JAVNO MNIJENJE slajdovi

  • View
    215

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of JAVNO MNIJENJE slajdovi

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    1/30

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    2/30

    +% kae da je tako shvaena javnost poput nekograzboja koji slui potrebama klasine demokratije!gdje diskusija predstavlja one niti i unak narazboju koji povezuje diskusione krugove Javnost egzistira u nadi da e iz drutva kao jednog

    velikog instrumenta slobodne diskusije proisteiistina i pravda ,red ljude se stavljaju problemi!oni o njima

    diskutuju i o njima donose odluke oni formuliugledita koja su povezana!organizovana i jednadrugima konkuriu Jedno gledite e najzad nadjaati sva ostala koje

    oni sprovode u ivot ili daju nalog svojim predstavnicima da to uine

    -zneena koncepcija javnosti je izraz koji pruaklasina demokratija i koju na .apadu jo uvijek

    koriste kao nekim opravdanjem vlasti %eutim to je jedna bajkovita slika i nije dovoljnani priblino da prikae .apadni sistem vlasti iroka javnost u stvari niti pokree pitanja odsudbonosnog znaaja za ovjeka niti o tim pitanjima donosi konanu odluku

    Svi oni koji su paljivo prouavali fenomen javnogmnijenja skloni su da njegov sadanji znaajocijene kao manje vaan u odnosu na ono kakav jenekad bio Jedna od potvrda da su sumnje istinite jeste ta

    &to se klasina zajednica raznih sektora javnostitransformie u drutvo masa'$+"%"$ ,o njemu ovatransformacija jeste klju razumjevanjasavremenog ivota .apada /" ,o klasinom receptu demokratije gdje se

    podrazumjeva postojanje raznih sektora javnosti polazilo se od predpostavke $John 0ocke$ da seindividualna svijest pojavljuje kao ultimativnavrijednost 1 kao konana instanca " 2li ovaj princip se dovodi u pitanje onda kada 3ousseau po prvi put izraava misao o suverenitetu cijelognaroda 1 pokrenuvi problem demokratije masa 4" * demokratskom drutvu polazilo se od

    predpostavke da meu pojedincima koji gasainjavaju postoji prirodna i miroljubivaharmonija interesa"* osnovi ova konzervativnadoktrina ustupila je mjesto utilitaristikojdoktrini!koja se kao takva harmonija interesa imalatek reformom da stvori!ustupivi mjesto

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    3/30

    marksistikoj doktrini o klasnoj borbi koja jesvakako blia realnosti nego bilo kakva hipotetikaharmonija interesa 5" * demokratskom drutvu polazilo se od

    predpostavke da bi se prije preduzimanja javne

    akcije!imala da vodi racionalna diskusija izmeu pojedinaca koja bi odredila akciju i da bi javnomnijenje koje bi iz te diskusije proizalo! predstavljalo onaj nepogreivi glas razuma ali to je sve osporeno

    navodnom potrebom za strunjacima koji bitrebalo da odlue o delikatnim i zamrenim pitanjima!

    otkriem od strane 6reuda o iracioanalnosti prosjenog ovjeka i

    otkriem od strane %arksa o drutveno uslovljenoj

    prirodi onoga to se nekad smatralo autonomnorezonovanje 7" ,olazilo se i od pretpostavke da e javnost poto

    bude utvreno ta je istinito!pravo i pravino!djelovati na odgovarajui nain ili nastojati da injeni predstavnici tako postupe" 8ugorono posmatrano! javno mnijenje ne samo da e biti u pravu! ve da e ono odnijeti pobjedu

    9va je postavka oborena usljed onog jaza koji sada postoji izmeu podreenog stanovnitva i onih kojidonose odluke u njegovo ime 1 odluke sa

    ogromnim posljedicama za koje javnost estosaznaje da su donijete mnogo prije od onog asakada je ve odlueno %islioci :-: vijeka su gajili neogranieni

    optimizam! a crpili su ga iz supremacije intelekta!aako bi uoili iracionalnost!neznanje i apatiju!'svee se to rjeiti irenjem prosvjete' #ransformacija publike u masu predstavlja ujedno

    i jedan od glavnih pravaca kretanja modernihdrutava i jedan od glavnih faktora slomaliberalnog optimizma individualizam ustupamjesto kolektivnim formama ivota umjestoharmonije borba klasa i organizovani politiki pritisci umjesto racionalne diskusije doolazeodluke eksperata i naravno strukturalne promjeneoduzimaju publici mo donoenja vanih odluka .ato moramo shvatiti razliku izmeu pojma

    publike $javnosti$ i mase; /" numeriki odnos izmeu onih koji saoptavaju

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    4/30

    neko miljenje i onih koji ga primaju u stvari predstavlja najednostavniji nain na koji je mogueiznijeti drutveni smisao djelovanja mass medijato je centralno pitanje sa gledita problema javnosti i javnog mnijenja u novijoj fazi razvoja

    demokratije mrea komunikacijskog sistema 1 milioni slualaca! gledalaca! parlament! diskusionikruoci kojima dominira jedan ovjek! sastanci idr" 4" Ne

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    5/30

    sistem komunikacije je takav da pojedincimaonemoguava da odmah odgovore sprovoenje miljenja u akciju kontrolie vlast i masa ne uiva autonomiju u odnosu na institucije * masovnom drutvu dominantan tip

    komuniciranja predstavljaju zvanini mediji!arazni sektori javnosti postaju samo trite na kojadjeluju sredstva masovnog komuniciranja!znaimasa je izloena dejstvu tih sredstava ,o tom slabom odjeku klasinog shvatanja

    javnosti! publika! odnosno javnost sastoji se odostataka srednjih klasa iji interesi nisu izriito definisani!organizovani i javno formulisani ,rema tome!ono to publika $javnost$ zastupa esto

    je neodreenost u politici $nazvanairokogrudnou$ neangaovanje u javnim

    poslovima $nazvano razboritou$ i profesionalnanezainteresovanost $nazvana tolerantnou$ Pojam javnog mnijenja

    -menica mnijenje dolazi od glagola MNITI to znai otprilike ini mi se

    sa glagolom misliti koji ga zamjenjuje nastupa zbrka izmeu izvjesnog i vjerovatnog,nunog i promjenjljivog

    grki DOX latinski O!INIO nesigurno ine"ovoljno zasnovano miljenje !armeni" #$seno%an,!rotagora i"rmnijenje se

    suprostavlja znanju $ant mnijenje,vjerovanje i znanje ,redmet i metod teorije javnog mnijenja ,redmet obuhvata polje istraivanja strukture i

    funkcija javnog mnijenja kao posebnog oblikadrutvene svijesti $ue gledano$ i osim navedenog obuhvata i istraivanja ireg

    konteksta uslova koji omoguuju razvoj bitnih procesa kroz koje se javno mnijenje formira!izraava i kao faktor politike prakse!ostvaruje usvojim osnovnim funkcijama Sve metode i tehnike kojima se u analizi pojave

    socijalnog ivota koriste politologija i sociologija jesu istovremeno fond kojim se slui teorija J%

    S2)3=%=N= #=93-J= J2)N9> %N-J=NJ2 Javnost 1 ovisi od odreenja osnovnog skupa ili

    populacije na koju se istraivanje odnosi %nijenja 1 odreuje predmet istraivanja odnosno

    pojavu koju istraivanjem treba obuhvatiti

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    6/30

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    7/30

    svojih istraivanja jedan ovjek jedan glas .Taj je model koji je danas vie prihva en kao osnova !a kon"ep#$ali!a"ij$ i opera#ivn$ ra!rad$empirijskih is#ra%ivanja JM.&nai JAVNO'T seshva a kao agrega# pojedina"a( a JAVNO

    MNIJENJE kao !)ir pojedinanih mnijenja *+all$p*.Ali ovdje javnos# nije jedno!nanode,inisana- jedni sma#raj$ $k$pno p$nolje#nos#anovni#vo odre enog podr$ja(dr$gi kao dio pop$la"ije koja pose)no pra#i odre ena dr$#vena pi#anja*Pri"e ra!lik$je Op#$(glasak$ */01* pa%ljiv$ 2*3 4e5 201(Ak#ivna javnos# *Nimo( 6ipman idr.

    S9G-909H(9 983=M=NJ= javnog mnijenjakao kolektivnis$praindivid$alni ili s$praorganski en#i#e# koji nas#aje $ pro"es$

    disk$sije o nekom spornom dr$#venom pi#anj$ i vodi odgovaraj$ oj dr$#venoj ak"iji 'O7IOP'I8O6O94O O:;E

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    8/30

    drutvenog ponaanja i ona predstavlja tlorazrjeavanja problema svakodnevnog ivotasocijalnih zajednica Svakodnevna politika praksa je dakle kolijevka

    svih promjena to je proces pripremanja i

    najdubljih! revolucionarnih promjena"Javnomnijenje! pripada redu pojava koje izrazitostimuliraju politika ponaanja i tako predodreujutok dogaaja u drutvu Svojevrsna predstava moi i vlasti u glavama

    obinog svijeta jeste ta da je dominantna sila javnosti prije svega! smatra se nosiocem dinamikeravnotee i regulatorom demokratske vlasti Svi liberalni mislioci zasnivaju svoje pojmove o

    sistemu vlasti na politikoj ulozi javnosti #o znai da se odluke donose radi njenog dobra i

    sve sveane proklamacije se vre u njeno ime Sloboda govora $slobodna plima i osjeka diskusija$ je najvanije obiljeje javnog mnijenja

    Smatralo se da demokratske institucije pruajumogunost da se na svaki napad u javnosti na istinain odgovori %iljenje koje proizilazi iz javne diskusije shvata

    se kao odluka koja se zatim sprovodi u ivot javnom akcijom

    #akvo miljenje predstavlja &optu volju'naroda (ongres i parlament kao ustanove su krajnji izraz

    one brojne atomizirane javnosti koja se povezujeaktivnim pojedincima koji prenose miljenja borei se za vei uticaj i ugled"#ako dolazi i do politikih stranaka koje nastoje da budu predstavljene u najviem organu vlasti gdje se tadiskusija nastavlja )ladajue javno mnijenje je tako snano da je u

    stanju da od pojedinaca stvori svoje zastupnike ilida im jednom datu legitimaciju oduzme *koliko javnost bude osujeena u svojim

    namjerama ona moe da izrazi sumnju i u samulegitimnost legalne vlasti +% kae da je tako shvaena javnost poput nekog

    razboja koji slui potrebama klasine demokratije!gdje diskusija predstavlja one niti i unak narazboju koji povezuje diskusione krugove Javnost egzistira u nadi da e iz drutva kao jednog

    velikog instrumenta slobodne diskusije proisteiistina i pravda

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    9/30

  • 8/13/2019 JAVNO MNIJENJE slajdovi

    10/30

    mnijenje koje bi iz te diskusije proizalo! predstavljalo onaj nepogreivi glas razuma ali to je sve osporeno

    navodnom potrebom za strunjacima koji bitrebalo da odlue o delikatnim i zamrenim

    pitanjima! otkriem od strane 6reuda o iracioanalnosti prosjenog ovjeka i

    otkriem od strane %arksa o drut