JAVNE - 1 KOLOKVIJ

7/28/2019 JAVNE - 1 KOLOKVIJ

1/30

1

JAVNE FINANCIJE

1.(1.)Objasnite pojam javnih financija !

JAVNE FINANCIJEekonomska analiza djelovanja drave putem javnih prihoda i javnih rashoda koji

se iskazuju proraunima javnog sektora. Javni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumentifiskalnepolitike. Mi kroz javne financije analiziramo sustav javnih prihoda i rashoda i uinke koji oniizazivaju. Drava svoje funkcije obavlja i primjenom drugih manje vanih instrumenata: nadzor,regulacija, donoenje zakona, monetarna politika.Poseban naglasak je na usmjerenju javnih prihoda (procjena uinaka prihoda kroz ravnomjernu raspodjelutereta izmeu stanovnika te utjecaj na gospodarski rast) i javnih rashoda (utvrivanje uinaka dravnihrashoda te utvrivanje minimalnih financijskih standarda u pruanju javnih dobara i usluga na temeljuprocjene trokova i koristi).Postoje tri osnovne funkcije javnih financija:

1. ALOKACIJSKA - pribavljanje sredstava kroz javne prihode i opskrba drutva sa javnimdobrima (osigurati uinkovitu ponudu javnih dobara (obrana, plonik, rasvjeta, isti zrak i sl))

2. DISTRIBUCIJSKAfunkcija preraspodjele. Drava kroz svoje instrumente vri preraspodjelu

dohotka. Primjerice progresivnim oporezivanjem drava namee vee poreze pojedincima veegdohotka i time utjee na stvaranje jednakih ansi (ili socijalne naknade pa i porodiljine naknadezbog demografskih ciljeva). Iako u ekonomiji nije uvijek loa razlika u dohocima (u onimsluajevima kada je to posljedica sposobnosti) preraspodjela je prije svega uzrokovana situacijamanejednakih ansi. Da trite odrava situaciju jednakih ansi ova uloga javnih financija ne bi niti

postojala.

3. STABILIZACIJSKA to je utjecaj drave na razinu ekonomskih aktivnost . S obzirom da serealni dohodak u nekom vremenu t kree u ciklusima (ekspanzije i recesije), drava moedjelovati u fazama ekspanzije restriktivno, a u fazama recesije ekspanzivno, kako bi ispeglala

oscilacije da se one to manje osjete. Kroz javne rashode djeluje direktno na poveanje ismanjenje ekonomske aktivnosti a javnim prihodima djeluje na osobnu potronju (smanjivanjemporeza poveava osobnu potronju i poveanjem stope poreza smanjuje osobnu potronju).

2.(2.) to ini javni sektor?(to je Drava)Ugrubo svaka drava moe se podijeliti na takozvanu opu dravu i javna poduzea. Sa aspekta javnihfinancija uglavnom promatramo opu dravu.Opa drava se sastoji od sredinje drave, regionalne i lokalne. U hrvatskoj opa drava je:1.Sredinja drava koju ini vlada sa svojim ministarstvima (13)2. Regionalna drava su upanije (20+zagreb).3. Lokalna drava su opine i gradovi (429 + 126).Svaki grad,opina, upanija i sredinja drava imaju svoj proraun koji imaju svoje prihode i rashode.

Postoje ijavna poduzea(ona koja su preko 50% u dravnom vlasnitvu).


2/30

2

PRORAUN (na kraju skripte par pitanja on je spominjao ovdje)Dravni proraun Plan prihoda i rashoda sredinje drave koji se planira za sljedeu godinu. Donosi gasabor na prijedlog vlade. Uz sredinju dravu tu spadaju i neki izvanproraunski fondovi (fond za zatituokolia i energetske uinkovitosti, hrvatske ceste, dravna agencija za osiguranje depozita, agencija zaupravljanje dravnom imovinom).Proraun jedinica lokalne i regionalne samouprave Plan prihoda i rashoda lokalnih i regionalnih

jedinica za sljedeu godinu.Proraun ope drave na kraju godine zbrajaju se svi prorauni kako bi dobili proraun ope drave.Dakle, on se ne donosikao prva dva ve se dobiva postupkom konsolidacije na kraju godine za proteklugodinu. Zbrajaju se svi prorauni i oduzimaju meusobni transferi. Jedino tako moemo vidjeti koliko jeu protekloj godini kompletna drava prihodovala, potroila i ako ima razlike zaduila.

4.(4.)Po emu se drava razlikuje od ostalih sektora? Drava ima pravo posegnuti za mjerama prisile

Drava moe izricati naredbe i zabrane

Iako se prisila moe primjenjivati i u privatnom sektoru, nadlenostdrave je najvia i konana

dravne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra) drava ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora

drava se rukovodi naelom opskrbe, a privatni sektornaelom stjecanja dobiti

drava i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasnitva

5. Objasnite organski nazor o dravi! Pojedinci su znaajni samo kao dio drutva, a dobro pojedinca podreeno je dobru drutva. Drutvo

ili zajednica je iznad pojedinca

Ciljeve drutva odreuje drava

Drutveni ciljevi se mogu razlikovati, pa je najvanije kako ih odabrati

6. Objasnite mehaniki nazor o dravi! U sreditu je pojedinac, a ne grupa ili drutvoi drava postoji za dobrobit pojedinca.

Minimum to drava treba pruiti je zatita i infrastruktura nuna za ivot drutva (npr. Svjetionici,putovi, mostovi, kanalizacija..).

Unutar mehanikog nazora razlikujemo :a) Liberale/Libertarijance za vrlo ogranienu dravu i protiv svake ekonomske uloge drave

b) Socijaldemokrate za dobrobit pojedinca potrebna znaajna dravna intervencija (naknadezaposlenicima)

7. Kako se moe mjeriti veliina drave i koji je nain bolji?Veliina drave se moe mjeriti na nekoliko naina: mjerenje pomou godinjih izdataka(kupnja roba i usluga, veliina transfera, plaanje kamata)

pomou prilagodbe rashoda inflaciji

pomou dravne potronje po stanovniku

pomou udjela u BDP-u.

Hrvatska mjeri veliinu drave tako da javne rashode ope drave dijeli sa BDP-om


3/30

3

8.(5.) Objasnite metode pozitivne i normativne analize koje se primjenjuju u podruju javnihfinancija. (metode istraivanja u javnim financijama)

Javne financije bave se pitanjima iz podruja normativne i pozitivne analize. Metode normativne analizekau kakve bi stvari trebale biti. No teorija je jedno a praksa je drugo, pa nam metoda pozitivne analizegovori kako stvari jesu. Drugim rijeima:Normativna analiza pita se:

Treba li se drava uplitati u alokaciju resursa?

Kakva je raspodjela pravedna i treba li, i u kojoj mjeri, fiskalna politika utjecati na pravednost

u raspodjeli?

Koje bi kriterije trebalo primijeniti za ocjenu razliitih budetskih politika?

Pozitivna analiza ima cilj utvrditi posljedice promjene ekonomske politike. pita se:

Kako odreene mjere fiskalne politike djeluju na raspodjelu dohotka?

Kako privatni sektor reagira na promjene poreza ili javnih rashoda?

to oblikuje fiskalne institucijei to determinira fiskalnu politiku?

9. (6.)to je ekonomika blagostanja?Ekonomika blagostanjaje grana ekonomske teorije koja se bavi drutvenom poeljnou alternativnihekonomski stanja. Teorija blagostanja koristi se kako bi se razlikovale okolnosti u kojima je triteuspjeno od onih u kojima trite neuspjeno djeluje.Ekonomiku blagostanja moemo objasniti pomoupareto uinkovitosti.

10. (7.)Grafiki pomou Edgeworthove kutije prikaite kako se postie Pareto uinkovita alokacija.

(Pareto Efficiency) alokacija resursa u kojoj nijednoj osobi ne moe biti bolje, a da drugoj ne

bude gore.

Zamislimo li ekonomiju sa dvoje ljudi koji mogu

troiti samo jabuke i smokvine listove. Ekonomikablagostanja kae da svaki pojedinac elimaksimizirani svoje blagostanje (svoju korisnost).

Kako bi adam maksimizirao svoju korisnost on se

mora kretati na viu krivulju indiferencije. Krivuljaindinferencije pokazuje sve koare dobara sa istom razinom korisnosti. Ponuda dobara je nepromjenjiva(stalna). Eva isto tako ima svoje sklonosti pa tako i krivulje indiferencije odnosno preferencije prema tim

dobrima. Nagib krivulje indiferencije od adama predstavlja graninu stopu supstitucije (MRS) odnosnospremnost adama da supstituira smokvine listove sa jabukama i obrnuto. Uvjet Pareto uinkovitosti kaeda se Pareto uinkovitost postie kada je granina stopa supstitucije od adama jednaka graninoj stopisupstitucije od eve a to se deava u uvjetima kada se krivulje indiferencije od adama i eve tangiraju(MRSadam=MRSeva). Pareto uinkovitost se ostvaruje kada se ne moe poveati korisnost jedne osobea da se drugoj ne smanji. Krivulja indiferencije adama i eve i ma beskonano pa time ima i beskonanopotencijalnihPareto uinkovitih toaka a skup tih toaka ini krivulju ugovora. Pareto uinkovita toka jesamo jedna i kad se ostvari vie nema pomicanja.


4/30

4

11. (8.)to je Pareto uinkovita alokacija?

Pareto uinkovita alokacija je alokacija koja se ostvaruje kada ne postoji nain da jedna osoba postanebogatija, a da se druga pritom ne uini siromanijom (toka p na gornjem grafu). Dok god to ne vrijediimamo prostora za pareto poboljanje.

Pareto poboljanje relokacija resursa koja jednu osobu ini bogatijom, a da pritom nitko neosiromauje.PARETO POBOLJANJEje relokacija resursa

PRAVEDNOST: (nevezano niti za jedno pitanje posebno ali relevantno za vie pitanja)Samo zato to je neka Pareto uinkovita toka mjesto gdje drutvo ostvaruje maksimalnukorisnost, ono opet moe zahtijevati dravnu intervenciju. Razlog tome je socijalna pravednost.Drutvo, dakle, moe biti spremno odabrati alokaciju izvora i sredstava koja nije Pareto

uinkovita ali je socijalno prihvatljiva (pravedna). Pa je to odgovor o razlogu dravne

intervencije u gospodarstvo. Ekonomika blagostanja bavi se drutvenom poeljnoualternativnih ekonomskih stanja. Ona nekae da je pareto uinkovita alokacija najpoeljnija jermoda nije socijalno pravedna.

12. (9.)to pokazuje krivulja ugovora? Prikaite je grafiki.

Postoji niz potencijalnih Pareto uinkovitih toaka, aspoj svih potencijalnih Pareto uinkovitih toakanaziva se krivulja ugovora, koja je na slici oznaenasa mm. Krivulja ugovora prolazi kroz toke u kojimase krivulje Adama i Eve tangiraju. Kretanjem po

krivulji ugovora pomiemo se po raznimpotencijalnim pareto uinkovitim tokama. Kretanjem

se poveava blagostanje adama a smanjuje blagostanjeeve (ili obrnuto u suprotnom smjeru). Iako su na toj

krivulji sve toke pareto uinkovite veina nijesocijalno prihvatljiva pa bi ih, zbog teorije o socijalnoj pravednosti, drutvo odbacilo. Drutvo je ponekadspremno zahtijevati dravnu intervenciju pomicanjem blagostanja u toku koja nije pareto uinkovita jersmatra da je ispunjavanje uvjeta pravednosti vanije od maksimiziranja blagostanja.

13. (10.) Koji je uvjet potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto uinkovitost? Objasnite.Uvjet koji se treba zadovoljiti da bi se postigla pareto uinkovitost je da granine stope supstitucije budujednake za sve potroae. A ona se postie samo na mjestima gdje se krivulje indiferencije tangiraju.

14. (11.)O emu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja?Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvoai i potroai djeluju kao savrenikonkurenti, tj. dok prihvaaju cijene kakve su zadane, tada se uz odreene uvjete pojavljuje Paretouinkovita alokacija sredstava i izvora.Bit konkurencije jest da svi ljudi prihvate iste cijene-u naem primjeru to znai da i Adam i Eva plaajuistu cijenu za smokvine listove (Ps) kao i za jabuke (Pj).

Konkurencija, uz maksimiziranje ponaanja svih pojedinaca vodi uinkovitom ishodu.


5/30

5

Krivulja proizvodnih mogunosti (imovi predavanja)

Krivulja proizvodnih mogunosti nam pokazuje maksimalnu koliinu jednog dobra koje se moeproizvesti uz bilo koju zadanu koliinu drugih dobara. Za razliku od promatranja problematike Paretouinkovitosti, ovdje je ponuda dobara promjenjiva. Nagib te krivulje pokazuje graninu stoputransformacije. Uvijet za pareto uinkovitost kada je ponuda dobara promjenjiva je

MRT=MRSadama=MRSeve. U tim uvjetima nemogue je postii pareto poboljanje. Granina stopatransformacije je stopa po kojoj gospodarstvo moe transformirati proizvodnju jednog dobra uproizvodnju drugog dobra. To je apsolutna vrijenost nagiba krivulje proizvodnih mogunosti.

15. (12.)to pokazuje krivulja moguih korisnosti? Prikaite je grafiki.

Sve toke na ovoj krivulji su pareto uinkovite, ali ne i pravedne. Krivulja moguih korisnostipokazuje maksimalnu korisnost jednog pojedinca uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca.

Izvedena je iz krivulje ugovora.Sve toke na krivulji moguih korisnosti su pareto uinkovite,ali one oznaavaju razliite distribucije dohotka izmeu dva pojedinca.


6/30

6

16. (13.) to pokazuje funkcija drutvenog blagostanja? (Objasnite krivulju drutveneindiferencije)

Drutvena dobrobit (welfare) ovisi o korisnostima svakog lana drutva, odnosno: W=F(Uadam,

Ueva)Funkcija drutvenog blagostanjaje koncept pretvaranja individualnih korisnosti u drutveno

blagostanje. Drugim rijeima, drutvena dobrobit je neka funkcija korisnosti svakog pripadnika togadrutva individualno. Moemo rei da je drutvo bogatije kada bilo koji od njegovih lanova postaje

bogatiji. Koncept prvi puta iznosi Abram Bergson

(Maksimiziranje drutvenog blagostanja nema u 200 pitanja)

Toka 1je Pareto uinkovita. Nepoeljna je jerne maksimizira drutveno blagostanje i zato jernije pravedna.

Toka 3 maksimizira drutveno blagostanje ipareto uinkovita je ali nije pravedna.Drutvo e moda zbog pravednosti odabratitoku 2 iako nije Pareto uinkovita i nemaksimizira drutvenu korisnost.

Ako spojimo krivulju drutvene indiferencije i krivulju moguih korisnosti moemo vidjeti kojebi bile poeljne opcije. Konkurentski sustav vodi do neke alokacije na krivulji moguih korisnostiali to ne mora biti toka koja maksimizira drutveno blagostanje. Toka koja maksimiziradrutveno blagostanje je ona toka u kojoj se dodiruju krivulja drutvene indiferencije i krivuljamoguih korisnosti (toka 3). No, to ne znai da e ta toka biti najpoeljnija jer nije pravedna. Dravna intervencija, ak i ako gospodarstvo stvara Pareto uinkovitu alokaciju sredstava iizvora, moe biti nuna za postizanje pravedne distribucije korisnosti. Dravnu aktivnostopravdava i mogunost da odreeni uvjeti bitni za djelovanje osnovnog teorema ekonomikeblagostanja ne moraju biti zadovoljeni na stvarnom tritu. Ako oni ne postoje alokacija sredstavai izvora na slobodnom tritu moe biti neuinkovita.


7/30

7

17. (14.)to su meritorna dobra i navedite primjer?

Svi ljudi ne znaju to ele i to je za njih dobro. Tu drava prilazi sa meritornim dobrima. Meritornadobra su posebna vrsta javnih dobara. Dobra vieg reda koje drava prisiljava pojedince da ih koriste ilinudi ta dobra ak i kad ih pojedinci ne ele. Dijete od sedam godina teko moe znati da je za njega dobraosnovna kola. Drugi primjer je zdravstvo. Ne bi se svi osigurali da zdravstveno osiguranje nije prisilno atime bi dolo do problema negativnog izbora. Jo neka od meritornih dobara su kultura i umjetnost i sport.

18. (15.)Kada se moe opravdati dravna intervencija u gospodarstvo?(Zato je potrebna dravnaintervencija u gospodarstvu?imovi)Dva su razloga:

Zbog ekonomike blagostanja: ak i kada trite ostvaruje pareto uinkovitu alokaciju sredstava iizvora i maksimizira drutveno blagostanje, drutvo moe zahtijevati dravnu intervenciju kako biostvarilo pravedniju alokaciju. Drutvo e ponekad biti spremno imati niu razinu blagostanja i bitiPareto neuinkovito kako bi ostvarilo vaniji cilj, a to je drutvena pravednost.

Zbog trinih neuspjeha koji nastaju:

a) Utjecaj na trite: Ako pojedinac ili poduzee moe utjecati na cijene, tada e alokacijauglavnom biti neuinkovita. Poduzee koje ima veliku mo na tritu moe dii cijene iznadgraninog troka i nuditi manje proizvoda nego to bi to inila konkurencija. To su sluajevi kadapoduzea mogu utjecati na cijene monopoli, oligopoli i sl.

b) Nepostojanje trita- Asimetrine informacije: Na savrenom tritu informacije su svima dostupne,

besplatne i potpune. No esto se dogaa da trite svoju informacijsku ulogu obavljasamo djelomino uspjeno. Tako informacije mogu postati rijetke, nepravovremene,nepotpune ili skupe, pa trite ne prua ispravne znakove za uinkovitu alokacijuresursa. Primjerice doktor vas moe poslati na pretrage koje ete skupo platiti a nisuvam potrebne. Drava treba ispraviti ovaj trini nedostatak i osigurati svima potrebneinformacije.

- Eksternalije: U nekim sluajevima pojedine odluke potroaa ili proizvoaa moguutjecati na blagostanje drugih gospodarskih jedinki. Klasian primjer vanjskog uinkapredstavlja zagaenje okolia.(Bolje objanjeno u pitanju br 29.)

- Javna dobra: Privatni poduzetnik ne eli preuzeti proizvodnju takvih dobara jer nemoe izvriti njihovu naplatu, niti iskljuiti neplatie iz potronje. (Pitanje 22.)

19. (16.)Navedite sluajeve alokativne neuinkovitosti trita. (nije spomenuo)To su situacije kada ne postoje uvjeti za postizanje uinkovitog trinogrjeenja:(1) opadajui prosjeni trokovi,monopol i ostali sluajevi kadje naruena savrena konkurencija(2) asimetrine informacije-jedna strana u transakciji ima informaciju koja nije dostupna drugoj strani(3) javna dobra-npr. svjetionik. Jedini koji imaju korist od njega su pomorci, a mi koji smo isto platili

porez za njegovu izgradnju nemamo nikakvu korist od njega.

(4)vanjski uinci (eksternalije)

..drugim rijeima zbog svih razloga navedenih u prethodnom pitanju, bez prvog (ekonomikeblagostanja)


8/30

8

22.Definirajte pojam javnog dobra, pronaite primjer za javno dobro I objasnite obiljeja koja gaini javnim dobrom.Javna dobra su dobra koja su neiskljuiva i nekonkurentnau potronji (za razliku od privatnog dobrakoje je i konkurentno i iskljuivo u potronji). To znai da, ako elimo pojesti sladoled, moramo imatinovaca za sladoled (iskljuivost). ak i ako imamo novaca za sladoled, krinja se moe isprazniti i u tomsluaju ak i ako imamo novaca sladoled ne moemo kupiti (konkurentnost u potronji). Javna dobro je,recimo, maksimirski parku koji moemo ui bez ikakvog troka (neiskljuivo) i etati se koliko god putaelimo (nekonkurentno). Primjeri javnih dobara su: parkovi, ume, ceste, javna rasvjeta, obrazovanje(recimo osnovna kola), svjetionik, isti zrak, obrana i sl. Rijetko koje javno dobro je u potpunostinekonkurentno i iskljuivo. Primjer je Knjinica: Ako su sva mjesta za stolovima popunjena ili je knjigakoju trebate posuena, to javno dobro moe biti konkurentno. Cesta moe isto biti iskljuiva u sluajuvelike guve. Ni jedno javno dobro nije u potpunosti isto javno dobro. Ipak primjeristog javnog dobraje nacionalna obrana i kontrola zagaenja.

23. (21.)Grafiki prikaite i objasnite kako se izvodi krivulja potranje za privatnim dobrom.

Izvodi se tako da vodoravno zbrajamo krivulje potranje. Na osi (za sva tri grafa) x oznaena je koliinadobra (smokvin list), a na osi y nalazi se cijena. Uz cijenu od 5 kuna Adam je spreman kupiti jednu

jedinicu a Eva dvije. To znai ako je cijena 5 kuna, zajedno e biti spremni kupiti 3 jedinice (DS

24. (22.)Grafiki prikaite i objasnite kako se uspostavlja ravnotea na tritu privatnog dobra.

Ponavljaju se podaci iz pitanja 21, osim to se treem grafu dodaje krivulja trine ponude(S s). Ravnotease ostvaruje kada su ponuda i potranja jednake, a to je pri cijeni od 4 Edena. Pri toj cijeni Adam troi

jedan i pol smokvin list, a Eva tri.

Uspostavljanje ravnoteena tritu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potranja i ponuda jednake. Takva je raspodjela Pareto uinkovita - u ravnotenoj toki vrijedi:MRTjs=MRSjs

Adam= MRSjsEva(krivuljama trine potranje dodaje se krivulja trine ponude)


9/30

9

25. (23.) Grafiki prikaite i objasnite kako se izvodi agregatna krivulja potranje za javnimdobrom.

Javna dobra se koriste u jednakim koliinama. Da bi se pronalazajednika spremnost za plaanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje

su dvije osobe spremne platiti za odreenu koliinu okomito zbrajanjekrivulja potranje.Svatko troi jednaku koliinu, ali postoje razliite granine stopesupstitucije.

Adam i Eva ele kupiti vatromet. Adam je spreman platiti 6 Edena za 20raketa a eva 4. Zajedno su spremni platiti 10 Edena za 20 raketa.

Pretpostavke:

1. Zajedniki jednoglasno odluuju kupiti vatromet2. Otvoreno (iskreno) iskazuju svoje preferencije.

3. Drutvo se sastoji od dvoje ljudi4. Postoji jedno javno dobro.

26. (24.)Grafiki pokaite i objasnite kako se uspostavlja ravnotea na tritu javnog dobra.

Prvo treba ponoviti cijeli tekst iz prijanjeg zadatka.

Ravnotea je tamo gdje je ponuda jednaka potranji, a to je u cijeni od 6edena. Iz grafa vidimo da je zajednika potranja pri cijeni od 6 edena 45raketa.

Problem je u tome to je u stvarnim drutvima gdje ima vie ljudi tekopostii suglasnost (ali ne i nemogue). Drugi problem je to to nemoemo sa sigurnou znati da osobe ne lau o preferencijama ka

promatranom javnom dobru.

Kada se kupuju dobra koja su neiskljuiva i nekonkurentna u potronjitada su pojedinci skloni skrivati svoje preferencije (vercati se).


10/30

10

27. (25.)Koji uvjet je potrebno zadovoljiti kako bi se postigla ravnotea na tritu javnog dobra?Obrazloite to. PONOVITI

Kod javnog dobra, za razliku od privatnog, svatko troi jednaku koliinu tog dobra ali su spremnosti zaplaanje tog dobra razliite. Ravnotea na tritu javnog dobra postie se u toki u kojoj je spremnost svih

uivatelja tog dobra da plate dodatnu jedinicu jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice.Dakle, ravnotea se postie kad je zbrojgraninih stopa supstitucije svih subjekatajednak graninoj stopitransformacije nekog dobra, to je zadano uvjetom:MRS1 + MRS2 + MRS3. + MRSn = MRT28. (26.)Objasnite problem vercera/slijepog putnika.(Zato je trite neuinkovito u ponudi javnihdobara)

Kada se kupuju dobra koja su neiskljuiva i nekonkurentna u potronji tada su pojedinci skloni skrivatisvoje preferencije (vercati se, lagati o preferencijama). Upravo zbog tog vercanja (free ride) odnosnonemogunosti da se saznaju preferencije svakog pojedinca za pojedinim javnim dobrom je triteneuinkovito u ponudi javnih dobara. Proizvoa bi imao problem naplate jer ne zna preferencije svakog

pojedinca.

29. (27.) Definirajte pojam eksternalija.

Eksternalija (eksterni efekti, prelijevanje, efekt susjedstva) ili eksterni odnosno vanjski uinak je uinakkoji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri emu se to djelovanjene ostvaruje putem trinih cijena. Pozitivne eksternalije poveavaju blagostanje okoline a negativneeksternalije utjeu na smanjenje blagostanja okoline.Primjer pozitivne eksternalije: Ako poistimo snijeg ispred svog i susjedovog ulaza stvorili smopozitivnu eksternalije. Stvorili smo neku korisnost susjedu a on za to nije platio (ne odvija se pomou

trinih cijena).Primjer negativne eksternalije: Tvornica koja zagauje rijeku svojim djelovanjem stvara troakribikom drutvu koje u rijeci lovi ribu. Ili pua koji zapali cigaretu pred nepuaem pa mu zagaujezrak.

Problem eksternalija je to djeluju na ekonomsku uinkovitost. S obzirom da taj problem trite ne moerijeiti govori se o trinom neuspjehu. To jedino moe rijeiti drava. Eksternalije postoje iskljuivo zbognepostojanja vlasnikih prava (primjerice zrak je niiji i svaiji).

30. (28.)Koja su osnovna obiljeja eksternalija?

1. Vanjske uinke mogu stvarati i potroai i proizvoai. npr. osoba-potroa koja u sobi pui cigaretu2. Vanjski su uinci po svojoj prirodi reciproni. Ako branimo puau da pui stvaramo mu teturecipronu onoj koju stvaramo nepuau ako puau dozvolimo da pui.3. Vanjski uinci mogu biti pozitivni.Ako poistimo snijeg ispred svog i susjedovog ulaza.4.J avna dobra se mogu promatrati kao posebna vrsta eksternalija. Ako bi oistili snijeg sebi i susjeduuinili bi pozitivnu eksternaliju. Ako oistimo cijelo susjedstvo, uinili bi javno dobro.


11/30

11

32. (30.) Grafiki prikaite i objasnite kako se uspostavlja ravnotea ako postoje negativneeksternalije!

Drutvo se sastoji od 2 ljudi. Bart ima tvornicu a

Lisa lovi ribu na rijeci. Cilj nije da se zabranizagaenje ve treba natjerati oneiivaa dapercipira taj troak (da ga nadoknadi). Bart imakorist od svoje proizvodnje (MB) i privatni

troak (MPC) i proizvodit e onu koliinu gdje jegranina korist jednaka graninom troku(MB=MPC, g). Lisa ima marginalnu tetu (MD)koja se poveava sa poveanjem proizvodnje.Drutveni troak je Bartov privatni troak idrutvena teta (MSC= MPC+MD). Za drutvo

prihvatljiva proizvodnja bibila u toki d (gdje je

MSC = MB) jer ono isto ima odreenu korist odBartove proizvodnje.

-proizvoa gubi dobit u iznosu dcg-potroa ostvaruje dobitak u zbogsmanjenja tete u iznosu abef to je jednako cdgh- neto dobit za drutvoje razlika izmeu cdgh i dcg, odnosno dgh

33. (31.) Koja su privatna, a koja drutvena rjeenja za izbjegavanje neuinkovitosti nastaliheksternalijama?

Privatna rjeenja:1.spajanja poduzea i internalizacija eksternalija (da se Bart i Lisa udrue u jedno poduzee)2.primjena drutvenih konvencija i moralnih pravila. (da sepapir ne baca na pod nego u ko i da se vakane lijepi ispod klupe)

Dravna rjeenja:1.porezioporezovati po proizvedenom proizvodu ili proizvedenom oneienju2.potporeplatiti da ne proizvode (moralno manje prihvatljivo)3.stvaranje trita4.utvrivanje vlasnikih prava - recimo odluimo da je rijeka od Barta.5.regulacija

34. (32.) Objasnite pojam Piguovog poreza!

Porez nametnut na svaku jedinicu oneiivaeve proizvodnje u iznosu jednakom graninoj teti priuinkovitoj razini proizvodnje.Pigou (1930-te): oneiivaiproizvode previejer se susreu s preniskimtrokovima proizvodnje kako

bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i timepoveati cijene inputa Pigouov porez


12/30

12

35. (33.)Grafiki prikaite djelovanje Piguovog poreza.

Oneiivai proizvode previe jer se susreu sa preniskim trokovima proizvodnje. Kako bi se toispravilo mogu se nametnuti porezi i time poveati cijena proizvodnje. Ako natjeramo oneiivaa dasmanji proizvodnju sa Q1 na Q* tako da mu nametnemo jedinini porez. Taj porez mora iznositi cd. Jer ese tada krivulja MPC prei na MPC+cd.-za postizanje uinkovitosti nije nuno davatinadoknade rtvama oneienja-teko je pronai odgovarajuu stopu poreza-primjena poreza pretpostavlja da je poznat oneiiva i stupanj oneienja

36. (34.) Objasnite pojam Pigouove potpore te glavna ogranienja.

Uinkovita razine proizvodnje moe se postii plaanjem oneiivau zato to ne oneiuje-drava daje

potporu za svaku jedinicu koju oneiiva ne proizvede (uz pretpostavku fiksnog broja oneiivaa)potpora za oneienje.Potpora vodi veim profitima, pa e na dulji rok proizvodnja koja dovodi do oneienja postati atraktivnaza vei broj poduzea to moe dovesti do porasta ukupnogoneienjaZa isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju trokove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja)koji mogu premaivati koristi od uklanjanja eksternalija.Potpore mogu biti etiki nepoeljne


13/30

13

37. (35.)Grafiki prikaite djelovanje Pigouove potpore.Pigouova potpora - cd

Kako smo Barta oporezivali za svaku jedinicu

koju proizvedi tako u potpori moemo isplatitiBarta za svaku jedinicu koju ne proizvodi. Iznos

emo mu dati opet u iznosu cd za svaku neproizvedenu jedinicu.

Za razine proizvodnje vee od Q*, oportunitetnitroak proizvodnje (MPC+cd) je vei od graninekoristi (MB).

ISTI GRAF KAO I KOD PIGUOVA POREZA,

JEDINA RAZLIKA JE STO JE POREZNI PRIHOD

BIO (ijhk) a PIGUOVA POTPORA (hkcd)

38. (36.)Grafiki prikaite i objasnite izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama pomoustvaranja trita.

Drava sama odlui koja je to uinkovita razinaproizvodnje (Z*), zatim prodaje dozvole za oneienje.Tko na aukciji kupi dozvolu moi e proizvoditi a tko nekupi nee ( s time da je koliinu ograniila drava).Naknadama za oneienje kasnije poduzea mogutrgovati. Naknadama za oneienje eliminira seneizvjesnost u pogledu koliine oneienja. Oni kojinisu spremni platiti cijenu P1 moraju prestati proizvoditi

ili primijeniti iu tehnologiju.

39. (37.)O emu govori Coaseov teorem?Sa aspekta uinkovitosti svejedno jekome se dodjeljuju vlasnika prava (kome pripada rijeka, Bartu iliLisi) sa aspekta uinkovitosti rjeavanjaproblema eksternalija. Ako je Bart vlasnik rijeke moe Lisi reida mu plati za smanjenje proizvodnje u veliini tete koja njemu nastaje od smanjenja proizvodnje. Ako jeLisa vlasnica rijeke ona moe rei Bartu da njoj plati za zagaivanje iznos u visinitete koja njoj nastajeod zagaenja. Pod uvjetom da se moe utvrdititko oneiuje i da cijena pregovora mora biti izrazitoniska.


14/30

14

40. (38.) Grafiki prikaite iobjasnite kako se pomou utvrivanja vlasnikih pravamogu izbjeineuinkovitosti nastale eksternalijama.

Neuinkovitosti povezane s eksternalijama mogu sepovezati s nepostojanjem odgovarajuih trita. S

obzirom da Coaseov teorem kae da je svejednokome se dodjele vlasnika prava, dodjelom bi serijeio problem eksternalija.To navodi dravu da ona stvori trite prodajui(utvrujui) vlasnika prava (na resurs) onome tko

proizvodi eksternalije ili strani na koju eksternalije

djeluju. Te dvije strane pregovaraju kako bi rijeileproblem eksternalija. Razlozi za pregovaranje

postoje sve dok je granina teta (MD) vea odrazlike granine koristi (MB) i graninog privatnogtroka (MPC) (tj dok je MD>MBMPC).

41. (39.) Grafiki prikaite i objasnite kako regulacija djeluje na izbjegavanje neuinkovitostinastalih eksternalijama? (POGLEDATI ZA ZADACU!)

Kod primjene regulacije svaki oneiiva morapristati na smanjenje oneienja za odreeni

iznos ili snositi zakonske sankcije. Takvaregulacija vodi tome da neka poduzeaproizvode premalo, a neka previe jerodgovarajue smanjenje proizvodnje (a time ioneienja) svakog poduzea ovisi o nagnutostikrivulja granine koristi i graninog privatnogtroka. Drugim rijecima ako su im troskovi

jednaki zbog regulacija ce morati smanjiti

proizvodnju pa ce doci do toga da neka poduzeca

vise a neka manje smanjuju proizvodnju.

Vjerojatnije je da e trino usmjerena rjeenja

postii uinkovite ishode nego izravnaregulacija, jer nema idealne politike. Regulacija

je najire koritena metoda uklanjanja (iako jeujedno i najneuinkovitija).


15/30

15

42. Grafiki prikaite iobjasnite pozitivne eksternalije u podruju istraivanja i razvoja!

Pozitivne eksternalije su neposredna dobit

treih strana, koje one snose zbog odreeneproizvodnje ili potronje drugih ekonomskihsubjekata koji poveavaju svoju dobrobit.Poduzee koje se bavi istraivanjima kojeima graninu privatnu korist (MPB) igranini troak MC pa e proizvoditikoliinu R1. Osim privatne koristi ostvarujese drutvena korist istraivanja (marginalexternal benefit, MEB). Kada zbrojimo te

dvije krivulje dobijemo marginalnu

drutvenu korist (MSB=MPB+MEB). Timevidimo da bi drutveno uinkovita razinabila R* ali poduzee proizvodi R1. Poduzeemoemo potaknuti da proizvodi R* tako da

drava poduzeu da jedininu potporu po svakoj proizvedenoj jedinici.

43. Koje se vrste ekolokih naknada koriste u Hrvatskoj za izbjegavanje neuinkovitostinastalih eksternalijama? Objasnite jednu naknadu.

U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaaju obveznici plaanja za zatitu okolia i energetskuuinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost:

a) Naknada oneiivaa okoliab) Naknada korisnika okoliac) Naknada za optereivanje okolia otpadomd) Posebna naknada za okoli na vozila za motorni pogon

Posebna naknada za okoli na vozila na motorni pogon plaaju pravne i fizike osobe vlasnici iliovlatenici prava na vozilima na motorni pogon. Plaa se pri registraciji vozila (pri ovjeri tehnikeispravnosti vozila). Odreuje se i plaa prema vrsti vozila, vrsti motora i pogonskog goriva,radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila.

Primjenjuje se jo i :a) Namjenske naknade(naknada za zatitu voda, naknada za koritenje opekorisnih funkcija uma)b) Troarine (naftu i naftne derivate)c) Kazne


16/30

16

44. (40.)to je javni izbor?Teorija javnog izbora predstavlja granu ekonomske znanosti koja se bavi nainom na koji drave donosesvoje odluke prvenstveno vezane uz visinu poreza, javnu potronju i transferna davanja. Jednako kakoteorija ponude i potranje obrauje pitanja privatnog izbora, tako teorija javnog izbora prouava javniizbor, tj. nain na koji drava odluuje o svojoj gospodarskoj politici. Zbog problema jednoglasnosti i

vercera sustav trinog odluivanja ne moe funkcionirati i jedini nain da se individualne preferen cijepretvore u drutvene je glasanje. Teorija javnog izbora promatra dravu kao skup pojedinaca (vladu kojaima cilj maksimizirati svoj interes, pojedinci u vladi koji imaju svoje interese, pojedince koji su sebiniljudi i gledaju vlastiti interes, stranke i sl).

45. (41.)Grafiki prikaite i objasnite pojam Lindahlovih cijena.

Lindahlove cijene pokazuju porezne udjelekao cijenu javnog dobra. Svaki pojedinac e platiti onolikiporezni udio sukladno njegovim preferencijama i koritenju tog javnog dobra. Drugim rijeima tko tojavno dobro vie koristi za njega e vie i platiti. Na primjeru adama i eve koji kupuju vatromet imali smosituaciju da je za 20 raketa adam bio spreman platiti 6 kn za dvadesetu raketu a eva 4 kune. Adam edakle platiti vie jer njemu vatromet vie znai. Lindahlove cijene kau nam da bi se javna dobra na tritumogla kupiti uz dva uvjeta: da se jednoglasno svi lanovi drutva dogovore o kupnji javnog dobra i da neskrivaju svoje preferencije. U tim uvjetima bi postojale Lindahlove cijene i one bi bile pareto uinkovite.Naravno, oba uvjeta za postojanje Lidahlovih cijena je jako teko postii. Lindalohve cijene se, dakle,bave principom ekvivalencije u raspodjeli poreznog tereta izmeu pojedinaca pri financiranju javnogdobra.

46. (42.)to je paradoks glasovanja i kada on nastaje?U sustavu pravila veinskog glasovanja (vie od polovice glasaa mora odobravati

odreenu mjeru da bi bila usvojena), moe se dogoditi da, iako su preferencije svih glasaa konzistentne,preferencije zajednice nisu paradoks glasovanja. Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanjepreferencija s dvostrukim vrhom


17/30

17

47. (43.) to su preferencije s dvostrukim, a to preferencije s jednim vrhom.PREFERENCIJE KOJE VODE RAVNOTEI (JEDAN VRH)Zbog toga to se teko postie jednoglasnost u demokratskim drutvima moramo primijeniti sustavveinskog glasovanja. Kako bi pokazali primjer problematike veinskog glasovanja uzimamo drutvo sa 3glasaa o kupnji naoruanja a opcije su minimalno, srednjei veliko naoruanje. Sve je u redu dok postojepreferencije koje vode ravnotei pa emo prvo to promatrati.

Cosmo ne voli oruije, njegov prvi izbor je malo naoruanja pa sve vie. Eleine je suprotnost, ona eliprvo najvie pa sve manje naoruanja.George prvo eli srednju pa onda vie pa manje. To su takozvanejednovrne preferencije (preferencije sa jednim vrhom). To znai da uvijek postoji samo jedan vrh priglasovanju. Glasamo li izmeu A i B pobjeuje B, izmeu B i C, opet B. Dakle, kako god glasali,pobjeuje umjerena varijanta B, i to bez obzira na redoslijed glasovanja . Sve je u redu dok postoji jedanvrh.

GLASAKE PREFERENCIJE KOJE VODE KRUENJU (DVA VRHA)Sve je u redu dok postoje preferencije sa jednim vrhom. Problem nastaje kada imamo preferencije kojevode kruenju. Pogledajmo sljedeci primjer:

Cosmo zeli prvo malo pa sve vise, Eleine eli prvo malo pa onda puno pa onda srednju koliinunaoruanja. George eli prvo srednju pa malu koliinu pa tek onda najveu. Problem dva vrha je Eleine.Ako biramo izmeu varijante A i B, pobjeuje A, izmeu B i C pobjeuje B, izmeu A i C pobjeuje C.Dolazi do kruenja. Dakle pri glasakim preferencijama koje vode ka kruenju ne moe se oekivati oddrutva da donese konzistentnu odluku. Drugim rijeima, dolazi do paradoksa glasovanja.


18/30

18

48. (44.)O emu govori teorem medijanskog glasaa?Teorem medijanskog glasaa kae da dok god su sve preferencije jednovrne, rezultat veinskogglasovanja odravat e preferencije medijanskog glasaa. Medijanski glasa je onaj ije se preferencijenalaze na sredini skupine preferencija svih glasaa. Uzmemo li primjer eljene potronje za neko javnodobro, pola glasaa glasat e za manje a pola za vie potronje za to dobro u odnosu na medijanskogglasaa.

Problem medijanskog glasaaTeko je uvijek utvrditi medijanskog glasaa. To ovisi o pitanju koje se razmatra (kapitalna ulaganjanaoruanje mirovine i sl..). Ako su preferencije s vie vrhova sve pada u vodu. Politiki kandidati senajee pokuavaju prilagoditi medijanskog glasau. Neki kandidati se iz ideolokih razloga nisu u stanjuprilagoditi medijanskom glasau. Glasai nisu uvijek realni, politiari mogu biti privlani/neprivlani. Uovom modelu kandidati se prilagoavaju glasaima, ali nije uvijek tako. Postoje voe koji su u stanjuutjecati na preferencije mase slijede onoga tko zna pokrenuti. Ljudi esto ne izlaze na glasanja jerkandidati ne nude nita to ih veseli. Neke glasae glasanje uope ne zanima. Graani su estoneinformirani, neki misle da jedan glas ionako ne mijenja nita, u nekim zemljama jako malo graanaizlazi na izbore (Skandinavija).

49. (45.)to govori Arrowljev teorem o nemogunosti glasovanja? (Pogledati za zadau)Arrowljev teorem nemogunosti govori da je nemogue pronai pravilo donoenja odluka koje istodobnozadovoljava odreeni broj naizgled loginih kriterija. To na kraju znai da se od demokratskih drutava nemoe oekivati da donose konzistentne odluke. To se deava zbog preferencija koje vode kruenju(preferencija sa dva vrha).

Arrow (1951) predloio da u demokratskim zemljama pravilo donoenja odluka treba zadovoljavatisljedee uvjete:

1. Da se moe donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasakih preferencija.2. Mora biti mogue rangirati sve rezultate3. Pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama.4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)

5.Drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B.6. Nije doputena diktatura. nije mogue pronai pravilo koje e sa sigurnou jamiti zadovoljavanje svih tih kriterija oddemokratskih drutava ne moe se oekivati da donosi konzistentne odluke.

50. (46.)Objasnite razliku izmeu izravne i predstavnike demokracije.Izravna demokracija moe se primijeniti samo kada treba donijeti odluku o pojedinanim pitanjima, i sveosobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju i mogu iskazivati svoje preferencije.

Prednost izravnog izbora sve osobe koje snose posljedice odluke sudjeluju u glasovanju i moguiskazivati svoje preferencije pa su preferencije samim time puno jasnije.

Nedostatak izravnog izborato je vrlo skup nain odluivanja (koristi se samo za vanija pitanja)

Sa druge strane, kada to nije mogue, postoji predstavnika demokracija koja predstavlja politikisustav u kojem postoje opi izbori, i u kojem se dvije ili vie stranaka (ili osoba) natjeu za glasoveglasaa. Kod predstavnikedemokracije pravo glasovanja ograniava se na izbor predstavnika, pri emu

parlament u suradnji s vladom i birokracijom donosi odluke o opskrbi dobrima. Prednost je ta to je topuno jeftiniji, bri i praktiniji nain odluivanja dok je mana to ne mora postojati kandidat kojiupotpunjuje sve glasaeve kriterije. esto se deava da politiari ne ispunjavaju svoja obeanja, da ne radeu korist naroda i maksimizacije njegova blagostanja ve u svoju korist i maksimizaciju svoga blagostanja.


19/30

19

52. (48.)to je razmjena glasova? Objasnite razmjenu glasova na primjeru.Razmjena glasova je sustav koji ljudima doputa da razmjenjuju glasove i tako pokau jainu svojih

preferencija.

Razmjena glasova je meusobni dogovor odnosno kompenzacija osoba o ijim se g lasovima radi, tj.podravanje prijedloga druge osobe u zamjenu za isto. To je dogovor u kojem osobe koje sudjeluju u

razmjeni na taj nain postiu ono to bez te razmjene ne bi bilo mogue. Koristi se za otkrivanjeintenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnotee.Primjerice, kod 3 izbora i 3 glasaa gdje svaki glasa ima vlastitu preferenciju moe se desiti da se dvaglasaa dogovore

53. Objasnite na primjeru kada razmjena glasova poboljava blagostanje!

Ukupne neto koristi su pozitivne, Ivo bi

glasao za bolnicu, ali Radomir i eljkane bi, slino i za ostale projekte. Danema razmjene glasova nikada se ne bi

izglasao nijedan projekt. Sve dok suneto koristi pozitivne razmjena ima

smisla. Pa e se ivo dogovoriti sa radomirom, da radomir glasa za bolnicu, a sljedei put ivo glasa za mostpa e u oba sluaja dobit 2:1 eljku.

54. Objasnite na primjeru kada razmjena glasova pogorava blagostanje!

Protivnici razmjene glasova

naglaavaju potencijalne dobitke zapojedince, nedovoljne nadoknade za

ukupno nastale gubitke itd. (npr.

zadravanje vojnih baza u SAD-u)

55. (49.)Na emu se moe temeljiti osnivanje interesnih skupina?Na kojim temeljima se mogu osnivati te grupe? Mogunosti su razne, ali knjiga navodi slijedee kaoprimjere, jedino ogranienje primjera je Vaa mata:

1.Izvor dohotka: kapital ili rad Prema marksistikoj teoriji, politike interese ljudi odreujeinjenica jesu li kapitalisti ili radnici.

2.Veliina dohotkabogati i siromani imaju razliite pogleda na mnogo politiko-ekonomskapitanja, bez obzira na izvore njihovih dohodaka. Siromani daju prednost programima preraspodjeledohotka, a bogati ne.

3.Izvor dohotka: ista gospodarska granaRadnici i vlasnici tvrtki iste gospodarske grane imajuzajednike interes: da drava ba podri njihovu djelatnost.4.Stanovnici regijaStanovnici istih regija esto dijele iste interese.5.Demografska i osobna obiljejaStari ljudi podravaju potpore za zdravstvenu zatitu i izdane

mirovinske programe, dok su mladi brani parovi zainteresirani za dobre kole i niske poreze na dohodak.

IVO RADOMIR ELJKA NETOKORIST

Bolnica 200 -50 -55 95

Most -40 150 -30 80

Autoput -120 -60 400 220

IVO RADOMIR ELJKA NETOKORIST

Bolnica 200 -110 -105 -15

Most -40 150 -120 -10

Autoput -270 -140 400 -10


20/30

20

56. (50.)to je eljezni trokut?eljezni trokut (iron tirangle) - suradnja zakonodavca koji je donio program, inovnika koji ga provode, te

posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa. Npr. u Hrvatskoj graevinski lobi (MOR,Sabor, graevinska poduzea), turistiki lobi, itd.- Zato veina u Saboru to izglasava (zaboravimo na trenutak stranaku poslunost) iako samo manjina

(lanovi eljeznog trokuta) ima koristi? Zato to lanovi T raspolau informacijama i dobro suorganizirani, dok oni koji snose trokove (svi mi porezni obveznici) nismo organizirani, a moda ak ni neznamo to se dogaa; mislimo da ionako ne moemo utjecati; mislimo da je na udio ionako premalen...Za razliku od nas koristi lanova T su dobro koncentrirane i njima se isplati organizirati.

57. Grafiki prikaite i objasnite Niskanenov model birokracije!

Uinkovitostzahtijeva proizvodnju dok god dodatna korist premauje dodatni troak, odnosno uinkovitaproizvodnja je tamo gdje je MC=MB ( Q*), a ne gdje je ukupni troak = ukupna korisnost (C=V, Qbc).Stoga elje birokrata da njegov ured bude to vei vodi neuinkovito velikoj birokraciji.Stoga, Niskanenkae da pokuaj birokrata da maksimiziranju veliinu prorauna svojih ureda rezultira

prevelikom ponudom njihovih usluga.

58. (51.)to je lobiranje?

Lobiranje je koritenje drave kako bi se ostvarili povrati vii od normalnih. Preraspodjela dohotka usvoju korist.

Temeljni cilj lobiranja je utjecaj na nekoga tko ima politiku mo, a javno mnijenje je oduvijek bilonenaklonjeno takvom neformalnom nainu utjecaja jerlobisti uglavnom zastupaju interese manjih imonijih interesnih skupina. Lobiranje se obino shvaa kao prevara i protuzakonita djelatnost, to i

jest, ali samo kad se lobisti koriste nezakonitim sredstvima poput potkupljivanja i nagovaranja onih koji

donose odluke.


21/30

21

59. Kako se moe objasniti rast dravne potronje?

- Wagnerov zakon - Rast dravne potronje moe biti u skladu sa eljama glasaa koji se odriu dijelaprivatne potronje (kroz poreze) pa oekuju veu javnu potronju. Istraivanja uglavnom ne dokazuju daje taj razlog dovoljan za objanjenje rasta dravne potronje.

- Marksistiko glediteprivatni sektor (kapitalist) previe proizvodi, pa vlada (opet kapitalisti) morapoveati javnu potronju da bi apsorbirala tu proizvodnju. Najee kroz poveanu vojnu potronju isocijalne programe.

- Sluajni dogaajipostoji tzv. normalna potronja (stalna) i pojaana potronja (ratovi, krize...). Kad tiposebni uzroci nestanu, dravna potronja se ne vraa u normalnu razinu, ve se zadrava na vioj razini.- Drutveni stavovirast potroakog mentaliteta dovodi ljude da zaborave da i dravni programi kotaju

Poveane dravne potronje je ubrzano bez obzira na nain mjerenja. To se moe pojasniti raznimuzrocima:

a) Graani jednostavno ele veu dravub) Javni sektor mora rasti kako bi apsorbirao prekomjernu privatnu potronju

Iznenadni dogaaji (npr. rat) utjeu na rast dravne potronje, a inertnost sustava spreava povratak napoetno stanje. Nerealna oekivanja vode poveanoj potranji koja zanemaruju oportunitetni troak javnihprograma.

61. (53.) Navedite glavne ciljeve programa socijalne skrbi. (nije spomenuo na predavanjima)

Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapoljavanja i socijalne skrbi): liberalni (naglasak na uinkovitosti trita, restriktivnoj politici pomoi i velikoj drutvenojstratifikaciji - to su npr. SAD, Kanada i Australija, a u irem smislu vicarska i Velika Britanija), korporatistiki tip (u kojemu teite nije toliko na uinkovitosti trita ve na ouvanju postojee

drutvene strukture kao to je u Austriji, Francuskoj, Njemakoj i Italiji), te socijalno-demokratski tip (koji je preteito nastao politikim djelovanjem srednje klase, a teite mu jena ostvarivanju to vee drutvene jednakosti, a zastupljen je u vedskoj, Norvekoj te djelomino uDanskoj i Finskoj).

U ublaavanju siromatva pomae sustav socijalne skrbi programi pomoi siromanima. Znanstvena i politika koplja u svijetu uvelike se lome oko uinkovitosti programa socijalne skrbi jer seesto navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sadri klicu kvarenja. Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornogusmjeravanja i koritenja.

Drava treba biti ponajvie usmjerena na stvaranje mogunosti da ljudi rade izarade, a to manje bi trebala biti posveena preraspodjeli postojeeg bogatstva u drutvu. Najvaniji cilj socijalne politike je omoguiti ljudima novo zapoljavanje ili povratak u svijet rada. U ublaavanju siromatva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha. Gospodarski je razvoj ipak presudan jer poveava mogunosti zapoljavanja, a rad je ba onaj kapital okojem siromani najvie ovise. Odgovarajuom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromani imaju koristi odgospodarskog rasta i razvoja.


22/30

22

62. (54.) Objasnite problem ovisnosti o socijalnoj skrbi. (nije spomenuo na predavanju)

Jedno od pitanje je da li naknade iz socijalne skrbi stvaraju tzv. mentalitet socijalne skrbi, koji smanjujemogunosti da korisnik ikada postane sposoban brinuti se za sebe. Ekonomski reeno, pitanje je mijenja likorisnik socijalne skrbi nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka. Postaju li ljudi 'lijeni', tako

da za bilo koji postojei skup mogunosti zarade, rade manje nego to bi radili da nisu ukljueni usocijalnu skrb.

Drugi nain na koji program socijalne skrbi moe stvoriti dugotrajnu ovisnost o socijalnoj skrbi jestutjecaj na strukturu obitelji. Npr. Pravo na program socijalne skrbi ostvarivale su obitelji samohranih

roditelja. Tvrdi se da to potie oeve na naputanje obitelji. Majke ne mogu zaraditi dovoljno novca daizvedu obitelj iz siromatva niti mogu stvoriti odgovarajue uvjete za odgoj djece. Tako se ovisnost osocijalnoj skrbi prenosi na idue narataje.

63. (55.)Opiite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj. (nije spomenuo na predavanju)

Sustavi usmjereni na smanjivanje siromatva, preraspodjelu dohotka, osiguranje za vrijeme bolesti ilistarosti te na zakonsku i institucijalnu zatitu slabijih i nemonih. 4 su sustava socijalnog osiguranja i skrbikoji uvelike pridonose poboljanju socijalne slike drutva: - mirovinsko, - zdravstveno osiguranje, - pravaza vrijeme nezaposlenosti te,- socijalna skrb

(dopunjeno iz nove skripte):

Doivio je niz promjena, a najvedi korak uinjen je prihvadanjem Zakona o socijalnoj skrbi, koji je

stupio na snagu 1998. Godine. Zakon je rugaije organizirao (i poneto pojenostavnio) novane

pomodi koje se ostvaruju preko Ministarstva zravstva i socijalne skrbi (MZSS).

Zbog racionalizacije, pojenostavljenja postupka i vede socijalne pravenosti zamijenjeni su neki

oblici socijalne skrbi (naknaa za socijalni minimum, stalna i privremena novana pomod)

priklanijim rjeenjima (pomod za uzravanje)

U ublaavanju siromatva pomae sustav socijalne skrbi programi pomodi siromanima. Znanstvena

i politika koplja u svijetu uvelike se lome oko uinkovitosti programa socijalne skrbi jer se esto

navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera, sari klicu kvarenja.

Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog

usmjeravanja i koritenja.

64. (56.) Kako se financira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na to se troe sredstva. (nijespomenuo na predavanju)

Financira se iz ravnog prorauna, pomodi i naknae, bruto plade zaposlenika, materijalni trokovi,vlastiti prihodi ustanova socijalne skrbi.

Srestva se troe na :

o Dravne pomoi pomod za uzravanje, osobna invalinina, oplatak za pomod i njegu,

naknaa plade roitelju jeteta sa smetnjama u razvoju it.

o Lokalna i regionalna pomopomod za pomirenje trokova stanovanja, pomod za ogrjev i sl.


23/30

23

65. (57.)granica siromatva i kako se rauna, to je jaz siromatva?(IMOVIKako mjeritisiromatvo).

Granica siromatvaje utvrena razina realnog dohotka koji se smatra dovoljnim za osiguranjeminimalno dolinog ivotnog standarda.

Moe se odrediti na vie naina:

- Granica apsolutnog siromatva razina dohotka koja omoguava zadovoljavanje samo nunihegzistencijalnih potreba poput hrane, odjee, obue i nunog smjetaja. Ne ovisi o blagostanju ostalihlanova drutva- Granica relativnog siromatva odreeni dio prosjenog dohotka drutva. Ona ovisi o dohodcimaostalih lanova drutva i mijenja se tijekom vremena- Meunarodna granica siromatvaradi usporedbe siromatva izmeu razliitih zemalja- Subjektivna granica siromatva iznos dohotka za koji sami graani smatraju da im je dostatna zapodmirenje nunih ivotnih potreba, to se ustanovljava putem ankete- Dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na socijalnu pomo moe se smatrati implicitnomgranicom siromatva za potrebe socijalne slube, tj. socijalne politike

Jaz siromatvaodreuje iznos novca kojim bi se razina dohodaka svih siromanih kuanstava podigla dogranice siromatva, uz pretpostavku da transferi ne bi utjecali na odnos korisnika prema radu.

Stopa rizika od siromatvaudio stanovnitva koje raspolae s manje od 60% medijanadohotka.

66. (58.)Koje su glavne metodoloke potekoe u mjerenju siromatva?1.Gleda se samo gotovinski dohodak

2.Svi podaci o dohotku odnose se na dohodakprije oporezivanja.

3.Slub.podaci ne obuhvaaju transfere u naturikoje daje drava.(bonovi za hranu, stanovi, subvencije)5.Dohodak se izraunava godinje. (trebao bi bit kroz ivotni vijek)6.Postoje problemi u definiranjujedinice promatranja.(Dohodak pojedinca ili kuanstva?)

7.Promjena vrijednosti, navika i stavova(neto to je nekada bio luksuz, danas se smatra potrebom).

66.5imovi Koji su razlozi za preraspodjelu dohotka:Odgovor su sljedea tri pitanja (utilitarizam, maximin kriterij i egalitarizam u robama)

67. (59.)to je jednostavni utilitarizam, te koje su njegove pretpostavke.UTILITARISTIKA TEORIJA:kae datreba preraspodjeljivati dohodak sve dok ta raspodjela poveavadrutveno blagostanjeDrutveno blagostanje je zbroj blagostanja svih pojedinaca drutva. Sjetimo se bartai lise kod eksternalija. Mi smo bartu zabranili da zagauje (smanjili smo mu korisnost) ali smoistovremeno poveali lisinu korisnost za vie nego smanjenja korisnosti barta. Pa je neto poveanjekorisnosti drutva poraslo. Treba vriti preraspodjelu dok god to vrijedi.

Drava treba preraspodijeliti dohodak tako da se postigne potpuna jednakost uz pretpostavke: ako je vrijednost raspoloivog dohotka fiksna (OO), ako pojedinci imaju jednake fje korisnosti koje ovise samo o razini njihova dohotka

ako funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granine korisnostiKritike:

Nemogue je odredit imaju li pojedinci jednake funkcije korisnosti Pretpostavka o padajuoj graninoj stopi dohotka je upitna Pretpostavlja se fiksni dohodak


24/30

24

68. (60.)to je maximin kriterij i kakva je moralna vrijednost toga prijedloga?

Maksimin kriterij kae da drutveni cilj kod kojeg se nastoji maksimizirati korisnost pojedinca koji imaminimalnukorisnost u drutvu.Ako je funkcija drutvenog blagostanja W = minimum (U1, U2,U3,...Un), drutveno blagostanje ovisi okoristi koji ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost. (dosad je drutvo bilo ravnoduno premaraspodjeli korisnosti, jednostavno uzeli Petru da bi dali Pavlu).John Rawls(1971)smatrao je da je maksiminkriterij vaan moralni zahtjev. On je uoio da u poetnojpoziciji, ljudi, uplaeni injenicom da bi mogli zavriti na dnu ljestvice raspodjele dohotka, prihvaajumaksimin kriterij funkcije drutvenog blagostanja jer ele da razina dna ljestvice bude to je mogue via(Maksimin kriterij doputa razlike u dohotku; Petar-Pavao).Takav pristup dozvoljava razlike u dohocima.Kritika: ne ini se privlanim da se pogora poloaj mnogima da bi se poboljalo blagostanjenajsiromanijih. Kritika je i ta da se doputaju razlike u dohocima.

69. (61.)to je egalitarizam u robama?

Tobin kae da razlike u dohocima bi treba biti uslijed sposobnosti pojedinca odnosno razlike u dohocimane moraju biti loe no da bi razlike u dohocima mogle biti zaista posljedica sposobnosti svi bi trebali imatijednake anse. Egalitarizam u robamaTobin (1970.) predlae da neke robe moraju biti dostupnesvima. Moe pomoi u objanjenju velike privlanosti javno ponuenog obrazovanja- ljudi vjeruju dasvatko treba imati pristup bar nekoj minimalnoj razini kolovanja. Takav se stav pojavljuje i u tekuojraspravi o medicinskoj skrbi.

69.5 imovi Prevaljivanje rashoda?Utjecaj politike rashoda na raspodjelu realnog dohotka zove se prevaljivanje rashoda.Ako npr. drava odlui dati potporu za stanarine osoba s niskim dohocima, pod utjecajem poveanepotranje za stanovima, mogu porasti cijene stanarina. Korist od dravnih potpora tada se dijeli izmeuosoba koje koriste potpore, i vlasnika stanova. Takoer, istodobno se mogu poveavati dohoci radnika ugraditeljstvu, cijene graevinskog materijala i sl. Jo jedan primjer je PDV.Svaki dravni program potie lanac promjena cijena koji utjee na dohotke ljudi, bilo da je rije o njimakao potroaima dobara ili kao ponuaima dobara i usluga.Teko je pratiti sve promjene cijena koje nastaju zbog odreene mjere, pa ekonomisti esto pretpostavljajuda neka mjera koristi samo primateljima, dok su ostale promjene cijena u raspodjeli dohotka neznatne.

70. (62.) Navedite glavne obiljeja siromatva u Hrvatskoj te na temelju raspoloivih informacijanavedite koja je stopa siromatva u Hrvatskoj?

Razmjeno nisko u usporedbi s tranzicijskim zemljama (oko 10% s manje od 5,30 USD dnevno to seprema Svjetskoj banci smatra odgovarajuom granicom za Hrvatsku)Stopa rizika siromatva je neto nia od EU, ali ne odstupa bitno

PROBLEM U Hrvatskoj je siromatvo trajne prirode: oni koji jednom postanu siromani treba dulje vremena

da iz njega izau Struktura i dominantne skupine:starije i slabije obrazovani, nezaposlene i neaktivne osobe, tamo

gdje je glava obitelji nezaposlenaSiromatvo je u najveoj mjeri odreeno nezaposlenou, odnosno nesudjelovanjem u slubenomgospodarstvu.Siromatvo je u zemljama SIE u najveoj mjeri odreeno nesudjelovanjem pojedinca na slubenom triturada i njegovom niskom obrazovnom i kvalifikacijskom razinom.


25/30

25

71. (63.) Objasnite pojmove nepovoljnog izbora i paternalizma.

Trokovi zdravstvene njege mogu biti neoekivani i vrlo veliki. U takvoj situaciji ljudi e eljeti nekakvoosiguranje. Npr. ako Monika vjeruje da joj prijeti vea opasnost od sranog udara, a Rahela smatra da njojne prijeti, tada e ga, ako im je ponueno osiguranje po istoj cijeni, vjerojatnije kupiti Monika. Taj

problem nepovoljnog izborarezultira time prosjeni kupac osiguranja ima vei rizik nego prosjena osobau skupina. Ako se mnogo osiguranih osoba razboli, organizacija za zdravstveno osiguranje gubit e novac.Da bi to sprijeila, organizacija mora povisiti premije osiguranja. Uz vie premije pojedinci relativnonieg rizika naputat e trite. (Poto su premije vie, Monika e kupovati osiguranje samo ako onastvarno misli da je u opasnosti od sranog udara.) Spirala se nastavlja, pa sve vie ljudi odluuje nekupovati osiguranje. Uz ostale nepromijenjene uvjete, trite moe ostati nedovoljno pokrivenozdravstvenim osiguranjem.

PaternalizamLjudi moda ne razumiju kako osiguranje djeluje ili nisu dovoljno dalekovidni da ga uplate.Paternalistiki argument navodi da drava treba ljude prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnogdobra. ini se da postoji snana drutvena suglasnost o tome kako bi svi trebali imati barem osnovnemedicinske usluge.

72. (64.)Navedite opasnosti od siromatva i ekonomske nejednakosti.

Opasnosti od siromatva pojaavaju krize vezane za vanjske okove te konflikti bogatih i siromanih uraspodjeli dohotka mogu ugroziti funkcioniranje pogotovo novostvorenih demokracija.

Vea nejednakost moe dovesti do znatno veeg nasilnikog kriminala zbog razmjerno vee koristi to gaod njega imaju siromani.Nejednakost uvjetuje naruavanje (ionako malog) socijalnog kapitala i nieg sudjelovanja graana upolitikom ivotu i drutvu, to siromanima povratno smanjuje mogunosti utjecaja na donoenje odluka.

Ekonomska nejednakost oznaava razlike s obziromo na imovinuimovinska nejednakost,o na ostvareni dohodakdohodovna nejednakosto na potronju nejednakost potronje.

Velika ekonomska nejednakost dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja uinkovitosti gospodarskogsustava, demotivira ulaganja, oteava i smanjivanje siromatva jer zahtijeva veliku preraspodjelu udrutvu (to demotivira bogate za vee radne napore) te stvara politiku nesigurnost.

Na primjer, umirovljenik koji ostvaruje razmjerno malu mirovinu ima mali dohodak, ali ako je vlasnik

velikog stana, onda je njegov imovinski poloaj uvelike drugaiji. Nadalje, osoba koja ostvaruje malidohodak moe, zahvaljujui radu i plodovima iz vlastite okunice, imali razmj erno visoku razinupotronje.


26/30

26

73. Opiite kretanja i obiljeja nezaposlenosti u Hrvatskoj! Nezaposlenost drutvena pojava ili stanje u kojemu se dio radno sposobnih graana ne moe

zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobiajenu plau, najamninu ilikakvu drugu zaradu.

2 izvora podataka o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti:

o Administrativni (podaci o evidentiranim nezaposlenima koji su prijavljeni HZZ-u)o Anketni (provodi DZS)

Stopa nezaposlenosti (u HR preko 20%)

Nezaposlenost je u Hrvatskoj posljedica strukturnih promjena gospodarstva, likvidacija i steajapoduzea, otputanja zaposlenih, razmjerno smanjenih mogunosti zapoljavanja, ali i prostorne iprofesionalne neusklaenosti ponude i potranje rada.

Nakon desetljea trenda smanjivanjabroja zaposlenih, kretanja su u 2001. godini preokrenuta izaposlenost se poela poveavati.

Posljednjih nekoliko godina:

o Znaajno se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba do 24.godine ivota te sesmanjuje i njihov udio meu nezaposlenima

o Uglavnom se blago smanjuje broj nezaposlenih srednje dobi, od 30-40 godina, dok se prilinonaglo poveava broj nezaposlenih starijih od 50 godina

74.Navedite najvanija prava koja se ostvaruju u sustavu za zapoljavanje. (nije spomenuo) Novana naknada

Mirovinsko osiguranje

Novana pomo i naknada trokova za vrijeme obrazovanja

Jednokratna novana pomo i naknada putnih i selidbenih trokova

Zdravstveno osiguranje

Pravo na doplatak za djecu

75.to znai aktivna politika zapoljavanja? (marginalno) Mjere aktivne politike (prekvalifikacije, dokvalifikacije, osposobljavanja, dokolovanje i sl.) su

usmjerene na poveanje zapoljivosti nezaposlenih osoba.

U Hrvatskoj, aktivne su se mjere na tritu rada ee primjenjivale za privremeno smanjivanjenezaposlenosti (npr. za sufinanciranje zapoljavanja i javne radove), nego to se nezaposlenimapruala mogunost stjecanja znanja i sposobnosti te informacija potrebnih za pronalaenje posla.

76.Objasnite pojam i glavna obiljeja pasivne politike zapoljavanja. (marginalno spomenuto)

Cilj pasivne politike na tritu rada je poboljanje, odnosno zatita materijalnog statusa nezaposlenihosoba.

Postoji vie oblika materijalnih prava poput novane naknade, novane pomoi i naknade trokova zavrijeme obrazovanja, jednokratne novane pomoi, naknade putnih i selidbenih trokova te prava nazdravstveno i mirovinsko osiguranje

Najznaajnija je novana naknada (imaju pravo nezaposlene osobe koje u trenutku prestanka radnogodnosa imaju 9 mjeseca rada u posljednja 24 mjeseca)


27/30

27

78.Navedite najznaajnije tekoe suvremenih sustava socijalne zatite i skrbi, te objasnite ukojem smjeru idu promjene u svijetu.

RH ide u smjeru socijalne politike kakva se provodi u Europi. Drava je u posljednjih nekolikodesetljea 20.st. polako ali sigurno izgurala drutvo i trite iz socijalne politike. Posljednjih godinasustavi su stvorili izuzetno velik pritisak na rashode nacionalnih prorauna u mnogim lanicama EU

kao i u RH. Velik dio populacije izloen je poveanoj opasnosti od siromatva i/ili nezadovoljavajuem pristupu

odgovarajuim javnim uslugama. Transparentnost i otvorenost u donoenju odluka o javnimrashodima presudne su i za bolje odreivanje politike kao i za ocjenjivanje odluka o opsegu i nainupruanja javnih usluga.

Sva vea izdvajanja za soc. politiku uvjetovala su da se provode reforme javnog sustava ogranienja,ponajvie ograniavanjima prava, uvoenjem trita i razvojem privatnih oblika osiguranja

79.Koje su glavne funkcije mirovinskog sustava?Mirovinski sustav u suvremenom drutvu ima viefunkcija. Najvanije su:

Rasporeivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog ivotnog vijeka

pojedinana i nacionalna tednja

odravanje socijalne kohezije ublaavanjem siromatva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti.

80.Kakav je utjecaj mirovinskog osiguranja na tednju i ponudu rada? Visoki mirovinski izdaci i visoke stope doprinosa poveavaju cijenu rada, to potie nezaposlenost,

zapoljavanje u neslubenom gospodarstvu i neplaanje doprinosa, ime se povratno poveavaraskorakizmeu prihoda i izdataka mirovinskog osiguranja.

81. (66.)Objasnite najvanija obiljeja mirovinske reforme u Hrvatskoj.

2002 godine u hrvatskoj je uvedena reforma: uz sustav generacijske solidarnosti uveden je i sustavkapitalizirane tednje. I. stup je generacijska solidarnost, II. Stup je kapitalizirana tedna. Oba su obveznaI.STUPBazira se na meugeneracijskoj solidarnosti. Obvezan je. Uplauje se 15% iz plae (3/4 ukupnog iznosamirovinskog doprinosa). Taj novac je novac koji se troi na isplatu tekui mirovina (uplatitelj ga neuplauje za sebe ve za sadanje zaposlenike). Kada je uvedena reforma 2002. godine, u prvom stupuostali su svi zateeni umirovljenici, osiguranici stariji od 50 godina. Oni izmeu 40-50 godina starosti suse mogli opredijeliti za ostanak u potpunosti u sistemu meugeneracijske solidarnosti ili novommjeovitom sustavu.II. STUP

On je obvezan. Bazira se na sustavu kapitalizirane tednje. Kada je donesen (2002) zateeni osiguranicimlai od 40 godina starosti i oni izmeu 40 -50 godina starosti koji su ga odabrali ulaze u drugi stup

obvezne kapitalizirane tednje u mirovinski fond koji sami odaberu. Uplauje se 5% iz plae (odnosno ukupnog iznosa mirovinskog doprinosa) na raun osiguranika i to je novac koji osiguranika eka da ode umirovinu. Osiguranici koji ulaze u drugi stup dobivat e dvije mirovine, vei dio iz prvog stupa i manji dioiz drugog stupa.

III. STUP

Dobrovoljno dodatno mirovinsko osiguranje. Drava ne obvezuje osiguranike na trei stup ve se oni samiodluuju tedjeti u treem stupu kao dodatno osiguranje od rizika starosti invalidnosti i smrti. Trei stupzasniva se na tednji slinoj ivotnom osiguranju, pri emu se svaki sudionik samostalno odluuje o visiniuloga i roku tednje.


28/30

28

82. (67.) Navedite dvije glavne vrste mirovinskog osiguranja i objasnite razlike meu njima?

Postoje dvije vrste mirovinskih sustava:

1.Sustav generacijske solidarnosti To znai da dananji zaposleni financiraju dananjeumirovljenike. Novac koji uplauju troi se direktnona mirovine koje se isplauju danas. To je I.

stup mirovinskog osiguranja (15%).2.Sustav kapitaliziranje tednje - To znai da novac onoga koji ga uplauje ide u jedan od

mirovinskih fondova koji ulau u vrijednosne papire i kapitaliziraju te iznose. Kada ulagatelj odeu mirovinu iz tog iznosa e se isplaivat dio njegove mirovine. Za razliku od uplate sustavameugeneracijske solidarnosti ovo je novac koji e se zaposlenima vratiti.

83. (69.)Koja su glavna obiljeja mirovinskoga osiguranja (sustava meugeneracijske solidarnosti)u Hrvatskoj do kraja 1999. godine i kako se on financirao?

Mirovinski sustav je postao jedan od najvanijih izvora deficita prorauna sredinje i konsolidirane

drave.Procjenjuje se da su u Hrvatskoj transferi iz prorauna sredinje drave za mirovinski sustav ve poetkomnovog tisuljea iznosili oko 6% BDP-a, odnosno nakon ukljuenosti u proraun sredinje drave oko15%.

Poboljati razmjerno slabu povezanost doprinosa i mirovina.U Hrvatskoj je takoer do mirovinske reforme i promjena odredbi vezanih uz javno mirovinsko osiguranje

postojala slaba povezanost doprinosa i mirovine, te su s obzirom na dobnu strukturu ene dobivale vienego mukarci, dok se invalidske i obiteljske mirovine i nadalje odreuju na povoljniji nain od starosnihmirovina.

Prva znaajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala mirovinska reforma) usmjerena naracionalizaciju i kontrolu tekuih mirovinskih trokova, te su pootreni kriteriji odlaska u mirovinu - prije

svega postupnim podizanjem dobi umirovljenja za mukarce na 65 i za ene na 60 godina.Za budunost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, nazvana velikom, definiranaZakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je predvieno uvoenje trodijelnog mirovinskogosiguranja: drugog i treeg stupa osiguranja, kapitalno financiranje, odreeni doprinosi i osobni raunimirovinske tednje.

86. to je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i koje su njene glavnefunkcije?

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) pravni je sljednik HAGENA-e, Hrvatske

agencije za nadzor mirovinskih fondova.To je regulatorna i nadzorna ustanova koja titi interese lanova mirovinskih fondova i korisnika mirovinai ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje.


29/30

29

87. to je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i koje su njegove glavne funkcije?

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zaduen je za ostvarivanja prava iz obveznogamirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

Zavod je javna ustanova koja je poela raditi 1999. i pravni je slijednik bivih republikih fondova

mirovinskoga i invalidskog osiguranja radnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnihpoljoprivrednika. Zavod ima podrune slube s ispostavama diljem Hrvatske.

88. to je sredinji registar osiguranika (Regos)?

Sredinji registar osiguranika (REGOS) tehniko je sredite mirovinskog sustava koje prikuplja, evidentirai kontrolira naplate mirovinskih doprinosa, prikuplja redovite mjesene izvjetaje o visini uplaenihdoprinosa za svakog osiguranika te vodi sredinju bazu podataka o osobnim raunima svih osiguranika ipodataka o visini sredstava na svakom raunu, o poslodavcima i mirovinskom fondu kojemu pojediniosiguranik pripada.

89. (70.)Navedite glavne potekoe s kojima se susree Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja?(imovi koja su dva problema sustava meugeneracijske solidarnosti)

Dva su problema sustava meugeneracijske solidarnosti:1. Financijskiosobe koje su sudjelovale u programu u vrijeme njegova osnivanja a sada su

umirovljene plaale su doprinos po relativno niim stopama ali se za njihove mirovine dananjezaposlene tereti po puno veim stopama.Ne postoji veza mirovinskih doprinosa i isplate, jer sesve uplate troe na uzdravanje sadanjih umirovljenika pa ne postoji niti veza izmeu uplaenogiznosa i visine mirovine. Ne postoji niti jamstvo da e sustav koji postoji danas biti dostupansljedeoj generaciji umirovljenika.

2. Demografskikada govorimo o demografskim razlozima problem je starenje stanovnitva. Sveje vei udio starijih od 65 godina pa se pogorava odnos broja umirovljenika i osiguranika .Prirodni prirast je mali ili negativan. Hrvatska demografska piramida piramida ima nezdrav oblik

gdje je mladih manje nego starih. U europi se i danas razgovara o pomaku mirovine na 67 godina

starosti (razlozi su i pomaci u medicini, a ne samo demografski i financijski).

90.(71.) Navedite glavne vrste mirovina u Hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja?

Starosna mirovina - Ostvaruje se na temelju odreene starosne dobi (razliita za mukarce i ene) inavrenog odreenog mirovinskog staa; visina mirovine zavisi od plae ostvarene tijekom radnog vijekaosiguranika i navrenog mirovinskog staa;Obiteljska mirovina - Pripada lanovima obitelji umrlog osiguranika ili korisnika prava na mirovinu, azasniva se na njihovom pravu na uzdravanje od umrloga; odreuje se od starosne ili invalidske mirovine

koja bi umrlome pripadala ili je pripadala u trenutku smrti, a njezina visina zavisi i od broja lanovaobitelji koji je koriste (od 70% do 100%);

Invalidska mirovina - Ostvaruje se na temelju trajnog gubitka ili smanjenja radne sposobnosti i

navrenog odreenog mirovinskog staa (bezuvjetno u pogledu mirovinskog staa u sluaju invalidnostizbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti); visina mirovine zavisi od plae, duine mirovinskog staa,starosti osiguranika, vrsti i uzroku invalidnosti a odreuje se u 100%-tnoj svoti kod trajnog gubitkasposobnosti za rad odnosno u 80-%tnoj svoti kod smanjenja sposobnosti za rad.


30/30

91. (72.)Zato se drava treba ukljuiti u trite zdravstvenih usluga?(imovi Pogledati u knjizikoji su razlozi ukljuivanja drave u zdravstvo)

1. meritorna dobra

2. egalitarizam u robama

3. asimetrija informacija (lijenik ima informacije koje pacijent nema pa moe stvoriti nepotreban

troak lijeenja)4. nepovoljan izbor (da zdravstveno osiguranje nije prisilno osiguravali bi se samo oni koji misle da

imaju rizik oboljenja, to bi dovodilo do drastino visokihpremija.)5. Moralni hazard

6. Parentalizam

92. (73.)Nacrtajte grafikon i objasnite moralni hazard na tritu zdravstvenih usluga.

Osiguranje moe iskriviti ponaanje ljudi. Ako ljudi znaju da su osigurani, moda e manje izbjegavatiopasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti nezdrav nain ivota (jesti nezdravo i puiti) jerosiguranje ublaava negativne posljedice njihova ponaanja. Nadalje, ljudi su skloni pretjeranoiskoritavati zdravstvenu njegu, jer osiguranje plaa neke ili sve trokove. Ti se problemi poticaja nazivaju

moralnim hazardom.Drava sniava cijenu na 20% (0,2P0), im je cijena nia koliina raste. Time se poveava troakzdravstvene usluge (dodatni izdaci) to e i rezultirati gubitkom blagostanja (abh) to nazivamo mrtvimteretom.

96. (74.) Tko su osiguranici u Hrvatskom sustavu Zdravstvenog osiguranja?

U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju osiguranici su:

- aktivni osiguranici, - korisnici mirovina i invalidnina, - nezaposlene osobe prijavljene na Zavodu za

zapoljavanje, - ostali

99.Navedite koje su stope doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj iobjasnite razlike u terminima uplate doprinosa iz plae i na plau?(im.-Objasni doprinose)

Doprinosi se dijele na one iz plae i na plau:Iz plae: Mirovinsko osiguranje20% (15% prvi stup, 5% drugi stup)

Iz plae znai da je obveznik doprinosa zaposlenik (ali ga poslodavac uplauje automatski zaobveznika)

Na plau 15,2%: Zdravstveno 13%, Za sluaj ozlijede i profesionalne bolesti 0,5%,Zapoljavanje 1,7%

Na plau znai da je obveznik doprinosa poslodavac

Documents

JAVNE - 1 KOLOKVIJ