Embed Size (px)
Citation preview
/I aL Jc:f; cl?':::)
glasnikGrada Bjelovara
pp'0 ~~.~=-~.Službeni
Broj 7- Godina XXIl. ISSN 1331-0380Bjelovar, 12. rujna 2001.
GRADSKO VIJECE GRADA BJELOVARA32.
Na temelju članka 5. Zakona o proračunu~. ("Narodne novine" , broj 92/94. ) i članka 29. stavka I.
točke 3. Statuta Grada Bjelovara ("Službeni glasnik~ Grada Bjelovara" broj 5/98 - pročišćeni tekst, 3/01,4/01
) Gradsko vijeće Grada Bjelovara na 4. sjedn iciodržanoj 10. kolovoza 200 I. godine donijelo je
IZMJENE I DOPUNEPRORAČUNA GRADA BJELOV ARA ZA
2001. GODINU
I. OPĆI DIO
Članak 1.
U članku I. ukupni prihod i ukupni izdaci sepovećavaju za 820.000,00 kn i ukupni prihod iznosi55.198.568,19 kn, a ukupni izdaci iznose 53.492.968,19kn.;.,....
Članak 2.
U članku 2. u tabeli AI PRIHODI naknada zaeksploataciju mineralnih sirovina na računu 035 40povećava se za 300.000,00 kn i iznosi 800.000,00 kn.Ostali nespornenuti vlastiti prihodi (povrati u proračun)na računu 050 20 povećavaju se za I 10.000,00 kn iiznose 160.000.00 kn. Prihodi iz državnog proračunakapitalne porpore na računu 060 10 povećavaju se za410.000, kn i iznose 2.1 10.000,00 kn., U skladu spovećanjem prihoda rnjenjaju se zbrojevi upodskupinama i skupinama u
tabel i AIPRIHODl. U tabeli Cl IZDACI patentilicence koncesije i zaštitu i znaci i ostala sl ična prava naračunu 600 70 povećavaju se za 20.000,00 kn i iznose1.505.000,00 kn, gradnja kapitalnih objekata na računu600 80 povećava se za 200.000.00 kn i iznosi860.000.00 kn. dani državni zajmovi i udio u glavnici naračunu 800 10 povećava se za 600,000;00 kn i iznosi
887.000,00 kn. U skladu s povećanim izdacimamjenjaju se zbrojevi u skupinama i' podskupinamatabele Cl IZDACI.
II. POSEBNI DIO
Članak 3.
U članku 3. iznos od 52.672.968,19 kn sepovećava za 820.000.00 kn i iznosi 53.492.968; 19 kn. Urazdjelu 2 Odjel gradske uprave za gospodarstvo izdacina pozicij i 152 priprema planiranje i upravljanjeprojektom na računu 600 70 050 povećavaju se za20.000,00 kn. Izdaci na poziciji 153 gradnja ostalihkapitalnih objekata ( ulaganje u industrijske zone) naračunu 600 80070 povećava se za 200.000,00 Kn. Izdacina poziciji 154 dani zajmovi financijskim institucijamana računu 800 10 040 se povećava za 600.000,00 kn. Uskladu s povećanim izdacima mjenjaju se zbrojevi uskupinama podskupinarna i odjeljcima i urazdjelu 2.
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 4.
Ovim Izmjenama i dopunama Proračuna GradaBjelovara mijenjaju se odredbe izmjena i dopunaProračuna Grada Bjelovara objavljenog u "Službenomglasniku.Grada Bjelovara" .broj 5/01 od 20 srpnja fOO1.godine.
Članak 5.
Ove izmjene i dopune Proračuna stupaju na snagudanom donošenja, a objavit će se u "SlužbenomGlasniku" Grada Bjelovara.
KLASA: 400-08/00-01/9URBROJ: 2103/01-02-4Bjelovar, 10. kolovoza200 I.
PREDSJEDNIKAntun Korušec, dipl. politolog.v.r.
Strana 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 7~~~~~------------------~~~~~~~~~~~~~~~~--------------------------~-
33.
Na temelju članka 5. Zakona o proračunu("Narodne novine" , broj 92/94. ) i članka 29. stavka I.točke 3. Statuta Grada Bjelovara ("Službeni glasnikGrada Bjelovara" broj 5/98 - pročišćeni tekst, 3/0 I ,4/0 I) Gradsko vijeće Grada Bjelovara na 4. sjedniciodržanoj IO.kolovoza 200 I. godine donijelo je
ODLUKUo izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna
Grada Bjelovara za 2001. godinu
Članak 1.
U članku 1. Odluke o izmjenama Odluke oizvršavanju Proračuna Grada Bjelovara za 200 I. godinu
\ ( "Služben i glasn ik Grada Bjelovara" broj 5/0 I) iznos;-'--- od 54.378.588,19 kn se zarn ijenjuje iznosom od
55.198.568,19 kn
Članak 2.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, aobjavit će se u "Službenom glasniku" Grada Bjelovara.
KLASA: 400-08/00-0117UR BROJ: 2103/01-02-00-6Bjelovar, 10. kolovoza 200 I.
PREDSJEDNIKAntun Korušec, dipl. politolog,v.r.
34.
Na temelju članka 28. Zakona o prostornomuređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 35/99 i6\/00) i članka 29. stavka I točke 2. Statuta GradaBjelovara ("Službeni glasnik Grada Bjelovara" broj 5/98- pročišćen i tekst 3/0 I i 4/01) Gradsko vijeće GradaBjelovara na 5. sjedn ici održanoj 12. rujna 200 l. god.donijelo je
ODLUKUo donošenju Detaljnog plana uređenja Sjever I/drugi
dio u Bjelovaru
I. Temeljne odredbe
Članak 1.
Ovom Odlukom donosi se Detaijni pianuređenja Sjever l!drugi dio u Bjelovaru.
Članak 2.
Detaljni plan uređenja Sjevei'l/drugi,dio sastojise od "A"tekstualnog i "B" grafičkog dijela, asadržanje li jednoj knjizi tzv,· TD 65/2000 g .. Stručni izrađivačplana je Arting d.o.o. za projektiranje, izvođenje inadzor Bjelovar, Strossmayerova 4.
Članak 3.
"A" TEKSTUALNI DIO
Tekstualni dio Detaljnog plana uređenja SjeverI/drugi dio sadrži:
I OBRAZLOŽENJE
l.Polazište1.1.1. Obilježja izgrađene. strukture i
ambijentaInih vrijednosti1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i
komunalna oprern Ijenost1.1.3. Obveze iz planova šireg područja1,1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja
uređenja prostora .
2.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA.2.1. Program gradnje i uređenja površina
zernlj išta2.2. Detaljna namjena građevine2.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna
infrastruktura2.3.1. Prometna mreža2,3.2. Kanalizacija2.3.3, Vodovodna mreža2.3.4. Telekomunikacijska mreža2.3.5. Elektroenergetski razvod2.3.6. Plinska distributivna mreža2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina i građevina .2.4.1. Veličina i površina građevina2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povjesnih
cjelina i ambijentalnih vrijednosti2.5. Sprečavanje nepovoljnog utjecaja na
okoliš
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
I :Uvjeti određivanja namjene površina2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i
građenje građevinskih čestica i građevina. 2.1. Veličina i oblik građevinskih čestica
2.2. Veličina i površina građevina (ukupnobrutto izgrađena površina građevinevisina i broj etaža)
2.3. Namjena građevina2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici2.5.0blikovanj.e građevine2.6, Uređenje građevinskih čestica
Broj 7 SLUŽI?ENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Strana 3
3. Način opremanje zemljišta prometnom,ul ičnorn , kom unalnom i telekom un ikacijskorninfrastrukturnorn mrežom.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanjacestovne i ulične mreže
3.2. Trgovi i druge veće pješačke tebiciklističke površine .
3.3. Uvjeti građenja telekomunikacijske mrežei priključaka
3.4.1. Uvjeti građenja visokonaponske mreže3.4.2. Uvjeti građenja niskonaponske mreže i
javne rasvjete3.4.3. Uvjeti gradnje plinske mreže te
priključenja građevine na plin3.4.4. Uvjeti priključenja građevine na
vodovodnu mrežu3.4.5. Uvjeti priključenja građevine na
kanalizaciju4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih
površina5. Zaštita prirodnih j kulturno-povjesnih
cjelina, građevina i ambijentalnih vrijednosti6. Mjere provedbe plana7. Mjere sprečavanja nepovoljn ih utjecaja na
okoliš8. Rekonstrukcija građevina čijaje namjena
protivna planiranoj namjeni
9. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda iratnih opasnosti
B GRAFIČKI DIO
1. Postojeće stanje2. Detaljni plan namjena površina3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina4. Uvjeti građenja5. Prometna mreža6. Telekomunikacijska mreža7. Plan polaganja visokonaponskog VN
razvoda8. Plan polaganja niskonaponske NN mreže9. Plan polaganjajavne rasvjete10. Vodovod i kanalizacijaII. Plinska mreža
Članak 4.
Sastavni dio ove Odluke su Odredbe zaprovođenje.
Članak 5.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana oddana objave u "Službenom glasniku Grada Bjelovara".
KLASA: 350-01/99-01128URBROJ: 2103/01-02-01-11Bjelovar, 12. rujna 200 I.
PREDSJEDNIKAntun Korušec, dipl. politolog.v.r.
II. - ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 1.
Detaljnim planom uređenja definirane su slijedećenamjene površina:
stanovanje nižih gustoćaparcele Si-I do Si-34 - individualno stanovanje:
obiteljske kuće sa max. dva stana po građevini,stam bene kuće sa max 3 stana, te mogućnoststambeno poslovnih građevina sa max. 2 stana iposlovnim prostorom tihe i čiste djelatnosti uokviru glavne građevine.
Unutar ove namjene moguće je na parceli u označenojzoni graditi pomoćne građevine ili male poslovneprostore ili objekte koji su bez opasnosti za okolinu .Garaže ili parkirališta moraju' biti na parceli investitora.
stanovan je viših gLlstoća sa ,poslovnimfunkcijama:parcele S I - S6: zgrade kolektivnog stanovanja samogućnošću poslovnog prostora koji ne narušavaosnovnu funkciju - stanovanjePoslovni prostor ne može biti veći od 10 %korisne površine i može biti u prizemlju.
, Parcele Ml - M4 - stambeno poslovne zgrade ukojima se u prizemlju moraju nalaziti poslovniprostori ( min. 60 % kor.površine prizemlja): -djelatnosti koje nadopunjuju stambenu funkciju:prvenstveno trgovine, uslužne djelatnostizdravstvene djelatnosti sl., a koje su bezopasnosti po okolinu.Poslovni prostor može se nalaziti i na ostalimetažarna ako su zadovoljeni svi posebni uvjetiprema posebnim propisima.U okviru parcela S I - S 6 , te M I i M 4predviđa se uređenje parkirališta i garaža, a uzstambeno poslovne zgrade M 1 do M 4 obaveznaje izvedba proširenih pješačkih površina ispredposlovnih prostora te formiranje trgova,komunikacija, terasa i sl.
Preporučene namjene poslovnog prostora uz zgrade Si,S iM
Strana 4 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 7
trgovine mješovite robe specijaliziraneprodavaon ice ; kruha i peciva , voća i povrća,delikatese, mesnice , knjižare. i trgovine raznihneprehrarnbenih proizvoda. Nije dopuštenalokacija trgovina s opasnim ili štetnimproizvodima , te trgovina koje zahtjevaju većaskladišta te čestu doprem u robe većimkam ion ima.poslovni prostori; banke , pošta i sl. raznekancelarije i biroi.zdravstvene usluge ; ljekarne , ordinacije općeprakse. zubarske ordinacije, razne specijalističkeordinacije ako udovolje posebnim propismausluge; frizeri, brijači, posrolari, krojač] i sl.tih i i čisti serv isi i druge sl. djelatnosti bezopasnosti za okolinuugostiteljstvo; slast ičane, zdravljak, bistro, caffebar i sl., površine ne veće od po 80 m2
Na parceli Mi 3 zbog blizine škole i vrtića moguc Jesmještaj samo ugostiteljskih namjena tipa slastičarne izdravljaka.
U cijeloj zoni obuhvata nije predviđena lokacija ugost.prostora tipa noćni bar, noćni klub, disko klub i discobar.
Funkcije društvenog standarda:osnovna škola sa sportskom dvoranom i vanjskimsportskim i zelenim površinama te ulaznimtrgom, parkiralištem I drugim potrebnimsadržaj ima i objektimadječji vrtić i jaslice' sa vanjskim zelenimpovršinama, parkiralištem te drugim potrebnimsadržajima i objektima.
Parcele građevina infrastrukture:
trafostan ice i telefonska centrala ( RSS )
Javne zelene površine park, površina zarekreaciju i dječja igrališta za djecu do 3 godine,3 - 7 godina i 7 do 15 godina. . .Javne zelene površine i dječja igrališta oprernajuse odgovarajućom opremom. U zoni parka moguse nalaziti i sadržaji koje ne ometaju mirnu zonuparka i okolnih prostora.
Prometne površine obuhvaćaju kolnik,parkirališta uz kolnik zaštitni zeleni pojas ,nogostup .bicik lističke staze, pješačke staze sazaštitn im zelen im pojasom pješačkobiciklističke staze.
U koridoru javnih prometnih površina polaže sekomunalna infrastruktura. Trasa infrastrukturevidljiva je u grafičkol1l prikazu infrastrukturep/anu prometa (poprečni presjeci ) .
2, Detnljni uvjeti kor-ištenja, uređenja i gradnjegrađevnih čestica i građevina
Članak 2.
2.1. Veličina i oblik građevinskih čestica
Oblik i veličina građ. parcela vidljivi su ugrafičkorn prikazu, te pratećem iskazu prostoru ihpokazatelja za svaku parcelu - točka 2.2.I.ovog plana,uz napomenu da su ovisno o situaciji na terenu mogućamanja odstupanja od navedenih površina s tim da seprilikom parcelacijemoraju poštivati uvjeti ominimalnim širinama i površinama parcela za pojedinetipove zgrada.
IBdividualno stanovanje Si
Članak 3.
/
Individualno stanovanje predviđeno je uslobodnostojećim i dvojnim građevinama.Minimalna površina građ. parcele sa slobodnostojećimobjektima iznosi 350 m" , a min. širina parcele je 14 rn.Maksimalna izgrađenost parcele je 40 % , a min. 20 % .s-rim da veličina glavne građevine ne može biti veća od200 m: (vertikalna projekcija zatvorenih nadzemnihdijelova građevine) . Koeficijent iskorištenja max. I. Ikod prizernnih, a 1,2 kod katnih građevina.
<.
Min imaina površina građevne parcele sapoluugrađenim objektima iznosi' 275 m2
, a min. širinaparcele je I Im. Maksimalna izgrađenost parcele je 50% . a min. 25 % . s tim da veličina građevine ne možebiti veća od 170 n/ , a koeficijent iskorištenja max. I, I4kod prizernnih a 1,56 kod katnih građevina.
Parcele Si 22 i Si .23 mogu se formirati tekkada se izvede nastavak prije planirane slijepe ulice saokretištern , tj . kada se nova ulica izvede do Ulice K.Kolba ili A. Hebranga.
Parcela Si 32 može se po izvedbi spojaprodužetka Ulice A, Šoljana povećati, tj. regulacionipravac pomaknuti zadržavajući širinu koridora ulice.
Prije formiranja parcela Si 3 do Si 10 te Si 20do Si 22 mora biti riješeno izm icanja postojećegtelefonskog kabela koji prolazim tim parcelarna.
Dvojne zgrade na parcelama Si 2 i Si 3, Si 17 iSi 18 .s: 9 i Si 10 .Si I I i Si 12, Si 22 i Si 23, Si 25 i Si26 . te Si 17 i Si 28 mogu se spojiti po dvije navedeneparcele i unutar označene površine izvesti po jednazgrada , poštivajući ostale uvjete za tip Si ( visine.krovišta i udaljenosti, namjene i dr) .
Broj 7 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Strana 5
Kolektivno stanovanje i stambenQ.j}oslovne zgrade -( S i.MJ
Članak 4.
Oblik I veličina parcela vidljiva iz grafičkogpriloga.Maksimalna izgrađenost parcela koeficijentizgrađenosti ) iznosi 45 % , a ni in. 25 %. Koeficijentiskorištenosti iznosi maksimalno 2,2.Koeficijent iskorištenosti = odnos ukupne bruttoizgrađene površine svih građevina na parceli i površinegrađevne čestice.
Napomena; U izgrađenost ulaze svi objekti (glavni i pomoćni ) na parceli.Zemljište pod građevinorn je vertikalna projekcija svihzatvorenih dijelova građevina na građevnu česticu.
OVisno o potrebama i mogućnostimainvestitora parcele.S I i S I A, S 3 i S 3 A . te S 4 i S 4A mogu se spojiti LI veće parcele na kojima se gradizgrada unutar označenih gabarita. U tom slučajuzadržava se jedan priključak na javnu prometnupovršinu.
Funkcija društevnog standarda
Članak 5.
Obl ik i vel ičina parcele osnovne škole tedječjeg vrtića i jaslica vidljivi su u grafičkom prilogu.Izgrađenost parcele jedo 40 % . Zgrade su prizernne uzmogućnost korištenja potkrovlja a po potrebi i jednogkata. Koeficijent iskorištenja zern ljišta ma:\.0,52.
Parcele građevina infrastrukture
Članak 6.
Trafostanice i telefonska centrala smještene suna posebnim građevinskim parcelama. Prilaz na parceluje sa javne prometne odnosno kolno pješačke površine.lzgrađenost parcele je do 60 %. Građevine su prizernne.
javne zelene površine
Članak 7.
Za javne zelene površine forrn irane su parceleprema grafičkorn prilogu s tim da se može parcelacijaprovoditi etapno.
Garaže
Članak 8.
Na parceli G na kojoj je previđena gradnjagaraža može se na toj jednoj parceli graditi garaža sa 12mjesta ili provesti parcelacija sa max. 12. parcela nakojima se grade pojedinačne garaže isključivo premaistom projektu zbog oblikovne usklađenosti.
Prometnice
Članak 9.
Prije form iranja građevinskih parcela' zagrađevine mora biti formirana javnaprometna površinai predana u javno dobro.Parcelacija se može provoditietapno prema funkcionalnirn cjelinama.
2.2. Veličina i površina građevina( ukupna brutto izgrađena površina građevine,visina i broj etaža )
Članak 10.
Maksimalna površina građevina proizlazi izPlanom određen ih m inimaln ih udaljenosti i maksimalneizgrađenosti parcele, a određena je za svaku parcelutabelorn prostorn ih pokazatelja točka 2.2.1.
Članak 10.a.
Broj etaža za individualne građevine vidljiv jeza svaku građevinu pojedinačno iz Uvjeta gradnje.Visina P ili P -\- I je obavezna, a podrum i potkrovljemogu se graditi ovisno o zahtjevu investitora.
Kod poluugrađen ih ( dvojn ih ) građevinaobjekata nužnaje visinska usklađenost. Razlika i visina
. vijenaca ne smije biti veća od 0,8 m . Kod dvojnihgrađevina razlika u dubini građevina ne može biti većaod 3 m s tim da m in. dubina građevina ne može bitimanja od 9 m.
Članak Il.
Stambenim potkrovljern smatra se uređenitavanski prostor čiji nadozid iznad stropne konstrukcijenije viši od ·1,5 m , čiji su prozori izvedeni na zabatnornzidu , u kosini krova ili u vidu stojećih prozora nakosom dijelu krova.
Podrum om se na ravnom teren u smatra najn ižaetaža , ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije teetaže nije viša od 1,2 m od kote konačno zaravnatogterena. '
".
Strana 6 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj?
Podrum om se na kosom terenu smatra najnižaetaža ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije teetaže nije više od 40 cm od kote konačno zaravnatogterena na najvišem dijelu, ODnosno ako kota poda teetaže nije viša od 20 cm od kote konačno zaravnatogterena na najnižem dijelu.
Članak 12.
Maksimalna visma od konačno zaravnatogterena od vijenca za kalne individualne građevine Siiznosi 8,0 m a min. 6.8 m , a za prizemne građevinevisina vijenca iznosi max. 5,4 m a min. 4.5 m. U okvirutih visina uključena je mogućnost gradnje podruma ilipotkrovlja.
Maksimalna katnost kolektivnih stambenih istambeno poslovnih građevina S i M je prizemlje, dvakata ( 2) i potkrovlje s mogućnošću izvedbe podrumskeetaže, djelomično ili pod cijelom građevinorn.
Minimalna visina građevine S i M je P + 2 .Maksimalna visina vijenca je 11 m a min. 9,3
m . Krovišta su u pravilu višestrešna.
Izgradnja objekta kolektivnog stanovanjamoguća je u fazama, s tim što je prethodno nužnoizraditi cjeloviti idejn i projekt na temelju kog je mogućeutvrditi uvjete fazne izgradnje, te uvjete oblikovanja. Namanjim parcelama dozvoljene su izuzetno 2 faze samoako čine oblikovnu i funkcionalnu cjelinu, a na većimparcelama do 3 faze ( parcele S 2, S 6 )
2.3 Namjena građevina
Članak 13.
Individualno stanovanje ( Si )
Na jednoj građevnoj parceli može se graditisamo jedna stambena. stambeno - poslovna ili manjaposlovna građevina i uz nju' pomoćna ili poslovnagrađevina u jednoj cjelini ili odvojeno kao posebnadvorišna građevina.
Članak 14.
U okviru svake stambene građevine moguća jeizvedba i prostora poslovne namjene - tihe i čistedjelatnosti koje ne ometaju okolinu.
Poslovni prostor može biti u okviru stambenegrađevine ili kao posebna dvorišna građevina.
Manjim poslovnim prostorima ( za tihe i čistedjelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije )smatraju se ; krojačke ., frizerske, postolarske .fotografske i slične radionice; te prodavaonice mješovite
robe, kafe barovi, bifei. i sl., zdravstvene djelatnostikancelarije. biroi i sl.
Pomoćnim objektima smatraju se ; garaže, drvarnice ,spremišta i sl.
Kolektivno stanovanje i mješovita stambeno poslovnanamjena ( S iM)
Članak 15 ..
U kolektivnim stambenim građevinama moguse nalaziti stanovi. poslovni prostori, zdravstveneustanove, javni sadržaji i ostali odgovarajući sadržajikoji svojim postojanjem i radom ne ugrožavaju funkcijustanovanja.
U podrumskim dijelovimagrađevina mogu senalaziti pomoćni sadržaji (eventualno garaže.skloništa ,sprern išta i sl ) čija eventualna poplavljenost ne biizazvala štetne posljedice na ostalom dijelu objekta ili u
. okolini.
•Članak 16.
Na građevnoj parcelisa objektom kolektivnogstanovanja odnosno mješovite namjene ili u- bliziniparcele potrebno je za: svaki stan osigurati jedno garažnoili parkirališno mjesto, a za poslovne namjene prematabeli, Parkiralište ili garaže za potrebe škole i vrtićamoraju biti na parceli građevina.Umjesto garaža naoznačen im mjestima parcela S i' M mogu se izvestiparkirališta.
2.4. Sm ještaj građevina na građevnoj čestici
Članak I? •U grafičkom prilogu za svaku građevinu zadanisu obavezni građ. praycis udaljenostima odregulacionog pravca te ostale minimalne udaljenosti odmeđa. Unutar te površine mogu se graditi građevine. Zazgradu škole i' dječjeg vrtića definirane su samo zoneunutar kojih se može smjestiti glavna građevina kao ipomoćne građevine po potrebi.
Za pomoćne ili male poslovne dvorišnegrađevine grafički je određena zona građenja te max.veličina građevine u prostornim pokazateljima točka2.2.1 .. Kod smještaja u blizini postojećeg telefonskogkabela mora biti zadovoljen uvjet od min. I' mudaljenosti temelja građevine od kabela,
Smanjenjem površine pod zemljištem glavnegrađevine na parcelama Si I do Si 29 ( osim parcela Si16 do Si 21 ) može se povećati površina pomoćne ilimale poslovne građevine do ukupne površine pomoćnegrađevine pod zemljištem do 50 m2 s tim da izgrađenost
-------------- .....••••••
Broj 7 SLU22BENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Strana 7
odnosno iskorištenost parcele ostaje prema uvjetima utabeli 2.2.1.
Članak 18.
Građevine koje se grade kao slobodnostojeće,ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m , odsusjedne međe . Iznimno slobodnostojeće građevinemogu se svojom jednom stranom približiti granrcisusjedne parcele na udaljenosti od I' m, ako jeudaljenost do susjedne građevine min. 6 m.
Ako je građevina predviđena od susjedne međena udaljenosti manjoj od 3,0 m, ali ne manjoj od 1,0 mmoguće se izvođenjeotklopnih prozora max.vel. 120/60cm sa parapetorn min'. 1,8 m. Ostakljenje mora bitimutnirn staklom , a prozorsko staklom otklopno.Moguća je i izvedba stijene od staklene opeke max.površine 6 1112.
Građevine koji se grade kao polu ugrađene ,jednom svojom stranom se prislanjaju vatrobranimzidom na granicu susjedne građevine parcele ili nasusjedni objekt, dok udaljenost građevina od suprotnemeđe ne može biti manja od 3 m kod prizemnihodnosno 4 m kod katnih građevina.
Kod zgrade kolektivnog stanovanja i mješovitenamjene S i M potrebno je zadovoljiti minimalneudaljenosti između zgrada; H 112 + H 2/2 + 5 m gdje jeH I visina vijenca jedne zgrade a H 2 visina vijencadruge zgrade ( sukladno Pravilniku o zaštiti odelementarnih nepogoda i ratnih opasnosti).
Članak 19,
•Obavezna odnosno, minimalna udaljenost
građevine od regulacionog pravca vidljiva je ukartografskom prikazu.Pomoćni objekti mogu biti izgrađeni na međama uzizvedbu protupožarnog zida . Udaljenost pomoćnogobjekta od stambenih ili stambeno poslovnih građevinane može biti manje od 4,0 m. Garaža se može izvesti usklopu stambenog objekta, ili odvojeno kao samostalnagrađevina unutar određene površine za gradnju.
Kod smještaja pomoćne ili poslovne dvorišnegrađevine u blizini postojećeg telefonskog kabelapotrebno je zadovoljiti uvjet o min. udaljenosti temeljagrađevine I m od postojećeg kabela.
2.5. Oblil{ovanje građevina
Ćlanak 20.
Krovišta individualnih slobodnostojećih ikolektivnih stambenih odnosno stambeno poslovnihgrađevina se moraju izvesti.kosa, ne većeg nagiba od 38stupnjeva,
Pokrove u pravilu' Je potrebno izvoditi odcrijepa, a iznimno iz tegole.
Položaj sljemena krovnih ploha vidljiv je ugrafičkom prilogu i obavezan je. Višestambene zgrade Si M imaju višestrešna krovišta .Mogu se izvoditi stojećikrovni prozori u potkrovlju.
Fasade treba u pravilu izvesti žbukanjembojanjem ili od fasadne opeke '
Poluugrađene ( dvojne građevine) potrebno jeoblikovrio uskladiti. To se odnosi na njihov horizontalnii vertikalni gabarit , oblikovanje fasade i krovišta, teupotrebljeni građ, materijal.Pokrovi moraju biti odcrijepa, a nagib krovišta u pravilu jednak između 30 i33 stupnja.
Garaže uz kolektivno stanovanje mogu bitisamo prizemne , visine vijenca do 2,5 m ; krovištejednostrešno odnosno dvostrešno, prema grafičkornprilogu nagiba do 20 stupnjeva. Pokrov profiliranim al.limom ili crijepom. Fasade žbukane i bojane.
Garaže na parcelarna M I i M 4 te S I A i G I su"dvojne" spojene sljemenom . Krovišta " dvojnih ..garaža moraju imati isti nagib ( 6 - 10 stupnjeva )pokrov iz profiliranog al.lirna istog odnosno usklađenogtipa i boje. ,
Visina vijenca do 2,5m , sljemena do 3,5 m.Pomoćne ili male poslovne građevine 'na
individualnim parcelama osim parcela Si 16 do Si 21mogu imati ravne ili kose krovove max. nagiba 30stupnjeva, s odvodnjom prema vlastitoj parceli. Pokrovmože biti crijepom, tegolom ili profiliranim al.lirnom .Oborinska voda ne smije otjecati na susjedno zemljište.Visina, do vijenca ovih građevina ne može biti veća od4 rn a visina sljemena max. 5,5 m.
Građevine na parcelama Si 16 i 17, Si 18 i19,te Si 20 i 21 su dvojne spojene s garažama.Garaže naovim parcelama mogu biti prizernne, obavezne visinevijenca 2,5 m . Krovište garaža koso, pokrivenocrijeporn, nagiba 25 - 30 stupnjeva s tim da nagib ipokrov susjedne garaže mora biti jednak. Građevnipravac susjednih garaža mora biti u pravilu isti iliiznimno pomaknut za 0,5 m , Požarni zid riješitisukladno propisima.
Oblikovanje građevina osnovne škole i dječjeg'vrtića definirati projektom vodeći računa o namjenizgrade te uklapanju u okolinu,
Visina ovih zgrada je od P do P + I . Unutaroznačene površine za gradnju može se smjestiti glavna isve pomoćne građevine , Za ove zgrade osim'kvalitetnog oblikovanja zgrade uvjetuje se kvalitetnooblikovanje i uređenje svih vanjskih površina.
Strana 8 .SLUZB'ENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 7
Trafostanice i tclef centrale RSS sutipske građevine oblikovane premaPrimjenjene materijale prilagoditi okolini ..
prizemnefunkciji.
2.6. Uređenje građevinskih čestica
Članak 21.
Teren oko građevina , terase . i sl. moraju seizvesti .tako da se ne narušava izgled naselja, te da se neprorn ijen i prirodno otjecanje vode na štetu susjedu ihzemljišta i građevina.
Slobodne površine parcele prema uličnimregulacijskim linijama potrebno je urediti i u praviluzasaditi zelenilom.
Ogradu gradi vlasnik odnosno korisnikgrađevne parcele. Ulična ograda mora biti transparentna/,
~ ·Ii od živice. Kameno, cigleno ili betonske podnožjeulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ogradeiznad punog podnožja mora biti prozračno , izvedeno odmetala ili drveta. Ograda ne smije biti viša od 1,5 rn,odnosno 1,2 ako je od živ ice.
Ograda se izvodi mi parceli investitoraPreporuča se izvedba živice kao ograde. Živica se sadi
. min. 50 cm uvučeno od javne prometne površine ilisusjedne parcele, tako da ne prelazi na [Uđe zemljište.
Neizgrađene dijelove parcela s kolektivnimstambenim i stambeno poslovnim građevinama ,potrebno je urediti forrn iranjem pješačkih pristupa doulaza u objekte i javne ili poslovne sadržaje uprizemljima. Preostale dijelove parcele potrebno jeozeleniti, te izgraditi parkirališta i garaže na označenojlokaciji. Parcela se uređuje i sukladno posebnimpropisnna - vatrogasni pristupi i dr. , a ovisno o načinuizgradnje.
Parcele kolektivnog stanovanja na parcelarna Sdo S 6 te mješovite stambeno poslovne namjene M I
do M 4 lie mogu se "graditi.
Parcele M 1 - M4 moraju imati uređene većepjašačke površine za pristup poslovn im prostorima uprizemlju, te izvedbu terasa , prodaju na otvorenom isl., uz uvjet da otvoreni sadržaji ne djeluju štetno naokolinu. Ove parcele se svojim pjašačkim površinamapovezuju sa nogostupima i drugim javnim pjašačkirnpovršinama . Potrebno je na parcelama ili iznimnojavnim površinama osigurati mjesto za pristup vozilaopskrbe.
Parcela dječjeg vrtića mora biti ograđenaodgovarajućom sigurnom ogradom. Parcela mora imatiuređene zelene površine, terase i igrališta za boravak naotvorenom . Kolni· ulaz i parkiralište moraju bitiosigurani i zaštićeni od pristupa djece.
Parcela osnovne škole može biti ograđenaodgovarajućom ogradom. Na parceli je obaveznoform iranje u laznog trga za veće okupljanje učenika.
Parcela ima kolni pristup koji se koristi kaogospodarski ulaz te prilaz na interno parkiralište.Parkiralište dirnenzionirati prema tebeli.Mora biti omogućen prilaz autobusima na. parcelu teodgovarajući vatrogasni pristup. Preostali dio parceletreba ozeleniti te urediti potrebne sportske terene.
Parcele trafostanica vi tel. centrale mogu seograditi ako je to potrebnoiz razloga sigurnosti.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom,komuualnom i telekomuni-kacijskominfrastrukturnom mrežom
3.1 Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanjacestovne i ulične mreže
Članak 22.
Glavne gradske ulice prolaze po obodu izvanzone obuhvata DPU-a ( Ul. A. Hebranga i J. Gotovca,te Ul. Karnila Kolba kao spojna veza između tih ulica).Unutar zone obuhvata predviđene su sabirne i pristupnestambene ulice.Sve prometnice su dvosmjerne sa širinom kolnika 6 111,
a kolnik Ulice K. Kolba predviđen je širine 6,5 m, Uzprometnice se djelomično izvodi parkiralište.
Radiusi mi raskrsn icama moraju omogućitisigurno skretanje . Na svakoj Taskrsnici mora seosigurati dovoljna preglednost i sigurnost. U trokutupreglednosti nije dozvoljena sadnja zelenila.Sve prometnice parkirališta moraju biti opremljeniodgovarajućom horizontalnom vertikalnornsignalizacijom. Odgovarajućom prometnomsignalizacijorn., te ograničenjem brzine za vozila trebapovećati sigurnost unutar naselja.
Unutar naselja nije predviđen javni prevoz, alisu osigurane pješačke komunikcije prema rubnojglavnoj prometnici, gdje se' očekuje linija javnogprijevoza.
Uz kolnik su predviđena parkirališta dijelom uzstambene i stambeno poslovne zgrade, a uz dječji vrtić iosnovnu školu predviđeno je parkiralište uz kolnik kojise prvenstveno koristi za kratkotrajno zadržavanje ( zaroditelje koji dovoze djecu ). Parkirališta i garaže-zapotrebe zaposlenih uz školu i vrtić moraju biti naparcelema građevina.Uz kolnik je predviđeno min: 132 parkirališnih mjesta.Ostala mjesta za park iranje osigurat će se na parcelama
. ~.
•
•
..Strana 9
I 1,30,2 0,20,3 0,4512 200,3 0,45
30
Broj 7 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA
građevina. Broj parkirališnih odnosno garažnih mjestaza različite namjene definiran je GUP-om, a prematabeli u prilogu.
Garaže se u pravilu grade na parcelarna uzglavne građevine. Predvidena je jedna parcela na koji semože graditi garaža sa 12 mjesta ili alternativnoformirati 12 parcela na kojima se mogu graditipojedinačne garaže ali isključivo na temelju istogprojekta tako da cijeli niz činioblikovnu cjelinu.
U koridoru javnih prometnih površina osimkolnika i parkirališta nalazi se zaštitni zeleni pojas, teobostrano nogostup.
Širina nogostupa je od "2 m do 4 m uz prilazškoli.
Dio nogostupa predviđen je širine 3 ni kaozajednička pjašačko bicik listička staza.
U grafičkorn dijelu vidljivi su poprečni profiliulica. Ulice će se izvesti sa asfaltnim kolnikom.Parkirališta mogu biti asfaltirana ili opločena betonskimkockama ovisno o uvjetima odvodnje. Nogostupi seizvade u pravilu opločcnjem betonskim' ili kamenimkockarna . Uz sve nogostupe i kolnike te parkirališteizvode se rubnjaci.
Sve javne površine moraju biti izvedene bezarhitektonskih barijera.
U koridoru javnih prometnih površina izvodi sekomunalana infrastruktura. Infrastruktura se polaže upravilu u zelenom pojasu adijelom i u parkiralištu .ilinogostupu ( telefon i električna instalacija)
•U trokutu preglednosti na raskrsnicama ,
pješačk im prelazima , zoni parkirališta i sl. gdje možedoći do smanjene preglednosti, u zelenom pojasu nijedozvoljena sadnja višeg zelenila i grmlja.
U zelenom pojasu kroz koji se vodiinfrastruktura vrsta zelenila mora se prilagoditi zaštiti temogućnostima izvedbe i održavanja infrastrukture.
Prije forrn iranja građevinskih parcela zagrađevinu mora biti formirana parcela javne prometnepovršine i wedana u javno dobro.Svakoj parceli mora se omogućiti kolni pristup koji jemin. širine 3 III ili više kod većih zgrada azbogosiguranja odgovarajućeg ko Inogpristupa.
vatrogasnog
tabela I. ( izvod iz GUP-a )
Namjena objektapodručje
Broj PM mj. na . Centar Šire
I.. Stanovanje1.1. stambena zgrada I stan 0,8
1.2.obiteljska zgrada I stan1.3.umirovljenički dom I stan2. Industrija i skladišta I zapos\.3. Uredi 1000 m2 kor.povr.4. Škole I zapos\.5. Trgovina 1000 m" kp5.I.centar grada5 .2.m ikrocentar 405.3.kupovni centar 756. Banke, pošte, zanatske
radnje 1000 m" kp 307. Hoteli ( ako nije drukčije određeno
posebnim propisom) 100 soba7.1. hoteli 30
40
50507.2. motel i 30
8. Ugostiteljstvo 1000 mC kp8.1. skupina: barovi8.2. skupina.restorani9. Kazalište i kinoIO.Sportski objektiII.Bolnice i domovi
zdravlja 1000 m" kp12.Domovi za njegu
25 2560 90
I gledaoca 0,15 0,15I gladaoca 07 0,3,-
20 251000 111" kp 5 5
Trgovi idruge veće pješačke te biciklističkepovršine
Članak 23.
Uz zgrade mješovite stambeno poslovnenamjene na parcelama MI,M 2 . M 3, M 4 uvjetuje se izvedba okoliša kao
proširene pješačke površine ispred trgovina i drugihPoslovnih prostora. Ove parcele ne mogu biti ograđene.
Pješački dio ovih parcela izvesti opločenjembetonskim ili kamenim kockama , sa zelenim otocima.Opločenje uz zgradeMI i M 2 mora biti oblikovno ifunkcionalno usklađeno jer formira cjelinu - pješačkupovršinu koja n ije ograđena. .
Kroz naselje predviđena je centralna pješačkakomunikacija koja vodi prema školi i poslovnimsadržajima .Uz ovu pješačku komunikaciju se izvodi ibiciklistička staza. Biciklistička staza predviđena je i uznogostup glavne uzdužne ulice paralelne sa·Hebrangovorn ulicom - kao pješačko biciklistička stazaukupne širine 3 m. Različitom bojom opločenja ili nadrugi odgovarajući način će se odijeliti pješaćki odbiciklističkog prometa.
Uz pješačku komunikaciju postavljaju seklupe, košare za otpatke, te javna rasvjeta.
Pješačke staze i površine izvesti u praviluopločenjem betonskim ili kamenim kockama,
Sve površine moraju se izvesti bezarhitektonskih barijera.
Strana 10 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 7
Sve pješačke staze i prolazi ( koji n isu dionogostupa uz ceste ) dirnenzioniraju se ( profilnosivost) da se mogu koristiti kao vatrogasni pristupi.
3.3. Uvjeti građenja telekom unikacijske m reže ipriključaka
Članak 24.
Prije početka izgradnje potrebno je sačinitidokumentaciju sa potrebnim kapacitetima telefonskihkabela, koji će se uvlačiti u ovako predviđenukanalizaciju. Izgradnja DTK dopušta etapnu izgradnjupojedinih objekata na Detaljnom urbanističkom planu.
Propisan i razmaci pri Iikorn paralelnogvođenja telekomunikacijskih vod ova s drugimpodzemnim instalacijama, ostvareni su samim tim štoće telekomunikacijska kanlizacija i vodovi biti vođeni upravilu ispod pješačkog pločnika.
Telekomunikacijska kanalizacija možeodstupiti od početnog pravca u blagom luku , aliodstupanje od početnog pravca ne smije biti veće od 15stupnjeva. Kod. većih skretanja trase bit će potrebnopostaviti više TK zdenaca , tako da se lom trase izvedena mjestu TK- zdenca.
Upravo zbog takvog pravocrtnog vođenja TK -kanalizacije, prilikom ukrštanja s elektroenergetskimkablovima, bit će potrebno ostvariti propisani razmak d= 30 cm , tako da elektroenergetski kabel položimoispod ili iznad TK - kanalizacije.
Prilikom križanja TK kanalizacije itelekomunikacijskih vodova s drugim distributivniminstalacijama ( vodovod, kanalizacija i plin )križanjemora biti više pod pravim kutem , a minimalnivertikalni razmak mora iznositi 0,3 rn, a u slučaju da seradi o rnagistralnim vodovima razmak mora biti 0,5 111.
Ostale instalacije , plin, voda i kanalizacijaizvode se' na većim dubinama, pa će propisani razmakprilikom križanja , između cijevi ovih instalacija itelekomunikacijske kanalizacije biti samim tim bitiostvaren.
Prilikom paralelnog vođenja ..telekomunikacijskih vodova s drugim distributivniminstalacijama ( vodovod, kanalizacija, plin ielektroenergetski vodovi nazivnog napona 0,4 kV )minimalni horizontalni razmak mora iznositi 0,5 m, a uslučaju da se radi o magistralnim vodovima razmakmora biti 1,5 rn.
Prilikom paralelnog vođenja teleko-munikacijskih vodova s elektroenergetskim vodovima
nazivnog nap.ona 10 kV minimalni horizontalni razmakmora iznositi I rn.
Priključenje pretplatnika bit će izvedenopodzemnim kabelom iz priključnog stupića, a priključniormarić , tip AI, će biti izveden na bočnoj fasadiindividualnih stambenih jedinica. Priključni onnarić ćebiti instaliran na visinu 0,8 rn od stajališta.
3.4.1. Uvjetigrađenja viso!wnapons!,e mreže
Članak 25.
Horizontalni razmak između visokonaponskogvoda nazivnog napona 10 kV i niskonaponskog voda0,4 kV ne smije biti manji od 0,5 m.
Pril ikom paralelnog vođenja elektroenergetskih.vodova 10 k V s telekomunikacijskim vodovimaminimalni horizontalni razmak mora biti veći od 0,5 m.Ukoliko je manji od 0,5 m VN kabelmora biti uvučen umetalnu cijev.
•Na mjestu križanja 10 kV voda s
telekomunikacijskim vodom vertikalni razmak ne smijebiti manji od 0,3 rn , a 10 kV.vod mora biti uvučen umetalnu cijev duljine I m na svaku stranu od osi TKvoda.
3.4.2. Uvjeti građenja niskonaponske mreže i javnerasvjete
Članak 26.
Kabeli niskonaponskog razvoda će biti vođeniu zelenom pojasu, širine 0,5 - I m od pješačkogpločnika. Prilikom polaganja kabela potrebno je voditiračuna da horizontalni razmak između nn - kabela idijelova ostalih infrastrukturnih instalacija, ne. budemanji od 0;5 m , a međusobni horizontalni razmak,niskonaponskih kabela ne smije biti manji od 7 cm.
Prilikom križanja niskonaponskih vodova sostalim infrastrukturnim instalacijama, niskonaponskikabeli će biti položeni ispod ili iznad tih instalacija, avertikalni razmak između njih ne smije biti manji od 0,3m.
Ako kabel prolazi ispod ceste polaže se nadubinu od 0,8 m, a u zelenim površinama kablovi mogubiti položen i 0,6 m ispod konačnog n ivoa terena.
Pril ikorn paralelnog vođenja elektroenergetskihvodovd nazivnog napona OA kV s drugimdistributivnim instalacijama ( vodovod, kanalizacija,plin i telekomunikcije ) minimalni horizontalni razmak
Broj 7 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Strana Il
mora iznositiO,5 m a u slučaju da se radi o magistralnimvodovima razmak mora biti 0,5 111.
Na mjestu križanja niskonaponskog 0,4 kVvoda s telekomunikacijskim vodom vertikalni razmakne smije biti manji od 0,3' m, a nikonaponski vodo morabiti uvučen u metalnu cijev duljine I m ,na svaku stranuod osi TK voda.
3.4.3. Uvjeti gradnje plinske mreže te priključenjagrađevine na plin '
Članak 27.
- Plinovod se polaže u pravilu' u zelenom pojasu iliIznimno li vanjskoj strani nogostupa ili ispodparkiral išta.
- Pri projektiranju i izvedbi plinovoda i plinskihpriključaka obavezno se treba pridržavati svih tehničkihpropisa a naročito propisa o sigurnosti i zaštititi .Obavezno se pridržavati propisanih udaljenosti od ostaleinfrastrukture te pribaviti susglasnost ostalih korisnikainfrastrukturnih koridora,
- Svaka građevina ima jedan priključak na uličnuplinsku mrežu . Iznimno kod većih zgrada i faznegradnje može biti više priključaka a uz suglasnostdistributera i ako time nije narušena izvedba drugihinstalacija i .priključaka.
Mora biti omogućeno mjerenje potrošnje plina zasvakog korisnika.
3.4.4. Uvjeti priključenja građevina na vodovod numrežu
• Članak 28.
Vodovod sepolaže u pravilu u zelenom pojasu iliiznimno u nogostupu ili ispod parkirališta
A) Stanovanje nižih gustoća( zgrade sa dva do tri stana ili stamb. poslovne zgrade samax. 2 stana + poslovni prostor)
- svaka parcela može imati jedan priključak savodomjernim oknom na parceli, udaljenim u pravilu cca1 mod regulacione linije.
-ako je zgrada stambeno poslovna, u okno se postavljajudva vodomjera - posebno za stambeni, a posebno zaposlovni dio.
- zgrade sa dva, do max.' 3 korisnika u pravilu uvodomjernom oknu moraju imati 2, odnosno 3vodomjera.. ili očitanje vodornjera mora biti osigurano
na drugi način prema uvjetima odnosno Odlucidistributera.
B) Kolektivno stanovanje i stambeno poslovne zgrade
Članak 29.
Svaka zgrada ima u pravilu jedan priključak aizuzetno kod fazne izgradnje, više dilatacija, te ulaza LIzgradu , može uz suglasnost distributera biti i višepriključaka. Vodomjerna okna moraju biti smještenanapristupačnom mjestu , u pravilu I m od regulacionelinije.
Uvodomjerenom oknu mora biti razdvojenomjerenje potrošnje vode za stambene i poslovneprostore.
Svaki stan i poslovni prostor mora imatimogućnost posebnog mjerenja potrošnje i osiguranumogućnost očitanjavodomjera.
C ) Javne zgrade
Osnovna škola i dječji vrtić imaju u pravilu pojedan priključak na gradski vodovod sa vodomjernimoknom smještenim cca Imod regulacione linije.
Osnovna škola zbog eventualne fazne izgradnjemože imati 2 priključka.
3.4.5 Uvjeti priključenja građevina na kanalizaciju
Članak 30.
Kanalizacija se polaže u pravilu u zelenompojasu, a iznimno ispod pješačkih staza, parkirališta ilikolnika.Spoj kanalizacije na Hebrangovu ulicu gdje sekriža sa glavnim vodoopskrbnim cjevovodom izvodi seprema tehničkim uvjetima sa sifonskim spojem ilidirektnim spojem ovisno o dubini vodovoda ipotrebnom međurazmakom , uz uvjet da vodovodostane iznad kanalizacije. Spoj - dubina i profil spojnogdijela .kanalizacije prema Ulici A. Hebranga u naseljuSjever I prvi dio , moraju biti takovi da je mogućespajanje planiranih trasa kanalizacije iz prvog i drugogdijela naselja Sjever I ( .profil 40 cm sa usklađenimdubinama ).
Svaka parcela mora imati u pravilu jedanpriključak na kanalizaciju sa kontrolnim oknom naparceli.
Obzirom nakonfiguraciju terena i ( ili )veličinu građevine mogu biti i dva priključka, ovisno otehničkim mogućnostima, a svaki priključak mora imatikontroino okno. Za više priključaka mora biti suglasnostdistributera.
Strana 12 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA Broj 7
U kanalizaciju se smije ispuštati samo otpadnai oborinska voda koja zadovoljava kriterije propisanevažećim odlukama.
Članak 31.
Mjesto priključenja građevina na komunalnuinfrastrukturu je orjenraciono , odnosno ako nije nioznačeno izvodi se na najpovoljnijem mjestu prematehničkim mogućnostima važećim proprsrm apravilima i Odlukama vodeći računa o ostalojinfrastrukturi i građevinama.
Trasa infrastrukture vidlj iva je u kartografskimpri kazim a odgovarajuće in frastrukture, te poprečn impresjecima u planu prometa:
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenihpovršina
Članak 32.
U centralnom dijelu naselja uz osnovnu školu,dječji vrtić te stambeno poslovne zgrade, predviđena jeglavna zelena površina - park. Površina parka je javna.Park mora biti oprem ljen odgovarajućom urbanomoprern om. Pješačke kom un ikacije izvode se op ločenjembetonskim opločicirna ili kamenim kockarna. Uzpješačke komunikacije mora se izvesti javna rasvjeta.Projektom krajobraznog uređenja defin irati vrstezelenila vodeći računa O neporednorn okolišu - osnovnojškoli, te obiteljskim zgradama. U zoni parka mogu segraditi manje prateće građevine -nadstrešnice, ( do 100m2 terase i sl. te postavljati oprema dječjeg igrališta zamanju djecu. Moguća je postava jednog tipskog kioskapovršine do 12 ml za prodaju novina.
U ostalom dijelu naselja javne zelene površineprotežu se uz glavne pješačke komunikacije saproširenjem za dječja igrališta.
Uz kolektivno stanovanje između parcela S Ido S 6 predviđena je veća javna zelena površina sapovršinom za odmor, rekreaciju, dječje igralište.
Mogu se izvesti igrališta za košarku iliodbojku. U ovoj zelenoj površini izvodi se ,pješačkakomunikacija sa bicik lističkorn stazom koja mora bitidimenzionirana za mogućnost pristupa vatrogasnogvozila odnosno vozila Komunalnog poduzeća zbogodržavanja instalacija. Trasa pješačko - biciklističkestaze je orjentaciona, a detaljnije se definira projektom.
5. Zaštita prirodnih i kulturno - povijesnihcjelina, građevina i ambijentalnihvrijednosti.
Članak 33.
Područje unutar ovog 'dijela naselja Sjever [drugi dio nema karakter zaštićenog područja u sm isluzaštite kulturnih ili povijesnih objekata ili ambijenata.
Potrebno je voditi računa o zaštiti prirode iokoliša, te njegovog unapređenja, u sm isluozelenjavanja javnih površina Oi uređenja okućnica. Uzoni individualnog stanovanja treba vrednovati zelenilokao važan dio ukupnog ambijenta. Uz sve javnepovršine i komunikacije važan element je urbanaoprema, zelene površine i sl. stvaranje mikroambijenatai zona prepoznatljivosti.
6. Mjere provedbe plana
Članak 34.
Prije formiranja građevinskih parcela zagrađevine mora biti formirana parcela javne prometnepovršine 'i predana u javno dobro.
Kod etapne realizacije prije form iranja građ.parcela za građevine, u javnu prometnu površinu trebabiti predan cijeli ulični potez koji čini funkcionalnucjelinu s ostalim već izvedenim prometnicama.
Samo izuzetno mogu se koristiti kaoprivremene slijepe ulice ne duže od 80 m , ako se možena kraju osigurati odgovarajuće okretište ( za odvozsmeća i dr.ue vatrogasni' pristup sukladno propisima) .Okretište mora biti javna površina , a po izvedbiprodužetka uliceokretište se može ukinuti i diopripadajuće parcele pripojiti građevno] čestici od koje jeuzeta. Kod' pristupne ceste za osnovnu školu nijedozvoljena slijepa ulica.
Prioritet u realizaciji imaju zone uz većizvedene ulice, te izveden u ili već planiranuinfrastrukturu odnosno zone za koje je omogućenaizvedba infrastrukture I usklađena sa planovimakomunalnih poduzeća odnosno Grada. Gradnjugrađevina mora pratiti gradnja infrastrukture.
7. Mjeresprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 35.
Zaštita tla i vode od zagađivanja postići će seizvedbom cjelovitog sustava odvodnje sa odvođenjemna gradski uređaj za pročišćavanje.
Zaštita od buke mora se postići pravilnomlokacijorn poslovnih i ugostiteljskih djelatnosti teuvjetovanjem izvedbe potrebnh građevinskih mjera za
Strana 13Broj 7 SLUŽBENI GLASNIK GRADA BJELOVARA
Članak 38.zaštitu od buke. Mora biti osigurana dopuštena razinabuke propisana važećim pravilnicima.
Zaštita zraka od zagađenja postići će sesmanjivanjem. prometa. te povećanjem pješačkih izelenih površina.
Plinifikacija cijelog područja osigurava čišćienergent za grijanje te manju-emisiju štetnih plinova.
Postupanje s otpadom
Članak 36.
Obzirom na osnovnu namjenu prostora unutarobuhvata DPU-a očekuje se nastanak komunalnog ineopasnog tehnološkog otpada.
S otpadom se mora postupati na način da seizbjegne:
opasnost za ljudsko zdravlje,opasnost za biljni i životinjski svijet,onečišćenje okol iša , voda, tla, zraka iznadpropisanih vrijednosti,nekontrolirano odlaganje i spaljivanje,nastajanje eksplozije ili požara,stvaranje buke i neugodnih mirisa,pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja ibiljaka te razvoj patogenih mikroorganizama,narušavanje javnog reda i mira,
Investitori stambenih poslovnih 1 drugihgrađevina dužni su prilikom gradnje, rekonstrukcije ikorištenja građevina predvidjeti zbrinjavanje iodvoženje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpadauskladu sa važećim 'Odlukama.
8. Rekonstrukcija građevina čija jenamjena protivna planiranoj namjeni
Članak 37.
Unutar obuhvata DP-a nalaze se dvije parcelesa građevinama koji se moraju rušiti jer se nalaze natrasi budućih ulica. Na tim građevinama se moguizvoditi samo radovi koji se po posebnom propisusm atra ju održavanjem.
Postojećim građevinama smatraju se građevineizgrađene na temelju građevne dozvole odnosnograđevine izgrađeneprije 15. veljače 1968 godine.
9. Mjere zaštite od elementarnih nepogodai ratnih. opasnosti
Skloništa se moraju graditi kod gradnje; škole,dječjeg vrtića i jaslica, te stambenih, stambeno -poslovnih i poslovnih zgrada s više od 1500 m2 bruttorazvijene površine.
Ne moraju se graditi skloništa u slučaju visokihpodzemnih voda ili drugih nepovoljnih geološkihuvjeta, a što mora biti dokazano odgovarajućomdokumentacijom.
Mogu se graditi javna skloništa koja se mogukoristiti za druge namjene. Javna skloništa mogu biti naposebnim parcelama ili u sklopu drugih parcela iligrađevina. Lokacija i kapacitet javnih skloništa biti će
. određen i planom zaštite i spašavanja jedin ice lokalnesamouprave i uprave ("Narodne novine", broj 76/9'4članak 24. ).
Kod dvonamjenskih skloništa mirnodopskunamjena mora biti prilagođene osnovnoj namjeniprostora i uvjetima korištenja u kojoj se zoni nalazi.
35.
Na teme!jučlanka 38. Zakona o lokalnoj ipodručnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine"broj 33/0 I) Gradsko vijeće Grada Bjelovara na 5.sjedn ici održanoj 12. rujna 2001. godine donijelo je
ODLUKUo osnivanju, sastavu i djelokrugu radnih tijela
Gradskog vijeća Grada Bjelovara
Članak I.
Radi razmatranja pojedinih pitanja o kojima seraspravlja u Gradskom vijeću, pripreme prijedlogaodluka iz njegovog djelokruga, razmatranja prijedlogaodluka i drugih akata koje donosi Gradsko vijeće iobavljanja drugih pripremnih poslova za Gradskovijeće, ovom Odlukom osnivaju se radna tijelaGradskog vijeća Gracia Bjelovara.
Članak 2.
Radna tijela Gradskog vijeća Grada Bjelovara (u daljnjem tekstu: radna tijela) su:
1. Komisija za izbor i imenovanje.2. Komisija za statut i poslovnik,3, Mandatna komisija,4, Odbor za financije i pror-ačun,5. Odbor za gospodarstvo,6. Odbor za komunalni sustav, prostorno
. uređenje i zaštitu okoliša,.7. Odbor za odgoj i obrazovanje,
