JAVNE ISPRAVE KAO TEMELJ ZA

UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGU

Priručnik za polaznike/ice

Izrada obrazovnog materijala:

Damir Kontrec

Vrhovni sud Republike Hrvatske

Zinka Bulka

Županijski sud u Velikoj Gorici

Zagreb, srpanj 2017.

2

Copyright 2017.

Pravosudna akademija

Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb, Hrvatska

TEL 00385(0)1 371 4540 FAKS 00385(0)1 371 4549 WEBwww.pak.hr

3

SADRŽAJ

UVOD ......................................................................................................................................... 4

I. JAVNA ISPRAVA ................................................................................................................... 5

I.1. Općenito o pojmu javne isprave ...................................................................................... 5

I.2. Javne isprave kao temelj upisa u zemljišnu knjigu ....................................................... 6

II.3. Sadržaj javne isprave za upis u zemljišne knjige .......................................................... 6

II. VRSTE JAVNIH ISPRAVA KAO TEMELJ UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU ....................... 8

II.1. Prijavni list ......................................................................................................................... 8

II.1.1. Provedba prijavnog lista u zemljišnim knjigama ................................................ 9

II.1.2. Ovjera prijavnog lista ........................................................................................... 11

II.1.3. Vrste parcelacionih elaborata - prijavnih listova .............................................. 12

II.1.4. Problemi uočeni u praksi vezani uz prijavni list ............................................... 13

III. UPIS TEMELJEM RJEŠENJA MINISTARSTVA KULTURE O ODREĐIVANJU

KULTURNOG DOBRA ............................................................................................................ 14

III.1. Pojam kulturnog dobra .................................................................................................. 14

III.2. Stjecanje svojstva kulturnog dobra ............................................................................. 15

III.3. Pravni značaj zabilježbe statusa kulturnog dobra ..................................................... 16

IV. UPIS TEMELJEM RJEŠENJA CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB O PRIZNAVANJU

PRAVA NA ZAJAMČENU MINIMALNU NAKNADU ............................................................. 17

V. UPIS TEMELJEM RJEŠENJA NADLEŽNOG TIJELA O ODREĐIVANJU GRANICE

POMORSKOG DOBRA ........................................................................................................... 19

V.1. Definicija pomorskog dobra .......................................................................................... 19

V.2. Utvrđivanje granica pomorskog dobra i upis u zemljišne knjige ............................. 20

VI. UPIS TEMELJEM RJEŠENJA O POVRATU IMOVINE ................................................... 22

VII. BRISANJE STATUSA JAVNOG DOBRA TEMELJEM ODLUKE VLADE REPUBLIKE

HRVATSKE ILI PREDSTAVNIČKOG TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVNE .... 24

PRIMJERI ................................................................................................................................. 26

4

UVOD

Cilj ove radionice da se polaznicima prikažu određene specifičnosti kod upisa koji se temelji na javnoj ispravi, što sve treba sadržavati javna isprava kada predstavlja temelj za upis u zemljišnu knjigu, kao i što treba zemljišnoknjižni sud učiniti kada javna isprava ne sadrži sve što je potrebno za upis u zemljišnu knjigu.

Pitanja koja su relevantna za ovu materiju autori su pokušali obraditi i na pitanja odgovori kroz primjere koji se u praksi najčešće pojavljuju, a to su upis u zemljišnu knjigu na temelju prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda, upisi temeljem rješenja Ministarstva kultura o statusu kulturnog dobra, upis zabilježba potraživanja s osnova socijalnih davanja po Zakonu o socijalnoj skrbi, upis rješenja o određivanju granica pomorskog dobra te promjene u listu B nakon skidanja statusa javnog dobra od strane Vlade RH ili predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave.

Ovom radionicom su obrađene one javne isprave koje se najčešće javljaju

u zemljišnoknjižnim postupcima kao temelj upisa u zemljišne knjige, osim sudskih odluka koje su bile tema ranijih radionica.

Ciljevi ove radionice su upoznati polaznike - zemljišnoknjižne suce i državne odvjetnike, ali i ovlaštene zemljišnoknjižne referente, kao osobe koje najčešće provode javne isprave u zemljišnim knjigama, što sve trebaju sadržavati javne isprave da bi bile pogodne za zemljišnoknjižnu provedbu, ukazati na propuste u praksi i eventualno različitu praksu na nivou Republike Hrvatske, ali i pokušati iznaći zajednička stajališta kako bi se i na taj način ujednačila sudska praksa.

Potreba za organiziranjem radionice s ovom temom rezultat je različite prakse zemljišnoknjižnih odjela sudova. Naime, u radu sudova se pojavljuju određene razlike koje su djelomice uvjetovane i stanjem zemljišnih knjiga na različitim područjima Hrvatske, zatim reorganizacijom županijskih sudova, budući da su zemljišnoknjižni sudovi odlučivali prema ustaljenoj sudskoj praksi ranije nadležnih županijskih sudova, a sada su određena tri županijska suda za odlučivanje u zemljišnoknjižnim predmetima, koji opet imaju različitu praksu, kako u odnosu na županijske sudove koji su ranije odlučivali o žalbama na rješenja zemljišnoknjižnih sudova.

Radionicom će se isto tako ukazati na relevantne odredbe zakona koji propisuju određene vrste javnih isprava kao osnovu za upise u zemljišne knjige.

Na nekim mjestima iznijet ćemo svoja stajališta, koja ne pretendiraju biti isključiva, već služe kao podloga za raspravu na radionici i podložna su svakoj kritici i drugačijim mišljenjima.

5

I. JAVNA ISPRAVA

I.1. Općenito o pojmu javne isprave

Da bismo bolje razumjeli pojam javne isprave potrebno je podsjetiti se što su to isprave uopće. Tako pojam isprava možemo tumačiti u širem i u užem smislu.

Isprave u širem smislu su svaki materijalni predmet na kojem je u propisanom obliku slovima, brojkama, znakovima i slikama (simbolima) izražen određeni sadržaj i koji može služiti kao dokaz o određenom događaju, okolnosti ili činjenici (npr. planovi, mape, poslovne knjige, potvrde, priznanice, snimke, elektronički zapisi i slično).

Isprava u užem smislu je instrument u kojem se u propisanom obliku riječima izražavaju informacije ili ideje (pismeno) a sastavlja se i izdaje radi utvrđivanja postojanja određenih činjenica, okolnosti ili događaja1.

Javna isprava je ona isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), a dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje2.

Dakle, da bi neka isprava bila javna isprava potrebno je da kumulativno budu ispunjeni određeni uvjeti i to:

1) da je izdana u propisanom obliku,

2) da ju je u tom propisanom obliku izdala pravna ili fizička osoba,

3) da je izdana u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je provjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu.

Uz javnu ispravu veže se presumpcija da javna isprava dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Radi se o običnoj - oborivoj presumpciji jer je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena3.

1 Navedene definicije isprava u užem i širem smislu sadržane su u Pravnom leksikonu,- izdavač

Leksikogafski zavod Miroslav Krleža, str. 465, 2Članak 230. stavak 1. Zakona o parničnom postupku – dalje ZPP ("Narodne novine" br.53/91, 91/92,

112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 , 123/08 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14)

3 Članak 230. stavak 3. ZPP

6

I.2. Javne isprave kao temelj upisa u zemljišnu knjigu

Upis u zemljišne knjige dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u

obliku propisanom za njihovu valjanost. Za upis knjižnog prava, njegove promjene,

ograničenja ili prestanka mora za to iz isprave biti vidljiv pravni temelj4.

Upis u zemljišne knjige dopustit će se samo na temelju isprava koje nemaju

očitih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost. U ispravama moraju

biti označene osobe protiv kojih i u čiju korist se upis zahtijeva biti navedene tako da

ne postoji opasnost da ih se zamijeni drugima a moraju biti navedeni i mjesto, dan,

mjesec i godina gdje i kada su isprave sastavljene.

Isprave koje ne sadrže mjesto, dan, mjesec i godina gdje i kada su isprave

sastavljene, ali su ovjerene od strane javnog bilježnika smatraju se podobnim za

provedbu u zemljišnim knjigama5, u kojem slučaju se dan ovjere potpisa smatra

danom kada je isprava sastavljena.

Javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba su isprave koje su o

pravnim poslovima sastavili za to nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svoje

ovlasti i u propisanom obliku ako sadrže sve što zahtijeva i za uknjižbu na temelju

privatnih isprava te odluke suda ili drugog nadležnog tijela odnosno pred njima

sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama

prikladnim za upis prava u zemljišnim knjigu, ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili

prava na koje se odnosi upis.

Kada govorimo o javnim ispravama na temelju kojih se može dopustiti

uknjižba tada se radi o ispravama koje su o pravnim poslovima sastavili za to

nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svoje ovlasti i u propisanom obliku, ako

sadrže sve što se zahtijeva i za uknjižbu na temelju privatnih isprava, odnosno o

odlukama sudova ili drugih nadležnih tijela odnosno pred njima sklopljenih nagodbi

koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis

prava u zemljišnu knjigu, ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koji se

odnosi upis.

II.3. Sadržaj javne isprave za upis u zemljišne knjige

4Članak 43. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04.,

107/07., 152/08., 55/13. i 60/13 – dalje: ZZK)

5 Članak 44. stavak 1. I 2. ZZK

7

Da bi se dopustio upis u zemljišne knjige potrebno je da u javnoj ispravi bude

točno naznačena nekretnina – zemljište o kojem se odlučuje.

Zemljište je dio zemljišne površine koji je u katastru zemljišta označen

posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži ( katastarska čestica)6.

Pojedinačna nekretnina kao objekt pravnih odnosa može se sastojati od više

zemljišta, ta su zemljišta pravno sjedinjena u jedno zemljišnoknjižno tijelo i upisana u

isti zemljišnoknjižni uložak.

Predmet raspolaganja u pravnom prometu mogu biti sve katastarske čestice

zajedno, odnosno cijelo zemljišnoknjižno tijelo u cjelini (što je u praksi rijetkost) ili

neka od katastarskih čestica, dok ostale ne sudjeluju u pravnom prometu i ostaju u

istom pravnom statusu. Predmet pravnog prometa može biti idealni dio svih

katastarskih čestica - odnosno idealni dio zemljišnoknjižnog tijela ili idealni dio

pojedine zemljišnoknjižne čestice.

Katastarska čestica se označava brojem, površinom i opisom zemljišta po

kulturi. Svaka zemljišnoknjižna čestica je upisana u određeni zemljišnoknjižni uložak

određene katastarske općine i tek tako potpuno označena nekretnina može biti

predmet upisa.

Predmet stjecanja zemljišnoknjižnih prava može biti cijela nekretnina ili njezin

idealni dio. Naime, u pravnom prometu se uzima da je idealni dio samostalna stvar te

sve što vrijedi za stvari, vrijedi i za idealne dijelove stvari, ako što nije posebno

propisano.

Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je

smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drugačije određeno, dijeli njegovu

sudbinu. Isto predstavlja načelo jedinstva nekretnine, po kojem načelu nekretnina

nije samo zemljišna površina, već sastavni dio nekretnine čini i sve ono što je s

nekretninom trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje7. Tako nekretninu čine i

njezini plodovi (drveće, masline, plodovi) i sve upotrebljive stvari koje zemlja rađa na

svojoj površini. Ti plodovi su sastavni dio nekretnine sve dok se od nje ne odvoje,

kada postaju samostalni pravni subjekt.

Osim plodova, nekretninu čini i njen prirast, odnosno sve što je na površini

zemlje, ispod nje ili iznad nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, sve

što je na nekretnini dograđeno, nadograđeno odnosno na neki drugi način s njom

trajno spojeno, sve dok se od nje ne odvoji.

6Članak 2. stavak 1. ZZK

7Članak 2. stavak 2. ZZK

8

Nekretninu čine i njezini pripatci – pertinencije, odnosno pokretne stvari koje

je njezin vlasnik namijenio da kao sporedne trajno služe glavnoj stvari i koje se

prema pravnom shvaćanju u prometu mogu smatrati pripatkom.

Prema tome, u skladu s navedenim načelom jedinstva nekretnine, objekt

pravnog odnosa u pravnom prometu može biti samo zemljište sa svime što je s njime

razmjerno trajno povezano, što je na površini zemlje, iznad nje ili ispod nje izgrađeno,

a namijenjeno je da tamo trajno ostane, odnosno ono što je u nekretninu ugrađeno,

njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno.

II. VRSTE JAVNIH ISPRAVA KAO TEMELJ UPISA U ZEMLJIŠNU KNJIGU

II.1. Prijavni list

Zemljišne knjige temelje se na podacima katastarske izmjere. Temeljni propis koji uređuje pitanje katastra nekretnina je Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina8. Navedeni Zakon uveo je pojam katastra nekretnina, propisujući da je katastar nekretnina evidencija o česticama zemljišta, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugih građevinama koje trajno leže na zemljištu ili ispod njegove površine, ako zakonom to nije drugačije određeno9.

Međutim, katastar nekretnina još nije osnovan, pa dok se isti ne osnuje evidencija je katastar zemljišta. Katastar zemljišta je evidencija o položaju, obliku, površini, izgrađenosti zemljišta a treba ga voditi tako da se postupno, glede sadržaja i oblika prilagodi katastru nekretnina.10

Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).

Odluke sudova i druge vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o katastarskom broju i površini katastarskih čestica, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi.

8 Narodne novine br. 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16, 9/17, dalje ZDIKN.

9Članak 18. stavak 1. ZDIKN.

10Članak 62. ZDIKN.

9

Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi.

Promjena katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta. Zemljišnoknjižni će sud odmah nakon primitka prijavnoga lista katastra u posjedovnici učiniti vidljivim da je pokrenut postupak za promjenu podataka.

Prijavni list je javna isprava jer ga je izradilo za to nadležno tijelo u granicama svoje ovlasti i u propisanom obliku. Prijavni list izrađuje ured za katastar a izrađuje se tamo gdje se vodi katastar zemljišta ali i radi postupnog osnivanja katastra nekretnina11.

Prijavni list se smatra zemljišnoknjižnim podneskom. Zemljišnoknjižni podnesci u smislu Zemljišnoknjižnog poslovnika su svi podnesci i drugi dopisi koji stižu zemljišnoknjižnom sudu kojima se od toga suda zahtijeva neki zemljišnoknjižni upis u zemljišne knjige koje vodi taj sud ili čije rješavanje može dovesti do zemljišnoknjižnog upisa (prijedlozi za upis, odluka sudova ili drugih tijela za određivanje zemljišnoknjižnog upisa… prijavni listovi katastra i dr.)12.

Prijavni list dostavlja se zemljišnoknjižnim odjelima sudova po službenoj dužnosti ili ga dostavljaju stranke. Po službenoj dužnosti se dostavlja kada ne utječe na knjižna prava. Promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i izgrađenosti katastarskih čestica dostavljaju se zemljišnoknjižnomu sudu prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskoga plana i primjerak pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenoga u upravnome postupku. Promjene koje se odnose na građevine koje su uklonjene sukladno posebnim propisima dostavljaju se zemljišnoknjižnom sudu prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskoga plana i zapisnik o uklanjanju građevine.

Ukoliko prijavni list utječe na knjižna prava tada da bi se isti mogao provesti moraju se prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi. No, i u takvom slučaju prijavni list mora biti ovjeren od strane nadležnog katastarskog ureda, te dostavljen nadležnom zemljišnoknjižnom sudu. U nekim sudovima u takvim slučajevima prijavni list, uz tabularne isprave koje su potrebne, dostavljaju same stranke zemljišnoknjižnom sudu.

II.1.1. Provedba prijavnog lista u zemljišnim knjigama

11

Članak 66. ZDIKN. 12

Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim

odjelima sudova – Zemljišnoknjižni poslovnik - Narodne novine br. 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10,

dalje Zemljišnoknjižni Poslovnik.

10

Prijavni list za zemljišnu knjigu se izrađuje se na standardnom obrascu u

kojem se prikazuje stanje katastarskih podataka u zemljišnoknjižnom ulošku prije

izrade elaborata (tzv. dosadašnje stanje) i stanje tih podataka koje bi trebalo biti

uspostavljeno provedbom elaborata (tzv. novo stanje).

Izgled prijavnog lista mora biti u skladu s tehničkim specifikacijama koje izdaje

Središnji ured Državne geodetske uprave.13

Uz prijavni list prilažu se kopija katastarskog plana i pravomoćno rješenje

katastra o provedenoj promjeni (ukoliko je bilo potrebno mijenjati podatak

katastarskog operata) ili izvješće tijela nadležnog za katastar (ukoliko se radi o

promjeni samo u zemljišnoj knjizi).

Kod provedbe prijavnog lista razlikujemo dvije situacije, ako se prijavni list

može provesti, odnosno slučaj ako za provedbu prijavnog lista je potrebno da se

sačine određene isprave, kako bi prijavni list bio provediv. Treba naglasiti da se

provedbom prijavnog lista uvijek mijenjanju samo podaci u listu A zemljišne knjige, da

se u tom slučaju radi o zemljišnoknjižnom upisu činjenja vidljivim takve promjene, te

da se promjena povodom prijavnog lista ne provode uknjižbom, predbilježbom ili

zabilježbom.

Prijavni list se na provedbu dostavlja zemljišnoknjižnom sudu po službenoj

dužnosti, pri čemu prijavni list mora biti pregledan i potvrđen od strane nadležnog

katastarskog ureda, time da se dostavlja i pravomoćno rješenje ureda za katastar

doneseno u upravnom postupku. Navedeno predstavlja osnovu za donošenje odluke

zemljišnoknjižnog suda prilikom provedbe prijavnog lista katastra. Čini nam se

potrebnim ovdje posebno naglasiti da nadležni katastarski ured nije predlagatelj u

zemljišnoknjižnom postupku, nema status stranke, već su stranke osobe čije su

nekretnine predmet promjena u prijavnom listu katastra.

U praksi se javljaju situacije da ulazna površina ne odgovara stanju u

zemljišnim knjigama. Za to može postojati nekoliko razloga. Jedan od razloga je da

postoji neki raniji prijavni list koji nije proveden u zemljišnim knjigama i koji je

drugačije odredio površine čestica. Postoji mogućnost da je došlo do razlike prilikom

pretvaranja četvornih hvati u kvadratne metre. Naime, u nekim gruntovnicama

(zemljišnicima) u kojima podaci nisu mijenjani duži niz godina, površina čestica je

izražena u četvornih hvatima, dok su uredi za katastar te površine iskazivali u

četvornim metrima. Neke gruntovnice su same preračunavale površine iz čhv u m2,

pa se stoga javljaju razlike. Isto tako i načini na koji su se nekada vršila mjerenja i

13

Članak 43. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima- dalje Pravilnik 1 ( Narodne

novine86/2007, 25/2009, 148/2009) .

11

utvrđivala površina katastarskih čestica i način na koji se to vrši danas su

neusporedivi glede točnosti izmjere, pa je i to jedan od razloga zbog čega može doći

do razlike u površinama.

Razlike u ulaznoj površini mogu biti rezultatg rešaka u pisanju kod provedbe u

zemljišnim knjigama. Pogotovo u vrijeme kada su zemljišne knjige vođene ručno,

moglo je doći do pogreške bilo na način da se upiše krivi broj ili zamijeni mjesto

znamenkama. Takve eventualne greške mogu se otkloniti provjerom u zbirci isprava.

Ukoliko za provedbu prijavnog lista je potrebno da se prilože i tabularne

isprave (ugovori ili nešto drugo) da bi se prijavni list mogao provesti, tada se prijavni

list može samo naznačiti da postoji, može se donijeti rješenje o odbijanju provedbe

prijavnog lista, no uz priložene isprave i na temelju takvog prijavnog lista promjena se

može provesti bilo u redovitom zemljišnoknjižnom postupku, bilo u pojedinačnom

ispravom postupku.

II.1.2. Ovjera prijavnog lista

Naravno u svakom slučaju prijavni list mora biti potvrđen – ovjeren. Da bi se

parcelacijski i geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za

katastar, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima,

da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra

nekretnina.Potvrda se stavlja i na naslovnicu prijavnog lista za zemljišnu knjigu. Vrste

potvrde ovise o tome da li će se provedbom elaborata promijeniti sastav nekog

zemljišnoknjižnog tijela, odnosno da li je elaborat izrađen po narudžbi ili po službenoj

dužnosti14.

Potvrđeni geodetski elaborat za zemljišnu knjigu zadržava se za zbirku

parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata ureda za katastar. Izuzetak od tog pravila

je u slučaju kada prijavni list i kopija katastarskoga plana, koji su sastavni dio

parcelacijskih I drugih geodetskih elaborate za čije je provođenje potrebno prethodno

sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi, dostavljaju se

zemljišnoknjižnome sudu putem stranaka.15

Elaborat se potvrđuje jednom od osnovnih vrsta potvrde koje glase:

»Ovaj elaborat je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara

svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe održavanja katastra

nekretnina/postupnog osnivanja katastra nekretnina/ provođenja promjena u katastru

14

Članak 66. ZDIKZ 15

Članak 66. stavak 3. ZDIKZ

12

zemljišta. Za provođenje ovog elaborata u katastarskom operatu je potrebno podnijeti

poseban zahtjev.«,

»Ovaj elaborat je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara

svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe održavanja katastra

nekretnina/postupnog osnivanja katastra nekretnina/ provođenja promjena u katastru

zemljišta. Elaborat je izrađen u okviru postupaka pokrenutih po službenoj dužnosti te

će se provesti u katastarskome operatu.«,

»Ovaj elaborat je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara

svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe postupnog osnivanja katastra

nekretnina/provođenja promjena u katastru zemljišta. Za provođenje ovog elaborata

potrebno je sastaviti isprave pogodne za upis u zemljišne knjige.«.

Vrsta potvrde ovisi o tome da li će se provedbom elaborata promijeniti sastav

nekog zemljišnoknjižnog tijela sukladno Zakonu i posebnim propisima odnosno o

tome da li je elaborat izrađen po narudžbi ili po službenoj dužnosti.

Nepotpisivanje izvješća propisanih ovim pravilnikom od strane pojedinih

nositelja prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata ne može biti

isključivim razlogom za odbijanje potvrđivanja elaborata.

Nepotpisivanje izvješća od strane naručitelja izradbe elaborata razlog je za

odbijanje njegovog potvrđivanja16.

II.1.3. Vrste parcelacionih elaborata - prijavnih listova

Ovdje još valja ukazati na jednu posebnu vrstu parcelacionih elaborata -

geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih

katastarskih čestica Izrađuje se radi evidentiranja (ispravka) pogrešno ili nedovoljno

točno evidentiranih katastarskih čestica – grešaka u zemljišnim knjigama ili čak u

obje evidencije, nastala ljudskom greškom u pisanju ili pogrešnom izmjerom17. Svrha

provedbe navedenih elaborata je upis stvarne površine čestice. Iako takav elaborat

dolazi potvrđen od strane nadležnog tijela u praksi se javljaju situacije da se

provedba takvih elaborata odbija uz obrazloženje da ulazna površina ne odgovara,

traže se isprave o povećanju ili smanjenju površine i sl.

Postoji još cijeli niz raznih elaborata - geodetski elaborat o evidentiranje ili

promjenu podataka o načinu uporabe katastarskih čestica, geodetski elaborat izmjere

16

Članak 58. Pravilnika 1 17

Članak 19. do 23. Pravilnika 1

13

postojećeg stanja radi ispravljanja zemljišne knjige18, geodetski elaborat za

ispravljanje propusta u održavanju katastra19, geodetski elaborat za ispravljanje

podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.20

Posebna vrsta elaborata su elaborati za ispravak. U tom slučaju ne radi se o

promjenama zemljišnoknjižnih tijela. Naime, sastav zemljišnoknjižnoga tijela ne

mijenja se upisom promjene oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta, pa će upis

takve promjene zemljišnoknjižni sud provesti na temelju prijavnoga lista katastra o

promjeni u katastru zemljišta, a ako bi promjena utjecala na knjižna prava, tada i na

temelju isprave prikladne za uknjižbu kojom se upisani nositelji prava na tom

zemljištu slažu s tom promjenom. Sastav zemljišnoknjižnoga tijela ne mijenja se ni

povezivanjem suvlasničkoga dijela s vlasništvom određenoga posebnog dijela

nekretnine, ali će se na zahtjev suvlasnika sa čijim se suvlasničkim dijelom povezalo

vlasništvo određenoga posebnog dijela otvoriti poduložak za taj dio sukladno odredbi

članka 20. ZZK.21

Naime, ako se katastar nekretnina osniva postupno, razlika u površini između

katastarskih čestica katastara zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina može

iznositi 5% površine katastarskih čestica katastra zemljišta, a najviše 500 metara

kvadratnih, kada je riječ o katastarskim česticama do tada vođenim na katastarskim

planovima izvorno izrađenim u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona, i ta

se promjena ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela. Ako se

katastar nekretnina osniva postupno, razlika u površini između katastarskih čestica

katastara zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina može iznositi 20%

površine katastarskih čestica katastra zemljišta, a najviše 1000 metara kvadratnih,

kad je riječ o katastarskim česticama do tada vođenim na katastarskim planovima

koji nisu izvorno izrađeni u Gauss-Kruegerovoj projekciji meridijanskih zona i ta

promjena se ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela. Razlike

veće od navedenih moguće su samo kod ispravljanja grubih pogrešaka u osnivanju i

održavanju katastra.

II.1.4. Problemi uočeni u praksi vezani uz prijavni list

U praksi je uočeno da sudovi preispituju točnost prijavnog lista, odnosno točnost i valjanost pravomoćnog upravnog rješenja. Takva praksa je pogrešna jer se radi o javnom ispravama i u situacijama kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se

18

Članak 28. Pravilnika 1 19

Članak 29. Pravilnika 1 20

Članak 30. Pravilnika 1 21

Članak 145. stavak 4. ZZK

14

ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta. Kod provedbe prijavnih listova, nadležni uredi za katastar odlučuje o svim pretpostavkama za upis (upis činjenja vidljivim), a zemljišnoknjižni sud se ograničava samo na ispitivanje da li je upis odredio za to nadležan ured za katastar te da li je upis provediv s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama22.

Također je uočeno da kod provedbe elaborata za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih, već evidentiranih, katastarskih čestica koji se izrađuje radi evidentiranja (ispravka) pogrešno ili nedovoljno točno evidentiranih katastarskih čestica – grešaka u zemljišnim knjigama ili čak u obje evidencije, nastala ljudskom greškom u pisanju ili pogrešnom izmjerom, u praksi se javljaju situacije da se provedba takvih elaborata odbija uz obrazloženje da ulazna površina ne odgovara, traže se isprave o povećanju ili smanjenju površine i sl. Isto smatramo pogrešnim jer se radi o javnim ispravama, te se nadležnost zemljišnoknjižnog suda ograničava samo na ispitivanje da li je upis odredio za to nadležno tijelo, te da li je upis provediv s obzirom na stanje zemljišnih knjiga.

III. UPIS TEMELJEM RJEŠENJA MINISTARSTVA KULTURE O ODREĐIVANJU KULTURNOG DOBRA

III.1. Pojam kulturnog dobra

Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Kulturna dobra i sva preventivno zaštićena dobra sukladno Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara23predstavljaju nacionalno blago. Kulturna dobra u smislu Zakona su:

- pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkoga i znanstvenoga značenja,

- arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost,

- nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti i dokumentacija i bibliografska baština,

22

Članak 108. stavak 2. ZZK

23Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10,

61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, dalje ZZOKD).

15

- zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

Vlasnici i nositelji prava na kulturnom dobru, te drugi imatelji kulturnoga dobra odgovorni su za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara prema odredbama ovoga Zakona. Za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, za određivanje mjera zaštite i nadzor nad njihovim provođenjem, u sklopu svoga djelokruga skrbe i odgovorna su tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave u području kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, zaštite okoliša, graditeljstva, stambenog i komunalnog gospodarstva, turizma, financija, unutarnjih poslova i pravosuđa sukladno zakonu i drugim propisima.

Svi su građani dužni skrbiti o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te prijaviti nadležnom tijelu dobro za koje se predmnijeva da ima svojstvo kulturnoga dobra.

Nepokretno kulturno dobro može biti grad, selo, naselje ili njegov dio,građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem, elementi povijesne opreme naselja, područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama, arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone, područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima,krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji i parkovi te tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.24

III.2. Stjecanje svojstva kulturnog dobra

Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja, utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem koje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke. Rješenjem kojim se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra obvezno se utvrđuju prostorne međe kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi svojstva kulturnoga dobra i prostornih međa kulturnoga dobra na katastarskim česticama utvrđenim ovim rješenjem, te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište. Dostava rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, u slučaju kada se utvrđuje svojstvo kulturnoga dobra za kulturno-povijesne cjeline i arheološka nalazišta, obavlja se objavom rješenja u dnevnim novinama koje izlaze na području na kojem se nekretnina nalazi25.

Rješenjem o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra određuje se sustav mjera zaštite kulturnoga dobra i obveza upisa kulturnoga dobra u Registar, Listu zaštićenih kulturnih dobara. Žalba na navedeno rješenje ne odgađa izvršenje rješenja.

24

Članak 7. ZZOKD 25

Članak 12. ZZOKD

16

Ako kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je zaštićeno, Ministarstvo kulture donijet će rješenje o prestanku svojstva kulturnoga dobra, na temelju kojega će se kulturno dobro brisati iz Registra. Rješenje o prestanku svojstva kulturnog dobra Ministarstvo kulture donosi uz prethodno mišljenje Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra. Rješenje kojim se utvrđuje prestanak svojstva nepokretnog kulturnoga dobra obvezno se dostavlja nadležnom katastru i sudu radi brisanja zabilježbe u zemljišnim knjigama.

I rješenje kojim se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra kao i rješenje o prestanku svojstva kulturnog dobra donosi se u upravnom postupku i kao takvo predstavlja javnu ispravu koju su zemljišnoknjižni odjeli sudova dužni provesti (upisati zabilježbu svojstva kulturnog dobra te brisati zabilježbu) ako je to rješenje doneseno od strane Ministarstva kulture te ako je provedivo u zemljišnim knjigama.

III.3. Pravni značaj zabilježbe statusa kulturnog dobra

Zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom.

Zabilježbom statusa kulturnog dobra čine se vidljivim okolnosti vezane uz prava i obveze vlasnika kulturnog dobra. Vlasnik kulturnoga dobra obvezan je postupati s kulturnim dobrom s dužnom pažnjom, a osobito ga čuvati i redovito održavati, provoditi mjere zaštite utvrđene ZZOKD i drugim propisima, o svim promjenama na kulturnom dobru, oštećenju ili uništenju, te o nestanku ili krađi kulturnoga dobra, odmah, a najkasnije sljedećeg dana, obavijestiti nadležno tijelo, dopustiti stručna i znanstvena istraživanja, tehnička i druga snimanja, kao i provedbu mjera tehničke zaštite, omogućiti dostupnost kulturnoga dobra javnosti, očuvati cjelovitost zaštićene zbirke pokretnih kulturnih dobara, izvršavati sve druge obveze propisane ZZOKD i drugim propisima26.

Prava vlasnika kulturnoga dobra, pored prava utvrđena posebnim zakonom i uz ograničenja ZZOKD, jesu pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasništva na kulturnom dobru pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, pravo na porezne i carinske povlastice prema posebnom zakonu, pravo na stručnu pomoć nadležnog tijela radi pravilne zaštite i očuvanja kulturnoga dobra na način propisan ZZOKD27.

Vlasništvo na kulturnom dobru može se prema posebnom zakonu ograničiti radi zaštite i očuvanja kulturnoga dobra u slučajevima utvrđenim ZZOKD. Vlasništvo na kulturnom dobru može se ograničiti glede posjeda, uporabe i prometa kulturnim dobrom. Na kulturnom dobru može se provesti izvlaštenje i uspostaviti založno pravo28.

26

Članak 20 ZZOKD 27

Članak 24. ZZOKD 28

Članak 27. ZZOKD

17

Prodavatelj kulturnog dobra, kao i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra obvezan je kupcu dati na znanje da je predmet kupoprodaje kulturno dobro zaštićeno prema odredbama ovoga Zakona, predočiti dokaz o vlasništvu kulturnog dobra, predočiti isprave o odricanju od prava prvokupa prema ZZOKD. Kupac kulturnog dobra dužan je obavijestiti nadležno tijelo na području gdje će se kupljeno kulturno dobro nalaziti29.

Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro dužan ga je prije prodaje istodobno ponuditi Republici Hrvatskoj, županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi, navodeći cijenu i druge uvjete prodaje. Ova odredba ne primjenjuje se na nekretninu unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline koja nije kao kulturno dobro zaštićena posebnim rješenjem. Prvenstvo u ostvarenju prava prvokupa ima grad ili općina u odnosu na županiju i Grad Zagreb, pa Republika Hrvatska.Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, grad ili općina mora se očitovati o toj ponudi u roku od 60 dana od dana primitka pisane ponude.

Ako se grad ili općina, županija ili Grad Zagreb, odnosno Republika Hrvatska ne namjerava koristiti svojim pravom prvokupa, dužna je u roku od 30 dana od dana primitka ponude o tome obavijestiti druge pravne osobe koje imaju pravo prvokupa i vlasnika. Nakon isteka roka od 30 dana vlasnik može kulturno dobro prodati drugoj osobi uz cijenu koja ne može biti niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta sadržanih u ponudi pravnoj osobi koja ima pravo prvokupa.

Treba dodati da se radi o zakonskom pravu prvokupa koje ne mora kao takvo biti upisano u zemljišnoj knjizi, jer postoji na temelju samoga zakona, pa u slučaju ako se radi o prometu kulturnim nepokretnim dobrom, tada je bitno o prometu obavijestiti osobe koje imaju zakonsko pravo prvokupa. Pitanje koje se može postaviti mora li o tom pravu prvokupa voditi računa zemljišnoknjižni sud. Čini nam se da bi zemljišnoknjižnom sudu osoba koja želi steći vlasništvo na nekretnini koja je kulturno dobro, morala dokazati da je vlasnik izvršio ponudu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Republici Hrvatskoj, da su protekli rokovi koji su propisani zakonom, te da u tom roku osobe koje imaju pravo prvokupa to pravo nisu stekli.

IV. UPIS TEMELJEM RJEŠENJA CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB O PRIZNAVANJU PRAVA NA ZAJAMČENU MINIMALNU NAKNADU

Zakonom o socijalnoj skrbi 30uređuje se djelatnost socijalne skrbi, načela socijalne skrbi, financiranje socijalne skrbi, prava i socijalne usluge u sustavu 29

Članak 36.ZZOKD

30 Zakon o socijalnoj skrbi ( NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, dalje ZSS).

18

socijalne skrbi i postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručni radnici u socijalnoj skrbi, zbirke podataka, inspekcijski i upravni nadzor te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi.

Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.

Primatelj usluge socijalne skrbi je korisnik prava na socijalne usluge te druga fizička osoba, obitelj ili kućanstvo kojem se pružaju socijalne usluge izvan mreže. Korisnici socijalne skrbi su samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, primitkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način, dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu, trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život, obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška, odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama, odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima, osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama, osoba ovisna o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti, beskućnik te druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ZSS.

Prava u sustavu socijalne skrbi temeljem ZSS su:

- zajamčena minimalna naknada, - naknada za troškove stanovanja, - pravo na troškove ogrjeva, - naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, - jednokratne naknade, - naknade u vezi s obrazovanjem, - osobna invalidnina, - doplatak za pomoć i njegu, - status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, - naknada do zaposlenja, - socijalne usluge te - naknada za ugroženog kupca energenata.

19

Zajamčena minimalna naknada je pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Zakonom o socijalnoj skrbi propisana je posebne vrsta zabilježbe. Tako se na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili uslugu smještaja, vrši se upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama u vlasništvu korisnika usluge te drugim nekretninama koje korisnik ne koristi za stanovanje, a koje su u vlasništvu odraslog korisnika u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva.

Navedeno rješenje predstavlja javnu ispravu koja služi kao temelj upisa zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama. Svrha navedene zabilježbe je učiniti vidljivim da postoje potraživanja s osnova pruženih usluga socijalne skrbi ( bilo pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, bilo pravo na smještaj). Zabilježba tražbine vrši se na nekretninama u vlasništvu korisnika usluga socijalne skrbi, a rješenje o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu bilo pravo na smještaj, donosi se u upravnom postupku, te mora postati pravomoćno da bi moglo biti osnova za upis zabilježbe tražbine.

Zakonom je propisano da prijedlog za zabilježbu tražbine podnosi nadležno državno odvjetništvo, a zabilježba se upisuje u korist Republike Hrvatske. Prema tome, potrebno je prilikom primitka takvog prijedloga za zabilježbu tražbine voditi računa da je podneseno od strane ovlaštenog predlagača (nadležnog općinskog državnog odvjetništva), da mu prileži rješenje o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, bilo pravo na smještaj, da je isto rješenje pravomoćno te da se zabilježba tražbine upisuje u korist Republike Hrvatske, a ne pojedinih centara za socijalnu skrb, kao što se to znači raditi u praksi.

Zabilježba tražbine u korist Republike Hrvatske briše se na temelju suglasnosti nadležnog ministarstva kada se izvrši naplata potraživanja ili otpiše dug.

V. UPIS TEMELJEM RJEŠENJA NADLEŽNOG TIJELA O ODREĐIVANJU GRANICE POMORSKOG DOBRA

V.1. Definicija pomorskog dobra

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama31. Pomorsko dobro kao opće dobro je stvar "res communes omnium" koja pripada svim ljudima te u tom smislu pomorsko dobro je neotuđivo, ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva, ni drugih stvarnih prava i ne može biti u prometu.

31

Pojam pomorskog dobra je definiran Zakonomopomorskomdobruimorskimlukama (N.N. 158/03.,

141/06. 38/09, 123/11, 56/16), udaljnjemtekstuZPDML.

20

Sukladno ZPDML pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.Dijelom kopna smatra se morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.

Definicija pomorskog dobra po svom sadržaju u pojedinim je segmentima kontradiktorna i neprecizna. Prvenstveno se to odnosi na definiciju morske obale, morskog podzemlja kao i živih i neživih prirodnih bogatstava. Iz zakonske definicije vidimo da pomorsko dobro uključuje obalnu komponentu - morsku obalu, vodenu komponentu i unutarnje morske vode i teritorijalno more, te podmorsku komponentu – morsko dno i podzemlje.

Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra. Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

V.2. Utvrđivanje granica pomorskog dobra i upis u zemljišne knjige

Granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva nadležnog za poslove pomorstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na prijedlog županijskog povjerenstva za granice. Za svaku županiju osniva se posebno povjerenstvo za izradu prijedloga granice pomorskog dobra.32Detaljnije norme o postupku, kriterijima utvrđivanja granice pomorskog dobra i sastavu županijskog povjerenstva za granice propisuje Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra33.

Što se tiče same granice pomorskog dobra na morskoj obali, ona obuhvaća pojas kopna koji je širok najmanje 6 metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda (čl. 3. st. 1. Uredbe).

Povjerenstvo izrađuje prijedlog granice pomorskog dobra temeljem godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom ili iznimno temeljem zahtjeva (čl. 4. st. 4. Uredbe) , ako područje na koje se zahtjev odnosi nije predviđeno u godišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom (čl. 4. st. 5. Uredbe).

Kad Povjerenstvo zaprimi zahtjev za utvrđivanje granice pomorskog dobra, dužno je u roku od 8 dana provjeriti potpunost zahtjeva. Zahtjev i pripadajuću dokumentaciju Povjerenstvo je dužno dostaviti nadležnom županijskom državnom

32 Članak 14. stavak 1. i 4. ZPDML

33 Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (Narodne novine 8/04 i 82/05, dalje Uredba).

21

odvjetništvu, kao zastupniku po zakonu Republike Hrvatske, koje ima status stranke u postupku.

Temeljem tog zahtjeva, a i po službenoj dužnosti, Povjerenstvo dostavlja prijedlog mišljenja kojim se utvrđuje granica i dostavlja ga Povjerenstvu Ministarstva. To je svojevrsni prethodni postupak koji prethodi upravnom postupku u kojem će se utvrditi granica pomorskog dobra.

Nakon toga, slijedi utvrđivanje granica pomorskog dobra i to rješenjem u upravnom postupku koje donosi Povjerenstvo Ministarstva, osim u slučajevima kad se određuje granica lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet. Rješenje treba sadržavati, između ostalog, opis granice pomorskog dobra i popis zemljišnoknjižnih i katastarskih čestica koje se nalaze na pomorskom dobru koje se utvrđuje (čl. 9 Uredbe).

Pravomoćno rješenje o utvrđenoj granici pomorskog dobra dostavlja se nadležnom općinskom državnom odvjetništvu, koje je ovlašteni predlagatelj za upis granice pomorskog dobra u zemljišne knjige.

Naime, ZPDML uređuje upis pomorskog dobra u zemljišne knjige odredbom propisujući da se evidencija o pomorskom dobru vodi u zemljišnim knjigama pri općinskim sudovima, te da je Ministarstvo dužno dostavljati Državnom odvjetništvu rješenje o određivanju granice pomorskog dobra radi upisa u zemljišne knjige.

Imajući u vidu da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, valja ukazati da je člankom 17. stavak 3. ZZK propisano da se u glavnu knjigu upisuje opće dobro ako to zatraži osoba koja na tome ima pravni interes. Kad je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro, u vlastovnici će se učiniti vidljivim to njegovo svojstvo, te tko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro. Ako brigu, upravljanje i odgovornost za opće dobro ima Republika Hrvatska, to se neće posebno upisivati.34

Prijedlog za upis se podnosi nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda s obzirom na to gdje se nekretnina nalazi. Nadležno državno odvjetništvo u prijedlogu se poziva na ZPDML, jer on određuje što je pomorsko dobro, ali i na odluku Povjerenstva o određivanju granica, odnosno na odluku Vlade o određivanju lučkog područja. Prijedlogu za uknjižbu treba priložiti ovjereni parcelacijski elaborat u slučaju da granica pomorskog dobra ne obuhvaća granice postojeće parcele. U listu B zemljišne knjige treba samo stajati oznaka «pomorsko dobro» bez navođenja nositelja prava ili bilo kojih drugih informacija. U listu A treba biti oznaka čestice, navodeći pritom radi li se o obali, lukobranu i sl.

Osim podnošenja prijedloga da se izvrši upis pomorskog dobra, u situaciji kada nije utvrđena granica pomorskog dobra, niti je izrađen parcelacijski elaborat, može se podnijeti prijedlog da se učini vidljivim status pomorskog dobra. Naime, u situaciji kada je usklađeno katastarsko i zemljišnoknjižno stanje, te kada je kultura i u zemljišnim knjigama i u katastru «obala», «mul» ili slično što bi bilo nesporno

34 Članak 23. stavak 4. ZZK.

22

pomorsko dobro, a iz katastarske mape je razvidno da se radi o uskom pojasu uz more, nema zapreke da se ne podnese prijedlog zemljišnoj knjizi da se učini vidljivim status pomorskog dobra, dok se ne donese odluka o granici pomorskog dobra. To je na neki način preventivna zaštita pomorskog dobra.

Naravno, to će biti moguće jedino ukoliko na predmetnoj nekretnini nema upisa privatnog vlasništva, odnosno ako je u listu B upisano «društveno vlasništvo» , «općenarodna imovina» i sl. Ukoliko je upisano privatno vlasništvo na nekretnini koja je u pojasu pomorskog dobra, javlja se različita sudska praksa. Tako neki sudovi, uvažavajući činjenice da se radi o nespornom pomorskom dobru te da se vlasništvo nikad nije moglo stjecati upisuju pomorsko dobro. Drugi pak sudovi odbijaju prijedloge za brisanje upisanog prava vlasništva, čak i u situaciji kad je dokazana pravna nevaljanost upisa stvarnog prava.

Ovdje nam se čini potrebnim ukazati na sudsku praksu glede pomorskog dobra usvojenu od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

• „Nakon što je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-4445/08 od 4. listopada 2011. ukinuta odredba čl. 118. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN…) Državno odvjetništvo nije ovlašteno podnijeti prijedlog u ime Republike Hrvatske za brisanje prava vlasništva i uknjižbu pomorskog dobra za nekretnine za koje je poznat titular vlasništva , u zemljišnoknjižnom postupku. Upisanom knjižnom vlasniku ne može se izravnom primjenom odredbe čl. 118. ZPDML brisati pravo vlasništva s faktičnim učincima izvlaštenja, a bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u kontradiktornom parničnog postupku, u kojem bi mu bila omogućena zaštita njegovih prava.” (VSRH, Rev-1029/14-2 od 4. listopada 2016.).

VI. UPIS TEMELJEM RJEŠENJA O POVRATU IMOVINE

Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine35 uređuju se uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo (u daljnjem tekstu: društveno vlasništvo) konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u Zakonu o naknadi.

Naknada za imovinu oduzetu prijašnjim vlasnicima u smislu Zakona o naknadi u načelu je isplata u novcu ili vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i obveznice), a iznimno u naravi. Ako neka osoba stječe pravo na naknadu određene

35

Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ( NN 92/96,

39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02 – dalje Zakon o

naknadi).

23

imovine u naravi, iz razloga obrane ili nacionalne sigurnosti zemlje može joj se dati druga odgovarajuća imovina u vlasništvo ili druga odgovarajuća naknada. Konfiscirana imovina daje se u vlasništvo prijašnjem vlasniku prema odredbama Zakona o naknadi, a ako to nije moguće po odredbama ovoga Zakona prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u novcu ili vrijednosnim papirima.

Prijašnjim vlasnikom smatraju se fizičke i pravne osobe kojima je imovina oduzeta na temelju propisa iz članka 2. Zakona o naknadi, te akata i načina propisanih člankom 3. Zakona o naknadi, odnosno njihovi nasljednici i pravni slijednici.

Pravo na naknadu priznaje se fizičkoj osobi - prijašnjem vlasniku, odnosno njegovim zakonskim nasljednicima prvoga nasljednoga reda (u daljnjem tekstu: prijašnji vlasnik). U pogledu prava nasljeđivanja primjenjuju se odredbe Zakona o nasljeđivanju, ako Zakonom o naknadi nije drukčije propisano. Nasljednici prijašnjega vlasnika stječu vlasništvo na imovini koja se daje neovisno o tome kako su vlasnički udjeli utvrđeni ranijim pravomoćnim rješenjima o nasljeđivanju prednika, ako se drukčije ne sporazume (naknadno pronađena imovina)36

Pravne osobe, odnosno njihovi pravni slijednici kojima je imovina oduzeta imaju pravo na naknadu za oduzetu imovinu samo ako su do donošenja ovoga Zakona na teritoriju Republike Hrvatske održale neprekinuto pravno sljedništvo, obavljale djelatnost i imale sjedište.Iznimno, Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku kojom se pravnim osobama, odnosno njihovim pravnim slijednicima, koje do dana donošenja ovoga Zakona nisu mogle na teritoriju Republike Hrvatske održati neprekinuto pravno sljedništvo, obavljati djelatnost i imati sjedište jer su iz političkih razloga zabranjene i raspuštene, a promicale su hrvatske državotvorne nacionalne interese, priznaje pravo na naknadu oduzete imovine, kad za to postoje opravdani razlozi37.

Obveznik naknade u naravi je fizička ili pravna osoba u čijoj imovini se nalazi imovina koja se na temelju Zakona o naknadi daje prijašnjem vlasniku, ako Zakon o naknadi za određenu imovinu nije drukčije propisano.

Naturalni povrat oduzete imovine odnosi se na neizgrađeno građevinsko zemljište38, poljoprivredno zemljište, šume i šumske zemljište i objekti koji su na tom zemljištu izgrađeni 39, stanove, poslovne zgrade i prostore.

Postupak povrat imovine provodi se pred nadležnim uredom državne uprave prema mjestu gdje se nalazi imovina koja je predmet naknade. Radi se o državnim tijelima koji odluke donose u upravnom postupku. Nakon provedenoga postupka u

36

Članak 9. Zakona o naknadi 37

Čl. 12. Zakona o naknadi 38Članak 17. stavak 1. Zakona o naknadi

39 Članak 20. Zakona o naknadi

24

kojem se utvrđuju činjenice odlučne za odlučivanje o zahtjevu, nadležna služba ureda državne uprave donosi rješenje o naknadi za oduzetu imovinu.

Rješenje o naknadi za oduzetu imovinu sadrži podatke o prijašnjem vlasniku odnosno njegovom zakonskom nasljedniku kojem se utvrđuje pravo na naknadu, podatke o imovini, o rokovima za provedbu odluke te o troškovima postupka.

Tako u slučaju da je usvojen zahtjev za povrat neizgrađenog građevinskog zemljišta, donosi se rješenje u kojem se utvrđuje da je zahtjev osnovan te se vraća u vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište, odnosno prijašnji vlasnik se utvrđuje kao vlasnik zemljišta. Budući da takvo rješenje predstavlja javnu ispravu na temelju koje se vrši upis prava vlasništva potrebno je da sadrži sve potrebno kako bi se mogao provesti u zemljišnim knjigama.

Upis prava vlasništva na temelju rješenja o povratu imovine vrši se kada rješenje postane pravomoćno, odnosno rješenje koje se dostavlja u zemljišne knjige mora sadržavati klauzulu pravomoćnosti.

Nadležna služba ureda državne uprave nadležna za donošenje rješenja o naknadi dužna je rješenje dostaviti svim zainteresiranim osobama te nadležnom zemljišnoknjižnom sudu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja. Zemljišnoknjižni sud provodi promjene zemljišnoknjižnoga stanja po službenoj dužnosti.

VII. BRISANJE STATUSA JAVNOG DOBRA TEMELJEM ODLUKE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ILI PREDSTAVNIČKOG TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVNE

Javno dobro je dobro namijenjeno općem i ravnopravnom korištenju građana, nalazi se izvan građanskopravnog prometa i za javna dobra se primjenjuje poseban pravni režim.

Javno dobro u općoj uporabi su stvari u javnom vlasništvu namijenjena uporabi svih u skladu s namjenom. To su nekretnine namijenjene javnoj uporabi npr. javne ceste, nerazvrstane ceste, gradski trgovi, gradske ulice i sl.

U čl. 3. st. 1. Zakona o cestama40 određuje se da su javne ceste javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske. Iste se ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske, niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim zakonom (st. 2.).U st. 3. istog članka propisano je da se na

40 Narodne novine br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, dalje ZC.

25

javnim cestama može osnovati pravo služnosti i pravo građenja radi izgradnje komunalnih, vodnih, energetskih građevina i građevina elektroničkih komunikacija, na način propisan ovim Zakonom.

Javna cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta kojim je dopuštena uporaba građevine po posebnom propisu (st. 5.).

Nerazvrstane ceste površine koje se koriste za promet vozilima i koje svatko

može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ZC i drugim propisima, a

koje nisu razvrstane kao javne ceste. Nerazvrstane ceste su javno dobro u općoj

uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

Propisana je zabrana otuđenja, odnosno stjecanja stvarnih prava na nerazvrstanim

cestama, osim prava služnosti i prava građenja radi izgradnje građevine sukladno

odluci predstavničkog tijela lokalne i područne samouprave, pod uvjetom da ne

ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste. I dio takve ceste može

se dati u zakup (st. 3.) u skladu s propisima komunalnoga gospodarstva.

Takav pravni status bilo javnih bilo nerazvrstanih cesta onemogućava pravni promet. Stoga u situacijama kada prestaje potreba korištenja javne ceste odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti ili njezinom dijelu na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture donosi Vlada Republike Hrvatske, a kada prestane potreba za korištenjem nerazvrstane ceste odnosno njezinog dijela, može se ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi a nekretnina ostaje u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Odluku o ukidanju tog statusa donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (stavak 2.). Predmetna odluka dostavlja se nadležnom zemljišnoknjižnom sudu radi provedbe brisanja statusa javnog dobra u općoj uporabi (stavak 3.Zakona). U odluci o ukidanju statusa javnog dobra potrebno je utvrditi da je trajno prestala potreba korištenja dijela javne ceste/nerazvrstane ceste, potrebno je navesti broj ceste ( npr. ŽC 2128,) zatim oznaku katastarske čestice s površinom i zemljišnoknjižnim uloškom u koji je upisana, priložiti kopiju plana, koja čini sastavni dio odluke, zatim je potrebno ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi toj cesti ili jednom njezinom dijelu, te naložiti da će se na temelju te odluke provesti upis brisanja u zemljišnim knjigama neke javne/nerazvrstane ceste ili njezina dijela kao

javnog dobra u općoj uporabi, uz upis prava vlasništva Republike Hrvatske ili jedinice lokalne samouprave. Odluka treba sadržavati i naznaku kada stupa na snagu, da bi bila pogodna za provedbu u zemljišnim knjigama.

26

PRIMJERI

PRIMJER BROJ 1.

Predlagatelj Grad Velika Gorica zatražio je provedbu prijavnog lista br. 1. od

4. lipnja 2009. ovjerenog od Državne geodetske uprave, Ispostava Velika Gorica,

klasa 932-06/09-02/201, ur. br. 541-07-2-06/4-09-4 dana 1. listopada 2009., na

nekretninama u vlasništvu M. S. iz Velike Gorice, Pleška 69na način da se kčbr.

436/10 oranica Krčevina od 1 jutra i 983 čhv (9291 m2) dijeli na na nove č.k.br.

436/10 oranicaKrčevinaod6786 m2, č.k.br. 436/66 oranica Krčevinaod760 m2, č.k.br.

436/67 oranicaKrčevinaod1700 m2i č.k.br. 436/68 oranica Krčevina od 45 m2.

Po navedenom prijedlogu a na temelju prijavnog lista od 4. lipnja 2009., na

nekretninama upisanima uzk.ul. 1099 k.o. Vukovina dopušten je raspis č.k.br. 436/10

oranica Mišina Krčevina od 1 rala i 983 čhvili9291 m2, u vlasništvu Mirka Strmića iz

Velike Gorice, Pleška 69, na nove č.k.br. 436/10 oranicaKrčevinaod6786 m2, č.k.br.

436/66 oranicaKrčevinaod760 m2, č.k.br. 436/67 oranicaKrčevinaod1700 m2i č.k.br.

436/68 oranicaKrčevinaod45 m2.

Da li je sud pravilno postupio kada je dopustio zatraženi upis i zašto?

PRIMJER BROJ 2.

Prijedlogom od 30. ožujka 2010. predlagateljica Marica Milković traži da zemljišnoknjižni sud, na temelju prijavnog lista – diobnog nacrta broj RN 4/01 od 1. veljače 2001., potvrde od 14. veljače 2001. te rješenja o građevinskoj dozvoli od 10. srpnja 1963. i uvjerenja Katastra Velika Gorica od 25. ožujka 2010., na nekretnini č.k.br. 60/1 kuća broj 17, dvorište i oranica u mjestu od 718 čhv ili 2582 m2, upisanoj u zk.ul. 646 k.o. Staro Čiče, u vlasništvu predlagateljice, dopusti provedbu navedenog prijavnog lista. Prelagateljica uz prijedlog nije niti dostavila prijavni list, već je dostavila diobni nacrt br. RN 4/01 s potvrdom Područnog ureda za katastar Zagreb, Ispostava Velika Gorica od 14. veljače 2001., koja je prestala vrijediti nakon isteka godine dana od dana izdavanja (čl. 2. Potvrde), dakle 14. veljače 2002. Kakvu odluku će sud donijeti o prijedlogu i zašto?

PRIMJER BROJ 3.

PredlagateljiM. I, I.I.iS.I. su dana 15. travnja 2005. zatražili upis prava vlasništva

na zkčbr. 8946/1 i zkčbr. 8946/2, upisanim u zk. ul. br. 23097Ak.o. Grad Zagreb i na

zkčbr. 8947/15, upisanoj uzk. ul. br. 20650 k.o. Grad Zagreb, na temelju presude

zbog ogluhe Općinskog suda u Zagrebu, poslovni brojP-1508/04 od 29. studenog

2004.Uz presudu su dostavili prijavni list RN-543/03

27

potvrđenodstraneGradskogzavodazakatastarigeodetskeposlovepodbrojemKLASA:

932-06/2003-01/0624, URBROJ: 251-15-02/1-2003-3 dana 6. svibnja 2003., s rokom

važenja 1 godina.

Sud je odbio zatraženi upis.

Da li je odluka suda pravilna i zašto?

PRIMJER BROJ 4.

Na temelju prijavnog lista odobrenog od Područnog ureda za katastar Split,

Ispostava Omiš od 5. ožujka 2012.dopušta se promjena podataka o građevini

izgrađenoj na čest. zem. ... z.u. .... i stambeno poslovne zgrade od 1007 m2 i

dvorišta od 1513 m2 u novo stanje – stambeno poslovne zgrade u površini od 1007

m2, nadstrešnica u površini od 217 m2 i dvorište u površini od 1296 m2, te zabilježba

da je za nadstrešnicu u površini od 217 m2s agrađenu na čest. zem. .... priložena

pravomoćna uporabna dozvola kao i da se naloži provedba odgovarajućih upisa od

strane zemljišnoknjižnog suda.

Na odluku žali se V.D. jedan od suvlasnika navedenih nekretnina, navodeći da od

njega nitko nije tražio suglasnost za promjenu podataka, te da se on takvoj promjeni

protivi.

Da li je odluka suda pravilna i zašto?

PRIMJER BROJ 5.

Rješenjem suda prvoga stupnja odbijena je provedba prijavnog lista nadležnog

Ureda za katastar, klasa:UP/I-932-07/09-02/384 od 21. kolovoza 2009. godine, a

kojim se spajaju čkbr. 3573/33, upisana u zk. ul. 13954 k.o. V. čkbr. 3573/34,

upisana u zk. ul. 13955 k.o. V čkbr. 3573/35, u pisana u zk. ul. 13957 k.o. V. čkbr.

3573/36 upisana u zk. ul. 13956 k.o. V. u novu čkbr. 3573/38 uz obrazloženje da je

na jednoj od katastarskih čestica koje se spajaju - čkbr. 3573/38 uzk. ul. 13772 k.o.

V. ( zabilježen spor pod brojem Rz. 1025/04 i Rz. 1306/08, pri čemu je

prvostupanjski sud odbio provedbu prijavnog lista pozivajući se na odredbu čl. 145.

st. 4. ZZK.

Da li je odluka suda pravilna i zašto?

PRIMJER BROJ 6.

28

Temeljem prijavnog lista dopuštenaj eparcelacija i promjena kulture izgrađenosti,

novim označavanjem brojeva katastarskih čestica, površina, kulture i izgrađenosti, u

okviru zemljišno-knjižnog uloška kojem pripadaju predmetne čestice (z.k.ul. 2255 k.o.

V. iz.k.ul.1629 k.o. V.), u skladu sa prijavnim listom TDG. d.o.o. V., S. V., ovjerenog

po pročelniku Ureda državne uprave u V . ž., službe za prostorno uređenje, zaštitu

okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove (prijavni list ovjeren je 9.studenog

2005.g., zaprimljen na prvostupanjskom sudu 3 .travnja 2006.g. i proveden 4.travnja

2006.g.).

Suvlasnici predmetnih nekretnina, pobijaju prvostupanjsko rješenje, navodeći da

nisu zadovoljni razmještanjem raskrižja i parcelacijom čkbr. 217, 219 i 220. (navode

da se raskrižje može pomaknuti simetrično na svaku stranu, čime se ne bi zadiralo

na njihovu česticu, 2 metra unutar postojeće ograde, a na kojoj su ishodili

građevinsku dozvolu za gradnju br. … od 22.svibnja 1972.g. Navode da se time

cesta približava stambenoj kući, za koju je izdana građevinska dozvola br…. od

23.kolovoza 1976.g., na svega5 metara. Ističu da bi time bili izloženi buci i

vibracijama nesnošljivim za stanovanje; dodaju da su u nekretninu ukopane cijevi za

odvod oborinskih voda, uz samu ogradu s vanjske strane. Takvo rješenje rezultat je

previda investitora, što čini parcelaciju nepotrebnom. Žalbu investitoru uputili su već

na početku idejnog projekta.

Da li je žalba osnovana i zašto?

PRIMJER BROJ 7.

RH je podnijela prijedlog da se zabilježi postupak utvrđivanja granica pomorskog

dobra na nekretnini kč. 1780/2 oranica sa 98m2, upisanoj u zk.ul. 1530 k.o. S. D.,

upisanog vlasništva I. D. pok. A. iz R.,pozivajući se na odredbu članak 81. ZZK.

Sud je odbio prijedlog uz obrazloženje da nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti

jer postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra takav postupak čiji bi ishod

mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje

Knjižnih prava,a za koji bi bilo pridržano pravo upisa zabilježbe tog postupka u

zemljišne knjige.

Da li je odluka suda pravila i zašto?

PRIMJER BROJ 8.

Republika Hrvatska je podnijela prijedlog da se upiše pomorsko dobro u odnosu

na čkbr. 4559/7 upisanu u zk.ul.1628 k.o. Komin-

StaritedasebrišedruštvenovlasništvoipravakorištenjaEnergopetrolaPločed.o.o.- sve

29

na temelju toč.IV Odluke o osnivanju Lučke uprave Ploče (NN 19/97 i 139/97) koja je

donijeta na osnovu Zakona o morskim lukama (NN 108/95) i u kojoj je određeno da

navedena čkbr.4559/7 ulazi u lučko područje Luke Ploče – kopneni dio Bazena

Ploče.

Uz prijedlog je dostavila Odluku o osnivanju Lučke uprave Ploče donesene na

sjednici Vlade Republike Hrvatske dana 13.02.1997.g. (NN 19/97) uz dvije izmjene

iste (NN 139/97 i 18/99) kojom je predmetna čkbr.4559/7 određena lučkim

područjem luke Ploče i to kopnenog dijela Bazena Ploče.

Kakvu odluku treba donijeti sud i zašto?

PRIMJER BROJ 9.

Temeljem rješenja Ministarstva kultura 13. veljače2012. g. kojim je nekretnina

M.N. iz Zagreba, Tuškanac 23, upisana u z.k.ul. 20807 k.o. G. Z. proglašena

kulturnim dobrom izvršen je upis zabilježbe da navedena nekretnina ima svojstvo

kulturnog dobra.

Na rješenje se žali vlasnik M.N. te ističe da nije sudjelovao u postupku u kojem je

doneseno navedeno rješenje, da su dijelovi te čestice kčbr. 253/1 i to (garaža 1,

garaža 2 i dvorište) navodno stekli svojstvo kulturnog dobra, a da za to nema

zakonske osnove te da rješenje nije pravomoćno jer je u postupku koji je on

pokrenuo ukinuta klauzula pravomoćnosti, time da na tu okolnost ne prilaže nikakve

dokaza.

Da li je sud pravilno upisao zabilježbu da nekretnina predstavlja kulturno

dobro i zašto?

PRIMJER BROJ 10.

Općinsko državno odvjetništvo je podnijelo prijedlog da se u zk. ul. 196 k.o. Šćitarjevo na nekretnini Jurina Dragutina, iz Mača 131 koja se sastoji od kčbr. 299/1 Livada Prečina u Podelnica površine 528 čhv zabilježi tražbine Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske s osnova prava na stalnu novčanu pomoć.Uz prijedlog je dostavilo rješenje Centra za socijalnu skrb Velika Gorica, klasa: UP/I-551-06/08-05/87, ur. broj:2308-53-02-18-08-2 od 18. travnja 2008. godine.

Sud odbija prijedlog uz obrazloženje da Općinsko državno odvjetništvo nije priložilo dokaze da je ovlašteno za podnošenje takvog prijedloga.

Da li je odluka suda pravilna i zašto?

30