Jedini Planet Izbora

  • View
    133

  • Download
    8

Embed Size (px)

Text of Jedini Planet Izbora

Jedini planet izboraVane informacije iz dubokog Svemira

Primateljica: Phvllis V. Schlemmer

1

PosvetaTomu i Vijeu devetorice

ZahvaleBilo je potrebno dvadeset godina predanog rada mnogih ljudi da bi se ostvarila ova knjiga. Veliko mi je zadovoljstvo to im ovom prigodom mogu zahvaliti. Neki su knjigu financirali i podrali me, kako emocionalno i intelektualno, tako i duhovno. Vjeno sam im zahvalna. Posebno se zahvaljujem mojim voljenim kerima, Phvllis S. Manlev i Marilou (Ludi) Long, ija mi je podrka, ljubav i velikodunost duha i tijela omoguila da napravim ovo djelo. Moja prekrasna i njena unuko, Kimberlv Ross, ovo je knjiga za tebe i budue generacije. Neka moji roditelji i djedovi i bake koji su mi s ljubavlju pomagali budu ja. Posebnu zahvalu posveujem Sir Johnu Whitmoreu za njegov duhovni vidik i stalno pitanje "to ako?" kao i njegovoj predanoj supruzi Diani i njihovom sinu Jasonu; dr Andriji Puhariu, s kojim sam uivala raditi i imala privilegiju i sreu to mi je to toliko godina bilo omogueno; kao i naoj prvotnoj skupini iz Ossininga, N.Y. Takoer zahvaljujem i Lark von Hugo koja je na sebe preuzela ogromnu zadau transkribiranja vrpci nastalih tijekom osamnaest godina. Njezina je posveenost bila katalizator koji nas je sve pokretao. Lark, zauvijek smo ti zahvalni. Alicku Bartholomewu iz izdavake kue Gateway Books, naem izdavau, i Paldenu Jenkinsu, za poetak prikupljanja onoga to je preneseno. U Austriji, Mikiju i Ingeborg Walleczek, njihovim kerima Saschi i Tini, koje su mi esto pruale odmor od mojeg grozniavog ivota, i obasipale me ljubavlju i ljepotom. U nae austrijske prijatelje koji su zaboravili sebe i cijelim putem pomagali Devetorici spadaju: Wulf Kruetschnigg, Franzi Lippert i Jane Tilden, te Barbara Lippitt, moja "posvojena ki", kojoj zahvaljujem za njezinu njenu podrku i veseli duh. Iz Kanade dolazi Barbara Bronfman, koja je uvijek tu da bi dala ljubav i ohrabrenje, i koja mi je pruila sigurnu luku i trajno prijateljstvo. U Norvekoj imamo Jan Arne Odegarden, s novim izgledima. U skupinu iz Velike Britanije, zbog njihove odanosti, spadaju Philip i Rachel Goldman, Suan Kave, Peter i Teresa Marmot, Fruntz Mitchener, Geri Rogers, Alex Sautelle, Clive i Alvson Sinclair te lan i Vicki Watson. Posebna zahvala Cvnthiji Franklin zato to je prije tako mnogo godina indeksirala vrpce, kao i mojoj prijateljici Angeli Millburn-Scott. Jedno vrlo posebno "hvala" Davidu Hemervju i njegovoj supruzi V. za njihovu posveenost u stvaranju ove knjige. U Njemakoj, Lori Ritter, koja mi je posvetila godinu svog ivota, punu radosti i humora i njezinom prijatelju Volkeru Heimu. U Izraelu, Avi i Ruti Yasur i svima koji su imali hrabrosti biti sa mnom na "Teaju uda"; mojim partnerima u "Shaar Yaminu" kao i Rivki Frank, Nivi Shapira, Svlviji Sheinbaum i mnogim mojim prijateljima, klijentima i studentima. Zahvala Harriet Abramson i Avi N. Tal, koje poznam od poetka vremena i koje su uvijek tu kad su mi potrebne. U prijatelje u Sjedinjenim Dravama spada Henry Belk koji je sve ovo i pokrenuo. Zahvaljujem Judith Skutch Witson i njezinom suprugu Billu, koji su2

nam osigurali uda. Pokojnom Brendanu O'Reganu, znanstveniku koji nije nikad odbacio moju stvarnost, Jo i Bobu Peaseu za mnoge godine prijateljstva i odanosti, mojoj prijateljici Bette Davi koja vjeruje u mene. Ileen Maisel koja vidi izravno u sredite stvari i koja je moj prijatelj i moje rezonator kao i moja povjerenica. Ivoru i Ronnie Witson, koji su s ljubavlju poklonili svoju strunost i osigurali nam neophodni softivare za transkribiranje. Desiree i Jimu Hurtaku (The Keys ofEnoch} za njihovu posveenost Svemiru i njihovu pomo u prolaenju kroz teka vremena. Pokojnom Geneu Rodenberrvju, tvorcu Zvjezdanih staza za njegovu hrabrost, znatielju i elju za komuniciranjem s Devetoricom, te za njegov poluautobiografski filmski scenarij koji je nainio za nas, nazvavi ga "Devetorica". Neizmjerno sam zahvalna Mary Bennett, naoj urednici - ona je "dar" Devetorice - za njezinu predanost u oblikovanju ove knjige. Svima koji su sjedili s Devetoricom i vjerovali ili nisu vjerovali. Konano, mojem suprugu, Israelu Carmelu, koji je proivljavao moje dvojbe, moju bol i esto me nepogreivo vraao na pravi put, koji ni u jednom trenutku nije posumnjao u postojanje Toma i Devetorice. Ako je istina da "Po njihovim ete ih djelima poznati", onda su ovo istinski bia svjetla i vidari Planeta. Svima vam zahvaljujem. Phyllis V. Schlemmer. Flagler Beach, Florida & Pardes Hanna, Israel Jedna hrabra osoba ini veinu. Andreiu Jackson

3

Predgovor

P

otraga za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI) sada je ozbiljan posao. Godine 1992. NASA je uloila mnogo truda, novca i nove tehnologije pretraujui zvijezde ili, zapravo, njihove planete, radio signalima koji bi mogli naznaiti prisutnost inteligentnih oblika ivota. U jednoj nedavnoj emisiji na britanskoj televiziji nazvanoj "ET, nazovi Zemlju", nekoliko je istaknutih profesora izrazilo vrlo malo sumnje u postojanje takvog ivota i eljeli su da Zemlja nastavi i dalje tragati za njihovim signalima. Oni se, meutim, ni izbliza nisu mogli sloiti oko toga je li mudro da mi Zemljani otkrivamo Svemiru nau prisutnost. Kao to je jedan od profesora istaknuo, svi znamo to smo mi, ljudska bia, uinili drutvima koja smo proglasili primitivnijima od naeg kad smo ih otkrili, pa to bi, onda, napredniji oblici ivota mogli uiniti nama? Taj strah temelji se na proturjenoj pretpostavci da bi ta "napredna" bia bila agresivna, nepromiljena, nesuosjeajna i primitivna poput ljudskih! Bilo kako bilo, sada je prekasno, jer ve desetljeima odailjemo radio poruke, od kojih su prve ve prole susjedne suneve sustave. Bizarna narav monijih signala koji dolaze nakon onih prvih tokica i crtica, od sapunskih opera do evangelistikih propovjednika, mogla je, meutim, prouzroiti da se izvanzemaljci upitaju postoji li uope inteligentan ivot na Zemlji! Kad su Mahatmu Gandhija zapitali to misli o zapadnoj civilizaciji, on je rekao "to bi bila dobra ideja". Takav bi mogao biti i pogled na Zemlju izdaleka! Prijetnja koju za nas predstavljaju putnici iz drugih svjetova, a koju su stvorile prve knjige znanstvene fantastike, uveni prijenos Orsona Wellesa i mnogi filmovi, danas je pojaana udnim priama o osakaivanju stoke i otmicama koje ine NLO-i. U posljednje vrijeme, meutim, moda pod utjecajem Zvjezdanih staza Genea Roddenberrvja, dogaaju se neki filmski pokuaji u kojima se izvanzemaljski ivot predstavlja kao neopasan, to je svoj vrhunac postiglo u draesnom filmu Stevena Spielberga ET. U veini znanstvenofantastinih pria bia, dobra ili loa, svojim su izgledom humanoidna, ali imaju sposbnost trenutanog prolaenja kroz vrijeme i prostor. Cinici bi oba ta svojstva odbacili kao konvencionalna sredstva kojima se pripovjeda slui prilikom dovoenja izvanzemaljaca na Zemlju. Glumce je zasigurno najlake pretvoriti u humanoidne pojave, a svi znamo da bi u stvarnosti ET-ijima trebalo jako puno vremena da ovdje doputuju konvencionalnim fizikim svemirskim letjelicama ali, moemo li biti toliko uvjereni da ove prie ipak nisu postojea injenica? Prije mnogo godina, fiziar John Wheeler iznio je pretpostavku o mnogo meusobno spojenih Svemira, a drugi su pioniri prekoraili njegove granice spekulacije do svojih granica vjerodostojnosti. Drugi svemiri naznauju druge dimenzije temeljene na zakonima koji se nalaze izvan razumijevanja naih znanstvenika i mogunosti da ih naa tehnologija otkrije. Sve to djeluje u tom podruju inilo bi nam se magino, a oni koji se vrsto dre ogranienja postojee znanosti to bi, naravno, odbacili kao neto to se nije dogodilo ili kao iluziju. Nisu li se do prije samo jednog stoljea elektrina rasvjeta, radio, televizija, letenje, a pogotovo svemirski letovi nalazili u podruju maginog za sve, osim za posebno odvane? Jesmo li toliko arogantni i zemljocentrini da mislimo da je naa znanost sada, samo stoljee nakon toga, jedina znanost Svemira? Dok je Wheeler teoretizirao o drugim sferama, Uri Geller krio je putove drugim sredstvima. Njega su, to je bilo predvidivo, odbacili branitelji znanstvene vjere poput maioniara Jamesa Randija, tragaa za izvanzemaljskom inteligencijom Carla Sagana i maestra znanstvene fantastike Isaaca Asimova. Ipak, neki priznati znanstvenici uvaili su njegov rad, a sam se Geller poeo bogatiti odreujui4

nalazita nafte i minerala za multinacionalna trgovaka poduzea koja su bila manje osjetljiva na znanstvenu ispravnost njegovih moi. U vjeri, naravno, otkrivamo mnotvo dogaaja koji se opiru naem znanstvenom razmiljanju, a oni su posve simetrini s tipovima dogaaja u koje se ukljuuju fiziari poput Gellera. Samo u naoj Bibliji postoje mnogi primjeri vidovitosti, izuzetne osjetljivosti na zvukove, spiritizma, telekineze, izljeenja i radiestezije. Duboko je nelogino da nae biblijske prie prihvaamo na puko povjerenje, a da ipak, negiramo mogunost da se te stvari dogaaju i da se dogaaju i danas. Prolazak vremena postupa s povijesnim ljudima i dogaajima na isti nain na koji to televizija ini sada, oteavajui nam zauzimanje uravnoteene perspektive prema dalekim vremenima i otkrivanje njihovih modernih paralela. Religiju je, naravno, makar kransku religiju, prestigla znanost kao uvar istine za nas male smrtnike. Od visokih sveenika znanosti traimo znanje i razumijevanje, talar je ustuknuo pred bijelim ogrtaem, kale pred epruvetom. Prednost znanosti je u tome to nije obavezna odrediti to je dobro, a to zlo, premda vjerujem da bi nam svima bilo bolje kad bi tome bilo tako. Na prvi pogled, ak i na temelju morala, znanost moe dobro objasniti svoj uspon jer je dosije koji je religija ostavila za sobom vrijedan aljenja. I u biblijskim vremenima i danas, postoji obilje primjera istog zla provedenog u ime Boga i religije. S vremena na vrijeme i fiziari se prokazuju kao varalice ili se njihove moi koriste u zle svrhe. Sto je tu novo, iznenaujue ili razliito? Gdjegod postoji dobro, tu je i zlo da mu se opire ili da ga iskrivi. Nije li znanost