Click here to load reader

Jezični utjecaji i promjene u suvremenom govoru Zadra

  • View
    46

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Ovim radom izvodimo analizu jezičnih promjena koje su se dogodile u suvremenom govoru Zadra. Na osnovi novijih teorijskih istraživanja sociolingvistike o jezičnim promjenama i statističke analize prikazujemo one čakavske karakteristike koje su se još uvijek zadržale u suvremenom govoru Zadra, te istražujemo koliki je utjecaj susjedne novoštokavštine i standardnog jezika na dijalektalne oblike. Iz prikupljene građe uzimamo rezultate starije i mlađe generacije, te ih pokušavamo interpretirati prema teorijama o jezičnim promjenama u urbanim i ruralnim dijalektima.

Text of Jezični utjecaji i promjene u suvremenom govoru Zadra

  • Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2012

    UDK 811.163.42(497.5 Zadar)811.163.42'282(497.5 Zadar)

    Izvorni znanstveni lanakPrimljen: 06. 10. 2011.

    Prihvaen za tisak: 10. 12. 2012. Irena MarkoviSveuilite u ZadruOdjel za [email protected]

    Jezini utjecaji i promjene u suvremenom govoru Zadra

    Ovim radom izvodimo analizu jezinih promjena koje su se dogodile u suvremenom govoru Zadra. Na osnovi novijih teorijskih istraivanja sociolingvistike o jezinim promjenama i statistike analize prikazujemo one akavske karakteristike koje su se jo uvijek zadrale u suvremenom govoru Zadra, te istraujemo koliki je utjecaj susjedne novotokavtine i standardnog jezika na dijalektalne oblike. Iz prikupljene grae uzimamo rezultate starije i mlae generacije, te ih pokuavamo interpretirati prema teorijama o jezinim promjenama u urbanim i ruralnim dijalektima.

    Kljune rijei: akavski dijalekt, Zadar, novotokavtina, standardni jezik, jezina promjena, fonoloke, morfoloke, sintaktike varijable, romanizmi.

    Uvod

    Promjene su svojstvene govoru, stoga i jeziku. Prouavajui romanizme koji su se zadrali u suvremenom govoru Zadra, nismo mogli ne uoiti koliko je gubitak akavtine na ovom podruju utjecao i na gubitak rijei koje su romanskog, odnosno najee mletakog podrijetla, prilagoavajui se tako ili standardnoj normi ili okolnim novotokavskim govorima iz zalea. Tako se u kratkom vremenskom razdoblju od otprilike 70-ak godina mogu uoiti promjene koje, osim to su vezane za unutarnje imbenike promjena u sistemu, nose utjecaje vezane za migracije, okolne govore, ali i standardni jezik. U svakom jezinom sistemu moemo primijetiti struje koje se odupiru promjenama ili one koje su njima podlonije. U ovom radu pokuat emo pronai izvore tih promjena, te poduprijeti nastale promjene prema Labovljevom (1982, 2001) modelu izrauna utjecaja standarda na suvremeni govor, u naem sluaju grada Zadra, te vidjeti razliitosti u generacijama. Kao poetni model uzeli smo Hrastinu analizu iz 1964. (a odnosi se na stanje iz 1949. godine) koja vrlo precizno ve onda opisuje odreene znaajke akavtine koje su se izgubile u govoru Zadra i najblie okolice, najee pod utjecajem novotokavtine. Stoga emo se osvrnuti upravo na one jezine varijable koje su od Hrastina doba bile podlone promjenama. S obzirom na koliinu materijala, morali smo odvojiti

  • 314

    Irena Markovi, Jezini utjecaji i promjene... Croat. Slav. Iadert. viii/ii (2012), 313-335

    314

    morfosintaktiki i fonoloki dio od onog leksikog. Dakle u ovom radu obradit emo iskljuivo fonologiju, morfologiju i sintaksu, dok e se u nekom buduem radu vidjeti varijable i promjene koje su se dogodile u leksiku.

    Jezine promjene

    Ve se odavno govori o jezinim promjenama i autori kao to su Labov, Weinreich, a u zadnje vrijeme Croft i Keller najvie su pridonijeli teorijama koje se tiu specifinih problema vezanih za ovu temu1 (od utjecaja drutva na jezine promjene, kroz dvojezine govornike, preko evolucijskog pristupa jezinim promjenama, do pojedinca kao uzroka i poetka jezine promjene). Pokuavajui saeti, u analizi bilo koje promjene prisutno je nekoliko problema. Prvi se problem vezuje za dijakroniju. Uvijek je potrebno utvrditi prethodno jezino stanje iz kojeg se dananji prouavani govor razvio, odnosno ustvrditi povijesnu komponentu. Drugi se problem vezuje upravo uz pronalaenje onih jezinih (strukturalnih) i socijalnih uvjeta ili podloga koje su dozvolile, odnosno selektirale, nekad uzrokovale ili potvrdile upravo te promjene (Labov 2001). Trei problem subjektivne je prirode i odnosi se na sve one individualne imbenike koji su doveli jednoga govornika da preuzme odreenu varijablu, odnosno promjenu. Tako e primjerice, presti nekog jezika modela ili poistovjeivanje s nekim identitetom pripadati ovoj problematici. etvrti problem je ujedno i onaj najprecizniji. Potrebno je pronai razloge koji su doveli da bi upravo sada i ovdje dolo do odreene promjene. Generalizirajui, moemo spomenuti kreativnost u jeziku, odnosno u komunikaciji (Croft 2000), no veina teoretiara razlog odreenih promjena pronalazi u takozvanim grekama. Svaka takva varijacija trebala bi biti prouavana u odnosu na socijalni kontekst u kojem se dogodila (drutveni imbenici kao drutvena klasa, spol itd.) (Labov 2001), ali istovremeno u odnosu na unutranje promjene koje se dogaaju unutar samog jezika.

    Vanjski imbenici najee su vezani za dijatopiju, odnosno geografsku varijaciju (razliiti govori u razliitim regijama), dijastratiju, odnosno drutvenu varijaciju (promjene u govoru u odnosnu na drutveni status koji se posjeduje ili eli posjedovati), te dijafaziju, odnosno stilsku varijaciju u odnosu na formalni ili neformalni kontekst. Stoga je jasno da svaki govornik prilagoava svoj govor ovisno o situaciji, kontekstu ili prilici.

    Kao to smo u uvodu spomenuli, postoje jezini modeli koji se vie ili manje odupiru jezinim promjenama. Osim onih jezinih strukturalne prirode postoje psiholoki imbenici u samom govorniku koji prilagoava svoj govor ovisno o sluatelju2 (najee kako bi se poistovjetio sa sluateljem ili kako bi napravio odstojanje od njega). Ovdje govorimo o treem problemu, dakle o svim individualnim imbenicima koji mogu dovesti jednog govornika da preuzme ili ne preuzme odreenu varijablu, odnosno promjenu, a oni posljedino dovode do konvergencije ili divergencije u jeziku. U prvom sluaju moemo navesti primjer

    1 Vidi Labov 1982, 1994, 2001, Weinreich 1968, Croft 2000 i dr.2 Keller 1990/1994: 121.

  • 315315

    Irena Markovi, Jezini utjecaji i promjene... Croat. Slav. Iadert. viii/ii (2012), 313-335

    potrebe za identifikacijom u grupi, potvrde u drutvu kada govornik prilagoava svoj govor kako bi se solidarizirao s grupom. U drugom sluaju govornik zadrava svoj najosobniji govor, upravo kako bi se razlikovao od grupe.

    Vrste jezinih promjena3 moemo podijeliti u dvije skupine. Prva se skupina odnosi na svjesne jezine promjene, koje govornici najee prepoznaju i podravaju, a one u literaturi dolaze from the top. Dakle poticaj dolazi "od gore". Takvi se govornici pokuavaju prilagoditi socijalno prihvaenim normama (iako ponekad nesvjesno) i u tom smjeru ide i jezina promjena. Kao primjer moemo uzeti prilagoavanje standardnom hrvatskom govoru ili govoru nekog veeg grada ili grupe. Druga skupina odnosi se na nesvjesne jezine promjene (koje govornici najee ne primjeuju), a koje se preteno udaljuju od socijalno prihvaenih pravila. Dakle poticaj dolazi "od dolje". U takvim sluajevima inovacija dolazi od pojedinca, koji je veinom u marginalnoj situaciji. Inovacija koju taj pojedinac donosi u usku skupinu ili grupu moe biti motivirana drugim grupama ili jezikom, ili pak biti potpuno nemotivirana. Primjerice upotreba nove posuenice, u novije doba najvie anglizma ili nekog novog argonskog modela. Ukoliko jai ili prestiniji lanovi grupe preuzmu tu inovaciju, i veina e grupe preuzeti istu.

    Uzroci jezinih promjena

    Iako neke od ranijih teorija o jezinim promjenama imaju odreenu potvrdu primjeri vezani za promjene koje nastaju u jezinom sistemu, te koje se najlake mogu objasniti unutarnjim (odnosno strukturalnim) imbenicima (primjerice nedostatak fonolokih parova u sustavu) veina se teoretiara danas slae da su kod prouavanja i objanjenja jezinih promjena neizbjeni drutveni i psiholoki imbenici. Pa tako primjerice varijacije u govoru, prema Labovu, jesu osnova za bilo koju vrstu jezine promjene, iako svaka varijacija ne mora rezultirati promjenom. Osim tipinih drutvenih promjena koji "od gore" mogu dovesti do promjena i u jeziku (novi standard, drutveno ureenje, standardizacija), jezine varijacije (koje dolaze "od dolje") uvijek su povezane uz dob i drutveni status. Intenzitet prihvaanja i odbijanja jezinih promjena moe varirati. Promjene vlasti, velike migracije i nova standardizacija najlake e dovesti do promjena u jeziku. Tako primjerice ulazak Zadra u sustav Republike Hrvatske nakon II. svjetskog rata potpuno mijenja jezinu sliku na ovome prostoru, gdje promjena rezultira potpunom smjenom jezinog koda, s onog talijanskog na hrvatski. No s mikrostrukturalnog gledita poznato je da e najee upotrebljavanje rijei biti i najpodlonije jezinim promjenama, a jezik isto tako mnogo lake prihvaa posuenice za kojima postoji vea potreba, a to su najee novi termini ili osnovna znaenja, za razliku od kulturne terminologije. Ipak, poznato je isto tako da to su nestabilniji sistemi ili jedinice u govoru, to je jezina promjena vjerojatnija.

    3 Croft 2001, Milroy 1985.

  • 316

    Irena Markovi, Jezini utjecaji i promjene... Croat. Slav. Iadert. viii/ii (2012), 313-335

    316

    Inovacija i irenje inovacije u drutvu mehanizam jezinih promjena

    Za svaku jezinu promjenu potreban je poetak, odnosno inovacija nastala u odreenom trenutku, od strane odreenog pojedinca. Stoga je inovacija uvijek sinkronijska. Kako bi dolo do promjene u sustavu potrebno je tu inovaciju potvrditi, odnosno proiriti je u drutvu (Croft 2000: 5). Za razliku od ostalih autora Weinreich (1968) daje drugaiju varijantu mehanizma inovacije u jeziku, bazirajui se na jezicima u kontaktu, te govori da je interferencija i u minimalno bilingvalnim zajednicama uvijek razlog jezinih promjena. Takav mehanizam, zakljuuje Croft slian je onome koji djeluje unutar jednog jezinog koda. Stoga su unutarjezini mehanizmi koji uzrokuju promjene u jeziku isti kao i meujezini (primjerice vea ekspresivnost u govoru). Tako se odreeni sinonimi u jednojezinim zajednicama mogu smatrati ekvivalentima u dvojezinim zajednicama, ali mehanizmi promjene uvijek su isti.

    Jezina povijest Zadra

    Kako bi razumjeli i objasnili dananje stanje govora Zadra neizbjeno je pregledati njegovu vrlo raznoliku prolost. esta promjena vlasti i migracije nisu iznimka grada Zadra, ve itave nae obale, a to su upravo i najintenzivniji imbenici koji su kontinuirano donosili nove govore u grad, ili potvriva