JERONIMU ZAŠTITNIKU I FRANJI OSNIVAČU - ofmconv.hr · br. 3/2018 jeronimu zaŠtitniku i franji osnivaČu – u počast! glasilo hrvatske provincije sv. jeronima franjevaca konventualaca

Br. 3/2018

JERONIMU ZAŠTITNIKU I FRANJI OSNIVAČU – u počast!

GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA FRANJEVACA KONVENTUALACA

3/2018 – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca – 1

Uvodno slovoBIBLIJOM ZAČINJENA BESJEDA . . . 3PROVINCIJSKI PLANER: DATUMI PROVINCIJSKIH DOGAĐANJA 2018.-2019. . . . . . 4

Iz našega redaIZVANREDNI GENERALNI KAPITUL . . 6OTVORENO PISMO SVIM BRATSTVIMA REDA . . . . . 7KRONOLOGIJA GENERALNOGA KAPITULA . . . . . . . . . . 9STATISTIČKI POKAZATELJI . . . . . 20REDOVNI GENERALNI KAPITUL 2019. . . . . . . . . . 21PREMA GENERALNOM KAPITULU 2019. . . . . . . . . 22BEATIFIKACIJA VERONIKE ANTAL . . . . . . . 23500 GODINA SAMOSTANA SV. JERE . . . . . . 24

Rad defi nitorija7. SJEDNICA DEFINITORIJA . . . . . 258. REDOVITA SJEDNICA DEFINITORIJA . 269. REDOVITA SJEDNICA DEFINITORIJA . 27

Vijesti i događajiPRIOPĆENJE ZA JAVNOST . . . . . . 29ODRŽAN DRUGI TURNUS DUHOVNIH VJEŽBI . . . 29TREĆI TURNUS DUHOVNIH VJEŽBI . . 29NUNCIJ POHODIO ZAGREBAČKI SAMOSTAN . . . . . 30NAŠI JUBILARCI . . . . . . . . . 30DIO BATAJNA PREDAN U ZAKUP . . . 30SPLITSKE NOVOSTI . . . . . . . . 30FRA ŽARKO RELOTA U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI . . . 31VELIKA GOSPA U MOLVAMA . . . . 31EUROPSKI KONGRES SVJETOVNIH FRANJEVACA . . . . 32

OSTALE VIJESTI UKRATKO . . . . . 33UPRAVO TISKAN: ČETVEROGODIŠNJI PROVINCIJSKI PLAN 2018.-2022. . . . . . . . . 34

Naši mladiPRVI ZAVJETI U ASIZU . . . . . . . 35FRANJEVAČKE DUHOVNE VJEŽBE ZA MLADE . . . . . . . . . . 35MEĐUNARODNI SUSRET MLADIH »GIOVANI VERSO ASSISI« . .. . . . 36BESPLATAN SMJEŠTAJ ZA STUDENTE U DOMU SV. ANTUNA . . . . . . 37SVETI JERONIM . . . . . . . . . 37

Kulturno-intelektualni radPREDSTAVLJEN PRIJEVOD PAPINSKE POBUDNICE . . . . . . 38PREMIJERA MJUZIKLA »SVETAC SVEGA SVIJETA« . . . . 38UKRATKO . . . . . . . . . . . 39

Najave i programiDAN PROVINCIJE U VISU . . . . . . 40XXXIV. REDOVNIČKI DANI . . . . . 40USUSRET PROSLAVI SV. NIKOLE . . . 41DA SE NE ZABORAVI: UPISATI U NEKROLOGIJ . . . . . 43

kazalo

2 – Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – 3/2018

Fraternitasslužbeno glasilo

Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca

Br. 3/2018

Izdaje:Hrvatska provincija sv. Jeronima

franjevaca konventualacaHR – 10000 Zagreb, Sveti Duh 31tel. (01) 3771 888; fax (01) 3773 754

[email protected]

Uredio:Ljudevit Anton Maračić

Odgovara:Josip Blažević

Sveti Duh 31, 10000 Zagreb

Tisak:Denona d.o.o., Getaldićeva 1, Zagreb

ISSN 1332-7941


Svetkovina sv. Jeronima, zaštitnika naše Provincije, draga braćo, prigoda je iz pera ovoga vrloga cr-kvenog naučitelja obogatiti se mudrošću koja nas potiče na svetost kao bit našega zvanja i poslanja. Sva-kodnevne brige, redoviti poslovi, jurnjave svake vrste, pogoduju anemičnosti duhovnog života, ponekad i pristajanju uz ono što nas rastresa i oslabljuje tlak Božje ljubavi u barometru našega srca. Sv. Jeronim lijek rečenome pronalazi u Svetome pismu.

— — —

»Čitaj često božanstveno Pismo; pače svetih knjiga ne puštaj nikad iz ruku.« Makar se dnevno redo-vito hranimo sa stola Božje riječi, kako u Službi čitanja, tako i u euharistijskom slavlju, sv. Jeronim nas potiče na više. Potrebno je u žarište našega dnevnog reda staviti pojedine biblijske knjige i čitati ih u ci-jelosti, njima osvježavati svoje pamćenje, hraniti svoju dušu, jer Sveto pismo nije pročitana Knjiga, nego Knjiga koja se čita. Poželjno je ponavljati biblijske odlomke kako bi nam se urezali u pamet, često nam se motali po glavi, osjetno utjecali i na naš svagdašnji govor, natopili naše propovijedi, po Jeronimovoj riječi: »Svećenikova besjeda nek’ je začinjena riječima Svetoga pisma.« To će biti moguće samo u onoj mjeri u kojoj Bibliju ne budemo ispuštali iz ruku. Zajedno sa sv. Franjom, sv. Jeronim potiče da uskladimo riječi i djela: »Tvoja djela nek’ ne sramote riječi tvojih; da ti tko ne bi tiho odgovorio kad propovijedaš u crkvi; Zašto, dakle, sam ne činiš ovo što kažeš? Raskošan je učitelj koji punim trbuhom govori o postu. I lupež može kuditi pohlepu za novcima. Nek’ se slažu usta, duh i ruke kršćanskoga svećenika.«

— — —

S ovih nekoliko poticajnih misli sv. Jeronima, koji nas upućuju da se vratimo čitanju Svetog pisma, i životu po Svetome pismu, i naviještanju Riječi Božje, o blagdanu zaštitnika naše Provincije, draga braćo, predajem vam novi Fraternitas rođen trudom fra Ljudevita Maračića, provincijskog tajnika i arhivara, koji revno bilježi događaje ljetnih mjeseci, kao svojevrsnu kroniku, pohranjenu u korice, ogledalo našega bratstva.

Uz čestitke o Danu provincije svima želim plodonosan početak nove pastoralne godine koja neka protekne snažnijim upiranjem na Božju riječ.

fra Josip Blažević,provincijal

BIBLIJOM ZAČINJENA BESJEDA

uvodno slovo


PROVINCIJSKI PLANER

DATUMI PROVINCIJSKIH DOGAĐANJA 2018.-2019.21.-22. rujna 2018. Redovnički dani u Splitu

26.-27. rujna 2018. Programatski susret gvardijana u Splitu

27.-28. rujna 2018. Proslava Dana Provincije u Visu

28.-29. rujna 2018. Redovnički dani u Zagrebu

4. listopada 2018. Svečani zavjeti fra Antuna Radovanića

6. listopada 2018. Redovnički dani u Đakovu – Srijemska Mitrovica

8.-12. listopada 2018. Konferencija CEF- a u Marienrode, Hildesheim (D)

14.-19. listopada 2018. III. turnus duhovnih vježbi u Cresu (voditelj: p. Józef Godlewski, Družba misionara Krvi Kristove)

17.-18. listopada 2018. Plenarna skupština Hrvatske redovničke konferencije (Dubrava)

18.-19. listopada 2018. Trogir: Simpozij: »Osam stoljeća prvog franjevačkog samostana u Trogiru«

22.-23. listopada 2019. Trajna formacija

26. listopada 2018. Susret 800 srednjoškolaca u Karlovcu (predavanje)

1. studenoga 2018. Svi Sveti

14. studenoga 2018. Šibenik – Proslava sv. Nikole Tavilića (u 18h kard. Vinko Puljić)

16.-18. studenoga 2018. Dani otvorenih vrata klerikata (Zagreb)

8. prosinca 2018. Svetkovina Bezgrešne

25. prosinca 2018. Božić

1. siječnja 2019. Nova godina

8.-10. siječnja 2019. Duhovna obnova za ministrante

22.-24. siječnja 2019. 59. Teološko-pastoralni tjedan u Zagrebu

25. siječnja 2019. Plenarna sjednica VFZ RH i BiH u Zagrebu (Sveti Duh)

29.-30. siječnja 2019. Godišnji susret gvardijana

2. veljače 2019. Dan posvećenog života

3.-8. veljače 2019. I. turnus duhovnih vježbi u Zagrebu; voditelj: p. Niko Bilić, SJ

6. ožujka 2019. Pepelnica

11.-14. ožujka 2019. Trajna formacija gvardijana u Cresu sa SLO provincijom

22.-24. ožujka 2019. Dani otvorenih vrata klerikata (Zagreb)


21. travnja 2019. Uskrs

23.-27. travnja 2019. Juniorentreff en i Susret provincijala CEF-a (Cres)

29. travanja 2019. Susret/Srečanje CRO/SLO

1. svibnja 2019. Sv. Josip Radnik

17.-19. svibnja 2019. Provincijski susret mladih (Zagreb)

18. svibnja - 18. lipnja 2019. Redoviti generalni kapitul (Asiz - Collevalenza)

23.-26. svibnja 2019. V. Festival kršćanskog kazališta u Zagrebu

24.-25. svibnja 2019. Provincijski susret ministranata (Split)

30. svibnja 2019. Uzašašće

9. lipnja 2019. Duhovi

20. lipnja 2019. Tijelovo

23.-26. lipnja 2019. Poljska: Hodočašće »Stopama sv. Maksimilijana Kolbea«

23.-28. lipnja 2019. II. turnus duhovnih vježbi u Cresu; voditelj: p. Niko Bilić, SJ

25. lipnja 2019. Dan državnosti

15.-22. srpnja 2019.

Franjevačke duhovne vježbe na Cresu za mlade22.-29. srpnja 2019.

29. srpnja - 5. kolovoza 2019.

1.-11. kolovoza 2019. Susret obitelji VB u Cresu

15. kolovoza 2019. Velika Gospa

16.-19. rujna 2019. Trajna formacija

30. rujna 2019. Dan Provincije

4. listopada 2019. Svetkovina sv. Franje Asiškoga

15.-22. listopada 2019. Provincijsko hodočašće u Svetu Zemlju (sv. Nikola Tavilić)

1. studenoga 2019. Svi sveti

23.-25. studenoga 2019. Duhovna obnova u župi sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu

8. prosinca 2019. Bezgrešna

25. prosinca 2019. Božić


IZVANREDNI GENERALNI KAPITULNemi, dom otaca verbita »Ad Gentes«,

od 24. srpnja do 26. kolovoza 2018.

iz našega reda

U Nemiju pokraj Rima od 24. srpnja do 26. ko-lovoza održan je Izvanredni generalni kapitul Reda franjevaca konventualaca. Kapitul je bio posvećen usvajanju obnovljenih Konstitucija na kojima se intenzivno radilo proteklih desetak godina u svim konventualskim provincijama i kustodijama diljem svijeta.

Na poziv Generalnog ministra fra Marka Tasca okupilo se 123 sudionika od kojih 85 s pravom glasa, dok su ostali bili slušači, moderatori, pravni savjet-nici, liturgijski animatori i prevoditelji. Iz Hrvatske su sudjelovali: fra Josip Blažević, provincijalni mini-star Hrvatske provincije sv. Jeronima, i fra Miljenko Hontić, generalni asistent, obojica s pravom glasa.

Dok su tjedni protjecali u opsežnim raspravama i usvajanju pojedinih paragrafa, nedjelje su bile re-zervirane za izlete u obližnja mjesta (Orvieto, Ti-voli, Viterbo, Angnani, Rim). Zajedno provedeno vrijeme i rad po skupinama pogodovalo je boljem međusobnom upoznavanju, iščitavanju znakova vremena i aktualnih smjernica Crkve. Obnovljene Konstitucije veći naglasak stavljaju na pitanje snaž-nije formacije kandidata, te trajne formacije člano-va, misija i nove evangelizacije, solidarnosti među

provincijama i samostanima, te zajedničke vizije i koordiniranog planiranja.

Franjevci konventualci djeluju u pojedinim ze-mljama, ali su međunarodni Red koji u suvremenoj Crkvi želi biti više prisutan tamo gdje su veće po-trebe. Zbog toga, solidarnost (fi nancijska i personal-na), (međureligijski) dijalog i ekumenizam, misije i nova evangelizacija u obnovljenim Konstitucijama zauzimaju istaknuta mjesta. Susreti su bili obogaće-ni sadržajnim liturgijskim slavljima, svečanim mi-sama koje su predvodili provincijali ili drugi gosti iz različitih zemalja, i molitvom Časoslova na različi-tim jezicima, adoracijom i molitvom krunice.

Na kraju Kapitula, koji je prema predviđanju potrajao mjesec dana, kapitularna su braća cije-lom Redu, odnosno bratstvima Reda, uputila svoje OTVORENO PISMO, koje ovdje objavljujemo u hrvatskom prijevodu, a potom donosimo i KRONO-LOGIJU RADA, dan za danom, prema bilješkama i zapažanjima fra Aurelija ERCOLIJA, službenoga kroničara Kapitula, koji je svoje zapise svakodnev-no objavljivao na web-stranicama Reda franjevaca konventualaca, odakle ih i prenosimo.

— — —


OTVORENO PISMO SVIM BRATSTVIMA REDA

OD STRANE BRAĆE OKUPLJENE RADI OBNOVE KONSTITUCIJANA IZVANREDNOME GENERALNOM KAPITULU 2018.

»Nakon što mi je Gospodin dao braću, nitko mi nije pokazao što treba raditi, već mi sami Svevišnji objavio kako moram živjeti prema načinu svetog Evanđelja« (Oporuka, 16, FI 116).

Predraga braćo, Gospodin vam dao mir!

Mi, braća okupljena na 201. izvanrednome ge-neralnome kapitulu radi obnove Konstitucija, na kraju ovoga izvanrednog iskustva (24. lipnja – 26. kolovoza), svakom od 612 samostana Reda, raspr-šenih po cijelome svijetu, želimo uputiti svoj po-zdrav i poruku. Ima nas ovdje 112 braće, dolazimo iz 64 zemlje, od toga nas 83 ima pravo glasa, dok su ostali zauzeti u poslovima tajništva (prevoditelji, tumači, liturgijski animatori). Naše produbljeno iskustvo stečeno je u Nemiju, pri centru »Ad Gen-tes« oo. misionara verbita, u okolju krajolika za-odjevenog ljepotom i providonosnom večernjom svježinom Rimskih brežuljaka, koji se odražavaju u Nemiju i Albanu, jezerima vulkanskog podrije-tla, tridesetak kilometara južnije od Rima. Na početku smo se pitali što ćemo raditi pet pu-nih tjedana ovdje u Nemiju, da bi malo pomalo u nama porasla svijest da pripadamo jednome »po-vijesnom« kapitulu, koji je u obnovi Konstitucija opipljivo dodirnuo ovo dragocjeno sredstvo koje opisuje naš franjevački identitet i može promicati obnovu našega života. Ovo jasno shvaćanje zaoku-pilo je svu našu zauzetost koja se sastojala u slu-šanju-razgovoru-razlučivanju, kao što nas je ohra-brio da to vršimo naš subrat biskup fra Roberto Carboni u danu duhovne obnove. Polazeći nada-sve od zajedničke molitve, koja je svakom danu davala svoj ritam, a bila je sadržajna i višejezična, uključivši pri tom i svakidašnju molitvu krunice i euharistijsko klanjanje poslije večere. Bilo u crkvi, bilo u dvorani, disali smo na dva crkvena pluća, crpeći iz blaga istočne i zapadne tradicije. Iskupili smo milost bratstva vrednujući svakodnevno ra-zne trenutke susreta, rada i slavlja. Pri obrocima, u kapitularnoj dvorani, na rekreaciji i bratskim izle-

tima osjetili smo različitost bogatstva Reda, sma-trajući se »laboratorijem« međunarodnoga brat-stva. Naš intenzivan rad prethodilo je nastojanje skupine braće, koja se trudila počevši ono već nakon izvanrednoga generalnog kapitula 2007. godine u obnovi Konstitucija, proučavanjem i pri-premom Radnog predloška koji je izrađen za ovaj Kapitul. Zasluge treba najprije pripisati CERC-u (Izvršnom odboru za reviziju Konstitucija), koji je razradio 620 paragrafa Predloška, pobravši brojne doprinose svih zajednica iz svega svijeta, i CIRC-u (Međunarodnom odboru za reviziju Konstitucija). Generalni ministar fra Marco Tasca sa svojim de-fi nitorijem pratili su ovaj dugačak hod. Jedanaest godina zajedničkog napora – posebice što se tiče CERC-a – nije zaista malo: toj subraći pripada naša posebna zahvala. Naš doprinos Izvanrednome kapitulu sastoji se u razmatranju 620 paragrafa Radnoga predloška, slijedeći ovaj postupak: čitanje-razmišljanje-ra-sprava-glasovanje o svakom paragrafu, uz moguć-nost da svatko ponudi izmjenu u predloženi tekst (iuxta modum). U radu su pomagala razna povje-renstva, koja su se praktički sastajala svakodnevno radi uspješnijeg napredovanja Kapitula: Središnja komisija (čitanje i vrednovanje svakog prijedloga), Pravno povjerenstvo (za juridička pojašnjenja), a za režijskim pultom sjedilo je Predsjedničko vije-će, koje je upravljalo cjelokupnim procesom. U kapitularnoj dvorani nije uzmanjkalo na-petosti, posebice vezanih uz neke paragrafe koji različito odražavaju senzibilnost i kulturu svake jurisdikcije. Tako smo se uvježbali u slušanju, dija-logu i traženju zajedničkih obzora, uz poštovanje najprije same karizme a potom osobnih i nacional-nih pogleda. Polazeći od dobroga bratskog raspoloženja koje je stvoreno ovdje u Nemiju, želimo vam sada po-vjeriti neke stečevine koje su nam uljepšale život na Kapitulu.


Ponajprije smo otkrili da bratstvo nije samo puka fraza, već nešto što se stvara u susretu i slu-šanju brata, njegove prošlosti, njegova poziva, nje-gove kulture, njegova dubokog osjećanja. Isto tako rađa se iz zajedničkog razlučivanja načina kojim danas želimo živjeti franjevačku karizmu, izme-đu zahvalnog prisjećanja i pogleda naprijed. Tu valja istaknuti i slušanje, razlučivanje i, konačno, odluku prihvaćenu na započetom putu, da bismo utjelovili danas Evanđelje srcem sv. Franje i naših svetaca, u svjetlu tradicije našeg Reda. Zbog toga smo bili i pozvani na Kapitul i vi ste nas, braćo, ovlastili da uzmemo ono što je »konstitutivno« u našem pozivu, iznad svake širine i dubine naših ju-risdikcija. Više smo puta, ne niječući to, ponavljali važnost priopćavanja, koje povezuje ponekad vrlo duboke razlike, što postoje u nama: od slušanja koje ne namjerava drugoga uvjeriti već da ostane slobodna srca; od običnoga i konkretnog života – našega i našeg naroda – kao pristup i pad svakog našeg izbora. Smiješeći smo ponekad govorili da ne pišemo Evanđelje, pa ni Konstitucije (koje već postoje!), već da ih samo obnavljamo, s pogledom nade u sadašnjost i budućnost. Ponajviše gledajući naprijed velikom vjerom u Gospodina Isusa, gos-podara povijesti. Posebice, živeći zajedno preko stotinu braće, dolazeće iz preko šezdeset zemalja svijeta i otkri-vajući geografi ju Reda kao »globalno selo« koje nastanjujemo, čini nam se snažnim poziv da iz multikulturalnosti, po sebi jasnoj i izvanjskoj činje-nici, prijeđemo u interkulturalnost, a to znači u su-sret koji ujedinjuje razlike i dobra svake kulture u ime Evanđelja i zajedničkoga franjevačkog života, da bismo se konačno inkulturirali sami mi-ovdje-sada gdje nas je poslušnost postavila. Siguran je temelj zajedništvo s Ocem, Sinom i Duhom Sve-tim, od kojega je rođena Crkva i, u njezinu okrilju, bratstvo svetoga Franje. Iz te spoznaje probija se neprekidan izazov na obnovu, a to znači na dava-nje novog oblika našem životu, uz kreativnu vjer-nost našemu franjevačkom identitetu. Kako živjeti ovaj hod? U novim Konstitucija-ma zamijetit ćete neprekidno pozivanje na Spise svetog Franje i franjevačke izvore. Ponovno smo otkrili iskustvo svetog Franje, osobno i ono s bra-ćom, jer se tu nalazi njegov hod obraćenika, uče-nika, sveopćeg brata, zaljubljenog u Gospodina

Isusa koji je postao čovjekom i trpio iz ljubavi pre-ma nama. Postoji i naš poziv, ono što nas je dovelo u ovu pustolovinu nasljedovanja. Postoji nadasve ljepota našega čisto-siromašno-poslušnog života, poput one Isusove i Franjine, svježina Evanđelja, radost bratstva, skrb za misijski navještaj. Postoji i radost karizme prije zakona, života prije prava (koje ipak mora postojati, ali treba proizlaziti iz osobnog iskustva s Gospodinom koji nas je opeča-tio!). Postoji i izazov rasta i ne zaustavljanja, u ne-prekinutoj formaciji koja traje od prvih koraka u ovom obliku života, sve do »sestrice smrti«, koja će nam donijeti zagrljaj s Ocem, »svemogućim, vječ-nim, pravednim i milosrdnim« (usp. FI 233). Di-van je naš put nasljedovanja, tragom stopa svetog Franje, sve do progresivnog suobličenja s Isusom, našim jedinim Gospodinom! Unatoč veličini bratstva i ljepoti mjesta, ne krijemo napor biti zajedno cijeli mjesec dana, na Kapitulu, često uz ponavljanja, daleko od svojih provincija, lišeni prazničkih dana (u čemu nam za-sigurno nitko od vas nije pozavidio). Pa ipak, uvi-jek nas je podržala i ohrabrila svijest da ima smisla ono što nastojimo činiti, uz pomoć Duha Svetoga, za dobro Reda i za njegovu re-formu. Dali smo se voditi vizijom Reda koji sanjamo od sada do bar sljedećih pedeset godina, od proroštva života koji se obnavlja, da bi dobio krila nade, a ne samo osta-ti čuvari naših svetih korijena. Tekst Konstitucija koji ćete imati u rukama nije zasigurno savršen, vjerojatno ni u samoj formi, jer proizlazi od ra-zličitih razmišljanja, rasprava a ponekad i napeto-sti. Ipak, očekujemo da ćete prepoznati neke važ-ne vrijednosti u vidu re-forme našeg života, koje ga mogu učiniti novim: središnjost bratstva koje Evanđelje živi vjerno primljenoj karizmi, i proroč-ka kreativnost koja se očituje u poslanju, koje se opredjeljuje za siromašne i prihvaća izazove našeg svijeta u stilu malenosti i dara samoga sebe, koje se ne zatvara u vlastito blagostanje (samostanski i provincijski partikularizam), već se otvara potre-bama širega bratstva i Crkve, doživljavajući Red kao našu Obitelj u svjetskom okružju (interkultu-ralnost i inkulturacija, solidarnost i suradnja). Baš ovdje u Nemiju, gdje pogled klizi od jeze-ra do ravnica naseljenih mjestima sve do mora, u domu misionara verbita koji nas je ugostio, radilo je ono povjerenstvo koje je dalo svjetlo Drugome


vatikanskom saboru dekretom »Ad gentes«, o mi-sijskom poslanju Crkve (7. prosinca 1965.), hra-bri iskorak jedne Crkve na putovima svijeta, kako bi nosila navještaj Evanđelja. Kao Red želimo da ove nove Konstitucije, rođene na istome mjestu, na ovome Izvanrednome generalnom kapitulu, za sva naša bratstva budu poticaj na hod »ad gentes«, na izlaz u »postojeće periferije«, prema »zajednič-kom domu« stvorenog bića, kako nas ohrabruje papa Franjo. Nadasve re-forma našeg života, kako bismo kao franjevci konventualci što autentičnije prionuli uz Gospodina Isusa, služili Crkvi i svije-tu. Zbog toga vas mi, braća kapitularci, molimo da uzmete u ruke nove Konstitucije, kako bi postale prigoda za razmišljanje i nadasve za ponudu no-vog života. Oče milosrdni, daj nam žarku snagu Duha Sve-toga da mognemo slijediti stope tvojega Sina, Gos-

podina našega Isusa Krista, kao što je učinio brat Franjo i njegovo bratstvo, obnavljanjem i oživlja-vanjem muke njegova nasljedovanja. Daj nam da ti zahvaljujemo i služimo u velikoj poniznosti, svaki dan i na svakome mjestu, da bismo na kraju stigli k tebi, Previšnji, svemogući i dobri, suobličeni Tvo-jem Sinu, i tako te slavili u vječnosti (usp. FI 233, 263). Prati nas i dalje, sveti oče Franjo, na putovima vremena, kako bismo kao Mala braća konventual-ci danas živjeli Evanđelje.

Nemi-Rim, 26. kolovoza 2018.

BRAĆA 201. IZVANREDNOGA GENERALNOG KAPITULA

KRONOLOGIJA GENERALNOGA KAPITULASlužbeni kroničar: Fra Aurelio ERCOLI

U vrijeme održavanja Izvanrednoga generalno-ga kapitula u Nemiju kod Rima, od 24. srpnja do 24. kolovoza 2018. svakodnevno je na web-strani-cama Reda franjevaca konventualaca fra Aurelio Ercoli bilježio tijek rada, donoseći i svakodnevnu kratku homiliju koju je redovito održavao fra Jude Winkler, generalni asistent američke federacije. Do-nosimo prijevod ove kronike, uz neko skraćivanje, i napomenu da su izostavljene svakodnevne prigodne homilije ovoga vrsnoga bibličara.

Utorak, 24. srpnja: DAN 1.

Utorak, 24. srpnja 2018. u Centru »Ad Gentes« otaca verbita u Nemiju (kod Rima), ujutro su se našli svi članovi Pripremne komisije, Tajništva, prevoditelji i odgovorni za liturgiju, radi posljed-njih priprema Kapitula, kako bi na najbolji mogući način bila dočekana kapitularna braća.Prvi dojam koji ostavlja ovaj dom ustupljen nama na raspolaganje jest krajnja jednostavnost i isko-rištenost prostora; domaćini su na raspolaganju poslušati sve naše potrebe i prihvatili su nas kao pravu braću. Zasigurno tome mnogo pridonosi i činjenica da ovaj dom već dulje vremena ugošćuje

susrete ovog tipa i da su se naši odgovorni fratri na vrijeme pobrinuli riješiti sve moguće probleme.U 15,00 sati približno počeli su stizati kapitularci, napose oni koji su prethodnih dana bili u kolegiju »Seraphicumu« u Rimu, jer su neke federacije on-dje imale svoju neposrednu pripremu za Kapitul, kojemu je svrha izglasavanje novih Konstitucija.Kapitul je potom u kapeli ovog centra u 18,00 za-počeo molitvom Večernje i zazivom Duha Sveto-ga: zamolili smo snagu Duha Svetoga da nam prati rad i stalno dadne snage nadom gledati buduć-nost koja nas čeka. Generalni ministar fra Marco TASCA predvodio je ovo slavlje i primio svu našu subraću uz Gospodnji blagoslov, poželjevši svima radostan i uspješan rad.

Srijeda, 25. srpnja: DAN 2.

Dan je započeo slavljem svete mise u 7,30, koju je predvodio Generalni ministar Reda fra Marco TASCA. Homiliju je održao fra Jude WINKLER, generalni asistent CFF (Conventual Franciscan Fe-deration), polazeći od dnevnih čitanja. (Fra Jude će tijekom Kapitula redovito svakodnevno imati krat-ke homilije, kojih sadržaj kroničar ukratko i redo-


vito donosi, a mi ćemo ih ovdje – kako je u uvodu i spomenuto – zbog kratkoće prostora ipak izostavlja-ti – napomena Urednika.)

Prva sjednica Kapitula počela je u 9,30 pod predsjedanjem fra Marka TASCA. Kao izvršni taj-nik izabran je fra Emanuele RIMOLI, koji je nakon proziva vokala najavio službeni početak kapitular-nog rada.

Fra Timothy KULBICKI, nakon što je izabran za generalnoga tajnika Kapitula, protumačio je ukratko slijed radova, ističući već u početku kako mora biti jasan cilj: odobriti tekst novih Konstitu-cija, koje će biti temelj života Reda sljedećih godi-na.

Potom je uslijedio intervent Generalnog mini-stra, koji je zahvalio cijelom Redu za rad izvršen na Konstitucijama: pozvao je potom sve na osjećaj stvarnosti koju nam Gospodin nudi: ljepotu biti zajedno, milost rada, prirodu koja nas okružuje, izazov koji nam različitosti nude.

Nakon objeda, u 15,30 uslijedio je Deveti čas, a potom je fra Timothy započeo razmatranjem po-vijesti Konstitucija, govoreći to kao član CERC-a (Izvršnog odbora za reviziju Konstitucija).

Fra Valentin REDONDO je nakon toga ista-knuo neke teme od velike važnosti u obnovljenim Konstitucijama: suradnju, suodgovornost, solidar-nost, autoritet i bratsko zajedništvo. Kao franjevci konventualci pozvani smo nadvladati individuali-zam i provincijalizam i u uzajamnim odnosima i u apostolskoj zauzetosti. Nakon diskusije u dvorani, dan je zaključen molitvom i večerom.

Četvrtak, 26. srpnja: DAN 3.

Svetu misu ujutro predvodio je Generalni vikar Reda, fra Jerzy NOREL, pa je glavni jezik u euhari-stijskom slavlju bio poljski. Tako se redaju svakod-nevno glavni jezici Reda, radi punijeg sudjelovanja u svetoj misi i liturgiji časova.

Rad u dvorani započet je razmatranjem fra Vic-tora MORA, uvijek u ime CERC-a, koji je pod-sjetio na osjećaje neke braće izazvane čitanjem tekstova za reviziju Konstitucija. Mišljenje je te braće da nove Konstitucije zadiru u autonomiju, bilo osobnu, bilo samostansku, bilo provincijsku. Traženje veće solidarnosti i sudioništva od stra-

ne Reda može se doživjeti kao nešto postavljeno s vrha. Treba zato premisliti bratstvo kao suodgo-vornost, ne samo unutar vlastite mjesne stvarnosti, već i prema svim jurisdikcijama razasutim širom svijeta. Uslijedila je živa diskusija, u kojoj su svi istaknuli da je dobro biti iskren i podijeliti svoje poglede i osjećaje s drugima.

Popodne je fra Zbigniew KOPEĆ predstavio sintezu iznijetih tema i intervenata podnijetih dosad u dvorani. Uslijedilo je potom predstavlja-nje I. poglavlja novih Konstitucija od strane fra Timothyja KULBICKOG. Ovo početno poglavlje dodiruje temelje naše biti franjevaca konventuala-ca: tako ove teme, prema Pravilu sv. Franje i našoj posebnoj konventualskoj tradiciji, odražavaju naše biti braća i to mala. Diskusija je uslijedila sa žarom i nastavit će se i idućeg dana zbog temeljne važno-sti same teme.

Dan je završen molitvom i trenutcima bratstva nakon večere.

Petak, 27. srpnja, DAN 4.

Svetu misu na početku dana predvodio je fra Benedict BAEK, generalni asistent FAMC-a (Fe-deration od Asian Minor Conventuals), koji se iz razumljivih razloga nije služio svojim korejskim nego engleskim jezikom.

U kapitularnom plenumu nastavljena je disku-sija o prvom poglavlju obnovljenih Konstitucija. Kao što je jučer bilo spomenuto, diskusija je nuž-no sveobuhvatna i duboka, jer se dodiruju temelji našega bivstvovanja: biti posvećeni i to franjevci konventualci.

Prešlo se potom na predstavljanje II. poglavlja, koje nosi naslov Život jedinstva s Bogom. I taj je uvod bio povjeren fra Timothyju KULBICKOM. U središtu poglavlja je duhovni život shvaćen kao hod suobličenja Kristu i nasljedovanja samoga Kri-sta. U Konstitucijama nema samo raznih obveza već je to put stalnog obraćenja i pripadanja Gospo-dinu. Nakon diskusije slijedilo je predstavljanje III. i IV. poglavlja od strane fra Valentina REDONDA (predsjednika CERC-a): Bratstvo i poslanje. Izvje-stitelj je htio naglasiti kako je sv. Franjo uvijek nov i aktualan, ukoliko predlaže bratstvo svemu svije-tu. To je moguće jedino ako se zauzmemo svi biti maleni, izvan uloga koje su nam povjerene.


Dan je završen molitvom koja je nastavljena i nakon večere; kapitularcima je predloženo da se u 21,00 nađu u kapeli na molitvi krunice i euharistij-skom klanjanju.

Subota, 28. srpnja: DAN 5.

Današnju je svetu misu predvodio fra Carlos TROVARELLI, generalni asistent FALC-a (Fede-racion americana latina conventuales): podsjetio je na Dan neovisnosti u Peruu i pozvao prisutne na molitvu za latinsko-američke narode.

Na početku plenarnog rada Generalni ministar u ime Predsjedničkog vijeća zahvalio je svima za živu raspravu u kojoj su mnogi sudjelovali. Zbog toga će se pridodati jedan dan više za ovaj bratski dijalog; nakon dana razmišljanja i molitve idućeg ponedjeljka, sljedeći će utorak biti određen za na-stavak rasprave prije nego se započne vrednovanje i glasovanje o tekstu novih Konstitucija.

Nakon toga se prešlo na raspravu o III. poglav-lju, o bratstvu. Još je u središtu pažnje kapitulara-ca savršeni zajednički život. Svećenički poziv ne smije nas učiniti zaboravljivima da smo i »mali«. Sv. Maksimilijan Kolbe znao je graditi suvremeno bratstvo jer je svoj braći dao mogućnost da razviju vlastiti talent.

U popodnevnom radu su se interventi premje-stili na IV. poglavlje, koje se odnosi na poslanje. Glavna je teškoća shvatiti što danas znači »missio ad gentes« (poslanje ljudima), na način usko po-vezan i gdje u teoriji možemo zbližiti drugačiju kulturu. Pitajmo se ne samo jesmo li raspoloženi krenuti u daleke krajeve, nego jesmo li raspolože-ni prepustiti se evangelizaciji onih koji nam dolaze iz drugačijih kulturalnih okružja, da bismo živjeli isto evanđelje. Sutra, u nedjelju, bit će dan odmora i zajedništva s Gospodinom i braćom.

Nedjelja, 29. srpnja, DAN 6.

Ova nedjelja bila je dan odmora za kapitularce, dan posvete Gospodinu i braći, za ojačanje i dobar početak novog tjedna.

Predloženo je više turističkih i duhovnih odre-dišta za one koji žele provesti dan na putovanju. Grad koji su odabrali većinom bio je Orvieto; oni-ma koji dolaze izdaleka ovaj umbrijski grad pred-

stavlja biser koji apsolutno treba razgledati. Kate-drala i tvrđa koji se izdižu nad gradom ne mogu se olako zaboraviti. Podsjećamo također da je po-sljednjih dana Generalnoga kapitula predviđeno i sudjelovanje kapitularaca na jednostavnim zavje-tima naših novaka u Svetome asiškom samostanu: umbrijska zemlja u kojoj je rođen naš Sveti otac Franjo, valja priznati, uvijek je u srcu braće.

Za one koji su ostali u Nemiju središnji susret dana bila je koncelebracija u podne, koju je pred-vodio fra Timothy KULBICKI. U misi se molilo za sve potrebe ovoga našeg svijeta, stalno razdiranog između traženja mira i sukoba koji to očito niječu.

Na kraju je spomenut naš subrat fra Jailson Nascimento de Lima, profes u formaciji Provin-cijske kustodije sv. Bonaventure u Brazilu, koji se vratio u Očev dom.

Ponedjeljak, 30. srpnja: DAN 7.

Dan je zamišljen kao trenutak povlačenja i sa-branosti da bi se primio dar Duha prije suočenja s važnim odlukama. Nakon molitve Jutarnje u dvorani, započelo je razmatranje mons. Roberta CARBONIJA, kojega pamtimo u našem Redu kao duhovnog voditelja, odgojitelja, suosnivača misije u Kubi, a sada biskupa u Ales-Terralbi na Sardiniji, odakle sam i potječe.

Njegov je intervent imao dva dijela, jedan do-podne, drugi popodne, a naslov mu je bio: »Slu-šanje, razgovor, razabiranje, odluka. Stajališta koja trebaju sazrijevati za razotkrivanje i odlučivanje u istinskom zajedničkom dobru«. To je bila središnja tema ovog dana.

Dan je završen svetom misom, kojoj je pred-sjedao mons. Roberto i koji je u homiliji tumačio prispodobu o gorušičinom zrnu i onu o kvascu, podsjetivši kako one sadrže model evanđeoskog razlučivanja.

Utorak, 31. srpnja: DAN 8.

Dan je započet euharistijskim slavljem u 7,30, koje je predvodio provincijski kustos Svetog Antu-na u Gani, fra Anthony Bezo KUTIERO. Pod mi-som se molilo za već spomenutoga preminuloga brazilskog klerika fra Jailsona, koji je u 28. godini umro i vratio u Očev dom.


Rad u dvorani započeo je nekim pojašnjenjima u vezi s načinom glasovanja o tekstu obnovljenih Konstitucija, koje će početi idućeg dana. Potom je fra Victor MORA (član CERC-a) predstavio V. poglavlje, koje govori o odgoju braće. Istaknuo je kako je ovaj tekst doživio najviše promjena; vrije-me se jako promijenilo otkad su postojeće Kon-stitucije na snazi. Red treba dati nove i određene smjernice glede odgoja, od početka hoda u zvanju sve do kraja života svakog brata.

Nakon rasprave, isti je fra Victor predstavio VI. poglavlje, koje govori o služenju autoriteta u Redu. Nema velikih promjena u ovom poglavlju, osim prijedloga za federacije (skupove ministara i dele-gata određene geografske zone), da mogu usvojiti kvalifi ciranom većinom prijedloge obvezatne za vlastitu zonu, nakon odobrenja od strane general-noga ministra i njegova defi nitorija.

Rasprava u dvorani produžila se do molitve Službe čitanja i Večernje, kojom je zaključen ovaj dan.

Srijeda, 1. kolovoza: DAN 9.

Ovog jutra svetu misu je predslavio fra Jorge Arturo DOBLES ULLOA, kustos nove Kustodije Majke milosrđa u Srednjoj Americi.

Radovi u dvorani nastavljeni su raspravom o posljednjem poglavlju obnovljenih Konstitucija, a odnosi se na upravu Reda. Potom su razjašnjeni modaliteti o glasovanju tekstova, koje je započelo u 11,00 sati. Nakon početne »tehnološke« nesigur-nosti, procedura je krenula bez teškoća. Podsjeća-mo da test treba biti prihvaćen paragraf po para-graf i za odobrenje treba bar dvije trećine glasova.

Duhovni uvod u I. poglavlje, koji se odnosi na karizmatska načela, prihvaćen je vrlo velikom većinom. Zatražene su neke promjene, posebno s izričitim navođenjem našeg naziva Male braće konventualaca. Pri glasovanju o I. poglavlju, kao što je i zatraženo prvih dana zborovanja, posebno se zaustavilo na uključenje u Crkvu kao klerički red. Prošao je prijedlog uvrštenja ovog određenja u I. poglavlje baš zato što se odnosi na teološke te-melje naše stvarnosti.

Popodne su nastavljena glasovanja. Treba na-značiti da je uvršten jedan novi paragraf u I. po-glavlje: izričito se navodi »zlatna nit« koja pove-zuje povijest nas konventualaca s dogmom Bez-

grešnog Začeća, počevši od sv. Franje sve do sv. Maksimilijana.

U 18,45 kapitularci su se našli u crkvi radi po-korničkog slavlja kao pripravu na blagdan Svete Marije Anđeoske u Porcijunkuli, koji će se sutra slaviti. Fra Jude je protumačio evanđeoski odlo-mak o cariniku Zakeju pozivom svima da siđemo iz svojih zemaljskih sigurnosti, kako bismo u svoja srca primili Isusa koji nas poziva. Naš sveti otac Franjo zatražio je od pape ovaj oprost kako bi svi mogli iskusiti Božje milosrđe.

Četvrtak, 2. kolovoza: DAN 10.

U ovaj blagdanski dan posvećen Svetoj Mariji Anđeoskoj, fra Mauro GAMBETTI, kustos Sveto-ga Asiškog samostana, predvodio je euharistijsko slavlje, istaknuvši u uvodu kako blagdan potvrđuje koliko je Božje milosrđe.

Kapitularni skup je u središte svojih glasova-nja stavio temeljne norme Reda, a uvrštene su u I. poglavlje obnovljenih Konstitucija. Posebna se pažnja posvetila važnosti polaganja redovničkih zavjeta. Među ostalim, razjašnjeni su pojmovi koji određuju pripadnost Bogu i Redu. Kao što Kanon-sko pravo određuje »privremene i vječne zavjete«, izražavajući tako dar samoga sebe u određenom vremenu ili trajno, tako Red prepoznaje ovu stvar-nost u izrazima »jednostavni i svečani zavjeti«.

U popodnevnom radu glasovalo se o temeljnim normama zavjeta poslušnosti. Promjene koje su uvrštene u odnosu na prethodni tekst izražavaju promjenu vremena i izmijenjeni sastav jurisdikcija u Redu. U tom okviru valja istaknuti ulogu gene-ralnog ministra fra Lanfranka SERRINIJA (1924.-2015.), kojemu pripadaju u velikom dijelu zasluge za postojeće Konstitucije.

Dan je završen nakon večere susretom bratske radosti. Podsjetili su nas na razne obljetnice pro-slavljene ovih dana i proživljeni su lijepi trenutci opuštanja.

Petak, 3. kolovoza: DAN 11.

Jutarnju misu predvodio je fra Jan MACIE-JOWSKI, ministar Provincije sv. Maksimilijana (Gdansk).

U kapitularnoj dvorani nastavljeno je glasova-nje o I. poglavlju, gdje se tumače redovnički zavje-


ti. Danas je u središtu bilo siromaštvo. Ne smijemo zaboraviti koliko je ovaj vidik uvjetovao povijest franjevačke obitelji. Naša konventualska tradicija ostala je stabilnom u vremenu: vlasništvo dobara pripada zajednici, a ne pojedinom bratu. Ono što se duboko izmijenilo to je geografi ja naših prisut-nosti. Nazočni smo na svim kontinentima, a potre-be su se duboko izmijenile. Obnovljene Konstitu-cije zato osobito naglašavaju solidarnost koja mora postojati između naših jurisdikcija raspršenih ši-rom svijeta, kao i prema siromašnima koji žive na periferiji svijeta, kako uvijek ističe papa Franjo.

U međuvremenu valja podsjetiti kako je Kapitul primio vijest o još jednoj smrti. U dobi od 75 godi-na napustio nas je fra Pietro Guerrini iz Talijanske provincije sv. Franje (srednja Italija). Pamtimo ga kao provincijala Markijske provincije i preporuča-mo ga Gospodinu da ga primi u svoj dragi zagrljaj.

Subota, 4. kolovoza: DAN 12.

Na današnji spomendan sv. Ivana M. Vianneya svetu misu je predvodio fra Michael ZIELKE, mi-nistar Američke provincije Sv. Bonaventure. Bila je prigoda za radovanje zajedno s njihovom Pro-vincijskom kustodijom BDM iz Coromoto u Vene-zueli, gdje se baš danas slavilo svećeničko ređenje našega subrata Fra Juána Gregorio Martinez Ca-nelón.

U plenarnom radu dopodne glasovanje i ra-sprava odnosili su se na zadnji dio I. poglavlja ob-novljenih Konstitucija, gdje se obrazlažu modali-teti struktura našeg Reda. U središtu rasprave bila je pripadnost određenome mjestu, određenoj ju-risdikciji, koju redovito nazivamo »provincijom«. Današnji život zahtijeva od nas da napravimo isko-rak u mentalitetu, širenjem pogleda na globalnu cjelinu, to jest promatranjem cijeloga Reda. Pred-loženi su mnogi načini za suradnju i konkretno življenje karizme i proroštva našeg bratstva.

Popodne je započela rasprava i glasovanje o II. poglavlju, na poseban način o duhovnom uvodu. Ovaj dio raspravlja o jedinstvu s Bogom, koje je te-melj našega života. Upravo nas sv. Franjo uči kako potpuno pripadati Gospodinu a zbog toga i bra-ći. Uvod uključuje razne odlomke iz Franjevačkih spisa, koji opisuju život našeg osnivača u potpuno-sti usmjeren na Krista. Tko je susretao Franju, ste-kao bi iskustvo samoga Isusa. Molitvom Večernje započelo je slavlje dana Gospodnjega, nedjelje.

Nedjelja, 5. kolovoza: DAN 13.

Danas Generalni kapitul uzima dan odmora prije nego što nastavi hodom koji predviđa odo-brenje novih Konstitucija.

Što se tiče ponuđenih posjeta, prihvaćen je po-hod Tivoliju. Taj je izlet kraći od onoga prethodne nedjelje jer se mjesto nalazi u rimskoj okolici. Oni koji su odabrali ovu opciju, prisjetili su se mnogih rimskih vila i vrtova, a za nas franjevce zanimljiva je i sudbina crkve sv. Franje: najprije je bila mo-naška opatija, da bi je potom sljedbenici sv. Franje prilagodili svojim potrebama.

Euharistijsko slavlje za kapitularce koji su osta-li u centru »Ad Gentes« predvodio je fra Victor MORA, koji je svojim razmišljanjem osvijetlio ne-djeljna čitanja.

Sutradan se nastavljaju radovi u dvorani, pa je trebalo zatražiti snagu Duha Svetoga da bi naši iz-bori bili ispunjeni s mnogo nade.

Ponedjeljak, 6. kolovoza: DAN 14.

Danas na blagdan Gospodinova preobraženja jutarnju misu je predvodio ministar Španjolske provincije Naše Gospe od Monserrata, fra Angel Mariano GUZMAN LUDENA. U uvodu je pozvao na molitvu za žrtve potresa u Indoneziji, a podsje-tio i na 40. obljetnicu smrti blaženog pape Pavla VI., čija će kanonizacija uslijediti sljedećeg listo-pada.

Plenarno zasjedanje ovog dana zaključilo je glasovanje o II. poglavlju novih Konstitucija. To se odnosi na duhovni i liturgijski život našega franje-vačkog hoda. Veliku pažnju treba posvetiti postu-pnosti odgojnog rasta: oni s iskustvom odgojitelja mogli su pridodati svoj doprinos kako bi norme računale na sadašnje potrebe onih koji se pripre-maju na redovnički život.

Dana je mogućnost rasprave i glasovanja o nekim prijedlozima za dopunu ili izmjenu već odobrenog teksta (iuxta modum). Posebno valja izdvojiti naglasak koji treba staviti na naš životni stil umjerenosti, kao i na posebnu pažnju prema siromašnima i očuvanju svega stvorenoga.

Na koncu je u plenumu otvorena diskusija, koja je potom prepuštena federacijama, o mjestu i vre-menu sljedećega Redovnoga generalnog kapitula,


koji bi trebalo održati sljedeće godine, prema tra-diciji obično vezanog uz svetkovinu Duhova.

Utorak, 7. kolovoza: DAN 15.

Tog je jutra svetu misu predvodio fra Bernhar-din SEITHER, ministar Njemačke provincije sv. Elizabete.

Duhovni uvod III. poglavlja već je izglasovano ranije: to je tema bratstva. U središtu je dar koji je sv. Franjo primio od Boga i koje je sam istaknuo u Oporuci kad je priznao da mu je sam Gospodin darovao braću. Kao franjevci stalno se moramo vraćati ovome temelju. Naš je identitet prije svega biti »braća«, to jest osobe koje biraju živjeti zajed-no kao sinovi Božji, preko svih različitosti podrije-tla, kulture, temperamenta i slično.

Od odobrenih normi valja podsjetiti kako i po-stojeće Konstitucije ponavljaju: bratstvo valja gra-diti. Vječiti problem našega zajedničkog bivovanja jest računica da sve funkcionira miroljubivo i bez problema. A jasno je kako je to nemoguće. Sam je Franjo morao intervenirati kod svojih sljedbenika jer nisu uvijek pronalazili pravi način dijeljenja ži-vota. Jedna od vrućih tema našeg vremena je ko-rištenje masovnih sredstava komunikacije. I naše zajednice mogu naići na teškoće osobnih odnosa kad se previše vremena provodi služeći se inter-netom, mobitelom i slično. Konstitucije ne mogu dakako riješiti problem individualnih izbora, ali mogu ipak dati ispravne naznake za dobro svih pa i kad se služe ovim sredstvima. Najbolji je put uvi-jek izdignuti zajedničko dobro nad onim osobnim. I zbog toga u molitvi treba pronaći svjetlo za bolje razlučivanje.


Danas slavimo blagdan sv. Dominika, osnivača Reda propovjednika i Franjina suvremenika. Ju-tarnje euharistijsko slavlje predvodio je fra Stani-slaw GRYN, ministar Češke provincije sv. Ćirila i Metoda.

U jutarnjem plenarnom radu glasovanja su go-tovo dovršila III. poglavlje obnovljenih Konstitu-cija. Od prihvaćenih tema valja istaknuti tekst o suradnji unutar franjevačke obitelji. Posebno treba istaknuti kao znak vremena da, tragom pape Fra-

nje, ima više iskustava zajedničkog života unutar minoritskog reda. Podsjećamo na iskustvo intero-bedijencijskog samostana sv. Franje u Rietiju (Ita-lija): u njemu sudjeluje po jedan fratar iz sva tri ogranka Prvog reda. Paralelno postoji i samostan Emaus (Sveta Zemlja), gdje naši fratri žive u sudio-ništvu s Malom braćom. Drugi vidik koji odražava naše vrijeme jest uključenje u karakteristike naše-ga bratstva a to je poznati »duh Asiza«. Započeta susretom pape Ivana Pavla II. molitvenim susre-tom s predstavnicima raznih religija, obveza dija-loga s drugim vjerama sada postaje naša nužnost.

U popodnevnom dijelu rada ponovno se ra-spravljalo o sljedećemu redovnom generalnom kapitulu. Većina želi da bude održan u Asizu, ali teškoća ostaje u prostoru koji bi mogao zajamčiti stalan boravak svih kapitularaca pod istim kro-vom, kao i prikladne dvorane za plenarni rad i onaj u grupama.


Danas je blagdan suzaštitnice Europe, svete Te-rezije Benedikte od Križa, ranije poznate kao Edi-th Stein, mučenice konclogora Auschwitza 1942. godine. Svetu misu je predslavio fra Marian GO-LAB, ministar Krakovske provincije sv. Antuna i bl. Jakova iz Strepe. Sjetili smo se i naših poljskih mučenika misionara fra Michala Tomaszeka i fra Zbigniewa Strzalkowskog, ubijenih iz mržnje pre-ma vjeri istog dana 1991. u Peruu, članova spome-nute poljske provincije.

Sa VI. naslovom, koji se odnosi na bratsko upravljanje dobrima, kapitularni skup je završio glasovanje o III. poglavlju novih Konstitucija. Jed-na od najvažnijih stvarnosti sadržanih u prihvaće-nom tekstu odnosi se na »transparentnost«. Kao franjevci moramo se truditi stalno biti transparen-tni u svojem poslovanju i odnosu prema materijal-nim dobrima. U svijetu gdje je bogatstvo postalo novim idolom ljudi, mi se opredjeljujemo za pri-padnost Bogu.

Prihvaćanjem III. poglavlja obavljeno je preko 300 glasovanja, objavio je izvršni tajnik fra Ema-nuele RIMOLI. Podsjećamo ipak da uz dovršetak polovice programa (poglavlja ima šest), plenum još treba vrednovati razne prijedloge (»iuxta mo-dum«) i neke paragrafe koji su doživjeli bitne iz-mjene.


Pri molitvi Angelusa generalni ministar, fra Marco TASCA je podsjetio na fra Giorgija Moro-sinotto iz Talijanske provincije sv. Antuna (sjever-na Italija), koji je preminuo u 87. godini života, a pamtimo ga kao odvažnog misionara u Argentini.

Rad u plenumu nastavljen je popodne, uz gla-sovanje o prvim brojevima IV. poglavlja, koje se odnosi na poslanje braće. Uvečer, uz trenutke brat-ske rekreacije, završen je ovaj dan.


Na blagdan sv. Lovre misno slavlje predvodio je ministar Riverplatske provincije sv. Antuna u Ar-gentini i Urugvaju, Fra Aldo Andrés CÚCCARO. On je podsjetio na subrata mučenika fra Carlosa de Dios MURIAS, strijeljanog 18. srpnja 1976. od argentinske vojne hunte zbog djelatnosti usmjere-ne prema zapuštenima.

Kapitularni plenum nastavio je diskusiju i gla-sovanje o paragrafi ma novih Konstitucija, koji se odnose na poslanje braće. U središtu djelovanja naše braće, što je predstavljalo u povijesti i križ i radost, u stvari nema specifi čnog ni točno spe-cifi ciranog sektora poslanja. Za razliku od nekih redovničkih obitelji koje imaju precizan izbor pa-storala (na primjer, školstvo, zdravstvo, znanost, itd.), franjevačka se karizma otvara svim realno-stima svoga vremena. Treba pažljivo čitati ono što Duh nadahnjuje danas kako bismo bili autentični navjestitelji evanđelja u stilu sv. Franje. Da bismo ostali na toj liniji zasebnosti, uključen je novi tekst u Konstitucijama koji doziva pažnju na takav stil života u zajedništvu koji svjedoči ljubav prema stvorenome te je u suglasju s konkretnim projek-tima održavanja okoliša, promiče edukativne ini-cijative potpunoga ekološkog obraćenja. Nastojalo se odgovoriti pozivu pape Franje iz enciklike »La-udato si’« kako je u našem vremenu potrebno di-jeliti dobra i preuzeti odgovornost o »zajedničkom domu« koji je naš planet.


Jutarnju misu predslavio je fra Teofi l PETRI-SOR, ministar Rumunjske provincije sv. Josipa za-ručnika BDM. A kako se danas slavi blagdan sv. Klare, valja se prisjetiti svih naših sestara klarisa.

Na početku radova u dvorani, kapitularcima je prikazan kratki video s pozdravom jednoga na-šega subrata koji je nadživio stotu godinu života: fra Maurus HAUER iz Američke provincije BDM Utješiteljice žalosnih.

Rad je usmjeren na neke paragrafe koji su bili prebačeni za kasnije glasovanje, radi nekih prav-nih razjašnjenja ili zato što su bile zatražene neke izmjene. Posebno izdvajamo prihvaćanje teksta gdje se produbljuje jednakost svih članova naše zajednice. Kod sv. Franje bratstvo je zaista savrše-no, neovisno o ulogama koje su ponekad nekima povjerene.

Predstavljen je i studij na temu »oblata«. U ovo naše vrijeme ima mnogo njih odraslih koji žele posvetiti svoj život, makar zbog određenih razlo-ga ne mogu biti redovnici. Kapitularci podijeljeni u federacije razmotrili su prikladnost ponovnog uvođenja ovog lika o kojemu se ne govori u po-stojećim Konstitucijama, ali je bio u praksi prije Drugoga vatikanskog sabora.

Prije ručka u plenumu je završena rasprava koja zahtijeva daljnja produbljenja. Fra Marco TAS-CA, prije nego što je najavio slobodno popodne, preporučio je u molitve našeg subrata fra Stefana Malandyja, iz Poljske provincije sv. Maksimilijana (Gdansk), koji se u 87. godini vratio u Očev dom.


Kao i svake nedjelje, kapitularci su za Dan Gos-podnji dobili odmor.

Kao cilj onih koji su odabrali hodočašće i turi-zam zajedno, odabran je pohod Rietiju. Podsjeća-mo da Rijetska dolina za našu franjevačku tradiciju sadrži dirljiva mjesta: Greccio, Fontecolombo, itd., zasigurno predstavljaju za sve nas snažno iskustvo Duha, koji nas vraća na početke franjevačkog po-kreta. Već smo spomenuli, ali opet ističemo novo interobedijencijsko bratstvo u Rietiju. Konventu-alce u njemu predstavlja fra Luigi FARAGLIA, iz Talijanske provincije sv. Franje (srednja Italija).

Euharistijsko slavlje za one koji su ostali kod kuće predvodio je generalni tajnik Kapitula, Ame-rikanac fra Timothy KULBICKI. Polazeći od prvo-ga liturgijskog čitanja, gdje pratimo Ilijine tegobe, i fra Timothy je priznao ponešto fi zičkog umora, koje svi moramo povjeriti Gospodinu da nam stal-


no bude Kruh života. Isus Krist neka pomogne na-šemu konventualnom bratstvu odabrati vlastiti put u Duhu, ne obazirući se previše na zapreke koje neminovno susreće.


Dan je započet euharistijskim slavljem koje je predvodio fra Wieslaw PYZIO, ministar Poljske provincije Majke Božje Bezgrešne (Varšava).

Kapitularni radovi usmjereni su na V. poglavlje novih Konstitucija, gdje se govori o odgoju braće. Duhovni uvod kreće od Pravila sv. Franje, pod-sjećanjem da je naš osnivač htio braću povesti ži-votu evanđelja Isusa Krista, slijedeći istovremeno put križa i njegova novog života. Formacija, koja treba trajati cijelog života, mora dotaknuti dubine posvećene osobe, da bi mogla živjeti iste osjećaje poput Krista. Posebnu pažnju treba posvećivati kućama početne formacije: postulature, novicija-ta i postnovicijata. Ta bratstva u kojima žive mladi fratri trebaju preuzeti odgovornost franjevačkog svjedočenja, jer to ne spada samo na formativnu ekipu.

Nakon toga se rasprava usredotočila na inte-robedijencijski projekt UniFra (Universitas Fran-ciscana). Ova nova stvarnost, koja bi trebala sje-diniti rimske akademske centre konventualaca, kapucina i male braće, nalazi se na putu progra-miranja. Prema riječima generalnog ministra fra Marka TASCA, nakane među ovim redovima su jedinstvene, ali treba još vremena da se prevlada-ju brojni logistički i didaktički problemi. Sigurno je da papa Franjo snažno potiče ostvarenje ovog projekta. Preporučamo svima ostvarenje ovog sna, kao i sveukupnu obnovu koja se odnosi na naš na-crt evanđeoskog života.


Danas smo proslavili blagdan sv. Maksimilija-na M. Kolbea. Svetu misu je predvodio fra Tade-usz SWIATKOWSKI, generalni asistent AFCOF-a (African Federation of Conventual Franciscans), koji je podsjetio na naše prisutnosti u svijetu koje za svojeg zaštitnika imaju ovoga svetog mučenika.

Rad u dvorani započeo je prezentacijom jedne video-poruke od strane međunarodnoga asistenta M.I. fra Raff aela DI MURO, člana Provincije Se-

rafskog oca sv. Franje u Italiji (Napulj). Njegove ri-ječi pozdrava braći i povjerenja sv. Maksimilijanu i Bezgrešnoj potaknule su potom raspravu o tekstu koji je pripremilo Predsjedničko vijeće s obzirom na takozvanu »kolbeovsku baštinu«. Red »otvorena srca otkriva u sv. Maksimilijanu primjer življenja povjerenja Bezgrešnoj u novim misijskim izazovi-ma, poslušni Duhu i slijedeći znakove vremena«. Tako glase završne riječi ovoga novoga odobrenog teksta, koji je u dvorani naišao na puno odobre-nje i koji je popraćen gromoglasnim aplauzom na kraju glasovanja. Potom se glasovalo o II. naslovu V. poglavlja, koje se odnosi na dimenzije franje-vačke formacije. Valja izdvojiti novi paragraf, koji pokušava defi nirati naš konventualski identitet. »Konventualnost« izražava aktivno i suodgovorno bratstvo, usmjereno na kontemplaciju i poslanje. Naš Red, kao što često želi istaknuti papa Franjo, od svih nas traži sposobnost biti braća u svijetu ra-skidanom separatizmom i partikularizmom.

Dan je završen molitvom Večernje pred svetko-vinu Marijina uznesenja. Marija, Božja i naša Mati, neka uvijek prati naš hod.

Srijeda, 15. kolovoza, DAN 23.

Na svetkovinu Marijina uznesenja u nebo Ka-pitul je uzeo dan odmora od kapitularnih radova.

Odabrani cilj onih koji su to prihvatili, unatoč lošim meteorološkim uvjetima, bio je pohod gradu Viterbu. Ostajemo uvijek u regiji Lazio, i ovog se puta nismo zaustavljali na turističkim ljepotama, već smo se sjetili velikog lika svete Ruže Viterbske. Bila je franjevka trećoredica (danas bismo rekli: svjetovna franjevka) u 13. stoljeću. U svojemu vrlo kratkom životu kršćanske laikinje uspjela je pruži-ti izvanredno snažno svjedočanstvo evanđeoskog života i pomirljivosti. U svojem gradu, uvijek raz-dvojenom na razne stranke, uspjela je žrtvovati sebe u zamjenu za predragocjeni dar mira.

U podne je slavljena sveta misa, koju je predvo-dio fra Victor MORA, koji je podsjetio na brojne žrtve uslijed rušenja vijadukta autoceste u samoj Genovi.


Jutarnju svetu misu predvodio je ministar Indij-ske provincije sv. Maksimilijana, fra Leo PAYYAP-


PILLY. Kao zasebnost valja spomenuti da je euha-ristiju slavio na siro-malabarskom obredu, prema starim kršćanskim običajima koji su preživjeli sto-ljeća. Nazočnost katolika u Indiji posebno je brojna u državi Kerali (južni dio Indije), a za obred kažu da ga je tamo uveo već sv. Toma apostol. Bila je to prigoda da kapitularci malo bolje upoznaju stanje u Indiji, posebno u ove dana kad su jake monsun-ske kiše poplavom uništile velik dio obradive ze-mlje, izazvavši pri tom i brojne smrtne slučajeve, na što je propovjednik i podsjetio.

Rasprava u dvorani usredotočila se na IV. i V. naslov V. poglavlja, a to su teme postulature i novi-cijata. Plenum se suočio s raspravom o velikoj bo-lesti našeg Reda i općenito posvećenog života, a to je teškoća u razlučivanju autentičnih zvanja novih naraštaja kao i sposobnosti dozrijevanja čvrstih odluka u našem vremenu. Posebno na konzumi-stičkom zapadu jako je teško ne samo prepoznati nego još više očuvati zvanje. Možda i nije baš slu-čajna činjenica da su glasovanja o novicijatu koji dovršava polaganjem prvih zavjeta privukla najvi-ši broj »jednodušnosti«.

Rad je završen glasovanjem prijedloga (»iuxta modum«), koje je prikupilo Predsjedničko vijeće, i predstavljanjem alternativnoga teksta koji se od-nosi na načela formativnoga hoda. Željelo se ista-knuti kako svaki fratar treba živjeti svoju formaciju cijelog života jer otkrivanje i prepoznavanje pravih kršćanskih i franjevačkih vrijednosti koje čine naš identitet ne završava nikada.


Toga smo se dana prisjetili spomena naših blaženih mučenika u Pariacoto (Peru): fra Mi-chala TOMASZEKA i fra Zbigniewa STRZAL-KOWSKOG.

Euharistiju je predvodio generalni tajnik za misijsku animaciju (SGAM), fra Jaroslav WUSO-CZANSKY, koji je pozvao braću da mole za peru-anski narod.

U kapitularnoj dvorani dovršena su glasovanja o V. poglavlju koje se odnosi na formaciju te je pri-hvaćen i duhovni uvod VI. poglavlja, u kojemu se govori o službi autoriteta u Redu. Dosad je obav-ljeno više od 600 glasovanja.

S obzirom na temu formacije, podsjećamo na prihvaćanje teksta o UniFra, novome međufranje-

vačkom sveučilišnom polu koji nastaje u Rimu. Nakon razmatranja proteklih dana, potvrđena je vrsnoća projekta i uočena pažnja kapitularaca da se dovrši ovaj projekt. Usput je naglašena važnost da se pažnja naših odgajanika usmjeri na tradiciju franjevačke teologije.

Gledom na duhovne temelje autoriteta, valja podsjetiti na citiranje Pravila sv. Franje koje nas dovodi do jezgre naše karizme: »Ministri neka primaju braću s ljubavlju i dobrohotnošću i pre-ma njima neka pokažu toliku familijarnost da ovi mogu s njima govoriti i činiti kao gospodari sa svojim slugama: tako i treba biti da ministri budu sluge sve svoje braće« (FF 102 i Potvrđeno pravilo, X.).


Svetu misu predvodio je fra James McCURRY, ministar Američke provincije Naše Gospe Anđe-oske.

Raspoloženje u dvorani doživjelo je posebni trenutak razdraganosti kad je izvršni tajnik u pri-godnoj prezentaciji na videu izdvojio neke upečat-ljive izreke kapitularaca koji su u svojim interven-tima na talijanskom jeziku potvrdili snažan utjecaj španjolskog, poljskog, engleskog ili nekoga drugog jezika.

Glasovanja su se odnosila na zadnje poglavlje obnovljenih Konstitucija: promjene trajanja službi ministara i kustosa. Novi tekst predviđa samo još jednu potvrdu i, da se malo poigramo matemati-kom, možemo konstatirati da generalni ministar svoju službu ne može vršiti dulje od dvanaest go-dina, provincijalni ministri i kustosi ne dulje od osam godina. No, nakon interventa naših pravni-ka, moramo precizirati da se, u slučaju teške po-trebe, uvijek smije od Svete Stolice postulirati novi mandat.

Na kraju su razmotreni novi tekstovi i prijedlo-zi (»iuxta modum«) o paragrafi ma koji su već odo-breni. Kao važnu promjenu valja izdvojiti norme o postulaturi. Ponovljena je mogućnost provinci-jala i kustosa da produlje vrijeme za razlučivanje na dulje od godine dana, dakako za one kandidate kod kojih se pokaže potreba. Ustanovivši da naši aspiranti često trebaju poduzeti vlastiti hod u vjeri, uz razlučivanje poziva u program postulature uvr-


štena je i formacija za sakramentalni život, što se više ne može pretpostaviti kao gotova činjenica.

Nakon nedjeljnog odmora u ponedjeljak na-stavlja kapitularni rad.


Ovoga blagdanskog dana, kad nisu predviđeni radovi na Kapitulu, omogućeno je većini kapitu-laraca da prisustvuju na susretu mladih »Inter-national Meeting Giovani verso Assisi«. Velik dio braće s Kapitula je iz Nemija krenuo u Rim, radi sudjelovanja na svetoj misi u 9,30 sati u našoj ba-zilici Svetih dvanaest apostola, zajedno s oko 350 mladih, koji su došli iz najrazličitijih zemalja svije-ta. Euharistiju je predvodio generalni ministar fra Marco TASCA, koji je tako dobio priliku pozdra-viti mlade i pozvati ih, prema temi susreta, tražiti ljepotu svetosti. Prema programu, susret je završen na Trgu sv. Petra, uz sudjelovanje na molitvi Ange-lusa s papom Franjom.

Za one koji su ostali u Nemiju, euharistiju je predvodio fra Timothy KULBICKI. On je u homi-liji pozvao braću da budu darežljivi i velikodušni, kao što Gospodin Isus nudi samoga sebe kao kruh života. U molitvama se podsjetilo na teško stanje u Venezueli i Kerali. Konačno, spomenut je i otac fra Maura GAMBETTIJA, kustosa Svetoga asiškog samostana, koji je tog dana preminuo i primljen u Očev zagrljaj.


Danas smo proslavili spomendan sv. Bernarda opata i crkvenog naučitelja: euharistijsko slavlje predvodio je fra Mario CASTRO MARTINEZ, ministar Meksičke provincije Gospe Guadalupske.

U dvorani je nastavljeno glasovanje VI. poglav-lja: služba autoriteta u Redu. Odobreni tekstovi od-nose se na generalni kapitul, generalnog ministra, provincijalni kapitul, provincijalnog ministra i ku-stosa. Već se nalazimo pri kraju zadnjih paragrafa obnovljenih Konstitucija i u središtu odlučivanja nalazi se struktura našega zajedničkog života.

U dvorani je prikazan video o Kerali (Indija), gdje i naša subraća proživljavaju vrlo teške po-sljedice koje su prouzročili monsunski vjetrovi, s mnogo žrtava i beskućnika.

Na kraju su izglasovani neki prijedlozi (»iuxta modum«), a posebno izdvajamo neke pojedinosti vezane uz »Seraphicum«. Taj formativni centar u Rimu treba postati povlašteno mjesto za življenje »dijaloga, susreta, poštivanja različitih kultura (in-terkulturalnost) i doživljaja sveopćenitosti Reda«. Na kraju je dopunjen tekst u kojemu se spominju naši franjevački svetci: na poseban je način ista-knuta sv. Klara Asiška kao savršena sljedbenica Serafskog oca.


Na spomendan sv. Pija X., svetu misu je pred-vodio ministar fra Giovanni VOLTAN, iz Talijan-ske provincije sv. Antuna (Sjeverna Italija). Na po-četku kapitularnih radova spomenut je fra Emmet CARROL iz Američke provincije Gospe anđeoske, koji je u dobi od 93 godina blago preminuo u Gos-podinu.

Prešlo se na raspravu i prihvaćanja VIII. naslo-va VI. poglavlja, u čijemu su središtu konferenci-je i federacije. Konferenciju sačinjavaju ministri i kustosi, a kada ovima pridodamo i delegate, tada dobijemo federaciju. Kao što je već prihvaćeno u raspravi o temeljima konstitucijskog teksta, ovdje su jasnije istaknuti neki oblici suradnje među na-šim jurisdikcijama.

Potom je izglasan zadnji, IX. Naslov ovog po-glavlja, koji se odnosi na gvardijana i samostanski kapitul. U vezi s važnošću naših bratstava i njiho-vih animatora, plenum je raspravljao na poseban način o najmanjem broju braće koja sačinjavaju samostan. Potvrđen je sastav trojice subraće koja čine samostan, kako bi se omogućio rast našeg Reda ponajviše u krajevima gdje su braća odne-davna nazočna.

Uz ovaj zadnji paragraf novih Konstitucija izra-čunato je da se Kapitul dosad izjašnjavao 768 puta. No, time još nije završen posao, jer još nedosta-je glasovanje o nekim prijedlozima (»iuxta mo-dum«) i mogućim izmjenama teksta, prije konač-nog izglasavanja cjelokupnoga teksta.

Konačno valja podsjetiti da je prihvaćen i pri-jedlog, o kojemu se raspravljalo prethodnog dana, kojim se omogućuje generalnom ministru da za-traži od Kongregacije za posvećeni život dopu-štenje da na sljedećemu Redovnome generalnom


kapitulu mogu sudjelovati i sedmorica braće doži-votnih zavjeta koji nisu primili svećenički red, i to s aktivnim pravom glasa, a na prijedlog pojedine federacije.


Ovog jutra euharistijsko slavlje predvodio je fra Franco BUONAMANO, ministar Talijanske pro-vincije sv. Franje Asiškog (Srednja Italija). Slavio se spomen Blažene Djevice Marije Kraljice. Na kraju mise generalni ministar fra Marco TASCA pod-sjetio je na smrt fra Juana PASCUALMIGUELA iz Španjolske provincije Naše Gospe od Monserrata, koji je u Očevo krilo prešao u dobi od 85 godina.

Jutro je prepušteno radu Središnje komisije i Predsjedničkog vijeća, radi razmatranja posljed-njih zahtjeva izmjene usvojenog teksta novih Kon-stitucija. U popodnevnom radu u dvorani razmo-trena je peticija kojom se traži da se mandat gene-ralnih defi nitora izjednači s onim ministara, to jest na dva mandata. Plenarno zasjedanje je prihvatilo i odobrilo ovaj zahtjev.

Potom je predstavljeno Pismo ovoga Izvanred-noga generalnog kapitula za sva bratstva Reda. Ne želeći iznositi sadržaj Pisma (objavljujemo ga u ci-jelosti kao Dodatak ovom broju INFA), podsjeća-mo da nove Konstitucije žele biti važno sredstvo za obnovu života Reda u Duhu, isticanjem temeljnih vrijednosti naše vjere i našega franjevačkog žića.

U dvorani su potom provincijski kustos Vene-zuele, fra Jose’ Luis AVENDANO MONSALVE, i fra Leo PAYYAPPILLY, ministar Indijske provin-cije, upoznali plenum s vrlo teškim stanjem u nji-hovim krajevima, pa je Generalni ministar pozvao sve kapitularce da budu darežljivi prema našoj su-braći u teškoćama.

Na kraju je Generalni tajnik Reda, fra Vincen-zo MARCOLI predstavio kalendar priprema sko-roga 202. Redovnoga generalnoga kapitula iduće godine: kapitularci su pozvani da sudjeluju svojim doprinosima u tematici koju valja uvrstiti u Radni predložak.


Jutarnju svetu misu predvodio je fra Jacob CA-RAZO, vikar Američke provincije sv. Josipa Ku-pertinskoga.

Danas nije bilo rada u kapitularnoj dvorani. Treba ponovno u cijelosti pročitati nove upravo odobrene Konstitucije, s posebnom pažnjom da odgovaraju brojevi i paragrafi u tekstu. Potom treba provjeriti bilješke i ispraviti gramatičke pro-puste. Za taj »kartuzijanski« posao treba zahvaliti generalnome tajniku Kapitula, fra Timothyu KUL-BICKOM, kao i izvršnim tajnicima fra Emanuelu RIMOLIJU i fra Silvestru BEJANU, potom gene-ralnom prokuratoru fra Mauriziju DI PAOLO i fra Victoru MORA iz CERC-a.

Već smo pri kraju Kapitula. Sutra predstoji ho-dočašće u Asiz, a u subotu zaključno glasovanje.


Na blagdan sv. Bartolomeja apostola Kapitul je hodočastio na grob sv. Franje i u Asizu prisu-stvovao polaganju jednostavnih zavjeta naših no-vaka. U dva autobusa kapitularci su doputovali u Asiz za misu u Donjoj bazilici s početkom u 11,00 sati. Predsjedao je generalni ministar fra Marco TASCA, kojemu je magister novaka fra Frances-co LENTI predstavio 16 budućih profesa: Hrvata, Engleza, Španjolca, Nijemca i ostale iz raznih tali-janskih regija.

U svojoj homiliji o. General je sve podsjetio da svojim pozivom u životu odražavaju Isusa. Kra-ljevstvo Božje ne stječu nam naše sposobnosti ni naša ostvarenja, već iskustvo koje nam Gospodin daje da živimo preko njegova Duha. Potom je svu prisutnu braću pozvao da nikada ne prestanu tra-žiti Gospodina i njegovu volju. Poput Natanaela-Bartolomeja trebamo istraživati Pisma kako bismo zajedno s braćom prepoznali istinu: ovu ne posje-dujemo već je zajedno s braćom dijelimo u Duhu.

Najdirljiviji trenutak slavlja bilo je dakako po-laganje privremenih zavjeta pojedinih kandida-ta u ruke njihova ministra: osjetilo se uzbuđenje svakoga pojedinačno u ovom posebnom trenutku života.

Kapitularci su pak, na kraju svete mise, zastali u molitvi pred zemnim ostatcima našega sv. Franje. Povjerili su rad proteklog mjeseca u ruke Svemo-gućega, a po zagovoru našeg Utemeljitelja, kako bi odabrane oduke bile sukladne njegovu evanđeo-skom primjeru.

Svečanost je završena za bratskim stolom u sve-čanoj blagovaonici Svetoga samostana, uz radosnu


nazočnost cijeloga bratstva kao i rodbine/prijatelja novih profesa.

Subota, 25. kolovoza: DAN 33

Na spomendan sv. Ljudevita kralja, suzaštit-nika Franjevačkoga svjetovnog reda, zaključen je Izvanredni generalni kapitul održan 2018. godine

Nakon molitve jutarnjih Pohvala, Kapitul se u 9,00 sati sastao u velikoj dvorani, radi izglasavanja cjelokupnog teksta obnovljenih Konstitucija. Uz vrlo veliku većinu glasova Konstitucije su prihva-ćene. Bilo je to 791. glasovanje na Kapitulu. Gro-moglasni aplauz popratio je posljednje trenutke osjećanja nakon ovoga napornog rada. Poslije toga su neki kapitularci iznosili svoje vrednovanje ovih pet tjedana provedenih zajedno u centru »Ad Gen-tes« u Nemiju. Iznijeti su izrazi zahvalnosti nad ovim proživljenim iskustvom, odobravanje brat-stva koje je stvoreno, makar u različitosti podri-jetla i uvjerenja. Potom je intervenirao generalni delegat za komunikacije Reda, fra Ryszard Wrobel, koji je predstavio kapitularcima novi oblik služe-nja obnovljenim internetskim stranicama Reda i ponudio je nekoliko statističkih podataka o Redu, koji je raspršen diljem svijeta. Nakon toga je prika-zan novi video o životu sv. Antuna Padovanskoga, koji je pripremila za multimedijsko prikazivanje Bazilika sv. Antuna u Padovi. Na kraju skupa gene-ralni ministar fra Marco TASCA zahvalio je svima koji su pridonijeli da se na što korektnije mogući način odvijaju kapitularni radovi, i time je zaklju-čio posljednju sjednicu, uz spomen i molitvu za pokojnu braću.

Točno u podne slavljena je sveta misa, pod ko-jom je zapjevana zahvalnica »Tebe Boga hvalimo«, a euharistijsko slavlje zaključio je predvoditelj, fra Marco TASCA, generalni ministar, koji je svima podijelio omiljeni blagoslov svetog oca Franje.

Nakon objeda uslijedili su pozdravi i poželjena dobrodošlica za devet mjeseci na Redovni (izbor-ni) generalni kapitul Reda, koji bi trebao našemu konventualnom bratstvu donijeti nove Duhove milosti.

STATISTIČKI POKAZATELJI

Na kraju Kapitula, kako je gore spomenu-to, fra Ryszard Wrobel, generalni delegat za komunikaciju u Redu, upoznao je su-dionike s brojnim statističkim pokazate-ljima Kapitula i sadašnjeg stanja Reda, iz kojih izdvajamo:

Na Kapitulu je u svemu bilo 112 braće, okupljene u centru verbita »Ad Gentes« u Nemiju. Od tog broja 83 je bilo vokala (s pravom glasa), predstavnika 49 jurisdikci-ja Reda, ostali su bili slušatelji ili u službi tajništva: za službu komunikacije, predvo-đenja i liturgijske animacije.

Tri komisije u cijelo vrijeme trajanja Kapitula vodilo je brigu o djelovanju Kapi-tula: Središnja komisija, Pravna komisija i Predsjedničko vijeće. Radni predložak pri-premio je CERC (Izvršni odbor za reviziju Konstitucija) i CIRC (Međunarodna ko-misija za reviziju Konstitucija).

U svemu je održano 791 glasovanje, za prihvaćanje 231 članka konačnog teksta. Pri tome valja voditi računa da se glasovao paragraf po paragraf. Tamo gdje se doki-dao postojeći propis dosadašnjih Konsti-tucija, trebalo je i to izglasati. Svaki put se tražila kvalifi cirana većina, to jest dvije trećine onih koji imaju pravo glasa.

Fra Ryszard Wrobel je ponudio i naj-svježije statističke podatke Reda, koji u ovom trenutku ima: 24 biskupa, 2797 svećenika, 60 đakona koji se spremaju za svećenike, 11 stalnih đakona, 97 svečano zavjetovanih klerika, 470 svečano zavje-tovane braće (nesvećenika), 96 novaka. U svemu nas ima: 4.047 braće.


Predragi brate ministre/kustose, MIR I DOBRO!

Tek smo nedavno proslavili Izvanredni gene-ralni kapitul 2018. godine, kojim smo proživjeli, molili zajedno i obnovili tekst Konstitucija Reda, da bismo tako pridonijeli napretku našeg života, poslanja i proroštva u Crkvi, slijedeći primjer sv. Franje. Uz pristanak i u ime Generalnoga defi ni-torija želim ti sada iznijeti neke informacije o slav-ljenju Redovnoga generalnoga kapitula tijekom 2019. godine.

1. Datum i mjesto Generalnoga kapitula. Vodeći brigu o prednostima izraženima od strane ka-pitularaca, odredili smo da Generalni kapitul započne slavlje počevši od subote, 18. svibnja 2019; predviđa se zaključenje Kapitula u uto-rak, 18. lipnja 2019. Kapitul će započeti u Asiš-kom svetom samostanu i potom proslijediti (od 28. svibnja) pri Svetištu Premilosrdne ljubavi u Collavalenzi kod Perugije (Italija).

2. Kapitularne djelatnostiA. Ponajprije pozivamo svu braću da zazivaju blagoslov Gospodnji nad ovaj Kapitul. Duh Sveti, Generalni ministar Reda, neka vodi pri-pravu za slavlje Kapitula.B. Kapitularni rad. Odvijanje Kapitula slijedit će naznake Direktorija za slavljenje generalnoga kapitula (Gen. st. br. 96).(a) Vrednovanje i programiranje života Reda. Generalni je kapitul pozvan poduzeti vrednovanje života Reda (provjera Šestogodiš-njeg programa 2013-2019 i zaključaka prihva-ćenih 2013.), kao i određenje prioriteta za slje-deće šestogodište, razradivši na poseban način linije šestogodišnjeg programa Reda od 2019. do 2025. godine i eventualne druge zaključke.(b) Izvješća. Prema odredbama Direktorija za slavljenje generalnoga kapitula (Gen. st. br.

96) u dvorani će se pročitati u cijelosti (Gen. st. 117,3) samo sljedeća izvješća: (a) relacija Gene-ralnoga ministra kao izražaj Uprave Reda (sto-ga i izrađena uz doprinos generalnih asistenata i uz priloge federacija); (b) relacija Prokuratora Reda; (c) relacija generalnog ekonoma. Od svih ostalih izvješća predviđenih Generalnim statu-tima 117, bit će predstavljen samo sažetak, na-kon kojega je predviđena mogućnost za kratku diskusiju sadržaja pojedinih relatora. Sve će re-lacije u cijelosti prethodno biti odaslane.(c) Pojedine teme za raspravu. Imajući u vidu, za razliku od onoga što se događa na provin-cijskim i kustodijskim kapitulima, da nije mo-guće razdijeliti Generalni kapitul u dva dijela, na Generalnoga ministra i njegov Defi nitorij spada priprema popisa predmeta o kojima Ka-pitul treba raspravljati. Kao što traže Generalni statuti, »svaka pojedina tema neka bude pred-stavljena na odgovarajući način u predviđeno-me Radnom predlošku, a taj neka se vokalima pošalje bar dva mjeseca pred Kapitul« (Gen. st. br. 108,2).

▶ Odobrenje Generalnih statuta. Redovni ge-neralni kapitul 2019. pozvan je ostvariti reviziju postojećih Generalnih statuta u svjetlu preinaka Konstitucija odobrenih ne Izvanrednome gene-ralnom kapitulu 2018. i potvrđenih od strane Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskog života. Izvršni odbor za ob-novu Konstitucija (CERC) na vrijeme je pred-stavio federacijama nacrt Generalnih statuta; taj će tekst uskladiti sa zapažanjima federacija i odlukama prihvaćenim na Izvanrednome gene-ralnom kapitulu 2018.

▶ Druge specifi čne teme. Kao što je naznačeno u Generalnim statutima 108,1, neka se zatraži »od ministara i kustosa da Upravi Reda dostave prijedloge za teme o kojima će raspravljati Ge-neralni kapitul; i pojedina braća mogu predlo-žiti teme«.

REDOVNI GENERALNI KAPITUL 2019. Generalni ministar Reda franjevaca konventualaca, fra Marco TASCA, odaslao je svim provincijalima i kustosima Reda (Rim, 30. kolovoza 2018., prot. n. 601/18) pismo kojim najavljuje datum, mjesto i zacrtava pripremni hod sljedećega Redovnoga (izbornoga) generalnoga kapitula, koji se ima održati iduće godine. Prenosimo prijevod pisma u cijelosti:


3. Pripremni hod (hodogram) KapitulaA. Ovim pismom molim ministre i kustose da do 15. prosinca 2018. dostave Generalnom tajništvu ([email protected]) teme predlo-žene za raspravu na Kapitulu (Gen. st., 108,1). Podsjećam vas da i pojedina braća mogu pred-lagati teme. Predložene teme valja predstaviti prateći slijedeći trostruki put: (1) obrazloženje prijedloga; (II) prijedlog ili prijedlozi (mogu biti i alternativni) trebaju biti formulirani na precizan pravni način; (III) eventualne pri-mjedbe na prijedloge. Treba ipak voditi računa da teme predložene za Kapitul, kako bi se pri-mjereno raspravile, imajući u vidu da Kapitul mora nužno raspraviti i odobriti nove Gene-ralne statute, trebaju biti ograničene. Posebice iskustvo kapitularnoga rada uči kako je dobro jasno naznačiti teme koje apsolutno treba obra-diti na Kapitulu, kao i one koje Kapitul može prepustiti Generalnome ministru i njegovu De-fi nitoriju kao dio uključen u šestogodište.B. Osim toga, od svake provincije, kustodije i delegacije tražim da predstave unutar 15. pro-sinca 2018. svoje izvješće slijedom natuknica priloga ovog pisma.C. Generalni asistenti određenoga područja pristupit će potom stvaranju sažetka pristiglih relacija. Taj će sažetak biti predstavljen na vred-novanje unutar 15. siječnja 2019.D. Eventualne nadopune i preciziranje koje federacije budu smatrale prikladnima, trebaju biti proslijeđene generalnom asistentu područ-ja, najkasnije do 11. veljače 2019.E. Pristigli doprinosi, zajedno s Radnim pred-loškom, bit će pridodani izvješću Generalnoga ministra, čije bi izvješće trebalo biti dovršeno najkasnije do 16. ožujka 2019.

To su samo neke informacije koje smo smatrali prikladnima priopćiti Tebi odmah, kako bi se što prije mogle primiti eventualno druge sugestije ili naznake za što plodonosnije odvijanje Generalno-ga kapitula. Dopuštamo si naglašavanje nužnosti održava-nja naznačenih datuma, kako bi se omogućila pri-kladna priprema Kapitula.

Zahvaljujemo za pažnju i doprinos koji ćete moći dati u promicanju dobrog ishoda sljedećega Generalnoga kapitula. Bratski pozdrav u Gospodinu i Ocu sv. Franji

fra Marco TASCA,Generalni ministar

fra Vincenzo MARCOLI,Generalni tajnik

PREMA GENERALNOM

KAPITULU 2019.Sažetak hodograma koji predviđa

određene krajnje datume:

1. Dana 30. kolovoza 2018. slanje okružnog pi-sma kojim se najavljuje Generalni kapitul i hod kojim treba ići.

▶ Slanje nacrta za sastavljanje izvješća višim poglavarima i delegatima federacija.

2. Dana 16. studenoga 2018. formalni saziv Ge-neralnoga kapitula koji će početi 18. svibnja 2019. u Asizu, potom će od 28. svibnja proslije-diti u Collevalenzi.

3. Do 15. prosinca 2018. rok za relacije provinci-ja, kustodija i provincijskih delegacija Gene-ralnom tajništvu (Curia Generale OFMConv., Piazza ss. Apostoli, 51, 00187 Roma – Italia – [email protected] – uz kopiju generalnom asistentu područja.

4. Do 15. prosinca 2018. rok za slanje General-nom tajništvu (gornja adresa) prijedloge za raspravu na Generalnom kapitulu od strane ministara, kustosa ili pojedine braće.

5. Do 15. siječnja 2019. generalni asistenti šalju svojim federacijama sintezu izvješća koja se odnose na odgovarajuće federacije.

6. Do 11. veljače 2019. federacije svojim odgo-varajućim generalnim asistentima dostavljaju eventualne nadopune i preciziranje sinteze.


7. Do 11. veljače 2019. treba Generalnom tajniš-tvu poslati izvješća koja su predviđena br. 117. Generalnih statuta.

8. Dana 16. ožujka 2019. objava izvješća General-nog ministra i drugih relacija, kao i Radnog predloška.

9. Subota, 18. svibnja 2019. otvaranje Generalno-ga kapitula u Asizu (Sacro Convento), potom u Collavalenzi.

BEATIFIKACIJA VERONIKE ANTAL

GENERALNA KURIJA

Prot. N. 600/18 Rim, 1. rujna 2018.

ČASNA BOŽJA SLUŽBENICA VERONICA ANTAL

djevica i mučenica, mlada svjetovna franjevka

»Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevo-lja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogi-bao? Mač? Kao što je pisano: Poradi tebe ubijaju nas dan za danom. I mi smo im kao ovce za klanje. U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo, po ono-me koji nas uzljubi« (Rm 8, 35-36).

Naš se Red ponovno veseli zbog skore beatifi ka-cije Časne Božje službenice Veronike Antal, mlade djevojke, ugledne pripadnice Franjevačkoga svje-tovnog reda, koja je točno pred šezdeset godina u sjevernoj Rumunjskoj imala hrabrosti dati život u obranu vjere i zavjeta djevičanstva, koji je privatno položila. Za nas je ta beatifi kacija još draža jer je Veronika bila odgojena u vjeri od strane naše ru-munjske konventualne braće, koja su vodila brigu o župi Nisiporesti, gdje je ova rođena, kao i onoj u Halaucesti, na području koje je ubijena.

Časna Božja službenica Veronika Antal ugleda-la je svjetlo dana 7. prosinca 1935. u selu Nisipo-resti, kao prvo od četvero djece Gheorghea i Iove, te je krštena sljedećeg dana u župnoj crkvi u Ha-laucesti, kojom upravljaju naša braća, prisutna u

toj zemlji od 13. stoljeća. Nakon četverogodišnjega pohađanja škole, prema običajima onog vremena, ostala je kod kuće da bi pomagala roditeljima u kućnim poslovima i obrađivanju zemlje. U dobi od 16-17 godina upisala se u Franjevački svjetovni red i udrugu Vojske Bezgrešne, postavši u kratkom vremenu revna širiteljica duhovnosti sv. Franje Asiškoga, kao i štovanja Bezgrešne Djevice. Željela se posvetiti Gospodinu u Institutu sestara franjev-ki iz Asiza (poznatih tada pod nadimkom/prezi-menom osnovateljice del Giglio), ali nije uspjela jer su upravo uslijedila zatvaranja svih redovnič-kih ustanova u Rumunjskoj, gdje se upravo ustalio komunistički režim.

Odlučila se tada posvetiti Gospodinu položivši privatni zavjet i življenjem poput »sestre«, u sobici koju si je uredila kraj očinske kuće. Molila je sa-tima, napose za biskupe, svećenike, našu braću i svjetovnjake, koji su na tisuće počeli puniti zatvore novog režima, lažno optuženi za mržnju i rušenje društvenog poretka. Pohađala je bolesne u svom selu, pomažući ih u njihovim potrebama i učvršću-jući ih u njihovim patnjama. Snaga koju je dobiva-la za takav oblik života nije dolazila od ljudi, niti iz njihova stanja potrebe i progona vjere, već iz euha-ristije, koju nije nikada propuštala. Svakog jutra, rano u 4 sata, zajedno s nekim sestrama franjevka-ma – koje je tadašnji režim razjurio iz samostana i vratio roditeljima – kao i s nekim prijateljicama, kretala bi u župnu crkvu u Halaucesti, gdje se u 6 sati služila sveta misa. Prohodala bi oko 15 kilo-metara u odlasku i povratku, s jedinom željom da se sjedini sa svojim božanskim Zaručnikom. Samo nakon što se okrijepila svojim Spasiteljem, vraćala se kući, nastavljala revnim molitvama i preuzimala pohode siromašnim ljudima, počevši i završavaju-ći dan sa svojim Gospodinom.

U dan svoje vrhovne kušnje (24. kolovoza 1958.), vraćala se sa svete mise. S krunicom u de-snoj ruci, nižući otajstvo za otajstvom, prolazila je poljima, nadajući se brzom povratku kući. Među-tim, baš negdje na pola puta, neki mladić iz njezina sela, raspaljen strašću prema njoj, napao je Veroni-ku u želji da joj ukrade ljiljan djevičanstva. Nakon dugotrajne borbe između njih dvoje, primivši 42 uboda nožem, pala je kao pobjednica u ovoj borbi, a ubojica joj na leđima, možda baš kao znak njezi-ne pobjede položio od kukuruza izrađeni križ.


Pronašli su je sumještani tek sljedećeg jutra, iz-bodenu s krvavim tragovima svoje muke, i svi su se složili: Umrla je svetica! I tako je odmah u misli-ma i srcima nazvana: Sveta Veronika.

Tmurni dani komunizma nisu omogućavali re-dovan razvoj glasa svetosti, već je jedan drugi Božji sluga i veliki svjedok vjere, p. Anton Demeter, sve-ćenik Provincije sv. Josipa franjevaca konventuala-ca, natjeran od progonitelja da dobrih 47 godina, vezan uz kolica obavlja svoju pastoralnu službu, uspio uščuvati u puku koji je Veroniku poznavao, sjećanje na nju, prikupivši brojna svjedočanstva i ističući vjernicima u njoj primjer vjere i kreposti.

Mnogi ljudi, nadasve mlađi, od tada posjećuju njezin grob, koji se danas nalazi u župnoj crkvi u Nisiporestiju, gdje će se 22. rujna ove godine i oba-viti čin proglašenja blaženom.

Volim gledati ovu mladu sveticu kao cvijetak koji su naša braća uzgojila u sjeni duhovnosti Se-rafskog oca Franje, plod njihovih bratskih i apo-stolskih napora u rumunjskoj zemlji, ali isto tako kao i nadahnuće obnovljenoj Provinciji koja danas broji mnogo mlade braće, koja više nego ikada tre-baju moćne zagovornike i uzore svetosti, kako bi

mogla ostvariti svoj poziv s mnogo poleta i evan-đeoskog žara.

Na kraju, ne bih želio zaključiti a da ne spo-menem brojne svjedoke vjere i franjevačkog zva-nja koje je ova Provincija dala našem Redu, među kojima se ističu p. Josif Petru Maria Pal, jedan od suosnivača Vojske Bezgrešne, sluga Božji p. Mar-tin Benedict, poznati liječnik i uzoran fratar sveta života, kao i spomenuti sluga Božji, p. Anton De-meter, koji je, unatoč vezanosti uz kolica kroz veći dio života zbog teške bolesti, znao i uspijevao biti glas i utjeha Božja svim onima koji su mu se utje-cali sa svih strana Rumunjske.

Neka je Gospodinu slava i čast po svim ovim autentičnim svjedocima evanđelja, a u našemu Redu franjevaca konventualaca neka njihov za-govor i primjer života pojačaju želju za još većom svetošću.

fra Marco TASCA,Generalni ministar

______________UPUĆENO SVOJ BRAĆI REDA

Prirovo (na viškom dijalektu Prilovo) niski je poluotok u viškoj luci. Na njemu se danas nalazi samostan, podignut u 16. stoljeću (svakako prije 1520. godine) na ostatcima rimskog teatra, zbog čega ima polukružni oblik. Dijelovi teatra su i danas vidljivi u sklopu samostanskog podruma. Obližnja crkva Svetog Jeronima, posvećena zaštit-niku Dalmacije, dovršena je početkom 18. stoljeća u baroknom stilu od kamenja sa ruševina antičke Isse, što se može uočiti na njezinu pročelju.

Crkva i samostan svetog Jere sagrađeni su na Prirovu početkom 16. stoljeća. Pročelje crkve sa-građeno je od mramora uzetog s obližnjih ostataka antičke Isse, prvenstveno rimskog kazališta, nad kojim je podignut današnji samostan. Vrata crkve su jednostavno profi lirana i urešena plitko iskle-

sanim ružama, a nad njima je luneta. Malo iznad sredine crkvenog pročelja nalazi se gotičko-rene-sansni prozor u obliku koluta, okružen ovulima. Na bočnim sjevernim vratima nalazi se nedovrše-ni reljef stigmatizacije.

500 GODINA SAMOSTANA SV. JERE


7. SJEDNICA DEFINITORIJA

U subotu, 16. lipnja 2018. održana je 7. redo-vita sjednica Defi nitorija, koja je započela u 8,00 sati molitveno-meditativnim susretom u Kapeli sv. Franje, a završila u 12,50 sati. Sudjelovali su, uz o. Provincijala, svi defi nitori Provincije. 1. Nakon što je usvojen zapisnik 6. redovite sjednice, Ekonom Provincije, fra Vitomir Glavaš predstavio je fi nancijsko izvješće s izdatcima za proteklo tromjesečje s napomenom da će naknad-no dostaviti cjelovito izvješće u kojemu će biti na-značen i trenutni saldo Provincije. Pročitano je i fi nancijsko izvješće ravnatelja Karitasa u razdoblju od primopredaje do danas. Zaključeno je da prije primopredaja gvardijanskih službi dosadašnja sa-mostanska uprava treba podmiriti sva dugovanja, kako time ne bi bio opterećen novi gvardijan. 2. Dogovoren je tečaj za sve gvardijane 26. i 27. rujna o. g. u splitskom samostanu sv. Frane a zavr-šit će proslavom Dana provincije u Visu 28. rujna. Detaljniji program ovog susreta izradit će se na-knadno, imajući u vidu njegov sadržaj i svrhu, u dogovoru s fra Miljenkom Hontićem, generalnim asistentom CEF-a. Mole se svi gvardijani da nave-dene dane oslobode za sudjelovanje na spomenu-tom tečaju. 3. Razmotreni su neki prijedlozi u vezi s Voka-cionalnim centrom u Cresu. Izražena je želja da se bolje formulira projektni zadatak s idejnim rješe-njem, zaključeno je da se zasad obave samo sitni potrebni zahvati na postojećem objektu, a novi gvardijan neka izvidi situaciju i ponudi nužne pri-jedloge, dok se temeljita rasprava o toj temi ostav-lja za kasnije. 4. Zaključeno je da se ovogodišnji Dan Provin-cije, uz sudjelovanje biskupa mons. Petra Palića, proslavi u petak, 28. rujna o. g. u viškom samosta-nu, čime bi se obilježio i početak jubilarne proslave 500 godina samostana sv. Jere.

5. Na prijedlog o. Provincijala jednoglasno je za gvardijana viškog samostana sv. Jere na Prirovu izabran fra Pero Kelava, koji je telefonskim putem izrazio svoju privolu. 6. Provincijalni ministar, fra Josip Blažević, upoznao je defi nitore s konačnim rasporedom braće po samostanima i predstavio preglednu li-stu. 7. Pristigle zamolbe/pisma:

– O. Provincijal je upoznao defi nitore s dopi-som kustosa Svetog asiškog samostana, u kojemu iznosi zaključke Međumediteranskog cetusa o ob-vezatnoj dvogodišnjoj pripravi za novicijat (dvije godine postulature), što očekuju i od naših kandi-data ako Provincija namjerava slati novake u Asiz.

– Pročitan je dopis Prokuratora Reda u vezi sa slučajem fra Gracijana, kojim se daju neke kon-kretne upute i predlažu mjere u vezi s njegovim smještajem i posljedicama materijalne naravi.

– Defi nitorij je upoznat s odlukom sestara Fra-njevki misionarki iz Asiza o povlačenju svojih se-stara iz vinkovačkog samostana Bezgrešnog Srca Marijina zbog spajanja naših dvaju prisutnosti u Vinkovcima.

– Na molbu Matea Vujčića iz Pule da uđe u novicijat, u svjetlu spomenutog dopisa Kustosa Asiškog samostana, zaključeno je da će kandidat provesti sljedeću godinu u Zagrebu, upisavši prvu godinu teologije, a u međuvremenu bolje upozna-ti talijanski jezik, provevši ljetno razdoblje u Sa-mostanu sv. Antuna u Padovi i pohađanjem tečaja stranih jezika u Zagrebu.

– Pročitana je molba fra Antuna Radovanića za polaganje svečanih zavjeta. Nakon što je o njemu dao povoljno mišljenje njegov dosadašnji magister, fra Nikola Šantek, koji je potom pismeno izvijestio da u obavljenom »ascoltu« braće zagrebačkog sa-mostana nije čuo suprotnih mišljenja, o. Provinci-jal je predložio: »Fra Antunu Radovaniću dopušta se polaganje svečanih zavjeta«. Defi nitorij je jed-noglasno odobrio prijedlog, kojim se fra Antunu dopušta ove jeseni polaganje svečanih zavjeta koji-

rad defi nitorija


ma će prethoditi jednomjesečna priprava s drugim franjevačkim kandidatima.

– Molba g. Damjana Pašića za postulaturu nije prihvaćena, s time da do 1. srpnja o. g. napusti mjesto boravka u prostorijama župe sv. Maksimi-lijana Kolbea na Bijeniku.

– Na molbu fra Žarka Mule da mu se omogući »annum sabaticum« o. Provincijal je odgovorio da će to moći ostvariti nakon što se ostvari slična želja druge dvojice braće koja su želju izrazila ranije, jer u sadašnjoj situaciji Provincija ne može istovreme-no u tome udovoljiti dvojici ili više braće.

8. Izvješća/Najave:– O. Provincijal je obavijestio Defi nitorij da će

iduće godine, odmah po Uskrsu, od 17. do 23. trav-nja, biti domaćin Juniorentreff en i viših redovnič-kih poglavara Federacije Srednje Europe (CEF), u mjestu koje još treba odrediti.

– Isto tako naša Provincija bit će u Zagrebu do-maćin plenarnog zasjedanja Vijeća franjevačkih zajednica potkraj siječnja 2019. godine.

– Fra Stjepan Brčina obavijestio je Defi nitorij o programu rada Centra za zvanja, a naknadno će biti potvrđeni članovi ovog centra, kao uosta-lom i ostalih provincijskih povjerenstava i sličnih ustanova (Veritas, na primjer). Važno je da on kao provincijski promotor za duhovna zvanja ne gubi vrijeme nego odmah krene poslom.

– Fra Tomislav Glavnik, vikar Provincije, izvi-jestio je o učinjenome u vezi sa zaštitom osobnih podataka i uputio zainteresirane da se provincijski Pravilnik o tome nalazi na web-stranicama naše Provincije.

9. Razno:– Fra Vitomir Glavaš upoznao je Defi nitorij

s novim nacrtom ugovora o zakupu zemljišta na Cresu, koji će se potkraj mjeseca potpisati s pred-stavnicima HEP-a u Zagrebu. Zaključeno je da tekst prije potpisa ugovora pogleda još jedan kva-lifi cirani stručnjak radi predostrožnosti.

– Provincijal je zamolio defi nitore da mu ozbilj-ne teme za raspravu na Defi nitoriju ne ostavljaju za rubriku »razno«, nego mu ih pravovremeno pošalju kako bi ih uvrstio u dnevni red i s njima unaprijed upoznao sve defi nitore te predvidio do-voljno vremena za raspravu.

– Predloženo je da se sljedeća redovita sjedni-ca Defi nitorija održi po povratku o. Provincijala s Izvanrednoga generalnog kapitula, vjerojatno u ponedjeljak, 3. rujna o. g. U međuvremenu trebat će održati kratku izvanrednu sjednicu za polaganje zavjeta novaka u Asizu i dati pristanak za profesi-ju, o čemu će defi nitori biti naknadno obaviješteni.

8. REDOVITA SJEDNICA

DEFINITORIJANeposredno pred polazak na Generalni kapitul,

o. Provincijal je sazvao redovitu sjednicu svojeg Defi nitorija, u ponedjeljak, 23. srpnja dopodne. Prisustvovali su svi defi nitori osim fra Tomislava Glavnika (na hodočašću u Compostelu). Sjednica je počela u 10,00, a završila u 12,30 sati.

1. Nakon molitve Srednjeg časa i kratkog po-zdrava o. Provincijala, uslijedio je osvrt na zapi-snik prošle sjednice, koji je usvojen i potpisan.

2. Glavna točka sjednice bila je molba novaka da ih se pripusti na polaganje jednostavnih zavje-ta. Prihvaćena je molba Franje Čolakovca za po-laganje zavjeta. Propozicija: »Usvaja se molba fra Franje Čolakovca da se pripusti polaganju jedno-stavnih zavjeta« – prihvaćena je jednoglasno. S ob-zirom pak na Tomislava Dobrijevića, o. Provincijal je upoznao defi nitore da je nedavno otpušten, bez mogućnosti produžetka novicijata, ali uz moguć-nost da ponovi novicijat nakon izvjesnog vremena provedenog u svijetu, koje bi mu trebalo pomoći da više sazrije te se mogne slobodnije odlučivati. Provincija će mu ponuditi besplatan smještaj u Domu sv. Antuna kako bi ga mogla pratiti na putu zrenja.

3. Budući da još nije stiglo defi nitivno rješe-nje molbe fra Žarka Relote da bude inkardiniran Zadarskoj nadbiskupiji, o. Provincijal je predložio na balotaciju propoziciju: »Do rješenja molbe fra Žarku Reloti dopušta se da bude na raspolaganju Zadarskoj nadbiskupiji«. Prijedlog je prihvaćen jednoglasno.

4. Na poticaj Generalne kurije za pomaganje studija siromašnijih klerika iz Trećega svijeta, De-


fi nitorijje prihvatio prijedlog za se u tu svrhu do-dijeli jedna godišnja stipendija (borsa di studio) u visini do 10.000 eura.

5. Na prijedlog o. Provincijala Defi nitorij je imenovao članove Povjerenstva za prihvat stude-nata s besplatnim smještajem u Domu sv. Antuna, u sastavu: fra Vladimir Vidović (predsjednik po službi), fra Stjepan Brčina i fra Marko Vrdoljak.

6. O. Provincijal je upoznao Defi nitorij kako je razmotrio i prihvatio molbu zagrebačkog samosta-na Svetog Duha nakon oformljenja novog sastava, a u vezi s redefi niranjem granica samostanske kla-uzure. Molbu pak da se spoje službe samostanskog ekonoma i egzaktora nije prihvatio, jer ne vidi po-trebu za takvim rješenjem.

7. O. Provincijal je upoznao defi nitore s odgo-vorom Vatikanskom arhivu u vezi s umirovljenjem o. Tomislava Mrkonjića, u kojemu je iz opravdanih razloga zamolio da se njegov rad produži još go-dinu dana, pa bi umirovljenje moglo uslijediti 31. prosinca 2019.

8. O. Provincijal je izvijestio o protestnom pi-smu koje je bez potpisa stiglo od »Pastoralnoga vi-jeća« župe sv. Petra na Vidicima u Šibeniku, u vezi sa smještajem obitelji Paić u našoj praznoj župnoj kući koja je prije služila kao crkva i župni stan. Na-kon razmjene mišljenja, o. Provincijal je istaknuo važnost da se što prije sklopi ugovor o najmu sa spomenutom obitelji, koji je bio sastavljen već koncem prošlog mandata, u kojemu je određena naknada koju će spomenuta obitelj plaćati Provin-ciji za korištenje prostora.

9. Detaljno je razmotren nacrt proslave Dana Provincije u viškom samostanu sv. Jere. Proslava će početi u četvrtak, 27. rujna navečer u »Hrvat-skom domu«, gdje će biti predstavljena najnovija djela vezana uz obilježavanje stote obljetnice rođe-nja o. Celestina Tomića i o. Marina Oreba. Dru-gog dana, nakon pohoda groblju gdje počiva i o. Marin Oreb, u samostanu će se održati prigodni program: komemoracija ovogodišnjih jubilaraca i uvođenje u postulaturu novoga postulanta, a u crkvi euharistijsko slavlje koje će predvoditi ne-davno izabrani hvarski biskup mons. Petar Palić. Program proslave završava bratskim ručkom u samostanu, nakon kojega slijedi razlaz i povratak doma. O svemu će se još detaljnije govoriti na slje-dećoj sjednici Defi nitorija, a u međuvremenu je tajnik Provincije, fra Ljudevit Maračić, zadužen da

s tamošnjom braćom, uzevši u obzir i o. Damjana, dogovori i precizira program

10. Na kraju je o. Provincijal podsjetio da upra-vo putuje u Rim na Izvanredni generalni kapitul, koji počinje 24. srpnja, a predviđa se da će završiti najkasnije 26. kolovoza. U međuvremenu će, 24. kolovoza prisustvovati u Asizu zavjetovanju ovo-godišnjih novaka. Iz Provincije se predviđa da će tom činu prisustvovati magister klerika, fra Stjepan Brčina, koji će se prethodno pobrinuti za prijevoz i smještaj rodbine i eventualno ostalih gostiju.

11. Razno: fra Ivan Bradarić je izvijestio da su već popunjena sva mjesta (oko 400 prijavljenih) za biskupijsko hodočašće u Svetu Zemlju u proljeće iduće godine, a u povodu proslave 50. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavilića, pa je o. Provincijal predložio organiziranje samostalnoga provincij-skog hodočašća u Svetu Zemlju krajem listopada ili početkom studenoga 2019. godine.

12. S obzirom na termin sljedeće sjednice, o. Provincijal je najavio da će se prethodno konzul-tirati, a održat će se vjerojatno početkom rujna. Kratkom molitvom zahvale završio je rad i ove sjednice.

9. REDOVITA SJEDNICA

DEFINITORIJAU Zagrebu je u Provincijalatu, u ponedjeljak,

10. rujna o. g., održana 9. redovita sjednica Defi -nitorija, koja je počela u 8,00 sati te – uz prekid za objed i dva kraća predaha – potrajala do 17,30 sati. Sudjelovali su, uz o. Provincijala, svi defi nitori.

1. Nakon molitve Srednjeg časa pristupilo se dnevnom redu, koji je otvoren usvajanjem zapi-snika prethodne sjednice.

2. Razmotreni su redoviti fi nancijski izvještaji egzaktora i ekonoma Provincije, kao i ravnatelja Pučke kuhinje Karitasa župe sv. Antuna. Na pri-jedlog o. Provincijala, potaknut preporukom ne-davno završenoga Generalnoga kapitula, Provinci-ja se, u okviru svojih mogućnosti, pridružuje Redu u pomoći potrebnoj braći u Venezueli i Indiji, ko-jima je jednom pomoć poslana i ranije.


3. O. Provincijal je izvijestio o razgovorima s nadležnima i njihovim prijedlozima u vezi s po-kretanjem kauze za beatifi kaciju o. Celestina To-mića.

4. Prihvaćen je prijedlog fra Ivana Bradarića da u povodu obilježavanja 50. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavilića Provincija organizira prigodno hodočašće u Svetu Zemlju od 15. do 22. listopada 2019. godine.

5. Na prijedlog Generalne kurije prihvaćeno je sa Slovenskom provincijom zajedničko organizira-nje tečaja za gvardijane, od 11. do 14. ožujka 2019. u creskom samostanu sv. Frane.

6. Kongregacija za posvećeni život udovoljila je 30. srpnja 2018. molbi fra Žarka Relote za ek-sklaustraciju u vidu inkardinacije u Zadarsku nad-biskupiju, gdje je 20. kolovoza trenutno fra Žarko i imenovan za župnika u župama Zadar-Ploče i Dračevac.

7. O. Provincijal izvijestio je o razgovorima s Generalnom upravom u vezi s postulaturom i nje-zinim trajanjem, pa će u tom smjeru Federacija Srednje Europe (CEF), u organizaciji njemačkog subrata fra Josepha Fischera, preko svojih odgoji-telja sudjelovati na zajedničkom tjednom tečaju s talijanskim odgojiteljima radi usuglašavanja pro-grama rada u postulaturi.

8. Načelno je prihvaćen projekt »Franjevačke knjižnice« koji ide za umrežavanjem svih digitali-ziranih knjižnica franjevačkih samostana u Hrvata i njihovim povezivanjem na europskoj i svjetskoj razini.

9. Razmotren je prijedlog o. Provincijala o pro-gramu susreta gvardijana u Splitu, koji je skraćen i preusmjeren u programatski uslijed prihvaćanja četverodnevnog tečaja za gvardijane u ožujku idu-će godine.

10. Predloženo je i usvojeno da se uvođenje u postulaturu umjesto na Dan Provincije premje-sti ranije u Cres, pa će ovih dana novi postulant iz Šibenika u Cresu biti uveden u postulaturu i poče-ti svoj pripremni hod na putu u našu redovničku zajednicu.

11. O. Provincijal je predložio i obrazložio cjelokupni provincijski planer za sljedeću radnu godinu, s molbom gvardijanima da ga eventualno dopune i isprave, kako bi uskoro mogao biti objav-ljen našoj redovničkoj javnosti.

12. Defi nitorij je odobrio sastav provincijskih povjerenstava i uredničkog vijeća Veritasa, kao i upoznat s imenima odgovorne braće za pojedine provincijske službe kao i duhovne asistente OFS-a i Frame.

13. Defi nitorij je na prijedlog o. Provincijala prihvatio predloženi dnevni red i odobrio nositelje samostanskih službi onih samostana koji su pret-hodno poslali svoju molbu.

14. Prihvaćen je prijedlog Hrvatskoga leksi-kografskog zavoda da Provincija kao suizdavač su-djeluje u izdavanju »Dnevnika fra Joze Miloševića« tijekom iduće godine, kada i pada stota obljetnica izgona braće iz Cresa.

15. U vezi s dopisima koji prate razrješenje slučaja Gracijana Gašperova, koji se stalno pojav-ljuju i dostavljaju na razne međunarodne i domaće adrese, o. Provincijal je izvijestio kako je Apostol-skoj nuncijaturi dostavio traženo pojašnjenje koje će biti proslijeđeno institucijama Svete Stolice, a sadrži naš odgovor na aktualnu problematiku.

16. Do studenoga se očekuje tiskanje drugog sveska Kolbeovih spisa, koji se upravo priprema za tisak, nakon prijevoda i obavljene lekture, pa bi time bio završen ovaj veliki i skupi projekt.

17. Određen je termin održavanja duhovnih vježbi u sljedećoj godini. Bit će održana samo dva turnusa, prvi u Zagrebu od 3. do 8. veljače, a drugi u Cresu od 16. do 21. lipnja iduće godine.

18. O. Provincijal je izvijestio defi nitore kako upravo iz tiska (u izdanju Veritasa) izlazi prijevod životopisa mlade rumunjske mučenice, Veronike Antal, članice OFS-a i Vojske Bezgrešne, koja će u Rumunjskoj biti beatifi cirana 22. rujna ove godine.

19. Pod točkom »razno« bilo je govora o budućnosti Festivala kršćanskog kazališta, saslu-šan je prijedlog o mogućem organiziranju Hoda sv. Antuna u hrvatskom okružju, s posjetom an-tunovskim svetištima u nas, kao i neiskorištenim šansama da se ponudi posjet Relikvija sv. Antuna raznim župama za vikende, s popratnim progra-mom, koji može uključivati i promociju zvanja. Potaknuto je i pitanje kako u ovaj program uklju-čiti Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.

20. Zaključeno je, na kraju, da se sljedeća sjednica Defi nitorija održi u šibenskom samosta-nu sv. Frane u srijedu, 24. listopada ove godine.


Od polovice lipnja do polovice rujna

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

28. lipnja 2018. Sveti Otac Franjo, nakon što je primio izvješće od Kongregacije za nauk vjere, otpustio je fra Gracijana Stipu Gašperova iz Reda franjevaca konventualaca, razriješivši ga svih ob-veza koje proizlaze iz svetoga reda, također i onih vezanih uz redovničke zavjete, čime se ujedno fra Gracijanu S. Gašperovu trajno zabranjuje slavlje-nje sakramenata, poučavanje te bilo kakav javni nastup u ime Crkve.

Dana 1. kolovoza uručen je ovaj dekret Gracija-nu Stipi Gašperovu, koji je svojim potpisom potvr-dio da ga prihvaća.

PROVINCIJALAT FRANJEVACA KONVENTUALACA

ODRŽAN DRUGI TURNUS DUHOVNIH

VJEŽBI U creskom samostanu sv. Frane, od 17. do 22. lipnja o. g., pod vodstvom hercegovačkog fra-njevca fra Josipa Vlašića, održan je drugi turnus ovogodišnjih duhovnih vježbi za braću naše Pro-vincije. Sudjelovalo je malo braće, svega osmorica (četiri iz Zagreba, dvojica iz Vinkovaca, po jedan iz Pule i Šibenika), vjerojatno zbog premještaja i primopredaja nakon Kapitula. Valja se nadati da će više braće sudjelovati u sljedećemu, trećemu ovogodišnjem turnusu, koji će se umjesto u Splitu (kako je prvotno bilo predviđeno i javljeno), odr-žati ponovno u Cresu, i to od 14. do 19. listopada o.

g. Kao voditelj ovoga posljednjega turnusa, umje-sto prethodno najavljenoga franjevca fra Darka Teperta, predviđen je p. Jozef Godlewski iz Družbe misionara Krvi Kristove.

TREĆI TURNUS DUHOVNIH VJEŽBI

Obavještavam svu braću Provincije da će,

zbog ograničenih smještajnih kapaciteta u Splitu, preostali treći redoviti turnus duhov-nih vježbi biti održan u Cresu prema najav-ljenom datumu:

III. turnus duhovnih vježbi u Cresu od 14. do 19. listopada 2018. Voditelj: poljski redovnik p. Jozef Godlewski iz Družbe mi-sionara Krvi Kristove.

Molim svu braću koja još nisu sudjelova-la na prvome ili drugome turnusu duhovnih vježbi u Zagrebu i onome u Cresu, da svoje sudjelovanje na godišnjim vježbama na vri-jeme prijave creskom gvardijanu. Podsjećam da su godišnje duhovne vježbe naše pravo i obveza te sudjelovanje na njima, smatram, ne trebam posebno naređivati.

Gvardijani imaju obvezu u svojim go-dišnjim izvješćima izvijestiti i o obdržava-nju ovog propisa. Eventualni izuzetak mora dobiti odobrenje od provincijala (usp. Gen. St. 77 § 1). Neka se ne dogodi da pojedini fratri do godišnjeg odmora više drže no do sudjelovanja na duhovnim vježbama. Neka se nitko ne umori pred pitanjem: Gdje mi je srce i propovijedam li narodu Božjem ono što mi Bog u tišini šapuće srcu, ili mu proda-jem vlastitu mudrost?

Svima želim plodonosne duhovne vježbe.

fra Josip Blažević,Provincijalni ministar

vijesti i događaji


NUNCIJ POHODIO ZAGREBAČKI

SAMOSTAN Nakon predstavljanja hrvatskog prijevoda Pa-pine pobudnice »Gaudete et exultate«, održanoga u utorak, 19. lipnja o. g., kojemu je prisustvovao i Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, mons. Giuseppe Pinto, braća zagrebačkog samostana Svetog Duha u kapitularnoj dvorani ugostila su uglednoga gosta, kojemu je samostanski poglavar, fra Tomislav Glavnik – nakon što je gosta pret-hodno pozdravio provincijalni ministar fra Josip Blažević na samom predstavljanju u Dvorani Sve-tog Franje – predstavio svakoga prisutnog člana samostana i ukratko upoznao sa samostanom i provincijskim ustanovama koje djeluju pod istim krovom. Uz Nuncija bio je i prvi tajnik Nuncijatu-re Janusz Stanislaw Blachowiak.

NAŠI JUBILARCI

U nedjelju 24. lipnja 2018. na blagdan sv. Ivana Krstitelja, u creskoj samostanskoj crkvi sv. Frane proslavljen je dvostruki jubilej. Fra Ferdinand Ća-var proslavio je 50, a fra Zdravko Tuba 25 godina svećeničkog služenja. Misno slavlje pjesmom su uzveličali članovi samostanskog zbora, tamburaši iz Subotice, a priključili su se i članovi župskog cr-kvenog zbora.

U prigodnoj propovijedi mlađi subrat dvojice slavljenika, fra Stjepan Brčina, govorio je o lje-poti i težini svećeničkog poziva. Zahvalio je braći na zajedništvu i svjedočanstvu žrtve te istinskog svećeništva koje su mu, kao mladom svećeniku, posvjedočili svojim životom. Na kraju svete mise fra Stjepan je pročitao čestitke koje je svakom slavljeniku ponaosob uputio provincijal fra Josip Blažević, a nakon toga svoje su čestitke i prigodne darove slavljenicima uputili članovi Franjevačkoga svjetovnog reda, a potom i prijatelji samostana. Ci-jelo je euharistijsko slavlje bilo ispunjeno dubokim emocijama, posebice zahvalnošću Bogu za dar ove dvojice svećenika.

Fra Ambroz Knežić je u četvrtak, 26. srpnja o. g. u Kapeli Svetoga Duha u Zagrebu proslavio svoju zlatnu misu, okružen rodbinom i prijateljima.

DIO BATAJNA PREDAN U ZAKUP

Hrvatska elektroprivreda (HEP), Primorsko-goranska županija i Hrvatska provincija sv. Jeroni-ma franjevaca konventualaca, odnosno Samostan sv. Frane u Cresu, 27. lipnja su u Zagrebu potpisali Sporazum o suradnji na projektu SE Orlec Trinket, snage 6,5 MW, koja će proizvoditi 8,5 Gwh godiš-nje, što može zadovoljiti potrošnju oko 2000 ku-ćanstava. U ime Provincije, odnosno Samostana, Sporazum je supotpisao fra Zdravko Tuba, gvar-dijan creskog samostana. U srpnju se očekuje do-bivanje građevinske dozvole za elektranu te nakon toga i raspisivanje tendera za građevinske radove. Do 2020. godine na otoku Cresu će s proizvod-njom energije započeti najveća sunčana elektrana (SE) u Hrvatskoj, čija se vrijednost penje na 45 mi-lijuna kuna. Samostan se, naime, obvezuje zemlji-šte u svom vlasništvu na Batajnama, na kojem je planirana izgradnja elektrane, dati u zakup HEP-u na 25 godina. Javni mediji popratili su ovaj doga-đaj velikom pozornošću i dali mu mnogo prostora na svojim stranicama, odnosno portalima.

SPLITSKE NOVOSTI* U ponedjeljak 30. srpnja u crkvi sv. Frane u

Splitu održan je ispraćaj hrvatskoga glazbenika Olivera Dragojevića. Obred je predvodio franje-vac fra Stjepan Grgat, član samostana Gospe od Zdravlja u Splitu i pokojnikov prijatelj, a svojom molitvom i prisutnošću pokojnika je ispratilo de-setak svećenika, uz obitelj, rodbinu i prijatelje. Istoga dana u splitskom HNK-u održana je kome-moracija. R.I.P.

* U srijedu 1. kolovoza u 12 sati, za vrijeme mo-litve Srednjega časa, svečano je u splitskoj crkvi sv. Frane otvoren Porcijunkulski oprost, po kojemu je uslijedilo poslijepodnevno euharistijsko klanja-


nje u kojemu su, uz braću samostana, sudjelovali članovi OFS-a, Vojske Bezgrješne, Marijine legi-je i drugi vjernici. Euharistijsko slavlje u 20 sati predslavio je fra Ivica Jurić, magister franjevačkih bogoslova na Trsteniku i moderator priprave za svečane zavjete Prvoga franjevačkoga reda, u ko-joj sudjeluje dvadesetak ovogodišnjih kandidata. S poviješću samostana i crkve upoznao ih je fra Da-mjan Glavaš, pokazavši im samostansku knjižnicu i muzej. Nakon euharistijskoga slavlja uslijedilo je i bratsko druženje u samostanskoj blagovaonici. Na sam blagdan Gospe od Anđela svečano euhari-stijsko slavlje predslavio je gvardijan fra Martin Ja-ković, a koncelebrirao je fra Josip Ivanović; poslije mise je uslijedilo druženje s vjernicima u klaustru samostana. Tijekom trodnevnice, koju su pred-slavili fra Bernardin Filinić i fra Damjan Glavaš, a posebno na uočnicu i sam blagdan, ispovijedalo se u terminu od 07.15 do 10.00 sati te od 18.00 do 21.00 sat; braći samostana rado se priključio i gost fra Franjo Trogrlić, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

* Dana 13. kolovoza splitsko-makarski nadbi-skup i metropolit mons. Marin Barišić, zajedno s generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovi-ćem, primio je u nastupni i pozdravni posjet braću splitskoga samostana sv. Frane na Obali. Nakon upoznavanja razgovaralo se o župnom pastoralu i apostolatu braće, povezujući ih s Provincijskim prioritetima splitskoga samostana. Nadbiskup je izrazio svoju radost zbog zajedničkoga susreta te braći poželio dobar i plodonosan rad.

FRA ŽARKO RELOTA U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI

Kongregacija za posvećeni život 30. srpnja 2018. udovoljila je molbi fra Žarka Relote za eksklau-straciju u vidu inkardinacije u Zadarsku nadbi-skupiju, gdje je 20. kolovoza fra Žarko i imenovan za župnika u župama Zadar-Ploče i Dračevac. U obrazloženju reskripta prefekt Kongregacije kardi-nal Joao Braz de Aviz ističe kako nadležna Kon-gregacija, nakon pažljivog proučavanja iznijetih

razloga, kao i mišljenja Generalnog ministra i pi-sma prihvaćanja od strane Zadarskog nadbiskupa »udjeljuje molitelju traženi indult, oslobađajući ga opsluživanja svih propisa koji nisu sukladni njego-vu novom stanju života. Tijekom razdoblja kušnje gubi pravo aktivnoga i pasivnoga glasa u svojem institutu«, i u vrijeme ili svršetkom razdoblja kuš-nje, »ako bude defi nitivno primljen, molitelj ostaje odvojen od Instituta i ipso facto biva inkardiniran u Zadarsku nadbiskupiju prema normama kanona 265, 267, 269 Zakonika crkvenog prava«.

VELIKA GOSPA U MOLVAMA

U prigodi proslave župnog blagdana i svet-kovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, u srijedu 15. kolovoza ove godine, središnje je mi-sno slavlje u Župi Uznesenja Marijina u Molva-ma predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup. Kao svake godine, tako je i ove, velik broj vjernika i hodočasnika stigao u Molve gdje je va-raždinski biskup predvodio svečano euharistijsko slavlje u zajedništvu s više svećenika, među koji-ma su bili domaći župnik i gvardijan samostana fra Zdravko Tuba, preč. Mirko Horvatić, kanonik Stolnog kaptola i arhiđakon Podravskog arhiđa-konata inače rodom iz susjednog Virja, zatim fra Tomislav Cvetko, misionar u Danskoj, fra Nikola Rožanković, župni vikar u Župi sv. Ivana Krstitelja u Puli, te vlč. Marko Domiter, tajnik varaždinsko-ga biskupa. Njima su se u vanjskom dijelu svetišta pridružili i drugi svećenici koji su vjernicima bili na raspolaganju u sakramentu svetog pomirenja. U velikoj svečanoj procesiji prijenosa kipa Blažene Djevice Marije iz kapelice prema župnoj crkvi pri-je svete mise sudjelovao je velik broj vjernika, a kip Majke Božje nosili su članovi domaćeg dobrovolj-noga vatrogasnog društva. Slavlje je uveličao velik broj hodočasničkih skupina, među kojima su bile, između ostaloga, one iz Zagreba, Pule, Novog Ma-rofa, Mađareva, Malog Bukovca te susjedne Ma-đarske.

Molvarci su se za veliku proslavu pripremali trodnevnicom. Posebno je dojmljivo bilo u utorak 14. kolovoza kada je nakon večernje svete mise


slavljene kod zavjetne kapele uslijedila procesija sa svijećama uz kip Majke Božje Molvarske. Na samu svetkovinu slavile su se mise tijekom cijeloga dana, a najmlađima je u sjećanju sigurno ostala poslije-podnevna misa s blagoslovom djece i roditelja.

EUROPSKI KONGRES SVJETOVNIH FRANJEVACA

U Litvi je od 20. do 28. kolovoza održan Treći europski kongres Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži koji je okupio 126 sudionika iz 23 europske zemlje. U izaslanstvu Hrvatskog nacionalnog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži bili su prisutni Vesna Peharec, nacionalna doministra OFS-a, Anamarija Tomašević, nacionalna predsjednica Frame, Da-nijela Rebac, Samantha Jadreško, Marijana Mija-tović, Dominik Vučemil, Ivan Školka, Ana Fruk i fra Vladimir Vidović, nacionalni duhovni asistent OFS-a i Frame.

Kongres je započeo euharistijskim slavljem koje je predslavio mons. Lionginas Virbalas, nadbiskup u gradu Kaunasu. Potom je održana Večer naroda u kojem su sve zemlje bile predstavljene kratkim videom i tradicionalnim jelom svoje zemlje te je to ujedno bila prilika za međusobno upoznavanje i predstavljanje.

Drugi dan Kongresa bio je posvećen formaciji. Središnja predavanja održali su fra Alfred Param-bakathu, OFMConv, generalni duhovni asistent na temu »Tko god vjeruje u mene, rijeke žive vode iz njega će poteći« (usp. Iv 7, 38) i dr. Benas Ulevici-us, trajni đakon na temu: »Veni Sancte Spiritus«. Nakon slavlja svete mise sudionici su se okupili na Večer molitve i slavljenja tijekom koje su sudionici posebno molili oproštenje za sve situacije u kojima kao članovi Franjevačkog svjetovnog reda nismo živjeli u skladu s našim franjevačkim pozivom.

Treći dan Kongresa bio je posvećen hodočašću. Ujutro su sudionici putovali u Siluvu – marijansko svetište u kojem se dogodilo prvo ukazanje Blaže-ne Djevice Marije u Europi. Sudionici Kongresa poslušali su životna svjedočanstva dvojice braće

svećenika fra Antanasa Bluzasa i vlč. Gintarasa Bluzasa, člana OFS-a te smo potom slavili svetu misu. Poslijepodne svi su delegati putovali na dru-go hodočasničko mjesto – Brdo križeva. Ovdje je svečano blagoslovljen poseban križ Europske fra-njevačke obitelji koji je ostavljen na ovom značaj-nom mjestu kao trajan spomen na ovaj Kongres.

Četvrti dan Kongresa bio je posvećen društve-nom angažmanu svjetovnih franjevaca i franjevač-ke mladeži. Dan je započeo u samostanu sv. Klare gdje su sudionici imali jutarnju molitvu zajedno sa sestrama klarisama. Nakon toga sudionici Kongre-sa su se podijelili u sedam manjih skupina i otišli na različita mjesta gdje su mogli upoznati djelat-nost i prisutnost svjetovnih franjevaca te se uklju-čiti u njihove redovite aktivnosti. Nakon ovoga ui-stinu posebnog dijela programa domaćini su nas odveli na Baltičko more kako bismo imali priliku za rekreaciju. Navečer je bio program Franjevačko slavlje u kojem se svaka zemlja predstavila svoju nacionalnu odjeću, pjesme, plesove ili neke druge običaje. Domaćin ovoga susreta bila je franjevačka župa u gradu Kretinga.

Peti dan Kongresa bio je posvećen razmatranju Kristove muke i svjedočenja vjere tijekom ulične evangelizacije. Svetu misu predslavio je mons. Ke-stutis Kevalas, biskup u svetištu Zemaiciu Kalvary, koji je imao i duhovni uvod u jedinstvenu po-božnost križnoga puta koja se sastoji od dvadeset postaja i traje osam kilometara po obližnjim bre-žuljcima. Poslijepodne su sudionici Kongresa su-djelovali u programu ulične evangelizacije u gradu Kaunasu svjedočeći svoju vjeru i pozivajući ljude na molitvu, blagoslov i klanjanje u katedralu.

U subotu sudionici Kongresa posjetili su glavni grad Litve Vilnius – grad Božjeg milosrđa. Dan je započeo svetom misom u svetištu Božjeg milosrđa gdje se časti slavna slika Milosrdnog Isusa. Nakon slavlja svete mise sudionici Kongresa uputili su se u razgledavanje grada te su imali prilike upozna-ti znamenitosti glavnog grada Litve kao i tešku i bremenitu povijest ove Baltičke zemlje. Nakon ra-zgledavanja Vilniusa sudionici Kongresa uputili su se u grad Trakkai gdje se nalazi čudotvorna slika Majke Božje Trakkai – zaštitnice Litve. Tom pri-likom sudionicu Kongresa izmolili su franjevačku krunicu u ovome važnom marijanskom svetištu litvanskog naroda.


U nedjelju posljednjeg dana Kongresa u ple-narnoj sjednici sudionicu su raspravljali o nekim važnim i aktualnim temama. U pripremi Kongre-sa pokrenuta je socijalna inicijativa Well4Africa koja se bavi prikupljanjem novčanih sredstava za izgradnju bunara pitke vode u Africi. Europska bratstva prikupila su 38 022 eura novčanih sred-stava kao potporu ovome međunarodnome pro-jektu osiguranja pitke vode u afričkim zemljama. Četiri zemlje uputile su pozivnicu za organiziranje slijedećega Kongresa: Španjolska, Poljska, Sloveni-ja i Hrvatska. Sudionici Kongresa izabrali su Špa-njolsku kao domaćina slijedećeg Europskog kon-gresa OFS-a i Frame. Kongres je službeno zatvoren slavljem svete mise koju je predslavio mons. Linas Vodopjanovas OFM.

OSTALE VIJESTI UKRATKO

• Zahvalno hodočašće sisačke župe sv. Josipa – Župa sv. Josipa Radnika iz Siska od 21. do 27. lipnja organizirala je zahvalno hodočašće u Rim, Asiz i Padovu, u povodu 50. obljetnice osnutka župe, koja je svečano proslavljena 1. svibnja o. g. Budući da su sva braća iz sisačkog samostana, zbog novih dužnosti i službi premještena, ovo je ujedno bilo i njihovo oproštajno hodočašće.• Hodočašće u Poljsku – Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga organizirao je hodočašće u Poljsku 2018. (24.-30. lipnja 2018.) pod nazivom »Stopama poljskih svetaca: sv. Ivana Pavla II., sv. Faustine Kowalske i sv. Maksimilijana Kolbea. Uvršten je pohod Czestohowi, Zdunskoj Woli, Pabianicama, Niepokalanowu, Auschwitzu, Wadowicama, Krakowu, Wieliczkoj… Voditelj hodočašća bio je fra Josip Blažević, naš provincijal i dotadašnji urednik Veritasa, uz p. Josipa Godlewskom, Misionara krvi Kristove.• U zahvalu za višegodišnje služenje u Sisačkoj biskupiji fra Roku Bedalovu je 28. lipnja 2018. godine mons. Vlado Košić, sisački biskup dodijelio Odlikovanje svetoga Kvirina za osobite zasluge u Sisačkoj biskupiji. Biskup se ovim odlikovanjem zahvaljuje fra Roku za njegov višegodišnji primjeren i angažiran svećenički život i rad na

području župne zajednice sv. Josipa Radnika u Sisku-Galdovo i službu biskupijskog povjerenika za brak i obitelj, čime je pridonio obiteljskom pastoralu i zalaganju za život i kršćanski brak. • Fra Ilija Miškić: Nakon što mu je pred više tjedana u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu operativno uklonjen »anus praeter«, fra Ilija je smješten privremeno u »Kuću sv. Franje« kod franjevaca trećoredaca u Odri. Sve mu je bolje, služi se hodalicom te je poprilično samostalan. Fra Ilija se dobro osjeća i nada se brzo vratiti u samostan Svetog Duha u Zagrebu.• Fra Nikola Mate Roščić u petak, 10. kolovoza u splitskoj općoj bolnici na Firulama podvrgnuo se kirurškom zahvatu amputiranja desne noge (potkoljenice). Operacija je trajala oko dva sata, a malo nakon toga se o. Nikola mobitelom sam javio viškom gvardijanu fra Peri Kelavi, izvijestivši ga o uspješno završenoj operaciji. Nakon desetak dana fra Nikola je premješten u drugu splitsku bolnicu na Križinama i zasad još nije poznato kada će i gdje biti otpušten na daljnju terapiju i rehabilitaciju.• Fra Antun Matija Mandić, nakon što je u Asizu sredinom lipnja postigao magisterij iz teologije, vratio se u svoju matičnu Provinciju i preuzeo službu župnog vikara u župi Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima; Fra Nikola Rožanković, nakon što je više godina bio na ispomaganju u Padovi, vratio se u Provinciju i preuzeo službu župnog vikara u župi sv. Ivana Krstitelja u Puli.• Kandidat za svečane zavjete, fra Antun Radovanić, potkraj srpnja počeo je jednomjesečnu zajedničku pripravu, skupa s dvadesetak kandidata iz ostalih franjevačkih provincija i obedijencija. Domaćin ovogodišnjih priprema je splitska Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja.• Naš postulant Mateo Vujčić iz Pule, nakon završene prve godine postulature, pošao je u Padovu na dvomjesečni tečaj učenja talijanskog jezika. Početkom rujna vratio se u Provinciju, gdje će, nakon odmora kod kuće, u Zagrebu provesti drugu godinu postulature.• Naš sjemeništarac-maturant Erik Matejak tijekom kolovoza proveo je punih mjesec dana u bečkom samostanu našeg Reda (Alserstrasse), gdje je uz ispomaganje samostanu upisao i prošao kraći tečaj njemačkog jezika.


• Novi postulant dolazi iz Šibenika: Ante Koudela, rođen u Šibeniku 1979. godine, poslao je službenu molbu za postulaturu, koju je provincijal fra Josip Blažević prihvatio. Prethodno je završio srednju turističku školu i preko pet godina u Londonu radio u jednoj agenciji za nekretnine. Već 3-4 godine osjeća redovnički poziv i želi ga ostvariti kao redovnički brat u našoj Provinciji. Postulaturu će provesti u Cresu, s početkom sredinom rujna. • Tijekom 103. svjetskog esperantskog kongresa, koji je od 28. srpnja do 4. kolovoza održan u Lisabonu, predstavljen je prvi molitvenik sv. Antunu na esperantu. U molitveniku su objavljene zagovorne molitve, te pobožnost Trinaest utoraka u prijevodu Antonia De Salva iz Rima. U molitveniku je objavljen i »Križni put sa sv. Antunom«, koji je svojedobno sastavio nekadašnji provincijalni ministar fra Ilija Miškić, a na esperanto prevela Marija Belošević, koja je i autorica fotografi ja. Uz Europsku godinu kulturne baštine, na kongresu je

predstavljen i prijevod naše »Šibenske molitve«, koji je priredila Lucija Borčić.

• U Ptuju je u 66. godini života i 45. godini redovništva 7. kolovoza preminuo slovenski minorit p. Janez Kmetec, koji je dva dana kasnije pokopan na ptujskom groblju. Na sprovodnoj misi, koju je predvodio mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl, uz sudjelovanje preko 50 svećenika, iz naše Provincije bili su o. Filip Musa, pokojnikov školski kolega i novicijatski subrat, fra Ljudevit Maračić, njegov gimnazijski profesor u Zagrebu, i fra Josip Priselac. U kratkom govoru na kraju mise fra Ljudevit je izrazio sućut naše Provincije, istaknuvši da je pokojni Janez ostavio dobre uspomene u vrijeme svojega četverogodišnjega školovanja u Zagrebu i godine novicijata u Cresu.

• Fra Josip Petonjić iz Cresa javlja da je promijenio svoj telefonski broj. Novi broj njegova mobitela sada glasi: 098 9914806.

UPRAVO TISKANČETVEROGODIŠNJI PROVINCIJSKI PLAN 2018.-2022.

[Iz uvoda:]Kao dio šire franjevačke obitelji naša Provincija

osjeća se pozvanom odgovoriti na izazove vreme-na i potrebe Crkve povratkom franjevačkom iden-titetu i marijanskoj duhovnosti, osobito kroz kol-beovsku baštinu, kontemplacijom božanskih istina i stavom neprekidne raspoloživosti za sjedinjenje s Bogom po molitvi. Molitva je izvor plodnosti, crpilište snage, ishodište nadahnuća, vrelo sveto-sti. Ona treba prožimati naš apostolski, pastoralni, karitativni, znanstveni, kulturni i svaki drugi rad. »Onaj tko Božje lice ne poznaje iz kontemplacije, neće ga prepoznati u akciji, čak ni onda kad mu ono sjaji s lica poniženih i povrijeđenih.« Sav naš napor, sažeto rečeno, treba biti podređen slavi Božjoj, Bogu ispred svega, propitkivanja što Bog i današnji svijet od nas traže, plod čega je naše po-svećenje.

Predajući, stoga, svoj braći Provincije Četvero-godišnji provincijski plan za sljedeće četverogodi-šte (2018.-2022.), usvojen na Redovitom provin-cijskom kapitulu u svibnju 2018. godine, iskrena nam je želja da živeći po njemu napredujemo u svetosti...


naši mladiPRVI ZAVJETI

U ASIZUU petak, 24. kolovoza, u 11:00 sati, u Papinskoj

Bazilici svetoga Franje u Asizu, šesnaest mladića završilo je svoju godinu novicijata. Njih šesnaest novaka zavjetovalo se da će živjeti Evanđelje Isusa Krista, po uzoru na svetoga Franju. Među šesnaest kandidata iz različitih provincija, zavjete je pola-gao i član naše provincije, fra Franjo Čolakovac.

Iz Hrvatske su – uz roditelje brata Franje – ovom činu prisustvovali provincijal fra Josip Bla-žević, generalni asistent našega Reda fra Miljenko Hontić, magistar bogoslova fra Stjepan Brčina, fra Željko Klarić, gvardijan samostana sv. Antuna u Vinkovcima, iz čije okolice dolazi fra Franjo, te član Asiškoga samostana, naš subrat, fra Zlatko Vlahek.

Obred polaganja zavjeta obavljen je pod sveča-nom misom, koju je predslavio generalni ministar Reda franjevaca konventualaca, fra Marco Tasca, uz koncelebraciju viših poglavara pojedinih kan-didata, među kojima je bio i naš provincijal fra Josip Blažević. Posebno je lijepo bilo vidjeti braću kapitularce, njih stotinjak iz različitih dijelova svi-jeta, koji su se pridružili slavlju te su svojom moli-tvom i nazočnošću uveličali ovaj događaj.

Nakon navještaja Evanđelja, započeo je obred redovničkoga zavjetovanja pojedinačnim prozi-vanjem novozavjetovanikâ, koji su, pred okuplje-nom zajednicom, izrekli svoje: »Evo me!« – kojim su prigrlili život nasljedovanja svetoga Franje u poslušnosti, siromaštvu, i čistoći. Nakon proziva, uslijedila je prigodna propovijed fra Marka Tas-ca, u kojoj je ohrabrio mladu braću neka ustraju u svojim redovničkim idealima. Nakon propovjedi, uslijedio je svečani obred polaganja zavjetâ, u ko-jemu je svaki kandidat, stavivši svoje u ruke mini-stra Reda fra Marka, izrekao obrazac zavjetovanja.

Nakon što su svi kandidati položili zavjete, usli-jedila je predaja Pravila i novih Ustanova Reda.

Potom su general Reda fra Marco Tasca i mini-stri provincijali novozavjetovanicima pružili znak mira, i čestitali im na ovome, uistinu velikome ži-votnome koraku te na taj način izrazili prihvaćanje najmlađih članova svojih provincija.

Svu braću preporučamo u molitve, da im Gos-podin podari snagu i ustrajnost na započetu putu redovničkoga života.

fra Stjepan Brčina

FRANJEVAČKE DUHOVNE VJEŽBE

ZA MLADEU creskom samostanu sv. Frane od 30. srpnja

do 6. kolovoza održane su Franjevačke duhovne vježbe za mlade, namijenjene svim mladima od 16 do 30 godina, a koji traže odgovore na svoja ži-votna pitanja i koji osim ljetovanja žele intenzivno tijekom ljeta raditi na svome duhovnom razvoju. Priredili su ih i vodili naši mladi fratri: fra Vla-dimir Vidović, fra Ivan Marija Lotar i fra Stjepan Brčina. Sudjelovalo je tridesetoro mladih i koji se takvima osjećaju. Središnja tema duhovnih vježbi bila je razlučivanje, odnosno razabiranje u duhov-nom smjeru. Dan je počinjao molitvom Jutarnje u klaustru samostana, zatim nakon doručka bila je kateheza pripremljena iz Franjevačkih izvora, gdje su voditelji, na primjeru sv. Franje i sv. Klare, mla-dima pripremili temu na temelju koje su bila ra-zrađena i pitanja za osobno promišljanje i vlastitu izgradnju. Poslijepodnevni dio dana protjecao je u rekreativnom tonu, s time da je mladima dana mo-gućnost u tome vremenu dogovoriti osobni susret i razgovor s voditeljima. Svakoga dana slavljena je sveta misa, u sklopu koje je bila kateheza o osnov-nim istinama naše vjere, a poslije svete mise bilo je polusatno euharistijsko klanjanje. Zajedno sa mla-dim obiteljima, koje se okupljaju u creskom samo-stanu, skupina sudionika Franjevačkih duhovnih


vježbi za mlade pripremila je program evangeliza-cije turista i noćno klanjanje. Presveto je bilo izlo-ženo cijelu noć, a ispred crkve mladi su pjevali du-hovne pjesme i pozivali turiste u crkvu na molitvu i ispovijed. Ovaj program izazvao je veliki interes svih onih koji su se zatekli u šetnji gradom Cresom te su vrlo rado pristupili molitvi i blagoslovu.

MEĐUNARODNI SUSRET MLADIH »GIOVANI VERSO

ASSISI«U Asizu, kolijevci franjevaštva i gradu sv. Fra-

nje, te dijelom u Rimu, od 12. do 19. kolovoza 2018. održan je osmi međunarodni susret mladih »Giovani verso Assisi« pod geslom »Stvoren/a si da blistaš – Ljepota svetosti«.

Na ovogodišnjem susretu, zajedno sa svojim voditeljima, franjevcima konventualcima, okupilo se preko 400 mladih iz 17 različitih država svije-ta – Belgije, Libanona, zemalja Latinske Amerike, Meksika, Brazila, SAD-a, Koreje, Španjolske, Polj-ske, Njemačke, Italije, Rumunjske, Portugala te je susret održan na čak 11 različitih jezika. Među mladima iz cijeloga svijeta bilo je i 30-tak mladih iz čitave Hrvatske, pod vodstvom fra Stjepana Br-čine i fra Ivana Marija Lotara.

Cilj ovogodišnjeg susreta bio je približiti mladi-ma ljepotu i poziv na svetost, koji je upućen svima nama, a kroz primjer života svetoga Franje i svete Klare. Sam program je bio raznolik i bogat. Svaki se dan sastojao od hodočašća u neko od bitnih mjesta vezanih uz život svetog Franje ili svete Klare, svete mise, večernjega molitvenog bdijenja i adoracije, radionica ili boravka u grupama te slobodnog vre-mena za razmišljanje, odmor ili druženje.

Nakon smještanja u kampu i večere, mladi su se uputili u Donju baziliku sv. Franje, gdje je održani uvodni susret i molitveno bdijenje. Drugi dan za-počeo je molitvom i aktivnostima koje su okuplje-ne uputile u temu toga dana – put do sreće. Mla-di su se podijelili u grupe te različitim putovima hodočastili u Eremo delle Carceri, gdje su imali

priliku, poput sv. Franje, povući se u molitvu. Sve-ta misa je u večernjim satima bila u katedrali sv. Rufi na, a dan je završio molitvenim bdijenjem i klanjanjem u kampu.

Treći dan mladi su u svojim matičnim grupama posjetili svetište »Svlačenje svetog Franje«, gdje su razmišljali, na papir napisali te na simboličan način bacili ono što ih odvaja od Boga u »santuario della spoliazione«. Nakon toga uputilo se u Gornju ba-ziliku svetog Franje na svetu misu, a poslijepodne je provedeno u Svetom samostanu, gdje su mladi u različitim grupama podijelili svoja iskustva. Po-slijepodne je bilo slobodno za boravak u matičnim grupama te su naši mladi iz Hrvatske uz vodstvo fra Stjepana obišli Donju baziliku sv. Franje.

Na najveći marijanski blagdan, Uznesenje BDM ili Veliku Gospu, mladi su hodočastili u baziliku svete Marije Anđeoske (Porcijunkulu) te nakon toga u Rivotorto, gdje je bila svečana sveta misa.

Peti dan bio je posjet bazilici svete Klare. Nakon toga uputilo se u Sveti samostan, gdje je bio rad po različitim grupama – glazbena, kazališna, kuhinj-ska, plesna, itd., kako bi se pripremilo ili za ulič-nu evangelizaciju ili za završnu zajedničku večer. Navečer je u kampu bilo pokorničko bogoslužje, uz mogućnost svete ispovijedi, na koju je pristupio veliki broj mladih.

U petak ujutro nakon doručka, uputilo se u Rim. Mladi su bili smješteni u kolegiju »Seraphi-cum«. Dan je proveden u pripremi za uličnu evan-gelizaciju, koja je navečer bila održana na 10 razli-čitih rimskih trgova.

U subotu je dan proveden u matičnim grupa-ma te se većina mladih uputila u razgledavanje Rima. Navečer je u veoma opuštenom, a nadasve veselom i zabavnom tonu, uz glumu, ples i pjesmu, održana završna večer uz predstavljanje rada po skupinama.

U nedjelju, završnog dana ovoga međunarod-nog susreta, mladi su se uputili u baziliku Svetih dvanaest apostola, gdje je održana sveta misa koju je predslavio generalni ministar Reda, fra Marco Tasca. Naši mladi iz Hrvatske su za darovnu pje-smu pjevali »Zahvaljujte Gospodinu«. Nakon mise zajednički se uputilo na molitvu »Angelus« s Pa-pom i razgledavanje bazilike sv. Petra. Nakon toga uslijedio je povratak kućama.


Tako su Asiz i Rim u ovih intenzivnih tjedan dana postali mjesta susreta različitih kultura mla-dih iz cijeloga svijeta, koji su molitvom, pjesmom, evangelizacijom i zabavom svjedočili svoju vjeru. Bila je to obnova, kako za dušu tako i za tijelo, a vjerujem, i jedan od onih događaja koji će se pam-titi i cijeniti čitav život.

fra Ivan M. Lotar – fra Stjepan Brčina

BESPLATAN SMJEŠTAJ ZA

STUDENTE U DOMU SV. ANTUNA

Hrvatska Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca raspisala je početkom srpnja natje-čaj za besplatan smještaj 12 studenata skromnije-ga imovinskog stanja u Domu sv. Antuna. Nakon provedenog natječaja Povjerenstvo za smještaj do-nijelo je odluku o smještaju za studente vodeći se načelima koja su sadržana u uvjetima natječaja.

Pozivaju se studenti koji su ostvarili pravo na besplatan smještaj ili imaju neka pitanja u vezi s time, da se jave ravnatelju Doma sv. Antuna, fra Vladimiru Vidoviću, na broj mobitela 091 / 34 44 340 radi dogovora oko useljenja.

SVETI JERONIM

Sveti Jeronim, crkveni naučitelj, pisac, pokornik, prevoditelj Svetog pisma na latinski jezik, pobožni i umni čovjek opo-rog jezika, ostavio nam je poticajne misli vezane uz dubinu i ljepotu askeze, odgoj-ne vrijednosti, kao i mnoga druga životna područja.1. Nije bitno kakvu narav imaš, već što ćeš

s njome učiniti.2. Božja milost može promijeniti svakoga;

treba joj se samo otvoriti.3. Nemirni duh nekada zna izvesti na pra-

vi put prije nego mirni duh.4. Bog vodi ovaj svijet naprijed po ljudima

koji se priznaju grešnicima, a ne bez-grešnima.

5. Svi smo mi pozvani prevoditi riječi Evanđelja u djela Evanđelja.

6. Evanđelje je knjiga iz koje čitaš dvo-struko više nego što je između korica napisano.

7. Da bi se približio Bogu moraš se prije toga osloboditi svega što te odvraća od njega.

8. Samo u samoći čovjek može doći do velikih istina o životu.

9. Možeš druge učiti o Bogu samo ako tvoj život govori o Njemu.

10. Putuješ svijetom u potrazi za Bogom da bi na kraju shvatio da je On uvijek bio uz tebe.

Preuzeto s portala Duhovnost.net


PREDSTAVLJEN PRIJEVOD PAPINSKE

POBUDNICE»Veritas – Glasnik svetog Antuna Padovan-

skog« izdao je apostolsku pobudnicu pape Franje »Radujte se i kličite« – o pozivu na svetost u suvre-menom svijetu, njezino predstavljanje obavljeno je u utorak 19. lipnja 2018. u 19.45 sati u Dvorani sv. Franje na Svetom Duhu.

Pobudnicu su predstaviti prof. dr. sc. fra Ivan Karlić, pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučili-šta u Zagrebu, dr. Ivan Ćelić, liječnik psihijatar i saborski zastupnik, te g. Darko Pavičić, novinar Večernjeg lista. Počasni gost predstavljanja bio je mons. Giuseppe Pinto, apostolski nuncij u RH.

U glazbenom dijelu programa nastupio je an-sambl »Kolbe« koji je izveo pjesme iz duhovnih mjuzikala, osobito iz novoga mjuzikla »Svetac sve-ga svijeta«, čija je premijera bila predviđena 29. lipnja ove godine. Na želju samoga Nuncija, koji se odazvao kao počasni gost predstavljanja, nakon programa predviđen je i održan susret sa samo-stanskom braćom, koju je Nuncij poželio upoznati.

PREMIJERA MJUZIKLA »SVETAC

SVEGA SVIJETA«Prvi hrvatski autorski mjuzikl o sv. Antunu Pa-

dovanskome »Svetac svega svijeta« premijerno je u petak 29. lipnja u dvorani sv. Franje na Svetom Duhu u Zagrebu izveo Ansambl »Kolbe«. Valja podsjetiti da je ansamblu ovo već treći mjuzikl, nakon »Život za život« i »Uskrsli«.

Pozdravljajući okupljene, fra Tomislav Glavnik, gvardijan svetoduškog samostana i vikar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, u čijoj je produkciji nastao i sam mjuzikl, podsjetio je kako je dvorana Svetoga Franje sagrađena 1926. godine s ciljem prikazivanja predstava, organizira-nja predstavljanja knjiga i izložaba, te susreta mla-dih. Zahvalio je inicijatoru, fra Ivanu Bradariću, koji je prije četiri godine započeo razgovore oko mjuzikla, a posebno autoru libreta Ninu Škrabi, glazbe Branku Bardunu, te redatelju Robertu Boš-koviću, kao i duhovniku ansambla fra Josipu Pe-tonjiću. Posebnu pak je zahvalu uputio Ansamblu. »To su mladi ljudi, amateri koji radosno dišu za Božju stvar. Mjuzikli koje pripremaju su odgovor vjerničkog puka na potrebe Crkve u današnjem vremenu. Poziv je to i svima nada, da na novi način unutar Katoličke crkve doživimo što znači ponovno se evangelizirati i kako se oduševljavati za evanđelje poput sv. Maksimilijana Kolbea i sv. Antuna«.

Radnja mjuzikla započinje, kao i susret mno-gih, sa sv. Antunom pred njegovim kipom, u nekoj od crkava njemu posvećenih, gdje se često zaustav-ljaju hodočasničke, ali i turističke skupine, koje s pozornošću slušaju o svečevu životu započetom u Lisabonu. Autori mjuzikla tako gledatelje vode na žitna polja Portugala, gdje je sazrijevao duhovni poziv mladoga Fernanda. Zanimljiva je epizoda iz života budućega redovnika o kojoj se samo zna, a riječ je o djevojci Amaliji, na što se nadovezuje mogli bismo reći prvo čudo razbijenog krčaga s vodom. Gledatelji mogu saznati i odakle ime koje je Fernando uzeo postavši redovnik. Slijede slike čuda, od kojih je posebno dojmljivo scenski odlič-no dočarano nevrijeme na moru, ili pak obraćenje cijele bande razbojnika. Dakako, nije zaboravlje-no ni čudo s mazgom, te spomen mnogih drugih manjih čudesa kojima mnogi koji se utječu svecu svjedoče i danas.

Škrabe posebnu pozornost posvećuje predstav-ljajući sam lik sv. Antuna. Iako vrlo učenoga, resila ga je blagost, poniznost, pobožnost, ali i hrabrost

kulturno-intelektualni rad


za Božju stvar se žrtvovati, što je i sam pokazao spremnošću ići u misije i postati mučenik, te fra-njevačka zanesenost i upornost ne odustati od čo-vjeka. Autor je sve to lijepo uklopio u priču koja se nakon Portugala i Maroka, nastavila u Italiji i Francuskoj gdje su mnogi u Antunu prepoznali ži-voga sveca, koji je učinio mnoga čuda za života, a kao propovjednik prema riječima pape Grgura IX. bio »kovčegom zavjetnim«. Vrijeme u kojem je ži-vio sv. Antun po mnogome se ne razlikuje od naše-ga, a univerzalnost Antunove poruke živi i danas.

Svaki gledatelj doživjet će mjuzikl na svoj način, isto kako svatko uspostavlja vlastiti odnos povjere-nja sa Svecem svega svijeta, no ono što je sigur-no: gotovo dvosatna izvedba nikoga neće ostaviti ravnodušnim, pa bio on i vjernik s ruba, ili pak zaljubljenik u mjuzikle. Zanimljivo je spomenuti, kao i nekim ranijim da i u ovome libretu Škrabe gledateljstvo vodi kroz surovost svakodnevnoga života (sjetimo se samo »Isus u snack-baru«) gdje se možda ni ne nadamo naći ono sveto.

U ovom kratkom prikazu valja istaknuti i od-lične solo-dionice, te scenski pokret. Glavni lik, mladog Fernanda, kasnije Antuna utjelovio je Marko Dumančić. Nakon izvedbe, Nino Škrabe nije krio zadovoljstvo, kako glumcima, tako i pu-blikom, koja je odlično reagirala na humor kojega ne nedostaje, kao i na sve ono radi čega sv. Antuna svrstavamo u »hrvatske« svece. »Ovo je prekrasna mladost iz koje je vidljiva radost igre, žar, ljubav što oni rade. To profesionalni nikad ne mogu dati«, izjavio je Škrabe.

Marija Belošević (IKA)

UKRATKO• Fra Antun Matija Mandić 22. lipnja 2018.

obranio je u Asizu svoj rad na temu prvoga generalnog ministra Reda nakon diobe Reda (1517.), fra Antuna Marcella de Petris, rođenog i preminulog u Cresu. Time je fra Antun Matija stekao pravo na naslov magistra.

• Fra Ivan Karlić objavio je u posljednje vrijeme više znanstvenih radova: Ivan KARLIĆ – Marko MARINA, Između psi-hologije i povijesti: novi pristup u proučavanju

povijesnog Isusa i kritika kriterija autentičnosti, u: Nova prisutnost XVI (2018.) 2, 313-331. Ivan KARLIĆ, Kršćanska eshatologija, privatne objave i eshatološki sadržaj fatimskih poruka (ukazanja), u: Bogoslovska smotra, 88 (2018.) 2, 277-302. Radi se o prilogu-izlaganju (Il con-tenuto escatologico del messaggio di Fatima) na 24. Međunarodnom mariološko-marijanskom kongresu na temu: »L’evento Fatima cento anni dopo. Storia, messaggio e attualità«, Fatima (Portugal), 6.-11. IX. 2016. Ivan KARLIĆ, Franjevačka kristologija: kristo-loški naglasci u počecima Franjevačkog reda, u: Stipo KLJAJIĆ – Mario CIFRAK (ur.), »Znat će da prorok bijaše među njima (Ez 33,33)«, zbornik u čast prof. dr. sc. Bože Lujića, OFM, povodom 70. godine života, KS, Zagreb, 2018., 701-713.

• Valerija KOVAČ – Milan GELO – Tea BAR-NJAK, Pavlova teologija u teologiji Josepha Ra-tzingera/Benedikta XVI., u: Znat će da prorok bijaše među njima! (Ez 33,33), Zbornik u čast prof. dr. sc. Bože Lujića OFM, povodom 70. go-dine života, S. Kljajić i M. Cifrak (ur.), Zagreb, 2018., 775-790.

Braću ekonome (i ne samo njih) podsjeća-mo da je Hrvatska redovnička konferen-cija nedavno objavila prijevod dokumen-ta Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskoga života pod naslovom »Ekonomija u službi karizme i poslanja«, smjernice za redovničko uprav-ljanje materijalnim dobrima. Dobro po-magalo za snalaženje u sve komplicirani-jem načinu fi nancijskog poslovanja.


DAN PROVINCIJE U VISU

Četvrtak 27. rujna 2018.

15.00 Katamaran Split – Vis

CRKVA SV. JERE – VIS18.00 Večernja na grobu fra Marina Oreba18.30 Svečana misa – mons. Petar Palić, biskup

hvarsko-bračko-viški

HRVATSKI DOM U VISU20.30 Svečano obilježavanje 100 godina rođenja

fra Celestina Tomića i fra Marina Oreba i 500 godina samostana sv. Jere;

Pozdravna riječ: Fra Josip Blažević, provincijalni ministar G. Ivo Radica, načelnik Mons. Petar Palić, biskup hvarski Dobrila Cvitanović, nećakinja o. Celestina:

Osobni dojmovi Predstavljanje knjige Naš mali samostan (Da-

mjan Glavaš, Ljudevit Maračić) Predstavljanje monografi je Dr. Celestin Tomić

(Slavko Kovačić, Ljudevit Maračić) Voditeljica programa: Dobrila Cvitanović,

glavna urednica »Hrvatske zore« Domjenak

Petak 28. rujna 2018. 8.30 Služba čitanja s Jutarnjom Prigodni program – među ostalim, komemo-

racija obljetnica:

50 godina zavjeta: fra Josip Priselac; fra Jere Vujić 50 godina ređenja: fra Ferdinand Ćavar, fra Amboz Knežić; 25 godina ređenja: fra Zdravko Tuba; fra Marko Vrdoljak; 80 godina života: fra Ljudevit Maračić; fra Teofi l Majić10.30 Sveta misa12.00 Ručak14.00 Trajekt Vis – Split

XXXIV. REDOVNIČKI DANI

ZagrebFranjevački samostan, Dubrava,

Avenija Gojka Šuška 228.-29. rujna 2018.

ZASTARJELE STRUKTURE I NOVI POTICAJI DUHA

Zrelost služenja u radosti i slobodi

»Bog je uvijek novost.« Papa Franjo, 2018.

PROGRAMPetak, 28. rujna

09.00 Treći čas – Pozdravna riječ – Predavanja:

- o. Slavko Slišković, OP (Dubrovnik): IZA-ZOVI SLUŠANJA I UPRAVLJANJA

najave i programi


- s. Ljilja Marinčić, SMI (Sarajevo): REDOV-NIČKA ZAJEDNICA U SVJETLU DOKU-MENTA »ZA NOVO VINO NOVE MJEŠINE«Rasprava

11.30 Prilika za sakrament pomirenja12.00 Euharistijsko slavlje

16.00 – s. Stjepanka Stanić, Milosrdnica sv. Vinka (Zagreb): VJERNOST U DUHU – DUHA NE TRNITE

- s. Katarina Maglica, OP (Dubrovnik): PRO-MJENE U REDOVNIČKIM ZAJEDNICAMA I REDOVNIČKA ZVANJA NIČU U SUVRE-MENOM SVIJETU – S TIM TREBA RAČU-NATI Rasprava – Večernja

Subota, 29. rujna

09.00 Treći čas – predavanja:

- s. Krista Mijatović, Milosrdne sestre sv. Kri-ža (Đakovo): SOCIODEMOGRAFSKA OBI-LJEŽJA ŽENSKIH REDOVNIČKIH ZAJED-NICA SA SJEDIŠTEM U HRVATSKOJ: STA-NJE, OGRANIČENJA I MOGUĆNOSTI;

- Fra Josip Blažević, OFMConv. (Zagreb): NOVO VINO ILI BEVANDA – NAŠA OTVO-RENOST NOVIM DUHOVNIM ZVANJIMA U DANAŠNJIM OKOLNOSTIMA

PLENARNA RASPRAVA

11.30 Prilika za sakrament pomirenja

12.00 Završno euharistijsko slavlje

USUSRET PROSLAVI

SV. NIKOLE

U četvrtak 6. rujna u prostorijama samostana sv. Frane u Šibeniku održana je konferencija za medije, na kojoj je predstavljen ovogodišnji pro-gram proslave blagdana sv. Nikole Tavilića. Iako je blagdan 14. studenoga, razni molitveno-liturgijski i kulturni programi odvijaju se već od 14. rujna. Ovogodišnji program je u znaku druge godine pri-prave za veliki jubilej 2020. – pedeset godina od kanonizacije prvoga hrvatskog sveca, a tijekom razdoblja ususret ovogodišnjoj proslavi blagdana u naše će Svetište hodočastiti vjernici iz svih župa posvećenih prvom hrvatskom kanoniziranom sve-cu.

DEVET PETAKA – VELIKA DEVETNICA pred blagdan sv. Nikole Tavilića: RASPORED 18.00 – Molitvena devetnica 19.00 – Sveta misa (Po-božnost i sveta misa u studenome počinju sat ranije):

1. PETAK, 14. RUJNA – Svetu misu predslavi: o. Anđelko od sv. Nikole Tavelića Jozić, OCD

2. PETAK, 21. RUJNA – Hodočašće župe sv. Niko-le Tavilića, Banjevci. Svetu misu predslavi: fra Marko Nimac, župnik

3. PETAK, 28. RUJNA – Hodočašće župe sv. Niko-le Tavilića, Slavonski Brod. Svetu misu predsla-vi: vlč. Mato Matasović

4. PETAK, 5. LISTOPADA – Svetu misu predslavi: vlč. Antun Štefan, nacionalni ravnatelj Papin-skih misijskih djela u Hrvatskoj

5. PETAK, 12. LISTOPADA – Hodočašće OFS-a i Frame područnoga duhovnog bratstva Zadar-sko-šibenskog područja »Sv. Nikola Tavelić«.


Svetu misu predslavi: fra Stipe Nimac, duhovni asistent OFS-a

6. PETAK, 19. LISTOPADA – Hodočašće župe Li-šane Ostrovičke. Svetu misu predslavi: fra Božo Mandarić, župnik

7. PETAK, 26. LISTOPADA – Hodočašće župe sv. Nikole Tavilića, Rijeka. Svetu misu predslavi: fra Tomislav Šanko, župnik

8. PETAK, 2. STUDENOGA – Hodočašće vjerni-ka župe Sinj, fi lijalna zajednica sv. Nikole Tavi-lića, Brnaze. Svetu misu predslavi: fra Antonio Mravak, župni vikar -Muzej sv. Frane: Otvore-nje izložbe »Hrvatski sveci i blaženici«

9. PETAK, 9. STUDENOGA Hodočašće župe sv. Nikole Tavilića, Zagreb. Svetu misu predslavi: vlč. Božidar Tenšek, župnik. – Svetište: Promo-cija fi lma »Nikolinom Bosnom«

PROSLAVA BLAGDANA SV. NIKOLE TAVILI-ĆA – SRIJEDA, 14. STUDENOGA. Jutarnji program: Svete mise u 8.00 i 10.30 sati Popod-nevni program 17.30 – Procesija s najstarijom slikom sv. Nikole Tavilića; 18.00 – Svetu misu predslavi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vin-ko Puljić. Sveta misa je u izravnom televizij-skom prijenosu Laudato TV.

ZAHVALNICA ZA PROSLAVU BLAGDANA – NEDJELJA, 18. STUDENOGA 18.00 – Za-hvalna sveta misa u svetištu: predslavi fra Ivan Bradarić, rektor svetišta 19.00 – Svetištu i ho-dočasnicima potom na dar glazbeni program »Bogu i domovini«.


DA SE NE ZABORAVI: UPISATI U NEKROLOGIJ

O. Provincijal je pri posjetima samostanima uočio kako neki samostanski nekrologiji nemaju upi-san podatak o nedavno preminulome o. Zvonku, pa još jednom toplo poziva i upozorava one koji to već nisu učinili, da se upiše ili izreže donji tekst i zalijepi na određeno mjesto:

30. ožujka 2018., Zagreb: O. ZVONKO ZLODI, preminuo u 95. godini života, ma-gister teologije, preko 25 godina redoviti ispovjednik u Vatikanu, od toga u tri navra-ta rektor vatikanske penitencijerije. Pisac brojnih knjiga i kolekcionar fi latelističkog i numizmatičkog blaga. Strpljiv, blag i nenametljiv po naravi, omiljen svima.


Documents

JERONIMU ZAŠTITNIKU I FRANJI OSNIVAČU - ofmconv.hr · br. 3/2018 jeronimu zaŠtitniku i franji osnivaČu – u počast! glasilo hrvatske provincije sv. jeronima franjevaca konventualaca