelji i obitelj (osobine linosti, brani status, stilovi roditeljstva)okolina (stres, SES)zdravstveni status (lanovi obitelji, kronine bolesti, perinatalna povijest)

Faze psiholoke procjene djece3.analiza podataka i interpretacija nalazaodgovori na pitanja postavljena tijekom procjeneutvrivanje podruja za intervencijepreporuke za roditelje (to realistinije za kontekst u kojem dijete ivi)

Anamneza obitelji (dob, obrazovanje, zdravlje, interakcije, privrenost)razvojni miljokazi (hranjenje, spavanje, socijalne interakcije)zdravlje, medicinska povijestvrti, kola (odnosi s vrnjacima, postignue)smetnje ponaanja i emocionalne smetnje

Specifinosti intervjuakomunikacija prilagoena dobi djetetasmanjivanje i prevladavanje strahaspecifine tehnike: razgovor o crteu, nadopunjavanje reenica, nadopunjavanje prie, razgovor o hipotetskom problemu, koritenje igrezakljuivanje: sumirati, informirati o daljnjim koracima, pitati za miljenje

Testiranjeuspostavljanje odgovarajueg odnosa promatranje ponaanjapoticanje izbjegavanje frustracijeouvati djetetovo samopotovanjeuspostaviti i odrati dobar odnos s roditeljima

Opaanje ponaanja

prilagodba testovnoj situacijireakcije na pogreke i uspjehenain radagovorope raspoloenje i socijabilnostrazina tjeskobedistraktibilnost

Interpretacija nalazazakljuak u smislu odgovora na razlog dolaska - dijagnoza ili prisutnost elemenata odreenog poremeaja, stupanj oteenja ili poboljanja, preporuka za daljnju obradu, tretman ili rehabilitacijuinterpretacija nalaza roditeljima - informiranje, savjetovanje, konkretne upute

PRIMJERIDjevojka (12) dolazi u pratnji majke zbog potekoa u vidu kompulzivnih radnji: otvaranje-zatvaranje ladica, pijenje gutljaj po gutljaj, rigidan slijed radnji (pranje zubi, skidanje..). Prije izraeno pranje ruku oko 30ak puta na dan. U koli i pred drugom djecom kontrolira prisile, katkad ih kasnije odradi.Mladi (17) dolazi u pratnji majke zbog smetnji ponaanja. Majka ga opisuje kao oduvijek nemirnog i neposlunog, a sada i zbog malih nesuglasica dolazi do velikih ispada (prijeti ukuanima, razbija ili bude auto-agresivan i sl.) Djeak (11) dolazi u pratnji oca zbog kolskog neuspjeha. Polazi 5. razred, na polugoditu je imao vie negativnih ocjena. Kod kue mu pomau u uenju. Osim potekoa u savladavanju kolskog gradiva, nema drugih problema.Djeak (11) dolazi u pratnji majke. Djeluje uplaeno. Izloen je zlostavljanju nekolicine djeaka ve due vrijeme. O tome nije nikome govorio i prije neki dan je sjedio na prozorskoj dasci i razmiljao o samoubojstvu. Tek je tada priznao roditeljima koji su obavijestili kolu. Nakon intervencije kole osjea se loije.

TESTOVI I UPITNICISPOSOBNOSTI

LINOSTI

intelektualnihspecifinihRTLBBinet ThermanRCFTWISCAVLTREWISCKohsCPM, RPMWB-spRBSWAIS

EPQ-JrSTAICDAIASKADPIESDDMMPI-ACDISADADHDTPROS/AGSUOSKANSDQ

Praktini savjeti...POSUMNJATE LI PATOLOGIJU UPUTITE DIJETE KLINIKOM PSIHOLOGU NA OBRADU, ALI DO TADA POKUAJTE ORGANIZIRATI NEKI OBLIK POMOI UVIJEK JE DOBRO: normalizirati situacijuumiriti dijete, roditelje i nastavnikehrabriti i hvaliti dijete

Kako napisati nalaz?

Pravilo iz klinike psihologije...I odrasli i djeca dolaze kao ve (nekako) sloene puzzle. U dijagnostici odraslih psiholog pregledava kako su te puzzle sloene, u dijagnostici djece pregledava i one odrasle koji su slagali te puzzle.

U kolskom okruju...Treba razumjeti zahtjeve i uvjete u koli i obitelji, razvojno razdoblje, mogue ishode...Uz opis odstupajueg ponaanja, svakako NAGLASITI JAKE STRANE DJETETANalaz ne treba biti dugaak, ali MORA biti informativan, pri emu treba naglasiti ZA KOGA se i ZBOG EGA pie nalaz

Nalaz mora sadravati: Generalije o djetetuSvrha nalazaPrimijenjene tehnikeAnamnestike podatkeOpis ponaanja tijekom ispitivanjaInterpretaciju rezultata testovaZakljuak i preporuku

1. Generalije o klijentuIme i prezimeGodina roenja (za djecu treba datum roenja)Zanimanje (za uenike i studente: npr. uenik 4. r. gimnazije ili student 3. godine prava),

Svrha obrade i nalazaPsihologijska obrada uinjena je po uputi nadlenog lijenika.Psihologijska obrada je uinjena radi procjene osobina djeteta kako bi se organizirao adekvatan oblik kolovanjaDjevojka se sama obratila psihologu..Nalaz se upuuje klinikom psihologu kao informacija potrebna za organiziranje klinike obrade

3. Primijenjene tehnikeNabrojiti skraenicama: RBS (Revidirana Beta serija), PM (Progresivne matrice), WB-II, WISC, TOI, AVLT (Audio verbal learning test), RTCF (Reyov test kompleksne figure)....

5. Opis ponaanjaProcjenjuje se:IzgledGovorEmocijeProces i sadraj miljenjaPercepcijaMentalni kapacitetiStav prema ispitivau

6. Interpretacija rezultata testovaKognitivni testoviNajee mjerimo ope kognitivne sposobnosti, odnosno inteligenciju Pritom se sluimo testovima, a rezultat izraavamo kvocijentom ili decilom ALI NE PIEMO BROJ U NALAZ

6.1. Standardna pogreka mjerenjaPogreka mjerenja odnosi se na nepouzdanost samog mjernog instrumenta. Za svaki mjerni instrument potrebno je procijeniti koeficijent pouzdanosti rxx, koji varira u rasponu od 0 (potpuno nepouzdan instrument) do 1 (potpuno pouzdan instrument). Pomou tog koeficijenta moemo izraunati standardnu pogreku mjerenja:

Ukoliko viekratno primijenimo isti test ili vie paralelnih formi nekog testa na istom ispitaniku njegovi individualni rezultati e se razlikovati:

95 100 102 98 106 102 99 96 101

Za skup postignutih rezultata mogue je izraunati aritmetiku sredinu i standardnu devijaciju

Aritmetika sredina u ovom sluaju predstavlja procjenu njegovog pravog rezultata.Standardna devijacija u ovom sluaju predstavlja procjenu standardne pogreke mjerenja

Pr 1. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,95, onda je

X 1 = 100 1*3,35 = 3,35 U intervalu 96,65 103,35 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% moguih rezultata)

X 1,96 = 100 1,96*3,35 = 6,57 U intervalu 93,43 106,57 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% moguih rezultata)

X 2,58 = 100 2,58*3,35 = 8,64 U intervalu 91,36 108,64 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% moguih rezultata)

Pr 2. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,90 onda je

X 1 = 100 1*4,74 = 4,74 U intervalu 95,26 104,74 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% moguih rezultata)

X 1,96 = 100 1,96*4,74 = 9,29 U intervalu 90,71 109,29 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% moguih rezultata) X 2,58 = 100 2,58*4,74 = 12,23 U intervalu 87,77 112,23 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% moguih rezultata)

Pr 3. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,80 onda je

X 1 = 100 1*6,71 = 6,71 U intervalu 93,29 106,71 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% moguih rezultata)

X 1,96 = 100 1,96*6,71 = 13,15 U intervalu 86,85 113,15 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% moguih rezultata)

X 2,58 = 100 2,58*6,71 = 17,31 U intervalu 82,69 117,31 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% moguih rezultata)

Kognitivne karakteristike to sve moemo procjenjivati? (1)Specifine kognitivne sposobnosti:KoncentracijuBrzinu uenjaRetencijuKognitivne stilove (refleksivnost vs impulzivnost)Kognitivno funkcioniranje pod stresom...

Kognitivne karakteristiketo moemo opaati?Pristup testiranjuBrzinu razumijevanja uputeBrzinu radaKognitivni stilSposobnost koncentracije u stresnoj situacijiKomentare prije, za vrijeme i poslije testiranja

Kognitivne karakteristikeKako ih opisati?Opisno navesti rezultat testa inteligencije (ne navoditi brojeve)Navesti radi li se o opoj intelektualnoj efikasnosti ili, npr. verbalnojKategorije:Prosjean rezultatRezultat neto bolji/loiji od prosjekaRezultat je ispod/iznadprosjean

Kognitivne karakteristikeLo primjerRezultati testiranja inteligencije:17.10.96. Binet- Simon DUK= laka MNR16.11.97. PM47 IQ=80 neto potprosjeno28.04.99. PM47 IQ=90 donja granica prosjeka23.02.00. PM47 IQ=84 neto potprosjeno08.12.00. PM47 IQ=76 potprosjenoWISC IQV= 77 potprosjeno23.04.02. PM47 IQ=99 prosjeno24.02.04. PM47 IQ=79 potprosjeno

Kognitivne karakteristikePrimjer opisa (2)Ispitanik je vrlo motivirano pristupio testiranju i brzo rijeio jednostavnije zadatke. Kod dolaska do teih mirno je izjavio da ih ne razumije, te da se bolje snalazi u praktinim zadacima, kada treba neto runo izraditi. Ope intelektualno funkcioniranje ispitanika je ispodprosjeno. Sposobnost apstrakcije je slaba.Jednostavne upute razumije i savjesno obavi zadatke koji su jasno definirani. Pri obavljanju takvih poslova osjea se zadovoljno.

Linostto najee mjerimo?Najee mjerimo neke karakteristike koje su nam ponuene u testovima, kao npr. ekstraverziju, neuroticizam, psihoticizam Kod djece i mladih - vrlo oprezno sa zakljucima jer linost jo nije formiranaOpisivati u pozitivnim terminima Dobivene podatke spajamo u loginu cjelinu, sukladno naim ciljevima ispitivanja

7. Zakljuak i preporuke2 razine zakljuka:1. opisna razina saeto se iznesu najbitnije stvari o klijentu (kognitivne sposobnosti, linost, ...)2. razina prognoze anticipira se budui razvoj dogaaja, odnosno uspjenost u nekom podruju

Uputna dg. Smetnje ponaanjaFilip 2,5 god. Navedene smetnje ponaanja doimaju se razvojnim, ali se preporuuje nadzor i kontrola kod psihologa.Paula 5 god. Smetnje ponaanja su reaktivne, a obzirom da se javljaju iskljuivo u vrtiu, preporuuje se kontrola kod nadlenog psihologa.Marin 8 god. Smetnje ponaanja nisu kliniki znaajne i najveim dijelom su posljedica pretjerane zabrinutosti i prezatiivanja roditelja.Mihaela 6. god. Smetnje ponaanja su dijelom posljedica temperamenta djevojice, ali i neadekvatnih odgojnih postupaka.Danijel 13 god. Ponaanje djeaka ukazuje na poremeaj s prkoenjem i suprotstavljanjem koji uzrokuje kliniki znaajno oteenje socijalnog i akademskog funkcioniranja.

**We investigated the intensity of different sources of stress.

Children were presented with such a histogram; with instructions .

Also, they were given an exapmle to better understand the material (ili to better understand the task)

**In order to determine the psychological and physical manifestations of stress we correlated the cumulative stress with psychological measures, and with the number of marked body parts. The table shows the highest correlation of the cumulative stress with depresion, anxiety and low self-esteem; and a modest correlation with anxiety sensitivity and the number of marked body parts.Parcial correlations, when controled for depresion, show that the sum of problems actually modestly correlates with trait anxiety, low self-esteem, and somewhat lower with anxiety sensitivity and the sum of the marked body parts. When controled for anxiety, we also see that the correlation (connection) between the sum of problems is connected to higher anxiety and lower self-esteem; but somewhat less (although still significant) to the sum of marked body parts. The sum of problems didnt show a significant correlation with AO, when controlled for trait anxiety.

**On the human silhouette children marked 12 different body parts where they feel fear/stress. They are, as you can see: head, neck, shoulders, chest and heart, hands and fists, abdomen, thighs, knees, lower legs and feet.Children marked more places where they feel fear, and this chart shows how many children marked how many places on the silhouette.Most children marked one or two places (the average is 2), and there are no differences by age and sex. The division of groups into those that marked 0-2 places, and those that marked 3 or more; has shown us that these children are more anxious, depressed, higher in anxiety sensitivity and have lower self esteem.

*Jeste li primijetili da je u ovom opisu zapravo skriven hamburger?*Pri interpretaciji se svakako moramo konzultirati s prirunicima, uz ukljuivanje podataka dobivenih na intervjuu. Takoer je vano da se ne drimo interpretacije iz prirunika kao pijan plota, jer neki rezultati mogu se naizgled initi kontradiktorni i na nama je, kao psiholozima, zadatak da ih suvislo interpretiramo, a ne da ih serviramo nekome da on spaja kontradikcije.

SBW to nai podaci nekome govore vezano za svrhu ispitivanja?