of 34/34
(perma)kultura promjene JEZGRA

JEZGRA - (perma)kultura promjene

  • View
    229

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kako bi predstavili i zainteresirali vas za permakulturu i permakulturna rješenja za koja, mi permakulturisti vjerujemo da mogu biti jezgro bitne promjene i da mogu doprinjeti stvaranju boljeg suživota na Zemlji, donosimo vam tekst u kojem su prikazani praktični odgovori na najveći izazov današnjice – kako preživjeti nadolazeće doba. Dali smo si truda kako bi preveli sažetak permakulturnih principa i koncepata objavljenih u knjizi Davida Holmgrena "Permaculture Principles & Pathways Beyond sustainability".

Text of JEZGRA - (perma)kultura promjene

  • (perma)kultura promjeneJEZGRA

  • IZDAVA:Drutvo za kulturu i suivot s prirodom KNEJA

    w. http://kneja.hr | w. http://pikaiprijatelji.com | @. [email protected] | t. 091/6865-525

    Kneja je udruga iz akovca ija je svrha djelovanja poticanje ljudi na kvalitetan i odriv suivot s prirodom, promocija naela samoodrivih ivotnih zajednica te promocija samoodrivog i ekoloko prihvatljivog razvoja kroz edukacijske i praktine sadraje.

    AUTOR TEKSTA "ESENCIJA PERMAKULTURE:David Holmgren | @. [email protected] | David Holmgren iz Zapadne Australije (roen 1955.) je ekolog, permakulturni dizajner i spisatelj. Najpoznatiji je kao sukreator permakultur-nog koncepta na kojem je radio sa Bill Mollisonom. Kroz irenje permakulture diljem svijeta, njegovi okolini principi poprimili su globalni utjecaj.

    w. http://www.holmgren.com.au

    UREDNIK BROURE:Igor Lesar | @. [email protected] | Roen 1977. u akovcu, aktivan je graanin i permakulturist, djeluje u udruzi Kneja kao pokreta i (pro)voditelj projekata.

    ILUSTRACIJA NASLOVNICE I PRIJEVOD: Ana Marija Unkovi (ilustracija i prijevod) | @. [email protected] | Roena 1973. u Zagrebu, djeluje kao majka, arhitektica, permakulturistica i stvarateljica.

    Janja Iki (prijevod) | @. [email protected] | Roena 1979. u Koprivnici, aktivna je graanka i permakulturistica. Diplomirala anglistiku i komparativnu knjievnost, predaje engleski jezik u seoskoj okolici.

    GRAFIKA OBRADA:

    Renata Domazet Mukica | @. [email protected] | Roena 1968. u Rottweilu, Njemaka. Mama Oskaru i Meliti. Aktivna u nekoliko nevladinih udruga i drutvu na razne naine. Permakulturistica.

    Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem financijske potpore Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i porta. Miljenja izraena u ovoj publikaciji su miljenja autora i ne izraavaju nuno stajalite Ministarstva.

    Otisnuto na recikliranom papiru | Lipanj 2010.

  • 3

    U duhu obiljeavanja deset godina postojanja naeg drutva, ove se godine mozaik naih ideja, aktivnosti i elja lijepo presloio. U takav mozaik ulazi i izdavanje ove male ali mone brourice, osme po redu koja se bavi nekom od permakulturnih tema.

    Ove godine zavrava Knejin etvrti aktivistiki ciklus koji je trajao od 2006. godine te zapoinje jedan novi, peti ciklus koji nam donosi mnogo toga zanimljivog, nove izazove. Jedan od najveih izazova koji je pred Knejinim aktivistima je izgradnja i uspostava malog edukativnog permakulturnog centra. Projekti poput Pike i prijatelja takoer su nam nastavak izazova. Stoga smo pripremili mali memento desetogodinjici rada kojeg moete proitati u tekstu "Pria o Kneji".

    Kako bi predstavili i zainteresirali vas za permakulturu i permakulturna rjeenja za koja, mi permakulturisti vje-rujemo da mogu biti jezgro bitne promjene i da mogu doprinjeti stvaranju boljeg suivota na Zemlji, donosimo vam tekst u kojem su prikazani praktini odgovori na najvei izazov dananjice kako preivjeti nadolazee doba. Dali smo si truda kako bi preveli saetak permakulturnih principa i koncepata objavljenih u knjizi Davida Holmgrena "Permaculture Principles & Pathways Beyond sustainability". To je ujedno i primarni dio ove brourice a krije se iza naslova "Esencija permakulture".

    Cjelinu zaokruujemo jedinstvenom i jednostavnom, ali neopisivo monom indijanskom porukom izvornog proroanstva Nativnih amerikanaca koje svijetu predstavljaju Crow Westerman i Oren Lyons. Poruku itajte u tekstu "Indijanska poruka svijetu".

    Obzirom kako su nai edukativni projekti Pika i prijatelji te Pika spaava Zemlju! izvrsni dopunski materijali koje u svom radu s uenicima mogu upotrijebiti uitelji razredne nastave, ali i uitelji predmetne nastave na samome kraju donosimo vam i mali pregled tih naih najveih i nagraivanih multimedijalnih projekata portala Pika i prijatelji te Popularno obrazovnog projekta za djecu i mlade, roditelje, odgajatelje i nastavnike Pika spaava Zemlju!.

    Ujedno vas pozivam da se osladite plodovima nae sada ve tradicionalne prakse i potraite, kako ovaj prirunik, tako i ostala izdanja koja su uz tiskane verzije dostupna i u elektronskom obliku. Knejina mala zbirka nalazi se na internetskim stranicama http://pikaiprijatelji.com. Na istoj adresi pratite najave svih naih aktivnosti.

    I posebice, zahvaljujem se prekrasnim enama koje su svojom energijom omoguile stvaranje ove brourice posvetivi puno svog dragocjenog vremena crtanju, prijevodu, preslagivanju reenica, prijelomu Ana Mariji, Janji i Renati.

    Rije uRednika

    Igor Lesar

  • 5

    PRia o kneji

    Igor Lesar

    Kada inicijativa usmjerena prema viziji drutva i suivotne okoline liene uvjetovanja, neoliberalnih ekonomskih normi, politikanskog ugnjetavanja i svih vrsta religijske, medijske i kulturuloke manipulacije dostigne potporu kritine mase, tada je vrijeme za potovanje. Potovanje ljudi i njihovih elja i ideja koje su u deset godina ovozemaljskog sukreiranja stvorili energiju koja nije ruilaka ve upravo suprot-no, stvaralaka, motivirajua. Takvih je ljudi u Kneji bilo povie, takvih ljudi u Kneji ima i danas. Kada vas vie ne pitaju tko ste i ime se bavite, ve vas trae vrijeme i mjesto vaih aktivnosti, kada vas pozivaju kao prijatelje i kada ste spremni kroz odgovornost, konsenzus, igru i ljubav odgovoriti na raznovrsne izazove, tada ona elja i ideja inspirirana samo malo drugaijim svijetom, svijetom jednakih mogunosti, mira, bezuvjetnog prava na dom, sreu i stvaranje postaje motiv. Kada padnemo, vi i vae energije nas diete, kada padnete vi, mi diemo vas. I stvori se krug u kojem smo svi koji to doista elimo, upravo ona promjena koju elimo vidjeti. Kneja, drutvo zemljana i zemljanki okupljenih eljom i idejom mogueg drugaijeg svijeta, dio je tog kruga, i iako je neto nevidljivo, itekako je opipljivo kroz niz tragova koje smo ostavili na putu sukreiranja.Voeni vizijom onako malo drugaijeg svijeta zapoeli smo svoje aktivnosti jo 1996. godine kao inicijativa nekoliko mladia i djevojaka koje su poltroni na vlasti nazivali raznobojnim vragovima. Aktivnosti poput promoviranja dana bez automobila putem kritinih masa nisu nam donjele samo prijetnje zatvaranjem naih aktivista u zatvore, ve upravo suprotno jo vie potpore i jo vie lanova i sipmatizera. Zaustav-ljanje divljanja pobjenjelih i moi gladnih bezdunih jurinika u licima lovaca, cirkusanata sa ivotinjama i u licima unitivaa prirode - "graditelja" hidroelektrana na naim rijekama Muri i Dravi, raspametilo je due-brinike te je put kojim smo zakoraili u trenu postao trnovit, posut svime i svaime. Skupljajui odbaene

    ivotinje po ulicama, njihovo udomljavanje, ali i pozivanje vladajuih na odgovornost i djelovanje, na nas je sasulo jo dodatnog drvlja i kamenja. Stvarajui subkulturnu i kulturnu scenu mnogima smo bili samo neiivljena bagra. Ali upravo to nas je motiviralo, davalo nam snagu i najvanije pokazivalo da smo prokleto u pravu.

    Juriajui na vjetrenjae, skupili smo ono perfidno iskustvo, ono suptilno bez kojeg bi bili lieni ljepote aktivizma. I priznajemo, biti lud i mlad, spontan i lucidan i imati vjeru, to je za drutveni aktivizam neto najljepe. I nas su, ba poput naih prijatelja iz Varavske ulice koji su danas stup ouvanja ve zaboravljenih vrijednosti, nazivali i definirali. Za njih smo bili sve, samo ne ljudi s pravom na rije, misao i akciju. I uspjeli su, uspjeli su nas zaraziti otpornou na glupost, na idiotizam danas tako svojstven naem politikantskom, malodunom i malograanskom sustavu.

    Uvidjevi kako je promjena mogua samo ako mudro prihvatimo svekoliko kolektivno ludilo i ne troimo previe snage otvarajui vrata iza kojih varzi rigaju vatru, spontano smo prihvatili igru ivota, prihvatili ali ne i "popuili". I upravo je igra unutar sustava, unutar terena gdje se svatko sa svaime igra stvaranja, postala izazov s kojim igramo jo i danas. Jer izazov je bio unjeti nae ideje i pri tome ostati ist, izazov je bio i ostao promovirati drugaije vrijednosti i ne potpasti pod manipulaciju i upasti u crvotoinu.

    Kada smo napisali prvi projekt, uobliili ideju stavivi je na papir i za nju osigurali prvu donaciju, Kneja je ula u novo ivotno razdoblje. Sada je onaj stvaralaki plamen bio jo vie na vjetromentini jer uz sve, trebalo je proi i testove istinske neovisnosti. I zaredali su se projekti, u Kneju je poeo dolaziti novac. Time smo za-poeli aktivnosti o kojima smo ranije samo sanjarili. Ni vi ni mi se ne smijemo sramiti injenice kako udruge graana za neke svoje ideje trebaju novaca. Mi smo

  • 6

    svoj put zapoeli bez novaca, na ulici, noeni poletom i snagom, ali se ta snaga nikada nije ugasila napro-tiv, to je ljepota Kneje, snaga u jednostavnosti. Novac smo prihvatili kao alat, alat koji stoji u naoj radionici na polici zajedno sa motikom i pilom. Nikada nismo dobili nemoralnu ponudu, a vjerujte nam, za one koji bi je eventualno i dali bolje da je tako. Nismo oni koje e kupiti, jednostavno nismo.

    Razvijala se Kneja, razvijali su se u ljudi u njoj. Moe i obrnuto, zaista je svejedno. Upoznavajui se sa lju-dima koji su takoer kroz razne organizacijske oblike promovirali iste ili sline ideje zastupajui pozitivne vrijednosti, uvidjeli smo da nikako nismo sami, da nas ima jo. Stvoren je novi krug, Kneja je krenula u iru domenu, zakoraila po veoj livadi. Ali i dalje sve ostaje jednostavno, zapravo kako sve vie rastemo, tako smo sve mirniji, ono to smo nekada mijenjali halabukom, danas mijenjamo mirom, dobro, moda malo glasnijom tiinom. To su te finese, te istanane niti koje samo iskustvo i mudrost razliitosti moe prepoznati. Nije ala, ali rad sa djecom i mladima kroz nae projekte pokazao nam je nove smjerove. ud-novate su te energije, djeca ponekad znaju postaviti stvari na svoje mjesto bez puno razmiljanja.

    I nekako, zapravo, dolazimo do pojma koji je postao Knejina kultura, spoj teorije i prakse, racionalnog i iracionalnog, istine i zablude permakultura. Prije nego pomislite na pitanje "to je permakultura?", pogledajte oko sebe i sve ono to vi i vae ivotno iskustvo smatrate dobrim, vrijednim i dostojnim stvaranja samoodrivog ivota spojite u skup alata, teorija i mudrosti. Zapravo, zamislite da ste arobnjak a da je permakultura vaa torba puna arolija pomou kojih stvarate! Permakulturno ivjeti i permakulturno promiljati znai zapravo brinuti se o zemlji (i Zemlji) i brinuti se o ljudima a da pri tome vodite rauna o pravednoj raspodjeli.

    Zamislite da je permakultura tehnika dizajna nastala kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaenih novim znanjima i tehnologijom iz mnotva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva,

    poljoprivrede i umarstva, kemije, biologije, socio-logije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom. Primjenom tih znanja moemo dizajnirati elemente kojima "gos-podarimo", koji nas okruuju i na taj nain moemo stvarati uravnoteene i odrive ivotne sredine.

    No, kako u moru proze ne bi ostala samo laprdanja, za sve koji volite neto konkretno spomenuti emo neke nae aktivnosti unazad tri godine. Kneju ste mogli upoznati kroz izgradnju prave pravcate kuice od prirodnih materijala (slame, drva i gline) u Balama i u Lopatincu, izgradnju djejeg umskog igralita u reanu, odravanje on-line nastave u Graditeljskoj koli akovec, osnivanje meunarodne mree organi-zacija okupljenih u Mreu ekosela Balkana, opremanje nastavnog kabineta srednje kole TIO alternativnim izvorima energije (postavljanje vjetrenjae i solarnih kolektora), provedbu niza radionica za djecu i mlade, roditelje, odgajatelje, nastavnike i sve ljude dobre volje u sklopu projekata Pika i prijatelji, Budunost kuca na seoska vrata i Kulturnatur, izradu nagraiva-nog portala http://pikaiprijatelji.com, suorganiziranje seminara o razvoju ruralnih podruja u Svetom Tomau u Sloveniji, i kroz sudjelovanje na sajmovima (Zelendan) i dogaanjima (Nedamo Varavsku!) naih prijateljskih organizacija.

    I evo nas ovdje, u novom dobu, pred novim izazovi-ma. Ono to emo zasigurno promovirati je odrivost u praksi ne odmiui se pri tome ni od teorije ni od prakse, ali zadravajui nama svojstvenu interakciju. Sadraji kroz koje emo mi uiti biti e dostupni svima vama, mi emo ih samo propustiti kroz nae elje i ideje doputajui da se njihovi elementi razviju u neto novo, erotsko i ivotodajno. Uz zahvalu svim prekrasnim ljudima koji su bili i jesu dio Kneje i njezinog sukreiranja, aljemo vam poziv da zakoraite u nepoznato i iziete van tih nametnutih nam granica i budite ta promjena koju elite vidjeti.

    Svim knejovkama i knejovcima koji su svoje niti utkali u nae drutvo, kao i svim naim simpatizerima i simpatizerkama poklanjamo Pjesmu o Kneji!

    http://skrati.net/pjesmaokneji

  • Esencija permakulture

    Saetak permakulturnih principa i koncepata objavljenih u knjizi Davida Holmgrena

    "Permaculture Principles & Pathways Beyond sustainability".

    Holmgren Design Services

    16 Fourteenth Street, Hepburn, Victoria, Australia 3461

    @. [email protected] | w. www.holmgren.com.au | crtei Richard Telford

  • 8

    Esencija permakulture

    Primjenjena vodena kultura

    Agroumarstvo i umarstvo bazirano na prirodnim principima

    Sakupljanje vode pomou kljunih linija

    Holistiko upravljanje velikim podrujima

    Obiajno (tradicijsko) pra-vo vlasnitva na zemlju

    Zadruge/umreavanje poduzea

    Rjeavanje sukoba

    Eko sela/zajednika kuanstva

    Izraun dostupne energije

    Moralne/etike investicije

    Drutveno podravajua agrikultura

    Proizvodi potene trgovine fair trade

    WWOOFing svjetovne mogunosti na organskim farmama

    LETS sustavi lokalne razmjene

    Bio-intenzivno vrtlarstvo

    umsko vrtlarstvo

    Sakupljanje plodova divljih zona

    Prirodni materijali za gradnju

    VlasnitvoOrganska agri-kultura uvanje sjemena

    Biotecture odriva gradnja

    Pasivno solarni dizajn

    Plinofikacija ugljenom i drvetom

    Microhydro

    Runi alat

    Biciklistiki transport

    Oporaba/reci-kliranje

    Kuna i Steinerova naobrazba

    Isitavanje krajobraza

    Izborne umjetnosti i muzika

    Socijalna ekologija i istraivanje djelovanja

    Porod kod kue/dojenje

    Preventivno zdravlje

    Holistika medicina

    Duh mjesta (locusa)

    Dostojanstveno umiranje (briga o ljudima starije dobi)

    Yoga i druge tjelesno/umne i duhovne vjetine

    Sakupljanje kinice

  • 9

    Esencija permakulture

    Cvijet PeRmakultuRePoevi od morala i naela fokusiranih na kljuna podruja upravljanja zemljitem i prirodom, permakultura se razvija progresivnom primjenom naela koja se integriraju kroz svih 7 podruja nunih za odranje ljudske vrste kroz doba energetskog pada (energy descent).

    Sredinom 70-tih Bill Mollison i ja sloili smo rije Permakultura (permanentna agrikultura) kako bi opisali jedan integriran, rastui sustav trajnih ili samoodrivih biljnih i ivotinjskih vrsta korisnih ovjeku.[1]

    Sadanja definicija Permakulture, koja reflektira irenje fokusa naglaenog u knjizi Permaculture One, je: Savjesno (promiljeno) dizajnirani krajolici koji kopiraju uzorke i odnose koji se nalaze u prirodi, koji u isto vrijeme doprinose obiljem hrane, znaajem i energijom kako bi snabdijeli sve lokalne potrebe. Ljudi, njihove graevine i naini na koji se oni organiziraju centralna su toka permakulture. Tako je permakulturna vizija trajne ili odrive agrikulture uznapredovala do jedne trajne ili odrive kulture.

    SuStav dizajniRanjaZa veinu ljudi, ukljuujui i mene, gore navedena koncepcija permakulture je preglobalna u svom opsegu djelovanja, tako da je njeno djelovanje reducirano. Preciznije reeno, permakulturu vidim kao upotrebu sustava naela promiljanja i dizajniranja koja omoguuju organiziranje okvira za provoenje gornje vizije. Ona spaja sve raznolike ideje, vjetine i naine ivljenja koje treba ponovno otkriti i razviti kako bi nas ojaali u predvianju naih stvarnih potreba, istovremeno poveavajui prirodna bogatstva (prirodni kapital) za budue generacije.

    U ovom suenom ali vanom shvaanju, permakultura nije krajobraz, ili ak umijee organskog vrtlarstva, odrivog poljodjelstva, energetski uinkovite gradnje ili razvoja eko sela ili slino, ali moe biti koritena za diza-jniranje, formiranje, upravljanje i unapreivanje tih i svih drugih nastojanja pojedinaca, kuanstava i zajednica na putu prema odrivoj budunosti. "Cvijet ustrojstva permakulturnog dizajna" (Cvijet permakulture) pokazuje kljuna podruja koja iziskuju preinake kako bi kreirali odrivu kulturu. Povijesno gledajui, permakultura se fokusirala na upravljanje zemljom i prirodom, kao na izvor i primjenu moralnih i dizajnerskih naela. Danas se ta naela primjenjuju na ostala podruja u kojima se koriste fiziki i energetski elementi, kao i na organizacije ljudi udruge, zajednice i sl. (esto zvane nevidljivim konstrukcijama u permakulturnom uenju). Neka od posebnih podruja sustava dizajna i rjeenja koja su bila povezana sa irim stanovitem permakulture (barem u Australiji) prikazane su uokolo permakulturnog cvijeta.

    Spiralni evolucijski put zapoinje s moralom i naelima nagovjetajui isprepletenost tih podruja, inicijalno na osobnoj i lokalnoj razini, a zatim nastavljajui se na kolektivnu i globalnu razinu.

    Paukovska priroda spirale nagovjeta neizvjesnu i promjenjivu prirodu samog procesa integracije. [1]

    mReaPermakultura je takoer i mrea pojedinaca i grupa koja ire permakulturna rjeenja kako u bogatim tako i u siromanim regijama i dravama na svim kontinentima. Permaklutura jo uvelike nije prepoznata od strane sveuilinih krugova i nije podrana od strane vlada ili poslovnih subjekata, stoga permakulturni aktivisti dopri-nose odrivoj budunosti reorganizirajui svoje vlastite ivote i poslove prema permakulturnim naelima. U tom

    1 Bill Mollison & D.Holmgren, Permaculture One, Corgi 1978. i od tada je objavljena na 5 jezika.

  • 10

    Esencija permakulture

    smislu oni kreiraju manje lokalne promjene, ali ba oni su ti koji svojim djelovanjem direktno i indirektno utjeu na podruja odrivog razvoja, organske agrikulture, primjerene tehnologije i kreiranja namjernih zajednica.

    teaj PeRmaklutuRnog dizajnaVeina ljudi koja se nalazi u ovoj mrei je zavrila Teaj permakulture (kod nas zvan 72 satni teaj Permakulture - PK teaj), koji je preko 20 godina glavno "prijevozno sredstvo" permakulturnog nadahnua i izobrazbe diljem svijeta.

    Sa stanovita nadahnua PK teaj djelovao je kao drutvena spona koja povezuje sudionike i proiruje taj krug, kako bi ta globalna mrea permakulturista postala drutveni pokret. Osnova teaja permakulture postavljena je 1984., ali razliit napredak forme i sadraja tih teajeva predstavljanih od strane raznih permakulturnih uitelja, proizveo je razna i lokalizirana iskustva pa tako i razliita razumijevanja same permakulture.

    PRePReke u iRenju PeRmakultuRePuno je razloga zato rjeenja ekolokog razvoja koja odraavaju naela permakulturnog dizajna nemaju vei utjecaj kroz zadnjih nekoliko desetljea.

    Neki od tih razloga su:

    Rasprostranjenost znanstvene kulture redukcionizma * (koja ne sagledava povezanost sustava, ve zasebno promatra i izolira odreene probleme, te ih promatra u izolaciji) koja je jako suzdrana, ako ne i neprijateljska prema holistikim metodama istraivanja.

    Dominantna kultura konzumerizma * (potroaka kultura) voena disfunkcionalnim (neprimjerenim) ekonomskim mjerama "dobrobiti i napretka".

    Politika, ekonomska i drutvena elita (globalna i lokalna) koja strahuje da bi kroz prihvaanje lokalne-* samouprave i samoodrivost izgubili utjecaj i mo .

    Ove nabrojene i srodne prepreke manifestiraju se razliito u razliitim drutvima i u razliitom kontekstu.

    Za veinu svjetskog stanovnitva (5 milijardi ili vie ljudi), za koje su osnovni trokovi preveliki u odnosu na stvar-nu zaradu, mogunost da odre ili ponovo razviju samoodrive naine zadovoljavanja svojih potreba je znatno ograniena. Iscrpljivanje lokalnih prirodnih izvora pritiskom porasta populacije, inovacijama u tehnologijama crpljenja tih resursa, etniki i migracijski konflikt, kao i vladino i korporativno iscrpljivanje, sve je to umanjilo produktivnost i opstojnost starih meusobno povezanih razvojnih odrivih sustava. Istovremeno porast mone-tarne ekonomije osigurao je porast gospodarske i industrijske radne snage, poveavajui time mjeren prihod (BDP), ali ne uzimajui u obzir opadanje ope dobrobiti. Razne mogunosti bile su mamac u rapidno rastuim gradovima koji je poput ovjeene mrkve zavodio narod da se preseli u grad. Taj proces prati model star kao i srednjevjekovna pria o liku Dicku Wittingtonu koji je vjerovao da su ulice ranog Londona bile poploane zlatom. Istovremeno, mogunost vlada da prue zdrastvenu skrb, obrazovanje i druge socijalne usluge srezane su radi strukturalnih prilagodbi nametnutih od strane MMF-a i Svjetske banke.

    Isti taj sustav moi koji izrabljuje i crpi slabije, tjei miljardu ili vie stanovnika srednje klase, veinom na sje-veru, nudei im zadovoljtinu niskim, ak i padajuim trokovima u odnosu na njihova prosjena primanja, sniavajui cijene hrane, vode, energenata i drugih osnovnih potreptina. S obzirom da globalna trita nisu prenijela znakove iscrpljivanja resusa i degradacije prirodnog okolia, potroai nisu svjesni potrebe za razvojem samoodrivijeg naina ivota, niti je ostvaren potreban pritisak na javnu politiku koja bi mogla poduprijeti te potrebne prilagode. Bujica novih i jeftinih potroakih dobara dovela je konzumaciju do toke super-zasienja,

  • 11

    Esencija permakulture

    a istovremeno drutveni kapital i dobrobit nastavljaju rapidno opadati ve od 1970-tih.Plaljivo prihvaanje ekonomskog rasta pod svaku cijenu, te nametnuti interesi korporacija i vlada, koji e vjerojatno izgubiti mo kroz tu promjenu, pojanjavaju radikalnu prirodu politike permakulturne agende.

    FokuSiRanje na mogunoSti Radije nego na PRePReke Budui da su permaklulturni aktivisti zaista svjesni tih prepreka u onome to rade, permakluturne strategije zasnovane su radije na mogunostima nego na preprekama. U kontekstu pomaganja toj promjeni od neupu-ene potronje do odgovorne proizvodnje, permakultura se, unato razornom utjecaju bogatstva, izgrauje na postojanosti kulture samoodrivosti i na postojanosti drutvenih vrijednosti, te na ouvanju niza vjetina, kako konceptualnih tako i primjenjenih. Prepoznavanje tih nevidljivih izvora od kljune je vanosti u bilo kojem permakulturnom projektu, jednako kao to je vana i procjena biofizikih i materijalnih resursa.

    Dokle god odriva "proizvodnja" (hrane i drugih resursa) zadrava glavni cilj permakulturnih strategija, moe se tvrditi da je permakultura uinkovitija od takozvane pionirske "odrive potronje". Za razliku od slabih strategija koje potiu zeleni konzumerizam, permakultura se aktivno bavi problemima ponovno integrirajui i smanjujui proizvodno/potroaki krug oko arita aktivnog pojedinca, njegovog kuanstva i lokalne zajednice.

    Iako je permakultura konceptualan okvir odrivog razvoja koji ima duboke korjene u ekolokoj znanosti i sustav-nom promiljanju, svoj pokret (grassroot) iri kroz usvajanje praktinih i osnaujuih rjeenja unutar razliitih kultura i sklopova pokazujui svoj potencijal doprinosa evoluciji popularne kulture odrivosti.

    oSnovne PRetPoStavkePermakultura je osnovana na nekim temeljnim pretpostavkama koje su presudne za razumijevanje i procjenu iste. Pretpostavke na kojima je permakultura prvenstveno zasnovana izneene su u knjizi Permaculture One, i vrijedne su ponavljanja:

    Ljudi, iako su rijetki unutar prirodnog svijeta, subjekt su znastvenih * (energetskih) zakona koji vladaju materijalnim svemirom, ukljuujui i ivotnu evoluciju.

    Iskoritavanje fosilnih goriva tijekom industrijske ere jedan je od primarnih uzroka spektakularnog * poveanja broja stanovnika, tehnologije i svih drugih novih karakteristika modernog svijeta.

    Tekui i budui utjecaj globalnog industrijskog drutva i utjecaj brojnosti populacije na zadivljujuu * planetarnu bioraznolikost narastao je do krajnjih granica, koje su vee od bilo kojih masovnih promjena koje su se dogodile tijekom nekoliko zadnjih stotina godina.

    Unato tome to se ne moe predvidjeti budunost, iscrpljivanje fosilnih goriva kroz nekoliko buduih * generacija dovest e do postepenog vraanja sustavnih dizajnerskih rjeenja zasnovanih na promatranju prirode i predindustrijskih drutava, koje su zasnovane na obnovljivoj energiji i resursima (ak i ako e odreene forme tih sustava odraavati jedinstvene i lokalne prilike).

    Prema tome, premakultura je zasnovana na pretpostavkama progresivnog smanjenja potronje energenata i resursa, i na neizbjenom smanjenju broja ljudi. Ja to nazivam nadolazee doba energetskog pada (energy descent future) kako bi naglasio vanost energije u ljudskoj sudbini, i najmanje negativan, ali jasan opis kojeg neki mogu nazivati "propast", "smanjenje", "raspadanje" ili "odumiranje". To nadolazee doba energetskog pada moe se vizualizirati kao njeno sputanje nakon leta pomahnitalim balonom koji nas vraa na zemlju, naem domu. Naravno, ta zemlja je bila izmjenjena ljudskim energetskim usponom, stvarajui bu-

  • 12

    Esencija permakulture

    dunost izazovnom i novom kao to se to dogaalo u bilo kojem periodu povijesti. U otvorenom prihvaanju takve budunosti kao neizbjene imamo izbor izmeu ustraene gramzivosti, neobaziranja na problem i kreativne prilagodbe.

    Konceptualno podravanje tih pretpostavki proizlazi iz mnogih izvora, ali ja prepoznajem jasan i poseban utjecaj u tiskanom radu ekologa Howarda Oduma[2]. Tekui utjecaj Odumovog rada na evoluciju mojih vlastitih ideja uinio je izriitost u mojoj posveenosti permakulturi i stvorio opsene reference samog Oduma u permakulturi, Principles & pathways beyond sustainability, kao i lanci u Holmgrenovom: Collected writings & presentations 1978.-2006.[3]

    Meu nedavno izdanim radovima o vrhuncu iskoritavanja fosilnih goriva i njegovom nadolazeem opadanju, najbolji pregled dokaza i primjera daje Richard Heinbergova predivno imenovana knjiga The Partys over[4] koja se bazira na radu umirovljenih i nezavisnih naftnih geologa Campbella, Leherrerea i drugih, koji su sredinom 1990-tih dobili stvarne injenice o svjetskim zalihama fosilnih goriva i kritinoj prirodi vrhunca nasuprot ukupnoj proizvodnji benzina i nafte.

    PeRmakultuRna naelavRijednoSt i uPotReba naela

    Ideja u pozadini premakulturnih naela je ta da uopena naela mogu biti izvedena iz prouavanja prirodnog svijeta i predindustrijskih drutava, i da e ona biti univerzalno primjenjiva na "brzim tranicama" razvoja odrive upotrebe zemlje i njenih "resursa", bilo to u kontekstu ekolokog i materijalnog obilja ili u kontekstu jednog od nedostataka.

    Proces koji osigurava ljudske potrebe unutar ekolokih granica zahtijeva kulturoloku revoluciju. Neizbjeno je da je takva revolucija popunjena brojnim konfuzijama, pogrenim voenjima, rizicima i nedostatcima. Izgleda da imamo malo vremena za postizanje takve revolucije. U ovom povijesnom kontekstu, ideja jednostavnog kompleta vodeih naela koji imaju sveobuhvatnu, pa ak i univerzalnu primjenu zvui nadasve privlano.

    Permakulturna naela su kratki postulati ili slogani koje moemo koristiti kao podsjetnike kada se suoavamo s kompleksnim mogunostima dizajniranja i evolucijom ekoloki poduprtih sustava. Ta naela su univerzalna, iako e se metode koje ih izraavaju razlikovati ovisno o mjestu i situaciji. Ta naela mogu se lako primjeniti i na nau osobnu, ekonomsku, drutvenu i politiku reorganizaciju, kao to je prikazano u Permakulturnom cvijetu, iako se raspon strategija i tehnika koje odraavaju naelo jo uvijek razvija unutar svakog pojedinog podruja.

    Naela permakulture mogu se podijeliti na moralna naela i naela dizajna.

    2 H.T.Odum, Environment, Power & Society, John Wiley 1971. bila je knjiga koja je utjecala na mnoge kljune krajobrazne mislioce 70-tih. I bila je prva referenca u Permaculture One. Odumov nevjerojatan izdani rad kroz tri dekade, kao i rad njegovih kolega i studenata, nastavio je informirati moj rad.3 Pogledaj lanak 11 Razvoj Permakulturnih naela i lanak 25 Energy & Emergy: Revaluing Our World koji su posebno mjerodavni u objanjenju Odumovog utjecaja na permakulturu u David Holmgrenovoj: Collected Writings & Presentations 1978:2006 (e book). Za nedavne evaluacije i usporedbe Odumovog Emergy koncepta u odnosu na druge odrive alate pogledaj Ecosystem Propertis and Principles of Living Systems As Foundation for Sustainable Agriculture: Critical reviews of environmental assessment tools, key findings and guestions from a course process od Steven Doherty-a4 Richard Heinberg The Partys Over: Oil, War and the Fate of Industrial Societies, New Society Publishers 2003.

  • 13

    Esencija permakulture

    moRalna naela PeRmakultuReMoralni akt kao ogranienje instinkta preivljavanja i drugih osobnih i drutvenih konstrukcija vlastitih interesa ima tendenciju upravljanja ljudskim ponaanjem unutar bilo kojeg drutva. Ta naela su kulturoloki razvijeni mehanizmi za sve prosvjetljenije osobne interese, koji sve vie ukljuuju uvid u to tko i to nas sainjava, i u dugorono razumijevanje dobrih i loih posljedica naih djela.

    to je vea mo ljudske civilizacije (ovisno o dostupnosti energije), i to je jaa koncentracija i omjer moi unutar drutva, moral postaje kljuna toka u osiguravanju dugoronog kulturolokog pa i ak biolokog preivljavanja. Taj ekoloki funkcionalan pogled na moral ini ga centralnim u razvoju kulture za nadolazee doba energetskog pada (energy descent).

    Poput naela dizajniranja, moralna naela nisu izriito izneena u ranijoj permakulturnoj literaturi. Razvojem teaja permakulture, moral je uglavnom bio pokriven trima glavnim maksimama ili naelima:

    Briga o Zemlji (tlo, ume i voda)1.

    Briga o ljudima (briga o sebi, rodu i zajednici)2.

    Pravilna raspodjela (postavlja granice potronje i reprodukcije te preraspodjelu vikova)3.

    Ovi principi proizali su iz istraivanja o moralu drutva i zajednice koji su usvojeni od strane starih religijskih kultura i modernih zajednica. Tree, pa ak i drugo naelo, zapravo su proizali iz prvog naela.

    Za permakulturni dizajn moralna naela bila su nauena i koritena kao jednostavne i gotovo neupitne mo-ralne osnove unutar ire globalne nacije istomiljenika. Openito, ta naela imaju zajedniku toku sa svim tradicionalnim "kulturama mjesta" koja su povezivala ljude sa zemljom i prirodom kroz povijest, sa primjetnim izuzimanjem modernih industrijskih drutava.

    Taj fokus u permakulturi koji ui od uroenikih, plemenskih, tradicijskih i ostalih "kultura mjesta" zasnovan je na dokazu da su te kulture postojale u relativnoj ravnotei sa svojim okruenjem, i da su preivjele puno due od bilo kojeg nedavnog civilizacijskog eksperimenta[5].

    Naravno da u naem pokuaju da ivimo moralan ivot, ne smijemo zanemariti velike duhovne i filozofske tradi-cije pismenih civilizacija, ili velike mislioce znastvenog prosvjetljenja i sadanjeg vremena. Ali u dugom prijelazu do niskoenergetske kulture moramo uzeti u obzir, i pokuati razumjeti iru sliku vrijednosti i poimanja od onoga to nam je donijela nedavna kulturoloka povijest[6].

    naela dizajnaZnanstvene osnove za naela permakulturnog dizajna openito lee unutar moderne znanosti i ekologije, te posebno unutar ogranka ekologije koji se naziva "ekologija sustava". Ostale intelektualne discipline, uglavnom geografija pejzaa i etnobiologija, doprinjele su svojim konceptima koji su potom ugraeni u naela permakul-turnog dizajna.

    Temeljno, naela permakulturnog dizajna proizala su iz naina opaanja svijeta koji je esto opisan kao "sustav-no promiljanje" i "dizajnersko promiljanje" (pogledaj Naelo 1. - Promatraj i sudjeluj).

    5 Za istraivanje evolucijskih ogranienja plemenskih drutava unutar modernog drutva pogledaj lanak 29: Tribal Conflict: Proven pattern Dysfunctional Inheritance u David Holmgrenovoj: Collected Writings & Presentations 1978:2006 (e book).6 Za trenutno ustrojstvo vrijednosti autohtone kulture i vrijednosti eko-duhovnog odgovora na "pad energije" pogledaj Last Hours of Ancient Sunlight: Waking up to personal and global transformation Thoma Hartmanna 1999 Harmony Books.

  • 14

    Esencija permakulture

    Ostali primjeri sustavnog i dizajnerskog promiljanja ukljuuju:

    Potpuni zemljovid, bolje poznati kao Katalog cijele Zemlje, kojeg je uredio * Stewart Brand, uinio je puno kako bi promovirao sustavno i dizajnersko promiljanje kao centralni alat u kulturnoj revoluciji kojoj je permakultura isti doprinos.

    iroko poznate i primjenjene ideje * Edwarda de Bona[7] koje su pale pod prostranu rubriku sustavnog i dizajnerskog promiljanja.

    Kao to je kibernetika* [8] akademska znanost, sistemsko promiljanje bio je teak i ezoterian predmet, usko povezan s nastankom raunala i komunikacijskih mrea i mnogih drugih tehnolokih aplikacija.

    Neovisno od ekoloke energetike Howarda Oduma, utjecaj sustavnog promiljanja u mom razvoju permakulture i njenim dizajnerskim naelima nije stigao kroz opseno prouavanje literature, ve vie kroz osmotsku apsor-pciju unutar kulturnog etera koji se podudara s mojim vlastitim iskustvom u permakluturnom dizajnu. Nadalje, vjerujem da veina apstraktnih uvida sustavnog promiljanja ima razumljive paralele u priama i mitovima drevnih kultura, i u manjoj mjeri u znanju svih onih ljudi koji su jo uvijek povezani sa zemljom i prirodom.

    Djelovanje permakulturnih naela (moralnih i dizajnerskih) moemo promatrati svugdje oko sebe. Uvjeren sam da njihova odsutnost ili njihova prividna suprotnost od moderne industrijske kulture, ne umanjuje njihovu univerzalnu vanost prelaska u niskoenergetsku budunost.

    Veina ljudi koristiti e permakulturu referirajui se na set strategija, tehnika i primjera, koji su spefini s obzirom na opseg ukljuenih sustava, kulturnog i ekolokog konteksta, repertoara vjetina i iskustava onih koji su u to ukljueni. Ako naela slue kao vodstvo u odabiru i razvoju korisnih primjena, onda ona trebaju sjedinjavati to vie sustava dizajnerskih zamisli, uklopljenih u jezik razumljiv svakodnevnim ljudima koji se zasniva na tradicionalnim izvorima mudrosti i zdravom razumu.

    Organiziram raznolikost permakulturnog promiljanja kroz 12 dizajnerskih naela. Moj sklop dizajnerskih naela uvelike se razlikuje od onih koritenih od strane drugih permakulturnih uitelja.

    Neka od njih su jednostavno pitanje naglaavanja i organizacije; u nekim sluajevima to moe naznaiti razlii-tost samog smisla. To nije iznenaujue uzimajui u obzir novu ali jo uvijek nastajuu prirodu permakulture.

    Oblik svakog dizajnerskog naela je pozitivna djelatna izjava s pridruenom oznakom, koja djeluje kao grafiki podsjetnik i oznaava neka osnovna stanovita ili primjer tog naela. Svakom naelu pridruena je tradicionalna mudra izreka koja naglaava negativan aspekt tog naela tj. aspekt na kojeg treba obratiti pozornost.

    Svako naelo moe simbolizirati vrata ulaska u labirint sustavnog promiljanja. Bilo koji primjer koji e se koristiti pri opisivanju odreenog naela, ujedno e sadravati dijelove ostalih naela, iz ega izvodimo da su naela jednostavni alati promiljanja koji nam asistiraju pri prepoznavanju, dizajniranju i razvoju dizajnerskih rjeenja.

    7 Poznat po stvaranju izraza "lateralno promiljanje".8 Norbert Wiener, Cybernetics: Control & Communication in the Animal and the Machine, 1948, je temeljni tekst. John Gall, General Systematics, Harper & Row 1977, Omoguava dostupan i koristan vodi za permakulturiste.

  • 15

    Esencija permakulture

    NAELO 1. PROMATRAJ I SUDJELUJ

    Ljepota je u oku promatraa.

    Dobar dizajn ovisi o slobodnom i harmoninom odnosu izmeu ovjeka i prirode, u kojem pomno promatranje i promiljeno djelovanje osiguravaju dizajnersko nadahnue, repertoar i uzorke. To iskustvo nije neto to je izraslo iz izolacije, ve kroz kontinuirano i meusobno djelovanje sa subjektom.

    Permakultura ove uvjete koristi kako bi neprekidno razvijala sustave koritenja zemlje i samog ivota, te kako bi odrala ljude kroz eru energetskog pada (energy descent).

    U nekadanjim zajednicama lovaca-sakupljaa i u zajednicama niske gustoe, prirodno okruenje osiguravalo je sav potreban materijal, i jedini trud ljudi su ulagali u sakupljanje. U predindustrijskim

    drutvima s populacijom visoke gustoe agrikulturna produktivnost ovisila je o vellikim i kontinuiranim unosima ljudskog rada[9].

    Industrijsko drutvo ovisi o velikim i kontinuiranim unosima energije fosilnih goriva kako bi osigurala potrebu za hranom, ostalim dobrima i uslugama. Permakulturisti tj. permakulturni dizajneri koriste pomno promatranje i promiljenu interakciju kako bi stvorili djelotvorniju upotrebu ljudskih sposobnosti i reducirali ovisnost o neobnovljivoj energiji i visokoj tehnologiji.

    Sposobnost odreenih pojedinaca da istupe iz konzervativnijih i drutveno povezanih poljoprivrednih zajednica, te promatraju i objanjavaju i tradicionalne i moderne metode koritenja zemljita, moan je alat u unaprei-vanju novih i prikladnijih sustava koritenja. Dok je cjelokupna promjena unutar zajednica uvijek puno tea iz niza razloga, prisutnost lokalno razvijenih modela koji su utemeljeni na najboljjim rjeenjima tradicionalnog i modernog ekolokog dizajna imaju veu vjerojatnost za uspjeh od gotovih dizajnerskih rjeenja uvezenim izvana. Raznolikost takvih lokalnih modela prirodno e generirati inovativne elemente koji e uroditi slinim inovacijama negdje drugdje.

    Umjesto prihvaanja i kopiranja dokazanih i iskuanih rjeenja ovo se naelo vie fokusira na osposobljavanje generacija neovisnih, pa ak i heretikih pojedinaca koji dugorono razmiljaju jer e takvi pojedinci stvarati nova rjeenja. U prolosti, drutvo sveuiline kulture i gradskog priljeva tolerirali su, pa ak i podravali takvo razmiljanje, dok se tradicionalna poljoprivredna kultura nemilosrdno opirala tom poimanju. U kaotinim sta-dijima post modernistikog bogatog drutva sustavi autoriteta znanja manje su jasni i mogunosti za neovisno i vie sustavno promiljanje difuzno su razbacane du socijalne i zemljopisne hijerarhije. U tom kontekstu ne moemo se osloniti na etikete i manire kao znakove autoritativnosti i vrednovati ih kada pristupamo bilo kojem buduem dizajnerskom rjeenju. Tako da se na svakoj ivotnoj razini moramo sve vie i vie osloniti na vjetine promatranja i osjetljivu interakciju kao bi pronali put prema naprijed.

    Poslovica "Ljepota je u oku promatraa" podsjea nas da proces promatranja utjee na stvarnost i da uvijek moramo biti oprezni kada su u pitanju apsolutne istine i vrijednosti.

    9 Pogledaj F.H.King, Farmers of Forty Centuries za opis kineske agrkulture na kraju 20 stoljea kao primjer odrivog drutva ovisnog o maksimalnoj upotrebi ljudskog rada.

  • 16

    Esencija permakulture

    NAELO 2. SAKUPI I SPREMI ENERGIJU

    eljezo se kuje dok je vrue.

    ivimo u svijetu besprimjernog bogatstva koje dolazi od iskoritavanja enormnih zaliha fosil-nih goriva koje je zemlja skladitila tijekom milijuna godina. Koristili smo neka od tih bogatstava

    kako bi poveali nae iskoritavanje zemljinih obnovljivih izvora do jednog neodrivog stupnja. Jedan od najnepovoljnijih utjecaja tog pretjeranog iskoritavanja pokazat e se kao opadanje dostupnih fosilnih goriva. Reeno financijskim rjenikom, ivimo nesmotreno troei globalni kapital koji dovodi to propasti samog posla (poslovnog bankrota).

    Trebamo nauiti kako tedjeti i ponovo uloiti veinu bogatstava koja trenutno troimo ili rasipa-mo kako bi naa djeca i potomci mogli imati dostojan ivot. Moralni temelj ovog naela teko moe biti jasniji od toga. Naalost, konvencionalno poimanje vrijednosti, kapitala i bogatstva potpuno je beskorisno u ovoj misiji.

    Neprikladna poimanja bogatstava dovela su nas do toga da ignoriramo mogunosti lokalnih izvora obnovljivih i neobnovljivih oblika energije. Prepoznavanjem tih mogunosti i djelovanjem na njima mogli bi si osigurati ener-giju koja bi nam opskrbila "prihod" za nae neposredne potrebe i kojom bi mogli ponovno izgraditi kapital.

    Neki od izvora energije ukljuuju:

    Sunce, vjetar i oborinske vode*

    Otpadni materijal poljoprivrednih, industrijskih ili trgovakih djelatnosti*

    Najvaniji spremnici buduih vrijednosti ukljuuju:

    Plodno tlo s velikim udjelom humusa*

    Vegetacijski sustav trajnica, posebno stabala, proizvodnja hrane i ostalih korisnih sredstava*

    Vodni sustavi i rezervoari*

    Pasivne solarne graevine*

    Dizajnirana ekoloka obnova jedan je od najuestalijih izraza okolinog promiljanja u bogatim dravama, i valjan je element u permakulturnom dizajnu kada se uzmu u obzir ljudi kao sastavni dio obnovljenih sustava. Ironino je da je naputanje marginalnih seoskih krajobraza u mnogim bogatim dravama i zemljama u ra-zvoju uslijed pada cijena komoditeta i zamjene za subvencionirane intenzivne sustave zasnovane na fosilnim gorivima, kreiralo "moderne divljine" na puno veoj razini nego to je to uinila dizajnirana ekoloka obnova. To naputanje zemljita ima nekoliko negativnih utjecaja, kao to je kolaps tradicionalnog upravljanja vodama, sustavima kontrole erozija kao i porast poara, ali opet na drugim mjestima dozvolilo je prirodi da ponovo izgradi bioloku osnovu tala, uma i divljeg ivota bez uplitanja neobnovljivih izvora.

    Dokle su jeftini i subvencionirani sustavi bazirani na fosilnim gorivima za obnovu prirodnog kapitala jako vani izriaji ovog naela, takoer moemo promiljati o kolektivnom iskustvu, know-howu, tehnologiji i izvoenju softwarea iz generacija industrijskog bogatstva, kao ogromnog spremita obilja koje moe biti dislocirano kako bi kreirali nove forme kapitala pogodne za nadolazee doba energetskog pada.

    Veina optimizma oko odrivosti odnosi se na tehnoloku i inovativnu primjenu. Permakulturne strategije koriste ove mogunosti zadravajui zdrav skepticizam zasnovan na premisi da su tehnoloke inovacije najee

  • 17

    Esencija permakulture

    "Trojanski konj", koji iste probleme preoblikuje u nove forme. Izdvojeno od potrebe za diskriminacijom, u upo-trebi tehnologije koja bi izgradila nova kapitalna postignua, tehnoloke inovacije spremite su bogatstva koje e progresivno izgubiti na cijeni tijekom nadolazeeg doba energetskog pada (energy descent) iako u manjoj mjeri nego stvarna postignua i infrastuktura.

    Poslovica "eljezo se kuje dok je vrue" podsjea nas da imamo ogranieno vrijeme za sakupljanje i spremanje energije prije no to sezonsko ili epizodno obilje razaspemo i potroimo.

    NAELO 3. OSTVARI PRINOS

    Ne moe raditi prazna trbuha.

    Prethodno naelo fokusiralo je nau panju na potrebe koritenja postojeih bogatstava kako bi stvorili dugorone investicije u prirodnom kapitalu. Ali nema smisla nastojati posaditi umu za nae praunuke ukoliko danas nemamo to jesti.

    Naelo nas podsjea da bi trebali dizajnirati bilo koji sustav koji bi osigurao samopouzdanje na svim razinama (ukljuujui i osobnu razinu) efektivno koristei sakupljenu i pohranjenu energiju

    kako bi odravala sustav i sakupila jo energije. Proireno, fleksibilnost i kreativnost u pronalaenju naina prikupljanja i doprinoenja bit e kljuna u tranziciji porasta prema smanjenju.

    Bez urnog i stvarno korisnog doprinoenja, bez obzira na to to dizajniramo i razvijamo imati e tendenciju propadanja, dok e se elementi koji se obnavljaju bez odgode mnoiti. Bilo da mi to pridodajemo prirodi, trgovakim snagama ili ljudskoj pohlepi, sustavi koji najuinkovitije prikupljaju i doprinose, te koriste to najuin-kovitije kako bi susreli potrebe preivljavanja, imaju tendenciju da nadvladaju alternative[10].

    Prinos, profit ili zarada djeluju kao nagrada koja osnauje, odrava i/ili replicira sustav koji je stvorio prinos. Na taj se nain ire uspjeni sustavi.

    Sustavnim jezikom te se nagrade nazivaju "ciklusi povratne sprege" koji pojaavaju poetni proces ili impuls. Ukoliko smo ozbiljni glede odrivih dizajnerskih rjeenja, tada moramo stremiti nagradama koje podravaju uspjeh, rast i repliciranje tih rjeenja.

    Dok to moe biti posve jasno farmerima i poslovnim ljudima, postoji nepromjenjiv meukulturalan uzorak gdje rastue bogatsvo vodi do disfunkcionalne i kozmetike okoline zamjenjujui funkcionalne i produktivne. Bill Mollison je promovirao jednu od prvobitnih permakulturnih vizija urbanih okruenja prepunih hrane i drugih korisnih biljaka umjesto ukrasnog bilja kao protumjeru tom disfunkcionalnom kulturnom aspektu. ak i u siromanijijm dravama, nepreispitan cilj veine razvojnih projekata je omoguiti ljudima bijeg od potrebe podravanja funkcionalne i produktivne okoline, potpunim sudjelolvanjem u monetarnoj ekonomiji gdje "ostva-rivanje prinosa" postaje ogranien i destruktivan proces diktiran silama globalne ekonomije. Model uspjeha novopeenih bogataa, u kojem su funkcionalno i praktino protjerani, treba zamijeniti prepoznavanjem stvar-nih izvora bogatstva te stvarnim mjerilma uspjeha. Generacije ljudi koji rade za plau ili nadnicu u razvijenijim zemljama kapitalistikog i socijalistikog modela doveli su do velikog raskoraka izmeu produktivnog djelovanja i onoga ime se izdravamo. Pomaui urbanim Australcima koji su se nali pred izazovom odrivijeg ruralnog stila ivota, objasnio sam da je to kao da postaju poduzetnici. Jedna od sretnijih nuspojava u velikoj mjeri dis-

    10 To je preformuliranje Lotkinog "Maximum Power Principle"-a. Howard Odum je predloio Maximum Power Principle (ili bar njegovu EMERGY osnovnu verziju toga) koji bi trebao biti prepoznat kao 4-ti Zakon energije.

  • 18

    Esencija permakulture

    funkcionalnog i cininog "ekonomskog racionalizma" prisutnog u poslijednih nekoliko desetljea je djelomino obnavljanje svijesti o potrebi da svi sustavi trebaju biti dizajnirani tako da budu produktivni.

    NAELO 4. PRIMJENJUJ SAMOREGULACIJU I PRIHVATI POVRATNU SPREGU

    Grijehe otaca ispatat e djeca do sedmog koljena.

    Ovo se naelo bavi samoregulacijskim aspektima permakulturturalnog dizajna kojima se ograniava neprikladan rast ili ponaanje. Ako razumijemo kako u prirodi

    funkcioniraju pozitivna i negativna povratna sprega dizajnirat emo sustave koji su u veoj mjeri samoregulirajui i time smanjiti koliinu posla i uestalost intervencija kod upravljanja.

    Povratna sprega[11] (feedback) je sistemski pojam koji je uao u upotrebu kroz elek-troniko inenjerstvo. Princip 3: Ostvari prinos, opisuje povratnu spregu energije iz

    spremita kako bi se dobilo vie energije, to je primjer pozitivne povratne sprege. Ona se moe promatrati kao akcelerator koji e sustav gurnuti prema slobodno dostupnoj energiji. Isto

    tako, negativna je povratna sprega konica koja spreava da sustav upada u probleme manjka i nestabilnosti kao posljedicu pretjerane ili neprikladne upotrebe energije.

    Moglo bi se rei da su samo-odravajui i samoregulirajui sustavi "sveti gral" permakulture: ideal kojemu stremimo i koji moda nikad u potpunosti neemo ostvariti. Dobar dio ovog ideala postie se primjenom naela spajanja i raznolikosti (8 i 10), ali pomae i ako pokuamo svaki element unutar sustava uiniti toliko samoopstojnim koliko je i energetski uinkovit. Sustav koji se sastoji od samoodrivih elemenata je otporniji na poremeaje. Tipian primjer primjene ovog principa je odabir otpornih, poludivljih i samorazmnoavajuih sorti usjeva i vrsta domaih ivotinja umjesto ovisnih i istokrvnih. Samodostatni poljoprivrednici nekada su bili priznati kao baza snane i neovisne zemlje. Dananja globalizirana ekonomija stvara veu nestabilnost ije posljedice uzdrmavaju itavu planetu. Obnavljanje samodostatnosti, kako na nivou elementa tako i na nivou sustava poveava otpornost. U svijetu energetskog pada nee biti mogu visok i kontinuiran priljev dobara i usluga, a ekonomije razmjera i specijalizacija e se smanjiti i samodostatnost e dobiti na cijeni.

    Sva se iva bia prilagoavaju negativnoj povratnoj sprezi velikih prirodnih sustava i drutava razvijajui samo-regulaciju u svrhu izbjegavanja teih posljedica vanjske negativne povratne sprege. Klokani i drugi tobolari prekidaju razvoj embrija ako se sezonski uvjeti ine nepovoljni. Time se smanjuje kasniji stres na populacije i okoli.

    Tradicionalna su drutva shvaala da se posljedice vanjske negativne sprege esto vidljive tek nakon duljeg vremenskog perioda. Ljudi su zaista trebali objanjenja i upozorenja kao "Grijehe otaca ispatat e djeca do sed-mog koljena" ili "zakoni karme" koji djeluju u svijetu reinkarniranih dua. U suvremenom drutvu bez razmiljanja pristajemo na ovisnost o sustavima irih razmjera koji zadovoljavaju nae potrebe, a istovremeno oekujemo mnogo slobode da radimo to elimo bez vanjske kontrole. Nae je drutvo poput teenagera koji eli imati sve, imati to sada i bez posljedica. ak su i u tradicionalnijim drutvima stari tabui i drugi mehanizmi kontrole izgubili na snazi ili vie nisu ekoloki funkcionalni zbog promjena u okoliu, gustoi naseljenosti i tehnologiji.

    11 Povratna sprega je zatvoren krug uzoraka i posljedica koji dovodi do toga da neki element sustava utjee sam na sebe.

  • 19

    Esencija permakulture

    Jedan od izazova zatite okolia je razvitak kulture koja vie oslukuje signale povratne sprege iz prirode, kako bi se sprijeila prekomjerna eksploatacija. Negativna povratna sprega mora biti dobro usmjerena i dovoljno snana da izazove korektivnu promjenu, a da ne ugroava daljnji razvoj sustava. Sakupljanje kinice i njeno koritenje u kuanstvu osvjetava nas o kvalitativnim i kvantitativnim ogranienjima. Ako radi loe izvedbe dimnjaka pei na drva voda ima okus po dimu, ta negativna povratna informacija potie korektivnu reakciju. Trud da se dizajnira odrivi sustav bez rizika negativne povratne sprege je kao pokuavanje da se djeca u potpunosti ouvaju od opasnosti nezgode ili zaraze time se izlau veim rizicima u budunosti. Otvoreno prihvaanje opasnosti koje donosi negativna povratna sprega mora biti voeno moralnim naelima i prvenstveno primjenjena na nas, nae obitelji i zajednice (tim redoslijedom), a ne nametnuto izvana kao to je to uobiajeno u velikim industrijskim ekonomijama.

    Hipoteza "Gaia"[12] o zemlji kao samoregulirajuem sustavu, analognom ivom organizmu, ini itavu planetu prikladnim primjerom ovog naela. Znanstveni dokazi o nevjerojatnoj homeostazi Zemlje kroz stotine milijuna godina otkrivaju nam Zemlju kao arhetipski samoregulirajui sustav koji je stimulirao evoluciju i njeguje konti-nuitet svojih ivotnih oblika i podsustava.

    NAELO 5. KORISTI I CIJENI OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

    Neka priroda ini svoje.

    Obnovljivi su resursi oni koji se obnavljaju ili nadomjetaju prirodnim procesima u razumnim vremenskim periodima bez potrebe za veim neobnovljivim ulaganjima. Jezikom ekonomije govorei, obnovljivi resursi trebali bi se promatrati kao izvori prihoda, a neobnovljivi izvori kao kapitalna dobra. Troenje kapitalnih dobara u svakodnevnom ivotu neodrivo je kojim god jezikom da govorimo. Permakulturni dizajn trebao bi teiti tome da to bolje iskoristi obnovljive prirodne resurse za ostvarenje i ouvanje prinosa ak i ako je potrebno uloiti neto neobnovljivih resursa pri postavljanju sustava na noge.

    Vic da je ue za suenje solarna suilica smijean nam je jer uviamo da nas se potie da koristimo nepotrebne i kompleksne aparate za jednostavne poslove. Iako je svakome jasno da je ue za suenje rublja daleko odrivije od elektrine suilice, tek e neki prihvatiti drvo kao ekoloki prihvatljivo gorivo. Sve ume stvaraju viak niskokvalitetnog drveta kao nusproizvod odrivog upravljanja umama i to se drvo nakon suenja (solarnog suenja, naravno) moe koristiti kao lokalni izvor goriva za kuhanje i grijanje u dobro osmiljenim peima. I kao to drvo ne zadovoljava sve nae kriterije idealnog goriva, tako ni biljna medicina nee zamijeniti ljekarnu, ali se lokalno uzgojenim i spravljenim biljnim pripravcima moe uspjeno lijeiti itav niz zdravstvenih problema. Time emo izbjei mnoge ozbiljne nuspojave, kako unutarnje tako i vanjske, koje nastaju centralizira-nom proizvodnjom lijekova, nauit emo vie potovati prirodu i osjeati se sposobniji sami se brinuti za svoje zdravlje.

    Obnovljive usluge (ili pasivne funkcije) su one koje dobivamo od biljaka, ivotinja te ivog tla i vode, a da ih pri tom ne konzumiramo. Kad, na primjer, koristimo stabla za dobivanje drveta, ono je obnovljivi resurs, a kad stablo koristimo kao hlad i sklonite, iskoritavamo ivo drvo za nae potrebe bez konzumiranja i dodatnih ulaganja

    12 Pogledaj J. Lovelock, Gaia: A New Look At Life, Oxford University Press, 1979.

  • 20

    Esencija permakulture

    energije. Ovaj jednostavni suodnos je oit, ali i vrlo bitan za redizajniranje sustava u kojima je za niz jednostavnih potreba uobiajeno koristiti neobnovljiva i neodriva rjeenja.

    Klasina permakultura dizajnira tako da se kokoi ili svinje koriste za pripremu zemlje za sadnju, zamjenjujui traktore i freze te umjetna gnojiva i pesticide. U ovakvim sistemima osmiljeno ograivanje i smjetanje domaih ivotinja u eljenim zonama omoguuje njihovo koritenje za dodatne funkcije.

    Permakulturni dizajn trebao bi to bolje iskoritavati obnovljive usluge iz prirode jer time smanjujemo svoje potrebe za resursima, a osim toga razvija se se harmoninija interakcija izmeu ljudi i ivotinja. Pripitomljavanje konja i drugih ivotinja za prijevoz, obradu zemlje i snagu koja se primjenjuje za niz potreba jedan je izvrstan primjer kako su usluge prirode doprinjele ljudskom razvitku. Prisni odnosi sa domaim ivotinjama takoer pruaju priliku da humane moralne vrijednosti prenesemo i na odnos prema prirodi. S druge strane, u kulturama gdje je stoka jo uvijek bitan simbol blagostanja, treba poraditi na prepoznavanju vrijednosti obnovljivih usluga koje dobivamo od biljaka i zemlje. Kako u bogatim, tako i u siromanim zajednicama treba osvijestiti potencijal ljudskog izmeta kao obnovljivog gnojiva koje posredstvom ekolokih usluga mikroba u kompostnom WC-u postaje prikladno za koritenje i to je jo jedan univerzalan primjer primjene ovog naela.

    Izreka "Neka priroda ini svoje" podsjea nas na jo jedan aspekt ovog naela ovjek pokuava preuzeti kontrolu nad prirodom, iskoritavanjem resursa i tehnologijom, to je izuzetno skupo, a osim toga moe stvoriti i zatvore-ni krug intervencije i degradacije biolokih sistema i procesa koji bez naeg uplitanja imaju najbolju ravnoteu produktivnosti i raznolikosti.

    NAELO 6. NE PROIZVODI OTPAD

    Ne rasipaj pa nee ni oskudijevati ." & "Bolje sprije-iti nego lijeiti .

    Ovaj princip ujedinjuje tradicionalne vrijednosti tedljivosti i brige za materijalna dobra, suvremenu zabrinutost zbog zagaenja i jednu radikalniju toku gledita koja u otpadu vidi resurs. Glista je prikladan simbol ovog principa jer ivi hranei se otpadom biljaka i pretvara ga u humus koji oplemenjuje tlo na dobrobit mikroorganizmima i biljkama. Glista je, kao i sva iva bia, dio mree u kojoj je proizvod jednog sirovina drugome.

    Industrijski procesi kojima je obiljeen moderni ivot mogu se opisati istim modelom sirovina-proizvod, u kojem su prirodni materijali i energija sirovine, a korisni predmeti

    i usluge proizvodi. Meutim, ako sagledamo proces dugoronije, uviamo da sve te korisne stvari postaju otpad (uglavnom u kantama za smee), a ak i najnematerijalnije usluge zahtjevaju osiromaivanje energije i resursa do te razine da oni postaju otpad. Ovaj bi model, dakle, bilo tonije opisati kao "hrana-izmet". Promatrati ljude kao bia koja samo uzimaju hranu i daju izmet moe biti bioloki, ali nije i ekoloki.

    Izreka "Ne rasipaj pa nee ni oskudijevati" upozorava nas da je lako biti rastroan kada ivimo u izobilju, ali ta rastronost moe dovesti do siromatva. Ovo je izuzetno vano u kontekstu energetskog pada. Mogunosti reduciranja otpada i mogunosti da se od otpada ivi nikada nije bilo ovoliko koliko ih ima danas. U prolosti su samo najsiromaniji ivjeli od otpada. Danas bismo trebali odati priznanje onima koji kreativno koriste otpad jer nam oni pokazuju put kako prebivati na Zemlji s lakoom. Moderni ivot stvorio je otpad u kuanstvu

  • 21

    Esencija permakulture

    i industriji, ali i nove kategorije ivog otpada (neeljene korove i tetoine) koji se razmnoavaju u naim umovima jednako kao i po poljima razvijenih zemalja.

    Bill Mollison definira zagaenje kao "proizvod bilo kojeg elementa u sustavu koji se ne koristi na pro-duktivan nain od strane drugih elemenata sustava"[13]. Ova nas definicija potie da traimo naine da smanjimo zagaenje i otpad dizajnirajui sustave koji iskoritavaju sve svoje izlazne proizvode. Kada su Mollisona pitali to poduzeti protiv pueva nametnika u vrtu, on je odgovorio da to to ima previe pueva znai da ima premalo pataka. Isto tako pretjerano irenje trave i umskog grmlja u nekim regijama dovodi do unitenja uma brzim irenjem poara, dok drugdje velika stada biljojeda pobrste svu travu. Inovativno i kreativno iskoritavanje izobilja pojedinih vrsta jedna je od znaajki permakulturnog dizajna.

    "Bolje sprijeiti nego lijeiti" podsjea nas na vanost pravovremenog odravanja kojim se moe izbjei stvaranje otpada i posla oko velikih popravaka i obnavljanja. Iako je daleko manje uzbudljivo od kreativnog koritenja neeljenog obilja, odravanje onog to ve imamo e zasigurno biti bitan element u svijeta energetskog pada. Sve strukture i sustavi s vremenom gube na vrijednosti i svi ekoloki i odrivi ljudski sustavi brinu o pravovremenom odravanju.

    NAELO 7. dizajn od uzoRaka PRema PojedinoStima

    Ne vidi umu od drvea.

    Prvih est naela razmatraju sustave promatranjem elemenata, oganizama i pojedinaca odozdo. Kod drugih est naela promatra se odozgo - odnosi i uzorci (strukture) koje nasta-ju samoorganizacijom i razvitkom (co-evolution) sustava. Slinost uzoraka u prirodi i u drutvu omoguuje nam da bolje razumijemo ono to uoavamo te da uzorke uoene u jednom kontekstu koristimo pri dizajniranju u drugom. Uoavanje uzoraka posljedica je primjene Naela 1: Promatraj i sudjeluj i bitan je korak koji prethodi procesu dizajniranja.

    Pauk na svojoj mrei koncentrinim krunim dizajnom stvara jasan uzorak, iako su detalji dizajna uvijek razliiti. Paukova mrea asocira nas na planiranje po zonama i sektorima, najpo-

    znatiji i najire primjenjen aspekt permakulturnog dizajna.

    U suvremenom nainu ivota na svim se poljima suoavamo sa zbrkom mogunosti i opcija, a sve manje razvijamo zdravorazumsko razmiljanje i intuiciju koji bi nam pomogli da se snaemo. Usredotoavanje na detalje proi-zvelo je s jedne strane vizualno impresivan, ali nefunkcionalan dizajn, a s druge, ciljeve koji gutaju energiju i resurse, zahtijevaju velike rtve, a neprestano smo u strahu da ne izmaknu kontroli. Kompleksni sustavi koji funkcioniraju obino se razvijaju od jednostavnih sustava koji funkcioniraju. Vanije je pronai prikladni uzorak za dizajn nego razumjeti pojedinosti svakog elementa u sustavu.

    Permakulturu je pokrenula ideja ume kao modela za poljoprivredu. Ta ideja nije nova, ali s obzirom da nije doivjela primjenu u razliitim bioregijama i kulturama, rodila se elja da se pokua primjeniti ovaj vrlo uobiajeni ekosustav na ovjekov odnos prema zemlji. Iako se mora priznati da umski model ima svoja ogranienja i manjkavosti, on ne gubi na vanosti kao primjer kako primjenjivati uzorke, koji su postali sastavni dio permakulture i srodnih koncepata kao to su umski vrt, agroumarstvo i analogno umarstvo.

    Ako promatramo neki centar aktivnosti (npr. kuu na imanju), moemo prostor oko njega podijeliti na zone koje se

    13 B.Mollison, Permaculture:A Designers Manual, Tagari 1988.

  • 22

    Esencija permakulture

    razlikuju po intenzitetu aktivnosti. To e nam pomoi pri razmjetaju elemenata i podsustava. Dakle, razmiljamo od uzorka (strukture) prema pojedinostima. Na slian nain prirodni faktori sunca, vjetra, vode i vatre zaposjedaju sektore oko iste toke fokusa. Ti se sektori razlikuju ovisno o bioregionalnim karakteristikama, a vezani su i uz specifinosti terena i permakulturist ih uzima u obzir pri razmjetaju elemenata dizajna u funkcionalan sustav.

    Ako elimo iskopati kanale za preusmjeravanje vika oborinskih voda, moramo pratiti primarne uzorke terena. S druge strane, takve iskopine i spremnici stvaraju zone proizvodnje vlage koje e odrediti razmjetanje sustava za sadnju.

    Iako tradicionalni sustavi koritenja zemlje nude razne modele dizajniranja cjelokupnih sustava, pojedinci ukor-jenjeni u "kulturama mjesta" esto trebaju promjenu toke gledita koja e im pruiti priliku da na nov nain promatraju svoj okoli i zajednicu. U nekim od pionirskih projekata Landcare u Australiji 1980-tih, let avionom dao je zemljoposjednicima iru sliku, a time i motivaciju da zaponu ozbiljne projekte s ciljem spreavanja daljnjeg osiromaivanja krajolika do kojeg je dolo ruenjem drvea i to je dovelo do degradacije tla. Iz zraka su bili manje uoljivi uzorci parcela, a jasnije su se uoavali uzorci prirodnih tokova voda. Tako e esto iri drutveni kontekst, a ne tehniki faktori, odluivati je li neko rjeenje uspjeno. Mnogo je razvojnih projekata koji su propali zbog nepoznavanja ireg konteksta samog projekta.

    Izreka "Ne vidi umu od drvea" podsjea nas da nam pojedinosti esto odvraaju panju od prirode sustava - to smo blie, to nam je tee vidjeti iru sliku.

    NAELO 8. SPajati Radije nego Razdvajati

    Kad se male ruke sloe, sve se moe.

    Na svakoj razini prirodnog sustava, od funkcioniranja organizama do itavih ekosustava, uoit emo da su veze izmeu elemenata jednako vane kao i sami

    elementi. Zato je svrha funkcionalnog i samoregulirajueg dizajna razmjestiti elemente na takav nain da svaki od njih slui potrebama drugih elemenata i prihvaa njihove proizvode[14].

    Kulturalno smo usmjereni na kompleksnost detalja i esto ne uoavamo kompleksnost odnosa. esto biramo odvajanje elemenata kao osnovnu strategiju za reduciranje

    kompleksnosti odnosa. Ovakva su rjeenja dijelom posljedica redukcionistikih znanstvenih metoda u kojima se izdvajaju elementi kako bi ih se prouavalo u izolaciji. Svako zakljuivanje o tome kako ti elementi funkcioniraju kada su integrirani u sustav zasniva se na njihovom ponaanju u izolaciji.

    Ovo se naelo bavi razliitim odnosima koji zbliavaju elemente u integriranije sustave i metodama dizajniranja zajednica biljaka, ivotinja i ljudi kako bi se njihovim meusobnim odnosima ostvarila dobrobit svih ukljuenih.

    Sposobnost dizajnera da stvori vrlo integrirani sustav zasniva se na iroj perspektivi niza odnosa tipa klju-brava prisutnih u ekolokim i drutvenim zajednicama. Pored namjernog dizajniranja, trebamo predvidjeti i ostaviti prostora za ekoloke i drutvene odnose koji se razvijaju kao posljedica unutarnje organizacije i rasta.

    Simbol ovog principa moe se interpretirati kao pogled odozgo na krug ljudi ili elemenata koji tvore integrirani sustav. Naizgled prazna rupa u sredini predstavlja apstraktni sistem koji s jedne strane proizlazi iz organizacije elemenata, a s druge im daje oblik i svojstva.

    14 B.Mollison, Permaculture:A Designers Manual, Tagari 1988.

  • 23

    Esencija permakulture

    Ispravnim razmjetanjem biljaka, ivotinja, zahvata na oblikovanju tla i druge infrastrukture mogue je stvoriti vii stupanj integracije i samoregulacije bez potrebe za stalnim ulaganjem ljudskog napora za korektivno uprav-ljanje. Tako se primjerice na odreenim povrinama supstrati koji nastaju grebanjem peradi i njihovim luenjem izmeta po umskom ili dvorinom tlu mogu koristiti kao gnojivo u donjem sloju gredica. Zelene i drvenaste biljke na panjacima esto pridonose boljoj kvaliteti tla, bioraznolikosti, te imaju medicinske i druge specifine upotrebe. Rotacijskom ispaom stoke ovakve se vrste, koje se inae smatraju korovom, mogu dobro kontrolirati, a da se pritom ne moraju sasvim iskorijeniti.

    U razvitku svijesti o vanosti odnosa u dizajnu samoodrivih sistema, dvije su kljune tvrdnje u permakulturnom uenju:

    Svaki element vri vie funkcija*

    Svaku funkciju podrava vie elemenata*

    Povezanosti i odnosi izmeu elemenata integriranog sustava mogu se znatno razlikovati. Neke su od njih predatorske ili kompetitivne dok su druge kooperativne ili ak simbiotske. Sve ove vrste odnosa mogu pogo-dovati gradnji snanog integriranog sustava ili zajednice, ali permakultura se zalae za izgradnju suradnikih i simbiotskih odnosa. Takav je stav zasnovan na dva uvjerenja:

    Kulturalno smo usmjereni vidjeti i vjerovati u predatorske i natjecateljske odnose i potcjenjujemo * suradnike i simbiotske odnose, kako u prirodi, tako i u kulturi[15]

    Suradniki i simbiotski odnosi bit e prilagodljiviji u budunosti obiljeenom energetskom padu*

    Permakultura se moe promatrati kao dio duge tradicije koncepata koji promiu suradnike i simbiotske odnose nasuprot kompetitivnima.

    Smanjenje dostupnosti energije ove e koncepte iz sfere romantinog idealizma preseliti u sferu praktine potrebe.

    NAELO9. KORISTI MALA I SPORA RJEENJA

    Tko visoko leti , nisko pada. & "Polako, ali sigurno do cilja.

    Sustavi bi trebali biti dizajnirani na nain da su onoliko mali koliko mogu biti, a da ostanu praktini i energetski efikasni. Ljudska mjera i kapacitet trebali bi biti orijentir humanog, demokratskog i odrivog drutva. Za bolje razumijevanje ovog naela zasluan je pio-nirski rad E.F. Schumachera[16] . Kad god radimo neto samoodrivo uzgajamo hranu, popravljamo pokvareni aparat, sami se lijeimo, tada primjenjujemo ovo naelo. Kad kupujemo od malog lokalnog prizvoaa ili inimo neto za svoju lokalnu zajednicu i

    15 Charles Darwinow znaaj na kompetitivne i predatorske odnose u voenju evolucije bazirao se na nekim savrenim promatranjima divlje prirode, ali na njega je isto tako utjecalo promatranje drutva u kojem se nalazio. Rano industrijska Engleska bila jedrutvo koje se rapidno mijenjalo izvlaei nove izvore energije. Predatorski i kompetitorski ekonomski odnosi preokrenuli su prijanje drutvene norme i konvecije. Socijalni Darwinisti koristili su Darwinow rad kako bi objasnili i potvrdili industrijski kapitalizam i slobodno trite. Peter Kropotkin bio je jedan od prvih ekolokih kritiara socijalnih Darwinista. Omoguio nam je opsene dokaze prirodne i ljudske povijesti, te da su kooperativni i simbiotski odnosi u najmanju ruku bili jednako vani kao i kompetitorski i predatorski.16 Pogledaj E.F.Schumacher, Small is Beautiful:A sutdy of economics as if people mattered 1973.

  • 24

    Esencija permakulture

    zatitu okolia, takoer primjenjujemo ovo naelo. Iako je u brojnim razvojnim projektima demonstrirano da se tehnologija uspjeno moe primjeniti za zadovoljenje lokalnih potreba, radi dostupnosti jeftine energije i dalje se podupiru veliki sustavi.

    S druge strane, ideja da bi kretanje materijala, ljudi i drugih ivih bia trebalo biti manje vaan aspekt nekog sustava relativno je nova. Lakoa i mo koju su donijele poveana mobilnost i informacijska tehnologija funkcioniraju poput trojanskog konja jer unitavaju zajednice i poveavaju nae potrebe za energijom. Mobilnost i brzina u razvijenim zemljama postale su toliko disfunkcionalne da su se pojavili pokreti kao to su "spora hrana" i "spori gradovi". Prometna povezanost i infomatika revolucija dale su novi podstrek vjerovanju da je brzina dobra, dok su nedostaci vidljivi u pojavi mora spamova koji gotovo da uspijevaju ponititi prednosti elektronske pote.

    Mnogi praktini primjeri daju balansiraniji stav prema privlanosti brzih procesa i velikih sustava. Brza reakcija usjeva na topiva umjetna gnojiva esto je kratkog vijeka. Stajsko gnojivo, kompost i prirodni minerali biljkama pruaju odriviju i uravnoteeniju prihranu. Ako se s malo umjetnog gnojiva postignu dobri rezultati, to ne znai da e se sa vie istog preparata postii jo bolji.

    U umarstvu, brzorastue vrste drvea esto su kratkog ivotnog vijeka, dok druge vrste koje su bolje kvalitete, ali neto sporije rastu esto sustiu brzorastue nakon dvadeset do trideset godina. Mala plantaa prorijeivanog i obrezivanog drvea moe u konanoj raunici dati bolji prinos od velike plantae koja se ne odrava.

    U prehrani stoke, ivotinja koja se hrani koncentratima hranjivih tvari da bi brzo narasla, esto vie obolijeva i ima krai ivotni vijek od prirodnije uzgoje ivotinje. Prenapuenost stokom jedan je od najrairenijih uzroka degradacije tla, dok je manja koliina stoke korisna, pa ak i nuno potrebna u odrivoj poljoprivredi.

    U pretrpanim gradovima automobili, koji bi trebali biti brzi i komforni, zakruju promet i ponitavaju vlastite prednosti dok mnogo manji i energetski uinkovitiji bicikli omoguavaju slobodnije kretanje, bez zagaenja i buke. Osim toga, bicikli mogu biti uinkovitije proizvedeni i sastavljeni u manjim, lokalnim tvornicama dok automobilska industrija zahtijeva ekonomije razmjera.

    Izreka "Tko visoko leti, nisko pada" podsjea nas na jedan od nedostataka prekomjernog rasta, dok je izreka "Polako, ali sigurno do cilja" jedna od mnogih koje potiu na strpljivost, odraavajui istinu koja se dokazuje kako u prirodi, tako i u drutvu.

    NAELO10. KORISTI I CIJENI RAZNOLIKOST

    Ne stavljaj sav ulog na jednog konja.

    Kolibri ima dugi kljun i sposobnost lebdenja savreno je prilagoen da pije nektar iz dugog, uskog cvijea. Ova nevjerojatna prilagodba simbolizira specijalizaciju oblika i

    funkcije u prirodi. Raznolikost oblika, funkcija i interakcija u prirodi i ljudskom drutvu uzrok su kompleksnosti razvijenih sustava. Uloga i vanost raznolikosti u prirodi, kulturi i

    permakulturi kompleksna je, dinamina i esto naoko proturjena. Raznolikost se mora pro-matrati kao posljedica ravnotee i napetosti koja u prirodi nastaje izmeu bogatstva vrsta i

    mogunosti s jedne strane te produktivnosti i kontrole s druge strane.

    Danas je iroko prihvaeno stajalite da je monokultura bitan uzrok osjetljivosti usjeva na nametnike i bolesti te potrebe za irokom primjenom otrovnih kemikalija i troka ogromne koliine energije da bi se te nametnike i bolesti

  • 25

    Esencija permakulture

    suzbilo. Polikultura[17] je jedna od najvanijih i najkoritenijih primjena raznolikosti u svrhu smanjenja osjetljivosti na nametnike, nepovoljne vremenske uvjete i fluktuacije na tritima. Polikultura takoer smanjuje oslanjanje na trine sustave i podrava samoodrivost pojedinaca i zajednica nudei iri spektar dobara i usluga.

    Meutim, polikultura nije jedini primjer primjene ovog naela.

    Raznolikost kultiviranih sustava odraava uvijek razliitu konfiguraciju terena svakog projekta, te razliitosti situacije i kulturnog konteksta. Raznolikost struktura, bilo ivih ili izgraenih, bitan je aspekt ovog naela, kao i raznolikost unutar vrsta i populacija, ukljuujui i ljudske zajednice. Ouvanje barem dijela velikog bogatstva jezika i kultura na planeti zasigurno je jednako vano kao i ouvanje bioraznolikosti. Iako e neprikladne i destruktivne reakcije na energetski pad imati potresne uinke na ljude i bioraznolikost, energetski pad e dugorono usporiti ekonomsku mainu koja unitava raznolikost i stimulirati novu lokalnu i biore-gionalnu raznolikost. Dok mnogi drutveni i ekoloki pokreti priznaju samo naslijeenu bioloku i kulturalnu raznolikost, permakultura se jednako aktivno bavi i proizvodnjom nove bioregionalne raznolikosti koja nastaje mijeanjem i spajanjem prirodnog i kulturnog bogatstva koje smo naslijedili.

    Izreka "Ne stavljaj sav ulog na jednoga konja" odraava zdravorazumsko shvaanje da raznolikost prua sigurnost naspram hirovitosti prirode i svakodnevnog ivota.

    NAELO11. KORISTI I CIJENI RUBNA PODRUJA

    Ne misli da si na dobrom putu samo zato to je staza dobro utabana.

    Prizor sunca koje se nadvija nad horizontom s rijekom u prednjem planu prikazuje nam svijet sastav-ljen od rubova. Plimni estuariji predstavljaju kompleksno rubno podruje izmeu kopna i mora koje se moe promatrati kao veliko ekoloko trite izmeu ove dvije domene ivota. Plitka voda doputa

    prodor sunca koje pogoduje rastu algi i bilja i ujedno je prostor hranjenja za rodarice (Ciconiiformes) i druge ptice. Slatka voda iz rijenih tokova ostaje na povrini iznad tee slane vode koja pulsira sa dnev-nim smjenjivanjem plime i oseke i snabdjeva bogati ivi svijet tog podruja hranjivim tvarima.

    Unutar svakog kopnenog ekosustava ivo tlo, koje u nekim podrujima see tek nekoliko centimetara u dubinu, predstavlja rub izmeu neive mineralne zemlje i atmosfere. Za sav kopneni ivot, ukljuujui ovjeka,

    to je najvanije rubno podruje.

    Tek mali broj otpornih vrsta uspijeva u plitkom, zbijenom i slabo dreniranom tlu koje nema dovoljno tog prijela-znog sloja. Duboko, dobro drenirano i prozrano tlo je poput spuve, velika povrina koja podrava produktivan i zdrav biljni ivot.

    U borilakim vjetinama i duhovnim tradicijama Dalekog Istoka periferni vid smatra se dodatnim osjetilom koji nam svijet posreduje na sasvim drugaiji nain nego fokusirani vid. to god bilo predmet nae panje, trebamo imati na umu da se na rubnim podrujima svakog sustava ili medija dogaaju najzanimljivije stvari. Dizajn koji vidi rub kao potencijal, a ne problem, bit e prilagodljiviji i uspjeniji. Pritom, naravno, odbacujemo negativne konotacije kojima je optereena rije "marginalno" da bismo uvidjeli vrijednost elemenata koji na perifernim dijelovima sustava daju svoj doprinos pojedinim funkcijama i sustavima.

    17 Polikultura je uzgoj raznih sorti biljaka i/ili vrsta ivotinja unutar integriranog sustava.

  • 26

    Esencija permakulture

    U razvoju ruralnih krajeva panja je usmjerena na usjeve, najkvaliteniju zemlju i jasno izraene ciljeve i vrijednosti unutar zajednica to esto vodi obezvreivanju, neznanju i unitavanju divljih vrsta i rubnih podruja, a zanemaruju se i manje vidljive potrebe ena, socijalno zapostavljenih i bezemljaa. Isto tako, na podruju ekonomske politike u prvom planu su velike kompanije i gradovi, a zanemaruje se da ti sustavi ubiru plodove inovacija naslijeenih iz prolosti i zaboravlja se da su upravo mali poduzetnici i manja mjesta i sustavi izvori buduih inovacija.

    Ovo naelo zasniva se na premisi da se treba prepoznati i njegovati vanost i doprinos rubova, marginal-nih i nevidljivih aspekata bilo kojeg sustava te da razvitak ovih aspekata moe poveati produktivnost i stabilnost sustava. Tako na primjer poveanje ruba izmeu polja i bare moe oba sustava uiniti produktivnijima. Vrtlarenje izmeu drvoreda i sadnja redova drvea u poljima kao zatite od vjetrova i erozije sustavi su u kolima je poveanje rubnog podruja izmeu polja i ume povealo produktivnost.

    Izreka "Ne misli da si na dobrom putu samo zato to je staza dobro utabana" upozorava nas da ono to je uobiaje-no, oito i popularno nije nuno i najvanije i najutjecajnije.

    NAELO12. KORISTI PROMJENU REAGIRAJUI NA PRAVI NAIN

    Vizija nije vidjeti stvari onakve kakve jesu, nego onakvima kakve e biti .

    Ovo naelo ide u dva smjera: jedan se odnosi na dizajniranje na nain da se iskoriste promje-ne kooperativnim pristupanjem i vlastitom inicijativom, a drugi je kreativno reagiranje ili prilagoavanje promjenama velikih sustava koje su izvan nae kontrole i utjecaja. Najei primjer prvog smjera u permakulturnoj literaturi je ekoloka sukcesija u kultiviranim susta-

    vima. Drvee koje brzo raste i fiksira duik sadi se za poboljanje kvalitete tla te da prui hlad i zatitu kvalitetnijem drveu koje sporije raste ovdje vidimo ekoloku sukcesiju od pionirske

    vrste do klimaksa. Progresivno uklanjanje dijela ili svog drvea koje fiksira duik i koritenje kao goriva ili stone hrane u fazi dozrijevanja sustava za uzgoj drvea uspjean je nain primjene sustava.

    Sjeme u tlu, koje ima sposobnost obnove nakon prirodne katastrofe ili promjene namjene tla (u fazi uzgoja jednogo-dinjih usjeva, na primjer) jamac je obnove sustava u budunosti.

    Ovi su koncepti primjenjivi na drutvo i tijek drutvenih promjena. Osim to koristim ekoloke modele za demonstra-ciju kako bismo mogli iskoristiti sukcesiju u drutvu, danas sve to promatram u irem kontekstu koritenja i reagiranja na promjene.

    Usvajanje uspjene inovacije u drutvu esto se odvija po modelu slinom ekolokoj sukcesiji u prirodi. Nova rjeenja esto donose vizionari i opsesivni pojedinci dok je esto potrebna podrka i inicijativa utjecajnijih i priznatijih pojedi-naca s kapacitetom voe prije nego to se promjena usvoji kao prikladna i poeljna. Za prihvaanje radikalnijih ideja ponekad je potrebna smjena generacija, ali se taj proces moe ubrzati utjecajem kolskog obrazovanja na domenu doma. Ako djeca donose kui drvee uzgojeno u kolskim nasadima, neke se vrijedne vrste mogu ouvati i dugo poivjeti i na ovaj nain spasiti od unitenja nemarom.

    Bit permakulture je trajnost ivih prirodnih sustava i ljudske kulture, ali ta trajnost, paradoksalno, u velikoj mjeri ovisi o fleksibilnosti i promjeni. U mnogim priama i tradicijama pojavljuje se tema da se usred najvee stabilnosti krije sjeme promjene. Znanost nam je pokazala da je ono to se ini vrsto i trajno, na razini stanice ili atoma uzavrela masa energije i promjene, kao to je to u opisima velikih duhovnih tradicija.

  • 27

    Esencija permakulture

    Leptir, kao transformacija gusjenice, simbol je ideje promjene kroz prilagodbu, promjene koja ne plai ve nas ispu-njava optimizmom.

    Iako je neosporno vano integrirati ovo razumijevanje nestalnosti i neprestane promjene u nau svakodnevnu svijest, iluzija stabilnosti, stalnosti i odrivosti se razrjeava razumijevanjem prirode promjene koja ovisi o razinama. U svakom sustavu malene, brze, kratkorone promjene elemenata zapravo doprinose stabilnosti sustava na viim razinama. ivimo i dizajniramo u povijesnom kontekstu naglih promjena u sustavima na viim razinama i to nam stvara novu iluziju o vjenoj promjeni bez mogunosti stabilnosti ili odrivosti. Kontekstualno i sistemsko razumijevanje dinamike ravnotee izmeu stabilnosti i promjene moe imati za plod stvaranje dizajna koji je evolucijski, a ne stihijski.

    Izreka "Vizija nije vidjeti stvari onakve kakve jesu, nego onakvima kakve e biti" govori da je razumijevanje promjene mnogo vie od projekcije statistikih trendova. Ona takoer povezuje i zatvara krug izmeu ovog zadnjeg naela o promjeni i prvog o promatranju.

    zakljuakOdrivi razvoj koji je prilagoen ovjekovim potrebama, uz ekoloka ogranienja, zahtijeva kulturoloku revoluciju veu nego to je bila ijedna od burnih promjena prolog stoljea. Permakulturni dizajn i djelovanje u zadnjih etvrt stoljea pokazuju da je revolucija kompleksna i ima mnogo sastavnica. Dok se mi i dalje bakemo sa poukama uspjeha i poraza iz prolosti, svijet energetskog pada koji se pomalja e usvojiti mnoge permakulturne strategije i tehnike kao prirodne i oite naine ivljenja s ekolokim ogranienjima, jednom kad se bogatstvo stvarno smanji.

    S druge strane, energetski pad e zahtijevati brze reakcije na nove situacije i ubrzanu prilagodbu postojeih neprikladnih sustava kao i pri-mjenu najboljih kreativnih inovacija na najobinije i najmanje probleme u dizajniranju. Sve se to treba napraviti bez velikih budeta koji se vrte u postojeem svijetu inovacije i dizajna.

    Permakulturna naela dizajniranja nikada nee moi nadomjestiti relevantno praktino iskustvo i tehnika znanja. Meutim, ona mogu pruiti okvir za kontinuirano stvaranje i evaluaciju rjeenja koja su primjenjiva za pojedini teren i projekt, kako bi se vinula dalje od ogranienog uspjeha postojeeg odrivog razvoja prema ponov-nom ujedinjenju kulture i prirode.

  • 28

    Indijanska poruka svijetu

    Indijanska poruka svijetuKada su sa Cristoforom Colombom na nau zemlju doli europljani, mogli smo piti iz bilo koje rijeke. Da su europljani kada su doli ivjeli na na indi-janski nain, svi zajedno bi jo uvijek pili tu vodu jer voda je sveta, zrak je svet.

    Na DNK je stvoren od istog DNK koji je u stablu. Stablo udie ono to mi izbacujemo, a nama je potrebno ono to izbacuje stablo, tako da mi i stablo imamo zajedniku sudbinu.

    Svi smo mi sa Zemlje i moemo osjetiti da kada su zemlja, voda i atmosfera zagaeni, oni imaju svoju vlastitu reakciju. Majka Zemlja reagira.

    Svijet je postao otvoreno trite te se s tim i takvim tritem trebamo suoiti. Jednako se tako trebamo suoiti i sa idejom o neiscrpnim i beskrajnim prirodnim resursima. Ali upamtite, kada netko govori o resursu, zapravo govori o naim roacima, o naoj obitelji. To je naa

    obitelj, to nisu resursi. To je naa obitelj i zasluuje svo potovanje.

    Struktura Zemlje je takva da ona funkcionira prema prirodnim zakonitostima. Te su prirodne zakonitosti moan regenerativan proces i ukoliko se one ne prekidaju, ukoliko se svi slau s takvim zakonitostima, proces ostaje apsoluno beskrajan.

    Ali ako ovjek izazove te zakonitosti i ako misli da moe promijeniti te zakonitosti, osuen je na neuspjeh i u tom neuspjehu e zato to prirodne zakonitosti nemaju milosti biti puno boli.

    Zemlja je svemogua. Nije stvorena samo za ljudska bia, mi smo samo njezin dio. Mi ni ne moramo biti ovdje zato to Zemlja ima svoje vlastite procese i ako doemo do toke gdje emo unititi sebe kao ljudska bia, gdje emo unititi ivot i napokon napustiti ovu Zemlju, Zemlja nee nestati, nee biti kraj svijeta. To je jako zanimljiv koncept za nas. Ukoliko doe do kraja svijeta, ljudi nee biti kraj svijeta, to e biti na kraj. I svijet e, koliku god mu tetu nanijeli, opet regenerirati. Zemlja e opet zazelenjeti i stvoriti e se sve to je bilo i nekada, samo to nee biti ljudi. To je mogue zato jer Zemlja ima svo vrijeme ovoga svijeta.

    Naine upotrebe onoga to nazivate Zemljinim resursima mi vidimo kao sliku gdje se u punom trku zabijate o kameni zid koji stoji na cilju utrke. Umjesto da usporite svog konja, vi zapravo ubrzavate. Vi te resurse potrebljavate sve bre, ne reproducirajui ih. Neshvatljivo, ali idete ka toj katastrofi otvorenih oiju a nitko ne usporava, ne zaustavlja tog konja.

    I svakog dana kada ne uinite ono to je ispravno je dan kada ste izgubili opciju, a opcije gubite svakoga dana.

  • 29

    Indijanska poruka svijetu

    Ni jedno stablo ne raste samo za sebe. Stabla su zajednica gdje svako stablo i svaka biljka rastu zajedno oko nekog drugog stabla i neke druge biljke, gdje oko njih opet rastu neke druge ljekovite biljke. Stoga, ukoliko posjeete stabla unitavate i zajednicu koja je dio te zajednice. Unitavajui ume, unitavate i sve biljne zajednice u njoj, a u njima postoji puno ljekova bitnih za ljude i ivotinje. Ukoliko radite "veliki posao" poput golosijeka koji se dogaa u Americi i Kanadi tada ste doista velika destruktivna sila. No upamtite, samo poumljavanje nee povratiti zajednicu, jer puno je toga izgubljeno u procesu. Ukoliko to ne razumijete, jednom hoete. A to e razumijevanje doi na jako teak nain.

    Od stotinu dominantnih ekonomskih jedinica u dananjem svijetu, bilo kako se one nazivale, od tih stotinu 49 su drave a 51 su korporacije. Sada, zamislite na sekundu to to znai? Znai da su danas korporacije pokretaka sila i da korporacije donose odluke, a te korporacije nisu zabrinute za ljudska prava, nisu za-brinute za ljudske ivote, nisu ak zabrinute ni za pravilno ponaanje ljudi koji rade za njih. Stoga, kakve e to odluke takve korporacije, te ekonomske sile donjeti u nae ime? Biti e to paklena debata za neke stvari koje se dogaaju danas.

    Mi smatramo da se ljudi trebaju probuditi, da trebaju postati svijesni jer je ona prava mo oduvijek u ljudskim rukama. Stoga ljudi trebaju postati jedan um i izazvati ove vrijednosti koje su nam nametnute, jer ste perfidnim sustavi-ma manipulacije postali potroako drutvo gdje razmiljate ekonomijom a ne zdravim razumom. Nije dobro pratiti nekoga samo zato to su vam rekli da ga pratite, samo zato to su rekli da je to dobro. Bi li skoili sa litice da vam tako kau? Stoga, upotrijebite svoj vlastiti zdravi razum jer svatko bi trebao biti svoj voa. Razmiljajte za sebe.

    Mi traimo saveznike, traimo prijatelje, ljude koji razumiju i slau se sa mandatima mira. Stavljamo vam u ruke sav ivot, i neka je vaa odgovornost, vaa dunost da se brinete o svom ivotu na Zemlji. Tako govorei, ne govorimo o vaim roditeljima, brai, roacima ve govorimo o svom ivotu, svemu to ivi. Govorimo o stablima, o ribama, o ivotinjama, o svemu to ima ivot jer sve je to naa obitelj.

    Izvorno proroanstvo Nativnih amerikanaca predstavili Crow Westerman i Oren Lyons

  • 30

    Pika i prijatelji

    Tko je Pika?

    Pika je virtualna djevojica, simbol borbe za odriva rjeenja, ii okoli i ljepu prirodu, koja je zajedno sa svojim prijateljima krenula u misiju spaavanja Zemlje.

    Ona je glavni lik u misiji "Pika spaava Zemlju" koja se sastoji od niza zanimljivih, pounih, praktinih i teoretskih sadraja pristupanih djeci i onima malo starijima.

    Studiju napravila: Gordana Sokol, diplomirana informatiarka, O Tuno

    Obrazovni portal Pika i prijatelji

    Pika nas upoznaje s mnogim odrivim pojmovima, kao to je primjerice permakultura. Na zanimljiv i vrlo pristupaan nain govori o odrivim metodama i praktinim rjeenjima te o aktivnostima vezanim uz suivot prirode i ovjeka. Govori o potrebi pro-miljanja o stvarima koje radimo i koje utjeu na prirodu i svijet u kojem ivimo, o potrebi smanjenja i recikliranja otpada kao i o nainima kako od otpada ponovo dobiti korisne stvari.

    Kako biste upoznali Piku i njene prijatelje Dinka i Sau, pogledajte crti Pika i prijatelji koji se nalazi na stranicama.

    Portal (http://pikaiprijatelji.com) obrauje tematiku zatite prirode i okolia na djeci i mladima pri-stupaan i razumljiv nain, a s ciljem doprinosa lokalnim i globalnim nastojanjima ouvanja prirode i okolia.

    U sklopu portala izraeno je mnotvo multimedijskih obrazovnih sadraja koji sadrajima, nainom prezentacije i prilagoenim okruenjem privlae djecu i mlade.

    Osim to su prilagoeni djeci, sadraje mogu koristiti i roditelji, uitelji i odgajatelji u predkolskim ustanovama kao izvanredno pomagalo ili prirunik u obrazovanju djece i mladih.

    Uz izradu multimedijskih sadraja, u sklopu projekta provode se kreativne radionice ije najave i izvjetaje, kao i mnotvo zanimljivih materijala, moete pronai na Pikinim internetskim stranicama: http://pikaiprijatelji.com

    Pika i prijatelji

  • 31

    Pika i prijatelji

    Informativno-obrazovni sadraji portala "Pika i prijatelji

    Dio koji nam je posebno privukao panju je popularno-obrazovni sadraj koji je dostupan u internetskoj verziji i na DVD mediju. Posebno nas se dojmilo jednostavno, oku privlano i djeci prilagoeno korisniko suelje u kojem se nalazi mnotvo informativno-obrazovnih materijala koji mogu doprinijeti rjeenjima za zaustavljanje negativnih klimatskih promjena.

    Prvo nam je privukao panju Pikin crti u kojemu nas Pika, Dinko i Saa upoznaju s problemom zagaenosti okolia, ali i s nainima kako smanjiti zagaenost, kako prirodi dati priliku da obnovi svoja plua, da se proiste voda i zrak te buduim generacijama ostavi isti okoli. Crti nije namijenjen iskljuivo djeci jer i odraslima moe posluiti kao izvrsno sredstvo za

    poticanje na razmiljanje i pronalaenje rjeenja koja e doprinijeti zaustavljanju negativnih klimatskih promjena.

    Napomenuti emo da je za kretanje kroz ove sadraje gotovo uvijek na raspolaganju izbornik koji nas vraa na poetnu stranicu ili vodi do eljenog sadraja.

    Svi znamo da je uenje kroz igru prava stvar! Stoga, ako ste ljubitelj igrica, Pika je za vas pripremila nekoli-ko eko-igrica prilagoenih raznim uzrastima.

    Ovdje moete pronai jednostavnije igrice prilagoe-ne igraima poetnicima, ali i sloenije za naprednije igrae.

    Svim igricama je zajednika tematika vezana uz ou-vanje prirode i okolia, a suelje i izbornik prilagoen je djejem uzrastu.

    Znanje steeno kroz obrazovne sadraje moete provjeriti nizom zanimljivih pitanja s ponuenim od-govorima u Pikinom Eko-kvizu. Nakon to odgovorite na postavljeno pitanje, odmah dobivate povratnu

  • 32

    Pika i prijatelji

    informaciju je li odgovor toan ili ne. Ukoliko niste tono odgovorili, morate ponovo odgovarati jer samo toan odgovor vodi do novog pitanja.

    Pika je pripremila i niz obrazovnih sadraja s mno-tvom injenica vezanih uz energiju, vodu, zrak, otpad, odrivost i bioraznolikost.

    Pripremljeni materijali izvrsni su dopunski materijali koje u svom radu s uenicima mogu upotrijebiti ui-telji razredne nastave, ali i uitelji predmetne nastave, primjerice na satovima prirode, biologije, fizike, kemije ili kao dodatni materijal za rad eko-grupa.

    Kako se praktini i teoretski sadraji vezani uz ovaj projekt dre naela 5R, posebno mjesto posveeno je upravo 5R konceptu: rethink (promisli), reduce (smanji), reuse (iskoristi), repair (popravi) i recycle (recikliraj).

    Ovdje Pika na zanimljiv i kreativan nain pria o potrebi promiljanja o stvarima koje radimo i koje utjeu na prirodu i svijet u kojem ivimo, o potrebi smanjenja i recikliranja otpada, o nainima kako ponovo od otpada dobiti korisne stvari. Primjerice, ovdje moete saznati mnotvo injenica i praktinih primjera o ekolokom otisku ili o iskoritavanju starih predmeta u izradi novih.

    Na raspolaganju su i brojni dodatni materijali meu kojima se mogu pronai korisne knjiice, eko-publikacije i filmovi. Tu su i nezaobilazne eko-karikature kao i jo pokoja sitnica o Piki i njenim pr