jelsa.hrjelsa.hr/web/images/jelsa/dokumenti/2020/SPUO UPU...Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2,

1

Studija strateške procjene utjecaja na okoliš

„Urbanističkog plana uređenja br. III.

Zastražišće - Raskovica – T2“ , Općina Jelsa

Zeleni servis d.o.o.

rujan, 2020.

Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2, Općina Jelsa

Zeleni servis d.o.o Stručni poslovi zaštite okoliša, Split 2

Naručitelj: Općina Jelsa

Riva bb, 21 465 Jelsa

Nositelj zahvata: Općina Jelsa

Riva bb, 21 465 Jelsa

PREDMET:

Studija strateške procjene utjecaja na okoliš

Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće -

Raskovica – T2, Općina Jelsa

Izrađivač: Zeleni servis d.o.o., Split

Broj projekta: 50 – 2019 / 1

Voditelj izrade: Marijana Vuković, mag.biol.univ.spec.oecol

Voditelj izrade

Glavne ocjene: dr. sc. Natalija Pavlus mag.biol.

Ovlašteni suradnici

Zeleni servis d.o.o.: Boška Matošić dip.ing.kem.teh.

Ana Ptiček, mag. oecol.

Marin Perčić, dipl. ing. biol. i ekol. mora

Nela Sinjkević, mag.biol.et oecol. mar.

Ostali suradnici

Zeleni servis d.o.o.: Josipa Mirosavac, mag. oecol.

Tina Veić, mag. oecol. et prot. nat.

Direktorica: Smiljana Blažević dipl. iur.

Datum izrade: Split, rujan 2020.

M.P.

ZELENI SERVIS d.o.o. – pridržava sva neprenesena prava

ZELENI SERVIS d.o.o. nositelj je neprenesenih autorskih prava sadržaja ove dokumentacije prema članku 5.

Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ("Narodne novine", br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13,

127/14 i 62/17). Zabranjeno je svako neovlašteno korištenje ovog autorskog djela, a napose umnožavanje,

objavljivanje, davanje dobivenih podataka na uporabu trećim osobama kao i uporaba istih osim za svrhu sukladno

ugovoru između Naručitelja i Zelenog servisa.



SADRŽAJ:

1 UVOD ................................................................................................................................ 6

2 KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA UPU-A RASKOVICA I ODNOS

S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM STRATEGIJAMA, PLANOVIMA I PROGRAMIMA ............... 8 2.1 Svrha i cilj izrade UPU Raskovica ................................................................................................... 8 2.2 Nacrt prijedloga UPU Raskovica ..................................................................................................... 9

Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti ................................................................ 12 2.2.1 Prometna, telekomunikacijske i komunalna mreža s pripadajućim objektima i površinama .... 17 2.2.2 Mjere zaštite i mjere spriječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš propisane u sklopu UPU 2.2.3

Raskovica ............................................................................................................................................. 26 2.3 Odnos UPU-a Raskovica s s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima

na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini ..................................................................................... 28 2.4 Odnos UPU-a Raskovica s PP Splitsko-dalmatinske županije i PPU Općina Jelsa ................ 36 2.5 Odnos UPU-a Raskovica s prostornim planovima uređenja jedinica lokalne samouprave s

kojima Općina Jelsa graniči .......................................................................................................... 38

3 PODACI O POSTOJEĆEM STANJU OKOLIŠA I MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ

PROVEDBE UPU-A RASKOVICA ......................................................................................... 40

3.1 Prostorni obuhvat ........................................................................................................................... 40 3.2 Bioraznolikost ................................................................................................................................. 41 3.3 Geološke i geomorfološke značajke ............................................................................................. 46 3.4 Tlo i poljoprivreda ........................................................................................................................... 49 3.5 Šumarstvo ....................................................................................................................................... 52 3.6 Kvaliteta zraka ................................................................................................................................. 54 3.7 Klima ................................................................................................................................................ 56 3.8 Vode ................................................................................................................................................. 57 3.9 More ................................................................................................................................................. 66 3.10 Georaznolikost ................................................................................................................................ 67 3.11 Krajobraz ......................................................................................................................................... 68 3.12 Stanovništvo i zdravlje ljudi .......................................................................................................... 69 3.13 Kulturno-povijesna baština ........................................................................................................... 70 3.14 Materijalna imovina i infrastruktura .............................................................................................. 71 3.15 Gospodarstvo .................................................................................................................................. 73 3.16 Gospodarenje otpadom ................................................................................................................. 74

4 MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE UPU-A RASKOVICA .......................... 75

5 OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA UPU-A RASKOVICA

MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI .............................................................................................. 76

6 POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI KOJI SU VAŽNI ZA UPU RASKOVICA

POSEBNO UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE ODNOSE NA PODRUČJA POSEBNOG

EKOLOŠKOG ZNAČAJA ...................................................................................................... 76

7 CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJUČIVANJU

MEĐUNARODNIH UGOVORA I SPORAZUMA KOJI SE ODNOSE NA UPU RASKOVICA,

TE NAČIN NA KOJI SU TI CILJEVI I DRUGA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA UZETI U

OBZIR TIJEKOM IZRADE UPU-A RASKOVICA ................................................................... 79

8 VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ ...................................................... 82 Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica na sastavnice okoliša ..................... 83 8.1.1

8.2 Analiza mogućih utjecaja provedbe UPU-a Raskovica na klimu ............................................... 90 Utjecaj UPU-a Raskovica na klimatske promjene ............................................................... 90 8.2.1 Utjecaj klimatskih promjena na UPU Raskovica ................................................................. 91 8.2.2

8.3 Vjerojatnost nastanka kumulativnih utjecaja i međuodnos planiranih aktivnosti ................. 103 8.4 Mogući prekogranični utjecaji ..................................................................................................... 105



8.5 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA UKLJUČUJUĆI MJERE SPRJEČAVANJA, SMANJENJA I

UBLAŽAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA PROVEDBE UPU-a RASKOVICA NA OKOLIŠ . 105 Prijedlozi mjera / smjernica za ublažavanje utjecaja na okoliš ............................................... 105 8.5.1 Program praćenja stanja okoliša ............................................................................................ 107 8.5.2

9 KRATKI PRIKAZ RAZLOGA ZA ODABIR RAZMOTRENIH ALTERNATIVI,

OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE RAZUMNE ALTERNATIVNE STRATEGIJE,

PLANA ILI PROGRAMA NA OKOLIŠ UKLJUČUJUĆI I NAZNAKU RAZMATRANIH

ALTERNATIVI I OPIS PROVEDENE PROCJENE, UKLJUČUJUĆI I POTEŠKOĆE

(PRIMJERICE TEHNIČKE NEDOSTATKE ILI NEDOSTATKE ZNANJA I ISKUSTVA) PRI

PRIKUPLJANJU POTREBNIH PODATAKA ....................................................................... 107

10 GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI UPU-A RASKOVICA ZA EKOLOŠKU MREŽU108 10.1 Podaci o ekološkoj mreži ............................................................................................................. 110

Obilježja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže RH na području UPU-a 10.1.1Raskovica ........................................................................................................................................... 113

10.2 Opis mogućih značajnih pojedinačnih utjecaja na ciljne vrste i ciljne stanišne tipove

područja ekološke mreže ............................................................................................................. 122 Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica na ciljne vrste Područja očuvanja 10.2.1

značajnog za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac ...................................... 124 Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-a Raskovica, na ciljne stanišne tipove Područja 10.2.2

očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar 128

10.3 Kumulativni utjecaj ....................................................................................................................... 132 10.4 Prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja provedbe UPU-a Raskovica na ekološku

mrežu i program praćenja stanja ................................................................................................ 137 10.5 Zaključak ........................................................................................................................................ 143

11 ZAKLJUČCI I PREPORUKE......................................................................................... 148

12 OSTALI PODACI I ZAHTJEVI ...................................................................................... 148

13 IZVORI PODATAKA I POPIS PROPISA....................................................................... 149 13.1 POPIS TABLICA ............................................................................................................................ 153 13.2 POPIS SLIKA ................................................................................................................................. 154

14 DODATAK 1: NETEHNIČKI SAŽETAK ........................................................................ 156

15 DODATAK 2: PRILOZI ................................................................................................. 157



Popis kratica

AZO Agencija za zaštitu okoliša

CORDEX Coordinated Regional Climate Downscaling Experiment (Koordinirani

eksperiment regionalne klime dinamičkom prilagodbom)

DHMZ Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb

EM Ekološka mreža

GCM Global Climate Model (Globalni klimatski modeli)

GJ Gospodarska jedinica

HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

ID PPU Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja

NKS Nacionalna klasifikacija staništa

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PGO Plan gospodarenja otpadom

POVS Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

PP SDŽ Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije

RCP Representative Concentration Pathways (Reprezentativne „staze“

(trajektorije) koncentracija)

RegCM Regionalni klimatski model

RH Republika Hrvatska

SPP Strategija, plan i program

SPUO Strateška procjena utjecaja na okoliš

UPU Urbanistički plan uređenja

ZOP Zaštićeno obalno područje

ZP Zaštićena područja



1 UVOD

Strateška procjena utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu SPUO) je postupak kojim se

procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom strategije,

plana ili programa na okoliš.

Provedba postupka SPUO definirana je Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15,

12/18, 118/18) i Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN

03/17).

Ova SPUO određuje, opisuje i procjenjuje očekivane značajne učinke na okoliš koje može

uzrokovati provedba Urbanističkog plana uređenja III Zastražišće – Raskovica - T2 (u

daljnjem tekstu UPU Raskovica).

Radi lakšeg razumijevanja postupka strateške procjene u nastavku je prikaz osnovnih koraka

u postupku:

KORACI U POSTUPKU SPUO

1. Ishođenje mišljenja nadležnog tijela o obavezi provedbe postupka ocjene/strateške

procjene utjecaja na okoliš

2. Prethodna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

3. Odluka o započinjanju postupka SPUO

4. Odabir ovlaštenika

5. Određivanje sadržaja SPUO

6. Imenovanje povjerenstva

7. Izrada SPUO

8. Ocjena cjelovitosti i stručne utemeljenosti SPUO

9. Javna rasprava

10. Priprema zahtjeva za mišljenjem nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u

županiji o provedenom postupku SPUO

11.

Mišljenje nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji o provedenom

postupku SPUO (prema potrebi uključuje i mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i

energetike o prihvatljivosti plana za ekološku mrežu)

12. Uzimanje u obzir rezultata SPUO prilikom donošenja odluka na prijedlog plana

13. Izvješće o provedenoj SPUO

Informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite okoliša propisano je Uredbom o

informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN

64/08).

U postupku strateške procjene utjecaja plana na okoliš javnost sudjeluje u:

1. Postupku izrade strateške studije – određivanje sadržaja. Općina Jelsa je objavila na

svojim web stranicama Informaciju o započinjanju postupka strateške procjene

utjecaja UPU Raskovica na okoliš te poziv javnosti i zainteresiranoj javnosti da se

očituje o sadržaju strateške studije;



2. Postupku javne rasprave o SPUO i nacrtu prijedloga plana – javnost i zainteresirana

javnost sudjeluje u javnoj raspravi na način da ima pravo pristupa na javni uvid

predmeta rasprave; postavlja pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim

rješenjima; može upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno

nalazi uz predmet o kojem se provodi javna rasprava, daje prijedloge i primjedbe u

zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, upućuje nadležnom tijelu pisane prijedloge i

primjedbe u roku određenom u obavijesti o javnoj raspravi.

Općinsko vijeće Općine Jelsa je na sjednici održanoj 12. 03.2018. godine donijelo Odluku o

izradi UPU br. III Zastražišće - Raskovica – T21. Temeljem mišljenja Upravnog odjela za

komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije2

(KLASA: 351-02/19-02/0077, URBROJ: 2181/1-10/14-19-0002 od 01. srpnja 2019. godine).

Za UPU Raskovica potrebno je provesti postupak strateške procjene utjecaja na okoliš.

Općina Jelsa je nositelj izrade i donošenja UPU-a Raskovica, a ujedno i tijelo nadležno za

provedbu postupka SPUO predmetnog UPU-a.

Izrađivač Prijedloga UPU Raskovica je tvrtka URBOS d.o.o., biro za prostorno planiranje,

urbanizam i zaštitu okoliša, Split.

Prije započinjanja postupka SPUO proveden je postupak Prethodne ocjene prihvatljivosti za

ekološku mrežu te je Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu

okoliša Splitsko-dalmatinske županije donio Rješenje3 da je za UPU Raskovica obvezna

provedba Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (KLASA:UP/I 351-04/19-01/0105,

URBROJ:2181/1-10/06-19-006 od 09. prosinca 2019.).

Općina Jelsa donijela je Odluku o započinjanju postupka SPUO za UPU Raskovica (Klasa:

351-02/19-01/3; URBROJ: 2128/02-19-1 od 19.12.2019 godine).

Na internetskim stranicama Općine Jelsa (http://jelsa.hr/web/) objavljena je Informacija o

provedbi postupka određivanja sadržaja SPUO. U vremenu trajanja roka za dostavu

mišljenja i prijedloga za sadržaj strateške studije dostavljena su mišljenja javnopravnih tijela

(Poglavlje 10. Ostali podaci i zahtjevi koji su utvrđeni prilikom određivanja sadržaja strateške

studije u posebnom postupku prema Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i

programa na okoliš).

Za izradu SPUO UPU Raskovica odabran je ovlaštenik Zeleni servis d.o.o.4 te mu je

dostavljen nacrt prijedloga UPU-a Raskovica i Odluka o sadržaju studije strateške procjene

UPU Raskovica (KLASA: 351-02/19-01/0047, URBROJ: 2181/1-10/14-20-0002, od

28.01.2020. godine)5.

1 Dodatak 2; Prilog. 1.2. Odluka o izradu UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2

2 Dodatak 2; Prilog 1.3. Mišljenje Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša SDŽ o

potrebi provođenja postupka strateške procjene plana na okoliš 3 Dodatak 2; Prilog 1.4. Rješenje postupka Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

4 Dodatak 2; Prilog 1.1. Ovlaštenje tvrtke Zeleni servis d.o.o. za obavljanje poslova zaštite okoliša

5 Dodatak 2; Prilog 1.5. Odluka o sadržaju studije strateške procjene UPU Raskovica

http://jelsa.hr/web/



2 KRATKI PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA UPU-a

RASKOVICA I ODNOS S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM

STRATEGIJAMA, PLANOVIMA I PROGRAMIMA

Svrha i cilj izrade UPU Raskovica 2.1

Ciljevi i programska polazišta za izradu UPU-a za područje izdvojenog građevinskog

područja ugostiteljsko turističke namjene su planiranje ugostiteljsko turističke zone kao dio

sustava ugostiteljsko turističkih lokaliteta na području Općine, planiranje smještajnih

kapaciteta, otvorenih sportskih igrališta, plažnih građevina, građevina drugih pratećih

sadržaja te zelene površine.

Područje za koje se izrađuje UPU obuhvaća neizgrađeno izdvojeno građevinsko područje

izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene u granicama određenim Prostornim planom

uređenja Općine Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ br. 5/08, 3/15 i 5/18).

UPU-om će se utvrditi detaljni raspored površina unutar zone i odrediti zakonom propisane

lokacijske uvjete za građenje u obuhvatu UPU-a.

Pravna osnova za izradu UPU-a je članak 130. Odluke o donošenju Prostornog plana

uređenja Općine Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“, br. 5/08, 3/15 i 5/18), te članak 86. i

89. Zakona o prostornom uređenju (153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19).

Razlozi za izradu i donošenje UPU-a Raskovica su:

obvezna izrada Urbanističkog plana za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja

ugostiteljsko turističke namjene propisana je Zakonom,

osiguranje harmoničnog i cjelovitog razvoja ugostiteljsko turističke zone (turističko

naselje T2) Raskovica na sjevernoj obali naselja Zastražišće,

obogaćivanje turističke ponude Općine Jelsa.



Slika 2.1-1. Prikaz obuhvata UPU-a Raskovica - izvod iz kartografskog prikaza 4.6. Građevinska

područja Jelsa/Poljica/Zastražišće/ Gdinj, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18).

Nacrt prijedloga UPU Raskovica 2.2

Nacrt prijedloga UPU-a Raskovica izradio je URBOS d.o.o., Split, sukladno Odluci o izradi

Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće - Raskovica - T2 („Službeni glasnik Općine

Jelsa“ br. 2/18).

Osnovna namjena površina područja Raskovica je ugostiteljsko turistička za gradnju

turističkog naselja (T2). To je neizgrađeno obalno područje obraslo makijom. Izražen je pojas

kamenog ruba obale nastao djelovanjem valova (mora) i vjetra. Na području nije dopušteno

stanovanje.

Na području obuhvata plana nije predviđena gradnja građevina društvenih i javnih djelatnosti

kao ni stambenih građevina.

Kolni pristup kompleksu ugostiteljsko turističke namjene riješen je planiranom trasom ceste i

to od spoja s državnom cestom D116 do planirane ugostiteljsko turističke namjene i dalje do

susjedne uvale Kruševa. Dionica glavne ulice unutar ugostiteljsko turističke zone se proteže

od jugoistoka prema sjeverozapadu a smještena je na zapadnom dijelu zone.

Za području UPU-a Raskovice određene su slijedeće površine:



1. Ugostiteljsko turistička namjena, hotel T2-1 - građevine ugostiteljsko turističke

namjene, hoteli sa pratećim kompatibilnim sadržajima (poslovnim, trgovački, zabavni,

sportsko rekreacijski i sl.).

2. Ugostiteljsko turistička namjena, turističke vile T2-2 - građevine ugostiteljsko

turističke namjene za smještaj, vile.

3. Ugostiteljsko turistička namjena, prateći sadržaji T2-3 - zabavni, sportski,

rekreacijski, ugostiteljski i sl.

4. Sportsko rekreacijska namjena, uređena plaža R4 - sportsko rekreacijska namjena

obuhvaća kopneni pojas uređene plaže R3 i pripadajuću površinu mora R4. Obalna

linija uređene plaže se može oblikovati radi lakšeg pristupa moru, posebno osoba s

poteškoćama u kretanju te uređivati dužobalnu šetnicu.

5. Zaštitne zelene površine Z - površine namijenjene za zaštitu, uređenje zelenih

površina, ozelenjavanje i kultiviranje terena. Zelenilo u potezu (drvored) planiran je

kao dio javne ceste i kao jednostrani je smješten uz istočni rub javne ceste.

6. Prometne površine - prema funkcionalnom značaju razlikuju se slijedeće razine

prometnica: javna (razvrstana) cesta kojom se pristupa do zone od križanja s

državnom cestom D116 (Hvar – Sućuraj) a koja ima funkciju glavne ulice; sabirna

ulica koja sa javnom cestom čini osnovni prometni prsten zone; pristupne ulice su

planirane kao dvosmjerne i jednosmjerne u skladu s njihovom funkcijom kolnog

pristupa pojedinim sadržajima zone; kraća jednosmjerna interventna (servisna) ulica

predviđena je na sjeveroistočnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana radi pristupa

budućem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda; kraća dionica postojeće pristupne

ulice zadržana je radi pristupa sadržajima izvan obuhvata Urbanističkog plana;

uzdužno javno parkiralište smješteno je uz jugoistočnu sabirnu ulicu.

Prikaz površina UPU-a Raskovica prema planiranoj namjeni, na DOF podlozi nalazi se na

slici 2.2-1.

Tablica 2.2-1. Iskaz planirane namjene površina obuhvata UPU-a Raskovica

Namjena površina površina (ha) učešće (%)

1. Ugostiteljsko turistička namjena, hotel T2-1 1,67 15,9

2. Ugostiteljsko turistička namjena, turističke vile T2-2 5,20 49,3

3. Ugostiteljsko turistička namjena, prateći sadržaji T2-3 1,07 10,2

4. Sportsko rekreacijska namjena, uređena plaža R4 0,36 3,5

5. Zaštitne zelene površine Z 0,91 8,6

6. Prometne površine 1,32 12,5

Ukupno obuhvat UPU-a 10,53 100



Slika 2.2.-1. Prikaz UPU Raskovica na DOF podlozi (Izvor: https://geoportal.dgu.hr/services/inspire/orthophoto_2017/wms?)



Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 2.2.1

Ugostiteljsko turistička namjena

Na području obuhvata UPU-a Raskovice predviđena je gradnja građevina ugostiteljsko

turističke namjene - hotel sa pratećim sadržajima te građevine ugostiteljsko turističke

namjene za smještaj - turističke vile. Ukupni smještajni kapacitet iznosi 550 ležaja od čega je

za hotele predviđeno najviše 170 ležajeva a ostali kapacitet u turističkim vilama (najviše 380

ležajeva).

Ugostiteljsko turistička namjena je organizirana u 6 prostornih cjelina. Svaka prostorna

cjelina može biti i građevna čestica.

Slika 2.2.1-1. Shema prostornih cjelina u obuhvatu UPU-a Raskovica (Izvod iz kartografskog prikaza

broj 4. „Način i uvjeti gradnje“)

T2-1 – hoteli

Prostorne cjeline oznake 1

Za gradnju građevina ugostiteljsko turističke namjene (T2-1 – hotel), unutar predviđene

prostorne cjeline treba osigurati prateće sadržaje tj. usluge (restoran, bar, trgovina, zabavni

sadržaji), površine za turističku rekreaciju (igrališta, bazeni) te parkirališni/garažni prostor.

Unutar prostorne cjeline omogućava se gradnja i drugih nerazvrstanih kolnih ulica, pješačkih

staza i ulica, trgova te građevina i instalacija komunalne i druge infrastrukturne mreže.

Za gradnju građevina ugostiteljsko turističke namjene T2-1, hotel, unutar prostorne cjeline

oznake 1 primjenjuju se sljedeći uvjeti:



površina

prostorne

cjeline (m2)

a) najveći

koeficijent

izgrađenosti

građevne

čestice kig

b) najveća

površina

gradivog dijela

cjeline (m2)

a) najveći

koeficijent

iskorištenosti

građevne

čestice kis

b) najveći

građevinska

bruto površina

građevina (m2)

visina građevina

najmanje

učešća

zelenih

površina na

građevnoj

črestici (%)

najveći

broj

nadzemnih

etaža E

najveća

visina

V (m)

17.350 a) 0,3

b) 5.200

a) 0,8

b) 13.880 3 etaže 12,5 40

Maksimalni kapacitet hotela iznosi 170 ležaja.

Površina prostorne cjeline za izgradnju hotela iznosi 17.350 m2 tj. 1,735 ha.

Najmanja površina zahvata u prostoru za gradnju hotela iznosi 3.500 m2. Na građevnim

česticama moguće je smjestiti više građevina hotela i depadansi (prema posebnim

propisima) unutar granica naznačenog gradivog dijela prostorne cjeline (prema

kartografskom prikazu broj 4.0 „Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu 2000). Unutar zahvata u

prostoru ove prostorne cjeline moguća je gradnja više hotela, te pratećih i zajedničkih

sadržaja hotela (recepcija, ugostiteljstvo, rekreacija, praonice itd.). Građevine hotela sa

smještajnim jedinicama te građevine zajedničkih i pratećih sadržaja mogu biti prostorno i

funkcionalno povezane.

Najveća visina građevina iznosi 3 nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podruma i kosog

krova. Ukoliko se u podrumu planira uređenje garaže moguće je gradnja više podrumski

etaža. Najveća visina građevina iznosi 12,5 m, mjereno od najniže kote uređenog ili

prirodnog terena uz pročelje građevine.

Prirodni teren se može mijenjati za najviše 1,0 m visine. Najmanja udaljenost građevine od

ruba susjedne parcele ne može biti manja od polovice visine građevine, ali ne manja od 5,0

m. Sve građevine unutar ove prostorne cjeline se grade kao slobodnostojeće građevine.

Građevni pravac se ne određuje.

Smještajne građevine te građevine za zajedničke i prateće sadržaje grade se u pravilu kao

slobodnostojeće građevine i treba ih smještajem i veličinom uklopiti u mjerilo prirodnog

okoliša.

Građevina hotela se oblikuje na način da se naglasi i uklopi u prirodno obilježje okolnog

terena strmog nagiba. Građevine mogu imati ravni ili kosi krov;

Kolni pristup prostornoj cjelini je moguć s rubnih kolnih ulica i drugih prometnih površina koje

se mogu graditi unutar prostorne cjeline. Također je moguće unutar prostorne cjeline

uređivati pješačke ulice, trgovi, odmorišta, graditi otvoreni i zatvoreni bazeni te urediti zelene

površine na najmanje 6. 9040 m2 površine prostorne cjeline.



Priključak na komunalnu infrastrukturu se rješava u skladu s rješenjem infrastrukture

sadržane u Urbanističkom planu (kartografski prikazi broj 2.1, 2.2, 2.3, 2.4 i 2.5 u mjerilu

1:2000) i prema posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela.

Otvoreni dio građevne čestice uređuje se u najvećem dijelu kao zelene površine (nisko i

visoko zelenilo) uz obveznu sadnju drvoreda uz javnu cestu. U što većoj mjeri očuvati, urediti

i održavati postojeće suhozide i gomile.

Rješenje građevina treba uskladiti s posebnim propisima u pogledu zaštite od požara,

sklanjanja u slučaju elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti te kretanja invalidnih osoba.

T2-2 – turističke vile

Prostorne cjeline oznake 2, 3, 4 i 5

Planirana je izgradnja turističkih vila sa pratećim sadržajima.

Najveći broj ležajeva po prostornim cjelinama iznosi:

- u prostornoj cjelini oznake 2 - 68 ležajeva u turističkim vilama,

- u prostornoj cjelini oznake 3 - 116 ležajeva u turističkim vilama,

- u prostornoj cjelini oznake 4 - 112 ležajeva u turističkim vilama i

- u prostor noj cjelini oznake 5 - 80 ležaja u turističkim vilama

Osnova za obračun broja vila unutar prostornih cjelina je planski kapacitet od 4 ležaja po

turističkoj vili.

Unutar prostornih cjelina za gradnju turističkih vila mogu se osigurati prateći sadržaji, usluge

(restoran, bar, trgovina, zabavni sadržaji) i površine za turističku rekreaciju (igrališta, bazeni)

te parkirališni/garažni prostor. Unutar prostorne cjeline omogućava se gradnja i drugih

nerazvrstanih kolnih ulica, pješačkih staza i ulica, trgova te građevina i instalacija komunalne

i druge infrastrukturne mreže.

Najmanja površina zahvata u prostoru za gradnju vile iznosi 400 m2

Turističke vile se obvezno grade kao slobodno stojeće građevine. Građevni pravac se ne

određuje.

U prostornoj cjelini oznake 3., turističke vile se moraju smjestiti izvan pojasa 100 m od

obalne crte. Pojas zemljišta, koji čine linija 100 m od obalne crte i trasa planirane pristupne

(dvosmjerne) ulice na sjeveroistočnom dijelu prostorne cjeline, treba urediti kao zelene

površine.

Najveća visina vila iznosi 2 etaže, odnosno najviše 7,0 m mjereno od najniže kote uređenog

ili prirodnog terena uz građevinu do vijenca građevine. Prirodni teren se može mijenjati za

najviše 1,0 m visine. Najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne parcele ne može biti

manja od polovice visine građevine, ali ne manja od 5 m.

Građevine vila se oblikuju na način da se uklope u prirodno obilježje okolnog terena strmog

nagiba. Građevine mogu imati ravni krov i mogu biti oblikovane i bez čvrstog povezivanja s



tlom. Uz pojedinačnu turističku vilu omogućava se uređenje otvorene terase i gradnja

otvorenog bazena površine do 30 m2.

Otvoreni dio građevne čestice uređuje se u najvećem dijelu kao zelene površine (nisko i

visoko zelenilo). U što većoj mjeri očuvati, urediti i održavati postojeće suhozide i gomile. Na

svakoj građevnoj čestici namijenjenoj za gradnju turističke vile obvezno je osigurati 40%

zelenih površina koje se uređuju sadnjom autohtonog visokog i niskog zelenila.

Kolni pristup prostornim cjelinama je predviđen s planiranih ulica. Omogućava se gradnja

novih prometnih površina unutar prostornih cjelina radi pristupa pojedinačnim turističkim

vilama. Unutar prostornih cjelina mogu se uređivati pješačke ulice, odmorišta, te urediti

zelene površine.



1:2000) i prema posebnim uvjetima javnopravnih tijela.



T2-3 - prateći sadržaji ugostiteljsko turističke namjene

Prostorna cjelina oznake 6

Na toj površini mogu se graditi ugostiteljski, zabavni, sportski, trgovački, uslužni i slični

sadržaji u funkciji ugostiteljsko turističke zone.

Površina prostorne cjeline iznosi 10.750 m2.

Najmanja površina zahvata u prostoru za gradnju pratećih sadržaja iznosi 1000 m2

Najveća visina građevina pratećih sadržaja iznosi podrum i prizemlje, odnosno najviše 6,0 m

mjereno od najniže kote uređenog ili prirodnog terena uz građevinu do vijenca građevine.

Prirodni teren se može mijenjati za najviše 1,0 m visine. Najmanja udaljenost građevine od

ruba susjedne parcele ne može biti manja od polovice visine građevine, ali ne manja od 5 m;

Građevine za prateće sadržaje se oblikuju na način da se uklope u prirodno obilježje okolnog

terena strmog nagiba. Građevine mogu imati ravni krov i mogu biti oblikovane i bez čvrstog

povezivanja s tlom.

Omogućava se gradnja otvorenih igrališta, terasa, gradnja otvorenog bazena i sličnih

rekreacijskih sadržaja. Otvoreni dio građevne čestice uređuje se u najvećem dijelu kao

zelene površine (nisko i visoko zelenilo). U što većoj mjeri očuvati, urediti i održavati

postojeće suhozide i gomile. Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj za gradnju pratećih

sadržaja obvezno je osigurati 40% zelenih površina koje se uređuju sadnjom autohtonog

visokog i niskog zelenila.

Kolni pristup prostornoj cjelini je predviđen s planiranih ulica. Omogućava se gradnja novih

prometnih površina unutar prostornih cjelina radi pristupa pojedinačnim turističkim vilama.



Unutar prostorne cjeline mogu se uređivati pješačke ulice, odmorišta, te urediti zelene

površine. Obvezna je gradnja pješačkog pravca radi pristupa uređenoj plaži, označenog na

kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“. Omogućava se izmjena položaja toga

pravca kojim se osigurava pješački pristup do uređene plaže i mora.

Unutar prostorne cjeline mogu se uređivati i druge pješačke ulice, odmorišta, te urediti

zelene površine.



1:2000) i prema posebnim uvjetima javnopravnih tijela.



Sportsko rekreacijska namjena R4 - uređena plaža

Uređena plaža treba biti nadzirana i pristupačna svima s kopnene i morske strane, uključivo i

osobama smanjene pokretljivosti (sukladno posebnom propisu).

Površine kopnenog dijela uređene plaže uređuju se kao:

- zelene površine;

- prirodna plaža (šljunak i škrape);

- dužobalna šetnica;

- koncesijska čestica (na pomorskom dobru) za gradnju plažne građevine;

- pripadajući akatorij.

Oblikovanje svih kopnenih površina uređene plaže izvesti na način da se uspostave skladni

prostorni odnosi. Prilikom uređenja okoliša, veće visinske razlike terena savladavati pažljivo

oblikovanim pokosima ili potpornim zidovima. Preporuča se terasasto oblikovanje dijelova

prirodnog terena, kod čijeg je uređenja potrebno koristiti prirodne materijale. Minimalna

površina za visoko i nisko zelenilo iznosi 40% površine prostorne cjeline.

Na dijelu neposredno uz more potrebno je u cijelosti očuvati prirodna obilježja plaže

(prirodna kamena obala i škrape) koja čine posebne krajobrazne vrijednosti obale.

Omogućava se formiranje platoa (sunčališta i sl.) na način da se u najvećoj mjeri uklope u

prirodni okoliš. Površine platoa potrebno je izvesti kao manje šljunčane oaze unutar škrapa,

odnosno bez vidljivih tragova betona oblikovati površine unutar škrapa koje je potrebno

ispuniti kamenim oblucima ili urediti drvene platforme. Betoniranje vanjske površine platoa se

ne dopušta. Uređenje plaže obuhvaća i postavljanje privremenih drvenih platoa i pontona na

kopnu ili akvatoriju uređene plaže. Pontoni u moru, kao plivajući objekti koji čine dio uređene

plaže, mogu imati površinu do ukupno 200 m2 i treba ih odgovarajuće izmjestiti izvan

akvatorija nakon završetka sezone kupanja ali unutar obuhvata ove ugostiteljsko turističke

zone. Dopušta se uređenje pristupa s kopnene i morske strane, uključivo i osobama

smanjene pokretljivosti (izgradnja rampi i liftova).



Dužobalna šetnica može biti širine 1,5 m i položena približno paralelno s obalom, rubno

između zone uređene plaže i prostorne cjeline za prateće sadržaje.

Gradnja plažne građevine za smještaj tuševa, sanitarnog čvora, ostave za rekvizite i sl.,

moguća je isključivo na pomorskom dobru unutar koncesijske čestice. Ukoliko čestica zemlje

za gradnju plažne građevine nije na pomorskom dobru tada nije moguća gradnja plažne

građevine. Određena površina za gradnju plažne građevine prikazana je u grafičkom dijelu

Urbanističkog plana na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ u mjerilu

1:2000.

Plažna građevina se gradi prema sljedećim uvjetima:

- najveća površina plažne građevine iznosi 40 m2 građevinske bruto površine;

- najveća visina plažne građevine je P+K (prizemlje i krov) odnosno najviše 4,0 m,

mjereno od najniže kote uređenog ili prirodnog terena uz građevinu do vijenca

građevine;

- prirodni teren se može mijenjati za najviše 1,0 m visine;

- ukoliko se izvodi kosi krov pokrov je potrebno izvesti pločama od prirodnog kamena;

- oblikovanjem se građevina mora uklopiti u krajobraz na način da se ne naruše

prirodne vrijednosti prostora;

- pročelja je potrebno obraditi u kamenu;

- do plažne građevine nije potrebo osigurati kolni pristup kao ni osigurati parkirališna

mjesta;

- ukoliko plažne građevine imaju priključak na vodoopskrbni sustav, moraju biti

priključene na interni sustav odvodnje ugostiteljsko turističke zone, a ukoliko to nije

moguće, moraju imati vlastiti uređaj za pročišćavanje voda prije upuštanja u recipijent

u skladu s posebnim propisima i uz suglasnost nadležnog javnopravnog tijela.

Morski dio uređene plaže obvezno je ograditi plutačama radi zaštite kupača.

Urbanističkim planom nije predviđena gradnja turističkog priveza.

Na području obuhvata plana nije predviđena gradnja građevina društvenih i javnih djelatnosti

kao ni stambenih građevina.

Prometna, telekomunikacijske i komunalna mreža s 2.2.2

pripadajućim objektima i površinama

Promet

Sa glavne ulice kojom se pristupa predmetnoj zoni te preko sabirnih i pristupnih ulica

osigurani su kolni i pješački pristupi planiranim sadržajima i prostornim cjelinama u obuhvatu

Urbanističkog plana. Planirana prometna mreža prikazana je u grafičkom dijelu Urbanističkog

plana, kartografski prikaz broj 2.1 „Prometna i ulična mreža“ u mjerilu 1:2000.

Uz glavnu, sabirne i pristupne ulice (prometnice) jednostrano ili dvostrano se uređuje

pješačka staza širine 1,5 m i pojas zelenila širine 1,5 m.



Zbog konfiguracije terena dopušta se formiranje i uređenje čestice ulica i u širem pojasu od

profila ulice prikazane u kartografskom prikazu broj 2.1 u mjerilu 1:2000 za potrebe uređenja

zaštitnog pojasa. U sklopu zaštitnog pojasa ulice uređuje se nasip i/ili usjek ulice s uređenim

i ozelenjenim pokosom ili s potpornim zidovima ovisno o dijelu trase i načinu uređenja

terena.

U grafičkom prikazu prometa (kartografski prikaz broj 2.1 u mjerilu 1:2000) date su

orijentacijske kote nivelete križanja a koje će se točno utvrditi u tehničkoj dokumentaciji

određene dionice ceste ili ulice a prilagođeno točnim podacima o terenu i planiranoj

infrastrukturi.

Glavna ulica; - Poprečni presjek glavne ulice planiran je minimalne širine 13,5 m odnosno

ukupno širine ceste: 1,5 m zeleni pojas (zaštitno zelenilo) + 1,5 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik

+ 2,0 m pojas zelenila (drvored) + 1,5 m pločnik + 1,5 m zeleni pojas (zaštitno zelenilo).

Širina pločnika je 1,5 m dvostrano uz glavnu ulicu.

Sabirna ulica; - Poprečni presjek sabirne ulice planiran je minimalne širine 11,50 m odnosno

ukupno širine ceste: 1,5 m zeleni pojas (zaštitno zelenilo) + 1,5 m pločnik + 2 x 2,75 m kolnik

+ 1,5 m pločnik + 1,5 m zeleni pojas (zaštitno zelenilo). Širina pločnika je 1,5 m dvostrano uz

glavnu ulicu. Na dijelu sabirne ulice na jugoistočnom dijelu planirao je uzdužno parkiralište s

5PM.

Pristupna ulica; - Poprečni presjek pristupne ulice planiran je širine 10,0 m i planirana su dva

različita poprečna profila od kojih je jedan predviđen za promet u oba smjera, a drugi za

promet u jednom smjeru. Poprečni profil za dvosmjerni promet sastoji se od 1,5 m zelenog

pojasa (zaštitno zelenilo) + 1,5 m pločnika + 2 x 2,75 m kolnika + 1,5 m zeleni pojas (zaštitno

zelenilo). Poprečni profil za jednosmjerni promet sastoji se od 1,5 m zelenog pojasa (zaštitno

zelenilo) + 1,5 m pločnika + 4,00 m kolnika + 1,5 m pločnika + 1,5 m zeleni pojas (zaštitno

zelenilo).

Interventna (servisna) ulica; - Poprečni presjek interventne ulice koja služi za pristup

uređenoj plaži i budućem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda ove ugostiteljsko turističke

zone. Širina kolnika iznosi 4,0 m te se obostrano osigurava pojas zaštitnog zelenila širine

1,5 m sa svake strane ulice.

Planirani kolni pristupi građevinama se moraju projektirati na način da omoguće kretanje

vatrogasnih vozila prema posebnim propisima.

U postupku izdavanja odgovarajućeg akta za građenje sukladno Zakonu za zahvate u

prostoru obvezno je osigurati parkirališna mjesta na građevnoj čestici prema sljedećoj tablici:

Namjena

građevine Tip građevine Potreban broj mjesta

Ugostiteljstvo i

turizam

Restoran, kavana, bar 2 PM/100 m

2

na otvorenom prostoru

Hoteli i drugi smještajni

objekti

Prema posebnim propisima (Pravilnik o kategorizaciji,

razvrstavanju i posebnim standardima ugostiteljskih

objekata iz skupine hoteli, odnosno drugom



odgovarajućem propisu)

Šport i rekreacija Otvorena igrališta 1 PM/200 m2 otvorenog igrališta

Promet u mirovanju u pravilu se rješava u sklopu prostorne cjeline. Manje otvoreno uzdužno

parkiralište (5PM) smješteno je uz sabirnu ulicu. Moguće je zadovoljene potreba prometa u

mirovanju riješiti u garažama, potpuno ukopanim garažama ili kao uređena otvorena

parkirališna mjesta.

Koncept planirane pješačke mreže veže se na pločnike uz glavnu, sabirne i pristupne ulice te

preko postojećih i planiranih pješačkih staza do mora. Pješački pločnici uz prometnice se

planiraju u širini 1,5 m. Planiran je pristup uređenoj plaži od pristupne ulice i preko zone u

kojima se smještaju prateći sadržaji ugostiteljsko turističke zone. Uz obalu je planirano uređenje

dužobalne šetnice najmanje širine 1,5 m.

Telekomunikacijska mreža

Planira se gradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije sa korisničkim vodovima

povezano na vanjska komutacijska čvorišta. Glavni vodovi položeni su u planiranim

prometnicama. Priključni vodovi mogu se postavljati i u drugim trasama kolnih i pješačkih

ulica. Mogući položaj distributivne telekomunikacijske kanalizacije sa korisničkim vodovima

prikazan je u grafičkom dijelu Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.3

„Telekomunikacijska mreža“ u mjerilu 1:2000.

Prostori za smještaj telefonskih centrala (komutacijska čvorišta) i drugih telekomunikacijskih

uređaja mogu se riješiti kao samostalne građevine na zasebnim građevnim česticama, ili

unutar građevina kao samostalne funkcionalne cjeline.

TK infrastruktura za pružanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja

vodova, obuhvaća postavljanje baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim

prihvatima na zgradi budućeg hotela. Novi stupovi se moraju graditi kao zajednički antenski

stup za više korisnika.

Za postavljanje antenskih stupova obvezno je pribaviti suglasnost Općinskog vijeća.

Elektroenergetska mreža

Rješenje elektroenergetske mreže prikazano je u grafičkom dijelu Urbanističkog plana,

kartografski prikaz broj 2.2 „Elektroenergetska mreža“ u mjerilu 1:2000.

Za napajanje Urbanističkog plana potrebno je izgraditi sljedeće:

- dvije trafostanice 10(20)/0,4 kV instalirane .snage 1000 kVA ili 2x1000 kVA;

- KB 20(10) kV za prihvat novih trafostanica 10(20)/0,4 kV;

- KB 1 kV rasplet unutar obuhvata Urbanističkog plana;

- javnu rasvjetu ulične mreže.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na

slijedeće uvjete:



- građevna čestica za gradnju slobodnostojeće trafostanice 10-20/0,4 kV mora biti

minimalne veličine 7 x 6 m (za trafostanice instalirane snage do 1x1.000 kVA),

odnosno minimalno 9x9 m (za trafostanice instalirane snage 2x1.000 kVA), a u

pravilu se postavljaju u središtu konzuma tako da se osigura kvalitetno napajanje do

krajnjih potrošača na izvodima. U slučaju potrebe veće snage, posebno za potrebe

opskrbe energijom građevina hotela, mogu se u sklopu svake trafostanice smjestiti

dva transformatora snage po 1000 kVA;

- pristup trafostanicama mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehničkog

održavanja i očitanja stanja brojila te da se može pristupiti teškim (težim) teretnim

vozilom;

- Urbanističkim planom je predviđena gradnja planiranih trafostanica unutar zaštitnih

zelenih površina i bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i

granica građevne čestice;

- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku

kolnika dubina je 1,2 m;

- širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela;

- na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera

110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, VN);

- prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže

uzemljivačko uže Cu 50 mm2;

- elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice

stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Ako se

moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto

vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45o.

Električna mreža javne rasvjete

Rasvjeta prometnice unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja napajati će se iz

planiranih trafostanica preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta stupova

javne rasvjete i pripadnih rasvjetnih tijela, kao i precizni razmaci i lokacije odredit će se

prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica.

Obnovljivi izvori energije

Unutar obuhvata Urbanističkog plana moguće je postavljanje fotonaponskih ćelija, solarnih

kolektora za zagrijavanje tople vode i grijanje prostorija, manjih vjetrenjača, postavljanje

podzemnih dizalica topline, prikupljanje i korištenje kišnice i korištenje ostalih obnovljivih

izvora energije.

Plinske instalacije

Kad se steknu tehnički uvjeti moguće je korištenje plina kao energenta za korištenje u

građevinama ugostiteljsko turističke zone.

Vodoopskrbna mreža

Položaj trasa cjevovoda određen je na kartografskom prikazu broj 2.4 „Vodoopskrba“ u

mjerilu 1:2000. Položaj vodova, građevina i uređaja vodoopskrbnog sustava je načelan i



konačno će se odrediti u postupku izdavanja odgovarajućeg odobrenja za građenje, odnosno

prema uvjetima nadležnog javnopravnog tijela, važećim propisima i stvarnim mogućnostima

na terenu. Moguće su izmjene trasa i građevina vodoopskrbe u skladu s konfiguracijom

terena, detaljnijim geodetskim podlogama i konačno odabranim sustavom vodoopskrbe a što

se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana.

Interni vodoopskrbni sustav je potrebno spojiti na glavni dovodni cjevovod koji pripada

javnom vodoopskrbnom sustavu u skladu s uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.

Kod komunalne infrastrukture cijevi za vodoopskrbu su locirane u prometnici na udaljenosti

1,0 m od ivičnjaka, sa dubinom ukopavanja min. 1,20 m računajući od tjemena cijevi do

nivelete prometnice, te kontrolnim šahtama u čvorovima. Vodoopskrbna mreža sa svim

pratećim elementima u pravilu se izvodi kroz profil prometnice, bankine ili na drugi

odgovarajući način. Vodoopskrbne cijevi se gdje god je to moguće postavljaju na suprotnu

stranu prometnice u odnosu na kanalizaciju otpadnih voda i uvijek iznad kanalizacijskih cijevi

i kanala.

Ukoliko raspoloživ tlak u vodoopskrbnoj mreži nije dovoljan za potrebe i opskrbu potrošača

vodom moguće je ugraditi uređaj za povećavanje tlaka vode (hidroforska stanica). Uređaj za

povećanje tlaka treba postaviti u sklopu dijela interne vodoopskrbne mreže gdje tlakovi ne

zadovoljavaju ili na česticu zemlje odnosno u građevinu za koju je potreban.

Svaka građevina mora imati osiguran priključak na vodoopskrbni sustav. Pojedinačne

priključke izvoditi u prometnim ili zelenim površinama (kolniku, nogostupu ili zelenoj površini)

odnosno kroz pristupne putove do građevina.

U cilju efikasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog

vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti.

Za snabdijevanje vodom, moguće je koristiti uređaje za dobivanje vode iz mora, kao i

autonomne i alternativne sustave vodoopskrbe (gustrine za prikupljanje kišnice, bušotine za

zahvat podzemnih voda, itd.). Ukoliko se koristi morska voda tada se planira zahvat morske

vode iz bušotine udaljene od mora koja ima niži salinitet i zahtjeva manje energije za

desalinizaciju. U tom slučaju se odgovarajući ispust mora usmjeriti ka moru.

Potrebne količine vode za turističku zonu su dobivene analizom potreba pojedinih potrošača, odnosno potreba za:

- turističku izgradnju, - gašenje požara.

Proračun mjerodavnih količina potrošnje vode u turističkom naselju

a) Turistički smještaj

Proračun se provodi na temelju sljedećih podataka i pretpostavki potrošnje vode ovisno o kategoriji potrošača.

Broj ležaja: - hotel: Nh = 170 - vile: Nv = 68+116+113+83 = 380



Specifična potrošnja vode:

- hotel: qspec = 300 l/dan/lež - vile: qspec = 250 l/dan/lež

Koeficijenti neravnomjernosti:

- koef. dnevne neravnomj.: KDN = 1,6 - koef. satne neravnomj.: KSN = 2,2

Mjerodavne količine potrošnje vode za turistički smještaj i prateće sadžaje su:

Srednja dnevna potrošnja: QSR,DN = qspec x N QSR,DN = 300 l/dan/lež x 170 + 250 l/dan/lež x 380

QSR,DN = 146 000 l/dan = 146 m3/dan

Maksimalna dnevna potrošnja: QMAX,DN = QSR,DN x KDN QMAX,DN = 146 m3/dan x 1,6 QMAX,DN = 233,6 m3/dan

Srednja satna potrošnja: QSR,SAT = QMAX,DN / 24

QSR,SAT = 233,6 m3/dan / 24 QSR,SAT = 9,73 m3/sat

Maksimalna satna potrošnja: QMAX,SAT = QSR,SAT x KSN QMAX,SAT = 9,73 m3/sat x 2,2 QMAX,SAT = 21,41 m3/sat = 5,95 l/s QMAX,SAT ≈ 6,0 l/s

b) Protupožarna potrošnja vode QPOŽ = 10 l/s

Ukupna mjerodavna količina potrošnje vode u turističkom naselju iznosi:

QMAX,SAT + POŽ = Q MAX,SAT + Q POŽ QMAX,SAT + POŽ = 6,0 l/s + 10 l/s QMAX,SAT + POŽ = 16,0 l/s

Na području obuhvata predmetnog UPU-a niti u njegovoj blizini ne postoji magistralni

cjevovod vodoopskrbe. Rrealizacija istog nije u planu isporučitelja vodno komunalnih usluga

(sukladno očitovanju tvrtke Hvarski vodovod d.o.o. od 07.08.2020.). Obzirom na navedeno

investitor predviđa vodoopskrbu putem desalinizatora odnosno drugih alternativnih sustava

vodoopskrbe kao što su prikupljanje kišnice, bušotine za korištenje podzemnih voda i dr.) jer

realizacija turističke zone nije moguća bez osigurane vodoopskrbe. Na osnovu studije

izvedivosti investitor će odlučiti koji je najpovoljniji način osiguravanja vodoopskrbe, a sve u

skladu sa važećim propisima i odlukama Hrvatskih voda, Općine Jelsa i Hvarskog vodovoda

d.o.o.

Odvodnja otpadnih voda



Položaj trasa kolektora i vodova sustava odvodnje otpadnih voda određen je na

kartografskom prikazu broj 2.5 „Odvodnja otpadnih voda“ u mjerilu 1:2000. Položaj kolektora,

vodova, građevina i uređaja sustava odvodnje je načelan i konačno će se odrediti u postupku

izdavanja odgovarajućeg odobrenja za građenje, odnosno prema uvjetima nadležnog

javnopravnog tijela, važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu. Moguće su

izmjene trasa i građevina sustava odvodnje u skladu s konfiguracijom terena, detaljnijim

geodetskim podlogama i konačno odabranim sustavom vodoopskrbe a što se ne smatra

izmjenom Urbanističkog plana.

Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda zone potrebno je riješiti razdjelnim

kanalizacijskim sustavom, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode.

Fekalnu i oborinsku kanalizacijsku mrežu izvoditi unutar koridora planiranih kolnih i kolno-

pješačkih prometnica, te pristupnih putova do pojedinih građevina. U razdjelnom sustavu

kanalizacije, kanal fekalnih otpadnih voda smjestiti uz rub prometnice ili nogostup na

suprotnoj strani prometnice od položaja vodovoda. Kanale fekalnih voda polagati na koti

nižoj od kote vodoopskrbnog cjevovoda. Kanalizacijsku mrežu otpadnih voda moguće je

polagati i unutar prostornih cjelina.

Dimenzioniranje kanalizacijske mreže fekalnih i oborinskih voda odrediti će se na osnovi

hidrauličkog proračuna u fazi izrade odgovarajuće tehničke dokumentacije potrebne za

ishođenje odobrenja za građenje.

Fekalne otpadne vode potrebno je prikupiti gravitacijskim cjevovodima do uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te ispustiti u more odgovarajućim podmorskim ispustom. Uređaj

za pročišćavanje otpadnih voda treba imati odgovarajući stupanj pročišćavanja sukladno

Pravilniku o graničnim vrijednostima otpadnih voda (NN 26/20.). Odgovarajući stupanj

pročišćavanja fekalnih otpadnih voda označava primjenu onog stupnja pročišćavanja kojim

se u ispuštenim vodama i u prijemniku postižu propisane dopuštene koncentracije štetnih

tvari. Nakon odgovarajućeg stupnja pročišćavanja u uređaju, pročišćene otpadne vode

potrebno je ispustiti u more putem podmorskog ispusta na udaljenosti od obalne crte (najniže

plime na kopnu) u pravilu ne manje od 500 m i na dubini većoj od 20 m.

Oborinske vode s krovova građevina („čiste“ oborinske vode) upustiti direktno u teren putem

upojnih površina/bunara unutar prostorne jedinice, bez prethodnog pročišćavanja, na način

da se ne ugroze okolne građevine ili se mogu koristiti za potrebe zalijevanja, navodnjavanja i

dr.

Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina unutar granica pojedine

prostorne jedinice potrebno je prikupiti te nakon pročišćavanja (separator masti, ulja i taloga)

upustiti u teren unutar prostorne jedinice putem upojnih površina/bunara ili onečišćene

ispustiti u sustav oborinske kanalizacije u profilu cesta te ih naknadno pročistiti. Kako bi se

smanjile količine oborinskih voda unutar prostornih jedinica koje je potrebno tretirati prije

upuštanja, preporuča se korištenje što veće površine neizgrađenog dijela prostorne jedinice

za zelene vodopropusne površine, odnosno minimalno prema ovim Odredbama.



Oborinske vode s prometnica i parkirališta unutar ugostiteljsko turističke zone porebno je

sakupiti putem slivnika u sustav oborinske kanalizacije te nakon pročišćavanja (separatori

masti, ulja i taloga) upustiti u teren putem upojnih površina/bunara.

Konačnu dispoziciju oborinskih voda kao i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje

(cjevovodi, mastolovi, ispusti) treba odrediti na osnovi hidrauličkog proračuna mjerodavnih

maksimalnih dotoka oborinskih voda u fazi izrade projektne dokumentacije.

Uređenje voda i zaštita vodnog režima

U sklopu obuhvata Urbanističkog plana uređenja nema površina javnog vodnog dobra,

odnosno vodnog dobra.

Zaštitne zelene površine – Z

Površine namijenjene za uređenje i održavanje zaštitnih zelenih površina, kultiviranje terena,

sadnju za zaštitu terena od odronjavanja te uređenje zaštitnog zelenila uz planirane

građevine (građevine komunalne infrastrukture; prometnice, pročiščavać otpadnih voda i dr).

Pješačke staze, podzide i odmorišta po mogućnosti izgraditi od prirodnih materijala (kamena

s lokacije) uz što manje korištenje vezivnog materijala, kako bi se isti svojim izgledom što

bolje uklopili u okoliš.

Sadnja drvoreda je planirana s jedne strane glavne ulice prema prikazu na grafičkom dijelu

Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000. Unutar

zaštitnih zelenih površina moguće je vođenje vodova komunalne infrastrukture.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja ne nalaze se prirodne vrijednosti, koje

su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Područje se uređuje na način da se očuvaju

karakteristična prirodna obilježja i da se planirani zahvati ukomponiraju u prirodnu i saniranu

konfiguraciju područja.

Područje obuhvata Urbanističkog plana se nalazi unutar područja nacionalne ekološke

mreže. Obilježja EM na području UPU-a Raskovica opisana su u poglavlju 10.

Postupanje s otpadom

Na području Urbanističkog plana planira se organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje

komunalnog otpada na službeno odlagalište Prapatna do otvaranja Županijskog centra za

gospodarenje otpadom u Lećevici.

Unutar obuhvata plana planiraju se postaviti odgovarajući spremnici (kontejneri, kante) za

primarno odvajanje pojedinih vrsta otpada za njegovu reciklažu, kao što su spremnici za

staklo, papir, karton, plastičnu ambalažu, metalnu ambalažu i organski otpad), na način da

isti budu pristupačni i ne ugrožavaju korištenje okolnog prostora i krajobrazne vrijednosti

prostora.



Sav građevni otpad potrebno je odvojeno sakupiti i privremeno skladištiti te osigurati

konačno zbrinjavanje ili oporabu odvojeno skupljenog građevnog otpada, a sve sukladno

Pravilniku o građevnom otpadu I otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16). S viškom materijala iz

iskopa postupiti sukladno odredbama Pravilnika o postupanju s viškom iskopa koji

predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14).



Mjere zaštite i mjere spriječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš propisane u sklopu UPU 2.2.3

Raskovica

MJERE ZAŠTITE

PRIRODA KULTURNO POVIJESNA BAŠTINA

- u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, posebno u

očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja;

- postojeću prirodnu vegetaciju očuvati u što većoj mjeri i uklopiti je u

krajobrazno uređenje. Ostale zelene površine ozeleniti autohtonom

vegetacijom;

- postojeće plaže mogu se urediti prirodnim materijalima kao što su

kamene obloge, drveni (montažni) platoi i sunčališta;

- potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez

oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje

ravnoteže prirodnih faktora.

- pri projektiranju trasa prometnica treba uvažavati specifičnosti reljefa i

vegetacijski pokrov, na način da se utjecaj na krajobraz i prirodne

sastavnice prostora svede na najmanju moguću mjeru.

Premda do sada nema evidentiranih spomeničkih nalaza u obuhvatu

Urbanističkog plana, potrebno je prilikom ishođenja odgovarajućeg odobrenja

za građenje sukladno Zakonu o gradnji na čitavom području, za građevne

radove koji uključuju iskope svake vrste, ishoditi posebne uvjete, odnosno

rješenje nadležnog javnopravnog tijela zaštite spomenika kulture. U svrhu

zaštite mogućih arheoloških nalaza određuje se slijedeće:

- organizirati konzervatorski nadzor prilikom svakog budućeg građevinskog

iskopa,

- u slučaju otkrivanja bilo kakvih arheoloških nalaza radove je potrebno

odmah obustaviti te o pronalasku obavijestiti nadležno javnopravno tijelo

zaštite spomenika kulture.

MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Na području Urbanističkog plana ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje, ispod ili iznad površine zemlje, graditi građevine koje bi mogle

svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovna obilježja

krajobraza.

Prije izgradnje zahvata, sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14 i 3/17) provesti propisane

postupke, te prilikom projektiranja, izgradnje i korištenja zahvata primijeniti propisane mjere zaštite okoliša i programe praćenja stanja okoliša.

U vezi planiranih mjera civilne zaštite, kako bi se umanjile posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te

povećao stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša, obvezno je primjenjivati odredbe važećih zakona i pravilnika6

Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali,

sportske dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi, proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne može osigurati

dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog

osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

6 Cjelovit popis zakona i pravilnika nalazi se u Nacrtu prijedloga plana



Vlasnici građevina dužni su, bez naknade, na zahtjev nadležnog javnopravnog tijela dopustiti postavljanje uređaja za uzbunjivanje građana i korištenje

električne energije.

Zaštita zraka

Na području Urbanističkog plana kakvoća zraka je prve kategorije – čist ili neznatno onečišćen zrak. Preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću

zraka U skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka primijeniti preventivne mjere kako bi se razine onečišćujućih tvari zadržale ispod propisanih i očuvala

najbolja kvaliteta zraka spojiva s održivim razvojem.

Pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su potencijalne onečišćivače zraka unutar obuhvata Urbanističkog plana

(sustavi ventilacije i klimatizacije i sl.) projektirati, koristiti, održavati i kontrolirati sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 127/19) i provedbenim propisima.

Zaštita voda i mora

Odvodnja oborinskih voda do prijamnika bila bi površinska preko slivnika i linijskih rešetki, do separatora i taložnika prije upuštanja u recipijent (upojni bunar,

more). Radi zaštite priobalnog mora obvezna je gradnja sustava odvodnje otpadnih voda s odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i

podmorskim ispustom s difuzorom na odgovarajućoj dubini.

Zaštita od buke

Općina Jelsa te pravne i fizičke osobe-građani koje obavljaju djelatnost dužni su provoditi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke.

Potencijalni izvori buke na području Urbanističkog plana su:

- djelatnost zabavnih sadržaja u sklopu ugostiteljsko-turističke zone

- kolni promet spojnih i internih cesta u obuhvatu Urbanističkog plana.

Ukoliko se tijekom izgradnje građevine ili korištenja zahvata utvrdi prekoračenje dopuštene buke, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili

ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

Zaštita tla od onečišćenja

U sklopu Urbanističkog plana moguće je korištenje zaštitnih zelenih površina za uzgoj tradicionalnog autohtonog bilja. Upotreba zaštitnih sredstava u obradi

površina treba biti kontrolirana, te ekološka i prihvatljiva za okoliš.

U Nacrtu prijedloga UPU-a Raskovice definirane su još i mjere zaštite od požara i mjere zaštite elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.



Odnos UPU-a Raskovica s s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima na 2.3

državnoj, županijskoj i lokalnoj razini

Ciljevi UPU-a Raskovica:

1. Osiguranje harmoničnog i cjelovitog razvoja ugostiteljsko turističke zone (turističko naselje T2) Raskovica na sjevernoj obali naselja

Zastražišće,

2. Obogaćivanje turističke ponude Općine Jelsa.

U nastavku se donosi analiza i usklađenost ciljeva drugih odgovarajućih strategija, planova i programa na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini

s gore navedenim ciljevima i Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica.

Naziv SPP7-a Ciljevi/prioriteti SPP-a Komentar

Europa 2020 –

Europska strategija

za pametan, održiv i

uključiv rast

Glavni cilj strategije je stvaranje uvjeta za pametan, održiv i

uključiv rast. Do kraja 2020. utvrđeno je pet ciljeva koji

uključuju: zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske

promjene/energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i

smanjenje siromaštva.

U sklopu UPU-a Raskovica planirana je izgradnja hotela i turističkih

vila s pratećim sadržajima čime će se obogatiti turistička ponuda

Općine Jelsa i omogućiti stvaranje novih radnih mjesta što direktno

pridonosi ostvarenju ciljeva Strategije - Europa 2020. vezano za

poticanje zapošljavanja.

Program ruralnog

razvoja Republike

Hrvatske za razdoblje

2014.-2020.

Ciljevi:

1. Poticanje konkurentnosti poljoprivrede

2. Osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i

akcije protiv klimatskih promjena

3. Postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih

gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i

zadržavanje radnih mjesta

Na području obuhvata UPU-a Raskovica nije planiran razvoj

poljoprivredne proizvodnje ni ruralnih gospodarstva. No, u sklopu

UPU-a Raskovica moguće je korištenje zaštitnih zelenih površina za

uzgoj tradicionalnog autohtonog bilja. Upotreba zaštitnih sredstava u

obradi površina treba biti kontrolirana, te ekološka i prihvatljiva za

okoliš, uz pretežni uzgoj autohtonih mediteranskih proizvoda. Iako

ciljevi UPU-a Raskovice nisu direktno povezani s ciljevima Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.,

omogućuje razvoj autohtonih kultura biljaka na okolišno prihvatljiv

način što doprinosi održivom upravljanja prirodnim resursima.

7 Strategija, plan i program



Operativni program

konkurentnost i

kohezija 2014.-2020.

Cilj:

1. Ulaganje za rast i radna mjesta

Prioriteti:

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija

2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije

3. Poslovna konkurentnost

4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora

energije

5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i održivost resursa

7. Povezanost i mobilnost

8. Socijalno uključivanje i zdravlje.

9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

10. Tehnička pomoć

Realizacijom sadržaja planiranih u obuhvatu UPU-a Raskovica

direktno se potiče ulaganje u rast i radna mjesta. Također, unutar

obuhvata UPU-a Raskovica moguće je postavljanje fotonaponskih

ćelija, solarnih kolektora za zagrijavanje tople vode i grijanje

prostorija, manjih vjetrenjača, postavljanje podzemnih dizalica topline,

prikupljanje i korištenje kišnice i korištenje ostalih obnovljivih izvora

energije što direktno pridonosi ostvarenju ciljeva promicanja

energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te održivosti

resursa. U sklopu UPU-a Raskovica definirane su mjere zaštite

okoliša ( zrak, tlo, vode i more) što je u skladu s ciljem 6. Operativnog

programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Operativni program

Učinkoviti ljudski

potencijali 2014.-

2020.

Osnovni cilj je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju

socijalne kohezije u Republici Hrvatskoj kroz 4 tematska

cilja:

1. Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage;

2. Socijalno uključivanje;

3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje;

4. Dobro upravljanje.

Ranije u tekstu su navedeni planirani sadržaju u sklopu UPU-a

Raskovica koje doprinose stvaranju novih radnih mjesta i mobilnosti

radne snage (razvoj turizma izgradnjom hotela i turističkih vila uz svu

potrebnu infrastrukturu) što doprinosi ostvarenju cilja 1. Operativnog

programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Strategija

energetskog razvoja

Republike Hrvatske

Glavni ciljevi energetske politike Republike Hrvatske su

sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost energetskog

sustava i održivost ekonomskog razvitka. Strategija

energetske politike ima za cilj izgraditi sustav

uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe

energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će

građanima i gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu,

dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Takva opskrba

energijom preduvjet je gospodarskog i socijalnog napretka.

Unutar obuhvata UPU-a planirana je izgradnja elektroenergetske

mreže (trafostanice, KB 20(10) kV za prihvat novih trafostanica, KB 1

kV rasplet unutar obuhvata UPU-a te javna rasvjeta ulične mreže)

sukladno potrebama sadržaja u obuhvatu UPU-a: U obuhvatu UPU-a

omogućeno je a omogućeno je postavljanje fotonaponskih ćelija,

solarnih kolektora, manjih vjetrenjača, postavljanje podzemnih dizalica

topline, prikupljanje i korištenje kišnice i korištenje ostalih obnovljivih

izvora energije. S obzirom na navedeno, možemo zaključiti kako je

planirana opskrba energijom na području UPU-a Raskovica u skladu

sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske.

Strategija razvoja

poduzetništva u

Republici Hrvatskoj

1. Poboljšanje ekonomske uspješnosti

2. Poboljšan pristup financiranju

3. Promocija poduzetništva

Izgradnja hotela i vila na području UPU-a Raskovica omogućuje

razvoj ekonomije i ekonomske uspješnosti što doprinosi ostvarenju

ciljeva Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. do



2013. do 2020. 4. Poboljšanje poduzetničkih vještina

5. Poboljšano poslovno okruženje

2020.

Strategija održivog

razvitka Republike

Hrvatske

1. Stabilni gospodarski razvitak

2. Pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti

3. Zaštita okoliša

Kako je ranije navedeno, razvoj turizmna izgradnjom planiranih

sadržaja u obuhvatu UPU-a Raskovica omogućuje razvoj ekonomije i

gospodarstva a mjere zaštite okoliša definirane Odredbama za

provođenje doprinose očuvanju prirodnih resursa i zaštiti okoliša što je

u skladu s ciljevima Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske.

Strategija prostornog

razvoja Republike

Hrvatske

U cilju uravnoteženog i održivog razvoja, podizanja

kvalitete života i ublažavanja negativnih demografskih

procesa, postavke koncepcije prostornog razvoja su:

1. Afirmacija policentričnosti,

2. Ublažavanje tempa depopulacije najugroženijih

područja,

3. Očuvanje identiteta hrvatskog prostora,

4. Korištenje prednosti geoprometnog položaja,

5. Održivi razvoj gospodarstva i infrastrukturnih sustava,

6. Povezivanje s europskim prostorom,

7. Integrirani pristup prostornom uređenju i aktivna

prilagodba dinamici promjena.

Realizacija sadržaja planiranih UPU-om Raskovica može doprinjeti

održivom razvoju gospodarstva i infrastrukturnih sustava. UPU-om je

definirano uređenje prostora na način da se isti uklopi u krajobraz i da

se ne naruše prirodne vrijednosti prostora koristeći prirodne

materijale i rješenja koja ne narušavaju prirodne oblike i stanje u

prostoru. Možemo zaključiti kako izgradnja sadržaja planiranih UPU-

om Raskovica doprinosi ostvarenju pojedinih ciljeva Strategije

prostornog razvoja Republike Hrvatske.

Nacionalni plan

djelovanja na okoliš

1. Sačuvati i unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla u

RH,

2. Održati postojeću biološku raznolikost u RH,

3. Sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke

područja posebnih prirodnih vrijednosti (more, obala i

otoci, planinski dio RH itd.)

Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica definirane su mjere za

sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš što uključuje i mjere za

očuvanje i poboljšanje kvaliteta tla te mjere za očuvanje čistoće zraka.

Također, Odredbama za provođenje, definirano da se neposredno uz

more u cijelosti očuvaju prirodna obilježja plaže (prirodna kamena

obala i škrape) koja čine posebne krajobrazne vrijednosti obale.

Zaštita bioraznolikosti postiže očuvanjem postojeće prirodne

vegetacije u što većoj mjeri, i uklapanjem iste u krajobrazno uređenje.

S obzirom na navedeno, planirano uređenje područja UPU-a

Raskovica je u skladu s ciljevima Nacionalnog plana djelovanja na

okoliš

Strategija upravljanja

vodama

1. Osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za

vodoopskrbu stanovništva;

2. Osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće

kakvoće za različite gospodarske namjene;

Za područje obuhvata UPU-a Raskovica planirana je izgradnja

lokalnog sustava vodoopskrbe i spoj na glavni dovodni cjevovod koji

pripada javnom vodoopskrbnom sustavu u skladu s uvjetima

nadležnog javnopravnog tijela. Za snabdijevanje vodom pojedinih



3. Zaštita ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih

vidova štetnog djelovanja voda;

4. Zaštita i unapređenje ekološkog stanja voda i o vodi

ovisnih ekosustava;

5. Pridonijeti ublažavanju posljedica poplava i suša.

izdvojenih lokaliteta, gdje je neracionalna opskrba vodom iz

vodoopskrbnog sustava, moguće je koristiti uređaje za dobivanje vode

iz mora, kao i autonomne i alternativne sustave vodoopskrbe

(gustrine, bušotine, itd.). Odvodnja otpadnih voda riješit će se

izgradnjom razdjelnog kanalizacijskog sustava, odnosno odvojeno će

se zbrinuti sanitarne i oborinske vode. Sanitarne otpadne vode će se

pročistiti na uređaju za pročišćavanje s odgovarajućim stupnjem

pročišćavanja sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija

otpadnih voda (NN 26/2020). Oborinske vode s prometnica,

parkirališta i manipulativnih površina unutar granica pojedine

prostorne jedinice UPU-a će se prikupiti i adekvatno pročistiti

(separator masti, ulja i taloga) prije ispuštanja u teren. Također, u

Odredbama za provođenje definirane su mjere zaštite voda i mora

kojima će se spriječiti onečišćenje istih. S obzirom na navedeno,

lanirano uređenje područja UPU-a Raskovica doprinosi ostvarenju

ciljeva Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim

područjima 2016.-2021.

Plan upravljanja

vodnim područjima

2016.-2021.

1. Spriječiti daljnje pogoršanje, zaštititi i poboljšati stanje

vodnih ekosustava te, s obzirom na potrebe za vodom,

kopnenih ekosustava i močvarnih područja izravno

ovisnih o vodnim ekosustavima;

2. Promicati održivo korištenje voda na osnovi dugoročne

zaštite raspoloživih vodnih resursa;

3. Bolje zaštititi i poboljšati stanje vodnog okoliša, među

ostalim i putem specifičnih mjera za postupno

smanjenje ispuštanja, emisija i rasipanja opasnih tvari s

prioritetne liste te prekid ili postupno ukidanje

ispuštanja, emisija ili rasipanja opasnih tvari s

prioritetne liste;

4. Osigurati postupno smanjenje onečišćenja podzemnih

voda i sprječavati njihovo daljnje onečišćenje

5. Pridonijeti ublažavanju posljedica poplava i suša.

Program mjera

zastite i upravljanja

morskim

okolišem i obalnim

područjem Republike

Hrvatske

Prioriteti

1. Unaprjeđenje operativnog okvira za koordinirano

upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem

2. Jačanje kapaciteta za provedbu upravljanja i zaštite

morskog okoliša i obalnog područja

3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje

dobrog stanja morskog okoliša i obalnog područja

Vezano za prostorni planiranje, u sklopu mjera Programa mjera

zastite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike

Hrvatske navodi se unaprjeđenje kvalitete prostornog i razvojnog

planiranja u funkciji integralnog upravljanja obalnim područjem i

morskim okolišem. Planiranje, izgradnja i funkcioniranje novih

građevina u moru i na obali trebaju funkcionirati na način da se, što je

više moguće, zadrže prirodne osobine morske vode, postojeće

valovanje i režim morskih struja. Odredbama za provođenje UPU-a

Raskovica, definirano da se neposredno uz more u cijelosti očuvaju

prirodna obilježja plaže (prirodna kamena obala i škrape) a za pristup

brodicama će se postaviti privremeni plivajući pontoni, koji se

postavljaju bez zadiranja u morsko dno. Isti će se izmjestiti izvan

akvatorija nakon završetka sezone kupanja. UPU-om su definirane



mjere zaštite mora od zagađenja koje uključuju adekvatno

pročišćavanje svih otpadnih voda u cilju spriječavanja negativnih

utejcaja na kvalitetu mora. S obzirom na navedeno, možemo zaključiti

kako će se realizacijom sadržaja na način kako je planirano UPU-om

poštivati prioriteti Programa mjera zastite i upravljanja morskim

okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske te će se u najvećoj

mjeri sačuvati prirodne osobine obale i mora.

Strategija i akcijski

plan zaštite biološke

i krajobrazne

raznolikosti

Republike Hrvatske

1. Očuvati sveukupnu biološku, krajobraznu i geološku

raznolikost kao temeljnu vrijednost i potencijal za daljnji

razvitak Republike Hrvatske

2. Ispuniti sve obveze koje proizlaze iz procesa

pridruživanja Europskoj uniji i usklađivanja

zakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbama

EU (Direktivom o staništima, Direktivom o pticama,

CITES uredbama)

3. Ispuniti obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora

na području zaštite prirode, biološke sigurnosti, pristupa

informacijama i dr.

4. Osigurati integralnu zaštitu prirode kroz suradnju s

drugim sektorima

5. Utvrditi i ocijeniti stanje biološke, krajobrazne i geološke

raznolikosti, uspostaviti informacijski sustav zaštite

prirode s bazom podataka povezanom u informacijski

sustav države

6. Poticati unaprjeđivanje institucionalnih i

izvaninstitucionalnih načina obrazovanja o biološkoj

raznolikosti i sudjelovanje javnosti u postupcima

odlučivanja

7. Razvijati mehanizme provedbe propisa kroz jačanje

zakonodavnih i institucionalnih kapaciteta,

obrazovanjem, razvojem znanstvenih resursa,

obavješćivanjem, razvojem mehanizama financiranja.

Zaštita prirodne i krajobrazne vrijednosti na području UPU-a

Raskovica postići će se poštivanjem mjera u kojima se navodi da je

potrebno u što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora,

posebno u očuvanju cjelokupnog prirodnog pejzaža i okruženja,

postojeću prirodnu vegetaciju očuvati u što većoj mjeri i uklopiti je u

krajobrazno uređenje, ostale zelene površine ozeleniti autohtonom

vegetacijom, uređene plaže obraditi s prirodnim materijalima, kamene

obloge, drveni (montažni) platoi i sunčališta, kamene oblutice, pijesak

i sl. te je potrebno osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez

oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje

ravnoteže prirodnih faktora. Dodatno, u Odredbama za provođenje

navodi se da je na dijelu neposredno uz more potrebno u cijelosti

očuvati prirodna obilježja plaže (prirodna kamena obala i škrape) koja

čine posebne krajobrazne vrijednosti obale. Navedeno je u skladu s

ciljevima Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne

raznolikosti Republike Hrvatske i Strategije i akcijskog plana zaštite

prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025., koji se

mogu ostvariti na razini izrade UPU-a Raskovica.

Strategija i akcijski 1. Povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite



plan zaštite prirode

Republike Hrvatske

za razdoblje od 2017.

do 2025.

prirode

2. Smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo

korištenje prirodnih dobara,

3. Ojačati kapacitete sustava zaštite prirode

4. Povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi

5. Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti

za zaštitu prirode

Strategija razvoja

turizma Republike

Hrvatske do 2020.

godine

1. Povećanje atraktivnosti i konkurentnosti turizma,

2. Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja,

3. Novo zapošljavanje,

4. Investicije,

5. Povećanje turističke potrošnje.

Izgradnja hotela i turističkih vila s pratećim sadržajima direktno

doprinosi poboljšanju turističke ponude Općine Jelsa, povećanju

atraktivnosti i konkurentnosti turizma, poboljšanju strukture i kvalitete

smještaja, otvaranju novih radnih mjesta, novim zapošljavanjima,

investicijama i povećanju turističke potrošnje. Sve navedeno doprinosi

ostvarenju ciljeva Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do

2020. godine.

Plan gospodarenja

otpadom Republike

Hrvatske za razdoblje

2017. – 2022.

godine

Zakonodavno-regulatornim okvirom vezanim za

gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj nastoji se

uspostaviti kvalitetniji sustav gospodarenja otpadom

temeljen na sprječavanju nastanka otpada i uspostavi

učinkovitog sustava odvojenog sakupljanja otpada koji se

odgovarajuće oporabljuje.

Na području obuhvaćenom UPU-om Raskovica predviđa se

organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na

odlagalište komunalnog otpada, odnosno u Centar za gospodarenje

otpadom kada bude izgrađen, a koji priprema Splitsko dalmatinska

županija. Već na mjestu nastanka otpada, vršiti će se primarna

selekcija otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za različite

vrste otpada. Kante/kontejnere treba postavljati na lako pristupačna

mjesta koja neće ugrožavati korištenje okolnog prostora niti ugrožavati

krajobrazne vrijednosti područja. Navedeni način gospodarenja

otpadom u skladu je s Planom gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine

Strategija

regionalnog razvoja

Republike Hrvatske

za razdoblje do kraja

2020. godine

1. Povećanje kvalitete života poticanjem održivog

teritorijalnog razvoja

2. Povećanje konkurentnosti regionalnoga gospodarstva i

zaposlenosti

3. Sustavno upravljanje regionalnim razvojem

Razvoj turizmna izgradnjom planiranih sadržaja u obuhvatu UPU-a

Raskovica omogućuje povećanje konkurentnosti regionalnoga

gospodarstva i zaposlenosti što doprinosi ostvarenju ciljeva Strategije

regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020.

godine.

Plan zaštite i

spašavanja za

područje Republike

Hrvatske

1. Izrada planova zaštite i spašavanja na operativnim i

taktičkim razinama

2. Izrada standardnih operativnih postupaka

Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica, donesene su mjere

zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koje obuhvaćaju

mjere zaštita od potresa, rušenja i sklanjanje ljudi a propisane su i

mjere zaštite od požara i mjere civilne zaštite, kako bi se umanjile



posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških

katastrofa i velikih nesreća.

Naziv SPP-a Ciljevi/prioriteti SPP Komentar

Glavni plan razvoja

turizma Splitsko-

dalmatinske županije

(2017 – 2027) sa

strateškim i

operativnim planom

marketinga

1. Održivi turistički razvoj uz maksimalno povećanje

kvalitete života lokalne zajednice

2. Povećanje prihoda od turizma unapređenjem i razvojem

turističkih proizvoda te učinkovitim marketingom

3. Unapređenje uvjeta za razvoj turizma

4. Unapređenje upravljanja turizmom sukladno

kapacitetima SDŽ-e i jedinica lokalne uprave

Kako je ranije navedeno, izgradnja planiranih sadržaja u obuhvatu

UPU-a Raskovica (hoteli, turističke vile, prateći sadržaji) omogućuje

direktni razvoj turizma a s tim i povećanje prihoda od turizma.

Navedeno doprinosi ostvarenju ciljeva Glavnog plana razvoja turizma

Splitsko-dalmatinske županije (2017 – 2027) sa strateškim i

operativnim planom marketinga.

Regionalni operativni

program Splitsko-


1. Konkurentno, diverzificirano, tehnološki napredno i

socio-ekološki održivo gospodarstvo usmjereno rastu

standarda lokalnog stanovništva

2. Razvoj u prostoru i fizička infrastruktura u suglasju s

potrebama stanovništva i gospodarstva uz očuvanje i

zaštitu okoliša

3. Razvoj ljudskih resursa, podizanje razine zaposlenosti i

socijalne kohezije uz opći rast društvenog standarda

4. Kvalitetna institucionalna infrastruktura, aktivno civilno

društvo i jačanje partnerstva svih sudionika razvojnog

procesa u regiji

Kako je ranije navedeno, razvoj turizmna izgradnjom planiranih

sadržaja u obuhvatu UPU-a Raskovica omogućuje se socio-ekološki

održivo gospodarstvo usmjereno rastu standarda lokalnog

stanovništva i rast zaposlenosti a mjere zaštite okoliša definirane

Odredbama za provođenje doprinose očuvanju prirodnih resursa i

zaštiti okoliša što omogućuje razvoj u prostoru u suglasju s

potrebama stanovništva i gospodarstva uz očuvanje i zaštitu okoliša.

Navedeno je u skladu s ciljevima Regionalnog operativnog programa

Splitsko-dalmatinske županije.

Program zaštite

okoliša Splitsko-


1. Promjena potrošačkih navika

2. Razvoj odvojenih sustava sakupljanja otpada i

recikliranje

3. Označavanje proizvoda s obzirom na njihov ekološki

aspekt

4. Određivanje okvira koji će utvrditi plaćanje stvarne

(pune) proizvodne cijene za potrošače (internalizirani

troškovi saniranja degradiranog okoliša)

Od navedenih ciljeva definiranih u sklopu Programa zaštite okoliša

SDŽ-e, na razini izrade UPU-a Raskovica moguće je pridonijeti

ostvarenju cilja 2. Razvoj odvojenih sustava sakupljanja otpada i

recikliranje. Na području obuhvaćenom UPU-om Raskovica predviđa

se organizirano prikupljanje komunalnog otpada i odvoženje na

odlagalište komunalnog otpada. Na mjestu nastanka otpada, vršiti će

se primarna selekcija otpada i u tom cilju postaviti kante/kontejnere za

različite vrste otpada. Navedeni način gospodarenja otpadom u skladu

je s Programom zaštite okoliša Splitsko-dalmatinske županije.

Program zaštite

zraka, ozonskog

sloja, ublažavanja

klimatskih promjena i

Zaštita i poboljšanje kvalitete zraka

1. Pravovremeno izraditi programe i izvješća o provedbi

programa

2. Održavati i unaprjeđivati cjeloviti sustav upravljanja

Na razini UPU-a Raskovica moguće je pridonijeti ostvarenju ciljeva 3,

4, 5, 6 i 8. Programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja

klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Splitsko-

dalmatinskoj županiji za razdoblje 2017. – 2020. godine. U sklopu



prilagodbe

klimatskim

promjenama u

Splitsko-

dalmatinskoj županiji

za razdoblje 2017. –

2020. godine

kvalitetom zraka te praćenja kvalitete zraka

3. Spriječiti i smanjiti onečišćenje zraka u cilju zaštite

zdravlja ljudi, kvalitete življenja kao i okoliša u cjelini

4. Smanjivati/ograničavati emisije onečišćujućih tvari u

zrak

5. Ukinuti potrošnju tvari koje oštećuju ozonski sloj

(TOOS) te smanjiti emisiju fluoriranih stakleničkih

plinova

6. Smanjivati/ograničavati emisije stakleničkih plinova

7. Provesti plinofikaciju

8. Poticati energetsku učinkovitost i uporabu obnovljivih

izvora energije

9. Smanjiti ukupne emisije iz prometa

Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama

10. Izraditi dokumente ublažavanja i prilagodbe klimatskih

promjenama

11. Poticati razvoj „Zelenih gradova“

ciljeva 2, 3, 4 i 5 definirana je potreba za održavanjem i

unaprjeđenjem postaja za praćenje kvalitete zraka te održavanje I.

kategorije zraka, tamo gdje je ista ustanovljena, što je slučaj na

području obuhvata UPU-a Raskovica. U sklopu UPU-a propisane su

mjere zaštite zraka koje direktno doprinose ostvarenju navedenih

ciljeva. U sklopu cilja 6, navodi se da je potrebno spriječiti nastanak

otpada, unaprijediti sustav gospodarenja otpadom te sanirati lokacije

onečišćene otpadom. UPU-om je planiran adekvatni sustav

sakupljanja i zbrinjavanja otpada nastalog korištenjem sadržaja

planiranih u sklopu UPU-a. U sklopu cilja 8, potiče se uporaba

obnovljivih izvora energije, što je obuhvaćeno UPU-om Raskovica

kojim se omogućuje postavljanje fotonaponskih ćelija, solarnih

kolektora, manjih vjetrenjača, prikupljanje i korištenje kišnice i

korištenje ostalih obnovljivih izvora energije. Od ciljeva koji se odnose

na ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, na razini izrade

UPU-a, moguće je pridonijeti ostvarenju cilja 11. sadnjom autohtonog

zelenila i očuvanjem prirodne vegetacije na što većim površinama.

Strategija razvoja

Općine Jelsa za

razdoblje od 2015.-

2020.

Ciljevi:

1. Unaprijeđena kvaliteta života stanovnika kroz inkluzivno

društveno okruženje

2. Povećana rezistentnost gospodarstva koja osigurava

održivi gospodarski rast i povećanje zaposlenosti

Poboljšan sustav javnog upravljanja

Održivi gospodarski rast, povećanje zaposlenosti te unaprjeđenje

kvalitete života ostvarit će se izgradnjom hotela, vila i pratećih

sadržaja uz razvoj turizma i jačanje turističke ponude Općine Jelsa.

Lokalna razvojna

strategija LAG-a

Škoji 2014.-2020.

Opći ciljevi LRS ostvaruju se putem specifičnih ciljeva

odnosno strateških razvojnih ciljeva LAG-a do 2020-te

godine:

1. Razvoj identiteta područja LAG-a Škoji jačanjem

održivog i konkuretnog gospodarstva

2. Razvoj kvalitete života i implementacije CLLD

pristupa u razvoju ruralnih područja

Na razini UPU-a Raskovica moguće je pridonijeti ostvarenju cilja 1. na

način da se izgradnjom planiranih sadržaja omogući razvoj

gospodarstva i ruralnog područja.



Odnos UPU-a Raskovica s PP Splitsko-dalmatinske županije i PPU Općina Jelsa 2.4

Naziv odgovarajućeg

PP Analiza Odredbi za provođenje i kartografskih prikaza odgovarajućeg PP

Komentar

Prostorni plan

Splitsko-dalmatinske

županije („Službeni

glasnik Splitsko-

dalmatinske

županije", br. 1/03,

8/04, 5/05, 5/06,

13/07, 9/13, 147/15)

Prema Odredbama za provođenje PPSDŽ-e sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene

smještaju su u građevinskim područjima površine naselja i površinama izvan naselja

za izdvojene namjene. Kriteriji za raspored, kategoriju, kapacitet i veličinu turističkih

zona moraju se zasnivati na kapacitetu i broju osnovnih turističkih privlačnosti

okolnog prostora (nosivi kapacitet prema mogućnostima sociokulturnih zadatosti), a

ne isključivo na prostornim mogućnostima za smještaj samih objekata u zadatostima

mikrolokacije.

Za sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene odgovarajuće se primjenjuju i utvrđuju

uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite

svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.

PPSDŽ-e utvrđena su izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-

turističke namjene, između ostalog i Zastražišće-Raskovica (T2), max. površine 10

ha, max.kapaciteta kreveta 550.

Planirana T2 zone označena je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena

prostora, PPSDŽ-e

Površina obuhvata UPU-a Raskovica iznosi

10,53 ha s tim da su površine izračunate

na temelju digitalnog premjera geodetske

podloge UPU-a u mjerilu 1:2000 pa su

moguće razlike u mjerenju detaljnijih

podloga ili mjerenja stvarnog terena.

Planirani kapacitet ležajeva je 550 (170 za

hotele i 380 za vile).

Za obalni pojas uz more u sklopu UPU-a

određene su mjere zaštite.

Navedeno je u skladu s Odredbama za

provođenje i kartografskim prikazima

PPSDŽ-e.

PPUO Jelsa

("Službeni glasnik

Općine Jelsa", br.

5/08, 3/15 i 5/18)

U Odredbama za provođenje PPUO Jelsa je određeno izdvojeno građevinsko

područje izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene (T2) – Raskovica u naselju

Rastražišće, površine 10 ha s najvećim kapacitetom kreveta 550.

Zone ugostiteljsko turističke namjene su određene u skladu s Izmjenama i dopunama

prostornog plana Splitsko dalmatinske županije (“Službeni glasnik Splitsko

dalmatinske županije”, broj 9/13.).

Neizgrađene ugostiteljsko turističke zone, oznake T2 - turističko naselje Raskovica

(Zastražišće) i ostale koje su smještene neposredno uz obalu uređuju se na temelju

obveznog urbanističkog plana prema slijedećim uvjetima:

Kako je ranije navedeno, površina UPU-a i

kapacitet planiranih ležajeva je u skladu s

PPSDŽ-e pa tako i PPUO Jelsa.

Sukladno Odredbama za provođenje UPU-a

Raskoviva poštivani su uvjeti uređenja

određeni Odredbama za provođenje PPUO

Jelsa.

UPU raskovica u skladu je s Odredbama

za provođenje i kartografskim prikazima



1. Nove smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je

smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

2. Nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se

na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog

urbaniteta i tradicijske arhitekture,

3. Smještajna građevina mora se planirati izvan pojasa najmanje širine 100 m

od obalne crte,

4. Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuju se

proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

5. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi najviše 0,3, a koeficijent

iskorištenosti kis 0,8,

6. Najveća visina hotela iznosi podrum + prizemlje + dva kata + krov, odnosno

najviše 12,5 m,

7. Najveća visina ostalih smještajnih građevina iznosi najviše podrum,

prizemlje, kat i krov, odnosno najviše 7,0 m,

8. Najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne parcele ne može biti manja

od polovice visine građevine, ali ne manja od 5,0 metara,

9. Najmanje 40 % površine zone ugostiteljsko turističke namjene mora se

urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

10. Zona mora imati pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika

5,5 m,

11. Parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene unutar zone u skladu sa

uvjetima iz poglavlja 5. ovih odredbi,

12. Gradnje zone treba uskladiti s mogućnostima vodoopskrbe konkretnog

područja,

13. Odvodnja otpadnih voda mora biti riješena zatvorenim kanalizacijskim

sustavom s pročišćavanjem,

14. Uz uređenje plaža, na pogodnom dijelu obale, kao dio ugostiteljsko turističke

zone,mogućava se gradnja turističkog priveza (gat, ponton) u funkciji

dnevnog prihvata plovila. Turistički privez mora činiti jedinstvenu prostorno

funkcionalnu cjelinu s ugostiteljsko turističkom zonom a opremljen

napravama za privez plovila. Turistički privez može zauzeti najviše 20%

duljine obale ugostiteljsko turističke zone i imati kapacitet vezova od najviše

20% ukupnog broja smještajnih jedinica zone,

PPUO Jelsa.



Odnos UPU-a Raskovica s prostornim planovima uređenja jedinica lokalne samouprave s kojima 2.5

Općina Jelsa graniči

Općina Jelsa na zapadu graniči sa Gradom Hvarom, na sjeverozapadu sa Gradom Stari Grad te na istoku sa Općinom Sućuraj. Na moru

Općina Jelsa sjeverno graniči sa morskim područjem Općine Bol i Općine Selca, a južno s otokom Korčula.

Naziv odgovarajućeg PP Analiza postojećih i planiranih sadržaja Komentar

Prostorni plan uređenja

Grada Hvara ("Službeni

glasnik Grada Hvara", broj

2/07, 9/10, 5/16)

Općina Jelsa zapadnim dijelom graniči s Gradom Hvarom.

Prema Karti korištenja i namjene površina PPUG Hvara, uz

granicu s Općinom Jelsa nalaze se područja šuma

gospodarske i zaštitne namjene.

Obuhvat UPU-a Raskovica udaljen je cca. 20 km zračne linije od

granice s Gradom Hvarom. Realizacija planiranih sadržaja u

obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i smještaj istih,

neće utjecati na sastavnice okoliša ili na razvoj Grada Hvara.


Grada Stari Grad

("Službeni glasnik Grada

Starog Grada", broj 4/07,

8/12, 2/13 (ciljane), 9/18)

Općina Jelsa zapadnim dijelom graniči s Gradom Stari Grad.

Prema Karti korištenja i namjene prostora PPUG Stari Grad,

uz granicu s Općinom Jelsa nalaze se uglavnom

poljoprivredne površine (vinogradi) a manjim dijelom

građevinska područja naselja.


granice s Gradom Starim Gradom. Realizacija planiranih

sadržaja u obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i

smještaj istih, neće utjecati na sastavnice okoliša ili na razvoj

Grada Stari Grad.

15. Urbanističkim planom uređenja treba obuhvatiti i odgovarajući dio akvatorija

u funkciji ugostiteljsko turističke zone.

Prostornim planom se određuje obvezna izrada i donošenje urbanističkih planova

uređenja užih područja za pojedine prostore Općine po naseljima:

VII ZASTRAŽIŠĆE

1. ugostiteljsko turistička namjena RASKOVICA, izvan naselja (turističko naseljen

T2), približne površine 10,0 ha, najvećeg kapaciteta 550 kreveta. Neizgrađena zona.

Urbanistički plan uređenja može obuhvatiti obalu i uređenu plažu. Preispitati

mogućnost gradnje turističkog priveza

Planirana T2 zone označena je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena

površina, PPUO Jelsa.




Općine Sućuraj

("Službeni glasnik Općine

Sućuraj", broj 1/03, 4/08,

6/12, 3/15, 4/15

(pročišćeni tekst) )

Općina Jelsa istočnim dijelom graniči s Općinom Sućuraj.

Prema Karti korištenja i namjene površina PPUO Sućuraj, uz

granicu s Općinom Jelsa nalaze se uglavnom šumske

površine i poljoprivredno tlo. Uz granicu je planirana i

gospodarska zona (I2) - pretežno zanatska, reciklažo

dvorište (RD) te heliodrom.


granice s Općinom Sućuraj. Realizacija planiranih sadržaja u

obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i smještaj istih, ne

remeti sastavnice okoliša na području Općine Sućuraj ili utječe

na razvoj planiranih sadržaja.


Općine Bol ("Službeni

glasnik Općine Bol", broj

8/07, 7/13, 6/15)

Sukladno Karti korištenja i namjene površina PPUO Bol, uz

obalno područje Općine Bol, na zapadnom diejlu nalaze se

turističke i športsko rekreacijske zone. Na središnjem i

istočnom dijelu nalaze se šume.

UPU Raskovica nalazi se istočno od granice Općine Bol, udaljen

cca. 15 km od morske površine. Realizacija planiranih sadržaja u

obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i smještaj istih, ne

remeti sastavnice okoliša na području obalnog pojasa Općine Bol

ili utječe na razvoj planiranih sadržaja.


Općine ("Službeni glasnik

Općine Selca", broj 4/07,

2/11, 3/11 (pročišćeni

tekst), 5/11 (ispravak),

5/15, 6/15 (pročišćeni

tekst), 1/17, 2/17

(pročišćeni tekst), 5/18

(ispravak grešaka) )

Prema Karti korištenja i namjene površina PPUO Selca,

pravocrtno od lokacije UPU-a, nalazi se naselje Sumartin.

Na području obalnog dijela naselja se nalaze građevinska

područja, plaže, šumska i ostala zemljišta, turistička naselja

te luke – nautička, sportska i brodogradilišna.

UPU Raskovica nalazi se pravocrtno od granice Općine Selca,

udaljen cca. 14 km od morske površine. Realizacija planiranih

sadržaja u obuhvatu UPU-a, s obzirom na karakteristike i

smještaj istih, ne remeti sastavnice okoliša na području obalnog

pojasa Općine Selcal ili utječe na razvoj planiranih sadržaja.

Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2 (Radna verzija 1)


3 PODACI O POSTOJEĆEM STANJU OKOLIŠA I MOGUĆI

RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE UPU-a RASKOVICA

Prostorni obuhvat 3.1

Općina Jelsa smještena je na sjevernoj i južnoj obali središnjeg dijela otoka Hvara te

administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Područje Općine prostire se na 121,2

km2, a Općinu čine dvanaest (12) naselja: Gdinj, Gromin Dolac, Humac, Ivan Dolac, Jelsa,

Pitve, Poljica, Svirče, Vrbovska, Vrisnik, Zastražišće i Zavala.

Općina Jelsa na zapadu graniči sa Gradom Hvarom, na sjeverozapadu sa Gradom Stari

Grad te na istoku sa Općinom Sućuraj. Na moru Općina Jelsa sjeverno graniči sa morskim

područjem Općina Bola i Selca, a južno sa otokom Korčula.

Područje Općine kao i cijeli otok ima bogato razvedenu obalu s pripadajućim otočićima,

mnoštvom uvala i otoka. Jelsu omeđuju dva najviša otočna vrha, na zapadu Sv. Nikola, a na

istoku Hum.

Slika 3-1. Smještaj Općine Jelsa i lokacije UPU-a u odnosu na otok Hvat i RH (Izvor: (Izvor: M. Mamut

i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017).



Bioraznolikost 3.2

Strogo zaštićene vrste

Sukladno tekstualnim podacima i kartografskim prikazima rasprostranjenosti vrsta iz Crvenih

knjiga8 te Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16), na području otoka

Hvara i pripadajućeg akvatorija nalaze se sljedeće strogo zaštićene vrste:

SISAVCI

- veliki potkovnjak - Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774)

- mali potkovnjak - Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800)

- riđi šišmiš - Myotis emarginatus (E.Geoffroy, 1806)

- dugokrili pršnjak - Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817)

- Kolombatović dugoušan – Plecotus kolombatovici (Đulić, 1980)

- dobri dupin - Tursiops truncatus (Montagu, 1821)

- kratkokljuni obični dupin - Delphinus delphinus (Linnaeus, 1758)

PTICE

- suri orao - Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758)

- zmijar - Circaetus gallicus (Gmelin, 1788)

- sivi sokol - Falco peregrinus (Tunstall, 1771)

- kratkoprsta ševa- Calandrella brachydactyla (Leisler, 1814)

GMAZOVI

- glavata želva - Caretta caretta (Linnaeus, 1758)

- četveroprugi kravosas - Elaphe quatuorlineata (Bonnaterre, 1790)

- crnokrpica - Telescopus fallax (Fleischmann, 1831)

- kopnena kornjača - Testudo hermanni (Gmelin, 1789)

- turski dvoplaz - Blanus strauchi (Bedriaga, 1884)9

- krška gušterica - Podarcis melisellensis (Braun,1877)

MORSKE RIBE

- psina zmijozuba – Carcharias taurus (Rafinesque, 1810)

- volina - Dipturus batis (Linnaeus, 1758)

- kučak - Isurus oxyrinchus (Rafinesque, 1810)

- kučina - Lamna nasus (Bonnaterre, 1788)

- sklat sivac - Squatina squatina (Linnaeus, 1758)

- ćepa - Alosa fallax (Lacépeade, 1803)

- pas tupan - Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827)

- pas ljudožder/velika bijela psina - Carcharodon carcharias (Linnaeus, 1758)

- psina golema - Cetorhinus maximus (Gunnerus, 1765)

- butor - Galeorhinus galeus (Linnaeus, 1758)

- prasac - Oxynotus centrina (Linnaeus, 1758)

- psina lisica - Alopias vulpinus (Bonnaterre, 1788)

- klinka - Dipturus oxyrinchus (Linnaeus, 1758)

8 Popis svih korištenih Crvenih knjiga nalazi se u popisu literature

9 Upitno nalazište za otok Hvar - vrsta je pronađena samo jednom na Hvaru kod Starigrada 1900.



- drozd - Labrus viridis (Linnaeus, 1758)

- modrulj - Prionace glauca (Linnaeus, 1758)

- paklara morska - Petromyzon marinus (Linnaeus, 1758)

KUKCI

Leptiri

- obični lastin rep - Papilio machaon (Linnaeus, 1758)

- uskršnji leptir - Zerynthia polyxena (Denis & Schiffermüller, 1775)

ŠPILJSKA FAUNA

- hvarska lola - Lola insularis (Kratochvil, 1938)10

- hvarska šulcija - Sulcia inferna (Kratochvil, 1938)11

- hvarska ilirska babura - Alpioniscus kratochvili (Frankenberger, 1938)12

- Jalžićeva badijela - Badijella jalzici (Kršinić, 2005)13

- Hadov lijevkaš - Hadites tegenarioides (Keyserling, 1862)14

- brački lažištipavčić - Microchthonius rogatus (Beier, 1938)15

- hvarski sljepušac - Niphargus hvarensis (S. Karaman, 1952)16

- Gamulinov špiljski veslonožac - Speleohvarella gamulini (Kršinić, 2005)17

Staništa

Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa 2016. (slika 2.1.1-1.), na kopnenom

području UPU-a Raskovica nalaze se sljedeći mozaični stanišni tipovi:

D.3.4.2./E. Istočnojadranski bušici/Šume

I.5.2./D.3.4.2./C.3.6.1. Maslinici/Istočnojadranski bušici/Eu- i stenomediteranski

kamenjarski pašnjaci rašćice

F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima

Prema karti staništa 2004 na području kopnenog dijela UPU-a Raskovica nalaze se E.8.2.

Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike a na području planiranog

akvatorija uređene plaže nalazi se stanišni tip G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene.

U sklopu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s područja UPU-a Raskovica, planiran je

uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom. Trasa planiranog podmorog ispusta

zahvaća stanišne tipove G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene i G.3.5 Naselja posidonije.

Prema NKS-u (Nacionalna klasifikacija staništa) navedeni stanišni tipovi imaju slijedeća

obilježja:

D.3.4.2. Istočnojadranski bušici

Istočnojadranski bušici (Red CISTO-ERICETALIA H-ić. 1958)

10

Poznata je isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Špilje pod Kapelu (Špilja kod Smokovnika), kod grada Hvara 11

Vrsta je poznata isključivo sa svojeg tipskog nalazišta, Grapčeve špilje na otoku Hvaru, odakle je opisana na temelju samo jedne ženke (Kratochvil, 1938). Nakon opisa više nije utvrđena (Kratochvil, 1978). 12

Vrsta je utvrđena na pet lokaliteta: u Markovoj špilji na Pelegrinu, što je njezin tipski lokalitet, Grčkoj špilji kod grada Hvara, Grapčevoj špilji kod Jelse, Propod jami kod grada Hvara i Špilji pod Kapelu kod grada Hvara (Frankenberger 1938; Strouhal, 1939; Ubick i Ozimec, 2005), ali je vjerojatno šire rasprostranjena na otoku Hvaru. 13

Vrsta je utvrđena u špilji Živa voda na otoku Hvaru 14

Utvrđena su 4 nalazišta na otoku Hvaru 15

Vrsta je pronađena u Kraljevskoj jami na Hvaru 16

Vrsta je rasprostranjena u priobalnom dijelu i na južnim padinama južne Dalmacije, uključujući i otok Hvar. 17

Opisan je 2005. godine iz anhijaline špilje Živa voda na otoku Hvaru (Kršinić, 2005)



C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašćice

Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice (Sveza Cymbopogo-

Brachypodion retusi H-ić. (1956) 1958) – To je skup razmjerno malobrojnih zajednica

koje obuhvaćaju kamenjarsko-pašnjačke, hemikriptofitske zajednice.

F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima

Priobalni stjenovit grebeni (Sveza Crithmo-Limonion Br.-Bl. Molinier 1934) pripadaju

redu CRITHMO-LIMONIETALIA Molinier 1934) i razredu CRITHMO-LIMONIETEA

Br.-Bl. 1947. Halofitske zajednice grebenjača razvijene u pukotinama priobalnih

grebena u zoni zračne posolice i prskanja morskih valova. Ujedinjuju u svom

florističkom sastavu mnogobrojne endemične vrste roda Limonium. U tom smislu

naročito se ističe Sicilija s mnogobrojnim endemičnim vrstama, dok je

istočnojadransko primorje u odnosu na uži sredozemni bazen izrazito siromašno i po

broju vrsta i po broju endema.

G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

Infralitoralna staništa na čvrstom i stjenovitom dnu

G.3.5 Naselja posidonije

Naselja morske cvjetnice vrste Posidonia oceanica.

I.5.2. Maslinici

Površine namijenjene uzgoju maslina tradicionalnog ili intenzivnog načina uzgoja.

E. Šume (E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike)

Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike (Sveza Oleo-Ceratonion

Br.-Bl. 1931) – Skup zajednica čistih vazdazelenih šuma i makije crnike, te šuma

alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsušem dijelu istočnojadranskog primorja.

Karakterizira ih znatan udio kserotermnih, endozookornih elemenata – Pistacia

lentiscus, Juniperus phoenicea, Olea europaea ssp. sylvestris, Ceratonia siliqua,

mjestimično Euphorbia dendroides, penjačica Ephedra fragilis, polugrmova Prasium

majus, Coronilla valentina, te zeljastih vrsta Arisarum vulgare.

Stanišni tip D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice koji se nalazi unutar kategorije

stanišnog tipa D.3.4.2. Istočnojadranski bušici se nalazi na Prilogu II.18 i III.19 Pravilnika o

popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) te

predstavlja ciljno stanište EM - 5210 Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice

Juniperus spp.

Stanišni tip C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i stenomediterana (što

uključuje sve podtipove) se nalazi na Prilogu II.18 i III.19 Pravilnika (NN 88/14) te predstavlja

prioritetno ciljno stanište EM – *6220 Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea.

Stanišni tip G.3.5. Naselja posidonije se nalazi na Prilogu III. Pravilnika (NN 88/14) te

predstavlja prioritetno ciljno stanište EM – *1120 Naselja posidonije (Posidonion oceanicae).

Stanišni tip F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima nalazi se na Prilogu III.19

Pravilnika (NN 88/14) i predstavlja ciljno staništa EM 1240 Stijene i strmci (klifovi)

mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.

18

Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području RH 19

Popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu Natura 2000



Unutar kategorije stanišnog tipa E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija

crnike se nalaze šumske staništa koja se ovisno o vrsti nalaze na Prilogu II.18 i/ili III.19

Pravilnika (NN 88/14).



Slika 3.2-1 Izvod iz Karte staništa RH 2004. i Karte kopnenih nešumskih staništa 2016. za područje obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor:

http://services.bioportal.hr/wfs)



Ekološka mreža

Obrađeno u poglavlju 10. Glavna ocjena prihvatljivosti UPU-a za ekološku mrežu.

Zaštićena područja

Na području obuhvata UPU-a ne nalaze se područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti

prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19).

Najbliža zaštićena područja su značajni krajobraz Šćedro (udaljen cca. 13,4 km od lokacije

UPU-a Raskovica) i značajni krajobraz Zečevo (udaljen cca. 15,4 km od lokacije UPU-a

Raskovica).

Slika 3.2-2. Izvod iz karte zaštićenih područja RH

20 (Izvor: http://services.bioportal.hr/wfs).

Geološke i geomorfološke značajke21 3.3

Najveći udio stijena otoka Hvara čine karbonatne stijene mezozojske starosti koje su dio

jadranske karbonatne platforme. Rudistni vapnenci gornjokredne starosti, izgrađuju najveći

dio otoka, dobro su uslojeni, debljine oko 400 metara te duž čitavog otoka Hvara okružuju

krila glavne otočne antiklinale.

20

http://www.bioportal.hr/; pristupljeno: listopad, 2019. 21

M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017

http://www.bioportal.hr/



Dobro uslojeni i gromadasti vapnenci gornjokredne starosti zauzimaju rubne dijelove krila

glavne otočne antiklinale, dok im debljina iznosi oko 600 metara (Bognar, 1990.). Nakon

gornjokrednih rudistnih vapnenaca, najviše su zastupljeni vapnenci i dolomiti donjokredne

starosti. Oni izgrađuju jezgru glavne otočne antiklinale, a otkriveni su u zapadnom i

središnjem dijelu otoka. Dolomiti su dobro uslojeni s preko 75 % CaMg(CO3)2 te sadrže

proslojke kalcilutita (Bognar, 1990). Debljina im je oko 400 metara. Donjokredni vapnenci su

im superponirani te zatvaraju krila dolomitne antiklinale. Debljine su oko 200 metara. Na

donjokrednim vapnencima istaloženi su dolomiti s proslojcima vapnenaca te uslojeni i

gromadasti vapnenci kojima debljina iznosi oko 180 metara. Donjokrednu antiklinalu okružuju

tamnosivi dolomiti debljine oko 600 metara. Oni također izgrađuju i jezgru sekundarne

otočne antiklinale Stari Grad Vrboska (Bognar, 1990.).

Uz spomenute karbonatne stijene jadranske karbonatne platforme mezozojske starosti, na

otoku Hvaru još su zastupljene i liburnijske naslage, foraminiferski vapnenci i prijelazne

naslage gornjeg paleocena te donjeg i srednjeg eocena. Liburnijske naslage su vapnenačke

naslage u kojima u stijenskome sastavu određen udio ima ugljen. Ugljen je uklopljen u

liburnijske vapnenačke stijene zbog taloženja organske tvari na mjestu gdje su se taložili

vapnenci. Liburnijske naslage uglavnom su taložene u jezerskim uvjetima. Zbog prisustva

ugljena te vapnenačke stijene su tamnije.

Osim liburnijskih naslaga, iz razdoblja donjeg i srednjeg paleogena također nalazimo i

foraminiferske vapnence nastale iz karbonatnog mulja koji se gomilao na dnu mora, a

sastojao se pretežno od foraminifera (Marinčić, 1995., Bucković, 2006.).

Najmlađe naslage na otoku Hvaru su kvartarne starosti. U radu Bognara (1990.) spomenuti

su i koluvijalni, deluvijalni te proluvijalni sedimenti. Spomenuti sedimenti formirani su

uslojavanjem materijala nastalog derazijom na strmim padinama otočnoga hrpta. Za razliku

od gore spomenutih kvartarnih sedimenata derazijskog porijekla, aluvijalne naslage

fluvijalnog su podrijetla te se sastoje od pijesaka i silta karbonatnog sastava te pretaložene

crvenice (Bognar, 1990.).



Slika 3.3-1. Geološka karta otoka Hvara s ucrtanom lokacijom UPU-a (Izvor: M. Mamut i B.

R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017).

Seizmologija

Prema Karti potresnih područja RH22 (PMF – Zagreb, 2011.), za područje predmetnog UPU-a

Raskovica, s usporednim vršnim ubrzanjem tla tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10% u 50

godina za povratno razdoblje od 95 godina pri seizmičkom udaru može se očekivati

maksimalno ubrzanje tla od 0,12 g s intenzitetom potresa od VII MCS. Za povratno razdoblje

od 475 godina maksimalno ubrzanje tla iznosi 0,22 g, pa je najjači očekivani potres

intenziteta od VIII MCS.

Slika 3.3-2. Seizmološka karta za područje obuhvata UPU-a Raskovica

(Izvor: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php)

Geomorfološka obilježja

Prema Bognaru (1990.) u reljefnoj strukturi otoka izdvajaju se hrbat, Hvarsko polje i pobrđe

Rudine-Kabal.

Iz morfostrukturnog aspekta otočni je hrbat antiklinala dugačka preko 60 kilometara (Bognar,

1990.). Nastao je kolizijom afričke i euroazijske litosferne ploče tijekom laramijske i

pirenejske faze alpske orogeneze. Otočni hrbat doseže najviše visine u središnjem

zapadnom dijelu koji se nalazi u hipsometrijskim kategorijama od 300 do 400 metara te više

od 400 metara (Čirjak, Mamut, 2017). Visine hrpta postepeno opadaju prema istoku i zapadu

gdje postupno ulaze u sve niže hipsometrijske kategorije (Čirjak, Mamut, 2017). Reljef hrpta

je vrlo raščlanjen, pogotovo u njegovom najvišem dijelu. Najveći dio hrpta obilježen je

vrijednostima vertikalne raščlanjenosti između 100 i 300 m/km2 (Čirjak, Mamut, 2017). Uz

brojne duboke usječene doline tekućica (neke preko 100 metara duboke) koje danas više ne

22

http://seizkarta.gfz.hr/karta.php; pristupljeno: listopad, 2019.



postoje, to je dokaz vrlo aktivne tektonike. Sjeverna te južna fasada hrpta, koje su ujedno i

krila antiklinale, obilježene diseciranim padinama velikih nagiba (od 12° do 32°), Najveći

nagibi padina, odnosno od 32° do 46°, obilježje su samoga središnjeg dijela otočnog hrpta

na zapadnoj polovici otoka.

Ako se izuzmu obale, Hvarsko polje najniža je reljefna cjelina otoka Hvara. U

hipsometrijskom smislu nalazi se na visinama od 0 do 200 metara nadmorske visine. Njegov

najveći dio obilježen je najnižom kategorijom vertikalne raščlanjenosti (7-30 m/km2) i

najnižom kategorijom nagiba (0-2°) (Čirjak, Mamut, 2017). Nalazi se u središnjem zapadnom

dijelu otoka, a nastao je denudacijom sekundarne otočne antiklinale Stari Grad- Vrboska. S

morfostrukturnog aspekta, Hvarsko je polje izrazito denudirana antiklinala (Bognar, 1990.).

Zbog svojih geomorfoloških i pedoloških karakteristika, Hvarsko polje slovi kao najprostraniji,

najplodniji te, za agrarnu valorizaciju, najpogodniji ravničarski prostor na jadranskim otocima.

Rudine- Kabal je nisko vapnenačko pobrđe te je dio stare i široke denudacijske zaravni. S

morfostrukturnog aspekta pobrđe je antiklinala, a reljef pobrđa je konforman. Danas se

najveći dio pobrđa nalazi ispod izohipse od 100 metara nadmorske visine zbog djelovanja

vanjskih procesa, naročito korozijskih, padinskih i fluvijalnih. Na najvećem djelu pobrđa

prevladava kategorija vertikalne raščlanjenosti reljefa 30-100 m/km2, dok se veća vertikalna

raščlanjenost javlja samo na krajnjim istočnim i zapadnim rubovima pobrđa (Čirjak, Mamut,

2017.). središnje dijelove pobrđa obilježavaju vrlo mali nagibi (0-2°) te vrlo niska vertikalna

raščlanjenost (7-30 m/km2). Gledano s aspekta inklinacije padina, veći dio pobrđa također

karakteriziraju relativno mali nagibi (2-5°), a veći nagibi javljaju se tek na njegovim rubovima

(Čirjak, Mamut, 2017).

Slika 3.3-3. Gemorfološka karta otoka Hvara s ucrtanom lokacijom UPU-a (Izvor: M. Mamut i

B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017).

Tlo i poljoprivreda 3.4

Tipovi i raspored tala na otoku Hvaru posljedica je ponajprije njegove geološke osnove.

Vapnenačko-dolomitna geološka podloga uvjetovala je dominaciju smeđih tala i rendzine, te



ostalih tala koja se javljaju na spomenutoj podlozi. Visok udio antropogenih tala (oko 30 %)

pokazuje intenzivnu poljodjelsku valorizaciju tala otoka Hvara, ponajprije Hvarskog polja,

zaravni Plame te zapadnog dijela otočnog hrpta (Čirjak, Mamut, 2017.).

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine23 površina korištenog poljoprivrednog zemljišta

iznosila je 1 164,30 ha. Prema vrsti kultura koje se uzgajaju u 2011. godine 466,55 su livade

i pašnjaci; 409,03 ha korištenog zemljišta su maslinici; 235,70 ha vinogradi; 49,84 oranice te

3,18 ha voćnjaci.

Prema Pedološkoj karti RH24 područje obuhvata UPU-a Raskovica nalazi se na tipu tla

smeđe na vapnencu.

Smeđe tlo nastaje na čistim vapnencima, a javlja se u planinskom području. Različite je

dubine, od 30 do 80 cm, s tim da prevladavaju plići varijeteti. Prirodna vegetacija ovog tla je

listopadna, miješana ili crnogorična šuma. Boja ovoga tla je tamnosmeđa, žutosmeđa ili

crvenkastosmeđa. Stjenovitost ovih tala je još viša nego kod crvenice i često prelazi 50%.

Ovo su propusna tla, dobro aerirana i dobrih toplinskih svojstava.

Smeđe tlo na vapnencu najrasprostranjenije je tlo otoka Hvara. Ono pokriva 164,98 km2,

odnosno 55,38% površine otoka (Čirjak, Mamut, 2017.). Smeđa tla veće stjenovitosti,

nagiba, nadmorske visine te male dubine imaju vrlo nizak proizvodni potencijal dok ona

dublja, bez stjenovitosti, na malim nagibima te nižim nadmorskim visinama imaju umjereno

visoki proizvodni potencijal. Znatan je dio tih tala na otocima antropogeniziran korištenjem

zemljišta za potrebe poljodjelstva. Zato se takva smeđa tla svrstavaju u razred antropogenih

tala koja u slučaju otoka Hvara imaju veći proizvodni potencijal od netaknutih izvornih smeđih

tala.

23

https://www.dzs.hr/; pristupljeno: kolovoz, 2019. 24

http://envi.azo.hr/

https://www.dzs.hr/



Slika 3.4-1. Pedološka karta RH sa prikazanim područjem obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor: http://envi.azo.hr/)



Šumarstvo 3.5

Šumarstvo

Prema podacima Hrvatskih šuma, područje UPU-a Raskovica pripada Gospodarskoj jedinici

(u daljnjem tekstu G.J.) Plame (872) za koju je nadležna Šumarija Hvar kao dio Uprave šuma

Podružnica Split. Obuhvat UPU-a dijelom zahvaća površine na kojima se nalazi zaštitna

šuma uređajnog razreda makija. Sukladno Prijedlogu UPU-a, područje obuhvata UPU-a

Raskovica čini neizgrađeno obalno područje obraslo makijom.

Ukupna površina G.J. Plame iznosi 2 022,36 ha, a obrasla površina iznosi 1 999,29 ha.

Šume ove gospodarske jedinice svrstane su u zaštitne šume.

Tablica 3.5-1. Šume prema namjeni u obuhvatu G.J. Plame

Uređajni razred Površina obrasla Drvna masa

Godišnji

tečajni prirast

Prosječno po ha

Masa Prirast

ha % m3

% m3 % m

3 m

3 %

ZAŠTITNE ŠUME

ZAŠTITNE ŠUME 1999,29 100 16 225 100 334 100 8 0,17 2,1

SVEUKUPNO G.J. 1999,29 100 16 225 100 334 100 8 0,17 2,1

Tablica 3.5-2. Prikaz zastupljenosti pojedinih šumskih zajednica na G.J. Plame

Šumska zajednica Površina (ha) %

Šuma alepskog bora i hrasta crnike

(Querco ilicis - Pinetum halepensis Loisel 1971) 361,50 18,08

Šuma hrasta crnike s mirtom

(Myrto-Quercetum ilicis /H-ić 1956/Trinajstić 1985) 1637,79 81,92

UKUPNO: 1999,29 100,00

Šumska vegetacija je najrasprostranjenija i zauzima 19081 ha ili 61% površine otoka.

Rasprostranjene su zajednice šuma crnike, koja se nalazi na nižim predjelima 100 m n.v.

Osim česmine kao glavnog predstavnika, tu se nalazi zelenika, smrdljika, zimzelena ruža,

planika i dr. Hrast medunac se prostire uz sam rub mora, do 50 m n.v. Uz hrast se pojavljuje

crni jasen, maklen, omorika i borovnica. Položaje iznad 500 m.n.m. zauzima šikara crnog

graba koja je jako degradirana, a ponegdje i dalmatinski crni bor. Uz naselja, u dolinama i

morskim uvalama i pristrancima, organizirano i spontano širi se kultura alepskog bora.Te

šume nemaju veći gospodarski značaj, već imaju rekreativno turistički i floristički značaj a

posebno kulture alepskog bora i zatvorene makije zapadnog dijela Hvara, Paklenih otoka i

Ščedra. Otok Ščedro i 14 otočića arhipelaga Paklenih otoka, s velikom razvedenošću, biljnim

pokrovom makije i alepskog bora, predstavljaju jedinstvene krajobrazne atraktivnosti tog

područja.

Na priobalnom pojasu otoka Hvara, naročito u nizinskom dijelu prisutan je kultivirani krajolik

na kojem su prirodne biljne zajednice nestale. Zbog čestih požara napuštena su teže

pristupačna poljoprivredna područja na kojima se razvijaju šume alepskog bora. Alepski bor

je nakon požara potisnuo i visinske šume crnog bora. 25

25

PPUO Jelsa, OBRAZLOŽENJE, listopad 2008.



Slika 3.5-1. Šumski pokrov na području obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor: http://gis.hrsume.hr/hrsume/ows)



Kvaliteta zraka 3.6

Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na

teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) područje Republike Hrvatske podijeljeno je na pet

zona, uz izdvojena četiri naseljena područja tj. područja aglomeracije. Podjela je izvršena

obzirom na prostornu razdiobu emisija onečišćujućih tvari, zadane kriterije kakvoće zraka,

geografska obilježja i klimatske uvjete koji su značajni za praćenje kvalitete zraka. Istom

Uredbom određene su i razine onečišćenosti zraka prema donjim i gornjim pragovima

procjene.

Na području Općine nema mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka u sklopu državne ni

lokalne mjerne mreže. Najbliže mjerne postaje su postaja Državne mreže za trajno praćenje

kvalitete zraka Hum (Vis) te mjerna postaja Split-1 koja je dio Mjerne mreže Cemex Hrvatska

d.o.o.

Općina Jelsa nalazi se u zoni HR5 koja obuhvaća SDŽ (izuzimajući aglomeraciju HR ST –

Grad Split), Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku županiju i Dubrovačko – neretvansku

županiju (slika 3.6-1.).

Recentni podaci o kvaliteti zraka dani su u Izvješću o praćenju kvalitete zraka na području

Republike Hrvatske za 2018. godinu (HAOP, listopad 2019). U nastavku su dani podaci o

kvaliteti zraka za 2018. god, za područje zone HR 5 tj, SDŽ kojoj teritorijalno pripada Općina

Jelsa.



Slika 3.6-1. Prikaz zone i aglomeracija određene prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju

Republike Hrvatske26

Tablica 3.6-129

. Razine i ocjene onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjim pragovima

procjene za navedene parametre s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

Zona

Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi

SO2 NO2 PM10

benzen

benzo(a)

piren

Pb, As,

Cd, Ni CO O3

HR5 < DPP < DPP < GPP < DPP < DPP < DPP > DC

Legenda: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, DC – dugoročni cilj za prizemni ozon, GV –

granična vrijednost.

Sukladno s ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena kritična razina)

Nesukladno s ciljevima zaštite okoliša (prekoračena CV

Tablica 3.6-229

. Razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjim pragovima procjene za

navedene parametre s obzirom na zaštitu vegetacije

Zona

Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu

vegetacije

SO2 NOx AOT40 parametar27

26

Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu, HAOP, listopad 2019



HR5 < DPP < GPP > DC

Legenda: DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, DC – dugoročni cilj za prizemni ozon AOT40

parametar

Sukladno s ciljevima zaštite okoliša (nije prekoračena kritična razina)

Nesukladno s ciljevima zaštite okoliša (prekoračena CV

Tablica 3.6-328

. sumarni prikaz kategorizacije kvalitete zraka u 2018. godini za zonu 5, SDŽ prema

mjernim mrežama, mjernim postajama i onečišćujućim tvarima

Zona Županija Mjerna

mreža

Mjerna

postaja Onečišćujuća tvar

Kategorija kvalitete

zraka

HR 5 Splitsko-

dalmatinska

Državna

mreža Hum (otok Vis)

*O3 II kategorija

Legenda: * je označena uvjetna kategorizacija na mjernim mjestima gdje je obuhvat podataka bio veći od 75%, a

manji od 90%. Crvena boja - podaci korigirani korekcijskim faktorima

U Izvješću o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu

(HAOP, listopad 2019) dana je kategorizacije kvalitete zraka s obzirom na ukupne taložne

tvari (UTT) i metale Pb, Cd, Ni, Tl, As i Hg u UTT. Za cijelu zonu HR 5 i navedene parametre

ocijenjeno je da kvaliteta zraka odgovara I kategoriji.

Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) I kategorija kvalitete zraka

znači čist ili neznatno onečišćen zrak kod kojeg nisu prekoračene granične vrijednosti (GV),

ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon, dok II kategorija kvalitete zraka znači

onečišćen zrak s prekoračenim graničnim (GV) i ciljnim vrijednostima te ciljnim vrijednostima

za prizemni ozon.

Iz prethodnih tablica možemo zaključiti da je kvaliteta zraka cijele zone HR5 zadovoljavajuća,

tj., u zoni HR5 nisu prekoračene zadane granične vrijednosti onečišćujućih tvari te se

kvaliteta zraka može ocijeniti kao kvaliteta I. kategorije s obzirom na sve onečišćujuće tvari

osim prizemnog ozona (O3).

Klima29 3.7

Otok Hvar pripada tipu umjereno tople kišne klime sa suhim ljetima (Csa klima po Köppenu)

koja se još naziva i sredozemna ili mediteranska klima, a po glavnoj poljodjelskoj kulturi i

klima masline (Šegotai Filipčić, 1996.). Osnovne su značajke ove klime vruća, tj. topla i suha

ljeta te blage i kišovite zime s povremenim vrlo hladnim i neugodnim razdobljima. Suptropske

anticiklone ljeti uzrokuju vedrine i jaku insolaciju.

Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je iznad 22˚C, dok za najhladniji mjesec varira

između 4˚C i 13˚C (Šegota, 1988.).

Godišnja količina padalina je znatna, no s izrazitim sezonskim hodom. To je posljedica

meridionalne migracije pojasa zonalnih zapadnih vjetrova i suptropskih anticiklona.

27

Parametar koji označava zbroj razlike između jednosatnih koncentracija prizemnog ozona viših od 80 µg/m3 i 80 µg/m

3

tijekom određenog razdoblja (od 1.svibnja do 31. srpnja svake godine za zaštitu vegetacije, i od 1. travnja do 30. rujna za zaštitu šuma), uzimajući u obzir samo jednosatne vrijednosti izmjerene svaki dan između 8:00 i 20:00 po srednjoeuropskom vremenu 28

Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu, HAOP, listopad 2019. 29

M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017



Otok Hvar poznat je po visokoj insolaciji, odnosno velikom broju sunčanih sati. Podaci o

insolaciji bilježeni su u razdoblju 1981. – 2010. Najveći broj sunčanih sati ima srpanj

(373,9h), a najmanji broj ima prosinac (122,3h).

Temperature zraka na otoku Hvaru bilježene su u razdoblju 1981.-2010. Maksimum

temperature zraka je u srpnju i iznosi 25,7°C, dok je minimum u siječnju i veljači, te iznosi

9,0°C. Prosječna godišnja temperatura u spomenutom tridesetogodišnjem razdoblju iznosi

16,6°C.

U tridesetogodišnjem razdoblju od 1981. do 2010. prosječna godišnja količina padalina

iznosila je 706,6 mm. Uz spomenuto, najmanja godišnja količina padalina zabilježena je

1983. godine i iznosi 383,7 mm, dok je najveća godišnja količina padalina zabilježena 2005.

godine, a iznosi 1109,4 mm. Minimum padalina je u srpnju i iznosi 20,3 mm, a maksimum je

u studenome te iznosi 99,5 mm.

Godišnji hod temperature i padalina u inverznom su odnosu. U toplom dijelu godine je

maksimum temperature i minimum padalina, dok je u hladnom dijelu godine obrnuto.

Prema gore spomenutim vrijednostima, otok Hvar ima maritimni režim godišnjeg hoda

padalina jer je u ljetnom polugodištu (travanj-rujan) palo 258,3 mm ili 36,6 %, dok je u

zimskom polugodištu palo 448,2 mm ili 63,4 % godišnje količine padalina. Sezonski podaci

pokazuju da je najmanje padalina ljeti, 106,7 mm, a najviše zimi, 205,2 mm

Pružanje reljefa otoka Hvara po pravcu I-Z uvjetuje određene promjene u smjeru strujanja

vjetrova na način da pušu u skladu s pružanjem reljefa. Osim pravca pružanja, na puhanje

određenih vjetrova utječe i visina otoka Hvara te susjednih otoka i obale. Bura je vjetar koji je

na području otoka Hvara relativno dobro zastupljen, no puše iz više smjerova, svaki s

relativno niskom čestinom, što se može pripisati položaju, veličini i pravcu pružanja otoka

Brača koji zbog spomenutih pokazatelja ublažava puhanje bure iz smjera NNE i NE (načelni

smjer puhanja bure u većem dijelu Jadrana), razbijajući ga na više smjerova manje čestine.

Pritom je nešto istaknutiji smjer puhanja NNW i N.

Jugo na područje otoka Hvara uglavnom struji iz smjerova E i ESE, uvjetovano reljefom

obale i otoka koji se nalaze jugoistočno od njega (Korčula, Mljet, Pelješac), odnosno

morskim kanalima između njih. Za razliku od bure, ovdje se može reći da reljef pogoduje

puhanju juga tako da ga kanalizira unutar relativno uskog pojasa istočnog kvadranta.

Maestral na području otoka Hvara ima prevladavajući smjer strujanja W, također uvjetovan

hvarskim pravcem pružanja otoka na tom području, kao i u primjeru juga gdje vjetar struji u

skladu s reljefom

Vode 3.8



Hidrološke značajke30

Po hidrološko-hidrografskim osobinama područje otoka Hvara spada u vapnenački krški

prostor. Na tom prostoru nema većih nadzemnih tokova jer atmosferska voda ponire u

dubinske slojeve, na kontaktu fliša i vapnenca, te drugih manje propusnih stijena. Današnji

hidrološki i hidrogeološki odnosi dijelom su posljedica i paleogenskih odnosa na području

današnjeg otoka. Krška morfologija obilježena spletom pukotina, škrapa, vrtača i uvala još od

laramijske orogeneze omogućavala je hidrološku komunikaciju, posebno u krilima antiklinala,

dok su dolomiti u jezgri antiklinala predstavljali nepropusne barijere. Neotektonskim

pokretima stvoreni su uvjeti za pojačanu cirkulaciju podzemnih voda a s tim u vezi i pojačani

korozivni rad vode. Krajem neogena podizanjem nivoa mora ono se uključuje u hidrološki

mehanizam otoka koji svojom gustoćom sprječava istjecanje slatke vode u more kroz prije

nastali pukotinski sustav.

Danas, koliko zbog odsustva stalnijih i izdašnijih izvora, toliko zbog većinom okršene, dobro

vodopropustljive karbonantne osnove, Otok Hvar obilježava siromaštvo nadzemnih tokova.

Većina izvora vezena je za nakupljanje neznatnih količina podzemne vode, koji se aktiviraju

tek u hidrološki povoljnim situacijama. Vremenski najdulje teku kratki tokovi bočate vode iz

izvora Slatina u Jelsi te Slatina u Starom Gradu. Ostali su kratkotrajni i formiraju se za

povoljnih hidroloških prilika kao Klokun, Vir kod Vrbanja te tokovi iz izvora u oba Dola. Nešto

veće količine podzemne vode akumulirane su u kvartnom sedimentnom kompleksu između

Starigrada i Jelse.

Bitnu ulogu za današnje hidrološke i hidrogeološke odnose čine padinski dolomiti u jezgri

glavne otočke antiklinale koji djelom smanjuju efekte krške hidrologije. Voda koja gravitira

prema sjevernom krilu antiklinale kreće se prvo podzemno kroz vapnenačke slojeve bilo

poprečno na pružanje slojeva ili uzdužno slojnim ili tektonskim pukotinama. Centralni

dolomitni pojas prima relativno male količine vode koje otječu u obliku bujica.

Slijedeću zonu čine vapneni pojas, ukliješten između dva dolomitna nivoa gdje se akumulira

sva voda koja gravitira prema sjevernom krilu. Pošto je dijagonalnim rasjedima ( NW-SE)

oštećen vapnenački i dolomitski stijenski kompleks, na mjestima najvećih oštećenja

pospješena je erozija dolomita i formirano je niz poprečnih bujičnih dolina (Dol, Vrbanj).

Hidrološku koncepciju Hvara potvrđuju stalni izvori kod Jelse i Starog Grada, dok hidrološki

režim koji vlada u centralnom dijelu otoka ilustrira primjer izvora u Marijinom dolu.

Pregled stanja vodnog tijela

Prema Zahtjevu za pristup informacijama (Klasa: 008-02/19-02/566, Ur.broj: 15-19-1) u svrhu

izrade „Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće-Raskovica – T2“ Hrvatske vode su

dostavile izvod iz stanja vodnog tijela za predmetno područje.

UPU Raskovica se nalazi na području podzemnog vodnog tijela JOGN_13-JADRANSKI

OTOCI-HVAR i priobalnog vodnog tijela O423-MOP. Stanje za navedena vodna tijela nalazi

se u nastavku.

Tablica 3.8-1. Stanje vodnog tijela podzemne vode JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR

30




Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Tablica 3.8-2 Stanje priobalnog vodnog tijela O423-MOP

Vodno tijelo O423-MOP Procjena stanja

Prozirnost dobro

Otopljeni kisik u površinskom sloju vrlo dobro

Otopljeni kisik u pridnenom sloju vrlo dobro

Ukupni anorganski dušik vrlo dobro

Ortofosfati vrlo dobro

Ukupni fosfor vrlo dobro

Klorofil a vrlo dobro

Fitoplankton dobro

Makroalge -

Bentički beskralježnjaci (makrozoobentos) -

Morske cvjetnice -

Biološko stanje dobro

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro

Hidromorfološko stanje vrlo dobro

Ekološko stanje dobro

Kemijsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Na udaljenosti cca. 15 km nalazi se površinsko vodno tijelo JORN0007_001. Opći podaci i

stanje površinskog vodnog tijela nalaze se u nastavku.

Tablica 3.8-3 Opći podaci vodnog tijela JORN0007_001

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA JORN0007_001

Šifra vodnog tijela: JORN0007_001

Naziv vodnog tijela nema naziva

Kategorija vodnog tijela Tekućica / River

Ekotip Nizinske male povremene tekućice (16B)

Dužina vodnog tijela 0.93 km + 0.485 km

Izmjenjenost Prirodno (natural)

Vodno područje: Jadransko

Podsliv: Otoci

Ekoregija: Dinaridska

Države Nacionalno (HR)

Obaveza izvješćivanja EU

Tjela podzemne vode JOGN-13

Zaštićena područja HR2001428*,HRCM_62011020,HROT_71005015

(* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće -

Tablica 3.8-4 Stanje vodnog tijela JORN0007_001



STANJE VODNOG TIJELA JORN0007_001

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno

Ekolosko stanje

Kemijsko stanje

Ekolosko stanje

Fizikalno kemijski pokazatelji

Specifične onečišćujuće tvari

Hidromorfološki elementi

Biološki elementi kakvoće

Fizikalno kemijski pokazatelji

BPK5

Ukupni dušik

Ukupni fosfor

Specifične onečišćujuće tvari

arsen

bakar

cink

krom

fluoridi

adsorbilni organski halogeni (AOX)

poliklorirani bifenili (PCB)

Hidromorfološki elementi

Hidrološki režim

Kontinuitet toka

Morfološki uvjeti

Indeks korištenja (ikv)

Kemijsko stanje

Klorfenvinfos

Klorpirifos (klorpirifos-etil)

Diuron

Izoproturon

umjereno

umjereno

dobro stanje

umjereno

umjereno

vrlo dobro

dobro

nema ocjene

umjereno

umjereno

umjereno

vrlo loše

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

dobro

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

vrlo loše

vrlo loše

dobro stanje

vrlo loše

vrlo loše

vrlo dobro

vrlo loše

nema ocjene

vrlo loše

umjereno

umjereno

vrlo loše

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo dobro

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

dobro stanje

vrlo loše

vrlo loše

dobro stanje

vrlo loše

vrlo loše

vrlo dobro

vrlo loše

nema ocjene

vrlo loše

umjereno

umjereno

vrlo loše

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

vrlo loše

vrlo loše

dobro stanje

vrlo loše

vrlo loše

vrlo dobro

vrlo loše

nema ocjene

vrlo loše

umjereno

umjereno

vrlo loše

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo dobro

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo loše

vrlo dobro

dobro stanje

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

nema ocjene

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

nema procjene

ne postiže ciljeve

procjena nije pouzdana

procjena nije pouzdana

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

ne postiže ciljeve

postiže ciljeve

postiže ciljeve

nema procjene

nema procjene

nema procjene

nema procjene

NAPOMENA:

NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij,

Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin

DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni,

para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen,

Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Non ilfenol,

Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-

cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima



Slika 3.8- 1 Karta površinskih, podzemnih i priobalnih vodnih tijela (Zeleni servis d.o.o. prema

podacima od Hrvatskih voda, 2019.)

Poplave31 i područja potencijalno značajnih rizika od poplava (PPZRP)32

Na temelju Zahtjeva za pristup informacijama o poplavnim područjima (Klasa: 008-02/19-

02/566, Ur.broj: 15-19-1) izrađena je Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti

pojavljivanja poplava (slika 3.8-2.) te Karta s prikazom područja potencijalno značajnih rizika

od poplava (PPZRP) (slika 3.8-3.) za područje UPU-a Raskovica.

Prema navedenim kartama vidljivo je da se predmetni UPU Raskovica ne nalazi na

poplavnom području kao ni na području PPZTP.

31

OPASNOST VV – Obuhvat i dubine vode poplavnog scenarija velike vjerojatnosti, sukladno nacrtu Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (http://korp.voda.hr/) OPASNOST SV – Obuhvat i dubine vode poplavnog scenarija srednje vrijednosti, sukladno nacrtu Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (http://korp.voda.hr/) OPASNOST MV – Obuhvat i dubine vode poplavnog scenarija male vjerojatnosti, sukladno nacrtu Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (http://korp.voda.hr/) 32

PODRUČJE PPZRP – Područje proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“ sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013. (http://korp.voda.hr/). PODRUČJE nije PPZRP – Područje koje nije proglašeno „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“, sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013. (http://korp.voda.hr/).



Slika 3.8-2. Karta opasnosti od poplava na području UPU-a (Zeleni servis d.o.o. prema podacima od

Hrvatskih voda, 2019.)

Slika 3.8-3. Karta područja potencijalno značajnih rizika od poplava (Zeleni servis d.o.o. prema

podacima od Hrvatskih voda, 2019.)

Zone zaštite izvorišta



Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti (strateške

rezerve podzemnih voda) su vode kojima treba osigurati zaštitu ili poboljšanje kako bi se

smanjila razina potrebnog pročišćavanja za dobivanje pitke vode. Za zaštićena područja

voda namijenjenih ljudskoj potrošnji ili rezerviranih za te namjene u budućnosti nisu propisani

dodatni standardi kakvoće, već se ona ocjenjuju prema kriterijima koji vrijede za površinske i

podzemne vode općenito. Smatra se da se mjerama za dostizanje dobrog stanja zaštićenih

podzemnih voda osigurava optimalna zaštita ili poboljšanje kakvoće u odnosu na razinu

potrebnog pročišćavanja za dobivanje pitke vode. Radi zaštite područja izvorišta ili drugog

ležišta vode koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu, uspostavljaju se zone

sanitarne zaštite izvorišta.

Na temelju Zahtjeva za pristup informacijama (Klasa: 008-02/19-02/566, Ur.broj: 15-19-1) na

području obuhvata UPU-a nema zona sanitarne zaštite izvorišta.

U odredbama za provođenje PPUO Jelsa navodi se da na području Općine Jelsa ima više

izvora pitke vode od kojih su izvor Libora (oko 40 l/s) u Jelsi te Vir (6 l/s) u sustavu

vodoopskrbe područja za koja se određene zone sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem

voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti.

Sukladno kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja

posebnih uvjeta korištenja i ograničenja korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik Općine

Jelsa“ br. 5/18) obuhvat UPU-a Raskovica ne nalazi se na području zona sanitarne zaštite.

Granica III. zone sanitarne zaštite izvorišta nalazi se u neposrednoj blizini granice obuhvata

UPU-a Raskovica.

Prema PPUO Jelsa i Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN

br. 66/11 i 47/13) u III zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda vodonosnika s

pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se zabrane iz prethodnog

stavka33 i dodatno zabranjuje slijedeće:

1) skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagališta otpada osim sanacija postojećeg u

cilju njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uključujući spalionice

otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada,

2) građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda bez

propisane zaštite voda,

3) izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za

automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom),

4) podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih voda i

mineralnih voda,

5) Iznimno od alineje 1. ovoga stavka u III zoni sanitarne zaštite izvorišta dopušta se

izgradnja centra za gospodarenje otpadom, sukladno posebnim propisima o otpadu,

pod posebnim uvjetima.

33

Stavak se odnosi na zabrane u IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta, sukladno Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 66/11 i 47/13)



Slika 3.8-4. Izvod iz kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja i ograničenja

korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18)



Osjetljiva područja

Osjetljiva područja proglašena su Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i

141/15). Na osjetljivim područjima i slivovima osjetljivih područja je, zbog postizanja ciljeva

zaštite voda, potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih

voda, sukladno odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN

26/2020).

Prema Odluci o izmjenama i dopunama odluke o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i

141/15), Prilogu I. Kartografski prikaz osjetljivih područja u Republici Hrvatskoj, predmetni

UPU Raskovica ne nalazi se na osjetljivom području (slika 3.8-5.).

Slika 3.8-5. Karta osjetljivih područja za područje UPU-a (Izvor:

https://servisi.voda.hr/public_ows/wms?)



More 3.9

More Otoka Hvara ima ista ili slična fizičko-kemijska svojstva kao i srednjojadranski dijelovi

mora. Prosječna temperatura kreće se zimi od 12°C do 24°C ljeti. Salinitet je 38,2°/oo, a

gustoća 29,09. Termoklina je na dubini od 14 do 30 metara. Površinske struje ljeti su slabije,

prosječno 7 m/sec, a zimi jače, prosječno 12 m/sec. Dominirajući smjer morskih struja je iz

pravca SE. Morske struje, uz vjetar i valove imaju veliki utjecaj na distribucuiju antropogenog

zagađenja mora. U pravilu, obalno more, kao i ostali dio središnjeg Jadrana, spada u

oligotrofne vode s niskim sadržajem nutrijenta, što rezultira niskom organskom produkcijom

primarnih producenata-fitoplanktona. Položenošću u pravcu E-W, Otok Hvar se nalazi unutar

izobate od 100 m, te po vrstama bentonskih biocenoza spada u biocenoze obalnih terigenih

muljeva. Krajnjim zapadnim dijelom s Paklenim otocima ulazi u biocenoze detričnih dna

otvorenog mora. Obzirom na oligrofne vode, more ovog prostora predstavlja veoma povoljnu

ekološku nišu za razvoj brojnih biljnih i životinjskih vrsta, čija su obitavališta najbogatija na

hridinastim dnima.

Najbliže lokacije mjerenja kakvoće mora u odnosi na lokaciju UPU-a su uvala Mina, hotel

Fontana i kupalište Soline Prema zadnjim mjerenjima kakvoća mora je na navedenim

lokacijama izvrsne kakvoće.

Slika 3.9-1. Konačne ocjene kakvoće mora u širem području UPU-a

(http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca)



Georaznolikost 3.10

Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19) sveukupna

bioraznolikost, krajobrazna raznolikost i georaznolikost. Georaznolikost je u smislu Zakona o

zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18 i 14/19) raznolikost nežive prirode, a čine je raznolikost tla,

stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih pojava i

procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja, a stvaraju ih i danas34.

Od navedenih sastavnica georaznolikosti, za speleološke objekte izrađen je katastar35.

Prema podacima iz katastra speleoloških objekata (http://www.bioportal.hr/gis/, slika 3.10-1.)

u obuhvatu UPU-a nema speleoloških objekata.

Najbliži speleološki objekt je Jama pod Humcem, udaljena cca. 9,5 km.

Slika 3.10-1. Karta speleoloških objekata na širem području UPU-a (Izvor:

http://services.bioportal.hr/wfs)

34

https://www.mzoip.hr/hr/priroda/georaznolikost.html 35

Informacijski sustav zaštite prirode (http://www.bioportal.hr/gis/).

http://www.bioportal.hr/gis/



Krajobraz 3.11

Otok Hvar je pretežno vapnenačko kraški prostora sa svim elementima kraškog reljefa.

Reljefni oblici imaju karakteristike pretežno brdskog reljefa. Izuzetak čini ravan polja u

njegovom zapadnom dijelu. Od Starog Grada do Jelse, a između sjevernog i južnog grebena

prostire se veliko, ravno područje plodne zemlje (Starigradsko polje) koje se intenzivno

obrađuje, a čini središnji dio zapadne polovice otoka. Kameni zidovi kojima su ograđeni veći

vinogradi, voćnjaci i povrtnjaci slijedi pravokutnu shemu nekadašnje rimske limitacije agera -

centuracije.

Sjeverni dio zapadne polovice otoka čini relativno nisko vapnenačko pobrđe Rudine-Kabal.

Mnoge padine uz more, naročito one na južnoj strani Strigradskog zaljeva i oko uvale

sjeverno i istočno od Jelse, obrasle su gustom borovom šumom, koja je zamijenila česminu.

Na ravnijim terenima, u malim dolinama koje se spuštaju do obale, i na visoravnima istočno

od grada Hvara mogu se vidjeti terasasti vinogradi.

Specifičan tip reljefa predstavljaju obale, pretežno oblikovane abrazijskim procesima. Obale

otoka dijele se na visoke, i to klifove i klifaste obale koje su najzastupljenije na južnoj strani te

niske obale koje su najrasprostranjenije. Oblikovane su u monoklinalnim, horizontalnim i

konsekventno položenim slojevima vapnenca i dolomita. Ulaze u kategoriju niskih stjenovitih

obala sa škrapama, manjm depresijama, stjenovitim blokovima i sl. Niske obale u klasičnim

sedimentima tzv. žala su rjeđe, nalazimo ih između Zavale i Sv.Nedelje.

Obala Otoka Hvara je veoma razvedena, naročito sjeverna, gdje zaljevi Starog Grada i

Vrboske duboko zadiru u kopno. Južna obala je slabo razvedena i gotovo nepristupačna,

nešto blaža je od Zavale do Sv.Nedjelja. Od Sućurja, južnom stranom, do Hvara nije se

razvilo veće naselje. Obala je većinom strma i stjenovita, posebno južne padine, gdje se

izmjenjuju kamenjar i makija s borovom šumom. Na obali ima mnogo malih plaža, pješčanih

ili šljunčanih, skrivenih u uvalama. 36

Prema karti osnovnih krajobraznih jedinica (OKJ) otok Hvar spada u krajobraznu jedinicu

„Obalno područje Srednje i Južne Dalmacije“. Osnovna fizionomija ove krajobrazne jedinice

su priobalni planinski lanac i niz velikih otoka (u krajobraznom pogledu ovdje spada i

Pelješac); krajobraz u podnožju priobalnih planina često sadrži usku zelenu flišnu zonu, a

većina otoka je šumovita.

Krajobrazne elemente u obuhvatu UPU-a Raskovica čine prirodna kamena obala i škrape

kao obalne vizure te degradacijski šumski stadij makije na kopnenom dijelu UPU-a.

36




Slika 3.11-1. Položaj UPU-a Raskovica na karti osnovnih krajobraznih jedinica RH

37

Stanovništvo i zdravlje ljudi38 3.12

Prema službenom popisu stanovništva iz 2011. godine na području Općine živi 3 582

stanovnika, a u naselju Zastražišće 177 stanovnika.

Područje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Općina Jelsa 5140 4865 4294 3938 3861 3656 3582

Naselje Zastražišće 618 564 421 328 300 230 177

Tablica pokazuje u vremenskom nizu od 1953.-2011. godine konstantno apsolutno

smanjenje broja stanovnika Općine Jelsa. Ukupno stanje i kretanje stanovništva na jednom

području rezultanta je razine i tendencije razvoja komponenti prirodnog i mehaničkog

kretanja stanovništva (nataliteta, mortaliteta, imigracije, emigracije). Ono je, dakle, agregatni

izraz zajedničkog kretanja ovih veličina u prošlosti i sadašnjosti. To iziskuje složeni pristup

praćenju i proučavanju demografskog procesa, jer demografski razvoj ne ovisi samo o

procesima na njenom području, već i o funkcijama i demografskim kretanjima širih prostora.

Izvori priraštaja stanovništva su u prirodnom i mehaničkom kretanju.

Dobna struktura stanovništva Općine Jelsa je vrlo nepovoljna. Utjecaj dobne strukture

stanovništva na budući demografski razvitak proizlazi iz njene uzročno-posljedične veze s

komponentama prirodnog kretanja stanovništva, kao i iz povezanosti s migracijskim

kretanjima, te ostalim strukturama stanovništva. Obzirom da je na području općine Jelsa

37

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/2017) 38

PPUO Jelsa, Obrazloženje



koeficijent starosti veoma nepovoljan (29,6 u 2001. godini) čime je pređena granična

vrijednost

od 12, a indeksa starosti 136,4 čime je pređena granična vrijednost od 40, riječ je o izrazito

starom stanovništvu na području Općine, što implicira negativnu tendenciju demografskog

razvoja. Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom

stanovništvu. Indeks starosti ili indeks starenja je odnos između broja starih 60 i više godina

prema broju stanovnika starih 0-20 godina. Njegova kritična vrijednost iznosi 40% ili 0,40.

Smatra se kada indeks starenja prijeđe tu vrijednost, da je dotično stanovništvo već zašlo u

proces starenja.

Migracija ili mehaničko kretanje stanovnika u mirnodopskim je prilikama racionalan odgovor

na područne razlike u razini privrednog razvoja koje znači i razlike u mogućnosti zaposlenja,

stjecanja većih zarada, boljih uvjeta života i rada. Migracije imaju značajan utjecaj na

promjene u dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva, na promjene u ekonomskoj strukturi

stanovništva i društveno-gospodarski razvoj. Prema podacima popisa 2001. u općini Jelsa

od ukupnog broja stanovnika njih 2118 ili 57,93% je živilo od rođenja u istom naselju, što

pokazuje jaku migracionu komponentu. Naselje Jelsa ima gotovo identičan postotak udjela

autohtonog stanovništva – 51,2%, a ostala manja naselja u pravilu sudjeluju sa većim

postotkom. Po pretežnosti naseljavanja većina je doselila iz Splitsko-dalmatinske županije –

58,3%, od imigranata iz inozemstva 58,4% je iz susjedne BIH. S obzirom na ljudski potencijal

Općine Jelsa i dalje se evidentira intenzivna migracija ka središnjem naselju Općine

(23,96%).

Kulturno-povijesna baština 3.13

Općina Jelsa i otok Hvar bogati su mnogobrojnim kulturno-povijesnim spomenicima. Otok

Hvar po svojoj slojevitoj kulturno-povijesnoj baštini jedno je od najbogatijih područja na

jadranskoj obali i u Hrvatskoj.

Na području naselja Zastražišće, prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture RH39,

na području naselja Jasenovac nalaze se 2 registrirana nepokretna kulturna dobra:

Oznaka Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-5666 Crkva sv. Barbare Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4634 Špilja u uvali Pokrivenik Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

U obuhvatu samog UPU-a Raskovica nema lokaliteta kulturno-povijesne baštine (vidi sliku

3.8-4. Izvod iz kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora –

područja posebnih uvjeta korištenja i ograničenja korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni

glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18.).

39

https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212



Materijalna imovina i infrastruktura 3.14

Cestovni promet

Cestovnu mrežu čine razvrstane i nerazvrstane ceste, pri čemu u funkcionalnoj shemi

razvrstane ceste čine i glavne gradske ulice. Prostor otoka povezan je longitudinalnom

državnom cestom DC 116 od grada Hvara do Sućurja (Vira ( trajekt) – Hvar - Stari Grad -

Sućuraj). Osim ove ceste postoje transverzalne ceste koje se vežu na državnu cestu i

povezuju dijelove obale ili unutrašnjosti sa glavnom cestom.

Područjem općine Jelsa prolaze slijedeći cestovni pravci koji su prema kategorizaciji svrstani

u ceste državnog i županijskog značaja:

D 116 Vira ( trajekt) – Hvar – Stari Grad (trajekt) – Sućuraj Ceste županijskog

značaja:

ŽC 6205 Vrboska – D 116

ŽC 6206 D 116 – Vrbanj – Svirče

Pomorski promet

Pomorski promet a time i današnja povezanost Otoka Hvara s kopnom, čine tri elementa:

otočka cestovna mreža koja spaja otočke gradove i naselja s trajektnim lukama; trajektne

luke s potrebnom lučkom infrastrukturom, ostale luke sa većim i manjim pristanima; javni

obalni linijski pomorski promet sa flotom trajekata i određenim plovidbenim redovima.

Otočka cestovna mreža, kao integralni dio pomorsko-cestovnog povezivanja, ne može

zadovoljiti potrebe prometnog povezivanja otoka s kopnom. Današnji pomorski promet odvija

se preko trajektnih luka Stari Grad sa Splitom svakodnevno, Sućurja sa Drvenikom, te preko

luke Hvar na liniji Vis- Split. Postojeći sustav trajektnih i brodskih linija Jadrolinije

(dugogodišnji nositelj javnog obalnog linijskog pomorskog prometa) ne zadovoljava kako u

pogledu udobnosti i dužine trajanja putovanja, tako i po intezitetu i pogodnosti vremena

polaska odnosno dolaska pojedinih linija. U prilaženju problemu prometne povezanosti otok-

kopno u buduće nužna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa i integralnost u

pristupu rješenja ukupne prometne infrastrukture obzirom da se radi o cjelovitom cestovno

pomorsko prometnom sustavu.

Na području Općine Jelsa, nalaze se luke županijskog značaja:

Marina u naselju Jelsa

Marina u naselju Vrboska

Zračni promet

Za potrebe stanovnika Općine Jelsa koriste se dva nepotpuno uređena heliodroma na

lokacijama Vrbanj i uzletište u Starigradskom polju. Predviđena je nova lokacija za heliodrom

uz novu zgradu Hitne pomoći u Jelsi.



Elektroenergetski sustavi

Osnovna značajka područja Općine Jelsa ogleda se u prostornoj raspodjeli gdje se gotovo

cijeli konzum smjestio na priobalnom dijelu uz dva veća naselja (Jelsa i Vrboska), koja osim

dvaju većih hotela nemaju značajnijih potrošača električne energije. Problemi s gledišta

elektroenergetskog sustava napajanja općine Jelsa se javljaju što pripada tzv. priobalnom

turističkom konzumu pa se u turističkoj sezoni multiplicira maksimalno opterećenje odnosno

potrošnja električne energije u odnosu na preostali dio godine. Elektroenergetski sustav je iz

navedenog razloga potrebno dimenzionirati za konzum koji egzistira 2-3 mjeseca godišnje,

pri čemu je potrebno osigurati maksimalnu sigurnost i kvalitetu isporučene električne

energije. Također zbog velikih dužina vodova javljaju se problemi u opskrbi električne

energije udaljenih naselja Zastražišće i Gdinj.

Na području općine od objekata značajnih za elektroenergetski sustav Županije nalazi se DV

110 kV Stari Grad – Blato, s pripadajućom kabelskom stanicom KS 110 kV Medved Bad.

Napajanje distributivnih trafostanica se vrši iz trafostanice 35/10 kV „Stari Grad“.

Vodoopskrba

Vodoopskrba Otoka Hvara je zasnovana na tri izvora opskrbljivanja vodom: vlastiti izvori

(bunari u Jelsi i Starom Gradu), regionalni vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta i

regionalni vodoopskrbni sustav Makarsko primorje.

U centralnu vodospremu otoka Hvara "Tatinja" dolazi voda iz rijeke Cetine, koja se miješa sa

vodom iz izvora u Jelsi - crpilišta "Libora" (prosječne izdašnosti oko 40 l/s). U Jelsi se također

nalazi i izvorište "Vir" (cca 6 l/s) koje se upotrebljava povremeno u tijeku ljetnog razdoblja. Na

putu od Oskorušice do Tatinje nalazi se odvojak za vodospremu "Basina", koja opskrbljava

naselje Basina. Iz glavne vodospreme "Tatinja" vodom se preko mjesnih vodosprema

"Gospa" i "Burkovo" opskrbljuje mjesto Jelsa, odnosno preko vodospreme "Vrboska" se

opskrbljuje mjesto Vrboska.

Tijekom 1965.-te godine izgrađena je kaptaža i crpilište "Libora", koja je 2002. godine

obnovljena te je izgrađena moderna crpna stanica "Libora" koja ima dvije funkcije: jedna je

crpljenje vode iz kaptaže u vodospremu "Tatinja" gdje se miješa sa vodom iz Cetine, a druga

je prepumpavanje tako izmiješane vode iz "Tatinje" u vodospremu "Pitve - Zavala". Naime,

do 2002. godine se voda direktno iz kaptaže Jelsa crpila do vodospreme "Tunel" kojom se

opskrbljuju mjesta Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol sa sjeverne, te Zavala, Ivan Dolac i Sv.

Nedjelja sa južne strane otoka. Kako je izdašnost izvorišta "Libora" bila ograničenog

kapaciteta, u špicama turističkih sezona, u ta je mjesta nerijetko dolazila voda povećanog

saliniteta. Novim načinom upravljanja vodom od 2002. godine, dakle miješanjem vodom iz

Cetine, nema više potrebe za crpljenjem "Libore" preko svojih mogućnosti te od tada sva

naselja zapadnog dijela otoka dobivaju vodu jednake kvalitete.

Na južnoj strani otoka Hvara tijeko 1963. godine izgrađen je južni cjevovod kojim voda stiže

iz vodocrpilišta "Libora" u Jelsi sve do Grada Hvara. Danas taj cjevovod opskrbljuje sva

naselja na južnoj strani otoka Hvara: Zavala, Ivan Dolac, Bojanić Bad, Jagodna, Sveta

Nedjelja, koja (kao u ostalom i sva mjesta na otoku Hvaru) tijekom turističke sezone imaju

povećanu potrošnju vode.



Od sjevernog ulaza tunela "Pitve - Zavala" izgrađen je cjevovod kojim voda stiže do

vodospreme "Ravan" i vodospreme "Vrbanj". Ovaj se sustav održava i danas napaja sva

mjesta središnjeg dijela otoka Hvara: Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol.40

Na području obuhvata predmetnog UPU-a niti u njegovoj blizini ne postoji magistralni

cjevovod vodoopskrbe. Rrealizacija istog nije u planu isporučitelja vodno komunalnih usluga

(sukladno očitovanju tvrtke Hvarski vodovod d.o.o. od 07.08.2020.).

Odvodnja

Na području Općine Jelsa i naselja Vrboska, postoji djelomično izgrađena kanalizacijska

mreža; veći broj zasebnih manjih podsustava, manjim dijelom razdjelnog a uglavnom

mješovitog tipa, s direktnim ispuštanjem u prijemnjik (more), te veliki broj septičkih jama

uglavnom uz individualne stambene objekte, dok ih je manji broj uz privredne objekte.

Otpadne vode iz domaćinstava, koje se najčešće prikupljaju u septičkim jamama, ispuštaju

se u podzemlje ili u more, ovisno o blizini obale.

Odvodnja otpadnih voda riješena je potpuno u naselju Sućuraj dok odvodnja središnjeg dijela

otoka Hvara (Jelsa - Vrboska - Stari Grad) nije realizirana. Izgrađen je dobar dio glavnih

kolektora i crpnih stanica te je saniran dio starih mješovitih kanala sekundarne mreže u Jelsi i

Starom Gradu.

Dovršetak izgradnje svih objekata odvodnje aglomeracije Jelsa - Vrboska - Stari Grad,

uključivo sekundarne mjesne mreže, uređaje za pročišćavanje i podmorske ispuste očekuje

se do 2020. godine. Financiranje izgradnje će se vršiti iz sredstava naknade za razvoj te

pristupnih fondova EU a upravo jeu tijeku izrada potrebnih studija i projekata.41

Na području UPU-a Raskovica nije izgrađen sustav odvodnje niti je isti planiran važećom

prostorno-planskom dokumentacijom. PPUO Jelsa je definirano za sva područja koja se ne

mogu priključiti na sustav javne odvodnje, obvezna gradnja lokalnog sustava javne odvodnje

s pročišćavanjem sanitarnih otpadnih voda i ispuštanjem pročišćenih sanitarnih voda u

prirodni prijemnik.

Gospodarstvo 3.15

Kroz povijest temeljne gospodarske djelatnosti Općine Jelsa su bile poljodjelstvo i ribarstvo,

ali isto tako pomorstvo, trgovina i druge djelatnosti. Iznimnu važnost u novom dobu ima

djelatnost turizma i ugostiteljstva, korištenje suvremenih informatičkih tehnologija, mogućnost

bavljenja marikulturom, sve u skladu sa održivim razvitkom.

Vinogradarstvo je tradicionalno kroz cijelu povijest jadna od značajnijih poljoprivrednih

djelatnosti na prostorima Općine Jelsa. Karakteristika današnje vinogradarske proizvodnje je

uglavnom označena gotovo isključivo kao proizvodnja grožđa koja je vezana uz veće ili

manje vinarije. Vinogradi su različite dobi i tehnološkog intenziteta. Prosječni prinosi grožña

40

http://www.hvarskivodovod.hr/otpadna-voda 41

http://www.hvarskivodovod.hr/otpadna-voda



iznose nerijetko oko 1 kg po trsu. Ako nije riječ o proizvodnji vezanoj uz vinarije, grožđe se

prerađuje tradicionalno i služi uglavnom za vlastite potrebe.

Maslinarstvo je uz lozu takoñer veliki gospodarski potencijal i predstavlja vrlo značajnu

poljoprivrednu djelatnost na području Općine. Posljednjih dvadesetak godina interes za

obnovom postojećih i sadnjom novih maslinika sve je više izražen. Maslinarstvo uglavnom

prevladava na sjevernoj strani otoka i na području istočnog dijela Općine.

Ostale poljoprivredne kulture osim lavande nažalost nemaju poseban gospodarski značaj

već se uglavnom pojavljuju kao proizvodnja za vlastite potrebe.

Na području Općine nema organizirane marikulturne proizvodnje. S druge strane morski

akvatorij čini ovu djelatnost posebno značajnom za mogući gospodarski razvoj.

Na području Općine Jelsa djeluju dvije turističke zajednice (Jelsa i Vrboska). Prema novijim

podacima42, od smještajnih kapaciteta Općina raspolaže sa 3 hotela, 205 objekata privatnog

smještaja i 5 kampova.

Broj postelja u objektima privatnog smještaja u 2015. godini iznosila je ukupno 5.683. Hotel

Hvar u Jelsi raspolaže se 400 postelja a Hotel Fontana a 890 postelja, što ukupno

predstavlja mogući smještaj za 1.290 turista. Kamp Grebišće ima 150 parcela, Kamp

Holiday 250 parcela za šatore i 50 mjesta za autoprikolice, a kamp Mina ima kapacitet od

200 osoba. Kamp Nudist u Vrboskoj ima kapacitet od 450 gostiju. To znači da u kampskom

smještaju može biti smješteno 1.850 turista. ACI Marina u Vrboskoj ima kapacitet od 84

veza, pa uz pretpostavku boravka prosječno 4 nautička turista po brodu dolazi se do 336

turista.

Sukladno navedenim podacima, ukupan kapacitet smještaja Općine je 9159 turista.

Gospodarenje otpadom43 3.16

Općina Jelsa ima vlastito komunalno poduzeće JELKOM d.o.o. Vrboska koje je nastalo

pripajanjem društva Komunalno Jelsa d.o.o. društvu Komunalno Vrboska d.o.o.

Komunalno društvo Jelkom d.o.o. obavlja organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje

komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada koje nastaje u kućanstvu, te gospodarskim

djelatnostima. Prikupljanje komunalnog otpada na području Općine Jelsa obavlja se u

kontejnerima zapremnine 1100 litara, zatim PVC vrećama i PVC kantama za smeće

zapremnine 80 litara.

Godišnja količina otpada koja se odloži na odlagalište „Prapratna “ iznosi prosječno 2900

tona. Sav prikupljen otpad se odlaže na odlagalištu „Prapatna“ površine 45 000 m2,

udaljenom 8 km od Jelse. Odlagalište ima građevinsku i uporabnu dozvolu. Na cijelom

području Općine raspoređeno je ukupno 221 kontenjer za komunalni otpad.

42

STRATEŠKA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE JELSA ZA RAZDOBLJE OD 2015. DO 2020., Vita projekt d.o.o., 2017. 43

http://jelsa.hr/Glasnik15-07a.pdf



Na odlagalištu se sustavno vrši deratizacija i dezinsekcija. Kako bi se poboljšalo postojeće

stanje, predviđa se zastiranje kompletnog odlagališta inertnim materijalom.

Odlagalište se nalazi 5,5 km zapadno od mjesta Jelsa, te 200 m od glavne prometnice

državne ceste D 116 Jelsa-Sućuraj. Do odlagališta vodi makadamska cesta širine oko 4 m,

koja je dijelom asfaltirana. Otpad se povremeno razastire pomoću unajmljenog buldožera, ali

se ne prekriva.

Na odlagalištu nema osnovne infrastrukture (prikupljanje procjednih voda, odvodnja

oborinskih, otplinjavanje, vaga, struja), nije ograđeno, niti čuvano. Postoji zaštitni pojas oko 8

m. Okoliš odlagališta je šuma i nisko raslinje. Početak odlaganja je 1976. godine, a

intenzivno od 1986. god. Prostire se na oko 10.000 m2, a odloženo je oko 22 000 m3 otpada.

4 Mogući razvoj okoliša bez provedbe UPU-a Raskovica

U nastavku je dan pregled razvoja okoliša po pojedinim sastavnicama okoliša, bez provedbe

sadržaja planiranih UPU-om Raskovica.

Sastavnica

okoliša Razvoj okoliša bez provedbe sadržaja planiranih UPU-om Raskovica

Bioraznolikost

Rasprostranjenost i očuvanost prirodnih staništa kao i biljnih i životinjskih vrsta bi

se vjerojatno zadržala na sadašnjoj razini ili bi se mogla pogoršati uslijed

neplanske gradnje u prostoru bez uvažavanja kriterija održivog razvoja.

Tlo

Prema Pedološkoj karti RH područje obuhvata UPU-a Raskovica nalazi se na

tipu tla smeđe na vapnencu. Na području UPU-a Raskovica nema

poljoprivrednih površina a stanje tla se može ocijeniti kao prirodno smeđe tlo

obraslo makijom. Bez provedbe sadržaja planiranih UPU-om, stanje tla i

poljoprivrede na području UPU-a Raskovica ostalo bi u sadašnjem stanju, kako

je navedeno ranije.

Šume

Prema podacima Hrvatskih šuma, područje UPU-a Raskovica pripada

Gospodarskoj jedinici Plame za koju je nadležna Šumarija Hvar kao dio Uprave

šuma Podružnica Split. Obuhvat UPU-a manjim dijelom zahvaća površine

kojima gospodare Hrvatske šume a na kojima se nalazi zaštitna šuma uređajnog

razreda makija44

. Sukladno Prijedlogu UPU-a, područje obuhvata UPU-a

Raskovica čini neizgrađeno obalno područje obraslo makijom. Bez provedbe

sadržaja planiranih UPU-om, stanje šuma ostalo bi na postojećoj razini (šumski

degradacijski oblik - makija) ili bi eventualno došlo do daljnje degradacije (garig).

Zrak

Na području UPU-a Raskovica kakvoća zraka je I. kategorije45

. Bez provedbe

aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica, kvaliteta zraka bi ostala na istoj razini,

tj. I. kategorije.

Klima i

klimatske

promjene

Neprovedbom planiranih sadržaja stanje klime i klimatskih promjena neće se

bitno promijeniti budući da sadržaji planirani UPU-om Raskovica, s obzirom na

njihov karakter i intenzitet korištenja, svojim otiskom neće prouzročiti značajne

promjene koje bi bitno utjecale na klimu i klimatske promjene.

Vode

Stanje i kvaliteta vodnih tijela na području UPU-a Raskovica (podzemno vodno

tijelo JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR i priobalno vodno tijela O423-MOP)

ostale bi na sadašnjoj razini, koja je sukladno podacima Hrvatskih voda (Klasa:

008-02/19-02/566, Ur.broj: 15-19-1), za oba vodna tijela ocijenjena kao dobra

44

Mišljenje Hrvatskih šuma (Klasa:ST/20-01/52, Ur.Br:15-06/03-19-03, Split, 20.siječnja 2020. god) 45

Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu (HAOP, listopad 2019)



(ocjena ukupnog stanja vodnog tijela).

Krajobraz

Krajobrazne elemente u obuhvatu UPU-a Raskovica čine prirodna kamena

obala i škrape kao obalne vizure te degradacijski šumski stadij makije na

kopnenom dijelu UPU-a. Bez provedbe sadržaja planiranih UPU-om,

krajobrazne vizure ostale bi na sadašnjoj razini.

Stanovništvo

Na području obuhvata UPU-a Raskovica nema stalnog ni povremenog

stanovništva tako da ne postoji direktan utjecaj na stanovništvo bez provedbe

UPU-a Raskovica. Indirektno, bez provedbe sadržaja planiranih UPU-om

Raskovica stanovništvo Općine Jelsa bilo bi zakinuto za nova radna mjesta i

mogući gospodarski razvoj.

Kulturno-

povijesna

baština

Na području obuhvata UPU-a Raskovica nema lokaliteta kulturno-povijesne

baštine tako da mogući razvoj okoliša bez provedbe UPU-a Rakovica ne utječe

na kulturno-povijesnu baštinu.

Infrastruktura

Na području obuhvata UPU-a nalaze se dvije postojeće pristupne ceste. Drugih

elemenata infrastrukture nema. Stanje infrastrukture na području UPU-a

Raskovica, bez provedbe istog, ostalo bi na sadašnjoj razini.

Otpad

Na području UPU-a nema izgrađene infrastrukture ili drugih sadržaja u prostoru,

čijim korištenjm bi se generirao otpad. Bez provedbe UPU-a Raskovica, stanje bi

ostalo na sadašnjoj razini.

Buka

Na području UPU-a nema izgrađene infrastrukture ili drugih sadržaja u prostoru

koji bi mogli biti izvor buke. Bez provedbe planiranih sadržaja, zadržalo bi se

postojeće stanje.

5 OKOLIŠNE ZNAČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA

UPU-a RASKOVICA MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI

Realizacija sadržaja koje se planiraju UPU-om Raskovica imati će lokalan utjecaj. Područje

obuhvata UPU-a Raskovica nalazi se u prirodnom stanju, tj. na planiranoj lokaciji nema

izgrađenih elemenata.

U poglavlju 2. Podaci o postojećem stanju okoliša opisane su okolišne značajke područja

Općine Jelsa, a u poglavlju 6. Mogući utjecaji na okoliš uslijed provedbe aktivnosti planiranih

UPU-om Raskovica, u poglavlju koje se bavi analizom utjecaja je i opis područja gdje se

očekuju mogući značajni utjecaji provedbe planiranih aktivnosti.

6 POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI KOJI SU VAŽNI ZA UPU

RASKOVICA POSEBNO UKLJUČUJUĆI ONE KOJI SE

ODNOSE NA PODRUČJA POSEBNOG EKOLOŠKOG

ZNAČAJA

SASTAVNICA

OKOLIŠA POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI

Bioraznolikost

Područje Općine Jelsa je prostor značajnih prirodnih vrijednosti i raznolikosti.

Postojeći problem je nedovoljna informiranosti lokalnog stanovništva i turista o

važnosti očuvanja prirodnih vrijednosti. Bioraznlikost može biti narušena



neplanskom gradnjom i nepoštivanjem zakonskih uvjeta zaštite prirode.

Tlo i poljoprivreda

Problemi koji mogu utjecati na stanje i kvalitetu tla na području Općine Jelsa su

neriješen problem odlaganja otpada i nepostojeći ili neadekvatni sustavi

odvodnje otpadnih voda. Problem poljoprivrede očituje se u usitnjenim

posjedima na mnogo, često udaljenih lokacija. Starosna struktura gospodarstva

je jako nepovoljna, infrastruktura je loše razvijena, posebno mogućnost

pristupa posjedima, zadružne organizacije gotovo pa i ne postoje, kao ni

udruge proizvođača kroz koje bi ovi mogli iskazati svoje potrebe. Poseban

problem u poljoprivredi je ne postojanje organiziranog otkupa i plasmana

poljoprivrednih proizvoda.

Šume

Stanje šumskih zajednica na području Općine Jelsa ugroženo je neplanskom

izgradnjom i onečišćenjem. Šumovitost se konstantno smanjuje, poglavito

uzrokovano požarima.

Kvaliteta zraka

Na području Općine Jelsa nema mjernih postaja kojima bi se pratila kvaliteta

zraka. Najbliže mjerne postaje su postaja Državne mreže za trajno praćenje

kvalitete zraka Hum (Vis) te mjerna postaja Split-1 koja je dio Mjerne mreže

Cemex Hrvatska d.o.o., prema kojima se može zaključiti o kvaliteti zraka na

području Općine Jelsa, koja je I. kategorije osim za prizemni ozon koji je II.

kategorije. Generalno, postojeći problem kvalitete zraka je nedostatak mjernih

postaja te vezano na to i nemogućnost precizne ocjene kvalitete zraka.

Klima

Utjecaj globalnih klimatskih promjena uočava se u promjeni klimatskih obilježja

na području cijele Hrvatske. Globalna promjena klime kao postojeći problem

uoćena je i na području Općine Jelsa. Trend porasta srednje godišnje

temperature za 30-godišnje razdoblje uočava se i na području južne Dalmacije

za koji se predviđa porast srednje godišnje temperature u svim sezonama za

1.5°C do 2°C, dok se ljeti predviđa porast temperature između 3°C i 3.5°C. Za

isto razdoblje predviđa se smanjenje količine oborine tijekom proljeća od -5%

do -15%. Za obalna područja predviđa se porast razine mora te sve veća

mogućnost pojave elementarnih nepogoda.

Vode/more

Najugroženija sastavnica okoliša na području Općine Jelsa je more, kao

temeljni recipijent otpadnih i oborinskih voda. Intenzivnu stambenu i hotelsku

izgradnju nije razmjerno pratila i izgradnja kanalizacijske infrastrukture tako da

na najvećem dijelu ovog prostora ne postoji jedinstveni i cjeloviti kanalizacijski

sustav (u izgradnji), kao niti centralni uređaj (mehanički i biološki) za

pročišćavanje otpadnih voda. Stanje izgrađenosti, koncentracije prometa i

turističkih smještajnih kapaciteta samo po sebi pridonosi znatnom zagađenju

mora kao prijemnika svog zagađenja pripadajućeg slivnog (bujičnog) područja.

Nepostojanje potrebne infrastrukture pojačava štetno djelovanje na okoliš.

Krajobraz

Na prostoru Općine Jelsa sačuvani su odnosi zastupljenosti prirodnog,

kulturnog i izgrađenog krajobraza. Do narušavanja krajobraznih vizura može

doći uslijed neprilagođavanja gradnje uvjetima i osobitostima prostora, a

naročito s gledišta nosivog kapaciteta prostora, fleksibilnosti, integriranosti u

strukture krajobraza, energetskih ograničenja i zaštite prostora.

Stanovništvo

i zdravlje ljudi

Postojeći problemi vezani za stanovništvo i zdravlje ljudi su depopulacija

stanovništva, nedostatatak društvenih, kulturnih, sportskih sadržaja izvan

sezone, neadekvatna zdravstvena skrb i nezaposlenost.

Kulturno-

povijesna baština

Pojedinačno gledajući može se utvrditi ugroženost ukupnog fonda kulturno

povijesnog nasljeđa Općine Jelsa. Dok su povijesne urbane cjeline uglavnom

zaštićene, ako izuzmemo degradaciju njihove slike u okolnom prostoru, ruralne

povijesne cjeline zbog nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama,

intenzivno gube svoja povijesna obilježja. U izuzetno teškom stanju su brojne



povijesne građevine, ruševine svih grupa i vrsta te arheološki lokaliteti

pojedinačno i u kompleksima, bez obzira na njihov značaj i smještaj. U

najtežem je stanju kultivirani agrarni krajolik koji je praktično nezaštićen i vrlo

osjetljiv već i na promjene agrotehničkih mjera.

Materijalna

imovina i

infrastruktura

Porast životnog standarda rezultira povećanom mobilnošću, rastom broja

motornih vozila i trenda korištenja za zadovoljavanje svakodnevnih prijevoznih

potreba. Obalni prostor Općine Jelsa, posebno u ljetnim mjesecima, izložen je

neprekidnoj degradaciji uslijed brzog razvitka automobilskog prometa.

Vrijednost obalnog prostora u velikoj mjeri povezana je s načinom rješavanja

prometa u mirovanju. Postojeći sustav trajektnih i brodskih linija ne zadovoljava

kako u pogledu udobnosti i dužine trajanja putovanja, tako i po intezitetu i

pogodnosti vremena polaska odnosno dolaska pojedinih linija. Problemi s

gledišta elektroenergetskog sustava napajanja Općine Jelsa javljaju se u

turističkoj sezoni kada se multiplicira maksimalno opterećenje, odnosno

potrošnja električne energije u odnosu na preostali dio godine. Vodoopskrbni

sustav Općine Jelsa opskrbljuje se iz dva izvora (regionalni vodoopskrbni

sustav Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta i vlastiti izvori), a planira se i spajanje na

regionalni vodoopskrbni sustav Makarsko primorje. Naselja Gdinj, Zastražišće i

Poljica bit će spojena na vodoopskrbnu mrežu regionalnog vodoopskrbnog

sustava Makarsko primorje nakon izgradnje vodovodne mreže do naselja

Bogomolje u Općini Sućuraj. Na području obuhvata predmetnog UPU-a niti u

njegovoj blizini ne postoji magistralni cjevovod vodoopskrbe. Rrealizacija istog

nije u planu isporučitelja vodno komunalnih usluga (sukladno očitovanju tvrtke

Hvarski vodovod d.o.o. od 07.08.2020.). Obzirom na navedeno investitor

predviđa vodoopskrbu putem desalinizatora odnosno drugih alternativnih

sustava vodoopskrbe kao što su prikupljanje kišnice, bušotine za korištenje

podzemnih voda i dr.) Sustav odvodnje u Općini Jelsa djelomično je izveden te

je sastavljen od djelomično izgrađene kanalizacijske mreže koja je sastavljena

od zasebnih manjih podsustava s direktnim ispuštanjem u more i, s druge

strane, velikog broja septičkih jama. Otpadne vode koje se sakupljaju u

septičkim jamama ispuštaju se direktno u podzemlje ili u more.

Gospodarenje

otpadom

Na području Općine Jelsa veliki problem je i odlaganje otpada, koje je sada

neadekvatno rješeno u uvali Prapatna. Problem gospodarenja otpadom

najizraženiji je tijekom turističke sezone, kada se povećava dnevna količina

otpada, a postojeća infrastruktura za zbrinjavanje otpada nije dovoljna.

Buka Značajniji izvori buke na području Općine Jelsa predstavlja cestovni promet,

posebno u ljetnim mjesecima.



7 CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJUČIVANJU MEĐUNARODNIH

UGOVORA I SPORAZUMA KOJI SE ODNOSE NA UPU RASKOVICA, TE NAČIN NA KOJI SU TI

CILJEVI I DRUGA PITANJA ZAŠTITE OKOLIŠA UZETI U OBZIR TIJEKOM IZRADE UPU-a

RASKOVICA

U nastavku je dan pregled odnosa UPU-a RAskovica s ciljevima zaštite okoliša uspostavljenih po zaključivanju međunarodnih ugovora i

sporazuma.

MEĐUNARODN UGOVORI

I SPORAZUMI

CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA MEĐUNARODNIH

UGOVORA I SPORAZUMA OBAVEZE KROZ PROVEDBU UPU-A RASKOVICA

Protokol o strateškoj

procjeni okoliša (Kijev

2003.) NN-MU 07/09, u RH

stupio na snagu 11. srpnja

2010.

Cilj Protokola je osigurati visoku razinu zaštite okoliša,

uključujući i zdravlje, na način da se pitanje okoliša,

uključujući i zdravlje, u potpunosti uzima u obzir pri

izradi planova i programa, uspostave jasni,

transparentni i učinkoviti postupci za stratešku

procjenu okoliša, osigura sudjelovanje javnosti u

strateškoj procjeni okoliša te da se uključe zahtjevi

okoliša, uključujući i zdravlje, mjere i instrumenti čija je

namjena poticati održivi razvitak.

SPUO se provodi sukladno Uredbi o strateškoj procjeni utjecaja

strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17) i Zakonu o zaštiti

okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18 i 118/18) u kojem je uređena

obveza informiranja i osiguranja sudjelovanja javnosti u postupcima

strateške procjene utjecaja strategije, plana i programa na okoliš. U

sklopu SPUO UPU Raskovica definirane su mjere za sprječavanje

nepovoljnog utjecaja na okoliš koje će se ugraditi u UPU Raskovica

te na taj način osigurati visoka razina zaštite okoliša, uključujući i

zdravlje.

Konvencija o pristupu

informacijama,

sudjelovanju javnosti u

odlučivanju i pristupu

pravosuđu u pitanjima

okoliša (Aarhus 1998.)

NN-MU 01/07, u RH stupila

na snagu 25. lipnja 2007.

Cilj Konvencije je da radi doprinosa zaštiti prava svake

osobe sadašnjega i budućih naraštaja na život u

okolišu pogodnom za njegovo ili njezino zdravlje i

dobrobit, svaka stranka jamči pravo pristupa

informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju o

okolišu i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša

sukladno odredbama ove Konvencije.

Predmetni SPUO provodi se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN

80/13,78/15, 12/18 i 118/18) u kojem je uređena obveza

informiranja i osiguranja sudjelovanja javnosti u postupcima

strateške procjene utjecaja strategije, plana i programa na okoliš, a

način informiranja javnosti i zainteresirane javnosti uređen je

Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane

javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08). S obzirom na

navedeno, tijekom provedbe SPUO UPU Raskovica, javnosti će biti

omogućen pristup informacijama i sudjelovanje u postupku

provedbe strateške procjene.



Okvirna konvencija

Ujedinjenih naroda o

promjeni klime (Rio de

Janeiro 1992.). Objevljena

u NN-MU 2/96, objavljena u

NN-MU br. 2/96, u RH je

stupila na snagu 7. srpnja

1996.

Temeljni cilj Konvencije je postići stabilizaciju

koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razinu

koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na

klimatski sustav. Takav nivo trebalo bi postići u

vremenskom roku koji je dovoljan da se ekosustavima

omogući prirodno adaptiranje na promjenu klime, da se

osigura da proizvodnja hrane ne bude ugrožena i da

se omogući daljnji gospodarski razvoj na održivi način.

Na području UPU-a Raskovica nije planiran razvoj teške industrije ili

cestovne infrastrukture s intenzivnim prometom koje bi pridonijele

povećanju emisije stakleničkih plinova. UPU-om Raskovica

planirana je izgradnja hotela, turističkih vila i pratećih sadržaja s

intenzitetom korištenja tijekom ljetne sezone. S obzirom na površinu

obuhvata UPU-a, planirane sadržaje, mjere zaštite okoliša

propisane Odredbama za provođenje UPU-a te sezonski karakter

korištenja, možemo zaključiti kako realizacija sadržaja planiranih

UPU-om Raskovica ne remeti postizanje ciljeva navedenog

Protokola i Konvencije.

Protokol o zaštiti

Sredozemnog mora od

onečišćenja kopnenim

izvorima i aktivnostima

(Siracusa 1996.) Objavljen

u NN-MU 03/06

s novim nazivom: Protokol

o zaštiti Sredozemnog

mora od onečišćenja iz

izvora i djelatnosti na kopnu

Objava o stupanju na

snagu tog protokola

donesena je u NN-MU

05/08

Cilj Protokola je zaštita Sredozemnog mora od

onečišćenja kopnenim izvorima i aktivnostima

poduzimanjem svih potrebnih mjera od strane zemalja

potpisnica ovog Protokola, radi sprječavanja,

ublažavanja, suzbijanja i kontrole zagađenja

Sredozemnog mora koje je prouzročeno doticanjem

otpadnih voda rijekama, iz obalnih postrojenja i ispusta

te onih zagađenja koja potječu iz izvora na njihovim

teritorijima.

UPU Raskovica se nalazi na području podzemnog vodnog tijela

JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR i priobalnog vodnog tijela

O423-MOP. Prijetnja onečišćenju mora tj. priobalnog vodnog tijela

ali i podzemnog predstavlja neadekvatno zbrinjavanje otpadnih

voda. Odvodnja otpadnih voda na području UPU-a Raskovica riješit

će se izgradnjom razdjelnog kanalizacijskog sustava, odnosno

odvojeno će se zbrinuti sanitarne i oborinske vode. Sanitaren

otpadne vode će se pročistiti na uređaju za pročišćavanje s

odgovoarajućim stupnjem pročišćavanja sukladno Pravilniku o

graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020).

Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina

unutar granica pojedine prostorne jedinice UPU-a će se prikupiti i

adekvatno pročistiti (separator masti, ulja i taloga) prije ispuštanja

u teren. Također, u Odredbama za provođenje definirane su mjere

zaštite voda i mora kojima će se spriječiti onečišćenje istih.

Adekvatnim prikupljanjem i zbrinjavanjem otpadnih voda spriječit će

se onečišćenja priobalnih i podzemnih voda na području UPU-a

Raskovica, a posljedično i onečišćenje i Sredozemnog mora.

Konvencija Ujedinjenih

naroda o biološkoj

raznolikosti (Rio de

Janeiro 1992.) NN-MU

06/96, u RH je stupila na

snagu 7. listopada 1996.

Osnovni ciljevi Konvencije su osigurati očuvanje

sveukupne biološke raznolikosti, održivo korištenje

prirodnih dobara na dobrobit sadašnjih i budućih

naraštaja te integriranje mjera zaštite i održivog

korištenja prirode u sve relevantne sektore.

U Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica su definirane mjere

zaštite staništa i krajobraznih vrijednosti, u svrhu očuvanja biološke

raznolikosti. Dodatne mjere zaštite i očuvanja vrsta su definirane u

ovom dokumentu, temeljem procijenjenih utjecaja.



Konvencija o zaštiti

europskih divljih vrsta i

prirodnih staništa

(Bernska konvencija)

(Bern 1979.) Zakon o

provođenju Konvencije

donesen je u travnju 2000

(NN-MU 66/2000)

Glavni ciljevi Konvencije su osigurati očuvanje i zaštitu

divljih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih prirodnih

staništa (navedenih u dodacima I. i II. Konvencije),

stroži nadzor invazivnih stranih vrsta i regulacija

iskorištavanja i trgovine divljim biljnim i životinjskim

vrstama. U Odredbama za provođenje UPU-a Raskovica su definirane mjere

zaštite staništa i krajobraznih vrijednosti, u svrhu očuvanja biološke

raznolikosti. Dodatne mjere zaštite i očuvanja vrsta su definirane u

ovom dokumentu, temeljem procijenjenih utjecaja. Konvencija o zaštiti

migratornih vrsta divljih

životinja (Bonn, 1979.)

Zakon o provođenju

konvencije donesen je u

svibnju 2000 (NN-MU

67/2000)

Cilj Konvencije je očuvanje migratornih vrsta divljih

životinja u čitavom području njihova rasprostranjena.

Konvencija predstavlja okvir unutar kojeg države

članice mogu poduzimati mjere zaštite i očuvanja

migratornih vrsta i njihovih staništa na globalnoj razini.

Konvencija o europskim

krajobrazima (Firenca

2000.) NN-MU 12/02, u RH

stupila na snagu 1. ožujka

2004.

Konvencija ima za ciljeve promicanje očuvanja

krajobraza, upravljanje i planiranje te organiziranje

europske suradnje o pitanjima krajobraza.

Na području UPU-a Raskovica nema evidentiranih spomeničkih

nalaza, ipak, u svrhu očuvanja povijesno-kulturne baštine potrebno

je prilikom ishođenja odgovarajućeg odobrenja za građenje na

čitavom području, za građevne radove koji uključuju iskope svake

vrste, ishoditi posebne uvjete, odnosno rješenje nadležnog

javnopravnog tijela zaštite spomenika kulture.

U svrhu zaštite mogućih arheoloških nalaza potrebno je organizirati

konzervatorski nadzor prilikom svakog budućeg građevinskog

iskopa a u slučaju otkrivanja bilo kakvih arheoloških nalaza radove

je potrebno odmah obustaviti te o pronalasku obavijestiti nadležni

Konzervatorski odjel.

Konvencija o zaštiti

svjetske kulturne i

prirodne baštine (Pariz,

1972.) NN-MU 12/93, u RH

stupila na snagu 8.

listopada 1991.

Osnovni ciljevi Konvencije su potaknuti zemlje

potpisnice na praćenje i izvještavanje o stanju

očuvanja područja Svjetske baštine, pružanje stručne

pomoći i profesionalnog usavršavanja za poslove

očuvanja područja Svjetske baštine, u slučaju potrebe,

pružanje žurne pomoći područjima Svjetske baštine

koja se nalaze u neposrednoj opasnosti.

Ostali ciljevi su jačanje javne svijesti, poticanje

sudjelovanja lokalnih zajednica na očuvanje njihove

kulturne i prirodne baštine i ostvarivanje međunarodne

suradnje u očuvanju kulturne i prirodne baštine.



8 VJEROJATNO ZNAČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ

Prilikom izrade strateške procjene utjecaja na okoliš, a u svrhu procjene mogućih utjecaja

koje bi planirane aktivnosti unutar predmetnog plana mogle imati na sastavnice okoliša,

korišten je GIS alat. Utjecaji pojedinih planiranih aktivnosti su pojedinačno opisani te su im

dodijeljene brojčane ocjene (Tablica 8-1.).

Tablica 8-1. Raspon ocjena za procjenu stupnja utjecaja na pojedine sastavnice okoliša

Obilježja

utjecaja Oznaka Opis utjecaja

VJ

ER

OJA

TN

OS

T

-2

Vjerojatnost značajnog negativnog utjecaja - Trajno negativan utjecaj na

okoliš. Utjecaj bitno remeti sastavnice okoliša.

Ovaj utjecaj je potrebno umanjiti mjerama ublažavanja ispod razine značajnosti,

a ukoliko to nije moguće element (aktivnost/mjeru) s ocjenom -2 potrebno je

ukloniti iz SPP.

-1 Vjerojatnost umjerenog negativnog utjecaja - Manje negativan utjecaj na

sastavnice okoliša. Utjecaj je lokalnog karaktera i prihvatljiv za okoliš.

0 Vjerojatno nema utjecaja – Provedba SPP ne pokazuje vidljive utjecaje na

okoliš.

? Ocjena utjecaja nije moguća - Zbog nedostatka informacija o planiranom

zahvatu nije moguće donošenje prave ocjene.

+1

Vjerojatnost umjerenog pozitivnog utjecaja - Umjereno pozitivan utjecaj na

sastavnice okoliša. Manje poboljšanje okolišnih uvjeta, uređenje područja i

poboljšanje vizura prostora.

+2 Vjerojatnost značajno pozitivnog utjecaja - Značajno poboljšanje okolišnih

uvjeta na mjestu zahvata.

UČ

INA

K

IZR izravni

NEIZR neizravni

SEK sekundarni

KUM kumulativni

SIN sinergijski

TR

AJA

NJ

E

KR kratkoročni

SR srednjoročni

DR dugoročni

ST stalan

PRI privremen



Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica na sastavnice okoliša 8.1.1

UPU Raskovica

SASTAVNICA

OKOLIŠA OPIS UTJECAJA OCJENA UTJECAJA

Bioraznolikost

Staništa

Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa 2016. (slika 2.1.1-1.), sadržaji ugostiteljsko turističke

namjene (hotel -T2-1, turističke vile - T2-2 i prateći sadržaji - T2-3) i dio uređene plaže (R4) planirani su

najvećim dijelom na području mozaičnog stanišnog tipa D.3.4.2. / E. Istočnojadranski bušici/Šume,

zauzimajući površinu od cca. 9,9 ha. Dio površine za izgradnju turističkih vila zauzima mozaični stanišni tip

I.5.2./D.3.4.2./C.3.6.1. Maslinici/Istočnojadranski bušici/Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašćice

(cca. 0,4 ha). Dio planirane plaže nalazi se na području stanišnog tipa F.4.1. Površine stjenovitih obala pod

halofitima (cca. 0,14 ha). Akvatorij morske plaže obuhvaća stanišni tip G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

(cca. 0,41 ha).

Od navedenih stanišnih tipova, D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice (koji se nalazi unutar kategorije

stanišnog tipa D.3.4.2. Istočnojadranski bušici) i C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eumediterana i

stenomediterana, se nalaze na na Prilogu II. i III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te

ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). Stanišni tip F.4.1. Površine stjenovitih obala pod

halofitima nalazi se na Prilogu III.19

Pravilnika (NN 88/14).

Izgradnjom sadržaja ugostiteljsko turističke namjene, trajno će se prenamijeniti stanišni tipovi na lokaciji UPU-

a te se očekuje vjerojatnost umjereno negativnog utjecaja. Umjereno negativan utjecaj očekuje se s obzirom

da je stanišni tip D.3.4.2./E. široko rasprostranjen na području otoka Hvara te se maksimalnom prenamjenom

od 9,9, ha za potrebe izgradnje sadržaja planiranih UPU-om, očekuje prenamjena 0,3% od ukupne površine

ovog stanišnog tipa na široj lokaciji UPU-a (prema službenim podacima s Bioportala, ukupna površina

stanišnog tipa D.3.4.2./E. na široj lokaciji UPU-a iznosi 3068.716 ha). U stvarnosti će ovaj utjecaj biti još manji

jer su UPU-om propisane mjere zaštite staništa u kojima se navodi da je postojeću prirodnu vegetaciju

potrebno očuvati u što većoj mjeri i uklopiti je u krajobrazno uređenje a ostale zelene površine (obavezno je

osigurati 40% zelenih površina na građevinskoj čestici) ozeleniti autohtonom vegetacijom. Poštivanjem

navedenih mjera, trajno zauzeće kopnenih stanišnih tipova svest će se na prihvatljivu razinu.

Površina za uređenje plaže obuhvaća osim kopnenog šumskog dijela i prirodni obalni dio, stanišni tip F.4.1.

Površine stjenovitih obala pod halofitima.

Prema službenim podacima s Bioportala (http://www.bioportal.hr/gis/) stanišni tip F.4.1. rasprostranjen je duž

-1

Vjerojatnost umjerenog

negativnog utjecaja




cijele obale otoka Hvara a prenamjenom ukupne površine ovog staništa na području UPU-a (0,14 ha)

prenamijenilo bi se manje od 0.1 % od ukupne površine ovog staništa na području otoka Hvara. UPU-om je

propisano da je na dijelu neposredno uz more, potrebno u cijelosti očuvati prirodna obilježja plaže (prirodna

kamena obala i škrape) čime će se ovaj utjecaj dodatno smanjiti.

Akvatorij uređene plaže obuhvaća morsko stanište G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene. Prema službenim

podacima, ukupna površina staništa G.3.6. na području otoka Hvara iznosi 1136 ha te bi se maksimalnim

zauzećem ovog staništa na području UPU-a (0,41 ha) prenamijenilo 0,03% od ukupne površine na području

otoka Hvara. Sukladno UPU, u akvatoriju uređene plaže planirano je postavljanje privremenih pontona

(plivajući objekt) koji će se nakon završetka sezone kupanja izmjestiti izvan akvatorija. Realizacijom

planiranih sadržaja neće doći do degradacije ili trajnog zauzeća stanišnog tipa G.3.6. te se vjerojatnost

značajnog negativnog utjecaja može isključiti.

U sklopu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s područja UPU-a Raskovica, planiran je uređaj za

pročišćavanje s podmorskim ispustom. Trasa planiranog podmorog ispusta zahvaća stanišne tipove G.3.6.

Infralitoralna čvrsta dna i stijene i G.3.5 Naselja posidonije. Izgradnjom podmorskog ispusta doći će do

prenamjene linijske površine navedenih stanišnih tipova što se smatra umjereno negativnim utjecajem.

Strogo zaštićene životinjske vrste

Tijekom izvedbe radova, uslijed rada strojeva i mehanizacije, zbog buke, vibracija i širenja prašine moguć je

kratkotrajni utjecaj na strogo zaštićene vrste ptica i kukaca koji će privremeno izbjegavati ovo područje.

Tijekom izvođenja radova moguće je stradavanje lokalno prisutnih jedinki strogo zaštićenih vrsta gmazova –

četveroprugastog kravosasa (Elaphe quatuorlineata), crnokrpice (Telescopus fallax), kopnene kornjače

(Testudo hermanni) i krške gušterica (Podarcis melisellensis). Kod uklanjanja vegetacije na kopnenom dijelu

te uređenja obalnog dijela obuhvata UPU-a, može doći do uništenja gnijezda vrsta koje gnijezde na tlu ili

niskoj vegetaciji. U svrhu ublažavanja ovih utjecaja, radove je potrebno planirati izvan sezone gniježđenja

ciljnih vrsta ptica i gmazova.

Uređenjem površina UPU-a na način da se postojeća prirodna vegetacija očuva što većoj mjeri a ostale

zelene površine ozelene visokom i niskom autohtonom vegetacijom, očuvat će se povoljna staništa za

obitavanje lokalne kopnene faune. Na području akvatorija planirano je postavljanje plutajućeg pontona i

ogradnih plutača plaže čime neće doći do značajnog ugrožavanja pogodnih staništa za morsku faunu u

smislu prenamjene staništa. Manji, sezonski utjecaj, koji se smatra prihvatljiv, očekuje se tijekom korištenja

plutajućeg pontona a posljedica je sidrenja istog i zasjenjivanja morskog dna, što može imati utjecaj na

obraštaj dna a time i na morsku faunu koja je vezana za dno. S obzirom da u fazi izrade UPU-a nije definiran

način sidrenja pontona i ogradnih plutača plaže kao ni točan položaj i broj pontona, u svrhu smanjenja

navedenih utjecaja, predlaže se u daljnjim fazama projektne dokumentacije razmotriti tehnička rješenja

sidrenja kojima se minimalno oštećuje morsko dno i biocenoze dna a plutajuće pontone postaviti na način da

-1


negativnog utjecaja



se zasjenjivanje dna smanji na najmanju moguću mjeru.

Tijekom korištenja sadržaja planiranih UPU-om Raskovica, za vrijeme ljetne sezone se očekuje prisutnosti

većeg broja ljudi te prometovanje vozila pristupnim cestama zbog čega će određene kopnene vrste vjerojatno

izbjegavati područje UPU-a. Ovaj utjecaj ne smatra se značajan s obzirom da se u široj okolici nalaze

pogodna staništa za obitavanje, hranjene i razmnožavanje strogo zaštićenih vrsta.

Zaštićena

područja

Na području obuhvata UPU-a ne nalaze se područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13,

15/18 i 14/19). Najbliža zaštićena područja su značajni krajobraz Šćedro (udaljen cca. 13,4 km od lokacije

UPU-a Raskovica) i značajni krajobraz Zečevo (udaljen cca. 15,4 km od lokacije UPU-a Raskovica).

S obzirom na udaljenost lokacije UPU-a Raskovica od najbližih zaštićenih područja ne očekuju se utjecaji na

ista, za vrijeme izgradnje i korištenja sadržaja u obuhvatu UPU-a.

0

Vjerojatno nema

utjecaja

Tlo

Izgradnjom sadržaja planiranih UPU-om Raskovica (hoteli i turističke vile s pratećim sadržajima te cestovna i

ostala infrastruktura) doći će do trajne prenamjene tla. Prema Pedološkoj karti RH područje obuhvata UPU-a

Raskovica nalazi se na tipu tla smeđe na vapnencu koje se svrstava u razred antropogenih tala, ne

predstavlja vrijedno obradivo tlo a ujedno je najrasprostranjenije tlo otoka Hvara. S obzirom na navedene

karakteristike tla na lokaciji UPU-a, utjecaj uslijed prenamjene istog smatra se umjereno negativan.

U sklopu Urbanističkog plana moguće je korištenje zaštitnih zelenih površina za uzgoj tradicionalnog

autohtonog bilja, no upotreba zaštitnih sredstava u obradi površina treba biti kontrolirana, te ekološka i

prihvatljiva za okoliš. Navedenim načinom korištenja zemljišta ne očekuju se daljnji utjecaji na tlo.

Unutar obuhvata Urbanističkog plana moguće je postavljanje podzemnih dizalica topline kao obnovljivi izvor

energije. Za potrebe postavljanja podzemne dizalice topline doći će do trajne prenamjene tla koja se ne

smatra značajna s obzirom na karakteristike tla na lokaciji UPU-a. Korištenjem dizalica topline ne dolazi do

štetnih emisija i ne očekuje se vjerojatnost negativnog utjecaja na tlo uz poštivanje svih zakonskih propisa

tijekom izgradnje i korištenja dizalica topline te redovnog održavanja sustava.

-1


negativnog utjecaja

Šume i

šumska

zemljišta

Područje UPU-a Raskovica pripada G.J. Plame u nadležnosti Šumarije Hvar. Obrasla površina G.J. Plame

iznosi 1999,29 ha na kojoj je zastupljena šuma alepskog bora i hrasta crnike te šuma hrasta crnike s mirtom.

Prema karti staništa kopnenih nešumskih staništa 2016., skoro cijela površina UPU-a se nalazi na

mozaičnom šumskom staništu. Prema Mišljenju HŠ46

obuhvat UPU-a obuhvaća manjim dijelom površine

kojima gospodare Hrvatske Šume d.o.o. Zagreb i to temeljem Programa gospodarenja za G.J. Plame,

odjel/odsjek 4a koji je uređajni razred zaštitna šuma makije.

Uzimajući maksimalno zauzeće šumskih staništa izgradnjom turističko gospodarskih sadržaja (10,53 ha -

ukupna površina UPU-a), trajno će se prenamijeniti 0,5% šumskog staništa od ukupne obrasle površine G.J.

Plame (1999,29 ha). Ovaj utjecaj smatra se umjereno negativan s obzirom da će doći do gubitka manje od

-1


negativnog utjecaja

46

Mišljenje o sadržaju strateške studije (Klasa:ST/20-01/52, Ur.Broj:15-06/03-19-03 od 20.01.2020. god.)



1% ukupne šumske površine. U stvarnosti je ovaj postotak manji s obzirom da se na području UPU-a

Raskovica nalaze mozaična šumska staništa i makija a propisanim mjerama zaštite se maksimalno štiti

postojeća vegetacija.

Kvaliteta zraka

Na području UPU-a Raskovica kakvoća zraka je prve kategorije. Tijekom izgradnje planiranih sadržaja doći

će do privremenog utjecaja na kvalitetu zraka zbog emisije ispušnih plinova i čestica prašine. Ovaj utjecaj je

lokalnog i kratkotrajnog karaktera te se ne smatra značajan.

Za vrijeme korištenja prometnica u obuhvatu UPU-a Raskovica očekuje se sezonsko i lokalno povećanje

intenziteta prometa, koje uz mjere zaštite zraka pripisane UPU-om, neće značajno utjecati na kvalitetu zraka.

Korištenjem sadržaja u obuhvatu UPU-a ne očekuje se utjecaj na kvalitetu zraka uz uvjet poštivanja

zakonskih propisa i mjere zaštite zraka definiranih UPU-om.

0

Vjerojatno nema

utjecaja

Vode

UPU Raskovica se nalazi na području podzemnog vodnog tijela JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR i

priobalnog vodnog tijela O423-MOP. Ukupno stanje podzemnog i priobalnog vodnog tijela ocijenjeno je kao

dobro. Lokacija UPU-a ne nalazi se na poplavnom području, području potencijalnog rizika od poplava,

osjetljivom području i području zona sanitarne zaštite izvorišta.

Na području obuhvata UPU-a nastajat će sanitarne otpadne vode i oborinske otpadne vode. Odvodnja

otpadnih voda riješit će se izgradnjom razdjelnog kanalizacijskog sustava, odnosno odvojeno će se zbrinuti

sanitarne i oborinske vode. Sanitarne otpadne vode će se pročistiti na uređaju za pročišćavanje s

odgovarajućim stupnjem pročišćavanja sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda

(NN 26/2020).

Oborinske vode s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina unutar granica pojedine prostorne

jedinice UPU-a će se prikupiti i adekvatno pročistiti (separator masti, ulja i taloga) prije ispuštanja u teren.

Također, u Odredbama za provođenje definirane su mjere zaštite voda i mora kojima će se spriječiti

onečišćenje istih. Pročišćene otpadne vode će se ispustiti u more putem podmorskog ispusta na udaljenosti

od obalne crte (najniže plime na kopnu) u pravilu ne manje od 500 m i na dubini većoj od 20 m. U cilju

spriječavanja povrata pročišćenih otpadnih voda u uvalu Raskovica, za potrebe projektiranja UPOV-a i

podmorskog ispusta, potrebno je izraditi Studiju vjetrovalne klime i na temelju vjetrovalne analize odrediti

najpovoljniju lokaciju i dužinu podmorskog ispusta.

Ukoliko će korištenjem određenih sadržaja nastajati otpadne vode kvalitete različite od standarda komunalnih

otpadnih voda (otpadne vode restorana i sl.) potrebno je osigurati adekvatno pročišćavanje (predtretman)

otpadnih voda do standarda komunalnih otpadnih voda prije ispuštanja u sanitarni sustav odvodnje.

Adekvatnim zbrinjavanjem svih otpadnih voda koje nastaju na lokaciji planiranih sadržaja, sukladno

odredbama UPU-a i zakonskim propisima, ne očekuje se vjerojatnost negativnog utjecaja na podzemno

vodno tijelo JOGN_13-JADRANSKI OTOCI-HVAR i priobalno vodno tijelo O423-MOP.

0

Vjerojatno nema

utjecaja

More Utjecaji na sastavnicu more sagledani su u smislu djelovanja morskih sadržaja planiranih UPU-om na 0



hidrografske uvjete (postojeća obala i morsko dno, valovanje mora, režim morskih struja i režim kisika u

pridnenom sloju) na lokaciji akvatorija plaže (R4).

S obzirom da je sastavnica more ujedno i priobalno vodno tijelo O423-MOP, ranije navedeni utjecaji na vode

primjenjivi su i za kvalitetu mora te možemo zaključiti kako se ne očekuje vjerojatnost negativnog utjecaja na

kvalitetu mora uslijed adekvatnog zbrinjavanja svih otpadnih voda koje nastaju na lokaciji planiranih sadržaja,

sukladno odredbama UPU-a i zakonskim propisima. Vjerojatnost negativnog utjecaja na hidrografske uvjete u

smislu prenamjene postojeće morske obale i morskog dna te promjene postojećeg režima valovanja i

morskih struja se može isključiti jer je UPU-om, na dijelu neposredno uz more planirano u cijelosti sačuvati

prirodna obilježja plaže (prirodna kamena obala i škrape) a u akvatoriju je planirano postavljanje privremenih

plivajućih pontona koji će se izmjestiti izvan akvatorija nakon završetka sezone kupanja. Postojeće plaže

mogu se urediti prirodnim materijalima kao što su kamene obloge, drveni (montažni) platoi i sunčališta. Dakle,

UPU-om nije planirano betiniranje obale, nasipavanje mora ili izgradnja pomorskih građevina (lukobrani,

gatovi i sl.) koji bi mogli utjecati na hidrološka obilježja mora. Tijekom korištenja sadržaja planiranih UPU-om

ne očekuje se utjecaj na hidrografske uvjete jer se radi o manjem sezonskom opterećenju na more uslijed

korištenja akvatorija plaže od korisnika turističke zone.

Vjerojatno nema

utjecaja

Georaznolikost

U obuhvatu UPU-a nema speleoloških objekata47

. Najbliži speleološki objekt je Jama pod Humcem, udaljena

cca. 9,5 km. S obzirom na udaljenost lokacije UPU-a Raskovica od najbližih speleoloških objekata ne očekuju

se utjecaji na ista, za vrijeme izgradnje i korištenja sadržaja u obuhvatu UPU-a.

0

Vjerojatno nema

utjecaja

Krajobraz

Obuhvat UPU-a Raskovica predstavlja neizgrađeno obalno područje obraslo makijom. Izražen je pojas

kamenog ruba obale nastao djelovanjem valova (mora) i vjetra48

.

Izgradnjom sadržaja planiranih UPU-om Raskovica doći će do trajnog negativnog utjecaja na krajobrazne

vizure okolnog područja koje se trenutno nalazi u prirodnom stanju, tj. na lokaciji UPU-a nema izgrađenih i

antropogenih elemenata osim dvije pristupne ceste.

Kako bi se ovaj utjecaj smanjio na prihvatljivu razinu, UPU-om je definirano da se građevine oblikuju na način

da se uklope u prirodno obilježje okolnog terena strmog nagiba, otvoreni dio građevne čestice uređuje se u

najvećem dijelu kao zelene površine (nisko i visoko zelenilo), moguće je uređenje i održavanje postojećih

suhozida i gomila a obvezno je osigurati 40% zelenih površina koje se uređuju sadnjom autohtonog visokog i

niskog zelenila. Plaža će se urediti na način da se uz more u cijelosti očuvaju prirodna obilježja plaže a ostali

planirani sadržaji (sunčališta i sl.) se u najvećoj mjeri moraju uklopiti u prirodni okoliš.

Pridržavanjem navedenog načina gradnje i propisanih mjera zaštite utjecaj na krajobraz će se smanjiti na

prihvatljivu razinu.

-1


negativnog utjecaja

47

prema podacima iz katastra speleoloških objekata (http://www.bioportal.hr/gis/, slika 3.10-1.) 48

Nacrt UPU Raskovica, URBOS d.o.o., Split



Stanovništvo i

zdravlje ljudi

Negativni utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi je moguć uslijed povišenih vrijednosti buke. Potencijalni izvori

buke, na području UPU-a su djelatnost zabavnih sadržaja u sklopu ugostiteljsko-turističke zone i kolni promet

spojnih i internih cesta u obuhvatu UPU-a. Odredbama za provođenje je definirano da ako se utvrdi

prekoračenje dopuštene buke, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili

ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili

izgrađenih). S obzirom na navedeno, ne očekuje se utjecaj od buke na stanovništvo.

Izgradnjom sadržaja planiranih UPU-om Raskovica stvara se mogućnost otvaranja novih radnih mjesta za

lokalno stanovništvo.

+1


pozitivnog utjecaja

Kulturno-

povijesna

baština

Na području UPU-a Raskovica nema zaštićenih i evidentiranih lokaliteta kulturno-povijesne baštine, sukladno

Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture RH i kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i

zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja i ograničenja korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni

glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18).

U odredbama za provođenje UPU-a Raskovica, a u svrhu zaštite mogućih arheoloških nalaza određena je

obveza konzervatorskog nadzora prilikom svakog budućeg građevinskog iskopa, a u slučaju otkrivanja bilo

kakvih arheoloških nalaza radove je potrebno odmah obustaviti te o pronalasku obavijestiti nadležni

Konzervatorski odjel.

S obzirom na navedeno, ne očekuju se utjecaji na kulturno-povijesnu baštinu za vrijeme izgradnje i korištenja

sadržaja u obuhvatu UPU-a.

0

Vjerojatno nema

utjecaja

Materijalna

imovina i

infrastruktura

Na području obuhvata UPU-a nalaze se dvije postojeće pristupne ceste. Drugih elemenata infrastrukture

nema. Izgradnjom i korištenjem ugostiteljsko-turističke zone očekuje se povećanje intenziteta prometa u

Općini Jelsa zbog prometovanja vozila turista, zaposlenika i vozila opskrbe sadržaja UPU-a. Također očekuje

se povećanje potreba za vodom i električnom energijom. Navedeno povećanje intenziteta prometa, zahtjeva

za vodom i električnom energijom je sezonskog karaktera ali može utjecati na opskrbu ostalih dijelova Općine

Jelsa za vrijeme turističke sezone. Ovaj utjecaj je direktno vezan za izgrađenost i stanje navedene

infrastrukture na području Općine Jelsa. Prema dostupnim podacima za područje Općine Jelsa planirano je

unaprjeđenje prometne infrastrukture, izgradnja preostalih sustava vodoopskrbe i odvodnje te izgradnja

elektroenergetskih i telekomunikacijskih sustava čime će se osigurati adekvatna prometna povezanost,

dostatna opskrbljenost pitkom vodom (smanjenje problema u vodoopskrbi tijekom ljetnih mjeseci) i

električnom energijom49

. Realizacijom navedenih aktivnosti ne očekuje se vjerojatnost značajnih problema u

prometu, opskrbi vodom i strujom ostalih dijelova Općine Jelsa i otoka Hvara za vrijeme korištenja

ugostiteljsko-turističke zone Raskovica. UPU-om Raskovica definirana je mogućnost alternativnih metoda za

+1


pozitivnog utjecaja

49

PPUO Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/18) i Strateška studija utjecaja na okoliš Strategije razvoja Općine Jelsa za razdoblje od 2015. do 2020. (Vita projekt d.o.o., 2017.)



opskrbu vodom čime će se dodatno smanjiti pritisak na javni vodoopskrbni sustav. Konačno rješenje, položaj

i dimenzioniranje internog vodoopskrbnog sustava kao i potreba za korištenjem alternativnih izvora opskrbe

vodom, odrediti će se u fazi izrade dokumentacije na osnovi hidrauličkog proračuna u fazi izrade projektne

dokumentacije. Opterećenje javnog sustava odvodnje na području Općine Jelsa, tjekom korištenja sadržaja

planiranih UPU-om se ne očekuje, s obzirom da je na području UPU-a planiran interni sustav odvodnje s

uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

Otpad

Tijekom izgradnje sadržaja planiranih UPU-om doći će do nastanka određene vrste otpada (građevinski,

zemljani otpad, ambalaža itd.), koje je potrebo sakupiti, razvrstati i predati ovlaštenim sakupljačima sukladno

Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 80/19). Odvojenim prikupljanjem i

pravilnim zbrinjavanjem istog može se isključiti vjerojatnost nastanka negativnog utjecaj od otpada. S viškom

iskopa potrebno je postupati sukladno Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu

sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14).

Na području UPU-a Raskovica, tijekom korištenja predviđenih sadržaja, nastajat će određene količine

komunalnog otpada. Odredbama za provođenje se predviđa organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje

komunalnog otpada na službeno odlagalište Prapatna do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje

otpadom u Lećevici. Nadalje, unutar obuhvata UPU-a planiraju se postaviti odgovarajući spremnici

(kontejneri, kante) za primarno odvajanje pojedinih vrsta otpada za njegovu reciklažu, kao što su spremnici

za staklo, papir, karton, plastičnu ambalažu, metalnu ambalažu i organski otpad), na način da isti budu

pristupačni i ne ugrožavaju korištenje okolnog prostora i krajobrazne vrijednosti prostora.

Pravilnim odvajanjem i zbrinjavanjem otpada nastalog za vrijeme izgradnje planiranih sadržaja (građevinski,

zemljani otpad, ambalaža itd.) kao i za vrijeme korištenja planiranih sadržaja (komunalni otpad), sukladno

odredbama UPU-a, Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine i

Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 80/19), ne očekuje se vjerojatnost

negativnog utjecaja od otpada uslijed izgradnje i korištenja sadržaja planiranih UPU-om Raskovica.

0

Vjerojatno nema

utjecaja

ZAKLJUČAK

Temeljem analize samostalnih utjecaja na sastavnice okoliša možemo zaključiti da se za većinu sastavnica okoliša ne očekuju utjecaji. Za sastavnice

bioraznolikost, tlo, šume i krajobraz je procijenjen vjerojatno negativan ali prihvatljiv utjecaj uz uvijet pridržavanja mjera propisanih UPU-om i ovom SPUO. Za

stanovništvo i zdravlje ljudi te materijalnu imovinu i infrastrukturu se očekuje vjerojatnost umjereno pozitivnog utjecaja.



Analiza mogućih utjecaja provedbe UPU-a Raskovica na klimu 8.2

Utjecaj UPU-a Raskovica na klimatske promjene 8.2.1

Tijekom proteklih 150 godina, ljudske aktivnosti doprinose klimatskim promjenama,

uzrokujući promjene u zemljinoj atmosferi uslijed povećanja količine stakleničkih plinova (SP)

poput: CO2, metana (CH4), dušikovog (II) oksida (N2O), fluoriranih ugljikovodičnih spojeva

(HFC-i, PFC-i), sumporovog heksafluorida (SF6), vodene pare, troposferskog ozona te

aerosola.

Sljedeći procesi i aktivnosti generiraju najviše navedenih SP:

CO2 - stacionarno izgaranje fosilnih goriva, neizravno korištenje električne energije,

proizvodnja i prerada nafte / plina, odsumporavanje dimnih plinova (na bazi

vapnenca), proizvodnja aluminija, proizvodnja željeza i čelika, proizvodnja dušične

kiseline, proizvodnja amonijaka, proizvodnja adipinske kiseline, proizvodnja cementa,

proizvodnja vapna, proizvodnja stakla, spaljivanje krutog komunalnog otpada,

prijevoz (mobilno izgaranje fosilnih goriva)

CH4 – izgaranje ili razgradnja biomase, proizvodnja i prerada nafte / plina,

iskopavanje ugljena, veća odlagališta komunalnog otpada, veći sustavi pročišćavanje

komunalnih otpadnih voda

N2O – stacionarno izgaranje fosilnih goriva / biomasa, proizvodnja dušične kiseline,

proizvodnja adipinske kiseline, spaljivanje krutog komunalnog otpada, veći sustavi za

pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, transport (mobilno izgaranje)

HFC – industrija hlađenja / klimatizacije / izolacije

PFC – proizvodnja aluminija

SF6 – sustavi za prijenos električne energije, specifične elektroničke industrije (npr.

proizvodnja LCD zaslona)50

Mjera za opis utjecaja pojedinog plina na globalno zatopljenje je Potencijal globalnog

zatopljavanja (GWP51). Procesom kvantifikacije emisija52 koristeći GWP sve emisije SP se

pretvaraju u tone CO2 tj. ekvivalente CO2.

Prema tablici 1., dokumenta53 izdanom od strane Europske investicijske Banke, generalno

gledajući, procjenu emisije SP nije potrebno provesti za:

- telekomunikacijske usluge

- sustavi vodoopskrbe

- sustavi odvodnje oborinskih i/ili otpadnih voda

- pročišćavanje industrijskih otpadnih voda malog razmjera i pročišćavanje komunalnih

otpadnih voda

- razvoj nekretnina

- postrojenje za mehaničku / biološku obradu otpada

50

https://www.eib.org/attachments/strategies/eib_project_carbon_footprint_methodologies_en.pdf 51

engl. global warming potential 52

Prema tablici koja se među ostalom nalazi u tablici A1.9 priloga dokumenta „Induced GHG Footprint – The carbon footprint of project financed by the Bank: Methodologies for the Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10.1.,“ 53

Induced GHG Footprint – The carbon footprint of project financed by the Bank: Methodologies for the

Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10.1.,



- aktivnosti istraživanja i razvoja

- farmaceutika i biotehnologija

Prema tablici 1., dokumenta54 izdanom od strane Europske investicijske Banke, s obzirom na

prirodu te opseg aktivnosti, za sadržaje planirane UPU-om Raskovica nije potrebno raditi

procjenu emisije SP.

Utjecaj klimatskih promjena na UPU Raskovica 8.2.2

Utjecaj sadržaja planirnih UPU-om Raskovica na klimatske promjene neće imati toliki značaj

koliki bi na lokalnoj razini mogle imati klimatske promjene na područje obuhvata UPU-a

Raskovica. Iako se intenzitet i smjer budućih klimatskih promjena ne može odrediti sa

sigurnošću, pogotovo na malom području kao što podrućje Zastražišće- Raskovica na kojem

se planira UPU Raskovica, kod planiranja projekata treba imati na umu kako postojeće tako i

buduće (teoretske) modelirane projekcije klimatskih promjena na širem području.

Analiza klimatske otpornosti projekta

Sukladno smjernicama u Neformalnom dokumentu Europske komisije: Smjernice za voditelje

projekata - kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, ključni element

za određivanje klimatske ranjivosti/otpornosti projekta i procjenu rizika je analiza osjetljivosti

na određene klimatske promjene. Alat za analizu klimatske otpornosti projekta sastoji se od 7

modula koji se mogu primijeniti tijekom izrade procjene utjecaja.

Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene (Modul 1)

Osjetljivost zahvata na klimatske promjene i opasnosti sistematski se procjenjuje kroz četiri

ključne teme (sadržaji planirani UPU-om Raskovica su svrstani u odgovarajuće teme s

obzirom na karakteristike istih):

- Imovina i procesi na lokaciji

1. Ugostiteljsko turistička namjena T2-1 (hotel)

2. Ugostiteljsko turistička namjena T2-2 (turističke vile)

3. Prateći sadržaji ugostiteljsko turističke namjene T2-3

4. Sportsko rekreacijska namjena R4 – uređena plaža

- Ulazne „tvari“ (voda, energija, ostalo)

5. Elektroenergetska mreža

6. Telekomunikacijska mreže

7. Vodoopskrbna mreža

8. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

- Izlazne „tvari“ (proizvodi, tržišta, potražnja potrošača)

/

- Transportne poveznice

54

Induced GHG Footprint – The carbon footprint of project financed by the Bank: Methodologies for the

Assessment of Project GHG Emissions and Emission Variations, Version 10.1.,



9. Prometna mreža

Osjetljivost sadržaja je povezana s određivanjem utjecaja klimatskih varijabli i sekundarnih

učinaka tj. opasnosti koje mogu nastati uzrokovane klimom. S obzirom na širok raspon

varijabli, određene su one za koje smatramo da su važne za UPU Raskovica, te ćemo s

obzirom na njih razmatrati osjetljivost pojedinih sadržaja UPU-a Raskovica.

Ocjene vrijednosti (visoka, srednja, zanemariva - tablica 8.1.2.-1.), dodjeljujemo svim

ključnim temama kroz njihov odnos s klimatskim varijablama i sekundarnim učincima (faktori

– tablica 8.1.2.-2.).

Tablica 8.1.2.-1. Ocjene vrijednosti osjetljivosti na klimatske promjene

Osjetljivost na klimatske promjene ZANEMARIVA SREDNJA VISOKA

- visoka osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati znatan utjecaj na

imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost.

- srednja osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati mali utjecaj na imovinu

i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost.

- zanemariva: klimatska varijabla ili opasnost nema nikakav utjecaj

Tablica 8.1.2.-2. Osjetljivost sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na klimatske varijable i s njima

povezane opasnosti

UPU Raskovica

Imovin

a i

pro

cesi in

situ

Ula

zne

„tv

ari“

Izla

zne „

tvari“

Tra

nsport

ne

poveznic

e

KLIMATSKE VARIJABLE I POVEZANE OPASNOSTI

Primarni učinci

Porast godišnje / sezonske / mjesečne

prosječne temperature zraka

1

Porast (učestalost i intenzitet) ekstremnih

temperatura zraka

2

Promjena godišnje / sezonske / mjesečne

prosječne količine oborina

3

Promjena (učestalost i intenzitet) ekstremnih

količina oborina

4

Prosječna brzina vjetra 5

Maksimalna brzina vjetra 6

Vlažnost 7

Sunčevo zračenje 8



Sekundarni efekti / opasnosti vezane za klimatske uvjete

Temperature mora / vode 9

Dostupnost vode 10

Oluje 11

Poplave 12

Erozija tla 13

Šumski požari 14

Nestabilnost tla/ klizišta/odroni 15

Porast razine mora 16

Ocjene dodijeljene primarnim i sekundarnim učincima su definirane, obzirom na interakciju

pojedinih parametara s klimatskim podacima, koje su navedene u dokumentu „Dodatak

rezultatima modeliranja na sustavu HPC Velebit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj

rezoluciju od 12,5 km“, koji je izrađen u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva

zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta

Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“.

Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete (Modul 2)

Tablica 8.1.2.-3. Izloženost UPU-a Raskovica na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti.

Ocjene vrijednosti osjetljivosti zahvata na klimatske promjene označene su: zelenom bojom =

zanemariva osjetljivost, narančasto = srednja osjetljivost, crvena = visoka osjetljivost.

Osjetljivost Izloženost područja lokacije –

sadašnje stanje

Izloženost područja lokacije – buduće

stanje

Primarni učinci

Porast

godišnje /

sezonske /

mjesečne

prosječne

temperature

zraka

Tijekom razdoblja P0, trendovi

srednje, srednje minimalne i srednje

maksimalne temperature zraka

pokazuju zatopljenje u cijeloj

Hrvatskoj. Trendovi godišnje

temperature zraka su pozitivni i

signifikantni, a promjene su veće u

kontinentalnom dijelu zemlje nego na

obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti.

Za otok Hvar, srednja temperatura

najtoplijeg mjeseca je iznad 22˚C,

dok za najhladniji mjesec varira

između 4˚C i 13˚C

Na srednjoj godišnjoj razini, srednjak

ansambla RegCM simulacija na 12,5 km

daje za razdoblje 2011.-2040. godine i oba

scenarija mogućnost zagrijavanja od 1,2 do

1,4°C. Za razdoblje 2041.-2070. godine

očekivano zagrijavanje je od 1,9 do 2°C.

Tijekom P1 i P2 razdoblja navedena

promjena temperature neće utjecati na

sadržaje planirane UPU-om Raskovica.

Porast

(učestalost i

Tijekom razdoblja P0 trendovi

minimalne i srednje maksimalne

Za razdoblje 2011.-2040. god., postoji

mogućnost porasta maksimalne



intenzitet)

ekstremnih

temperatura

zraka

temperature pokazuju zatopljenje u

cijeloj Hrvatskoj. Najvećim

promjenama bila je izložena

maksimalna temperatura zraka, s

najvećom učestalošću trendova u

klasi 0,3-0,4°C na 10 godina.

Za otok Hvar maksimum temperature

zraka je u srpnju i iznosi 25,7°C, dok

je minimum u siječnju i veljači, te

iznosi 9,0°C.

temperature od 1,2°C do 1,4°C. Za

razdoblje 2041.-2070. god., projekcije

ukazuju na mogućnost porasta od oko 1,9

do 2°C. Na srednjoj godišnjoj razini,

minimalna temperatura zraka slijedi obrazac

srednje temperature zraka. Za razdoblje

2011.- 2040. god., očekuje se porast

minimalne temperature od 1,2°C do 1,4°C.

Za razdoblje 2041.-2070. godine očekivano

povećanje je oko 1,9°C.

Navedeni porast minimalne i maksimalne

temperature za razdoblja P1 i P2 neće

utjecati na sadržaje planirane UPU-om

Raskovica.

Promjena

godišnje /

sezonske /

mjesečne

prosječne

količine

oborina

Tijekom razdoblja P0 godišnje

količine oborine pokazuju

prevladavajuće nesignifikantne

trendove, koji su pozitivni u istočnim

ravničarskim krajevima i negativni u

ostalim područjima Hrvatske.

U tridesetogodišnjem razdoblju od

1981. do 2010. prosječna godišnja

količina padalina iznosila je 706,6

mm. Minimum padalina je u srpnju i

iznosi 20,3 mm, a maksimum je u

studenome te iznosi 99,5 mm.

Promjene u srednjim sezonskim ukupnim

količinama oborine ovise o sezoni, očekuje

se porast zimskih količina te smanjenje

ljetnih količina oborine na čitavom području

RH. Na srednjoj godišnjoj razini, za područje

Jadranskog mora te dijela obalnog područja,

promjene na godišnjoj razini ukazuju na

mogućnost porasta količine oborine u

iznosu od 5 do 10 % za oba buduća

razdoblja.

Promjena prosječne količine oborina na

području SDŽ za oba razdoblja neće

značajno utjecati na sadržaje planirane

UPU-om Raskovica.

Promjena

(učestalost i

intenzitet)

ekstremnih

količina

oborina

Trendovi suhih dana su uglavnom

slabi, ali statistički značajni pozitivni

trendovi (1% do 2%), trend vlažnih

oborinskih ekstrema je prostorno vrlo

sličan onome godišnjih količina

oborine. Na području SDŽ-e

povremeno se javljaju olujna

nevremena praćena ekstremnim

količinama oborina.

Za otok Hvar, najmanja godišnja

količina padalina iznosila je 383,7

mm, dok je najveća godišnja količina

padalina iznosila 1109,4 mm.

Projekcije klimatskih promjena u srednjem

broju kišnih razdoblja (razdoblje od

minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom

količinom oborine većom ili jednakom 1 mm)

su općenito između -4 i 4 događaja u deset

godina. Projekcije klimatskih promjena u

srednjem broju sušnih razdoblja (razdoblje

od minimalno 5 uzastopnih dana s dnevnom

količinom oborine manjom ili jednakom 1

mm) su slične amplitude kao promjene broja

kišnih razdoblja.

Budući da je na godišnjoj razini promjena

učestalosti ekstremnih oborina zanemariva,

ne očekuje se utjecaj na sadržaje planirane

UPU-om Raskovica.



Prosječna

brzina vjetra

Obalno područje, s lancem priobalnih

planina izrazito je vjetrovito područje

SDŽ-e, s prevladavajućim vjetrovima

burom i jugom te u ljetnom razdoblju

maestralom. Bura i jugo pojavljuju se

kroz cijelu godinu i dosežu, pogotovo

zimi, olujne jačine.

Na srednjoj godišnjoj razini, projekcije za

oba razdoblja (2011.-2040. godine, 2041.-

2070. godine) te oba scenarija (RCP4.5 i

RCP8.5) ukazuju na blage, gotovo

zanemarive, promjene u rasponu od -1 %

do 3 % ovisno o dijelu Hrvatske.

Za područje SDŽ-e u razdoblju P1 i P2 ne

očekuje se značajno povećanje prosječne

brzine vjetra. S obzirom na navedeno, ne

očekuju se utjecaji uslijed promjene

prosječne brzine vjetra na sadržaje

planirane UPU-om Raskovica.

Maksimalna

brzina vjetra

Pružanje reljefa otoka Hvara po

pravcu I-Z uvjetuje određene

promjene u smjeru strujanja vjetrova

na način da pušu u skladu s

pružanjem reljefa. Na otoku Hvaru

zastupljeni su bura, jugo i maestral.

Bura puše iz više smjerova, svaki s

relativno niskom čestinom, što se

može pripisati položaju, veličini i

pravcu pružanja otoka Brača koji

zbog spomenutih pokazatelja

ublažava puhanje bure, razbijajući ga

na više smjerova manje čestine.

Promjene srednjeg broja dana s

maksimalnom brzinom vjetra većom ili

jednakom 20 m/s u odnosu na referentno

razdoblje P0, pokazuju mogućnost porasta

na čitavom Jadranu u zimskoj sezoni za P1.

Sve promjene su relativno male i uključuju

promjene od -5 do +10 događaja po

desetljeću. Za P2 očekuje se porast na

sjevernom i južnom Jadranu i obalnom

području te smanjenje broja događaja na

srednjem Jadranu. S obzirom da se ne

očekuje značajna promjena maksimalne

brzine vjetra, ne očekuje se ni značajan

utjecaj na sadržaje planirane UPU-om

Raskovica.

Vlažnost

Na području SDŽ kao i na većem

dijelu Jadranske obale minimum

vlažnosti očekuje se u ljetu te

maksimum u studenom i prosincu.

U razdoblju P1, očekuje se smanjenje

relativne vlažnosti u proljeće i ljeto između

0.5 pa do 2%. Ovo smanjenje je vrlo malo,

tako da neće bitnije utjecati na ukupnu

relativnu vlažnost u ovim sezonama. U zimi

je projiciran mali porast relativne vlažnosti u

većini krajeva (osim u primorskom pojasu),

ali i ovaj porast ne bi donio veću promjenu

ukupne vlažnosti zraka. Slično vrijedi i u

jesen za istočne krajeve, dok u ostatku

zemlje ne bi došlo do promjene relativne

vlažnosti. Za P2 se očekuju slični trendovi.

Izloženost sadržaja planiranih UPU-om

Raskovica na promjene vlažnosti zraka se

ne očekuje niti utječe na iste.



Sunčevo

zračenje

Otok Hvar poznat je po visokoj

insolaciji, odnosno velikom broju

sunčanih sati. Podaci o insolaciji

bilježeni su u razdoblju 1981. – 2010.

Najveći broj sunčanih sati ima srpanj

(373,9h), a najmanji broj ima

prosinac (122,3h)

Očekuje se lagani porast sunčeva zračenja,

ali takva promjena nema utjecaj na područje

UPU-a Raskovica.

Sekundarni efekti / opasnosti vezane za klimatske uvjete

Temperatura

mora/vode

Jadransko more prirodni je rezervat

relativno tople vode čija se prosječna

temperatura kreće od 10 do 20°C. Za

temperaturu je karakteristično da se

površina mora u studenom počinje

naglo hladiti (pada ispod 20°C) te

dostiže najnižu vrijednost u veljači.

Vodeni stupac homogen je u ožujku,

dok se u travnju gornjim slojevima,

počinje formirati termoklina.

Maksimalne temperature, more

dostiže u kolovozu, kada se u

Bračkom i Splitskom kanalu formira

termoklina između 10 i 20 m dubine.

U listopadu ponovno dolazi do

hlađenja.

U razdoblju P1, očekuje se, na godišnjoj

razini, porast temperatura površine mora u

sjevernom Jadranu za 0.8-1.6 °C, a u

srednjem i južnom Jadranu porast

temperature bi mogao biti do oko 0.8 °C.

I u razdoblju P2, očekuje se daljnji porast

temperatura površine mora u Jadranu. Taj

porast, između 1.6 do 2.4 °C u većem dijelu

Jadrana, bio bi nešto veći nego u ostatku

Sredozemlja.

Navedena promjena temperatura mora neće

utjecati na području UPU-a Raskovica.

Dostupnost

vode

Vodoopskrba Otoka Hvara je

zasnovana na tri izvora opskrbljivanja

vodom: vlastiti izvori (bunari u Jelsi i

Starom Gradu), regionalni

vodoopskrbni sustav Omiš-Brač-

Hvar-Vis-Šolta i regionalni

vodoopskrbni sustav Makarsko

primorje.

Ne očekuje se veća promjena dostupnosti

vodnih resursa u budućem razdoblju i

utjecaj na područje UPU-a Raskovica.

Oluje (trase i

intenzitet)

uključujući

olujne

uspore

Za područje otoka Hvara

karakteristična je bura no zbog

reljefa otoka, Bura puše iz više

smjerova što smanjuje intenzitet i

jačinu puhanja.

Obzirom na promjene u prosječnim i

maksimalnim brzinama vjetra kao i

količinama oborina, ne očekuje se značajna

promjena u broju olujnih dana kao ni utjecaj

na funkcioniranje sadržaja planiranih UPU-

om Raskovica.

Poplave

Prema Karti opasnosti od poplava,

UPU Raskovica ne nalazi se na

poplavnom području.

Promjena opasnosti od poplava ne očekuje

se u budućnosti. Ne očekuje se

povećavanje utjecaja od poplava za

području UPU-a Raskovica



Erozija tla

Prema karti prethodne procjene

potencijalnog rizika od erozije 2018,

UPU Raskovica se nalazi na

području velikog potencijalnog rizika

od erozije uzrokovanog obilnim

oborinama koje stvaraju bujične

tokove (uz napomenu da je riječ o

relativno nepouzdanim podacima).

U budućem razdoblju ne očekuje se izrazito

i značajno povećanje oborina te se ne

očekuju značajne promjene u eroziji tla.

Šumski

požari

Pojava prirodnih požara

karakteristična je za priobalna suha

područja i područja mediteranskih

šuma. Pojavu požara može izazvati

dugotrajna suša i zapuštenost

obradivih površina.

Nastanak požara većeg razmjera,

uslijed suše i toplinskog vala, može

se očekivati u srpnju i kolovozu.

U sušnim ljetnim mjesecima može se

očekivati pojava požara koja je uglavnom

vezana za šumska područja i ovisi o

trenutačnim vremenskim uvjetima na

lokaciji.

Nestabilnost

tla/ klizišta/

odroni

Klizišta se najčešće javljaju na većim

nagibima terena uslijed erozije tla. Za

područje UPU-a Raskovica je

moguća opasnost od erozije tla pa

time i nestabilnosti tla/klizišta.

Ne očekuje se promjena u nestabilnosti tla i

klizištima s obzirom na očekivane promjene

u režimu oborina za ovo područje u budućim

periodima.

Porast razine

mora

U referentnoj klimi, srednja razina

mora na godišnjoj skali je od 0 do -40

cm u odnosu na geoid. Prema IPCC

izvješću U razdoblju 1971.-2010.

prosječni opaženi relativni porast

globalne razine mora bio je 8 cm.

Istraživanja mjerenih vrijednosti

morske razine za Jadran daju

različite rezultate. Za razdoblje

1956.-1991. Barić i sur. (2008)

izvješćuju o promjeni morske razine

koja sa Split pada -0.82 mm/godinu.

Prema Čupić i sur. (2011), za

razdoblje 1955.-2009., promjena

morske razine za Split iznosi

+0.59±0.27 a za kraće razdoblje od

1993.-2009., iznosi +4.15±1.14.

Prema globalnom MPI-ESM modelu, u

budućoj klimi do 2040. (razdoblje P1) u

Jadranu se očekuje porast srednje razine

mora između 0 i 5 cm. Također prema

globalnom MPI-ESM modelu, oko sredine

stoljeća, u razdoblju P2 (2041.-2070.),

promjena razine mora u Jadranu ostat će u

okvirima promjene iz razdoblja P1 –

povećanje razine od 0 do 5 cm. S druge

strane, projicirani porast izračunat iz 21

CMIP5 GCM-a za razdoblje 2046.-2065. uz

RCP4.5 je 19-33 cm, a uz RCP8.5 je 22-38

cm. Prema Čupić i sur. (2011) očekuje se

porast razine mora na srednjem i južnom

Jadranu od oko 40 cm u sljedećih sto

godina. Zaključno, procjene buduće razine

Jadranskog mora ukazuju na porast razine

do konca 21. stoljeća. Premda ne postoji

usuglašenost u navedenim procjenama

buduće razine, moglo bi se zaključiti da bi

do 2100. porast razine Jadrana bio između



40 i 65 cm.

Procjena ranjivosti (Modul 3)

Ranjivost se računa prema izrazu:

V=S x E

S = osjetljivost (dobiveno u Modulu 1)

E = izloženost (dobiveno u Modulu 2)

Na temelju procjene osjetljivosti (Modul 1) i procjene izloženosti područja (Modul 2)

prikazana je procjena ranjivosti.

Tablica 8.1.2.-4. Ocjene klasifikacije ranjivosti s obzirom na osjetljivost i izloženost područja

Izloženost

Osjetljivost

Zanemariva Srednja Visoka

Zanemariva

Srednja

Visoka

Tablica 8.1.2.-5. Ocjene vrijednosti ranjivosti s obzirom na izloženost područja i osjetljivost

Ranjivost ZANEMARIVA SREDNJA VISOKA



Tablica 8.1.2.-6. Ranjivost na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti za sadašnje stanje izloženosti područja (tablica je dobivena kombinacijom

(množenjem) podataka iz tablice 8.1.2.-1. i tablice 8.1.2-2., na način kako je prikazano u tablici 8.1.2.-3.)

UPU Raskovica

IZL

OŽ

EN

OS

T –

SA

DA

ŠN

JE

ST

AN

JE

IZL

OŽ

EN

OS

T –

BU

DU

ĆE

ST

AN

JE

Imo

vin

a i p

rocesi in

situ

Ula

zne

„tva

ri“

Izla

zn

e „tv

ari“

Tra

nsp

ortn

e

po

vezn

ice

Imo

vin

a i p

rocesi in

situ

Ula

zne

„tva

ri“

Izla

zn

e „tv

ari“

Tra

nsp

ortn

e

po

vezn

ice

Imo

vin

a i p

rocesi in

situ

Ula

zne

„tva

ri“

Izla

zn

e „tv

ari“

Tra

nsp

ortn

e

po

vezn

ice

KLIMATSKE VARIJABLE I POVEZANE OPASNOSTI Ranjivost Ranjivost

Primarni učinci (PU) PU PU

1 Porast godišnje / sezonske / mjesečne

prosječne temperature zraka

2 Porast (učestalost i intenzitet) ekstremnih

temperatura zraka

3 Promjena godišnje / sezonske / mjesečne

prosječne količine oborina

4 Promjena (učestalost i intenzitet)

ekstremnih količina oborina

5 Prosječna brzina vjetra

6 Maksimalna brzina vjetra

7 Vlažnost

8 Sunčevo zračenje



Sekundarni efekti / opasnosti vezane za klimatske uvjete (SF) SF SF

9 Temperatura mora/vode

10 Dostupnost vode

11 Oluje (trase i intenzitet) uključujući

olujne uspore

12 Poplave

13 Erozija tla

14 Šumski požari

15 Nestabilnost tla/ klizišta/odroni

16 Porast razine mora



Procjena rizika (Modul 4)

Procjena rizika se temelji na analizi ranjivosti koja je opisana pod modulom 3, s fokusom na

prepoznavanje rizika i mogućim opasnostima koji su povezani s utjecajem. Procjena rizika će

se bazirati na ranjivosti sadržaja planiranih UPU-om Raskovica dobivenoj iz izloženosti za

buduće stanje. Procjena rizika se radi za svaku klimatsku varijablu koju smo ocijenili u

Modulu 3 (Tablica 8.1.2.-6) sa srednjom ili visokom ranjivosti za buduće stanje. Procjena

rizika funkcionira kroz odnos posljedica rizika i rizika od pojave pojedinih klimatskih varijabli.

Množenjem ocjene rizika od pojave (Tablica 8.1.2.-7.) i posljedice rizika (Tablica 8.1.2.-8.)

dobivamo ocjene procjene rizika.

Tablica 8.1.2.-7. Procjena rizika

Rizik od

pojave Rijedak

Malo

vjerojatno Vjerojatno

Vrlo

vjerojatno

Gotovo

sigurno

Posljedice

rizika 1 2 3 4 5

Beznačajne 1 1 2 3 4 5

Male 2 2 4 6 8 10

Umjerene 3 3 6 9 12 15

Velike 4 4 8 12 16 20

Katastrofalne 5 5 10 15 20 25

Tablica 8.1.2.-8. Način procjene posljedica rizika

Posljedice

rizika

Beznačajne Male Umjeren Velike Katastrofalne

Ocjene 1 2 3 4 5

Opis

posljedice

rizika na

okoliš

Bez utjecaja na

osnovne elemente

okoliša. Točkasti

izvor rizika. Nema

potrebe za

oporavkom

okoliša

Izvor lociran

unutar granica

ID. Oporavak

utjecaja unutar

jednog mjeseca

(30 dana) od

nastanka

Umjerena

posljedica sa

mogućim štetnim

utjecajem.

Oporavak

utjecaja unutar

365 dana od

nastanka

Značajna šteta

sa lokaliziranim

učinkom.

Oporavak od

nastanka duže

od 365 dana.

Značajna šteta

sa širokim

utjecajem.

Oporavak duži

od 365 dana.

Ograničena

vjerojatnost

potpunog

oporavka.

Tablica 8.1.2-9. Način procjene pojave rizika

Rizik od pojave Rijedak Malo vjerojatan Vjerojatan Vrlo Vjerojatan Gotovo siguran

Ocjene 1 2 3 4 5

Vjerojatnost

pojave rizika Visoka

nemogućnost

pojave incidenta.

Šanse za pojavu

su 5% godišnje.

Prema trenutnoj

praksi i

procedurama,

incident se neće

dogoditi. Šanse

za pojavu su

20% godišnje

Incident se

dogodio na

sličnom području

sa sličnim

postavkama.

Šanse za pojavu

su 50% godišnje

Velika je

vjerojatnost od

incidenta. Šanse

za pojavu su

80% godišnje

Vrlo velika

vjerojatnost

događanja

incidenta.

Šanse za

pojavu su 95%

godišnje



Tablica 8.1.1-10 Procjena razine rizika za planirane aktivnosti

Rizik od

pojave Rijedak

Malo

vjerojatno Vjerojatno

Vrlo

vjerojatno

Gotovo

sigurno

Posljedice

rizika 1 2 3 4 5

Beznačajne 1 1

2

3 4

5

Male 2

2

porast razine

mora

4

Erozija tla i

nestabilnost

tla/klizišta

6 8 10

Umjerene 3 3 6

Požari 9 12 15

Velike 4 4 8 12 16 20

Katastrofal

ne 5 5 10 15 20 25

Zaključak:

Uz provedbu propisanih mjera zaštite od požara i elementarnih nepogoda, procjena rizika je

ocijenjena kao zanemariva.

Zaključak

Kroz modul 1 utvrđena je osjetljivosti sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na klimatske

promjene. Građevine ugostiteljsko-turističkih sadržaja, nadzemni elementi infrastrukture

(stupovi javne rasvjete) i cestovna mreža osjetljivi su na promjene ekstremnih količina

oborina, maksimalne brzine vjetra, oluje, požare, odrone tla i porast razine mora. Uslijed

navedenih klimatskih varijabli i povezanih opasnosti može doći do oštećenja građevina i

nadzemnih elemenata infrastrukture (stupovi javne rasvjete) te oštećenja kolnika ceste i

nemogućnosti odvijanja prometa. Funkcioniranje vodoopskrbnog sustava te sustava

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda osjetljivo je na porast ekstremnih temperatura zraka,

dostupnost vode, oluje, poplave, odrone i porast razine mora. Uslijed navedenih događaja

može doći do oštećenja cjevovoda, nepravilnog rada ili prekida rada sustava vodoopskrbe i

odvodnje.

Kroz modul 2 procjenjena je izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete iz

čega proizlazi da je područje UPU-a Raskovica izloženo šumskim požarima i porastu razine

mora s obzirom na lokaciju istog i karakteristike planiranih sadržaja.

Kroz Modul 3 procjenjena je ranjivost sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na klimatske

promjene. Navedenom procjenom zaključeno je kako ne postoji visoka ocjena klasifikacije

ranjivosti s obzirom na osjetljivost i izloženost područja UPU-a Raskovica.

Kroz modul 4 procijenjen je rizik utjecaja klimatskih varijabli na ranjive sadržaje. Uz provedbu

propisanih mjera zaštite od požara i elementarnih nepogoda, procjena rizika je ocijenjena

kao zanemariva.



S obzirom na navedeno smatra se da provedba ostalih modula 5, 6 i 7, u okviru ovog

dokumenta nije potrebna.

Vjerojatnost nastanka kumulativnih utjecaja i međuodnos 8.3

planiranih aktivnosti

Kumulativni utjecaji na sastavnice okoliša šireg područja UPU-a Raskovica, analizirani su na

temelju drugih istovjetnih planiranih i postojećih sadržaja sukladno Odredbama za

provođenje i kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, Prostornog plana

uređenja Općine Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/08, 3/15 i 5/18).

Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina, PPUO Jelsa

("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/18, slika 8.3-1.) na području uvale Zaraće planirana je

izgradnja turističkog naselja - T2 zone, površine 10,79 ha. Zone ugostiteljsko turističke

namjene su određene u skladu s Izmjenama i dopunama prostornog plana Splitsko

dalmatinske županije (“Službeni glasnik Splitsko dalmatinske županije”, broj 9/13). Za

neizgrađenu T2 zonu Zaraće definirani su uvjeti uređenja istovjetni uvjetima za predmetnu

zonu Raskovica (navedeno u poglavlju 2.4. Odnos UPU-a Raskovica s PP Splitsko-

dalmatinske županije i PPU Općina Jelsa).

Slika 8.3-1. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina, PPUO Jelsa ("Službeni

glasnik Općine Jelsa", br. 5/18).

S obzirom na definiranu površinu i stanje okoliša na lokaciji planirane T2 zone Zaraće55,

realizacijom sadržaja planiranih UPU-om Raskovica s navedenom zonom Zaraće, očekuje

se vjerojatnost nastanka negativnih kumulativnih utjecaja na bioraznolikost, tlo, šume i

krajobraz.

55

Analizon DOF karte i podloga o stanju okoliša s bioportala (http://www.bioportal.hr/gis/)



Vjerojatan je negativan kumulativan utjecaj na stanišne tipove D.3.4.2. Istočnojadranski

bušici, F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima i G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i

stijene (koji se nalaze na kopnenom i obalnom području planiranih zona), kao i na strogo

zaštićene vrste vezane za navedena staništa. Iako su navedena staništa široko

rasprostranjena na području otoka Hvara, ista se nalaze na Prilogu II. i III. Pravilnika o

popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) te

je tijekom izrade UPU-a za zonu Zaraće kao i detaljne projektne dokumentacije za obje zone,

potrebno planirati sadržaje na način da se u što većom mjeri očuvaju navedena staništa.

Detaljna procjena mogućih utjecaja na navedene stanišne tipove utvrdit će se provedbom

postupka OPUO, za svaki pojedinačni projekt te će se na temelju detaljne tehničke

dokumentacije propisati mjere zaštite kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjili

pojedinačni utjecaji a posljedično bi se smanjila i vjerojatnost nastanka kumulativnog

utjecaja.

Kako bi se negativan kumulativan utjecaj na krajobrazne vizure smanjio na najmanju moguću

mjeru, zone je potrebno planirati na način da se sačuvaju prirodna obilježja krajobraza,

korištenjem autohtonih biljnih vrsta tijekom uređenja površina, a nove građevine što više

prilagoditi obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi. Očuvanjem postojeće

prirodne vegetacije u što većoj mjeri te uvažavanjem specifičnosti reljefa i vegetacijskog

pokrova, smanjit će se negativni utjecaji na krajobraz, stanišne tipove te šume i šumski

pokrov.

Zaključno, poštivanjem mjera zaštite sastavnica okoliša popisanih PPU Općine Jelsa i

detaljnijim prostornim planovima (UPU-om), negativni kumulativni utjecaji mogu se umanjiti.

Dodatne mjere zaštite će se definirati tijekom provedbe postupka OPUO na temelju detaljnije

projektne dokumentacije, za svaki pojedinačni projekt.

Izgradnjom i korištenjem sadržaja planiranih UPU-om, zajedno sa ostalim planiranim

ugostiteljsko-turističkim zonama na području Općine Jelsa i otoka Hvara, za vrijeme turističke

sezone se očekuje povećanje opterećenja prometne, vodno-komunalne, elektroenergetske i

telekomunikacijske mreže. Značaj kumulativnog utjecaja ovisi o trenutnom stanju navedene

infrastrukture ali i o planiranim aktivnostima vezanim za istu. Važećom prostorno-planskom

dokumentacijom planirano je provođenje aktivnosti izgradnje i obnove prometnih i vodno-

komunalnih infrastrukturnih objekata čime će se osigurati adekvatna prometna povezanost,

dostatna opskrbljenost pitkom vodom, električnom energijom i telekomunikacijskom mrežom.

Realzacijom navedenih aktivnosti ne očekuje se vjerojatnost značajnog kumulativnog

utjecaja na komunalnu infrastrukturu Općine Jelsa i otoka Hvara. Dodatno smanjenje pritiska

na opterećenje vodno-komunalne infrastrukture moguće je realizirati unutar svake od

planiranih zona korištenjem obnovljivih izvora energije.

Kumulativan utjecaj, s ostalim planiranim zonama očekuje se i na stanovništvo uslijed

povećanja automobilskog prometa i sezonske migracije ljudi. S obzirom da je UPU

Raskovica smješten izvan naseljenog područja, kumulativan utjecaj na stanovništvo uslijed

povećanje prometa tijekom dolaska i odlaska korisnika zone je privremen i sezonskog

karaktera te se smatra umjereno negativan.

Tijekom korištenja planiranih zona očekuje se povećanje generiranog otpada kojeg je

potrebno adekvatno zbrinuti u cilju spriječavanja negativnog kumulativnog utjecaja. Na



području Općine Jelsa planirana je izgradnja reciklažnog dvorišta te zatvaranje i sanacija

odlagališta Prapatna nakon čega će se otpad zbrinjavati na Županijskom centru za

gospodarenje otpadom u Lećevici. Adekvatnim zbrinjavanjem nastalog otpada, sukladno

Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. godine i

Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 80/19), ne očekuje se

vjerojatnost negativnog kumulativnog utjecaja od otpada.

Sadržaji planirani UPU-om analizirani su kroz samostalnu procjenu utjecaja na sastavnice

okoliša kao cjelina. Vjerojatnost negativnog kumulativnog utjecaja uslijed međuodnosa

planiranih aktivnosti se može isključiti zbog pojedinačnih malih površina pojedinih sadržaja

koji kao izdvojene jedinice ne bi utjecali na samostalnu procjenu utjecaja na sastavnice

okoliša a samim time i na kumulativni utjecaj.

Mogući prekogranični utjecaji 8.4

Ne očekuju se prekogranični utjecaji s obzirom na karakteristike planiranih sadržaja i lokaciju

UPU-a Raskovica.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA UKLJUČUJUĆI MJERE 8.5

SPRJEČAVANJA, SMANJENJA I UBLAŽAVANJA

NEPOVOLJNIH UTJECAJA PROVEDBE UPU-a RASKOVICA NA

OKOLIŠ

Prijedlozi mjera / smjernica za ublažavanje utjecaja na 8.5.1

okoliš

Opće mjere

1. Pogodan materijal iz iskopa potrebno je iskoristiti za ponovnu ugradnju a s viškom

materijala iz iskopa postupiti sukladno odredbama Pravilnika o postupanju s viškom

iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN

79/14)

Bioraznolikost

1. Radove izvoditi od početka listopada do kraja ožujka, u svrhu zaštite crnokrpice

(Telescopus fallax), kopnene kornjače (Testudo hermanni) i četveroprugastog

kravosasa (Elaphe quatuorlineata).

2. Tijekom uređenja plažnih sadržaja u najvećoj mogućoj mjeri očuvati stanišne tipove

F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima i G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i

stijene.



3. Prilikom izrade projektne dokumentacije razmotriti tehnička rješenja sidrenja kojima

se minimalno oštećuje morsko dno i biocenoze dna a plutajuće pontone postaviti na

način da se zasjenjivanje dna smanji na najmanju moguću mjeru.

Krajobraz:

4. Za području UPU-a izraditi krajobraznu osnovu uređenja.

Vode/more

5. Za sve otpadne vode kvalitete različite od standarda komunalnih otpadnih voda

(otpadne vode restorana i sl.) potrebno je osigurati adekvatno pročišćavanje

(predtretman) otpadnih voda do standarda komunalnih otpadnih voda, sukladno

Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20) prije

ispuštanja u interni sanitarni sustav odvodnje i pročišćavanja na UPOV-u

6. U daljnim fazama izrade projektne dokumentacije, na temelju hidrauličkog proračuna,

potrebno je odrediti stvarne potrebe za opskrbom vode iz uređaja za dobivanje vode

iz mora (desalinizator) te prilagoditi tehnologiju uređaja na način da se ne naruši

kvaliteta mora u akvatoriju UPU-a

7. Pri izradi projektne dokumentacije podmorskog ispusta sa difuzorom u uvali

Pokrvenik potrebno je ispitati mogućnost realizacije predmetnog zahvata obzirom na

dubine, morske struje i dr.

8. Pri osiguravanju usluge vodoopskrbe postupati sukladno važećim propisima,

odlukama Općine Jelsa, Hrvatskih voda i Hvarskog vodovoda

9. Pri osiguravanja usluga odvodnje postupati sukladno važećim propisima, odlukama

Općine Jelsa, Hrvatskih voda i Hvarskog vodovoda

10. Sukladno važećim propisima prije ishođenja lokacijske dozvole za zahvate

vodoopskrbe i odvodnje, potrebno je provesti propisane postupke zaštite okoliša

(„ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš/procjenu utjecaja na okoliš, prethodnu

ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu/glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku

mrežu“)

Kulturno-povijesna baština

11. Prije izrade projektne dokumentacije za sadržaje planirane UPU-om potrebno je

izraditi konzervatorsku podlogu obuhvata predmetnog UPU-a radi planiranja zahvata

u prostoru koji bi mogli imati utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu.

Stanovništvo i zdravlje ljudi

12. Prilikom obavljanja djelatnost zabavnih sadržaja u sklopu ugostiteljsko-turističke zone

voditi računa da se ne prekorače zakonom dopuštene razine buke propisane

Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN 145/04).



Program praćenja stanja okoliša 8.5.2

Temeljem procijenjenih utjecaja sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na okoliš u okviru

ovog dokumenta, sagledavajući raspoloživu dokumentaciju i podatke o okolišu, potrebno je

provoditi praćenja stanja okoliša sukladno zakonskim odredbama.

9 KRATKI PRIKAZ RAZLOGA ZA ODABIR RAZMOTRENIH

ALTERNATIVI, OBRAZLOŽENJE NAJPRIHVATLJIVIJE

RAZUMNE ALTERNATIVNE STRATEGIJE, PLANA ILI

PROGRAMA NA OKOLIŠ UKLJUČUJUĆI I NAZNAKU

RAZMATRANIH ALTERNATIVI I OPIS PROVEDENE

PROCJENE, UKLJUČUJUĆI I POTEŠKOĆE (PRIMJERICE

TEHNIČKE NEDOSTATKE ILI NEDOSTATKE ZNANJA I

ISKUSTVA) PRI PRIKUPLJANJU POTREBNIH PODATAKA

Nacrt prijedloga UPU-a Raskovica izradio je URBOS d.o.o., Split, sukladno Odluci o izradi

Urbanističkog plana uređenja br. III Zastražišće - Raskovica - T2 („Službeni glasnik Općine

Jelsa“ br. 2/18).

U sklopu UPU-a Raskovica planirana je izgradnja sadržaja ugostiteljsko turističke namjene

(hotel -T2-1, turističke vile - T2-2 i prateći sadržaji - T2-3), zelenih i prometnih površina te

uređenje plaže (R4). Za aktivnosti planirane UPU-om Raskovica nisu predložena druga

rješenja osim navedenih.

Kroz ovaj SPUO analizirani su svi mogući utjecaji relizacije navedenih sadržaja na

sastavnice okoliša sukladno stanju okoliša na lokaciji zahvata (pojedinačni utjecaji) ali u i

odnosu na ostale planirane istovjetne sadržaje u široj okolici UPU-a (kumulativni utjecaji).

Na temelju procjenjenih samostalnih utjecaja realizacije sadržaja u sklopu UPU-a Raskovica

na sastavnice okoliša, ocjenjeno je da se za većinu sastavnica ne očekuje vjerojatnost za

značajne negativne utjecaje, uz primjenu mjera zaštite, definiranih UPU-om Raskovica. Za

pojedine sastavnice okoliša definirane su dodatne mjere zaštite, uz one propisane UPU-om,

čijom provedbom će se mogući utjecaji dodatno smanjiti na utjecaje prihvatljive za okoliš.

Pridržavanjem načina gradnje i uređenja okoliša kako je definirano UPU-om te poštivanjem

mjera zaštite propisanih UPU-om i ovom SPUO, utjecaj na sastavnice okoliša je sveden na

najmanju moguću mjeru a svi sadržaji planirani UPU-om su prihvatljivi za okoliš zbog čega

nisu razmatrane razumne alternative.



10 GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI UPU-a RASKOVICA

ZA EKOLOŠKU MREŽU

Povodom zahtjeva Općine Jelsa za Prethodnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu

(EM) za UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2, a sukladno Mišljenju Upravnog odjela za

komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije

(Klasa: UP/I-612-07/19-38/283, Ur. broj: 517-19-4, 3. prosinca 2019. godine), potrebno je

provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Prema Mišljenju, na području obuhvata Plana nalaze se područja ekološke mreže (Uredba o

ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže

NN broj 124/13, 105/15, 80/19), Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove

(POVS) HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće - Hvar i Područje očuvanja značajno

za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.

Analiza mogućih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

provedena je kako bi se utvrdilo, da li planiranim zahvatima u moru i na kopnu postoji

vjerojatnost za nastanak značajnijih utjecaja na ciljne vrste ili ciljne stanišne tipove kao i

cjelovitost područja ekološke mreže, predviđenom izgradnjom građevina ugostiteljsko-

turističke namjene, ukupnog smještajnog kapaciteta 550 ležaja, kao i uređenjem obalnog

pojasa, na području obuhvata UPU-a Raskovica, koji je planiran na 10,53 ha.

U nastavku se nalazi Kartografski prikaz 1. Korištenje i namjena površina (prijedlog

razmatranog UPU-a Raskovica), u odnosu na područja ekološke mreže te opis ciljnih

stanišnih tipova i ciljnih vrsta područja EM, na kojima će se provoditi planirani UPU-u te

procjena vjerojatnosti utjecaja provedbom planiranih aktivnosti.



Slika 10-1. Položaj površina razmatranog UPU-a Raskovica u odnosu na područja Ekološke mreže RH



Podaci o ekološkoj mreži 10.1

Sukladno Karti ekološke mreže RH56 područje obuhvata UPU-a Raskovica se nalazi na

području ekološke mreže, Područje očuvanja značajno za ptice POP HR1000036

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac te na obalnom dijelu graniči i ulazi u akvatorij Područja

očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i

Zaraće-Hvar.

Tablica 10.1-1. Ciljne vrste Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) HR1000036

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac

Naziv područja (POP) Kategorija za ciljnu vrstu / Ciljne svojte / Status (G= gnjezdarica; P =

preletnica; Z = zimovalica):

HR1000036

Srednjedalmatinski

otoci i Pelješac

1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G

1 Anthus campestris primorska trepteljka G

1 Aquila chrysaetos suri orao G

1 Bubo bubo ušara G

1 Caprimulgus europaeus leganj G

1 Circaetus gallicus zmijar G

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z

1 Falco columbarius mali sokol Z

1 Falco peregrinus sivi sokol G

1 Gavia arctica crnogrli plijenor Z

1 Gavia stellata crvenogrli plijenor Z

1 Grus grus ždral P

1 Hippolais olivetorum voljić maslinar G

1 Lanius collurio rusi svračak G

1 Larus audouinii sredozemni galeb G

1 Lullula arborea ševa krunica G

1 Pernis apivorus škanjac osaš P

1 Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G

1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G

1 Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z

Kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem

članaka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ. 2 = Redovite migratorne vrste za koje su

područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ

Tablica 10.1.-2. Ciljni stanišni tipovi Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće - Hvar

Naziv područja (POVS) Ciljne vrste i staništa

HR3000143 Uvale

Kruševa; Pokrvenik i

Zaraće-Hvar

1 Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke 1140

1 Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110

1 Grebeni 1170

Kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1=međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja

izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ.

56

Izvor: Bioportal, http://www.bioportal.hr/

http://www.bioportal.hr/



Slika 10.1-1. Izvod iz Karte staništa (podaci dobiveni od MZOE, siječanj, 2020.) s rasporedom morskih stanišnih tipova unutar (POVS) HR3000143 Uvala

Kruševa; Pokrvenik i Zaraće - Hvar i obuhvatom područja UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2.



Slika 10.1-2. Detalji područja namjene R4, UPU-a Zastražišće-Raskovica u odnosu na rasprostranjenost ciljnih stanišnih tipova područja HR3000143 Uvala

Kruševa; Pokrvenik i Zaraće – Hvar, prema podacima o rasprostranjenosti ciljnih stanišnih tipova, dobivenim od MZOE, siječanj, 2020.)



Obilježja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja 10.1.1

ekološke mreže RH na području UPU-a Raskovica

U nastavku su opisane ciljne vrste POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i

Pelješac, značajnog za očuvanje ptica i POVS područja HR3000143 Uvale Kruševa;

Pokrvenik i Zaraće-Hvar, značajnog za očuvanje ciljnih stanišnih tipova.

Područje očuvanja značajno za ptice (POP)

Tablica 10.1.1-1. Opis POP područja ekološke mreže i ciljnih vrsta

HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac

Područje EM obuhvaća otok Hvar, istočnu polovicu otoka Korčule i poluotok Pelješac, kao i otočiće

između otoka Korčule i poluotoka Pelješca. Sve vrste mediteranskih staništa (otvorena i šumska

staništa) prisutne su na tom području. Na Pelješcu su dobro razvijena stjenovita staništa s liticama.

Područje EM nastanjuje 11% nacionalne populacije Caprimulgus europaeus, 13% nacionalne

populacije Larus audouinii, 6% nacionalne populacije Circaetus gallicus i 4% nacionalne populacije

Hippolais olivetorum. Područje EM je dio migracijskog koridora za vrstu Pernis apivorus (> 1000 ptica)

i vrstu Grus grus (> 3000 ptica) koji prolaze Jadranskim morem od poluotoka Gargano u Italiji do otoka

Palagruža u SPA Pučinskim otocima, nastavljajući se preko Lastovskog arhipelaga, poluotoka

Pelješca i Rilića na obali. Ptice rijetko slijeću na otoke, samo noću ili nepovoljnim vremenskim uvjetima

Ciljne vrste

Kategorija za ciljnu vrstu / Ciljne svojte / Status (G= gnjezdarica; P =

preletnica; Z = zimovalica):

1 Alectoris graeca jarebica kamenjarka G

1 Anthus campestris primorska trepteljka G

1 Aquila chrysaetos suri orao G

1 Bubo bubo ušara G

1 Caprimulgus europaeus leganj G

1 Circaetus gallicus zmijar G

1 Circus cyaneus eja strnjarica Z

1 Falco columbarius mali sokol Z

1 Falco peregrinus sivi sokol G

1 Gavia arctica crnogrli plijenor Z

1 Gavia stellata crvenogrli plijenor Z

1 Grus grus ždral P

1 Hippolais olivetorum voljić maslinar G

1 Lanius collurio rusi svračak G

1 Larus audouinii sredozemni galeb G

1 Lullula arborea ševa krunica G

1 Pernis apivorus škanjac osaš P

1 Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac G

1 Sterna hirundo crvenokljuna čigra G

1 Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Z

Kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članaka 3. i

članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ. 2 = Redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem

članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ




Hrvatski i

znanstveni

naziv vrste

Pravilnik o Izmjenama i dopunama pravilnika

o strogo zaštićenim vrstama

(„Narodne novine“, br. 73/16)

Obilježja ciljne vrste

Ugroženost Međunarodni

sporazumi i

zakonodavstvo

Stupanj

zaštite

jarebica

kamenjarka

(Alectoris

graeca)

- - -

Ova vrsta nastanjuje strme padine iznad 1.200 m, staništa s obiljem kamenja i

stijenja, prvenstveno na južnim padinama, područja travnatog i grmovitog

raslinja, ali i šume. Osnovna hrana joj je mlada trava, mlado žito, pupovi,

jagode, grožđe, kupine, ali i kukci, ličinke i mušice. Pari se već krajem ožujka i

u travnju.

U Hrvatskoj je raširena na čitavom području priobalnog dijela i otoka.

Nastanjuje krške kamenjare obrasle grmolikom vegetacijom, pašnjake i niske

listopadne šume, od razine mora pa sve do planinskih predjela južnih i

zapadnih obronaka gorja primorskog i dalmatinskog zaleđa i istarskog

priobalja.

primorska

trepteljka

(Anthus

campestris)

LC (G) BE2, čl. 5. DP SZ

Primorska trepteljka se gnijezdi na tlu suhih, otvorenih, kamenjarskih livada.

Zbog svoje boje često je neuočljiva u prirodi. Zimi se seli u toplije krajeve

Afrike ili Indije. Hrani se kukcima. Glasa se kratkim, repetitivnim i glasnim

kliktanjem.

Redovita je gnjezdarica kamenjara u okolici Neretve i Hutovog blata. U

Hrvatskoj se gnijezdi u priobalju.

suri orao

(Aquila

chrysaetos)

CR (G) BE2, čl. 5. DP SZ

Suri orao je jedna od najpoznatijih ptica grabljivica u sjevernoj hemisferi.

Pripada porodici Accipitridae. Suri orlovi su prilično prilagodljivi različitim

staništima, nastanjuje planinska područja, kamenjarske pašnjake, otvorene

prostore i stijene. Najbolje im odgovara lov na otvorenim ili poluotvorenim

prostorima. Autohtona vegetacija im izrazito odgovara te obično izbjegavaju

razvijena područja. Najveći broj surih orlova se nalaze u planinskim

područjima te se gnijezde na stijenama, a gnijezdo gradi od grana. Ima širok



raspon plijena, ali se uglavnom hrani sisavcima, pticama i gmazovima.

Populacija surog orla u Hrvatskoj najgušća je u sjevernom dijelu priobalja i na

sjevernojadranskim otocima.

ušara

(Bubo bubo) NT (G) BE2, čl. 5. DP SZ

Velika ušara je najveća vrsta među sovama, a ujedno i najveća u Europi.

Visine tijela je oko 70 cm, težine 2,4-3 kg, dok je raspon krila 160-190 cm.

Ušara nastanjuje otvorene i guste šumske predjele, brda bogata klancima i

ruševine kuća. Mužjak i ženka se razliku po perjanim uškama koje su kod

ženke spuštene nadolje. Obično se gnijezdi na stijenama, u špiljama i

polušpiljama, većim pukotinama ili na samom tlu (npr. ispod krošnje crnike).

Jaja polažu na golo tlo, tj. ne radi klasično gnijezdo, a gnijezde se jednom u

razdoblju od ožujka do svibnja. Velika ušara je aktivna uglavnom noću, od

sumraka do zore, a hrani se manjim gmazovima, vodozemcima, glodavcima te

pticama kao što su vrane, galebovi, patke, a sposobna je uloviti i zeca.

Prije stotinjak godina gnijezdila je na području čitave Hrvatske, kako na

otocima i priobalju, tako i u unutrašnjosti. Danas je ušara vrlo vjerojatno

izumrla u područjima središnje i istočne Hrvatske, a još je uvijek relativno

brojna samo u primorju.

leganj

(Caprimulgus

europaeus)

LC (G) BE2, čl. 5. DP SZ

Jedinke ove vrste naseljavaju raznolika staništa, pretežno otvorena i

poluotvorena staništa, šume, mozaična staništa s ekstenzivnom

poljoprivredom. Izbjegava guste šume i planinska područja. Gnijezdo grade na

tlu, a gnijezdi se od kraja svibnja do kolovoza. U Hrvatskoj je redovita

gnjezdarica i preletnica posebno u priobalju.

zmijar

(Circaetus

gallicus)

EN (G) BE2, čl. 5. DP SZ

Obitava pretežito u područjima s toplom klimom i malo oborina, što pogoduje

obilju gmazova, koji su zmijaru glavni plijen. Najprikladnije stanište su mu

suha, sunčana, otvorena, kamenita, stjenovita ili pjeskovita područja,

ispresijecana šumama, šumarcima, makijom ili garigom. Gnijezdo grade na

vrhu niskoga drveća, obično 3 – 7 m iznad tla. Gnijezde se samotni parovi.

Gnijezdo grade oba partnera. U pologu je jedno jaje, inkubacija traje 45 – 47

dana. Na jajetu leži pretežito ženka. Ptić je za let sposoban sa 70 – 75 dana,

ali sa 60 dana napušta gnijezdo i zadržava se po okolnim granama. U

Hrvatskoj je gnjezdarica cijele primorske Hrvatske, od Istre do Konavala,



uključujući otoke i primorske padine brda i planina u priobalju. U malom broju

gnijezdi se i u Lici i Gorskom kotaru.

eja strnjarica

(Circus

cyaneus)

LC (P)

LC (Z) BE2, čl. 5. DP SZ

Ova ptica grabljivica, srednje veličine, nastanjuje močvare i vlažna poplavna

područja. Mužjak je prilično karakterističan; sa osobito snježnobijelom trticom.

Gnijezdo grade na tlu, a ženka nese 4-6 bjelkastih jaja. U lovu lete nisko iznad

tla i tako iznenade malene sisavce i ptice. Vrlo su vokalne dok lete iznad svog

lovišta. Gnjezdarica je sjeverne i zapadne Europe, a u Hrvatskoj se redovito

bilježi kao zimovalica, gdje ima status najmanje zabrinjavajuće (LC). Tijekom

zimovanja zadržava se uglavnom na otvorenim terenima. Brojnost zimujućih

jedinki kreće se do 1000. Redovito zimuje na Neretvi i Hutovom blatu.

sivi sokol

(Falco

peregrinus)

VU (G) BE2, čl. 5. DP SZ

Obitavaju na raznolikim staništima, od otvorenih do šumovitih područja, u

unutrašnjosti i uz more. Vrlo su prilagodljivi i mogu se naći gotovo svugdje, ali

obično se ne gnijezde u prostranim nizinskim područjima (stepama,

pustinjama, kultivirane nizine bez drveća) u kojima nema sigurnih mjesta za

gniježđenje, velikim prostranim šumama, jako obraslim močvarama. Uglavnom

se hrane pticama. Povremeno love šišmiše, a rijetko kukce ili terestrički plijen

kao što su mali sisavci i gušteri. Gnijezde se samotno. Monogamni su, a veze

su vjerojatno doživotne. U pologu su obično 3 – 4 jaja. Gnjezdarica je

primorske, gorske i mjestimično panonske Hrvatske. Populacija je najbrojnija i

najstabilnija u primorskoj Hrvatskoj.

mali sokol

(Falco

columbarius)

DD (P)

VU (Z) BE2, čl. 5. DP SZ

Gnijezdi se po otvorenim predjelima, s niskim, gustim biljem na visoravnima,

brdima ili u nizinama. Izbjegava guste šume, gola i strma planinska područja.

Za zimovanja je najbrojniji na prostranim poljodjelskim površinama. Gnijezdi

se na tlu, u gustom vrijesu ili paprati, na niskim stijenama, a rijetko na drveću u

gnijezdima vrana. U pologu je obično 3-6 jaja, inkubacija traje 28-32 dana.

Pretežno se hrane sitnim pticama. Za gniježđenja love vrapčarke i ćurline, a

na zimovalištima i za selidbe se hrane lastavicama, čvorcima, zebama i

ševama. Rijetko love i sitne sisavce i kukce. U Hrvatskoj je mali sokol

malobrojna preletnica i zimovalica, i to na područjima na kojima se zadržavaju



pjevice, pogotovo iz porodice zeba. U panonskoj je Hrvatskoj znatno rjeđi i

malobrojniji na zimovanju. Neredovito zimuje u Podunavlju i Podravini.

ždral

(Grus grus)

LC (P)


Vrsta močvarne ptice koja živi uz vode i u močvarama. Hrani se raznim

kukcima, vodozemcima, ribama i biljkama. Gradi plitko gnijezdo u koje

najčešće odlaže 2 jaja. Traži velika, prostrana, izolirana područja u kojima

nema uznemiravanja. U jesen, nakon što se mladi izlegu, ždralovi se skupljaju

u velika jata na plavnim ravnicama i livadama, poljoprivrednim površinama te

se pripremaju za migraciju. Zadržavaju se u području Panonske nizine do

prosinca.

crnogrli

plijenor

(Gavia arctica)


Crnogrli plijenor je izrazito migratorna vrsta. Parovi gnijezde izolirano,

monogami su i često se vraćaju na mjesto gniježđenja. Zimuje u zaklonjenim

nepristupačnim obalnim područjima. Hrani se mekušcima, račičima, biljem.

crvenogrli

plijenor

(Gavia stellata)

- BE2, čl. 5. DP SZ

Crvenogrli plijenor gnijezdi u manjim grupama ili u parovima. Parovi se često

ponovno vraćaju na isto mjesto gniježđenja svake godine. Hrani se račićima,

mekušcima, žabama, ribljom ikrom, vodenim kukcima i biljem.

voljić maslinar

(Hippolais

olivetorum)

NT BE2, čl. 5. DP SZ

Voljić maslinar obitava u toplim, otvorenim hrastovim šumama, šikarama,

maslinicima, voćnjacima, plantažama i sličnim površinama. Gnijezda gradi na

drveću i žbunju. Hrani se pretežno insektima, paucima i drugim manjim

beskralježnjacima koje pronalazi na drveću i žbunju.

rusi svračak

(Lanius collurio) - - -

Ova vrsta nastanjuje rubove šuma, grmlje, živice, otvorena područja s

raštrkanim visokim grmljem. Glava ovog svračka je siva, a leđa smeđa dok su

mu prsa prljavo-bijelo-ružičasta. Kao i druge vrste svračaka karakterizira ga

tamna pruga od kljuna preko ušiju te crni jaki kljun i relativno dugačak crni rep

bijelo obrubljen. Ženka je smeđe glave i leđa. Odsutnost bijele pruge na

krilima najsigurnije razlikuje ovu vrstu od drugih svračaka. Hrani se pretežno

kukcima, a lovi vješto i gušterice i manje primjerke poljskih miševa.

Gniježđenje započinje obično u svibnju. Polaže 5-6 jaja na kojima leži ženka.

U Hrvatskoj je prisutna od kraja travnja do početka listopada. Broj gnijezdeće



populacije procjenjuje se na 300.000-500.000 parova. Vrsta je rasprostranjena

u nizinskoj, gorskoj i primorskoj Hrvatskoj. Ova vrsta svračka brojna je

gnjezdarica selica na istraživanom području. Gnijezdi se i zadržava na svim

lokacijama gdje ima razrijeđenog grmlja i pojedinačnog drveća.

sredozemni

galeb

(Larus audouinii)

EN (G) BA2, BE2, čl. 5. DP SZ

Svi galebovi vode kolonijalni način života. Naseljavaju se u velikim grupama,

od nekoliko stotina do nekoliko desetina tisuća ptica. Gnijezdo grade na

svakom prikladnom mjestu i od raznovrsnog materijala - trave, perja, grančica,

komadića mreže, plastike i ostalog smeća. Ženka po pravilu snese 2 - 3 jaja

na kojima i mužjak i ženka leže oko mjesec dana. Sredozemni galeb obitava

na stjenovitim otocima, niskim obalama; zimi obitava uz pjeskovite obale ili na

moru. Sredozemni galeb u Hrvatskoj je rijedak. Nekoliko desetaka parova

gnijezdi se na pučinskim otocima i to samo ako uspije naći mjesto koje već

nije zauzeo mnogo brojniji i agresivniji galeb klaukavac.

ševa krunica

(Lullula arborea) - ED 2009/147/EZ, DP -

Ševa krunica je vezana uz poluotvorena, uglavnom suha staništa sa grmljem i

rubove šuma. Gradi gnijezdo od trave, biljnih vlakana i mahovine te ga oblaže

dlakom. Gnijezdi se dva puta od ožujka do lipnja, snese 3-5 jaja na kojima

sjedi 13-15 dana. Hrani se uglavnom biljnom hranom i manjim kukcima

(kornjašima, moljcima, dvokrilcima).

U dolini Neretve i na Hutovom blatu boravi u malim jatima od prosinca do

ožujka. Na istraživanom području zabilježena je kao malobrojna gnjezdarica.

Tijekom obilaska u svibnju, na padinama na zapadnoj strani plohe, zabilježena

su tri teritorijalna mužjaka. Tijekom obilaska u prosincu 2012., na polju između

tokova Graba i Rude zabilježeno je zimujuće jato od 7 ptica.

škanjac osaš

(Pernis

apivorus)

NT (G) BE2, čl. 5. DP SZ

Škanjac osaš naseljava šume (pretežito u nizinama ili po brdima, ali i u

planinama do 1500 m) bogate proplancima, čistinama i sl.. Često i u

mješovitom, mozaičkom krajoliku, gdje se šume izmjenjuju s livadama,

živicama, malim močvarama i sl.. Živi sam ili u paru. Gnijezda grade na

granama velikog drveća, obično 10-20 m iznad tla. Katkad upotrijebe stara

gnijezda vrana, škanjaca i drugih grabljivica. U pologu su obično 2 jaja. Ljeti i

na zimovanju pretežito se hrane saćama, odnosno ličinkama i kukuljicama

druževnih opnokrilaca (osa, pčela, bumbara itd.). Manje se hrane i drugim



kukcima, vodozemcima, gmazovima, sitnim sisavcima, ptićima i jajima ptica,

paucima, gujavicama i voćem. U Hrvatskoj je za gniježđenja najbrojniji u

šumskim područjima panonske Hrvatske i to u riječnim šumama uz Savu,

Dravu i Kupu.

morski vranac

(Phalacrocorax

aristotelis

desmarestii)

LC (G) BA2, BE2, čl. 5. DP SZ

Gnijezdi se u kolonijama koje se nalaze na malim otočićima i hridima bez

kopnenih grabežljivaca. Gnijezdi se po cijelom Jadranu, a najbrojniji je u

Istarskom akvatoriju te u zadarskom arhipelagu. Gnijezdo gradi na liticama,

među škrapama ili na tlu u gustom grmlju. Hrani se isključivo ribom.

crvenokljuna

čigra

(Sterna hirundo)

NT (G) BE2, čl. 5. DP SZ

Crvenokljune čigre na rijekama se gnijezde na otocima i sprudovima. Gnijezdo

grade na golom šljunku te između rijetkih biljaka. Iznova se od travnja vraćaju

na stare kolonije, ali i nalaze nove kako nastaju sprudovi, a stari propadaju.

Nakon dolaska s juga neko se vrijeme oporavljaju od puta te počinju s

udvaranjem. Mužjak ženki donosi ribice, a zajedno i kopaju nekoliko

udubljenja u šljunku za buduća gnijezda. Nakon parenja, odabiru jedno

gnijezdo, oblažu ga grančicama i travkama te ženka u njega polaže 1 – 3 jaja.

Oba roditelja sjede na jajima i kad se nakon 3 – 4 tjedna izlegu mladi, nose im

ribice. Već poslije nekoliko dana mladi mogu izaći izvan gnijezda i skrivati se

pri opasnosti, a mogu i plivati. Gniježđenje je vremenski dosta fleksibilno, jer

ovisi o vodostaju rijeke, a zbog toga je i povećana smrtnost zbog nagle

poplave. Ako propadne prvo leglo dovoljno rano, krenut će s drugim. Često

cijela godina propadne. Ujesen kreću na zimovanje na jug.57

dugokljuna

čigra

(Sterna

andvicensis)

NT (Z) BA2, BE2, čl. 5. DP SZ

Za usporedbu od crvenokljune čigre leti znatno usporenije, a na plijen u vodi

obrušava se iz veće visine. Živi na područjima na kojima je niska morska

obala. Područje gniježđenja u Europi je vrlo rascjepkano, od obala Atlanskog

oceana, Sjevernog, Baltičkog, Sredozemnog i Crnog mora te Kaspijskog

jezera. Hrvatskoj najbliže gnijezdeće kolonije su na talijanskoj obali sjevernog

dijela Jadranskog mora. Gnijezditi počinje u trećoj ili četvrtoj godini života.

Gnijezdi od travnja do srpnja. Gnijezda gradi u kolonijama zajedno s drugim

čigrama i galebovima. Gnijezdo je oskudno obloženo travkama u pijesku,

57

http://prirodahrvatske.com/2018/05/11/crvenokljuna-cigra/

http://prirodahrvatske.com/2018/05/11/crvenokljuna-cigra/



šljunku ili stjenovitom području među busenima zeljaste vegetacije. Nese 1–3

bijelih jaja s tamno smeđim i sivim mrljama. Veličina jaja je oko 50 mm. Na

jajima sjedi mužjak i ženka oko tri tjedna. Mladi ptići su čučavci koji se

osamostale za oko 5 tjedana. Hrane se uglavnom ribom i mekušcima.

Poslijegnijezdeća disperzija počinje već u lipnju, nakon čega se okuplja u jata i

seli do studenog od zapadne obale Afrike sve do Južnoafričke Republike.

Istočna europska populacija dijelom zimuje na Crnom i Sredozemnom moru.

U Hrvatskoj je prisutna od listopada do srpnja kao preletnica i zimovalica uz

morsku obalu i na otocima. 58

Opis kratica korištenih u tablicama:

DP - Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.)

BE2 - označava da je vrsta navedena u Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvenc ija)

LC - najmanje zabrinjavajuća,

CR - kritično ugrožena,

NT - gotovo ugrožena,

EN - ugrožena,

VU - osjetljiva

SZ – strogo zaštićena vrsta

G - gnjezdarica, Z - zimovalica, P – preletnica

* - prioritetne vrste

58

https://www.sumari.hr/sumlist/gootxt.asp?id=201601&s=67

https://www.sumari.hr/sumlist/gootxt.asp?id=201601&s=67



Tablica 10.1.1-2. Opis POVS područja ekološke mreže i ciljnih stanišnih tipova

HR3000143 Uvale Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar

Sukladno SDF59

izvješću područje ekološke mreže HR3000143 Uvale Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-

Hvar nalazi se u srednjem Jadranu, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ovo morsko područje se proteže od rta Debeli Bad do rta između uvala Mala i Vela Lučica na

sjevernoj strani otoka Hvara. Područje obuhvaća uvale Kruševa, Pokrvenik i Zaraće i druge manje

uvale i morske površine koje ih okružuju. U nekoliko uvala ovog područja se nalaze naselja. Površina

područja ekološke mreže HR3000143 Uvale Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar iznosi 228,164 ha.

Površine ciljnih staništa na području ekološke mreže iznosi: Grebeni 1170 = 37 ha60

; Pješčana dna

trajno prekrivena morem 1110 = 38,53 ha61

; Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke

1140 = 0,1 ha.

Ciljni stanišni tipovi: Opis:

1170 Grebeni

Grebeni mogu biti biogenog ili geogenog podrijetla. To su čvrsti,

kompaktni supstrati na čvrstoj i mekoj podlozi, koji se izdižu iz morskog

dna u sublitoralnoj i litoralnoj zoni. Grebeni podupiru zoniranje bentoskih

zajednica algi, životinjskih vrsta kao i koralja.

Ovu zajednicu na području mediterana čine: kolutićavci, mekušci (npr.

Modiolus sp. Mytilus sp. i kamenice), poliheti (npr. Sabellaria alveolata).

Prema NKS-u u ovu skupinu spadaju sljedeća staništa:

F.4.2. Supralitoralne stijene

G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala

G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala

G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

G.4.3.1. Koraligenska biocenoza

G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske

podine)

G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa

G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja

1110 Pješčana dna

trajno prekrivena

morem

Ovaj stanišni tip čine sva pješčana dna trajno prekrivena morem.

Topografski ona mogu biti izdignuta od morskog dna, izdužena, zaobljena

ili nepravilna, pretežno okružena dubljom vodom. Sediment je uglavnom

pijesak, ali na takvim dnima može biti i većih komada, npr. valutica, ali i

sasvim sitnih čestica mulja. U taj tip staništa ubrajaju se i dna na kojima

sediment dolazi kao tanki sloj preko čvrste stijene ako živi svijet koji tu živi

ovisi o sedimentu, a ne o čvrstoj stijeni ispod njega. Dubina vode iznad

takvih staništa uglavnom je do 20 m, no može biti i veća. Pješčana dna

trajno prekrivena morem mogu biti u kontaktu s Naseljima posidonije

(1120) ili/i Grebenima (1170), a prema plitkome mogu prijeći u Muljevita i

pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke (1140). Takva dna također

mogu postojati unutar Estuarija (1130) ili Velikih plitkih uvala i zaljeva

(1160).

Mediteransku floru ovog stanišnog tipa karakterizira morska

kritosjemenjača, čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa) kao i više od

15 vrsta fotofilnih algi. Na području Mediterana stanišni tip je često

povezan i sa livadama Posidonije. Mediteransku faunu ovog stanišnog

59

http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR3000143 60

Sukladno Mišljenju MZOE (Klasa: 612-07/19-38/283, Ur. broj: 517-19-4, od 3. prosinca 2019.) 61

Sukladno Mišljenju MZOE (Klasa: 612-07/19-38/283, Ur. broj: 517-19-4, od 3. prosinca 2019.)

http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR3000143



tipa karakteriziraju zajednice beskralježnjaka npr. Polychaete. Ova

staništa su također često važno područje za hranjenje, odmaranje ili

mrjestilište za ribe, morske sisavce ili morske ptice.


G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka

G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka

G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja

G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci

G.4.2.2.Biocenoza obalnih i detritusnih dna

1140 Muljevita i

pješčana dna izložena

zraku za vrijeme oseke

Ovaj stanišni tip čine pijesci i mulj s obala mora i pripadajućih laguna, koji

nisu prekriveni morskom vodom u doba plime, lišeni vaskularnih biljaka,

obično obloženi modrim algama i dijatomejama. Ova staništa su od

posebne važnosti kao hranilište za ptice močvarice. Morske trave sastavni

dio su ovog stanišnog tipa.


F.1.2. Supralitoralni muljevi

F.2.2. Supralitoralni pijesci

F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje

G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi

G.2.2. Mediolitoralni pijesci

G.2.3. Mediolitoralni šljunci i kamenje

Opis mogućih značajnih pojedinačnih utjecaja na ciljne vrste i 10.2

ciljne stanišne tipove područja ekološke mreže

Procjena utjecaja UPU Raskovica na područja EM HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i

Pelješac i HR3000143 Uvale Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar provedena je sukladno

Prilogu I. Smjernica za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu62, temeljem službenih baza

podataka (MZOE, Uprava za zaštitu prirode, siječanj, 2020.), koji su korišteni pri izradi

kartografskih prikaza u Q GIS programu.

Sukladno smjernicama, Ovlaštenik je, uz navedeni raspon ocjena iz Smjernica, koristio i

znak „?“, kod onih prostornih jedinica kod kojih nije bilo moguće odrediti ocjenu značaja

utjecaja, obzirom na manjak informacija o tehničkim karakteristikama zahvata ili točnu

lokaciju predviđenih aktivnosti.

62 HAOP, Zagreb, lipanj, 2014.: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/2017-

12/Prilog%20I%20Smjernice%20za%20ocjenu%20prihvatljivosti%20za%20ekolo%C5%A1ku%20mre%C5%BEu.

pdf

http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/2017-12/Prilog%20I%20Smjernice%20za%20ocjenu%20prihvatljivosti%20za%20ekolo%C5%A1ku%20mre%C5%BEu.pdf





Tablica 10.2-1. Raspon ocjena za procjenu stupnja utjecaja na EM

Značajnost utjecaja Karakteristika

utjecaja

Trajanje

utjecaja

Vrsta

utjecaja

-2

Vjerojatnost značajnog negativnog utjecaja

Značajan negativan utjecaj

Isključuje provedbu SPP

Značajno uznemiravanje ili destruktivan utjecaj

na stanište ili populaciju vrsta ili njihova znatnog

dijela, značajno uznemiravanje ekoloških

zahtjeva staništa ili vrsta, značajan utjecaj na

stanište ili prirodan razvoj vrsta. Ove utjecaje je

potrebno umanjiti mjerama ublažavanja ispod

razine značajnosti, a ukoliko to nije moguće,

element s ocjenom -2 potrebno je ukloniti iz

SPP.

stalan,

privremen

kratkoročan,

srednjoročan,

dugoročan

izravan,

sekundaran,

kumulativan,

sinergijski

-1

Vjerojatnost umjerenog negativnog utjecaja

Ograničen/umjeren/neznatan negativan utjecaj

Provedba SPP nije isključena.

Umjeren problematičan utjecaj na stanište ili

populaciju vrsta, umjereno narušavanje

ekoloških uvjeta potrebnih za očuvanje staništa

ili vrsta, marginalni utjecaj na stanište ili prirodni

razvoj vrsta. Moguće ga je ublažiti ili ukloniti

odgovarajućim mjerama ublažavanja, no njihovo

propisivanje nije obvezno vezano uz glavnu

ocjenu.

0

Vjerojatno nema utjecaja –

SPP ne pokazuje vidljive utjecaje.

?

Ocjena značaja nije moguća –

Zbog nedostatka informacija nije moguće

donošenje prave ocjene

+1

Vjerojatnost umjerenog pozitivnog utjecaja

Umjeren povoljan utjecaj na stanište ili

populaciju vrsta, umjereno poboljšanje ekoloških

zahtjeva staništa ili vrste, umjeren povoljan

utjecaj na stanište ili prirodni razvoj vrsta.

+2

Vjerojatnost značajno pozitivnog utjecaja

Značajan povoljan utjecaj na stanište ili

populaciju vrsta, značajno poboljšanje ekoloških

zahtjeva staništa ili vrste, značajan povoljan

utjecaj na stanište ili prirodni razvoj vrsta.



Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-om Raskovica na ciljne vrste Područja očuvanja 10.2.1

značajnog za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac

Ciljna vrsta

Cilj očuvanja

(staništa povoljna za ciljnu

vrstu)

Opis utjecaja u odnosu na ukupnu dostupnu

površinu pogodnih staništa za ciljne vrste unutar

POP područja

Ocjena utjecaja

Vrste koje preferiraju mozaična i travnjačka staništa

Lanius collurio

rusi svračak otvorena mozaična staništa

Sukladno izvodu iz Corine karte stanišnog pokrova

(slika10.2.1.-1.), unutar područja UPU-a zastupljena je

sukcesija šume (staništa u zarastanju). Ukupna

površina navedenog staništa prema CLC 2018 iznosi

23.988,29 ha. Prenamjenom ukupne površine UPU-a,

tj. 10,53 ha, doći će do gubitka od 0,04% od ukupne

površine CLC staništa – sukcesija šume (staništ u

zarastanju).

Od ciljnih vrsta POP HR1000036 Srednjedalmatinski

otoci i Pelješac koje preferiraju mozaična staništa za

obitavanje, gniježđenje ili lov plijena, uslijed gubitka

0,04% pogodnih staništa vjerojatan je umjereno

negativan utjecaj na ciljne vrste rusi svračak, ševa

krunica i jarebica kamenjarka koje preferiraju otvorena

mozaična staništa i travnjake te područja s grmolikom

vegetacijom.

Eja strnjarica se u Hrvatskoj zadržava zimi, kada

obitava na otvorenim močvarnim staništima kao što su

vlažne livade i ekstenzivni pašnjaci, rubovi poplavnih

šuma, ali i na suhim travnjacima i oranicama a plijen

lovi na otvorenim područjima s raštrkanim grmljem. S

obzirom da područje UPU-a predstavlja pogodna

staništa za lov, ne može se isključiti vjerojatnost

negativnog utjecaja na vrstu eja strnjarica zbog gubitka

staništa povoljnih za lov plijena.

Ne očekuje se vjerojatnost negativnog utjecaja na

-1


negativnog utjecaja

Lullula arborea

ševa krunica otvorena mozaična staništa

-1


negativnog utjecaja

Circus cyaneus

eja strnjarica

otvoreni travnjaci, otvorena

mozaična staništa

-1


negativnog utjecaja

Alectoris graeca

jarebica kamenjarka otvoreni kamenjarski travnjaci

-1


negativnog utjecaja

Anthus campestris

primorska trepteljka otvoreni suhi travnjaci

0

Vjerojatno nema utjecaja



primorsku trepteljku, jer preferiraju otvorene travnjake.

Vrste koje preferiraju mozaična, poljoprivredna i šumska staništa

Caprimulgus europaeus

leganj

garizi, mozaična staništa s

ekstenzivnom poljoprivredom

Od navedenih ciljnih vrsta, uslijed gubitka 0,04%

pogodnih staništa, vjerojatan je umjereno negativan

utjecaj na ciljne vrste leganj, mali sokol i voljić

maslinar, koje naseljavaju i gnijezde na području

otvorenih staništa s grmolikom i šumskom

vegetacijom.

Zmijar preferira otvorena suha staništima s mnogo

kamenja, šumarcima, makijom i garigom te se za ovu

vrstu također ne može isključiti vjerojatnost negativnog

utjecaja, uslijed gubitka staništa povoljnih za lov

plijena.

-1


negativnog utjecaja

Falco columbarius

mali sokol

mozaična staništa s ekstenzivnom

poljoprivredom

-1


negativnog utjecaja

Hippolais olivetorum

voljić maslinar

otvorene niske listopadne

šume/šumarci; stari maslinici

-1


negativnog utjecaja

Circaetus gallicus

zmijar

stjenovita područja, kamenjarski

travnjaci ispresijecani šumama,

šumarcima, makijom ili garigom

-1


negativnog utjecaja

Vrste koje preferiraju stjenovita područja

Aquila chrysaetos

suri orao

stjenovita područja, planinski i

kamenjarski travnjaci

Na području UPU-a se nalaze povoljna lovna staništa

za ove ciljne vrste te se ne može isključiti vjerojatnost

negativnog utjecaja, uslijed gubitka 0,04% staništa

povoljnih za lov plijena.

-1


negativnog utjecaja

Bubo bubo

ušara

stjenovita područja, kamenjarski

travnjaci

-1


negativnog utjecaja

Falco peregrinus

sivi sokol visoke stijene, strme litice

-1


negativnog utjecaja

Vrsta koje preferiraju obalni dio

Sterna hirundo

crvenokljuna čigra

otočići s golim travnatim ili

šljunkovitim površinama

Crvenokljuna čigra naseljava i gnijezdi na riječnim

sprudovima te se ne očekuje utjecaj na ovu vrstu.

Ostale vrste; dugokljuna čigra, morski vranac,

0


Sterna sandvicensis

dugokljuna čigra

duboke morske uvale, priobalno

more

-1




crvenogrli plijenor i crnogrli plijenor, vezane su za

morska obalna područja te se očekuje vjerojatnost

negativnog utjecaja, uslijed gubitka obalnih staništa.

Povoljna staništa za sredozemnog galeba su otočići uz

Korčulu i Pelješac te se vjerojatnost utjecaja na ovu

vrstu ne očekuje.

negativnog utjecaja

Phalacrocorax aristotelis

desmarestii

morski vranac

strme stjenovite obale otoka;

stjenoviti otočić

-1


negativnog utjecaja

Gavia stellata

crvenogrli plijenor


more

-1


negativnog utjecaja

Gavia arctica

crnogrli plijenor


more

-1


negativnog utjecaja

Larus audouinii

sredozemni galeb

otočići uz Korčulu i Pelješac,

pretežito goli ili s neobraslim

dijelovima

0


Preletnice

Grus grus

ždral

Omogućen nesmetani prelet

tijekom selidbe. Na području UPU-a Raskovica nisu planirane

aktivnosti koje bi predstavljale smetnju za vrijeme

preleta tijekom selidbe za ove ciljne vrste.

0


Pernis apivorus

škanjac osaš

Omogućen nesmetani prelet

tijekom selidbe.

0


Zaključak:

Obzirom da će se realizacijom planiranih aktivnosti u sklopu UPU-a prenamijeniti 0,04% stanišnog tipa sukcesija šume (staništa u zarastanju), za

većinu ciljnih vrsta ptica POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac očekuje se vjerojatnost za nastanak umjerenog negativnog

utjecaja na staništa pogodna za lov plijena ili obitavanje/gniježđenje. Ne očekuje se utjecaj na preletnice.

Obzirom na široku rasprostranjenost staništa pogodnih za ciljne vrste ptica POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac na području

Općine Jelsa i otoka Hvara, smatra se da gubitak navedenih povoljnih staništa neće biti prepreka za ostanak jedinki navedenih vrsta na području

Općine Jelsa.

Izvođenjem radova izvan sezone gniježđenja ciljnih vrsta ptica (od 15. kolovoza do 31. prosinca), sukladno mjerama očuvanja propisanim za ciljne

vrste ptica u POP području HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, PRAVILNIK O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA CILJNIH

VRSTA PTICA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, „Narodne novine“, br. 25/20 i 38/20), vjerojatni umjereno negativni utjecaji mogu se dodatno

ublažiti. Primjenom predviđenih mjera ublažavanja, smatra se da će pojedinačni utjecaji planiranih aktivnosti u obuhvatu UPU-a Raskovica biti

prihvatljivi za ciljne vrste ptica POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.



Slika 10.2.1.-1. Izvod iz Corine karte stanišnog pokrova za područje UPU Raskovica



Mogući utjecaji aktivnosti planiranih UPU-a Raskovica, na ciljne stanišne tipove Područja 10.2.2

očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i

Zaraće-Hvar

AKTIVNOST OPIS UTJECAJA OCJENA

UTJECAJA

UPU

Zastražišće-

Raskovica

Na području obuhvata UPU br. III. Zastražišće - Raskovica predviđena je gradnja objekata ugostiteljsko-turističke

namjene (hotel T2-1, turističke vile T2-2, prateći sadržaji T2-3, sportsko-rekreacijska namjena + plaža R4, zaštitne

zelene površine Z i prometne površine za potrebe turističkog naselja na ukupnoj površini od 10,53 ha (tablica 1.2.-1.).

Od navedene površine, objekti se planiraju graditi na površini od 7,94 ha, prometnice na površini od 1,32 ha, a oko 0,91

ha je predviđen za uređene zelene površine, a na 0,36 ha bi trebala biti uređena plaža.

Ciljni stanišni tip:

Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke 1140, prema izvodu iz Karte staništa, na kojoj je prikazana

rasprostranjenost morskih staništa (slike 10.1.-1. i 10.1.-2.), nije prikazano u obuhvatu zahvata UPU-a, vezano za

uređenje plažnih i sportsko-rekreacijksih sadržaja na kopnu i u moru (R3 i R4). Stoga se vjerojatnost za utjecaj na ovaj

ciljni stanišni tip, tijekom radova i korištenja turističkog naselja Zastražišće – Raskovica ne očekuje.

0

Vjerojatno

nema utjecaja


Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110 (prema NKS-u obuhvaća i stanište G.4.2.2.Biocenoza obalnih i

detritusnih dna) je unutar POVS područja HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar rasprostranjen na

površini od 38,53 ha.

U obuhvatu UPU-a, vezano za uređenje plažnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja na kopnu i u moru (R3 i R4), ciljni

stanišni tip 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem je obuhvaćen površinom od cca. 0,09 ha (slike 10.1.-1. i 10.1.-

2.). Iz toga proizlazi da će korištenjem predviđene površine akvatorija biti vjerojatno pod utjecajem cca. 0,23 % ciljnog

stanišnog tipa 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem, unutar navedenog područja ekološke mreže, što

predstavlja umjereno negativan utjecaj.

-1

Vjerojatnost

umjerenog

negativnog

utjecaja


Grebeni 1170 prema NKS-u obuhvaća i stanište G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene (tablica 10.1.1.-2.), koje je

zastupljeno na granici kopnenog i morskog dijela obuhvata UPU-a, predviđenog za uređenje plaže (R4) i sportsko-

rekreacijsku namjenu (R3), slika 10.1.-2.

Ciljni stanišni tip 1170 Grebeni je unutar POVS područja HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar

-1

Vjerojatnost

umjerenog

negativnog

utjecaja



rasprostranjeno na površini od 37 ha.

U obuhvatu UPU-a, površina staništa 1170 Grebeni (G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene) je cca. 0,32 ha, za

uređenje plaže (R4) i sportsko-rekreacijsku namjenu (R3). Zbog polaganja cijevi ispusta pročišćenih otpadnih voda s

UPOV-a, koja bi dijelom prelazila preko područja pod ciljnim stanišnim tipom 1170 Grebeni doći će do zauzeća dijela

površine navedenog ciljnog staništa. Odredbama za provođenje UPU-a je definirano da je podmorski ispust potrebno

locirati na udaljenosti od obalne crte (najniže plime na kopnu) u pravilu ne manje od 500 m i na dubini većoj od 20 m.

Na kartografskom prikazu 2.5. Odvodnja otpadnih voda prikazana je orijentacijska lokacija ispusta. Za potrebe analize

utjecaja polaganja podmorskog ispusta na ciljno stanište 1170 Grebeni, ucrtan je podmorski ispust duljine 500 m (slika

10.2.2.-1.) iz čega slijedi da bi se uslijed polaganja cjevi ispusta prenamijenilo 0,019 ha ciljnog staništa. Izračun se

temelji na duljini ispusta koji zahvaća ciljna staništa (190 m) i širini potrebnoj za polaganje cijevi (1 m). Na temelju

izračuna proizlazi da će se polaganjem podmorskog ispusta prenamijeniti cca. 0,05 % ciljnog staništa 1170 Grebeni.

Konačna ocjena utjecaja moći će se definirati u postupku OPUO, kada će se definirati točna trasa i duljina podmorskog

ispusta, na temelju detaljne tehničke dokumentacije.

Iz gore navedenog proizlazi, da bi se uređenjem ukupne površine R3 i R4 i polaganjem cijevi podmorskog ispusta

vjerojatno prenamijenilo cca. 0,88 % ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS području HR3000143 Uvala

Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, što je sukladno Smjernicama63

, umjereno negativan utjecaj na ciljni stanišni tip i

područje EM, obzirom da ukupna prenamjena nekog ciljnog stanišnog tipa unutar područja EM ne smije prelaziti 1%.

Sukladno opisu u Poglavlju 2.2.1., oblikovanje svih kopnenih površina uređene plaže izvesti će se na način da se

uspostave skladni prostorni odnosi. Minimalna površina za visoko i nisko zelenilo iznosi 40% površine prostorne cjeline.

Na dijelu neposredno uz more potrebno je u cijelosti očuvati prirodna obilježja plaže (prirodna kamena obala i škrape)

koja čine posebne krajobrazne vrijednosti obale. Omogućava se formiranje platoa (sunčališta i sl.) na način da se u

najvećoj mjeri uklope u prirodni okoliš. Površine platoa potrebno je izvesti kao manje šljunčane oaze unutar škrapa,

odnosno bez vidljivih tragova betona oblikovati površine unutar škrapa koje je potrebno ispuniti kamenim oblucima ili

urediti drvene platforme. Betoniranje vanjske površine platoa se ne dopušta. Uređenje plaže obuhvaća i postavljanje

privremenih platoa i pontona na kopnu ili akvatoriju uređene plaže. Ponton u moru, kao plivajući objekt, može imati

površinu do 200 m2 i treba ga izmjestiti izvan akvatorija nakon završetka sezone kupanja. Dopušta se uređenje pristupa

s kopnene i morske strane, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti (izgradnja rampi i liftova).

Dužobalna šetnica može biti širine 1,5 m i položena približno paralelno s obalom, rubno između zone uređene plaže i

63 HAOP, Zagreb, lipanj, 2014.: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/2017-

12/Prilog%20I%20Smjernice%20za%20ocjenu%20prihvatljivosti%20za%20ekolo%C5%A1ku%20mre%C5%BEu.pdf





prostorne cjeline za prateće sadržaje. Gradnja plažne građevine za smještaj tuševa, sanitarnog čvora, ostave za

rekvizite i sl., moguća je isključivo na pomorskom dobru unutar koncesijske čestice. Ukoliko čestica zemlje za gradnju

plažne građevine nije na pomorskom dobru tada nije moguća gradnja plažne građevine. Određena površina za gradnju

plažne građevine prikazana je u grafičkom dijelu Urbanističkog plana na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti

gradnje“ u mjerilu 1:2000. Morski dio uređene plaže obvezno je ograditi plutačama radi zaštite kupača.

Iz navedenog opisa se ne očekuje vjerojatnost da će se cijela površina staništa 1170 Grebeni (G.3.6. Infralitoralna

čvrsta dna i stijene) od 0,32 ha trajno prenamijeniti pa će time i utjecaji na ciljni stanišni tip vjerojatno biti manji od

navedenog.

U cilju ublažavanja utjecaja, na području rasprostranjenosti ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS

HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar potrebno je očuvati povoljne stanišne uvjete održavanjem

povoljne kakvoće morske vode, regulirati korištenje ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju stanišni tip, zabraniti

sidrenje na području rasprostranjenosti grebena izvan trajnih sidrišta, ne dopustiti gradnju, betoniranje i nasipavanje

obale te nasipavanje u more te odlaganje otpada na području rasprostranjenosti stanišnog tipa te ograničiti broj

posjeta/ronilaca na mjestima koja su izložena posjećivanju te regulirati posjećenost nautičkih brodica.

Obzirom da unutar površine od 0,32 ha na razini UPU-a nisu precizno definirane pojedinačne manje površine i lokacije

za plažne sadržaje, primjenom propisane mjere ublažavanja, utjecaj zbog prenamjene 0,88% ciljnog stanišnog tipa

1170 Grebeni unutar POVS području HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar će se ublažiti, ali se ne

može sa sigurnošću izračunati u kojem opsegu.

Zaključak:

Temeljem procijenjenih pojedinačnih utjecaja aktivnosti planiranih unutar UPU-a Raskovica na ciljne stanišne tipove Područja očuvanja značajnog za vrste

i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, smatra se da su isti prihvatljivi, uz primjenu mjera ublažavanja, koje su

propisane, kako bi se vjerojatni pojedinačni utjecaji uslijed prenamijene cca. 0,88 % ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS području

HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar dodatno ublažili.

Obzirom da unutar površine od 0,32 ha na razini UPU-a nisu precizno definirane pojedinačne manje površine i lokacije za plažne sadržaje, primjenom

propisane mjere ublažavanja, utjecaj zbog prenamjene 0,88% ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS području HR3000143 Uvala Kruševa;

Pokrvenik i Zaraće-Hvar će se ublažiti, ali se ne može sa sigurnošću izračunati u kojem opsegu.



Slika 10.2.2-1. Orijentacijski prikaz podmorskog ispusta duljine 500 m u odnosu na ciljna staništa EM HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar



Kumulativni utjecaj 10.3

Kumulativni utjecaj na POP područje HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac te

POVS područje HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar razmatran je za

prostorne cjeline UPU-a Raskovica i vezano za druge planirane istovjetne sadržaje prema

Prostornom planu uređenja Općine Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/08, 3/15 i

5/18), kako je navedeno u Poglavlju 2.4. i okolnih Općina, kao i u odnosu na postojeće

objekte i sadržaje.

Područje obuhvata UPU-a Raskovica se nalazi na području ekološke mreže, sukladno Karti

ekološke mreže RH i to na području očuvanja značajnom za ptice POP HR1000036

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac te na obalnom dijelu ulazi u akvatorij područja očuvanja

značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-

Hvar.

Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina, PPUO Jelsa

("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/18, slika 8.3-1.) na području uvale Zaraće planirana je

izgradnja turističkog naselja - T2 zone, površine 10,79 ha.

Zone ugostiteljsko turističke namjene su određene u skladu s Izmjenama i dopunama

prostornog plana Splitsko dalmatinske županije (“Službeni glasnik Splitsko dalmatinske

županije”, broj 9/13), temeljem kojega su smanjene površine zona te je ukinuto pet zona

ugostiteljsko-turističke namjene (Gdinj - Rakovica, Jelsa - Mala Stiniva, Vela Zečja, Vrboska -

Basina i Zavala).

Za neizgrađenu T2 zonu Zaraće definirani su uvjeti uređenja istovjetni uvjetima za

predmetnu zonu Raskovica (navedeno u poglavlju 2.4. Odnos UPU-a Raskovica s PP

Splitsko-dalmatinske županije i PPU Općina Jelsa).

T2 zona Zaraće nalazila bi se na POP području HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i

Pelješac (slika 10.3.-2.) i ulazila bi vjerojatno u akvatorij POVS područja HR3000143 Uvala

Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar (slika 10.3.-1.).



Slika 10.3-1. Položaj planiranih T2 zona Zaraće i Raskovica, u odnosu na POVS područje HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar



Planirana zona T2 – Zaraće vjerojatno će imati, sukladno kartografskom prikazu 10.3.-1.,

utjecaj na ciljne stanišne tipove 1110 Pješćana dna trajno prekrivena morem i 1170 Grebeni,

unutar obuhvata POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, što će s

pojedinačnim utjecajima na iste ciljne stanišne tipove T2 zone Zastražišće-Raskovica, koji su

opisani u Poglavlju 10.2.2., predstavljati kumulativan utjecaj na ciljne stanišne tipove istog

područja ekološke mreže.

Iz navedenih razloga, kod planiranja daljnjih aktivnosti u Prostornom planu uređenja Općine

Jelsa, treba izbjegavati daljnje prenamjene površina ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni i

1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem, unutar POVS područja HR3000143 Uvala

Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, jer ukupni, kumulativan utjecaj, na pojedinačne ciljne

stanišne tipove unutar tog područja ekološke mreže treba biti manji od 1%, kako ne bi nastao

značajan utjecaj na pojedinačni ciljni stanišni tip, a time i na cjelovitost područja ekološke

mreže. Utjecaje na ciljni stanišni tip 1140 Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme

oseke treba u potpunosti izbjeći, zbog njegove male površine od svega 0,1 ha unutar tog

područja EM, jer bi svaki zahvat mogao imati značajne utjecaje na isti, a time i na cjelovitost

tog područja ekološke mreže, što se ne može smatrati prihvatljivim utjecajem.

Što se tiče međuutjecaja s postojećim objektima, u okolici obuhvata UPU-a Raskovica, osim

postojećih manjih pojedinačnih objekata, nema drugih sadržaja te se ne očekuje vjerojatnost

nastanka kumulativnih utjecaja Turističkog naselja Raskovica s postojećim objektima ili

sadržajima.

Obzirom na definiranu površinu na lokaciji planirane T2 zone Zaraće, realizacijom sadržaja

planiranih UPU-om Raskovica s navedenom zonom T2 Zaraće, na području Općine Jelsa,

očekuje se vjerojatnost nastanka negativnih kumulativnih utjecaja na POP područje

HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac od 0,025%, što je povećanje kumulativnog

utjecaja od 0,013%, u odnosu na pojedinačni utjecaj zbog izgradnje na području UPU

Zastražišće-Raskovica (Poglavlje 10.2.1.) i ne predstavlja, ukupno gledano, značajan

kumulativan utjecaj na ciljne vrste ptica, odnosno na cjelovitost područja EM HR1000036

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.

Kumulativni utjecaji na ciljne vrste ptica POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i

Pelješac su sagledani obzirom na rasprostranjenost staništa koja se nalaze u obuhvatu

UPU-a Raskovica, a prema izvodu iz Corine karte zemljišnog pokrova (CLC, 2018.) i

identičnih staništa na području otoka Hvara, koja će biti pod utjecajem uslijed provedbe

relevantnih aktivnosti prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji (slika 10.3-2.).

Sukladno izvodu iz Corine karte stanišnog pokrova, na cijelom teritoriju obuhvata UPU-a

zastupljena je sukcesija šume (staništa u zarastanju). Ukupna površina navedenog staništa

na području EM POP HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, prema CLC 2018,

iznosi 23.988,29 ha.

Prema prostorno-planskoj dokumentaciji, na području otoka Hvara planiran je veći broj T-

zona, koje zahvaćaju CLC stanište na ukupnoj površini od cca. 92,65 ha. Neizgrađena

građevinska područja zahvaćaju isto stanište na ukupnoj površini od cca. 15, 5 ha, kako je

prikazano na slici 10.3-2. Položaj planiranih T zona i neizgrađenih građevinskih područja na

otoku Hvaru, u odnosu na ukupnu dostupnu površinu pogodnih staništa za ciljne vrste POP

područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.



Tablica 10.3-2. Površine prenamjene i postotak (%) prenamjene CLC staništa sukcesija šume

(staništa u zarastanju), na području otoka Hvara, u odnosu na planirane aktivnosti i ukupnu površinu

CLC staništa (ha), unutar POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac.

Aktivnost

Površina koja

zahvaća CLC

stanište

Ukupna

površina CLC

staništa

% prenamjene

CLC staništa

UPU Raskovica 10,53 ha

23.988,29 ha

0,04 %

T zone 92,65 ha 0,38 %

Neizgrađena građevinska područja 15,5 ha 0,06 %

UKUPNO 118,68 0,49 %

Temeljem izračuna, provedbom aktivnosti u obuhvatu UPU-a i ostalih planiranih aktivnosti na

području otoka Hvara, koji zahvaćaju stanište sukacesija šume (staništa u zarastanju), doći

će do kumulativnog utjecaja i gubitka od cca. 118, 68 ha navedenog staništa, što iznosi

0,49% od ukupne površine tog staništa na području EM HR1000036 Srednjedalmatinski

otoci i Pelješac i predstavlja umjereno negativan kumulativan utjecaj.



Slika 10.3-2. Položaj planiranih T zona i neizgrađenih građevinskih područja na otoku Hvaru, u odnosu na ukupnu dostupnu površinu pogodnih staništa za

ciljne vrste POP područja HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac .



Prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja provedbe UPU-10.4

a Raskovica na ekološku mrežu i program praćenja stanja

Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i

Pelješac

Ciljne vrste:

- Pripremne radove uklanjanja vegetacije vršiti izvan razdoblja gniježđenja ciljnih vrsta

ptica, odnosno provoditi radove u razdoblju od od 15. kolovoza do 31. prosinca, a

dalekovode planirati/izvoditi sukladno smjernicama Bonnske konvencije (Konvecija o

zaštiti migratornih vrsta divljih životinja) „Guidelines for mitigating conflict between

migratory birds and electricity power grids“, koje su obavezne za provođenje u

zemljama potpisnicama Konvencije. Tehnička rješenja za dalekovode izvesti na način

da se ciljne vrste ptica zaštite od strujnog udara, sukladno preporukama (Bošnjak i

Vranić: ,,Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih životinja na

srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima“).

- U sklopu aktivnosti planiranih UPU- om br. III Zastražišće-Raskovica – T2 provoditi

mjere očuvanja iz PRAVILNIKA O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA OČUVANJA

CILJNIH VRSTA PTICA U PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE („Narodne novine“,

broj 25/20 i 38/20):



Identifikacijski broj područja

Naziv područja Znanstveni naziv vrste

Hrvatski naziv vrste

Kategorija za ciljnu

vrstu

Status vrste

G-gnjezdarica

Status vrste

P-preletnica

Status vrste

Z-zimovalica

Cilj očuvanja Mjere očuvanja


Alectoris graeca

jarebica kamenjarka

1 G

Očuvana populacija i staništa (otvoreni kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 120-250 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; ne ispuštati druge vrste roda Alectoris u prirodu; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; redovito održavati lokve u kršu;


Anthus campestris

primorska trepteljka

1 G

Očuvana populacija i staništa (otvoreni suhi travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od 100-200 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina;


Aquila chrysaetos

suri orao 1 G

Očuvana populacija i pogodna staništa (stjenovita područja, planinski i kamenjarski travnjaci) za održanje gnijezdeće populacije od najmanje 1 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti, te građevinske radove od 1. siječnja do 31. srpnja u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


Bubo bubo ušara 1 G

Očuvana populacija i staništa (stjenovita područja, kamenjarski travnjaci) za održanje

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 1. veljače do 15. lipnja u krugu od 150 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica



gnijezdeće populacije od 30-40 p.

na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


Caprimulgus europaeus

leganj 1 G

Očuvana populacija i staništa (garizi, mozaična staništa s ekstenzivnom poljoprivredom) za održanje gnijezdeće populacije od 700-1300 p.

osigurati povoljan udio gariga; očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina;


Circaetus gallicus

zmijar 1 G

Očuvana populacija i pogodna staništa (stjenovita područja, kamenjarski travnjaci ispresijecani šumama, šumarcima, makijom ili garigom) za održanje gnijezdeće populacije od 7-10 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; ne provoditi sportske aktivnosti te građevinske radove od 15. travnja do 15. kolovoza u krugu od 200-600 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


Circus cyaneus

eja strnjarica

1

Z

Očuvana populacija i staništa (otvoreni travnjaci,otvorena mozaična staništa) za održanje značajne zimujuće populacije

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; po potrebi provesti kontrolirano paljenje i /ili krčenje (čišćenje) prezaraslih travnjačkih površina; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;




Falco columbarius

mali sokol 1

Z

Očuvana populacija i staništa (mozaična staništa s ekstenzivnom poljoprivredom) za održanje značajne zimujuće populacije

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


Falco peregrinus

sivi sokol 1 G

Očuvana populacija i staništa za gniježđenje (visoke stijene, strme litice) za održanje gnijezdeće populacije od 3-5 p.

ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 15. veljače do 15. lipnja u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


Gavia arctica crnogrli plijenor

1

Z

Očuvana populacija i pogodna staništa (duboke morske uvale, priobalno more) za održanje značajne zimujuće populacije

bez mjere;


Gavia stellata crvenogrli plijenor

1

Z


bez mjere;


Grus grus ždral 1

P

Omogućen nesmetani prelet tijekom selidbe

elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na



dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


Hippolais olivetorum

voljić maslinar

1 G

Očuvana populacija i staništa (otvorene niske listopadne šume/šumarci; stari maslinici) za održanje gnijezdeće populacije od 10-25 p.

očuvati povoljne stanišne uvjete kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije;


Lanius collurio rusi svračak 1 G

Očuvana populacija i staništa (otvorena mozaična staništa) za održanje gnijezdeće populacije od 2500-3000 p.



Larus audouinii

sredozemni galeb

1 G

Očuvana populacija i staništa (otočići uz Korčulu i Pelješac, pretežito goli ili s neobraslim dijelovima) za održanje gnijezdeće populacije od 8-10 p.

ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja od 1. ožujka do 31. srpnja; smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde sredozemni galebovi; provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima;


Lullula arborea

ševa krunica 1 G

Očuvana populacija i otvorena mozaična staništa za održanje gnijezdeće populacije od 25-




50 p.


Pernis apivorus

škanjac osaš

1

P

Omogućen nesmetani prelet tijekom selidbe

cilj se ostvaruje kroz provedbu mjera za druge vrste na području; elektroenergetsku infrastrukturu planirati, obnavljati i graditi na način da se spriječe kolizije ptica na visokonaponskim (VN) dalekovodima i elektrokucije ptica na srednjenaponskim (SN) dalekovodima; na dionicama postojećih dalekovoda te na stupnim mjestima na kojima se utvrdi povećani rizik ili stradavanja od kolizije i/ili elektrokucije provesti tehničke mjere sprečavanja daljnjih stradavanja ptica;


Phalacrocorax aristotelis desmarestii

morski vranac

1 G

Očuvana populacija i staništa (strme stjenovite obale otoka; stjenoviti otočići) za održanje gnijezdeće populacije od 10-30 p.

ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja od 1. siječnja do 31. svibnja; provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima;


Sterna hirundo

crvenokljuna čigra

1 G

Očuvana populacija i staništa (otočići s golim travnatim ili šljunkovitim površinama) za održanje gnijezdeće populacije od 2-5 p.

ne posjećivati gnijezdilišne otoke u razdoblju gniježđenja od 20. travnja do 31. srpnja; smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima na kojima gnijezde čigre ili je zabilježen pad njihove brojnosti; provoditi smanjivanje brojnosti (eradikaciju) štakora i mačaka na gnijezdilištima;


Sterna sandvicensis

dugokljuna čigra

1

Z


bez mjere;



Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala

Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar

Morska staništa:

- Na području rasprostranjenosti ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni unutar POVS

HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar potrebno je očuvati povoljne

stanišne uvjete održavanjem povoljne kakvoće morske vode, regulirati korištenje

ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju stanišni tip, zabraniti sidrenje na području

rasprostranjenosti grebena izvan trajnih sidrišta, ne dopustiti gradnju, betoniranje i

nasipavanje obale te nasipavanje u more te odlaganje otpada na području

rasprostranjenosti stanišnog tipa te ograničiti broj posjeta/ronilaca na mjestima koja

su izložena posjećivanju te regulirati posjećenost nautičkih brodica.

Program praćenja stanja:

Temeljem procijenjenih utjecaja planiranih aktivnosti UPU-a br. III Zastražišće-Raskovica –

T2, na područja EM Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000036

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac i Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove

(POVS) HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, prema raspoloživoj

dokumentaciji o planiranim aktivnostima te prema podacima o rasprostranjenosti ciljnih

stanišnih tipova područja EM, potreba za monitoringom ciljnih stanišnih tipova definirati će se

u postupcima procjene utjecaja na okoliš, na razini zahvata.

Zaključak 10.5

UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2 sastoji se od 7 prostornih cjelina:

- Ugostiteljsko turistička namjena, hotel T2-1

- Ugostiteljsko turistička namjena, turističke vile T2-2

- Ugostiteljsko turistička namjena, prateći sadržaji T2-3

- Sportsko rekreacijska namjena R3, uređena plaža R4

- Zaštitne zelene površine Z

- Prometne površine.

Od navedenih, sve prostorne cjeline se nalaze na Području očuvanja značajnom za ptice

(POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, dok samo prostorna cjelina 7 ulazi u

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa;

Pokrvenik i Zaraće-Hvar.

Temeljem procijenjenih utjecaj na ciljne vrste Područja očuvanja značajnog za ptice POP

HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, zaključuje se da planirane aktivnosti unutar

prostornih cjelina UPU-a neće imati značajnije pojedinačne, privremene, trajne ili

kumulativne utjecaje na ciljne vrste, kao niti na staništa pogodna za ciljne vrste, odnosno na

cjelovitost područja ekološke mreže.

Procjenom utjecaja aktivnosti planiranih unutar prostorne cjeline 7, uređenje sportsko-

rekreacijskih sadržaja (R3) i plažnih površina (R4), koje ulaze u Područje očuvanja značajno



za vrste i stanišne tipove POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar,

vjerojatan je umjereno negativan utjecaj na ciljni stanišni tip 1170 Grebeni, zbog trajne

prenamijene u obalnom dijelu EM.

Kako bi se pojedinačan, a vjerojatno i kumulativan utjecaj zbog izgradnje zone T2- Zaraće,

planirane PPU Općine Jelsa, na ciljne stanišne tipove unutar navedenog područja EM

ublažio, propisane su mjere ublažavanja, primjenom kojih se očekuje dodatno ublažavanje

pojedinačnih utjecaja, kao i prevencija nastanka značajnog kumulativnog utjecaja.

Temeljem provedene strateške procjene, planirane aktivnosti unutar UPU Raskovica,

smatraju se prihvatljive za ciljne vrste područja EM (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski

otoci i Pelješac, kao i za ciljne stanišne tipove područja EM POVS HR3000143 Uvala

Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, uz obavezu primjene propisanih mjera ublažavanja.

U nastavku se donosi tablični prikaz procijenjenih utjecaja prije i nakon primjene predloženih

mjera ublažavanja za ciljne vrste područja EM POP HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i

Pelješac i ciljne stanišne tipove POVS područja HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i

Zaraće-Hvar.



Tablica 10.5-1. Sažeti opis utjecaja i konačna ocjena utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja za ciljne vrste Područja očuvanja značajnog za ptice (POP)


Ciljna vrsta Utjecaj

Ocjena

utjecaja, bez

provedbe

mjera

Predložene mjere ublažavanja

Konačna

ocjena

utjecaja, uz

provedbu

mjera

rusi svračak

ševa krunica

jarebica kamenjarka

leganj

mali sokol

voljić maslinar

Tijekom izvođenja radova je vjerojatan

utjecaj kroz moguće uništavanje gnijezda,

tijekom čišćenja vegetacije i pripremnih

radova.

Tijekom korištenja se očekuje utjecaj

uslijed gubitka 0,04% pogodnih staništa

za obitavanje, lov i gniježđenje.

-1

Pripremne radove uklanjanja vegetacije

vršiti izvan razdoblja gniježđenja ciljnih

vrsta ptica, odnosno provoditi radove u

razdoblju od 15. kolovoza do do 31.

prosinca.

U sklopu aktivnosti planiranih UPU- om

br. III Zastražišće-Raskovica – T2

provoditi mjere očuvanja iz PRAVILNIKA

O CILJEVIMA OČUVANJA I MJERAMA

OČUVANJA CILJNIH VRSTA PTICA U

PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE

(NN 25/20 i 38/20)

-1

eja strnjarica

zmijar

suri orao

ušara

sivi sokol


utjecaj kroz ometanje ptica pri lovu na

plijen.


uslijed gubitka 0,04% pogodnih staništa

za lov.

-1 -1

dugokljuna čigra

morski vranac

crvenogrli plijenor

crnogrli plijenor


utjecaj kroz uznemiravanje ptica, zbog

uređenja plažnih površina.


uslijed gubitka manje površine obalnih

staništa. Taj umjereno negativan utjecaj

na ciljne vrste, zbog gubitka povoljnih

staništa, se primjenom mjera ublažavanja,

kao što je izvođenje radova izvan perioda

gniježđenja ili očuvanjem povoljnih

stanišnih uvjeta, može ublažiti u

određenoj mjeri, ali zbog trajnog zauzeća

manje površine obalnih staništa, nije ga

-1 -1



moguće u potpunosti eliminirati (da je

konačni utjecaj 0) te se i nakon provedbe

mjera ublažavanja očekuju blaži umjereno

negativni utjecaji na povoljna staništa za

ciljne vrste ptica.

Tablica 10.5-2. Sažeti opis utjecaja i konačna ocjena utjecaja nakon primjene mjera ublažavanja za ciljne stanišne tipove Područja očuvanja značajnog za

vrste i stanišne tipove (POVS) HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar

Ciljno

stanište Utjecaj

Ocjena

utjecaja, bez

provedbe

mjera

Predložene mjere ublažavanja

Konačna

ocjena

utjecaja, uz

provedbu

mjera

Pješčana

dna trajno

prekrivena

morem

1110

U obuhvatu akvatorija UPU-a, ciljni

stanišni tip 1110 Pješčana dna

trajno prekrivena morem je

obuhvaćen površinom od cca. 0,09

ha te će korištenjem predviđene

površine akvatorija biti vjerojatno

pod utjecajem cca. 0,23% ciljnog

stanišnog tipa 1110 Pješčana dna

trajno prekrivena morem.

-1 - -1

Grebeni

1170

U obuhvatu UPU-a, površina

staništa 1170 Grebeni iznosi cca.

0,32 ha. Prenamjena ciljnog

staništa uslijed uređenja plaže

(R4), sportsko-rekreacijske

namjene (R3) i polaganja

podmorskog ispusta vjerojatno bi

iznosila cca. 0,88% od ukupne

površine ciljnog staništa na

području EM.

-1

Na području rasprostranjenosti ciljnog stanišnog

tipa 1170 Grebeni unutar POVS HR3000143

Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar potrebno

je očuvati povoljne stanišne uvjete održavanjem

povoljne kakvoće morske vode, regulirati

korištenje ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju

stanišni tip, zabraniti sidrenje na području

rasprostranjenosti grebena izvan trajnih sidrišta,

ne dopustiti gradnju, betoniranje i nasipavanje

obale te nasipavanje u more te odlaganje otpada

-1



na području rasprostranjenosti stanišnog tipa te

ograničiti broj posjeta/ronilaca na mjestima koja

su izložena posjećivanju te regulirati posjećenost

nautičkih brodica.

Muljevita i

pješčana

dna

izložena

zraku za

vrijeme

oseke

1140

Muljevita i pješčana dna izložena

zraku za vrijeme oseke 1140,

prema izvodu iz Karte staništa, na

kojoj je prikazana

rasprostranjenost morskih staništa

(slike 10.1. 1. i 10.1.-2.), nije

prikazano u obuhvatu zahvata

UPU-a, vezano za uređenje

plažnih i sportsko-rekreacijksih

sadržaja na kopnu i u moru (R3 i

R4). Stoga se vjerojatnost za

utjecaj na ovaj ciljni stanišni tip,

tijekom radova i korištenja

turističkog naselja Zastražišće –

Raskovica ne očekuje.

0 - 0



11 ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Na temelju procjenjenih samostalnih utjecaja realizacije sadržaja u sklopu UPU-a Raskovica

na sastavnice okoliša, ocjenjeno je da se za većinu sastavnica ne očekuje vjerojatnost za

značajne negativne utjecaje, uz primjenu mjera zaštite, definiranih UPU-om Raskovica. Za

pojedine sastavnice okoliša definirane su dodatne mjere zaštite, uz one propisane UPU-om,

čijom provedbom će se mogući utjecaji dodatno smanjiti na utjecaje prihvatljive za okoliš.

Pozitivni utjecaji očekuju se na kvalitetu života stanovništva, materijalnu imovinu i

infrastrukturu.

U okviru SPUO proveden je postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu,

sukladno Rješenju Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu

okoliša Splitsko- dalmatinske županije od 5. travnja 2019. (Klasa: UP/I-612-07/19-38/283, Ur.

broj: 517-19-4, 3. prosinca 2019. godine).

Temeljem provedene strateške procjene utjecaja planiranih sadržaja UPU-a na područja EM,

ocijenjeno je da se planirane aktivnosti unutar UPU Raskovica smatraju prihvatljive za ciljne

vrste područja EM (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac, kao i za ciljne

stanišne tipove područja EM POVS HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar, uz

obavezu primjene propisanih mjera ublažavanja.

12 OSTALI PODACI I ZAHTJEVI

Nadležno tijelo Mišljenje nadležnog tijela Komentar

Splitsko-dalmatinska županija

Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu

infrastrukturu i zaštitu okoliša

Mišljenje o sadržaju strateške studije, (Klasa:351-02/19-01/0047,

Ur.Broj:2181/1-10/14-20-0002 od 28.01.2020. god.)

Uzeto u obzir

Hrvatske šume

Mišljenje o sadržaju strateške studije, (Klasa:ST/20-01/52,

Ur.Broj:15-06/03-19-03 od 20.01.2020.

god.)

Uzeto u obzir

Hrvatske vode

Vodnogospodarski odjel

za slivove južnog Jadrana


Ur.Broj:374-24-1-20-2 od

22.01.2020. god.)

Uzeto u obzir

Ministarstvo kulture

Uprava za zaštitu kulturne

baštine, Konzervatorski odjel u

Splitu


Ur.Broj:532-04-02-15/16-20-2 od

20.01.2020. god.)

Obvezni sadržaj

strateške studije

definiran je Prilogom I.,

Uredbe o strateškoj

procjeni utjecaja plana i

programa na okoliš (NN

03/17).



13 IZVORI PODATAKA I POPIS PROPISA

Prostorno-planska dokumentacija:

- Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske

županije", br. 1/03, 8/04 (stavljanje izvan snage odredbe), 5/05 (usklađenje s

Uredbom o ZOP-u), 5/06 (ispravak usklađenja s Uredbom o ZOP-u), 13/07, 9/13,

147/15 (rješenja o ispravcima grešaka),

- Prostorni plan uređenja Općine Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/08, 3/15 i

5/18)

- Prostorni plan uređenja Grada Hvara ("Službeni glasnik Grada Hvara", broj 2/07,

9/10, 5/16)

- Prostorni plan uređenja Grada Stari Grad ("Službeni glasnik Grada Starog Grada",

broj 4/07, 8/12, 2/13 (ciljane), 9/18)

- Prostorni plan uređenja Općine Sućuraj ("Službeni glasnik Općine Sućuraj", broj 1/03,

4/08, 6/12, 3/15, 4/15 (pročišćeni tekst))

- Prostorni plan uređenja Općine Bol ("Službeni glasnik Općine Bol", broj 8/07, 7/13,

6/15)

- Prostorni plan uređenja Općine Selca ("Službeni glasnik Općine Selca", broj 4/07,

2/11, 3/11 (pročišćeni tekst), 5/11 (ispravak), 5/15, 6/15 (pročišćeni tekst), 1/17, 2/17

(pročišćeni tekst), 5/18 (ispravak grešaka))

Ostalo:

- BIUS : Istraživanje bioraznolikosti otoka Hvara 2011, 2014

- Prirodno-geografske značajke otoka Hvara, Mamut, Marica i Čirjak, Barbara Ruža,

stručni rad, 2017

- Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko

vrednovanje reljefa, Andrija Bognar,Geografski glasnik 52, 49-65 (1990)

- Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni

rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, EPTISA Adria d.o.o.,

studeni 2017.,

- Guidance on Integrating Climate Change and Biodiversity into Strategic

Environmental Assessment, European Commission, 2013.,

- Jelić D. i sur. (2015): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske, Državni zavod

za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, HHD Hyla Zagreb, 85‐166.

- Antolović i sur. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture

Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1‐84.,

- Vaskularna flora otoka Hvara, Ivo Trinajstić, Znanstveni rad, 1992

- Tutiš, V. i sur (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske, MZOIP i DZZP, Zagreb,

- Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena

knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu

prirode, Zagreb,

- Belančić, A., Bogdanović, T., Franković, M., Ljuština, M., Mihoković, N. i Vitas, B.

(2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. (M. Franković, ur.) Zagreb: Ministarstvo

kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za

zaštitu prirode, Zagreb,



- Ozimec, R., Bedek, J., Gottstein, S., Jalžić, B., Slapnik, R., Bilandžija, H. i sur. (2009):

Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,

Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb,

- Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M (2015): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski

prirodoslovni muzeju, Zagreb,

- Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016-2021 (NN 66/16),

- Odluka o Izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske

(NN 76/13),

- Lokalna razvojna strategija LAG-a Škoji 2014.-2020., 2019

- Odluka o Izmjeni i dopuni Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN

84/13),

- Europa 2020 – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Europska

komisija, 2010.,

- Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Europska komisija, 2014.,

- Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Europska komisija,

2014.,

- Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020.,

- Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. Europska komisija, 2015.,

- Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09),

- Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020., Vlada RH, Zagreb 2013.,

- SPUO za Strategiju razvoja Općine Jelsa za razdoblje od 2015. - 2020., Vita projekt

d.o.o, 2017

- Strategija prostornog razvoja RH (NN 106/17),

- Strategija razvoja poduzetništva za razdoblje 2013. do 2020., MINPO (NN 136/2013)

,

- Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

(NN 143/08),

- Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do

2025. (NN 72/17),

- Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za

melioracije 2013-2017, Hrvatske vode, 2015.,

- Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama

u RH (NAPNAV), Vlada RH, 2005.,

- Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09),

- Nacionalna strategija i plan djelovanja na okoliš (NN 46/02),

- Strategija upravljanja vodama (NN 91/08),

- Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16),

- Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske (NN 96/10),

- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022.,godine

(NN 3/17),

- Plan gospodarenja otpadom Općine Jelsa za razdoblje 2015.-2021. god.(„Službeni

glasnik Općine Jelsa, br. 7a/15)

- Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030.

- godine (NN 84/17),

- Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020.

godine, Vlada RH, 2017.,



- Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016.

do 2020. godine (NN 68/16),

- Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije (2017 – 2027) sa

strateškim i operativnim planom marketinga, Turistička zajednica Splitsko-

dalmatinske županije, 2018.,

- Strategija razvoja ljudskih potencijala Splitsko-dalmatinske županije 2014.-2020,

grupa autora, 2015.,

- Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije, Ekonomski fakultet u

Splitu, https://makarska.hr/clients/1/documents/468.pdf,

- Ocjena kvalitete zraka na teritoriju RH u razdoblju 2006.-2010. god., prema EU

Direktivi 2008/50/EC,

- Nacionalna klasifikacija staništa (IV. verzija, http://www.dzzp.hr/)

- Izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu,

HAOP, listopad 2019,

- Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije

(Klasa:021-04/18-02/92, Ur.Br.:2181/1-01-18-1, od 24. travnja 2018.),

- Informacijski sustav zaštite prirode (http://www.bioportal.hr/gis/),

- www.azo.hr,

- http://natura2000.dzzp.hr/,

- http://zasticenevrste.azo.hr/,

- http://www.dzs.hr/,

- http://www.min-kulture.hr/,

Zakoni i propisi

- Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats

and of wild fauna and flora. Official Journal L 206 , 22/07/1992 P. 0007 - 0050,

- Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC),

- Direktiva o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi (79/409/EEC),

- Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC),

- Direktiva o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC),

- Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN 6/96),

- Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979) (NN 6/00),

- Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) (NN 6/00),

- Odluka o donošenju Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i

obalnim područjem: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja

Jadranskog mora (NN 153/14)

- Odluka o donošenju Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim

područjem Republike Hrvatske (NN 97/17)

- Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15),

- Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10),

- Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12),

- Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14)

- Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16),

- Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica na području

ekološke mreže (NN 15/14),

- Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)

- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine

(NN 3/17),

https://makarska.hr/clients/1/documents/468.pdf




- Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14),

- Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN

129/12, 97/13),

- Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17),

- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN145/04),

- Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima (NN 88/14),

- Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15),

- Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18),

- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020)

- Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

(NN 143/08),

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05),

- Strategija upravljanja vodama (NN 91/08),

- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17),

- Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku ( NN 117/12, 84/17),

- Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih

izvora (NN 87/17),

- Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17).

- Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima

ekološke mreže (NN 80/19)

- Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 3/17),

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18),

- Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13,15/18,14/19, 127/19),

- Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19),

- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19),

- Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19),

- Zakon o vodama (NN 66/19),

- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18),

- Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19),

- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10,

61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18),

- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18).



POPIS TABLICA 13.1

Popis tabica

Tablica 2.2-1. Iskaz planirane namjene površina obuhvata UPU-a

Raskovica 10

Tablica 3.5 1. Šume prema namjeni u obuhvatu G.J. Plame 51

Tablica 3.5-2. Prikaz zastupljenosti pojedinih šumskih zajednica na G.J.

Plame 51

Tablica 3.6-1 Razine i ocjene onečišćenosti zraka, određene prema donjim

i gornjim pragovima procjene za navedene parametre s

obzirom na zaštitu zdravlja ljudi 54

Tablica 3.6-2. Razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i

gornjim pragovima procjene za navedene parametre s

obzirom na zaštitu vegetacije 54

Tablica 3.6-3. sumarni prikaz kategorizacije kvalitete zraka u 2017. godini

za zonu 5, SDŽ prema mjernim mrežama, mjernim postajama

i onečišćujućim tvarima 55

Tablica 3.8-1. Stanje vodnog tijela podzemne vode JOGN_13-JADRANSKI

OTOCI-HVAR 58

Tablica 3.8-2. Stanje priobalnog vodnog tijela O423-MOP 58

Tablica 3.8-3. Opći podaci vodnog tijela JORN0007_001 58

Tablica 3.8-4. Stanje vodnog tijela JORN0007_001 59

Tablica 8-1. Raspon ocjena za procjenu stupnja utjecaja na pojedine

sastavnice okoliša 81

Tablica 8.1.2-1. Ocjene vrijednosti osjetljivosti na klimatske promjene 91

Tablica 8.1.2-2. Osjetljivost sadržaja planiranih UPU-om Raskovica na

klimatske varijable i s njima povezane opasnosti 92

Tablica 8.1.2-3. Izloženost UPU-a Raskovica na klimatske varijable i s njima

povezane opasnosti. Ocjene vrijednosti osjetljivosti zahvata

na klimatske promjene označene su: zelenom bojom =

zanemariva osjetljivost, narančasto = srednja osjetljivost,

crvena = visoka osjetljivost. 93

Tablica 8.1.2-4. Ocjene klasifikacije ranjivosti s obzirom na osjetljivost i

izloženost područja 97

Tablica 8.1.2-5. Ocjene vrijednosti ranjivosti s obzirom na izloženost područja

i osjetljivost 98

Tablica 8.1.2-6. Ranjivost na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

za sadašnje stanje izloženosti područja (tablica je dobivena

kombinacijom (množenjem) podataka iz tablice 8.1.2.-1. i

tablice 8.1.2-2., na način kako je prikazano u tablici 8.1.2.-3.) 99

Tablica 8.1.2.-7. Procjena rizika 100

Tablica 8.1.2.-8. Način procjene posljedica rizika 100

Tablica 8.1.2-9. Način procjene pojave rizika 100

Tablica 8.1.2 10. Procjena razine rizika za planirane aktivnosti 101

Tablica 10.1-1. Ciljne vrste Područja očuvanja značajnih za ptice (POP)

HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac 107

Tablica 10.1-2. Ciljni stanišni tipovi Područja očuvanja značajnih za vrste i

stanišne tipove (POVS) HR3000143 Uvala Kruševa;

Pokrvenik i Zaraće - Hvar POVS 107

Tablica 10.1.1-1. Opis POP područja ekološke mreže i ciljnih vrsta 111

Tablica 10.1.1-2. Opis POVS područja ekološke mreže i ciljnih stanišnih tipova 119



Tablica 10.2-1. Raspon ocjena za procjenu stupnja utjecaja na EM 121

Tablica 10.3-2. Površine prenamjene i postotak (%) prenamjene CLC

staništa sukcesija šume (staništa u zarastanju), na području

otoka Hvara, u odnosu na planirane aktivnosti i ukupnu

površinu CLC staništa (ha), unutar POP područja

HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Pelješac 135

Tablica 10.5-1.

Sažeti opis utjecaja i konačna ocjena utjecaja nakon primjene

mjera ublažavanja za ciljne vrste Područja očuvanja

značajnog za ptice (POP) HR1000036 Srednjedalmatinski

otoci i Pelješac 145

Tablica 10.5-2. Sažeti opis utjecaja i konačna ocjena utjecaja nakon primjene

mjera ublažavanja za ciljne stanišne tipove Područja

očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS)

HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-Hvar 146

POPIS SLIKA 13.2

Popis slika

Slika 2.1-1. Prikaz obuhvata UPU-a Raskovica - izvod iz kartografskog

prikaza 4.6. Građevinska područja Jelsa/Poljica/Zastražišće/

Gdinj, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik Općine Jelsa“ br. 5/18). 9

Slika 2.2.-1. Prikaz UPU Raskovica na DOF podlozi (Izvor:

https://geoportal.dgu.hr/services/inspire/orthophoto_2017/wms?) 11

Slika 2.2.1-1 Shema prostornih cjelina u obuhvatu UPU-a Raskovica (Izvod iz

kartografskog prikaza broj 4. „Način i uvjeti gradnje“) 12

Slika 3-1. Smještaj Općine Jelsa i lokacije UPU-a u odnosu na otok Hvat i

RH (Izvor: (Izvor: M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske

značajke otoka Hvara, stručni rad, 2017). 38

Slika 3.2-1 Izvod iz Karte staništa RH 2004. i Karte kopnenih nešumskih

staništa 2016. za područje obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor:

http://services.bioportal.hr/wfs) 43

Slika 3.2-2. Izvod iz karte zaštićenih područja RH (Izvor:

http://services.bioportal.hr/wfs). 44

Slika 3.3-1. Geološka karta otoka Hvara s ucrtanom lokacijom UPU-a (Izvor:

M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke otoka

Hvara, stručni rad, 2017). 46

Slika 3.3-2. Seizmološka karta za područje obuhvata UPU-a Raskovica

(Izvor: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php)

47

Slika 3.3-3. Gemorfološka karta otoka Hvara s ucrtanom lokacijom UPU-a

(Izvor: M. Mamut i B. R. Čirjak: Prirodne geografske značajke

otoka Hvara, stručni rad, 2017). 48

Slika 3.4-1. Pedološka karta RH sa prikazanim područjem obuhvata UPU-a

Raskovica (Izvor: http://envi.azo.hr/) 50

Slika 3.5-1. Šumski pokrov na području obuhvata UPU-a Raskovica (Izvor:

http://gis.hrsume.hr/hrsume/ows 52

Slika 3.6-1. Prikaz zone i aglomeracija određene prema razinama

onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske 54

Slika 3.8- 1 Karta površinskih, podzemnih i priobalnih vodnih tijela (Zeleni

servis d.o.o. prema podacima od Hrvatskih voda, 2019.) 60

Slika 3.8-2. Karta opasnosti od poplava na području UPU-a (Zeleni servis 61



d.o.o. prema podacima od Hrvatskih voda, 2019.)

Slika 3.8-3. Karta područja potencijalno značajnih rizika od poplava (Zeleni

servis d.o.o. prema podacima od Hrvatskih voda, 2019.) 61

Slika 3.8-4. Izvod iz kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i

zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja i

ograničenja korištenja, ID PPUO Jelsa („Službeni glasnik

Općine Jelsa“ br. 5/18) 63

Slika 3.8-5. Karta osjetljivih područja za područje UPU-a (Izvor:

https://servisi.voda.hr/public_ows/wms?) 64

Slika 3.9-1. Konačne ocjene kakvoće mora u širem području UPU-a

(http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca) 65

Slika 3.10-1. Karta speleoloških objekata na širem području UPU-a (Izvor:

http://services.bioportal.hr/wfs) 66

Slika 3.11-1. Položaj UPU-a Raskovica na karti osnovnih krajobraznih

jedinica RH 68

Slika 8.3-1. Izvod iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina,

PPUO Jelsa ("Službeni glasnik Općine Jelsa", br. 5/18). 103

Slika 10.-1. Položaj prijedloga površina razmatranog UPU-a br. III

Zastražišće-Raskovica – T2 u odnosu na područja Ekološke

mreže RH 109

Slika 10.1-1. Izvod iz Karte staništa (podaci dobiveni od MZOE, siječanj,

2020.) s rasporedom morskih stanišnih tipova unutar (POVS)

HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće - Hvar i

obuhvatom područja UPU br. III Zastražišće-Raskovica – T2. 111

Slika 10.1-2. Detalji područja namjene R4, UPU-a Zastražišće-Raskovica u

odnosu na rasprostranjenost ciljnih stanišnih tipova područja

HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće – Hvar, prema

Karti staništa (podaci dobiveni od MZOE, siječanj, 2020.) 112

Slika 10.2.1-1. Izvod iz Corine karte stanišnog pokrova za područje UPU

Raskovica 127

Slika 10.2.2-1. Orijentacijski prikaz podmorskog ispusta duljine 500 m u odnosu

na ciljna staništa EM HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i

Zaraće-Hvar 131

Slika 10.3-1. Položaj planiranih T2 zona Zaraće i Raskovica, u odnosu na

POVS područje HR3000143 Uvala Kruševa; Pokrvenik i Zaraće-

Hvar

133

Slika 10.3-2. Položaj planiranih T zona i neizgrađenih građevinskih područja

na otoku Hvaru, u odnosu na ukupnu dostupnu površinu

pogodnih staništa za ciljne vrste POP područja HR1000036

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac 136



14 DODATAK 1: NETEHNIČKI SAŽETAK



15 DODATAK 2: PRILOZI

Documents

jelsa.hrjelsa.hr/web/images/jelsa/dokumenti/2020/SPUO UPU...Studija strateške procjene utjecaja na okoliš Urbanističkog plana uređenja br. III. Zastražišće - Raskovica – T2,