javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima

javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode krapinsko-zagorske županije

(Ne)vidljive veze


5nevidljive vezejavna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode krapinsko-zagorske županije

Priroda. Rijeke. Potoci. Šume. Travnjaci. Bare. Svaki dio prirode doživ-ljavamo pojedinačno. Ali nijedna rijeka, šuma ili livada nisu potpuno zaseban sustav koji je sam sebi dovoljan. Sve je međusobno povezano. Ljudi često to ne primjećuju ili nisu toga svjesni. Samo u slučaju pre-tjeranog uplitanja u prirodu i uništavanja primjećujemo našu ovisnost o prirodi. Tada se ta veza oslabi ili prekine, a učinak promjena je često dugotrajan iIi vječan.

Nevidljive veze postaju vidljive

Ekosustav je prostor naseljen zajednicama živih organizama koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica na određenom sta-ništu. Ekosustav je širi pojam koji opisuje zajedništvo živih organizama i neživog okoliša koji međusobno djeluju kao cjelina. U njemu postoje mnogi procesi koji su međusobno povezani. Bakterije i gljivice razgrađu-ju mrtvo drvo i pretvaraju ga u organski otpad. Otpad je dobar supstrat za rast trave, zeljastih biljaka i drveća. Njima se hrane biljojedi koje jedu mesojedi. Takvu vezu nazivamo hranidbena mreža.

Staništa predstavljaju područja na kojem neki organizam živi te je naseljeno različitim biljnim i životinjskim vrstama, ovisno o ze-mljopisnim, abiotičkim (temperatura, voda i vlažnost, svjetlost itd.) te biotičkim (odnos između jedinki iste vrste te odnosi između jedinki ra-zličitih vrsta) čimbenicima. Područja između ekosustava i staništa nisu jasno razdvojena, ali ona predstavljaju iznimnu raznolikost životinjskih i biljnih vrsta, ali i zaklon mnogim životinjama.

Nažalost, ljudi nisu svjesni važnosti ekosustava, staništa i po-dručja između njih te ih smanjuju ili uništavaju. Radeći to prekidamo veze, čak i one koje su nam nevidljive. Ova brošura namijenjena je Vama, vlasnicima zemljišta i lokalnom stanovništvu kako bi prepoznali važ-nost veza između ekosustava. Također želimo Vam otkriti tajanstveni svijet vodenih staništa, travnjaka i šuma te predstaviti neke od njihovih stanovnika. Naime, svaki je ekosustav važan za nešto ili nekoga, iako toga često nismo svjesni. Na kraju svakog poglavlja nudimo Vam priliku da sami pomognete u održavanju ili poboljšanju staništa životinjama i biljkama na vašim zemljištima.

→ Bioraznolikost ili biološka raznolikost označava raznolikost među živim organizmima te ekosustavima kojima pripadaju. Uključuje raznolikost unutar i između vrsta, raznolikost ekosustava, genetičku raznolikost itd.

6 nevidljive veze javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode krapinsko-zagorske županije

Vrste i staništa ne poznaju granice. Projektom Veze prirode partneri iz Slovenije i Hrvatske žele prikupiti nova saznanja i očuvati biološku raznolikosti za buduće generacije te podići svijest o ulozi koju priroda ima za dobrobit ljudi. Dugoročno osiguravanje povoljnog stanja vrsta i staništa moguće je samo uz suradnju svih sudionika, a posebno lokalne zajednice.

Također, poboljšanjem prekogranične suradnje omogućit će bolje upravljanje zaštićenim vrstama i staništima jer kao što smo napomenuli vrste i staništa ne poznaju granice.

Projekt se provodi na prekrasnom graničnom području rijeke Sutle te na travnjacima i u šumama uz rijeku Sutlu u Krapinsko-zagor-skoj županiji koji predstavljaju mozaična staništa na kojima možemo sresti mnoge vrste. Provode se još na travnjacima Nacionalnog parka Risnjak koji su se smjestili između nepreglednih šumskih prostran-stava te na krškom polju Parka prirode Radensko Polje. Navedena područja su dobar primjer suživota ljudi i prirode već tisućljećima.

Veze prirodeU sklopu projekta provodi se nekoliko aktivnosti:• Istraživanja i izrada smjernica za upravljanje ciljnim vrstama (Natura 2000 vrstama)• Mjere obnove i uređenja staništa ciljnih vrsta zbog njihovog očuvanja• Edukacija i informiranje lokalnog stanovništva kroz različite radionice, postavljanje interpretacijskih točaka i otvaranja centara prirode

javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode krapinsko-zagorske županije nevidljive veze 7

Rijeka Sutla izvire na južnim obroncima Macelj-skog gorja, svojom dužinom od 92 km protječe uskom dolinom u pravcu sjever – jug te je naj-većim dijelom toka prirodna granica između Republika Hrvatske i Slovenije. Zbog svoje se ljepote krajolika i raznolikosti biljnog i živo-tinjskog svijeta nalazi pod različitim oblicima zaštite. Tako je dio toka Sutle, u dužini od 3 km, dio Značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora. Sutla je i dio ekološke mreže Na-tura 2000, u Hrvatskoj i Sloveniji, a čini i granicu regionalnog parka Kozjanski park.

Rijeka Sutla


Nacionalni park Risnjak, smješten u Gorskom kotaru, najšumovitijem području zapadne Hr-vatske, površinom od 63,5 km² zauzima središ-nji dio masiva Risnjaka i Snježnika te gornji tok rijeke Kupe s izvorišnim dijelom. Izvor se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Parka, na nadmorskoj visini od 321 m i predstavlja hidrogeološku spe-cifičnost ovog kraja. Risnjak, osnovan 1953. god., jedan je od 8 nacionalnih parkova u Hrvatskoj, a najpoznatiji je po raznolikosti šumskih zajednica.

NP Risnjak i Rijeka Kupa

nevidljive veze 9javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode krapinsko-zagorske županije

Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od po-dručja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staniš-nih tipova Europske unije. Cilj mreže je očuvanje ili ponovno uspostavljanje povoljnog stanja za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te dvjestotinjak pri-rodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno više od 20% kopnenog i morskog teritorija EU, što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu. Natura 2000 mreža da-nas broji oko 30 000 područja vezanih uz zaštitu vrsta i staništa na kojima iste obitavaju. U Republici Hrvatskoj postoji oko 1100 Natura 2000 područja.

Natura 2000 vrste klasifikacijske su iIi ciljne vrste Ekološke mreže Natura 2000. One svojom pri-sutnošću na nekom području štite i mnoge druge vrste te odražavaju očuvanost i kvalitetu staništa.

Što je to Natura 2000?


1.

Nema ništa ljepše od zvuka žuborenja vode i laganog osvježavajućeg povjetarca u vrućim ljetnim mjesecima. Svatko se barem jednom rashladio u potoku ili rijeci i zaklonio pod bujnom priobalnom vege-tacijom. Micanjem priobalne vegetacije mijenja se slika vodotoka i tek tada shvatimo da je vodotok bez vegetacije nezanimljiv.

Ali rijeke i potoci nisu samo ukras u prirodi i mjesto za opu-štanje, već i mjesto na kojem žive mnoge biljke i životinje. Uz potoke, koji teku kroz kultivirani poljoprivredni krajolik, lako uspijeva bujna vegetacija ako ima dovoljno vode i svjetla. Tamo zajedno raste zeljasti sloj bilja, grmlje i drveće. Obalna vegetacija igra važnu ulogu, učvr-šćuje obale korijenskim sustavom, štiteći okolno zemljište od erozije. Krošnje drveća omogućavaju manje promjene u temperaturi vode i vlažnosti zraka. Raznolikost biljaka i životinja u priobalju je izuzetno velika u usporedbi s poljoprivrednim zemljištem. Obalna vegetacija

Vodena staništa

životinjama pruža utočište od grabežljivaca, prostor za razmnožavanje i hranjenje. Migracijske rute odvijaju se duž vodotoka. Obalni pojas s bogatom vegetacijom i prisutnim životinjama ima i druge pozitivne učinke na poljoprivredu: humusni sloj se formira brže i učinkovitije, organizmi sudjeluju u razgradnji organske tvari, bujna trajna vegetacija je mjesto zimovanja životinja s poljoprivrednog zemljišta pogotovo oprašivača važnih za poljoprivredu.

Poveži se….Na sljedećim stranicama predstavljene su vrste koje su poveza-

ne s vodenim staništima iIi dolaze uz njihov rub, a istraživali smo ih u sklopu projekta. Također navedene su ugroze i mjere očuvanja kojima možemo održati njihov životni prostor. Zapamtite, i mi smo dio prirode s kojom smo usko povezani!



Vidra (Lutra lutra) spada u sisavce i izuzetno je prilagođena životu u vodi. Parenje se odvija u bilo koje doba godine, a većina mladunaca okoti se u kasnu zimu ili rano proljeće. Mladunci ostaju s majkom cijelu godinu, a zatim su primorani naći vlastiti teritorij. Vidra je samotna životinja čiji teritorij obuhvaća i do 25 kilometara. Teritorij označava izmetom iIi izlučevinama na izlože-nim područjima uz obale. Budući da se hrani ri-bama, rakovima i školjkama, u izmetu se mogu vidjeti tvrdi dijelovi životinja. Vidra ima nekoliko

vidra

nastamba raspoređenih po cijelom teritoriju. Nastambe su im različite namjene. Na taj način imaju prostor namijenjen odmoru, odgoju mla-dunaca iIi spavanju. U rijetkim slučajevima može zauzeti i dabrov brlog. Živi u čistim rijekama i je-zerima s razvedenim i obraslim obalama. Kada traži novi teritorij, vidra mora preći velike udalje-nosti. Tada napušta sigurno utočište obalne ve-getacije. Nažalost, s porastom prometnica, vidra sve češće prelazi preko njih gdje postaje žrtvom. Vidra →

Lutra lutra

Ugroženost• zagađenje vodotoka• uklanjanje obalne vegetacije• regulacija vodotoka• intenzivna poljoprivreda• cestovni promet

Mjere očuvanja• zaštita obalnog vegetacijskog pojasa• ne provođenje melioracije močvarnih područja• restauracija vodotoka• poboljšanje kvalitete vode• uređenje prolaza za vidre ispod ceste

nevidljive veze 13

Mirišljavi samotar je vrsta iz skupine kornjaši. Život mirišljavog samotara (Osmoderma eremita) je iznimno skrovit. Provodi ga većinom u deblu listopadnog drveća, gdje se hrani i razmnožava. Uz rijeke, to su obično vrbe. Kod starijih i većih vrba rane na deblu nastaju pri orezivanju gra-na ili pri vjetrolomu, a nastanjuju ih gljivice koje postupno razgrađuju drvo. Takvo meko drvo je dobra hrana za ličinke različitih kukaca. Potrebno je nekoliko godina da deblo postane dovoljno ve-liko i primjereno za mirišljavog samotara. Ličinka

MIRIŠLJAVI SAMOTAR

mirišljavog samotara provede tri godine u du-pljama unutar debla. Odrasle životinje možemo vidjeti izvan debla tek u srpnju i kolovozu. Za to vrijeme mužjaci ispuštaju feromone, miris koji podsjeća na miris marelice, a koji privlače ženke. Nakon parenja mužjak živi samo nekoliko dana, dok ženka odlaže jaja u deblu. Nakon otprilike tjedan dana, i ona umire. Poznato je da mirišljavi samotar može letjeti samo do 200 metara, pa je za njega važna gusta mreža prikladnih vrbinih stabala ako ga želimo sačuvati.

Mirišljavi samotar → Osmoderma eremita

Ugroženost• uklanjanje starih šupljih stabala• upotreba insekticida• nepravilno održavanje vrba

Mjere očuvanja• očuvanje starih stabala• održavanje mreže starih stabala u krajoliku• pravilno orezivanje stabala



Žuti mukač (Bombina variegata) je vrsta iz sku-pine vodozemaca. Vodozemci su skupina kralje-žnjaka koji dio svog života provode u vodi, a kao odrasle jedinke nalazimo ih na kopnu. Jaja, odno-sno mrijest polažu u stajaće ili sporo tekuće vode. Mukači ne odlaze daleko od svojih staništa pa odlažu jaja u povremenim lokvama u šumi iIi ko-lotrazima, te plitkim ujezerenjima uz šumske po-toke. Vrsta je koja je aktivna od travnja do rujna i može se nekoliko puta godišnje razmnožavati ovisno o području. Iako ima hrapavu kožu s gor-nje strane i prilično je neugledna, trbušna strana joj ima karakteristične žute mrlje prema kojima možemo razlikovati svaku jedinku. Za mukače

ŽUTI MUKAČ

su karakteristične i srcolike zjenice koje nemaju druge vrste naših žaba. Ovisno o vrsti, žabe pre-laze veće udaljenosti od mjesta hibernacije do mrijestilišta, gdje se pojavljuju u velikom broju. Vrijeme potrebno za razvoj od jaja, punoglavca do odrasle jedinke ovisi o vrsti vodozemaca i oko-lišnim uvjetima. Vodozemci dišu i preko kože koja mora biti uvijek vlažna. Stoga se izvan sezone parenja skrivaju ispod kamenja, u pukotinama stijena, ispod trupaca ili među visokom travom. Ustaljeni migracijski putevi mogu biti pogubni za njih, jer ih prometnice često presijecaju gdje onda oni stradavaju.

Ugroženost• nasipavanje manjih vodnih tijela• poribljavanje• isušivanje i nasipavanje močvarnih područja• regulacija vodotoka• zagađenje vode• povećanje cestovnog prometa i prometnica

Mjere očuvanja• očuvanje prirodnih potoka i manjih vodnih tijela u šumi• očuvanje močvarnih područja• osiguravanje sigurnog prolaza do mrijestilišta

Žuti mukač → Bombina variegata


Održavanjem pogodnih staništa životinja i bi-ljaka i vi ćete imati koristi. Naime, održavanjem manje bare ili potoka pomoći će te u održavanju vlažnosti okoliša, čak i s porastom atmosferske temperature. Uklanjanjem obalne vegetacije i korijenskog sustava možete lako pokrenuti urušavanje zemlje u vodotok i tako smanjiti obradivu površinu. Korištenjem gnojiva i sred-stava za zaštitu bilja narušava se kvaliteta vode. Te tvari prodiru u dublje slojeve zemlje, gdje se nalaze zalihe pitke vode. Očuvanjem stabala svih starosti osiguravate mjesto za život većem broju životinjskih vrsta. Mnoga od njih privlače kukce i druge životinje, tako da je potreba za pesticidima smanjena.

Kako možete poboljšati ili osigurati životni prostor za životinje i biljke?

Kao vlasnik zemljišta pomoći ćete očuvanju mnogih vrsta životinja i biljaka tako da:• Očuvate prirodni tok šumskih potoka.• Održavate prirodni oblik obala i potoka s prirodnim plićacima i šljunkom.• Očuvate i pomlađujete obalnu vegetaciju godišnjom rezidbom grana drveća (vrba, joha, jasen, ..).• Ostavite plodonosne vrste kao što su trešnja, hrast, klen, jarebika, kupina, glog i crni trn.• Zimi raščistite obalnu vegetaciju prije gniježđenja ptica.• Vegetaciju prorjeđujte između 1. kolovoza i 1. ožujka.• Kad prorjeđujete vegetaciju, održavate kontinuitet duž vodotoka (krošnje stabala moraju se međusobno dodirivati).• Održavate vertikalni sloj (bilje, grmlje, drveće) prilikom prorjeđivanja vegetacije.• Vegetaciju razrijedite naizmjence, ne na obje obale istovremeno. Uklonite odrezani materijal u potpunosti iz vodotoka i nemojte ga spaljivati.• Uklanjajte samo grane i debla koja su nagnuta ili srušena u korito.• Održavate različite faze rasta grmlja i drvenastih vrsta.• Ostavite suho drveće koje ne predstavlja opasnost od samostalnog rušenja u korito rijeke.• Očuvajte stabla s debelim deblima.• Uklanjajte otpad i druge odbačene predmete jer za visokog vodostaja to su glavni krivci za plavljenje i uništavanje obalnih zemljišta.• Ne upotrebljavajte gnojiva ili sredstva za zaštitu bilja najmanje 5 metara od vodotoka.• Izbjegavajte sjetvu i sadnju invazivnih stranih vrsta biljaka.• Ne puštajte u prirodu strane vrste životinja iz svojih akvarija ili vrtnih ribnjaka.• Ne odlažite zemlju ili odrezane dijelove biljaka u potoke.


2.

Pjev ptica, svjež zrak, spokoj i tišina riječi su kojima bi opisali šume. Svatko tko traži odmor od užurbanog svakodnevnog života voli šetati šumom. Šuma ispunjava čovjeka energijom.

Šume prekrivaju čak 47 % površine Hrvatske u kojima prevla-davaju bukove, jelo-bukove i bukovo-hrastove šume. U šumi kojoj se ne gospodari, možemo vidjeti mnogo srušenih debla, drveća u pu-nom rastu i mladica. U proljetnim mjesecima, kada krošnja stabla još nije razlistala, biljke na tlu bujno cvjetaju. Listanjem grana smanjuje se prolazak sunčeve svjetlosti na šumsko tlo i tada podrast počinje odumirati. Sve šumske vrste, i biljne i životinjske, prilagođene su tome.

Međutim, nisu sve životinjske vrste u potpunosti vezane za šumu. Neke svakodnevno traže hranu izvan šume, na livadama, po-ljima i na pojedinim stablima. Prije nego što se zapute na otvoreno područje, poput livade, zadržavaju se blizu ruba ili u šumi gdje oprezno

Šume

promatraju grabežljivce. Međutim, šumski rub ili granica također pred-stavljaju životinjama izvor hrane. Mnogi grmovi imaju jestive plodove za ptice, a zeljasti sloj čine biljke hraniteljice mnogih vrsta leptira. Starija stabla koja su ljudi u prošlosti sadili radi razdvajanja zemljišta posjećuju kornjaši i ptice grabljivice. Kornjašima staro drvo predstavlja izvor hrane i mjesto za razmnožavanje, pa ga naseljavaju ličinke mnogih vrsta dok se ptice tamo skrivaju i vrebaju svoj plijen.

Poveži se….Na sljedećim stranicama predstavljene su vrste povezane s

šumom, a istraživali smo ih u sklopu projekta. Također, navedene su ugroze i mjere očuvanja kojima možemo održati njihov životni prostor. Zapamtite, i mi smo dio prirode s kojom smo usko povezani!



Velika hrastova strizibuba (Cerambyx cerdo) vrsta je iz skupine kornjaša. Ženke polažu jaja između naborane kore te u pukotinama drva hrasta. Iz jaja se razvijaju ličinke koje se hrane drvom. Iako ličinke imaju dobro razvijene čeljusti, pri rahljenju drva im pomažu gljivice. Ličinke velike hrastove strizibube rade crvotočine unutar debla sve dok nisu dovoljno velike da se zakukulje. Razvojni ci-klus od jaja do odraslog kukca može trajati od 3 do 5 godina. U jesen se iz ličinke razvije odrasli

VELIKA HRASTOVA STRIZIBUBA

kukac koji prezimi unutar debla. U proljeće, odra-sli primjerci izlaze iz tih crvotočina. Uobičajeno, odrasli kukci su aktivni u sumrak, a ženke se mogu vidjeti i tijekom dana, hodajući gore i do-lje po stablu. Kao odrasli, žive nekoliko tjedana. Razvoj velike hrastove strizibube vezan je uz sta-re, djelomično suhe hrastove. Napadnuto drvo je suho i bez lišća, a na stablu i suhim granama budu do 3 centimetra velike ovalne rupe.

Velika hrastova strizibuba → Cerambyx cerdo


Jelenak (Lucanus cervus) je druga vrsta kornjaša koja nastanjuje starije listopadne šume. Najpoznatija je i najveća vrsta kornjaša. Njihove ličinke se hrane trulim drvetom te se nalaze na površini tla pod panjevima ili trulim trupcima, ili mogu biti i dublje u zemlji te se hraniti trulim dijelovima korijenja stabla. Najčešće biraju hrast, no mogu se hraniti i drugim drvećem (ja-sen, bukva, kesten itd.). Za razvoj je ličinkama nakon izlijeganja iz jaja potrebno četiri do šest godina da se preobraze u odraslu jedinku. Odrasle jedinke izlaze na površinu ovisno o lokalnim klimatskim uvjetima, a mogu se pronaći od travnja do rujna. Najaktivniji su obično kroz lipanj i srpanj. Odrasli žive od par tje-dana do tri mjeseca, zabilježeno je da se u pravilu ne hrane no ponekad piju sok s oštećenih dijelova drve-ća. Mužjaci većinom mogu biti viđeni u letu i tijekom odmaranja u krošnji, no također ih se može pronaći na nižim dijelovima stabala, panjevima i trupcima. Ženke uglavnom borave na tlu i nižim dijelovima stabala.

jelenakUgroženost• intenzivno gospodarenje šumama• hrastovi ne dostižu određenu starost• sječa i uklanjanje drveća u ljetnim mjesecima• izoliranost pojedinih populacija

Mjere očuvanja• ostavljanje starijih stabala• uspostavljanje mreže starijih stabala• ostavljanje stabala naseljenih kornjašima

Jelenak ↓ Lucanus cervus



Održavanjem pogodnih staništa životinja i biljaka i vi ćete imati koristi. Krčenje šuma na određenim područjima može imati katastro-falne posljedice. Korijenje drveća zadržava tlo i podrast na strmim područjima. Kada se drveće posječe, područje može početi kliziti. Nizinske šume pomažu smanjiti utjecaj erozije vjetra. Poznati su slučajevi gdje je vjetar otpuhao ogro-mne količine obradive zemlje. Star i pomalo suh hrast pružit će utočište pticama grabljivicama, vjevericama, manjim kukcima koje imaju važnu ulogu u funkcioniranju ekosustava.


Kao vlasnik zemljišta pomoći ćete očuvanju mnogih vrsta životinja i biljaka tako da:• Održavate šumu čistom bez otpada.• Održavate šumu tako da bude drveća različitih dobnih skupina i gustoće krošnji.• Ostavite dio starijeg drveća, debla te biomasu mrtvog drva.• Omogućite obnavljanje šuma prirodnim putem i omogućite prirodno pomlađivanje listopadnih stabala.• Održavate raznolikost šumskim rubova i šumskih čistina.• Održavate prirodni šumski rub s medonosnim zeljastim biljkama.• Na šumskim rubovima ostavite plodonosne vrste poput trešnje, hrasta, klena, jerebike, kupine, gloga i crnog trna.• U šumi i na šumskim rubovima održavate lokve, kolotrage i druga manja vodena tijela.• Nemojte šumu pomlađivati sa stranim vrstama drveća.• Ne pošumljavajte šume smrekom.• Vodite računa o drenaži šumskih vlaka.


Raznobojno cvijeće. Kada ste posljednji put mogli donijeti doma niz raznobojnog cvijeća sa svog travnjaka? Kada su livadne biljke u pu-nom cvatu, vidimo samo žutu boju. Gdje god pogled seže, vidimo žuti maslačak. Gdje još možemo odmarati oči i nabrati šareno cvijeće za vazu? Što smo uradili travnjacima?

Šarene cvjetne travnjake kakve smo nekad poznavali danas su rijetko prisutni. Također, na ravnicama uz rijeke, potoke nećemo pronaći često šarene livade. Uglavnom zato što tamo postoje inten-zivni travnjaci na kojima postoji povećana gnojidba i česta košnja. Ekstenzivni travnjaci se ne gnoje i rijetko obrađuju, a kose se samo 1 do 2 puta godišnje. Raznolikost biljaka privlači razne kukce koji su plijen mnogim pticama, sisavcima, vodozemcima i drugim većim kukcima.

Travnjaci

Poznajemo životinjske vrste koje su u potpunosti vezane za travnjake. Nude im utočište, skrovište, prostor za gniježđenje i hranu. Većina dnevnih leptira polaže jaja na lišće određenih biljaka. Kad se iz njih razviju gusjenice, one se hrane lišćem biljke hraniteljice, a kasnije odrasli leptir posjećuje njene cvjetove.

Poveži se….Na sljedećim stranicama predstavljene su dvije vrste koje ovi-

se o travnjacima, a istraživali smo ih u sklopu projekta. Navedene su ugroze i mjere za pomoć vlasnicima zemljišta da pomognu održati njihov životni prostor. Zapamtite, i mi smo dio prirode s kojom smo usko povezani!

3.



Kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar) je leptir koji spada u porodicu plavaca, iako je naranča-ste boje. Mužjak ima samo jednu crnu crticu na svakom krilu, dok ženka ima više crnih točaka. Stražnja krila kod ženki su smeđe boje s naran-častim rubom. Najlakše ga prepoznajemo po plavoj boji donje strane stražnjih krila. Odrasle jedinke mogu preći jako dalek put, ali gusjenice su vezane isključivo za vlažna područja. Žen-ke polažu jaja na lišće različitih vrsta kiselica

KISELIČIN VATRENI PLAVAC

(Rumex sp.). Iz njih se razvijaju gusjenice zelene boje. Hrane se s donje strane lišća kiselica. Vrsta prezimljava u stadiju gusjenice i u proljeće se za-kukulji. U svibnju se razvijaju odrasli leptiri, koji nisu vezani za jednu vrstu biljke na kojoj se hra-ne. Kiseličin vatreni plavac vezan je uz nizinske vlažne travnjake, obalnu vegetaciju vodotoko-va, jezera i jaraka. Većinom ima dvije generacije godišnje. Zbog uništavanja staništa, kiseličin vatreni plavac je rijetka i zaštićena vrsta.

Kiseličin vatreni plavac → Lycaena dispar


Močvarna riđa (Euphydryas aurinia) je leptir koji pripada skupini šarenaca koju možemo vidjeti na različitim vlažnim, ali i suhim livadama ovisno o kojem području Hrvatske iIi Slovenije se radi. To je leptir narančaste boje s izraženim crvenim, žutim i crnim šarama na krilima, a lako se pre-poznaje po nizu crnih točaka na vanjskoj strani stražnjih krila. Staništa su često vrlo lokalizirana i populacije ovog leptira su često udaljene jedna od druge. Ženke polažu od 100 do 350 jajašaca žute boje u nakupinama s donje strane listova biljke hraniteljice. Biljke hraniteljice mogu biti ra-zličite iz nekoliko rodova Scabiosa, Knautia, Cen-taurea, Lonicera, Plantago, Teucrium, te Digitalis spp. Gusjenice izlaze krajem srpnja iIi kolovoza ovisno o području. Prezimljavaju kao gusjenice, a početkom proljeća se zakukulje da bi u travnju iIi svibnju izašle kao odrasli leptiri. Močvarna riđa ima samo jednu generaciju godišnje.

MOČVARNA RIĐAUgroženost• košnja cijelog travnjaka odjednom• hidromelioracijski radovi na poljoprivrednom zemljištu• urbanizacija• malčiranje obala• isušivanje travnjaka

Mjere očuvanja• ostavljanje nepokošenih dijelova travnjaka• ostavljanje nepokošenih rubova travnjaka• košnja prilagođena vrstama• očuvanje bogate autohtone obalne vegetacije• promicanje ekstenzivnog održavanja travnjaka

← Močvarna riđaEuphydryas aurinia



Održavanjem pogodnih staništa životinja i bi-ljaka i vi ćete imati koristi. Održavanjem vlažnih travnjaka pomoći ćete sporijem otjecanju vode s tog područja i zadržavanju vlage u neposrednom području. Održavanjem suhih travnjaka povećati će se broj vrsta koje oprašuju biljke travnjaka ili cvjetove voćaka i povrća u neposrednoj blizini. Travnjaci uz obalnu vegetaciju djelomično proči-šćavaju gnojiva i sredstva za zaštitu bilja koja se ispiru sa poljoprivrednih zemljišta.


Kao vlasnik zemljišta pomoći ćete očuvanju mnogih vrsta životinja i biljaka tako da:• Održavate isprepletenost između obradivih površina, ekstenzivno održavanih travnjaka, odnosno različitih staništa.• Održavate živice, priobalnu vegetaciju, pojedinačna stabala ili skupinu stabala u poljoprivrednom krajoliku.• Održavate ekstenzivni način ispaše iIi ako kosite nemojte kositi cijeli travnjak odjednom.• Održavate niz suhih i/ili vlažnih travnjaka.• Kod obalne vegetacije ostavite najmanje 5 m travnatog područja i ne upotrebljavajte gnojiva.• Očistite zaraslu poljoprivrednu površinu jer ako se travnjaci ne održavaju također nestaju.• Ne koristite pesticide.• Pitajte svog poljoprivrednog savjetnika postoji li mogućnost upisa vaših zemljišta pod travnjacima u mjere za plaćanje poljoprivrednicima.



Što je ljepše od žuborenja vode i laganog hladnog osvježavajućeg po-vjetarca? Ili pjeva ptica, svježeg zraka, spokoja i tišine u šumi? Što je s travnjacima punim šarenog cvijeća?

U Hrvatskoj i Sloveniji još uvijek imamo dobro očuvana pod-ručja u kojima možemo doživjeti tišinu, spokoj, vidjeti livade u cvatu i doživjeti divljinu. Većinom su to zaštićena prirodna područja. Zaštićena područja, međutim, nisu namijenjena čovjeku, njegovom opuštanju i doživljaju. Prvotna svrha je očuvanje staništa ugroženih vrsta biljaka i životinja. Jedinke i populacije ne mogu postojati ako je stanište unište-no. Zaštićena područja u Hrvatskoj i Sloveniji, kao što je ekološka mreža Natura 2000, usmjerena su na očuvanju staništa ciljnih vrsta (prema Direktivi o staništima i Direktivi o pticama). Koliko su ta područja velika, ovisi o potrebama svake vrste iIi staništa. Je li to biljna vrsta koja uspije-va na malom dijelu livade ili je to vidra koja obitava na teritoriju veličine

Zaključak

do 25 kilometara. U oba je slučaja vrsta neophodna u ekosustavu jer je dio hranidbene mreže. Nestajanje pojedinog segmenta, staništa i vrste znači uništavanje mreže, kruženja, nevidljivih veza u koju smo uključeni i mi ljudi kao dio prirode.

Danas već primjećujemo posljedice našeg pretjeranog uplitanja u ekosustave i uništavanje njihovih veza. Dijelovi prirode međusobno su povezani, a to ljudi u prošlosti nisu primijetili. Sada nam, međutim, nevidljive veze postaju vidljivije, ponajviše zato što posljedice uništavanja veza utječu na kvalitetu našeg života.

Možemo se samo nadati da nije kasno. Uputama u ovoj brošuri želimo naglasiti da i Vi možete pomoći očuvanju, čak i po-boljšanju staništa biljaka i životinja. Tako ćete pomoći i poboljšanju kvalitete vašeg života.


nakladnikJavna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno

za nakladnikaDijana Hršak

autori tekstaDanijela Kodrnja (ZRSVN), Ivona Burić (Udruga Hyla),Jelena Babić (Udruga Hyla)

Fotografije:I. Burić: 14B. Horvatić: 14M. Jurina: 4, 7, 8, 9, 11, 18, 20, 28T. Koren: 24B. Lauš: 17, 19

Impressumisbn 978-953-8355-00-4

CIP zapis je dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001070992

Sva prava zadržana.— Nijedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi u bilo kojemu obliku ili bilo kojim putem, elektronički, mehanički, fotokopiranjem, snimanjem ili drukčije, bez prethodnoga pismenog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost autora kao i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije i Udruge Hyla i nisu odraz mišljenja nadležnih tijela programa Interreg Slovenija-Hrvatska.—Publikacija je tiskana u sklopu projekta Vezi narave/Veze prirode koji se odvija u okviru programa Interreg Slovenija–Hrvatska 2014. – 2020., koji podržava Europska unija, a sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

T. H. Oršanić: 12D. Sever: 23, 26S. Turnšek: 25

UREDNICE:Mia LeljakPetra Bralić

LEKTURA:Tvrtko Lovreković

grafičko oblikovanjeŠesnić & Turković

naklada700

tisakVemako tisak


Documents

javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima